BUDIZAM

Povijesni Buda, osniva budizma, uistinu je ivio, to nije legenda

ni predaja. Njegov ivot
jest protkan legendom i
nudi sliku ideala, koju bi
svi budisti trebali slijediti.
Siddartha
Gautama,
kasnije
poznat
kao
Buddha, roen je oko 560
g. prije Krista. Jedne je
noi njegova majka Maya
sanjala da je bijeli slon
uao u njenu utrobu i 10
dana kasnije rodila je dijete. Umrla je 7 dana kasnije, jer ivot one
koja je rodila Buddhu kasnije ne smije niemu sluiti.
Rije Siddartha znai "onaj koji je postigao cilj". On sam
odabrao je ime Gautama po svom hinduistikom uitelju, a rije
buddha znai "prosvijetljeni" ili "probuen". Bio je iz bogate
obitelji i odgojen kao razmaeno dijete. Jedinom sinu dao je ime
Rahula, "lanac", jer se usred sve te raskoi osjeao kao u lancima.
ivot mu nije davao nikakvo zadovoljstvo, pa je odluio otii i
postati beskunikom.
Prije nego to je otiao od kue, na tri putovanja se suoio sa
ivotom kakvog nije poznavao; vidio je patnju u tri oblika:
nemonog starog ovjeka, invalida izmuenog bolima i pogrebnu
povorku uplakanih ljudi. Na etvrtom izlasku sreo je zadovoljnog i
veselog redovnika koji putuje uokolo s prosjakom zdjelom.
To je bilo presudno i on je poeo eznuti za istinskim znanjem.
Iuljao se jedne noi iz palae i poeo tragati za znanjem na
tradicionalan hinduistiki nain, teei da kroz neprestane vjebe u
jogi ujedini svoje sebe "atman" s izvorom i smislom svijeta
"brahman".
Ta
metoda
ga
nije
zadovoljila, pa se odselio na
sjever, gdje je s pet uenika
est godina ivio u krajnjem
samoprijegoru i disciplini.
Ni to nije pomoglo, pa se
okrenuo meditaciji, i pod
jednom
smokvom,
koju
otad
nazivaju
drvetom
prosvjetljenja,
postigao

najvie znanje i postao Buddha. Prve noi meditiranja vidio je

svoje prijanje ivote, druge je noi dobio uvid u ciklus roenja,
smrti i ponovnog roenja i shvatio zakone po kojima se dogaaju.
Tree noi otkrivene su mu etiri svete istine: spoznaja patnje,
izvor patnje, oslobaanje od patnje i put koji vodi do osloboenja od
patnje. Sada je on mogao ui u nirvanu, ali se odluio da nauk
preda dalje, pa makar i zbog nekolicine. Prvu propovijed odrao je
u Benaresu i uskoro okupio skupinu sljedbenika. Odbacuje
hinduistiki kastinski sistem i ukljuuje u zajednicu redovnika sve
kaste, osim ena, koje odravajui ciklus roenja utjelovljuju
pohlepu za ivotom, ali kasnije je prihvatio i ene. Nakon
prosvjetljenja 44 godine putovao je Indijom, a u dobi od 80
godina razbolio se i umro.
No, puno vanije od Buddhine
osobe
je
njegovo
uenje
ili
dharma, a to je prosvjetljenje
vezano
sa
spasenjem,
osobita
religijska spoznaja koja ide dalje od
granica
razuma
i
uma.
Prema
Buddhi,
svaki je dio
svemira, a ne samo ljudska bia,
podloan promjeni i propasti.
Sastavni dijelovi od kojih se jedinke
sastoje prerasporeuju se prema
strogim zakonima, a u sluaju
ljudskih bia najbitniji je zakon
karme.
Karma je vrijednost koja se
pokazuje u mislima, rijeima i djelima pojedinca i odreuje narav
njegovog ponovnog roenja: dobra djela izazivaju dobro ponovno
roenje, a zla zlo roenje. Dharma ne znai samo zakon karme,
nego i fizike zakone koji upravljaju svijetom, odnosno i pojedine
dijelove koji ga tvore (etiri elementa, boje i zvukovi, osjeti i
osjeaji, bogatstvo, seksualnost, spavanje, glad, bolest, rast,
starenje i umiranje). Dharme je nemogue sustavno klasificirati,
ali fiziki svijet i sve u njemu proizlazi iz zajednikog djelovanja tih
osnovnih sastavnih dijelova. Dakle, iluzija je da je ljudsko bie
nezavisna cjelina, ono je u stvari tok dharmi koji se neprestano
mijenja i nakon smrti prestrojava da bi stvorio novu jedinku.
Tree noi meditiranja Buddha je otkrio etiri temeljne istine,
koje su sr budistike filozofije.
Prva je spoznaja patnje, koja tvrdi da
je svaka pojedinana egzistencija
bijedna i bolna. Druga istina govori o
nastanku
patnje.
Patnja
i
sve
postojanje ima izvor u elji i
neznanju. Trea istina bavi se

okonanjem patnje, koja se mora posve utrnuti, bez ostatka.

Sredinji cilj budizma je zapravo vjeno osloboenje od te patnje, a
to zapravo znai biti osloboen od beskrajnog ciklusa ponovnog
roenja i ui u blagoslovljeno stanje nirvane. etvrta istina
oznaava put do unitenja patnje. To je plemeniti osmerostruki put.
Prvi njegov korak je prava spoznaja, to podrazumijeva
prihvaanje etiriju istina. Drugi korak je pravi stav, koji znai stav
dobre volje, izbjegavanje putenih elja, mrnje i zlobe. Trei korak
je pravi govor, mudar, istinit i usmjeren prema pomirenju. etvrti
je pravo djelovanje i obuhvaa svekoliko moralno ponaanje. Peti
korak, pravo zanimanje, znai da nain zaraivanja za ivot ne
smije biti tetan za druge. esti korak je pravo nastojanje, dakle
treba njegovati dobre porive. Sedmi korak je prava pozornost, to
znai paljivo promatranje, bez poputanja zapovijedima elje.
Osmi korak, pravo dranje, postie se intenzivnom koncentracijom
koja oslobaa svetog ovjeka od svega to ga sputava u njegovom
traganju.
Prema ideji dharme odbacuje se dakle vjerovanje u "sebe": "ja"
i "moje" su ideje koje nemaju nikakve veze s istinom. ovjek koji to
shvati prestaje biti vezan uz svoje prividno "ja", a upravo taj krivi
stav prema ivotu uzrokuje mnoge patnje. To uenje o "ne-sebi"
(an-atman) bitno je revolucioniralo religijsku misao u itavom
svijetu. S idejom an-atmana povezana je ideja nirvane. Rije
nirvana potjee od glagola ugasiti se i oznauje cilj budistikog
religioznog nastojanja. Nirvana se shvaa kao dharma, ali je od svih
170, koliko ih budizam priznaje, jedina nepromjenjiva i nezavisna,
jer nije stvorena od moi nagona ili elje.
Vrlo rano su se u budizmu izdvojile dvije
glavne struje tumaenja Buddhinog
uenja: theravada budizam, strogo i
tono uenje starih spisa, i mahayana
budizam, liberalniji i otvoreniji novim
idejama. Kasnije su se javili vara-yana
budizam, koji je u budizam uveo matre
(magine izraze koji dovode mo iz
svemira), mudre (fizike pokrete) i
mandale
(krugove
meditacije),
pa
lamaizam (na Tibetu) i zen-budizam (u
Japanu). Zen-budizam je zapravo
nastao u Kini, gdje se prosvjetljenje
(satori)
postie
meditacijom.
Osim
meditacije, vana je i zagonetka
(koan) koja je nerjeiva i slui
radikalnom mijenjaju naina miljenja
studenata. "Ako sretne na ulici
nekoga tko je dostigao istinu, ne moe proi pored njega
bez rijei, niti mu neto rei. Kako e ga dakle susresti?"

Budizam je na Zapadu izvrio veliki utjecaj, naroito nakon

osnivanja Teozofskog drutva u New Yorku 1875. godine, a u
Evropi preko filozofa Schopenhauera ("Svijet kao volja i
predstava").

Lektire, referati, vicevi, slike, flash igrice...

http://lektire.pondi.hr