SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET

Istraivanje prakse provoenje intervjua

(istraivaki izvjetaj vjeba)

Ime i prezime studenta/ice, smjer:

Dario Abram (HJK/EJK)
Dajana Buonja (HJK/INF)
Marin Jurievi (POV/NJEM)
Eugen Kinkela (HJK/POV)
Mirna Kui (HJK/POV)
Lidija Strika (PUM/EJ)
Kolegij: Didaktika 2
Nositeljica kolegija: dr. sc. Vesna Kova
Asistentica: Iva Buchberger, mag. paed. et phil.
Rijeka, 20. studenog 2013.

Saetak
Podruje istraivanja ovoga rada je nastavna praksa u osnovnim i srednjim kolama s
naglaskom na didaktikome aspektu. Cilj je rada saznavanje miljenja i stavova nastavnika
vezanih uz nastavnu praksu kako bismo, uz dosada steena teorijska znanja mogli postii
kvalitetu nastave te zadovoljstvo nastavnih subjekata. Metoda koju smo koristili pri
istraivanju jest intervjuiranje nastavnika prema zadanim okvirnim pitanjima te usporeivanje
rezultata, pronalaenje njihovih slinosti i razlika. Sudionici u istraivanju su nastavnici iz
podruja humanistikih predmeta.

Kljune rijei
didaktika, nastava, intervju, nastavnici, praksa, kola, iskustvo, usporedba

Sadraj
1. Uvod/Problem.........................................................................................................................4
2. Metoda....................................................................................................................................4
3. Rezultati..................................................................................................................................6
4. Rasprava..................................................................................................................................9
5. Zakljuak...............................................................................................................................10
6. Literatura:..............................................................................................................................12
7. Prilozi....................................................................................................................................13

1. Uvod/Problem
Danas se redovito dovode u pitanje kvaliteta nastavnika i kvaliteta nastavnoga procesa.
Uenici i njihovi roditelji esto su nezadovoljni i prigovaraju na rad nastavnika, ocjene,
steeno znanje. Postavlja se pitanje kako postii zadovoljstvo i uenika i nastavnika?
Pozitivan odnos nastavnika prema radu preduvjet je kvalitetne nastave. Ukoliko je nastavnik
zadovoljan svojim poslom, to e znaajno utjecati na njegovu motivaciju za rad te na njegov
osobni angaman unutar kole. Nastavnici, koji su nezadovoljni svojim poslom, ne mogu se
potpuno posvetiti radu, to rezultira smanjenom kvalitetom pouavanja, neodgovarajuom
komunikacijom s uenicima te openito naruenim razrednim ozrajem (usp. Koludrovi i dr.
2009: 236). Svaki bi nastavnik trebao osim strunosti u svojemu podruju posjedovati i
odgovarajue kompetencije. No, koje e metode i oblike rada primjeniti? Kako e motivirati
uenike za rad? Kako odrati disciplinu u razredu? To su samo neka od pitanja pomou kojih
istraivai pokuavaju saznati to znai kvalitetna nastava i koje su njezine komponente. Na
to emo pitanje i mi pokuati dati odgovor u ovome istraivakome seminarskom radu za
potrebe kojega smo intervjuirali estero nastavnika iz podruja humanistikih predmeta
zaposlenih u osnovnim i srednjim kolama. Cilj je rada dakle uz dosada steena znanja iz
teorije, spoznati i praktine primjere, doi do saznanja o subjektivnom doivljaju nastave i
nastavnih problema od strane ispitanika kako bismo mogli postii kvalitetu nastave te osobno
zadovoljstvo i zadovoljstvo naih uenika kada zaponemo raditi u kolama. Ispitat emo
ponajprije didaktiki, ali i onaj metodiki, pedagoki i psiholoki aspekt nastavnikoga rada.
Polazimo od hipoteze da e odgovori ispitanika biti relativno slini s obzirom da se radi o
nastavnicima iz srodne skupine predmeta koji djeluju u istoj regiji, dakle imaju sline uvjete
rada i uenike iz toga podneblja. Pretpostavljamo da bi odreene razlike u odgovorima
ispitanika mogle biti rezultat njihove osobne preferencije u odabiru naina na koji pristupaju
nastavi.

2. Metoda
Sudionici znanstvenoga istraivanja nastavnici su srednjih i osnovnih kola.
Sveukupno ih je est etvero radi u srednjim, a dvoje u osnovnim kolama nae upanije.
Dvoje je ispitanika mukoga, a etiri enskoga spola. Ispitanici su i razliite dobi od onih
koji u nastavi rade tek godinu-dvije do onih zaposlenih ve 25-30 godina. Podruja njihova

rada jesu predmeti iz humanistikih znanosti, odnosno jezici (hrvatski, engleski i njemaki
jezik) i likovna umjetnost.
Najadekvatnijim postupkom istaivanja postavljenoga problema inio se onaj
kvalitativnoga tipa intervjuiranje. Kvalitativne se metode istraivanja inae koriste zbog
podrobnijega upoznavanja s pojavom koja se istrauje te zbog pribliavanja iste vlastitom
iskustvu i stjecanja dubljega razumijevanja (usp. Milas 2005: 578-579), a u naemu je sluaju
cilj upravo u skladu s time. Istraivaki1 intervju obino se definira kao razgovor dviju osoba
koji je potaknuo ispitiva s ciljem prikupljanja podataka vanih za istraivaki problem (usp.
Cannell i Kahn 1968, cit. u: Milas 2005: 586). Ispitanike smo pitali za stavove, miljenja i
iskustva iz nastavne prakse, a od nas se kao voditelja razgovora oekivalo posjedovanje
vjetine poticanja i spontanosti kako bismo prikupili to vie informacija. Intervjuiranje se u
pravilu obavlja sve dok se izuavana tema ne iscrpi i to u prostorijama koje moraju biti
ugodne, tihe i neometane (usp. Milas 2005: 587-588), a te smo karakteristike postupka
nastojali i ispuniti. Protokol intervjua, instrument intervjuiranja, sastojao se od okvirnih
pitanja koja su oblikovana tako da ne navode na odgovor, a vezana su uz nastavniku
profesiju openito, potrebne kompetencije, didaktike aspekte nastave, tekoe te iskustva iz
prakse. Pitanja smo postavljali uglavnom redom kojim su pisana u protokolu, ali neki su od
nas inili i drugaije te takoer postavili i neka pitanja izvan onih okvirnih, onako kako nas je
razgovor vodio. Svaki je od nas ispitivaa vodio rauna o potrebi da protokol bude valjan,
primjeren okolnostima i osobinama ispitanika te da bude praktian u skladu s vremenom i
mogunostima ispitanika i ekonomian to je podrazumijevalo da pitanja trae iroke
odgovore ispitanika, a da budu uporabljiva i ponovljiva kod svih ispitivaa. Pazili smo da
protokol bude i osjetljiv tako da sadri dovoljno pitanja kako bi se uoile razlike meu
ispitanicima (usp. Mui 2004: 70-73). Mislili smo nadalje o pouzdanosti protokola i o
objektivnosti, no o objektivnosti iskljuivo pri tumaenju dobivenih rezultata gdje smo se
trudili razlikovati objektivne od subjektivnih injenica (a subjektivne su u odgovorima
ispitanika itekako prevladavale) kako bismo iznijeli znanstvene zakljuke koji odgovaraju
svojoj namjeni i koji su razumljivi za svakog potencijalnog korisnika ovoga istraivanja. Po
zavretku prikupljanja podataka proveli smo kvalitativnu analizu. Najprije smo reducirali
podatke kako bismo pronali ono to je za tematiku istraivanja bitno uz eliminiranje
nerelevantnog. Bitne podatke smo kategorizirali, interpretirali te naposljetku izveli zakljuke.

Drugi je mogui tip intervjua kliniki intervju koji ukljuuje pruanje, odnosno primanje psiholoke pomoi.

Protokol intervjua (upitnik za nastavnike u osnovnim i srednjim kolama) izgledao je ovako:

1. Koje su po vaem miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike
profesije?
2. Koje kompetencije po vaem miljenju treba posjedovati uspjean nastavnik?
3. Koje nastavne metode i oblike rada koristite u nastavi?
4. Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome radu i na koji ih nain rjeavate?
5.

Jeste

li

svom

radu

doivjeli

neku

neoekivanu

situaciju

(s

uenicima/roditeljima/nastavnicima)? Moete li opisati tu situaciju?

3. Rezultati
Na temelju gore navedenih pitanja saznali smo mnogo novih i korisnih informacija na
temelju kojih moemo pridonijeti kvaliteti nastave u naemu buduem radu. Postoji mnogo
slinosti, ali naravno i nekih razlika jer se i nastavnici meusobno razlikuju (kao i svi ljudi) u
svojim razmiljanjima, stavovima te iskustvima. Kako bismo to bolje uvidjeli spomenute
slinosti, odnosno razlike, osnovne smo informacije iz odgovora naih ispitanika svrstali u
tablici koja slijedi, a u Prilogu br. 12 donosimo i transkripte naih intervjua.
Ispitanica br. 1 (hjk)
Pozitivne
strane:
dinaminost,
aktivnost
profesora
u
raznim
projektima,
mogunost
uenja, natjecanja, izleti,
smotre, posebno uspjeh
uenika
Negativne strane: nema

Kompetencije: snalaljivost,
brzina, spretnost, struna
znanja,
pedagoke,
psiholoke i metodikodidaktike kompetencije

Problemi i potekoe u
2

Vidi Prilog br. 1.

Ispitanica br. 2 (hjk/ej)

Pozitivne strane: rad s
mladim ljudima, utjecaj na
razvoj osobnosti, interakcija,
mogunost
uenja
i
nadopunjavanja s uenicima,
uspjeh uenika
Negativne strane: stres,
mnotvo pravila i propisa,
neusklaenost
teorije
i
prakse, mnogo administracije
(papirologija),
drutveni
status i financije
Kompetencije:
struno
znanje, vjetina prenoenja i
objanjavanja
gradiva,
sposobnost
motiviranja
uenika,
upravljanja
razredom i radom na nastavi,
strpljenje,
upravljanje
emocijama
Problemi i potekoe u

Ispitanica br. 3 (njem)

Pozitivne strane: mogunost
pouavanja,
ueniko
napredovanje
i
gubitak
straha, uitak dolaska na
nastavu
Negativne strane: razliiti
afiniteti i interes uenika,
radne
navike
uenika,
disciplina

Kompetencije: ljubav prema

poslu, strpljenje, strunost,
zanimljivost, kreativnost

Problemi i

potekoe

poslu:

poslu: tehnike potekoe,

nemotiviranost i rastresenost
uenika
u
svezi
s
optereenjem u nastavi,
nedostatak
vremena
za
pripremu i rad nastavnika,
promjene
propisa
i
dokumentacije, povremene
zdravstvene potekoe
Nastavne metode i oblici Nastavne metode i oblici
rada: metoda razgovora, rada: verbalne metode,
pisanja,
itanja, grupni rad, rad u paru,
objanjavanja,
frontalni i individualni rad
pripovijedanja, audiovizualna
pomagala i posebno film
Ljubav prema poslu: da

Ljubav prema poslu: da

poslu: disciplina, kontinuitet

rada, uenici s manjkom
koncentracije koji ometaju
ostale, razliita sposobnost
uenja pojedinih uenika i
prilagoavanje nastavnika

Nastavne metode i oblici

rada: rad u paru, rad u grupi,
individualni
rad,
konverzacijske vjebe, rad na
tekstu, poticanje rasprave i
kritikog
miljenja,
audiovizualna sredstva
Ljubav prema poslu: da

Motivacija i interes za Motivacija i interes za

posao: ljubav prema poslu, posao: ljubav prema poslu,
ueniki uspjeh
uenici i zanimljive teme
Demotivacija:
plaa
i Demotivacija: lijenost i
financijske mogunosti kole nezainteresiranost uenika,
nezanimljive teme, mnogo
administracije
Razlike u poslu nekad i Razlike u poslu nekad i
danas: dravna matura
danas: dostupnost velike
koliine
informacija
uenicima to donosi vee
ope znanje ali i tekoe s
koncentracijom
Neobine i neoekivane Neobine i neoekivane
situacije: razdvajanje uenika situacije:
pisanje
pisma
koji su se potukli, no u ueniku na Valentinovo
zatvoru
s
uenicom,
iznenaenje za roendan,
majka zahvaljuje za voenje
uenika na natjecanje

Razlike u poslu nekad i

danas:

Ispitanica br. 4 (ejk)

Pozitivne strane: raspodjela
vremena, manje vremena
provedeno na poslu (dio
posla se obavlja kod kue)
Negativne strane: smanjen
autoritet
nastavnika,
disciplina,
drutveni
i

Ispitanik br. 6 (hjk)

Pozitivne strane: ljubav
prema nastavnikom pozivu
Negativne strane: drutveni
status nastavnika, loe stanje
u drutvu i odnos prema
profesiji

Ispitanik br. 5 (lik.umj.)

Pozitivne strane: prijenos
znanja i odgojna komponenta
nastave
Negativne strane: premalo
slobode u nastavnom procesu

Neobine
situacije:

neoekivane

financijski status
Kompetencije: marljivost,
savjesnost,
financijska
situiranost, osobne etike i
karakterne kvalitete
Problemi i potekoe u
poslu:
problemi
u
obrazovnomu
sustavu,
disciplina, mali autoritet
nastavnika,
nunost
poputanja djeci i roditeljima
Nastavne metode i oblici
rada: frontalni rad kao
temelj, grupni rad, rad u
parovima kao nuan za
pojedine
predmete,
interaktivnost, audiovizualna
sredstva kao nadogradnja u
nastavi
Ljubav prema poslu: da
Motivacija i interes za
posao: ureenost institucija,
sigurnost radnoga mjesta

Demotivacija: nedisciplina,
financije, nestalnost i esto
mijenjanje propisa
Razlike u poslu nekad i
danas:
komercijalizacija
obrazovnoga sustava, odnos
uenika i roditelja prema
nastavniku
Neobine i neoekivane
situacije: neprihvaanje od
strane roditelja, dogodovtine
s agresivnim uenikom

Kompetencije: pedagoke
kompetencije i umjenost
prenoenja znanja sa jedne
specijalizirane razine na
osnovno ili srednjokolsku
razinu
Problemi i potkoe u
poslu: nedostatak didaktikih
sredstava,
nedostatna
opremljenost
uenika
i
uionice

Kompetencije: pedagoke
kompetencije, kompetencije
iz podruja pouavanja

Nastavne metode i oblici

rada: frontalni rad, grupni
rad, individualni rad, metoda
sokratovskog propitivanja

Nastavne metode i oblici

rada: individualni rad, rad u
paru, rad u grupama,
frontalni
rad;
metoda
usmenoga izlaganja, metoda
razgovora, metoda itanja i
rada na tekstu; neophodan je
samostalan rad uenika
Ljubav prema poslu: da
Motivacija i interes za
posao:
pozitivan
odnos
uenika
prema
radu,
aktivnost uenika (redovito
pisanje domaih zadaa,
znanje na ispitu, sudjelovanje
na priredbama)

Ljubav prema poslu: da

Motivacija i interes za
posao: ideja prenoenja
znanja
i
otkrivanje
iznadprosjeno
darovitih
uenika
Demotivacija:
nezaintersiranost
Razlike u poslu nekad i
danas:

Neobine i neoekivane
situacije:
kardinalne
pogreke
uenika
koji
nekritiki pristupaju sadraju

Problemi i potekoe u
poslu: zahtjevnost rada bez
asistenta u sluaju djece s
invaliditetom

4. Rasprava
Usporeujui odgovore ispitanika zakljuili smo da ima mnogo podudarnosti, ali i
meusobnih razlika. Kao pozitivne strane nastavnikoga poziva istiu se dinaminost, rad s
uenicima, angairanost u razliitim aktivnostima i plemenita ideja prenoenja znanja.
Negativne strane kod veine ispitanika vezuju se uz uenike (nediscipliniranost i
nezainteresiranost), kolsku administraciju (zamrenost i neusklaenost), nedostatak opreme
te vlastiti financijski i drutveni status. Jedna je ispitanica, pak, ustvrdila kako negativnih
strana u poslu nema, pokazujui tako istovremeno i optimizam i ljubav prema svojemu
pozivu.
Svi ispitanici iskazali su vrlo slina miljenja o kompetencijama koje bi trebao imati
uspjean nastavnik. Ove kompetencije moemo podijeliti na osobne (etinost, snalaljivost,
kreativnost, organizacijske vjetine) i strune (struna znanja steena obrazovanjem i
iskustvo), s posebnim naglaskom na pedagokim kompetencijama. Jedna ispitanica istaknula
je i financijsku situiranost nastavnika kao nuan preduvjet za njegovu uspjenost u radu.
Problemi i potekoe u radu usko su vezane uz negativne strane nastavnikoga poziva
pa su i odgovori oekivano slini. Premda je svaki ispitanik govorio o vlastitim iskustvima,
veina odgovora moe se svrstati u kategoriju problema s uenicima i problema s
organizacijom nastave. Zanimljivo je kako je probleme s roditeljima uenika navela tek jedna
ispitanica, dok je druga istaknula organizacijske potekoe prilikom rada s uenicima s
posebnim potrebama.
Moglo bi se zakljuiti kako se koritene nastavne metode i oblici rada kod svih
ispitanika podudaraju (frontalni rad, grupni rad, rad u parovima te metode pisanja, itanja,
pripovijedanja, rada na tekstu i dr.), no razlike nalazimo u osobnim preferencijama i prirodi
nastavnoga predmeta. Svi ispitanici navode korisnost grupnoga rada, interakcije s uenicima a
gotovo svi nunost koritenja audiovizualnih nastavnih sredstava i pomagala. Jedan ispitanik
navodi pak metodu sokratovskog propitivanja pomou koje kod uenika pokuava razviti
kritiko miljenje.
Svi ispitanici slau se u tvrdnji da vole svoj posao.
Motiviranost za nastavniki posao najee dolazi iz ljubavi prema poslu i osjeaja
osobnoga uspjeha, no jedan je ispitanik naveo i zanimljivost gradiva koje predaje, a jedna
ispitanica istakla je kako je potrebna i financijska motivacija.

Demotiviranost za rad najee izaziva borba s kolskom i obrazovnom

administracijom, to je spomenuto i u nekoliko ranijih odgovora. K tome, nastavnike ponekad
demotiviraju i sami uenici i nezanimljivo gradivo, a jedan je ispitanik naveo i financijski
aspekt posla kao demotivirajui faktor.
Jedan aspekt nastavnikoga poziva koji najee nije bio naznaen u pitanjima, ali se
protee kroz gotovo sve intervjue je i usporedba nekadanjega i dananjega naina rada.
Ispitanici kao razlike navode dravnu maturu kao specifinost suvremenoga kolstva,
dostupnost velike koliine informacija uenicima i komercijalizaciju kolskoga sustava. Ipak,
kao to je to naveo jedan od ispitanika, uenici su i dalje znatieljni, katkad su umorni,
propituju svijet oko sebe, ale se na jedinicu iz testa, vesele se dobroj ocjeni i pohvali,
pregovaraju o ocjenama, zaljubljuju se, ogovaraju, vesele se kad imaju slobodan sat..., dakle
pokazuju karakteristike tipine za kolsku dob bez obzira o kojemu se vremenu radi.
Iskustva iz nastavne prakse jedan su do najzanimljivijih aspekata ovoga ispitivanja. Iz
njih moemo zakljuiti kako nastavniki poziv donosi mnogo neoekivanih situacija a
nastavnik u njima esto ovisi o vlastitoj snalaljivosti i sposobnostima improvizacije. Nai su
ispitanici sa svojim uenicima doivjeli no u zatvoru, pisanje pisma za Valentinovo, susrete s
ljubaznim i neljubaznim roditeljima i mnoge druge situacije. Zakljuujemo kako nastavnik
osim dunosti koje su mu unaprijed propisane esto mora preuzeti ulogu roditelja, psihologa,
pedagoga i diplomata te uspjeno balansirati izmeu uenika, roditelja i drutva u cjelini
nastojei da svi budu zadovoljni.

5. Zakljuak
Hipoteza je ovoga rada bila da e odgovori ispitanika biti relativno slino poradi
srodnih podruja u kojima djeluju, to je i potvreno intervjuima te analizom podataka.
Intervju je proveden radi stjecanja dubljega razumijevanja materije, ali i mogunosti otvaranja
novih tema koje nisu obuhvaene ovim radom, a svakako upuuju na potrebe suvremenoga
kolstva. estero je ispitanika svojim odgovorima pokazalo da rad s uenicima i prenoenje
znanja obogauju i nastavnike i uenike, pogotovo ako se postigne motiviranost, koja je
kljuna za uope razradu gradiva na nastavi. Preklapanje preferiranih oblika i metoda rada
pretpostavljeno je ve u hipotezi, jer humanistike su znanosti podobne za injenje nastave
interaktivnom,

to

svakako

pridonosi

mogunosti

razvijanja

kritikoga

miljenja.

Usporedbom nekadanjega i dananjega naina rada sudionici su ukazali na injenicu da se u

osnovi subjekti obrazovanja nisu pretjerano promijenili, ve su socioekonomske prilike to to

mijenja nain rada i sustav obrazovanja. Balans izmeu zahtjeva sustava te uenika i roditelja
nije lako postii, no kao i ljubav prema poslu smatra se kljunim za kolu kao odgojnoobrazovnu ustanovu u koju uenici s radou dolaze i u njoj provode vrijeme.

6. Literatura:
1. Koludrovi, T., Juki, I., Rei Ergovac (2009). Sagorijevanje na poslu kod uitelja
razredne i predmetne nastave te srednjokolskih nastavnika u: ivot i kola: asopis za teoriju
i praksu odgoja i obrazovanja, God. 55, br. 22. Osijek: Filozofski fakultet.
2. Milas, G. (2005). Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Mui, V. (2004). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

7. Prilozi
Prilog br. 1:
Transkripti voenih intervjua
1) Ispitanica br. 1, nastavnica Hrvatskoga jezika u srednjoj koli (opa
gimnazija) intervjuirala Mirna Kui
(...)
1. esto se govori da je nastavniki posao teak. Koje su za vas pozitivne, a koje
negativne strane nastavnike profesije? to je ono to vas motivira, a to vas demotivira
u radu?
Mislim da negativnih strana nema. Nastavniki je posao doista vrlo sloen, pogotovo onaj
nastavnika hrvatskoga jezika jer moramo biti dobro upoznati s gradivom i znati prenijeti jezik,
knjievnost i jezino izraavanje. Takoer uvijek nas angairaju u pripremanju kolskih
priredbi ili ureivanju kolskoga lista tako da doista, gledajui uope, na posao dosta
iscrpljuje, trai angairanost. Da ne zaboravimo potrebu svakodnevnih priprema za nastavne
satove. Ali mislim da to nisu negativne strane naega posla. Ba naprotiv. Upravo nam je zbog
toga uvijek veselo , zanimljivo, drugaije. Sve te aktivnosti odravaju 'kondiciju'
nastavnika, trae kreativnost u radu i cjeloivotno obrazovanje. Uvijek imamo neto novo za
nauiti. Pozitivno je jo i to to je nastavnik uvijek aktivan u smislu da esto ide s uenicima
po natjecanjima, izletima, smotrama tako da nismo ogranieni samo na uionicu. To je ujedno
i ono motivirajue. A posebno, dakako, motivira ueniki uspjeh. To je najbolji dar
nastavniku. Demotivira jedino plaa koja bi trebala biti vea te openito financijske
mogunosti kole.
2. Koje bi kompetencije trebao posjedovati svaki nastavnik za uspjean rad u koli, koja
znanja i vjetine?
Ma sve mogue kompetencije! Moramo se snalaziti u svakoj moguoj situaciji, moramo biti
brzi i spretni u rjeavanju odreenih problema. Osim strunih znanja vezana uz predmet koji
predajemo moramo imati i pedagoka, psiholoka i metodiko-didaktika znanja i vjetine.
Bez cijelog tog spektra znanja i vjetina, uope kompetencija, mi ne moemo. Pod strunim
znanjima i kompetencijama razumijevam ne samo gradivo, podatke, nego i znanja kako se

izraavati, lijepo i interpretativno itati, vjetinu sluanja. Pedagoke su kompetencije jako

vane, rekla bih i najvanije. Moramo znati sve nae uenike odgajati i od njih napraviti ljude
u pravom smislu rijei kako nauiti ih spoznajama iz naega predmeta tako ih i osposobiti
za lijepo ponaanje, osjeanje, duboko razmiljanje, rad openito ivot. Moramo biti dobri
pedagozi! Moramo znati 'razoruati' djecu u njihovom bezobrazluku i loem ponaanju kada
oni postoje i to najee razgovorom, postavljanjem i postepenim podizanjem granica koje ne
smiju prijei. Zatim psiholoke kompetencije. Mi nastavnici za uenike smo vrlo esto
povjerljivije osobe od roditelja jer smo neutralniji, ali i to je jako vano: esto puta im
dajemo vie prilika za sluanje njihovih problema te im pruimo svoju pomo. A vrlo je vano
pridobiti povjerenje od uenika. Kada nastavnik to postigne, moe od njih napraviti to god
hoe, naravno u dobrome smislu. Spomenula sam i metodiko-didaktike kompetencije.
Danas moramo biti svjesni da frontalni oblik rada vie ba i ne prolazi u nastavi. Veini djece
treba individualni pristup: od onih koji imaju potekoa do onih darovitijih. A dobrim se
pokazuje i grupni rad kojeg sve ee koristim u svojoj nastavi. Pritom nastavnik treba tono
znati to njime eli postii i dobro ga isplanirati.
3. A koje nastavne metode koristite u nastavi?
Koristim uvijek to vie metoda. Najee metodu razgovora, pisanja, itanja, metodu rada na
tekstu, metodu objanjavanja, pripovijedanja...ovu zadnju pogotovo kada se radi o lektiri.
Danas uenici sve manje itaju, a nekako moraju proi dravnu maturu. Onda im za satove
lektire najee pripremim Power Point prezentaciju s puno slika jer ih jako vole i vizualno
vrlo dobro pamte pa im pripovijedam, objanjavam odnose likova. Naravno, njih ukljuim
koliko je god mogue. Treba iz uenika uvijek izvui maksimum. I da, jo jedna jako dobra
metoda koju uenici vole je pustiti im film. To dananjim uenicima jako odgovara i iz njega
puno naue.
4. Spomenuli ste dravnu maturu. Kakva su vaa iskustva s njom? Je li vam poremetila
ili izmijenila nain pouavanja ili vrednovanja uenika?
Hm...Moja su iskustva openito pozitivna. Svi su moji uenici postigli dobre rezultate na
maturi, odnosno onakve kakve se od svakoga od njih i oekivalo. Mi kao nastavnici tono
znamo kako svatko od njih funkcira i koliko zna. Matura je definitivno obiljeila posljednje
godine mojega rada jer je potrebno uenike to bolje pripremiti, s njima proi to vie
oglednih primjeraka ispita, vie vjebati pisanje eseja te ee praviti sistematizacije gradiva.
No, ne mislim da je pritom poremetila ili izmijenila nain mojega pouavanja. I dalje gradivo

prenosim na sline naine kao i prije, jedino od uenika pojaano traim da rjeavaju radne
biljenice. to se tie vrednovanja uenika, ono je ostalo isto. Pismeno ih ispitujem nakon
svake cjeline u gramatici, a za knjievnost kombiniram pismeno i usmeno ispitivanje.
Ponekad uenici ba piu ispit, slian onome na maturi jer su tako moji ispiti izgledali i prije
no to se uvelo dravnu maturu, ali mi se primjerenije knjievnosti uvijek inilo usmeno
ispitivanje jer knjievno znanje nisu samo injenice, podaci i karakteristike razdoblja, ve i
doivljajno-spoznajna interpretacija. Jezino izraavanje ispitujem kolskim zadaama, a
lektiru aktivnou uenika na satu lektire.
4. Kako uspijevate biti objektivni pri ocjenjivanju uenika?
Kod pismenih ispita nema puno problema. Oni su poprilino jasni i objektivni. Ali usmena
ispitivanja su ve neto drugo. Nikada ne moemo potii stopostotnu objektivnost u
ocjenjivanju, ali njoj definitivno treba teiti. Kada sam tek poela raditi kao nastavnica trudila
sam se prije sata usmenog ispitivanja uvijek si odrediti kriterije vrednovanja tako da bi ih
zapisala u rokovnik ili na neki papir. Ti su mi kriteriji, odnosno ono to u ocjenjivati, doista
pomagali ostati objektivnom. Danas si ih vie ne zapisujem jer imam vie iskustva i znam to
traiti u kojoj prilici. to si stariji i ima vie iskustva zapravo i lake ocjenjuje uenike i
mislim da postaje objektivniji. A nekako tijekom godina stvori i vie naina ispitivanja
kojima e biti objektivniji. Primjerice, posljednjih nekoliko godina za sat lektire odaberem
jednoga uenika da bude moj 'asistent' te biljei aktivnost svojih suuenika tako da se postigne
to vea objektivnost, odnosno da uenici budu zadovoljni i da ne kau mene profesorica ne
voli pa mi je opet dala lou ocjenu i slino.
4. Moete li meni, buduoj nastavnici, dati koji savjet kako odrati disciplinu u razredu?
Disciplina se postie ako se nastavnik dobro postavi na prvome satu upoznavanja s uenicima.
Treba im jasno rei koji su nai zahtjevi, a koje granice ne smiju prijei. I pri tome treba biti
dosljedan. Kada doe do prve situacije da je netko nemiran ili kri neko od pravila, treba ga
posjetiti na to pravilo i to najbolje da ga upita A to smo se mi ono dogovorili na prvome
satu?. Ne treba biti popustljiv ili prijei preko neega. Uenici moraju biti svjesni da se
pridravamo onoga to smo na prvome satu rekli. Tako se postie i vee potovanje uenika
prema nama. Jako je dobra metoda i ignoriranje kada se radi primjerice o sitaciji kada uenik
stalno neto komentira na neodgovaraju nain ili pravi nepodoptine samo da bi odvratio
pozornost svojih suuenika i nastavnika na sebe. Kada uenici priaju na nastavi dobra je

tehnika dolaska do uenika dok obilazimo razred te skrivenog otrog pogleda prema njemu.
Time se postie da nastava ne bude prekinuta, a da uenik bude upozoren za svoje ponaanje.
5. Hvala na savjetima. Evo jo posljednje pitanje: Jeste li u svojem radu doivjeli neku
neoekivanu situaciju u radu s uenicima, kolegama, roditeljima i moete li je opisati?
Uh, bilo je mnogo takvih situacija u mojih 25 godina rada i to najvie s uenicima. Od toga da
su se uenici jednom tako potukli da sam ih morala razdvajati, doslovce sam trebala upadati
meu njih, preko situacije da sam na maturalnome putovanju morala cijelu no probdjeti s
uenicom u zatvoru jer je u jednoj panjolskoj trgovini ukrala majicu, pa sve do iznanaenja
od strane uenika da mi za roendan donesu na sat tortu sa svjeicama. S uenicima nikada ne
znamo to nas sutra eka. to se tie roditelja, jedna od najneoekivanijih situacija bila je
kada mi je majka jednoga uenika dola zahvaljivati to sam njezinoga sina vodila na
natjecanje, a to je zapravo moj posao.

2) Ispitanica br. 2, nastavnica Hrvatskoga i Engleskoga jezika u srednjoj

koli (opa gimnazija) intervjuirao Dario Abram

Nastavnika profesija.
a. Koje su po Vaem miljenju pozitivne strane nastavnike profesije?
Smatram da je najvanija pozitivna strana nastavnike profesije rad s mladim
ljudima, iz kojeg proizlaze i druge pozitivne strane ove profesije. U svakodnevnom
radu s uenicima prenosimo im svoja znanja i iskustva vezano uz predmet koji
pouavamo, ali, to je jo vanije, pratimo ih i utjeemo na njihov osobni razvoj i
razvoj razreda kao grupe. Zapravo je odnos s uenicima u razredu, promatranje
njihovog razvoja kao osoba s vlastitim miljenjem i stavovima, vlastitim interesima i
sklonostima kao i njihova osobna interakcija s uiteljem po mome miljenju najljepi
dio ove profesije. Nadalje, i mi uitelji uimo od uenika jednako kao oni od nas, a
najljepe je kad zajedno doemo do nekog zakljuka ili se nadopunjujemo iskustvima
vezanima uz neku temu. Spomenula bih i osjeaj zadovoljstva kad vidite kako vai
uenici napreduju u znanju i razvoju kritikog miljenja. Ukratko, osjeaj da ste neto
nekoga nauili smatram jednim od najboljih iskustava u ovom poslu.
b. Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike profesije?

Negativna strana nastavnike profesije svakako je stres, kao i kod svakog posla koji
ukljuuje interakciju s velikim brojem ljudi, to znai i gomilu imbenika koji utjeu
na rad uitelja. Nadalje, rad s mladim ljudima nije lak, koliko god bio ispunjavajui.
Usto, mnogo je imbenika koji izravno utjeu na rad uitelja, mnotvo pravila i
propisa koji katkad ograniavaju rad jer su u neskladu s uvjetima svakodnevnog rada,
mnotvo papirologije koju, uz odravanje nastave, uitelj mora voditi. Drutveni
status i financijski vid profesije takoer bih ukljuila na ovaj popis.
c. Je li doista isplativo educirati se za nastavnika?
Ako se pod ovim pitanjem misli na financijski vid edukacije, ne bih mogla odgovoriti
sa sigurnou. Studiranje ne traje kratko, a tu je i stalno dodatno usavravanje koje je
obavezno za uitelje. S obzirom na trenutno stanje u drutvu i omjer uloenog rada i
novca s dobivenim, ne bih rekla da se financijski isplati. Ali, mislim da rijetko tko
postaje uitelj zato jer je to profitabilno. Posao donosi neke druge dobitke koji nisu
financijski mjerljivi, to ne znai da se ne bi trebalo poraditi i na tom vidu profesije.
d. Koliko edukacija utjee na razvijanje slike o samome sebi?
Mislim da je vrlo vano za svakog nastavnika da radi na sebi i svom profesionalnom i
osobnom razvitku. Osobito je mladim uiteljima poput mene vano to vie se
educirati i traiti savjet iskusnijih kolega, kao i profesionalno se usavravati u svakoj
prilici koja se prui.
Svatko je uitelj jedinstven, s vlastitim sklopom znanja, stavova i vjetina i to treba
potovati, ali edukacijom stjeemo vie samopouzdanja i oblikujemo se kao uitelji.
Nastavnike kompetencije.
a. Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem miljenju svaki nastavnik
treba posjedovati za uspjean rad u nastavi?
Mislim da svaki uitelj, uz znanja svojeg podruja poduavanja, mora posjedovati
vjetine prenoenja i objanjavanja gradiva na pristupan nain, vjetinu
prilagoavanja poduavanja uzrastu uenika i okruenju, sposobnost motiviranja
uenika na uenje, uz vjetine upravljanja razredom i radom na nastavi, to se
uvjebava samo radom. Vrlo vano je imati i mnogo strpljenja i vjetine upravljanja
emocijama, kako svojima, tako i uenika.
b. Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika za
uspjean rad u nastavi?
Pedagoke kompetencije vane u za nastavu u jednakoj mjeri koliko i poznavanje
podruja predavanja, s obzirom da je nastava prije svega odgojni, a zatim obrazovni
proces.
Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose pedagoke kompetencije nastavnika?

Pedagoke kompetencije alat su koji uitelju omoguava kontrolu nastavne situacije i

pridonosi boljoj kvaliteti nastave. Dakako, samo teorijsko poznavanje pedagokih
komponenti nedovoljno je da bi pospjeilo kvalitetu nastavnog procesa.
c. Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz
njegova podruja pouavanja?
Kompetencije nastavnika u njegovom podruju vane su za kvalitetu nastave jer
omoguuju nastavniku da znanja i vjetine i koje posjeduje na najbolji nain prilagodi
kontekstu pouavanja. Vano je, izmeu ostalog, znati odvojiti vano od nevanoga,
predvidjeti problematina podruja, predstaviti odreena znanja i vjetine na vie
razliitih naina, povezati podruja znanja. Za sve to i mnogo vie potrebne su
kompetencije u vlastitom podruju bavljenja.
d. Je li Vam se promijenilo miljenje o poimanju toga za to je nastavnik
kompetentan onda kada ste zavrili studij i poeli raditi u koli?
Ne bih rekla da se promijenilo moje miljenje, nego da se nadopunilo. Jedino radom u
nastavi moemo obuhvatiti puninu nastavnike profesije i potrebnih kompetencija.
Mislim da su ideje o nastavi i nastavniku na zavretku studija uglavnom teoretske, s
obzirom da izostaje iskustvo.

Praktian rad na studiju svakako pridonosi boljoj

upuenosti, ali njega je nedovoljno i nije u potpunosti istovjetan svakodnevnoj

nastavnoj situaciji.
Didaktiki aspekti nastave. Koje nastavne metode koristite u nastavi?
a. Koje oblike rada koristite u nastavi?
Najee koristim verbalne metode te grupni rad i rad u paru, uz frontalni i individualni.
b. Na koji nain procjenjujete steena znanja i vjetine uenika?
Pismenim ispitima (testovi i kolske zadae),usmeno, putem grupnih projekata (plakati, gluma
i sl.) te praenjem svakodnevnog sudjelovanja u nastavi.
c.

Koji je po Vama optimalan broj uenika s kojima Vi ne nuno statistiki

moete raditi?

Optimalan broj uenika ovisio bi o uzrastu, ali mislim da bi to bio broj od 15-20 uenika u
razredu. Naravno, uitelj moe raditi, kao to i radim, i s brojem do 30 uenika.No, uvijek je
lake raditi s manjom grupom uenika.
Prepreke i tekoe u praksi.
a. Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome svakodnevnom radu u koli?
Potekoa ima raznih, najee su to tehnike potekoe (oprema koja ne funkcionira,
nedostatak materijala i sl.), nemotiviranost ili rastresenost uenika (rani jutarnji ili

kasni popodnevni sati, pisanje testa iz nekog drugog predmeta taj dan, preteko ili
nezanimljivo gradivo za uenike), nedostatak vremena za pripremu i izvoenje
isplaniranog (openito nedostatak vremena), este promjene i nadopune propisa i
dokumentacije, povremene zdravstvene potekoe koje utjeu na izvedbu nastave
(bolest, umor).
b. Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?
Tehnike potekoe rjeavam prethodnom pripremom za sluaj da se dogode, katkad i
improvizacijom. Nemotiviranost ili rastresenost uenika, kao i disciplinske probleme
rjeavam prilagoavanjem aktivnosti, a ako i to ne upali, otvorenim razgovorom s
razredom. Katkad ih treba podsjetiti koje su im obaveze i zato neto ue. Nedostatak
vremena za pripremu i izvoenje rjeavam prilagoavanjem priprema i nastave, kao i
stalnom reorganizacijom vlastitog slobodnog vremena. Kao mladom profesoru
potrebno mi je vie vremena za neke aktivnosti i pripreme, to znai da slobodno
vrijeme katkad ispata i preklapa se s vremenom kad radim za kolu. Mislim da e s
vremenom i uz vie iskustva biti lake. Administrativne zahtjeve rjeavam kako
nailaze, a zdravstvene potekoe nastojim svladati koliko mogu. Treba se naviknuti na
ritam rada i organizirati ga i prilagoditi vlastitim mogunostima. Mladim je
profesorima vano da se dokau, to je u redu, ali ne treba precjenjivati vlastite
mogunosti i unitavati zdravlje nautrb rada. Jo sam u procesu uenja po tom
pitanju.
c. Kakav dojam imate o svojim uenicima jesu li se promijenili otkad ste Vi
zavrili osnovnu i srednju kolu, odnosno fakultet?
Ne mislim da su uenici puno drugaiji nego u vrijeme dok sam bila uenik. U sutini
ih mue isti problemi kao i nas dok smo bili uenici, zanimaju ih sline stvari, slino
reagiraju na situacije u koli i izvan kole. Jedina vea promjena je dostupnost velike
koliine informacija u svakom trenutku te raznih oblika tehnologije i oblika
komunikacije koje nisu bile u tolikoj mjeri rairene u doba mog kolovanja. Prije
svega mislim na pametne telefone, to znai da uenici imaju pristup internetu i
informacijama u svakom trenutku, te komunikaciju putem drutvenih mrea. U
pogledu nastave to znai da im se katkad teko koncentrirati na neke sadraje,
nadalje, informacije, ini mi se, bre zastarijevaju ili im postaju nezanimljive. Iako
imaju pristup velikoj koliini informacija, ini mi se da ne znaju uvijek razluiti vane
od nevanih te tone od netonih. Tu je uloga uitelja vrlo bitna. Dananji uenici
znaju mnogo vie nego uenici iste dobi prije deset ili dvadeset godina te ranije
dolaze u doticaj s odreenim sadrajima i temama. Ali neke velike razlike nema, i

dalje su znatieljni, katkad su umorni, propituju svijet oko sebe, ale se na jedinicu iz
testa, vesele se dobroj ocjeni i pohvali, pregovaraju o ocjeniama, zaljubljuju se,
ogovaraju,vesele se kad imaju slobodan sat...
d. Koliko je teko biti pripravnik u srednjoj koli?
Biti pripravnik ima svakako svojih izazova i prednosti. Prednosti su brojne, poput
mogunosti uenja neposrednim radom, mogunost boljeg upoznavanja uenika i
njihova naina rada na satu praenjem nastave i sudjelovanjem u nastavi koju vodi
mentor. Nadalje, mislim da je stres manji, osobito za nastavnike poetnike, ako nisu
odmah na poetku baeni u vatru da se sami snalaze, ve uz pomo mentora
postupno svladavaju izazove nastave. Izazovi pripravnitva svakako su vezani uz
mnotvo obaveza, potom stalno dokazivanje pred razliitim strunjacima i
komisijama (s obzirom da se rad pripravnika prati kroz godinu), jo uvijek nedefiniran
status (poneki uenici, ali i profesori doivljavaju pripravnike kao studente) i mnotvo
administracije, s obzirom na voenje dnevnika stairanja, pisanja priprema,
opservacija i slino.
Motivacija i interes.
a. Volite li svoj posao?
Mislim da svaki uitelj voli svoj posao na neki nain, inae si izabrao neku drugu
profesiju.
b. to Vas motivira na rad?
Uenici i zanimljive teme.
c. to Vas demotivira?
Lijenost i nezainteresiranost uenika, nezanimljive teme, previe administracije.
d. Na koji nain uspijete prevladati mogue promjene raspoloenja tijekom
dana kada valja odrati nekoliko sati nastave zaredom?
Potrebno je mnogo strpljenja, dubokog disanja, treninga ostajanja mirnim i kad je
teko i, prema potrebi, kave. Pomae tu i adrenalin koji se stvori prije svakog sata,a
najvanijim smatram dobru prethodnu pripremu.
e. Ima li neto posebno u sadraju to Vas zanima dovoljno da taj interes
prenesete u nastavu?
Volim povezivanje tema sa ivotom uenika te s umjetnostima, osobito filskom i
glazbenom, a i uenici vole takve sadraje i aktovnosti. Takoer mi je drago kad mogu
povezati sadraje knjievnosti s temom koju obraujem i tako spojiti dva predmeta
kojima se bavim.
f. I postoji li togod to Vam nije odve drago, ali ipak na neki nain umijete
prevladati tu prepreku nezainteresiranosti i koji je to nain?
U takvim sluajevima nastojim koristiti zanimljive zadatke i pristupe nezanimljivoj
temi, pokuavam povezati temu sa to vie primjera iz svakodnevnog ivota, posebice

ivota uenika, nastojim povezati temu s drugim podrujima i zanimljivim temama,

katkad pomae o koritenje medija radi bolje motivacije, kako moje, tako i uenika. U
svakom predmetu postoje zanimljive, ali i manje zanimljive teme.
Iskustva iz nastavne prakse
a. Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radu s uenicima,
kolegama, roditeljima?
U svakom radu s ljudima mogu se oekivati razliite nepredviene i neobine situacije.
Svakako je to sluaj i u nastavnikoj profesiji. Iako nemam dug radni sta, mogu navesti niz
neobinih situacija.
b. Moete li opisati tu situaciju?
Jedna od situacija koju u uvijek pamtiti dogodila se na poetku mog pripravnikog staa.
Bilo je Valentinovo i uenici su dobivali pisma koja su raznosili deurni uenici. Na satu smo
prisustvovale moja mentorica i ja i zajedno radile s uenicima. Pratei rad uenika tijekom
prolaska kroz razred primijetila sam da je jedan uenik rasparao svoje pismo i da je snuden.
Upitala sam ga je li dobro, a suuenica u klupi je odgovorila da je dobio pismo uvredljivog
sadraja. Radilo se o ueniku koji je omiljen u razredu zbog svog vedrog duha, pa mi je bilo
iznenaujue da bi mogao dobiti takvo pismo. Razmiljala sam to mogu uiniti i otila sam
do svojeg stola i na komadu papira sam na engleskom jeziku, s obzirom da ga poduavam,
napisala ueniku da mislim da ima divan smisao za humor i vedar duh i da ne dopusti da mu
itko pokvari dan i zaeljela mu sretno Valentinovo. Predala sam mu to pismo i rekla mu da
mislim da bi trebao dobiti lijepo pismo za Valentinovo. Uenik se razvedrio, kao i uenici koji
su ga tjeli i zahvalio mi zagrljajem. Ne znam koliko sam bila u pravu s profesionalne strane,
ali mislim da svaki uitelj treba prije svega biti ovjek.
c. Je li imalo utjecala na Va odnos prema radu?
Ova situacija mi je pokazala da uitelj nije samo strunjak koji uenike poduava znanjima.
On je i odgajatelj i primjer uenicima. Ako elimo uenike poduiti toleranciji, suradnitvu i
pozitivnom odnoenju prema drugome, moramo i sami biti primjer.
d. Je li Vam bilo kasnije lake suoavati se sa slinim situacijama, odnosno djelovati
kada do njih doe?
Svako iskustvo pridonosi boljem snalaenju, ali svejedno vas s vremena na vrijemeneto
pozitivno ili negativno iznenadi.
e. Koliko je teko pisati pripreme za svega jedan sat i jesu li pripreme za nastavni
sat praktine?

Pisanje formalnih priprema nije svaki put praktino i katkad je teko uskladiti formalne
zahtjeve priprema s praktinim radom, a uz to uskladiti s raspoloivim vremenom. Pripreme
za sat svakako su potrebne i lake je referirati se na njih ako se neto nepredvieno dogodi na
satu, pruaju odreenu sigurnost u radu, osobito mladim profesorima, ali katkad uzimaju
previe vremena koje bi se moglo korisnije utroiti na kreativan rad za nastavu.
f. Koliko Vam je potrebno za napisati jednu pripremu?
Ovisi, od 15 min do sat vremena.
g. Uspijete li uskladiti koliinu gradiva s brojem sati koji su Vam na raspolaganju
tijekom jedne kolske godine?
U teoriji sve izgleda jednostavno, ali nije uvijek tako. esto se dogaaju situacije koje ne
moete predvidjeti i na koje ne moete utjecati, izgubite sat jer je taj dan blagdan, cijepljenje,
izlet, neko gradivo uenici ne usvoje pa treba vie ponavljanja od predvienog, morate se
usklaivati i s drugim predmetima (npr. zbog vremenikapisanih provjera) i slino. Vano je u
programu isplanirati i nekoliko sati vika koji vam omoguuju da nadoknadite gradivo u
sluaju kakvih problema. Okvirno je vano pridravati se rasporeda koliko je to mogue.

3) Ispitanica br. 3, nastavnica Njemakog jezika u srednjoj koli (klasina

gimnazija) intervjuirala Lidija Strika
1. Koje su po vaem miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike
profesije?
Pozitivne strane su svakako mogunost pouavanja uenika i dragocjeni
trenuci u kojima vidite kako uenici nemaju strah, kad uspijevaju usvojiti gradivo,
zavole predmet koji predajem te na nastavu dolaze s gutom. Negativna strana je to
svi uenici nemaju afinitete ni volje prema uenju stranog jezika ili nemaju razvijene
radne navike. Zbog toga i ostalih imbenika poput dobi i broja uenika odravanje
nastave je onda oteano, a time i manje efikasno. Nekad je postizanje discipline najtei
dio nastavnog rada.
2. S kakvim se problemima onda u radu suoavate prilikom nastave?
Problemi se naravno tiu odravanje discipline i kontinuiteta rada. Postoje
uenici s kojima se lako radi i ali,a da se nastava pri tom nesmetano odvija. Na drugu
stranu, postoje uenici s manjkom koncentracije koji ometaju ostale uenike pri emu
se tijek nastave remeti. Kada se pojave ovakvi problemi koji se uzastopno ponavljaju

pokuavam to rijeiti na miru s roditeljima. Ne volim povisivati ton i vikati na uenike

jer smatram da to ne gradi autoritet u uenicima prema meni i stoga u tim situacijama
vidim ukljuivanje roditelja kao adekvatno rjeenje. Nastavnik do neke granice ima
utjecaja. Ipak, kod nekih uenika nikakva potencijalna kazna ili prijetnja na satu ne
funkcionira. U tim sluajevima ukljuujem psihologa ili ravnatelja.
Isto tako, problem koji se javlja u predavanju stranog jezika je razliita razina
znanja i fluentnosti jezika. Zbog toga se postavlja pitanje kako konsolidirati ove sa
slabijim stupnjem znanja s onima koji su napredni. Kome se prilagoditi..? Ako se
prilagodimo onim slabijima to je donekle loginije, dosadno je onima koji su
napredni. Upravo zbog toga nastava mi je koncipirana za srednji stupanj znanja. S tim
naprednima uvijek dajem i dodatne zadatke. Tako da svi odrade isto gradivo
Uenici na taj nain znaju to oekivati na ispitu te s ovim principom imam i manje
problema s disciplinom.
3. Koje kompetencije bi po vama nastavnik trebao posjedovati u radu u nastavi?
Za poetak, nastavnik bi stvarno trebao voljeti svoj posao. Strpljenje je takoer jako
vano, a strunost nezaobilazna. Naime, uenici shvate vrlo lako tko zna to govori i
tko je struan u svom podruju, a tko mulja . Vrlo lako osjete neznanje i
odraivanje pri emu gube potovanje i autoritet prema nastavniku, a primijetila
sam da dolazi i do nediscipline. Puno su discipliniraniji kada nastavnik odrava
zanimljivo i kreativno predavanje te dolaze na nastavu s voljom jer znaju da e neto
interesantno uti i nauiti.
4. Koje nastavne metode i oblike rada koristite u nastavi?
Potiem rad u paru, rad u grupi, individualni rad..konverzacijske vjebe,
, rad na tekstu i poticanje rasprave i kritikog miljenja, pisanje osobnih
dojmova, eseja i slino. Uenici vole i Power Point prezentacije jer je
suvremeniji pristup, a vizualnost im pomae da lake zapamte i usvoje gradivo.
Sluanje CD-a i ostalih audio materijala je takoer korisno zbog sluanje
pravilnog izgovora i razumijevanja konverzacije u realistinim situacijama
kada je govor izvornih govornika ipak neto tee razumijeti
5. I za kraj, kako bi savjetovali budue nastavnike tj. mene konkretno za to
uspjeniji rad u nastavi?
Puno strpljenja u svakom sluaju. Nita nije toliko tragino i nemogue kako to
ponekad izgledaPostaje se bolji s iskustvom. Nema tog nastavnika koji je
fantastian bio prvi dan nastave. Htjeti i oekivati puno od sebe ako se stvarno

voli svoj posao, ali pritom si i dozvoliti koju pogreku. Nikad neemo biti
toliko objektivni da u svome radu neemo vidjeti mane jer pokoja greka se
svakome omakne, no unato tome treba teiti da budemo to bolji. Treba teiti
objektivnosti kako bi se uenici osjeali ravnopravno i jednako vani jer
smatram da favoriziranjem pojedinih uenika nastavnici gube svaki autoritet.
Znai, ako se jednom ueniku izlazi u susret, treba tu iznimku uiniti i za
ostale. Kad se rade takve iznimke esto puta ih pitam da li smatraju da tom
ueniku treba izii u susret, a nipoto da se uenicima radi iza lea. Isto tako,
biti spreman na komunikaciju i ne ponaati se superiorno ve slati im osjeaj
brige i suosjeanja jer smo tu prvenstveno zbog njih. I truditi se biti kreativan,
a kreativnost ide kroz ljubav prema onome to predajete.

4) Ispitanica br. 4, nastavnica Engleskog jezika u osnovnoj koli

intervjuirao Eugen Kinkela

Nastavnika profesija. Koje su po Vaem miljenju pozitivne strane nastavnike

profesije? Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike profesije? (...)

Dosad mi se ini da je to bilo jako dobro zanimanje, jer je satnica manja nego negdje drugdje,
to opet ne znai da se radi manje, nego se dio posla obavlja kod kue. Na taj nain se moglo
dobro kombinirati posao i slobodno vrijeme. Negativnih strana ima po mom miljenju danas
mnogo vie nego nekad, jer su ranije uenici bili mirniji i disciplinirani, i nastavnik je imao
mnogo vei autoritet. Tako se dogaa da mi je nekad bilo lake funkcionirati u razredu s 35
uenika nego danas s razredom u kojemu ima 16 uenika.

Tu dolazimo do problema discipline. Mislite li da je danas tee odravati

disciplinu u razredu?
Da, danas nastavnik ima mnogo manje slobode, uenici su mnogo slobodniji u ponaanju to
znai da e svata rei, primijetiti, komentirati; prije se nisu usuivali... Bio je red, rad i
disciplina (smijeh) i potovanje prema nastavniku, a toga vie nema. Drava i drutvo se

openito mnogo manje brinu o nastavnicima nego ranije, to se odraava na kvalitetu cijeloga
sistema. Imam dojam da smo preputeni sami sebi.

Nastavnike kompetencije. Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem

miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi? Jesu li po Vaem
miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika za uspjean rad u nastavi? Koliko
uspjenom radu u nastavi doprinose pedagoke kompetencije nastavnika? Koliko
uspjenom radu u nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz njegova podruja
pouavanja?
Naravno, usporeujui staru gardu i mlae kolege, mogu rei da smo mi odgojeni
tradicionalno, a takvo je bilo i obrazovanje. Mnogo se uilo i radilo... nastavnik prije sve treba
imati neke osobne kvalitete, ali mora biti i materijalno situiran. Konkretno, danas su mnoga
djeca u boljoj materijalnoj situaciji od svojih nastavnika, i toga su svjesna, paze na oblaenje i
sline stvari te nastavnika vrlo lako mogu degradirati. Djeca znaju sve o nama (smijeh).
Nastavnik prije svega mora biti normalan ovjek, da ima odreeni odgoj i neke osobne etike
karakteristike. Ne moe bilo tko biti nastavnik. Naravno, ima svakakvih ljudi, pa prema tome
moe biti i svakakvih nastavnika. Kroz kolovanje se nastavnik izgradi, svako uenje mijenja
ovjeka, ali mora biti neto i u ovjeku.

Didaktiki aspekti nastave. Koje nastavne metode koristite u nastavi? Koje oblike

rada koristite u nastavi? Na koji nain procjenjujete steena znanja i vjetine uenika?
Predavala sam engleski vie godina, i u naemu predmetu oblici rada poput grupnoga rada,
rada u parovima i slino nisu novi. Prije nekoliko godina to se poelo isticati kao suvremeni
nain predavanja, dok smo mi to imali mnogo ranije. To ovisi i o predmetu; engleski trai
interakciju s uenikom i njegovo aktivno sudjelovanje. Ipak, ini mi se da klasika prevladava.
Kreda i ploa, znai frontalni rad, su po mom miljenju temelj svake nastave, ostalo je
nadograivanje. Potrebno je i nadograivati kako bi se razbila monotonija, pa se onda
kombiniraju audiovizualna sredstva.

Prepreke i tekoe u praksi. Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome

svakodnevnom radu u koli? Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?

Tekoe su prije svega u obrazovnom sistemu. Sad se to pretvorilo u politiku s jedne strane i
biznis s druge, i teko je neto postii i rjeavati eventualne probleme. Ovisimo najvie sami o
sebi i o svojoj snalaljivosti. Danas nastavnik ima vrlo mali autoritet, roditelji su prema njemu
postavljeni neprijateljski, oekuje se da on poputa djeci i roditeljima to zna biti veoma
teko. Najlake mi je raditi s mlaim uenicima, dakle do etvrtoga razreda, jer s njima nema
nikakvih problema.
Mogu rei da je praksa potpuno drugaija od onoga to se predaje, i naalost ima mnogo
problema u radu. Jedna od stvari o kojima se ne pria mnogo je i velik broj razliitih
udbenika za isti predmet, i stalno modificiranje i mijenjanje nastavnoga programa, to od
nastavnika trai da svake godine pie nove pripreme i prilagoava se novomu nainu rada.

Motivacija i interes. Volite li svoj posao? to Vas motivira na rad? to Vas

demotivira? (...)
Da, volim svoj posao. Ne bih izdrala toliko godina da ga ne volim. Na primjer, kod mnogih
kolegica i kolega koji su pokuavali, doli bi na praksu i odmah bi znali: ne, to nije za mene.
Nakon toga bi otile raditi negdje drugdje. Valjda to ovjek osjeti, to se sve ve vidi na praksi.
Danas sreem kolegice koje me pitaju to jo tamo radi?, ude se, njima mnoge stvari u
poslu previe smetaju. Uenici takoer tono znaju kamo ide, kako izgleda, komentiraju, a
nekima to ne pae.
U svakom sluaju, mnogi kau da rade u prosvjeti zbog ljubavi. Ja mislim da to ba i nije
tako; mislim da me motivira i novac. To je prva stvar. Prije je to znailo sigurnu plau,
povlastice; ljudi su dobivali stanove... prekovremeni sati su se plaali bez problema. kole su
bile opremljene, bilo je puno toga to je normalno da ima, meutim danas svega toga nema.
Naravno da treba ljubavi prema poslu, ali taj posao treba i platiti. Mislim da se prosvjeta
feminizirala upravo zbog toga to smo slabo plaeni. Mukarci bjee iz te profesije. Kad sam
poela raditi, mukih i enskih kolega bilo je pola-pola. Zbog toga je bilo lake odravati
disciplinu, i sve je bilo lake.

Mislite li da to utjee na disciplinu?

Da, utjee, djeca drugaije gledaju mukarca i enu. Tako je lake i jednostavnije, ne da su
samo ene. Ovako je mnogo tee raditi.

Iskustva iz nastavne prakse: Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu

situaciju u radu s uenicima, kolegama, roditeljima? Moete li opisati tu situaciju.

Kod svakoga nastavnika toga ima. Evo, starija kolegica je otila u penziju i ja sam je
zamijenila, uskoila u njene razrede. Roditelji su me iznenadili: ponaali su se prema meni
vrlo udno, neugodno, oni su bili toliko navikli na nju da me nisu prihvaali to god da
uinila. Sad mi je to jasnije roditelji, nastavnici i uenici se naviknu jedni na druge i imaju
otpor prema promjenama. Imali smo i jednoga problematinoga uenika prije par godina, i on
je fiziki napao jednu moju kolegicu. Napadao je i drugu djecu, imao je no pa su bjeala pred
njim, vritala, skrivala se po Matuljima... Ja s njim nisam imala problema, ali me je zato mu
svaki dan pitao kad bih dola doma: Jesi preivjela na poslu? Nije te dohvatio? (smijeh)

5) Ispitanik br. 5, nastavnik Likovne umjetnosti u srednjoj koli

(opa gimnazija) intervjuirao Marin Jurievi
Koje su po Vaem miljenju pozitivne strane nastavnike profesije? Koje su po Vaem
miljenu negativne strane nastavnike profesije?

Pozitivna strana nastavnike profesije svakako je prijenos znanja. To je oblik socijalizacije

buduih generacija koje ne bi trebale samo prenositi znanje, nego se i ravnati po njemu, to
zni da obrazovanje ima i odgojnu komponentu, a mislim da je to problematino jer
nastavnici zbog odreenih kurikuluma uenicima daju premalo slobode u nastavnom procesu.
Ako bi primjerice uenik doao nastavniku s idejom o jednoj nastavnoj jedinici, nastavnik bi
to morao odbiti jer mora ostati unutar okvira nastavnog plana i programa.

Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem miljenju svaki Nastavnik treba

posjedovati

za uspjean rad u nastavi? Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke

kompetencije nastavnika za uspjean rad u

nastavi? Koliko uspjenom radu

nastavi doprinose pedagoke kompetencije nastavnika? Koliko

uspjenom radu u

nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz njegova podruja pouavanja?

Osim pedagokih elemenata koji su naueni ili na fakultetu ili negdje drugdje, nastavnik mora
posjedovati umjenost prenoenja znanja sa jedne jako specijalizirane razine na jednu
osnovno ili srednjokolsku razinu i tu posebnu ulogu igra interpersonalna komunikacija.
Nastavnik ne bi trebao imati ex catedra stav, nego da se potie raznovrsnost nastave. Smatram
da su pedagoke kompetencije vrlo vane jer se nastava ne moe provoditi ako nastavnik ne
posjeduje pedagoke kompetencije. Ako netko nije pedagoki kompetentan ne moe biti
nastavnik jer dobar nastavnik mora obrazovanje prilagoavati mogunostima i potrebama
uenika osnovne ili srednje kole te mora imati odreene kompetencije i iz ostalih podruja za
koja nisu specijalizirani.

Koje nastavne metode koristite u nastavi? Koje oblike rada koristite nastavi? Na koji
nain procjenjujete steena znanja i vjetine uenika?
U nastavi se nastojim koristiti metodom sokratovskog propitivanja. To je metoda koju danas
prouava i u ponovnu praksu uvodi Martha Nussbaum. Ta metoda poiva na jednostavnom
naelu. Radi se na iznoenju teze i potom propitivanju teze meu uenicima. Na taj se nain
stjee znanje, ali i kritian stav prema njemu te dovodi do veeg razumijevanja i snalaenja u
svim ivotnim segmentima. Ukoliko uenik ne reproducira znanje, ali pokazuje kritino
miljenje, te treba pohvaliti, no to ne ide jer se ocjenjuje samo na temelju reprodukcije znanja.

Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome svakodnevnom radu u koli? Na koji nain
rjeavate navedene prepreke i tekoe?
U praksi ponekad ne postoje ni osnovni uvjeti. To je nedostatak didaktikih sredstava do
opremljenosti uenika i uionice. S druge strane je problematino optereenje uenika
udbenicima koje obitelji same kupuju, to nije u skladu s europskom praksom. Dakle, i
udbenici bi trebali biti besplatni.

Volite li svoj posao? to Vas motivira na rad? to Vas demotivira?

Volim svoj posao, inae ga ne bih radio. A motivira me, osim ideje prenoenja znanja, to je s
jedne strane egoistino, da otkrivam meu uenicima one koji nadilaze kapacitet prosjenog

obrazovanja. Ono to me demotivira je neizanteresiranost i dvadesetetirisatizacija javnog

prostora.

Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radu

s uenicima,

kolegama, roditeljima? Moete li opisati tu situaciju.

Svaki dan nailazima na situacije koje odgovaraju ideji to bi nastava trebala biti. Svaki
drutveni dogaaj moe doprinijeti u raspravi s uenicima i imati didaktiku svrhu. Naalost,
mnogi kolege su izgubili interes za to. Neobina situacija koja mi se dogodila je kada mi je
jedna uenica rekla da u SAD-u vlada sustav koji se naziva kapitulacija, a pritom nije shvatila
da se radi o lapsusu. To je dokaz da se odreenim pojmovima ne pristupa kritiki nego ih se
buba napamet.

6) Ispitanica br. 6, nastavnica Hrvatskog jezika u osnovnoj koli

intervjuirala Dajana Buonja
Koje su po Vaem miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije?
Volim svoj posao iako on, kao i svi ostali poslovi, ima svoje pozitivne i negativne strane.
Veoma rano sam se odluila za nastavniku profesiju, te sam uspjeno zavrila studij
hrvatskoga jezika i bibliotekarstva na tadanjem Pedagokom fakultetu u Rijeci. Nikad nisam
poalila zbog svog odabira, iako je dananja situacija u drutvu i sam odnos prema profesiji
lo. Smatram da se zanimanje nastavnika dovoljno ne cijeni, kako od strane roditelja naih
uenika, tako i od ukupnoga drutva. Meutim, to me nikada nije pokolebalo da svoj posao
savjesno izvravam. Kad ujem uenika kako se ponosno hvali novom knjigom koju je
proitao ili znanjem koje je stekao, osjeam neizmjernu sreu jer znam da sam ga potakla i
zainteresirala za svoj predmet.
Koje kompetencije po Vaem miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean
rad u nastavi? Jesu li po Vaem miljenju vane pedagoke kompetencije?
Kako bi nastava bila uspjena,

veoma je bitno da nastavnik posjeduje i pedagoke

kompetencije i kompetencije iz podruja pouavanja. Bez izjednaenosti strunosti i

pedagokog pristupa, tj. ukoliko nastavnik posjeduje samo jednu od navedenih kompetencija,

kvaliteta nastave nee biti zadovoljavajua. U takvoj situaciji uenici e imati negativan stav i
prema nastavniku i prema samome predmetu.
Koje metode i oblike rada primijenjujete u nastavi?
U radu primjenjujem mnogobrojne nastavne metode i oblike. Budui da nastavim predmetom
Hrvatski jezik moram obuhvatiti 3 nastavna podruja hrvatski jezik, hrvatsku i svjetsku
knjievnost te jezino izraavanje, moram se voditi naelima unutranje korelacije te u takvoj
ovisnosti ostvariti svrhu i zadau nastavnoga podruja. Uvijek pokuavam da u centru nastave
bude uenik, a ne ja. Uenje i pouavanje je usmjereno na uenike s tenjom da oni uvijek
budu aktivni sudionici nastave. esto uz individualni rad, koristim i rad u paru i rad u
grupama za vrijeme nastave. Najee metode koje primjenjujem u radu su metoda usmenog
izlaganja, metoda razgovara i metoda itanja i rada na tekstu. Uz direktno pouavanje
fronantalnim radom, neophodan je samostalan rad uenika.
Na koje prepreke i potekoe u radu nailazite?
Sve ee redovne kole pohaaju djeca s invaliditetom. Takav oblik rada zaista je teak, jer
ukoliko nastavnik nema na raspolaganju asistenta koji bi djetetu pruao adekvatnu pomo, ne
moe se u jednakoj mjeri posvetiti svim uenicima.
to vas motivira, a to demotivira na rad?
Pozitivan odnos uenika prema radu uvijek me motivira na jo vei trud prilikom odravanja
nastavnoga sata. Njihovi odgovori na moja pitanja, postavljenje pitanja, redovito pisanje
domaih zadaa, znanje koje se prikazuje na ispitu, sudjelovanje na priredbama, sve su to
vrsti dokazi njihove zainteresiranosti i elje za znanjem.
Jeste li u svojemu radu doivjeli neku neoekivanu situaciju? Moete li je opisati?
Prolu godinu posjetila me moja biva uenica kako bi se pohvalila da je upisala studij
hrvatskoga jezika. Kao obrazoloenje svojeg odabira navela je upravo mene i moj nain rada.
To me zaista obradovalo.