Professional Documents
Culture Documents
significa "viaggio"; un'altra parola swahili entrata nel lessico italiano bwana
("signore") e di recente simba ("leone"). Il swahili la lingua pi importante dell'Africa subsahariana, parlata come prima o seconda lingua da circa 30-40 milioni di
abitanti dell'Africa Orientale e Centrale, dal sud della Somalia al nord del Mozambico
tica, eccetto le primissime unit, illustrata con esempi presi dagli autori swahili. Lo
studente si abituer fin dall'inizio ai testi letterari e gi prima di arrivare alla fine del
corso potr affrontare la lettura di una commedia o di un racconto breve senza gros-
se difficolt. Il primo volume del corso affiancato dal volume secondo, comprendente brani di conversazione e letture create ad hoc che vertono su vari aspetti della
vita quotidiana, articoli di giornale e numerosi esercizi per chi vuole acquisire la pa-
Elena Bertoncini Zubkov professoressa ordinaria della Lingua e letteratura swahili presso
l'Universit degli Studi "L'Orientale" di Napoli. Negli anni Novanta ha tenuto corsi di letteratura swahili in varie universit europee. I suoi ambiti di ricerca riguardano lo sviluppo della
letteratura swahili, Ia stilistica e l'analisi del discorso letterario, su cui a dato alle stampe numerosi articoli e monografie. Inoltre ha prodotto diversi manuali di swahili e altri supporti didattici.
ISBN 97848-548-2681-6
8 4
6 16
Copyright MMIX
ARACNE editrice S.r.h
www.aracnecditrice.it
infoaracneeditrice.it
via Raffaele Garofalo, 133 A/B
00173 Roma
(06) 93781065
tsBu 978-88-548-2681-6
A Francesca, Matilde,
Veronica e Eugenio
YALIYOMO INDICE
DIBAJI
PR E M E SSA .
ABBREVIAZIONI
VIII
IX
I . SOMO LA KWAN Z A
Wahusika wetu
9
7
13
16
21
24
V. SOMO LA TANO
Unono anamkuta Juma nyumbani
Hotelini
29
32
VIII
Yaliyomo
39
42
49
51
57
61
67
70
74
X. SOMO LA KUMI
Chausiku na Saidi wanakutana tena .
Miadi .
Utabiri wa hali ya hewa ...............,.....
77
80
84
87
90
96
99
Yaliyomo
IX
Wasiwasi wa Juma .
102
108
111
Ils
118
121
124
128
133
137
142
145
149
155
UFUMBUZI WA MASOMO.
159
235
Yatiyomo
DIBA JI PREMESSA
Lo scopo di questo volume d i a i utare gli studenti a
sviluppare la padronanza attiva della lingua. Ogni l ezione
(Somo) si r i f erisce alla rispettiva U n i t d e l I . volume,
proponendo ciascuna due letture
conversazione e narrazione
e un'ampia serie di esercizi. Tutte le letture vertono sugli
stessi personaggi. Gli esercizi sono di due tipi: Mazoezi (drills) e
Tamiini na ta fsiri, cio esercizi meno meccanici, pi ragionati,
n onch traduzioni, proposte di r i assunti scritti e verbali,
composizioni, dialoghi, alcune letture aggiuntive e qualche
gioco.
ABBREVIAZIONI
accr. accrescitivo
agg. aggettivo
Appl. applicativo
2Appl. doppiamente Appl.
Ar. arabo
intr. intransitivo
inv. invariabile
arc. arcaico
Lat. latino
lett. letteralmente
Mvita cfr. Kimvita
avv. avverbio
cfr. confronta
coll. colloquiale
cong. congiunzione
Contatt. contattivo
Contr. contrario
Cs. causativo
2Cs. doppiamente Cs.
dim. diminutivo
It. italiano
K keniota
Kimvita dialetto di Mombasa
neol. neologismo
Pas. passivo
Per. persiano
pl. plurale
pol. politico
Port. portoghese
poss. possessivo
dimostr. dimostrativo
Pot. potenziale
Dur. durevole
escl. esclamazione
fam. familiare
fig. espressione figurata
Fr( an). francese
Gr. greco
g ram. grammaticale
id(eof). ideofono
idiom. locuzione idiomatica
Ind. indiano
inf. informale
Ing. inglese
i nt(er). interiezione
prep. preposizione
pron. pronome
q.c. qualcosa
q.u. qualcuno
Rec. reciproco
Rifl. riflessivo
sg. singolare
Intens. intensivo
inter(rog). interrogativo
Ted. tedesco
tr. transitivo
us. usualmente, usato
vs. versus (contro)
Z(anz). zanzibarino
I . SOMO LA KW A N X A
Prima lezione
Wahusika wetu
I nostri personaggi
Maelezo Note
* mkewe sua moglie
2
Maneno mapya Nuovi vocaboli
au cong. Ar. oppure
Maswali Domande
Bwana Komba ni nani? (Chi ...?)
Bibi Bahati ni nani?
Chausiku,Unono na Maua ni nani?
Mzee Abdalla ni nani?
Bibi Tatu ni nani?
Saidi, Juma na Rukia ni nani?
- d achi
-leta portare
maana 9/10 Ar. significato, senso
-maliza finire, completare, terminare
mfano 3/4 esempio
neno (ma-) 5/6 parola, vocabolo
nyongeza 9/10 aggiunta, appendice
-panga sistemare, disporre, mettere in ordine/ in fila
-pya nuovo
sentensi9/10 Ing. frase
somo (ma-) 5/6 lezione; lettura
swali 5/6 Ar. domanda
C O N V E R S A Z IO N E
J.Shikamoo, mama.
B.B. Marahaba, kijana. Unataka nini?
J. Ninatafuta kazi.
B.B. Unatafuta kazi gani?
J. Ninatafuta kazi ya uboi.Oi
Maneno mapya 1
a(h)sante inter. Ar. grazie
-fagia spazzare
-fua lavare i panni
gani? quale? che? (solo interrog., usato sempre con un N.t.
ma senza il class.)
hodi escl. Permesso?
karibu avv. Ar. avanti! (lett, avvicinati!)
ndi(y)o si
shikamoo un saluto cortese ("Bacio le mani")
-piga deki lavare per terra
-pika cucinare
sasa adesso; sasa hivi subito, immediatamente
moja)
b) (mimi) Ninataka chakula.
(sisi) ...
ch a k ula.
(yeye) ... c h akula.
{wao) ... ch a k ula.
c) Una chakula gani?
Mna
Watoto ..."
Juma
(wewe)
(ninyi)
( mimi)
( si si)
.. . m kat e .
Una njaa?
(ninyi)
... baridi?
(mimi)
(sisi)
(yeye)
... u s ingizi?
(wao)
... kiu.
... joto.
... haraka.
KUSOMA LETTURA
Juma anaomba kazi
Bibi Bahati anasikia hodi m l angoni. Anajibu "Karibu".
Kijana mmoja a naingia, amechukua mzigo. B i b i B a h ati
anamwuliza, "Unataka nini hapa?" Kijana, jina lake Juma,
anamjibu kwamba anatafuta kazi. "Unajua kufanyakazi gani?"
Bibi Bahati anamwuliza, "Ninaweza kufanya kazi yo yote,"
Juma anamjibu. B ib i
IO
Kiswahili ~ a f uraha
-uliza domandare
TAMRINI NA TAFSIRI
ESERCIZI E TRADUZIONI
Mfano:
12
Complessivamente conoscete
circa 325 vocaboli.
J. Hapana, mama.
B.B. N i t akuonyesha... Sasa t e ngeneza c h ai . U n a j ua
kutengeneza chai, sivyo?
J. Ndiyo mama, najua sana. Unapenda chai nzitoOI au
nyepesi?
B.B. Nzito sana.
J. Unatumia maziwa na sukari? Oz
B.B. Tia maziwa na sukari kidogo. Tena lete mkate na siagi.
MAUA: Mama, mama, nina njaa.
J. Haya.
Maelezo:
Oi chai nzito t scuro/forte
OzUnatumia maziwa na sukari? Prendi latte e zucchero?
13
14
Maneno mapya
choo (vyoo) 7/8 latrina; choo cha kuvuta gabinetto con lo
scarico, water closet
-fuata seguire
hapana no
haya int. Ar. d'accordo; suvvia
mfereji 3/4 Ar. canale, tubo per l'acqua, rubinetto; maji ya
m. acqua corrente
MA,ZOEZI
Maliza sentensi hizi. (Completa queste frasi.)
1. Una-ona ...h ?
Mfano:
Unai o na shule hii?
(shule, maa, mwangaza, onyesho, uma, wino, wingu, kuta, uso,
motokaa, fundi, mawaziri, saa pl., kitabu)
2. H ni ... -etu.
Mfano:
Huy u ni rafiki yetu.
(rafiki, nyimbo, wakati, siku, rais, ufunguo, funguo, lugha,
ukulima, dunia, choo, mafundi)
3.... h - -meanguka.
Mfano: Ki jana huyu ameanguka.
(kijana, wanawake, mbuyu, michungwa, ubao, mpira, uma,
nyuma, taa sg., gazeti, mayai, waziri, picha pl., viti)
4. Lete ... -angu. -lete.
Mfano:
(siku, mwezi, ziwa, maji, safari, siku pl., saa sg., ubao, mbao,
mtu, vijana, chumba)
8. (mimi)
(sisi)
Mtoto
Watoto
(wao)
(wao)...
Mfano:
16
(pesa pl. wao, maji mimi, ugali yeye, kuni sisi, vyumbawao, minazi -ninyi, msaada wewe, ufagio ninyi, ng'ombe pl.sisi, mbuzi sg.yeye, jiko - mimi)
KUSOMA
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Bwana Komba afanya nini?
Bibi Bahati afanya nini?
Maua afanyanini?
viaggio, lontano dalla citt, per (amor di) mio figlio, insieme con
amici, vicino al lago, senza parlare, nel mezzo della stanza, tra
due alberi, a causa di soldi.
18
III. Somo
METHALI
Majuto ni mjukuu.
Il rimpianto viene sempre troppo tardi.
majuto 6 rimpianto
mjukuu 1/2 nipotino
S. Nimefurahikukuona.
CH. Nami pia nimefurahi kukuona. Haya kwa heri.
21
22
S. Tutazidi kuonana.
Maelezo Note:
O>Kiti hiki kina mtu? Questa sedia occupata?
Ozkama si se non fosse per
O>haiwezekani non possibile
Maneno mapya
hataavv.e cong.A r.perfino, nemmeno, (prep.) fino a
hivi cosi
idara 9/10 Ar. dipartimento
je inter. (us. all'inizio di una frase interrogativa ) ebbene, dai,
ehi; enclitico come'? che?
kabisa avv. Ar. completamente, assolutamente, del tutto
MAZOEZI
1. Maliza sentensi na fasiri. (Completa la frase e traduci.)
a) Hana kiti?
Hat a k i kiti.
Cfr.V.Unit.
23
IV. Somo
Hamna "
Hatuna "
Sina
Huna
Hawana "
b) Wao ... njaa? Ha... njaa, ... kiu.
(mimi, sisi, wewe, ninyi, yeye)
c) Ninatumia sukari. S i t umii maziwa.
Tunatumia
Unatumia
Mnatumia
Juma
Watoto ...
... Nairobi. Sisi -akaa katika nchi ... Tanzania. Ninyi -akaa katika
kijiji ... Chwaka. (wewe) -kaa wapi? -kaa hapa. Baba -ako -kaa
Morogoro? La, -kai Morogoro, -kaa Arusha. Rafiki zako -kaa
Tanga? La, kai Tanga, -kaa Dar. (wewe) -kaa Nairobi? (mimi)
La, -kai Nairobi, -kaa Mombasa. (ninyi) -kaa Mombasa? (sisi)
La, -kai Mombasa, -kaa Malindi.
2. Badilisha sentensi hizi. (Cambia queste frasi.)
a) Mfano: Hujasoma kitabu? Soma kitabu! Kisome!
(-soma kitabu, -chukua viti, -leta matunda, -(m)shika kuku)
-hitaji.
24
-lihitaji
(ninyi) -nafika sokoni?
-lifika
(wewe) -naondoka mjini?
liondoka
(wao) -naosha vyombo?
-liosha
hitaji.
(sisi) -fiki.
fika
(mimi)-ondok-.
-ondok-.
-osh-.
-osh-.
ya
Juma -kufikajana.
(mimi -ondoka, ninyi -pika, sisi -fagia, wewe -lala, wao -fua
nguo)
6. Kauli-tauria. Scioglilingua.
Wanawali wa liwali hawali wali wa liwali wao.
Maneno mapya
-la mangiare
liwali 5/6 Ar. capo amministrativo (nel passato)
mwanamwali 1 / 2 (p l . wanawali) fa n ciulla alla p r i ma
mestruazione
KUSOMA
Mawazo ya Saidi
Baada yakumuaga Chausiku, Saidi alibaki amekaa mezani na
kuwaza. Aliona3 kwamba hajapatakukutana 4na msichana mzuri
"si rese conto"
IV. Somo
25
fagioli
mkoba 3/4 borsa, borsetta
mviringo 3/4 rotondit, cosa rotonda, curva, sfera; rotondo
ngozi 9/10 pelle, cuoio
pua 9/10 naso
-waza supporre,immaginare; rif
lettere, pensare, ponderare,
meditare
wazo 5/6 pensiero, fantasia, supposizione
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Je, Chausiku apenda chakula cha kantini?
Na Saidi je?
Saidi anaishi wapi na anatoka wapi?
"non si fera] mai [ancora] incontrato con"
"con", len. "avente"
26
IV. Somo
27
-pambanua distinguere
uwongo 14 bugia, falsit
METHALI
V. SOMO LA TANO
MAZUNGUMZO
mabuibui na kadhalika.
U. Ni kazi nyingi kweli. Ataweza kuzifanya zote?
B,B. Ataweza tu.
(Jikoni)
U. Jambo, Juma.
JUMA: Sijambo, Bwana mdogo.
U. Niite Unono.
J. Haya, Unono.
U. Unatoka wapi?
J . Natoka B agamoyo, nina m aanaOs kijij i k a r ib u n a
Bagamoyo.
U. Upande gani wa Bagamoyo?
J. Sielewi.
1
U . K ij ij i e h enu k i k o ka s kazini, k usini, m ashariki a u
magharibiya Bagamoyo?
29
30
-elewa capire
-futa cancellare, strofinare, spolverare
hasa avv. Ar. specialmente, esattamente; appunto, proprio
ila cong. Ar. eccetto, a meno che, ma solo
kadhalika avv. Ar. similmente; n.k. e cosi via
kaskazini 9 (al) nord
kibanda 7/8 capanna
kusini 9 (al) sud
magharibi 9 Ar. ovest, occidente
mashariki 9 A r. est, oriente
-pangusa spolverare
-piga pasi stirare
-poteza perdere
starehe 9/10 Ar. comodit, riposo, divertimento
tofali 5/6 Ar. mattone, tegola
-tumika servire; -tumikia essere al servizio di
upande 11/10 direzione, lato
vumbi 5/6 polvere
-wahi Ar. fare in tempo; aver l'occasione
MAZOEZI
1. Badilisha kiima u k itumia v iima vy o te.
(Coni uga.)
a) Nimekuja. Ninakwenda kununua samaki. Siendi nyumbani.
b) Niende. Nisiende. Nikiwa na chakula nitakula.
2. Badilisha sentensi ukitumia dhamira tegemezi.
(Sostituisci l'infinito con il congiuntivo.)
a) (sisi) Ni lazima kula viazi.
(wao kununua, wewe kuleta, ninyi kutoa, mimi -kupika)
b) (wewe) Ni lazima kuwapenda wazazi wako.
(mimi, yeye, sisi, ninyi, watoto)
c) Afadhali kwenda shuleni.
(mimi, sisi, wewe, mtoto, wao, ninyi)
d) Ali-ambia kufanya kazi hii.
(sisi, wao, ninyi, mimi, yeye, wewe)
3 . T u mi a
kukanusha.
32
-ou
KUSOMA
Hotelini
Jumapili jioni Bwana na Bibi Komba pamoja na wana wao
Chausiku na Unono walikwenda kula hotelini; Maua alibaki
V. Somo
33
Maneno mapya
-agiza ordinare, richiedere
bia 9/10 Ing. birra (occidentale)
-enyewe P.D. stesso, medesimo, in questione
' "accudita (dal"
"qui/li dentro", in un posto gi citato
"e, con"
Cfr. IX Unit.
34
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Bw.Komba aliagiza chakula gani hotelini?
Na mkewe je?
Chausiku alichagua chakula gani?
4. Pambanua. (Distingui.)
nyama nyuma, kima kina, -tia - -toa, kiazi kazi.
5. Ikiwa lazima, ongeza kiambishi -NI ufasiri.
(Seoccorre, metti il suffisso loc. -NI e traduci.)
Ninakwenda s o k o- . Ana k wenda ny u m ba-. Tu m ekuja
Bagamoyo-. Watalii waliingia kijiji-. Ninasoma chuo- kikuu-.
Unatoka mji-. H a m w i ngii shule-. Hatutakula hoteli-. Hajarudi
36
Kiswahili ~ a f uraha
V. Somo
37
38
METHALI
(
ij
39
40
Maneno mapya
-fuatana accompagnarsi, seguire l'un l'altro, frequentare
-gombana litigare
jirani 5/6Ar. vicino (di casa)
-kasirika Av. arrabbiarsi
kilabu 7/8 Ing. club, bar
mkahawa, mgahawa 3/4 Ar. caff (= bar), ristorante
mhuni l/2 Ar. vagabondo, delinquente, malvivente
mlevi 1/2 ubriaco(ne)
mwizi/ mwivi (pl. wezi) 1/21adro
-onekana essere visibile/visto, sembrare
-pekua cercare bene, ispezionare
-toweka sparire
MAZOEZI
Maliza ufasiri. (Completa e traduci.)
1. Una matunda -ingi? Nina- -chache tu.
(viatu, nguo, mashati, pesa, vitabu, rafiki, vyombo, majirani,
mikoba, ng'ombe, nywele, viti, mbuzi)
2. Una-juabei -a matunda h-o?
(kitabu, nyama, viatu, mkoba, mikoba, unga, samaki p l . ,
ng'ombe, shati)
3. Mji h-o si -dogo, ni -kubwa sana.
(kilabu, nguruwe, mahali, majani, nyumba, vyumba, mto,
milima, vijiji, ubao)
4. Chausiku -menunua mishikaki? Ndiyo, -menunua -wili.
(vyombo, samaki,sambusa, mayai, nguo, mikate)
5. Saidi -ko mji-.
Bi Tatu na Rukia -ko shamba-.
machungwa, vinywaji,
ng'ombe)
9. Juma -ko sokoni? Ha-ko sokoni, -mo jikoni.
(wanawake, stovu, maharagwe, kebichi, viazi, pakacha, nazi pl.,
unga, mkate)
10. Kiti hi- -mo ndani ya nyumba.
(picha, vyombo, mkoba, meza, mvinyo, vinywaji, choo )
11. Mwanamke ha-mo jikoni, -po uani.
(wapishi, mimi, wewe, sisi, ninyi, vyombo, sahani, mvinyo,
kuku, chakula, ugali)
12. Samaki -le ni -zima? -moja ni -bovu.
(viazi, machungwa, ndizi, miti, mayai)
13. Dada -angu ana miaka ... sasa.
(5,6, 14, 12,9, 18,21,32,27,43,35)
Bwana Thembo ana ng'ombe ...
(2,7, 11, 13, 25, 36,72,84, 98,57,93, 100, 114)
42
Tanga
Kaskazini
D a r es Salaam
Magharibi M a s hariki
Lindi
Kusini
a) 1.Morogoro iko magharibi ya Dar es Salaam? 2. Lindi iko
mashariki ya Dar esSalaam? 3. Tanga iko kusini ya Dar es
Salaam? 4. Dar es Salaam iko kusini ya Tanga? 5. Lindi iko
kaskazini ya T anga? 6. Dar e s S alaam iko m agharibi ya
Morogoro? 7. Morogoro iko mashariki ya Tanga?
b) 1. Dar es Salaam iko kusini ya ... 2. Tanga iko ... ya Dar. 3.
Morogoro iko magharibi ya ... 4.Dar es Salaam iko kaskazini ya
... 5.Dar es Salaam iko ... ya Morogoro. 6. Lindi iko ... ya Dar es
Salaam.
Morogoro
KUSOMA
Rukia anafanya kaziya shule
Rukia ni mw anafunzi hodari, lakini si sana. Anapenda
VI. Somo
"che, la quale"
"fu proclamato/dichiarato da"
44
Maelezo:
Ot kwa moyo a memoria
Maneno mapya
-a kisasa moderno
-anzisha fondare
azimio 5/6 p r o posito, programma; Az imio la A r u s ha
Dichiarazione di Arusha
chama 7/8 partito politico, associazione
chungu 9/10 mucchio, quantit; ch. nzima un mucchio di
-gawanya dividere
-gumu [anchej difficile
hapo a quel punto
historia 9 10 Lat. storia
hodari agg. Ar. bravo, capace, abile, attivo
insha 9/10 Ar. composizione, componimento
TAMRINI NA TAI'SIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Kwa sababu gani Bi Tatu analia?
Rukia anafikiri Juma yuko wapi? Bi Tatu alimtafuta wapi?
46
cinque villaggi
sei parole
la terza citt
la quarta lettera
il quinto villaggio
la sesta parola
il settimo pesce
sette pesci
otto libri
l'ottavo libro
nove case
la nona casa
dieci domande
la decima domanda
Kufanya nini?
Kununua matunda. Tunahitaji nazi na ndizi kwa sababu
hatunazo nyumbani.
Haya, twende.
(Kezilahabi 1974:183)
9. Andika mazungumzo baina ya mnunuzi wa viatu na
mwenye duka u kitumia maneno kama "punguza bei",
"ongeza kidogo", "ni ghali sana", "bei ya mwisho".
( Scrivi un d i a l ogo tr a u n c o mp ratore di s c arpe e i l p r o prietario de l n e gozio, usando espressioni come "abbassa il
prezzo", "aumenta un po'", " molto caro", "l'ultimo prezzo".)
i n s i em e c o n
que l l a del l a
f on d a zione d e l
gli
al t r i
alun n i
c o m p osizione,
v .
METHALI
l-
mia nane.
M.A. Ha, mwizi mkubwa! Ameiba pesa zangu!
B.T. Labda alikwenda mjini na pesa hizo alizihitaji kwa nauli
ya basi.
M.A. Mimi s ikumruhusu kuondoka, wala kuchukua pesa
zangu. Mtotomlaanifu, mwanaharamu!
B.T. Msiba gani huu!
M.A. Mtoto mvivu,hakupenda kusoma wala kufanya kazi.
B.T. Ni kweli, hakutaka kukusaidia kuvua samaki wala kuchunga ng'ombe,
R. Hakupenda kulima shambani wala kutafuta kuni porini.
B.T. Wala kuteka maji kisimani.
R. Hakunisaidia kusafisha nyumba au kupika. Akisema hizo
ni kazi za wanawake.
49
50
Maneno mapya
beeinter. cfr. labeka
-chunga pascolare
-fukuza scacciare
-kana negare, ripudiare, rinnegare
kisima 7/8 pozzo, fonte, fontana
-laanifu agg. maledetto
labeka int. risposta della moglie/figlia/servo alla chiamata
del marito/padre /padrone
VII. Somo
si)
Maliza na fasiri. (Completa e traduci.)
5. Nilinunua kitanda -pya juzi. Kitanda nili nunua ni -bovulbaya .
(vyombo, gari, farasi, ng'ombe pl., mafuta, nyumba sg., mchele,
funguo)
6. Sijaona nazi -o -ote.
(mto, minazi, dhahabu, kisima, maziwa, sare pl., simba, ufa)
7. Hawatakuwa namichezo -o -ote.
(mji, mahali, jiko, mashamba, shida, miti, wenzi, ng'ombe)
8. Ndi- viatu una tafuta.
KUSOMA
Mzee Abdalla ananunua baiskeli
Mzee Abdalla alikuwa amechoka kwenda kwa miguu, kwa
hivyo alikusudia kununua baiskeli. Kwa bahati mbaya hakuwa
na pesa za kutosha ili kununua baiskeli mpya. Basi alitangaza
kijijini kote kwamba anatafuta baiskeli kwabei nafuu.
Jirani wake mmoja, jina lake Mzee Omari, alihitaji pesa haraka, kwa hivyo alikusudia kuiuza baiskeli yake. Mzee Abdalla
aliposikia habari hiyo, alimwendea Mzee Omari.
52
Maneno mapya
biashara 9/10 Ar. commercio, compravendita
-chunguza guardare accuratamente, esaminare (al microsco-
pio)
-hoji Ar. interrogare, fare domande stringenti
-kusudia proporsi, aver intenzione
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Badilisha sentensi hizi kama mfano unavyoonyesha.
(Trasforma le frasi come mostra l'esempio.)
Mfano:
3. Jibu. (Rispondi.)
Mzee Abdallaanapenda kwenda kwa miguu?
Alikusudia kufanya nini?
Je, alikuwa na pesa nyingi?
Nani aliyekusudia kuuza baiskeli yake na kwa sababu gani?
Mzee Omari alitaka shilingi ngapi kwa baiskeli yake?
Mzee Abdalla kwa upande wake alitaka kutoa shilingi ngapi?
Kwa sababu gani Mzee Abdalla alichunguza baiskeli hiyo?
Mwishowe Mzee Omari aliiuzaje baiskeli yake?
Jambo gani muhimu (importante) alilolisahau Mzee Abdalla?
4. Tajatofauti baina ya Unono na Juma.
(Elenca le differenze tra Unono e Juma.)
a)Mfano: Unono alikuwa narafiki w engi,Juma hakuwa nao.
(nguo, vitabu, mashati, michezo)
b) Mfano: Unono alikuwa na rafiki mzuri, Juma hakuwa naye.
54
Le stesse parole al
Mfano:
VII. Somo
55
to.)
12. Fasiri maneno ya waandishi.
(Traduci le parole degli scrittori. )
Tazama nilivyo.(Suleiman) Toka hapa na nenda ko kote unakotaka! (Shafi) "Unakwenda wapi?" "Kokote mnakokwenda nyinyi," Mwadini alijibu. (Mohamed) Ninachojua, ninajua; nisichojua, sijui; na ninachoamini, ninaamini. (Kezilahabi )
"Wewe ndiye Kazimoto?" aliniuliza. "Ndiye," nilimjibu.
"Wewe ndiyeunataka kumwoa Sabina?" "Ndiyo."
(Kezilahabi 1974:161)
13. Fasiri kwa Kiswahili. (Traduci in swahili.)
La Tanzania (cl.9) ha il problema dell'alimentazione [scarsit
di cibo] come mostra Penina Muhando nella sua commedia
(mchezo). Nell'atto quinto vediamo una donna che seduta davanti all'ufficio di distribuzione; la donna si chiama Sara. Una
voce che proviene da dentro l'ufficio si meraviglia che Sara si
trovi ancora li. Sara dice che non se ne andr finch non otterr
56
METHALI
f
)
-"
.
MAZUNGUMZO
Unono ni mgonjwa
UNONO: Mama, siwezi.O~
BI BAHATI: Cha mno nini?Oz U mgonjwa? Unaumwa nini?
U. Nina nini?!
T. Mafua aubombo ni ugonjwa ambao unasababisha mtu kuumwa na koo nakichwa, kutokwa na kamasi na kuwa na homa.
U. Ni ugonjwa wa kuambukiza?
T. Kabisa.
U. Basi sitaweza kwenda shuleni!
T. Ni lazima ulale kitandani mpaka utakapopona. Nitakuandikia sindano utakazopigwa ...
U. Sindano?! Hakuna dawa nyingine?
T. Haya, ukipendelea kumeza vidonge, lakini mara nyingine
vyasumbua tumbo.
U. Haidhuru, navipendelea kwa kila hali.O<
T. Basi utapewa dawa za aina mbili: dawa ya kunywa na vidonge.
B.B. Zinatumikaje?
57
58
f ar
all'ospedale.
OzAmepata nafuu. Sta meglio. migliorato.
ri co v e rare
VIII Somo
59
Maneno mapya
alasiri 9/10 Ar. pomeriggio (circa dalle 14 al tramonto)
-ambukiza contaminare, contagiare, infettare
bombo 9/10 influenza
dawa 9/10 Ar. medicina(le)
homa 9/10 Ar. febbre, malattia febbrile
hospitali 9/10 o 5/6 Ing. ospedale
joto 5/6 calore, infiammazione; -pima joto misurare la temperatura
kamasi5/6 raffreddore, catarro, m occio
kidonge 7/8 pillola, compressa
kijiko 7/8 cucchiaio
koo 5/6 gola
mafua 6 bronchite,influenza
maumivu 6 dolore
-meza inghiottire
60
MAZOEZI
1. Maliza na fasiri. (Completa e traduci.)
a) Mna pesa ...
kutosha? Hatuna pesa -o -ote.
(mchele, maji, ng'ombe, chakula, viatu, kazi, miti, unga)
b) Hawana meza -o -ote.
(ugonjwa, kitanda, dawa, maumivu, nesi, matabibu, mlango)
c) H(i)- ndi-o vidonge ni-taka-,
(nguo pl., sabuni, muhogo, katoni, chokaa, mafuta, mbuzi, wenzi, matofali, ngano, mifereji, kijiko, uma, mikoba)
d) Una-taka pombe nili nunua?
(mvinyo, sambusapl., unga, mikate, kuku, stovu, mayai, kisu)
2. Maliza kitenzi cha KUWA (NA) katika kauli rejeshiwakati uliopo, uliopita na ujao halafu kanusha kitenzi
hicho. (Completa il verbo "avere" in forma relativa al presente,
passato, futuro e negativo.)
Mgonjwa ... .. dawa aonane na tabibu.
a) Mfano:
nili k u wa ~ n ilipokuwa
(ataondoka, tumefahamu, mnachukua, tutakula, sikusoma, ulimwona, haendi, wataishi, atafika, siwezi, tulimwambia, hamjaumwa, mkutano umeanza, tutatetemeka, hawajapona)
6]
VIII Somo
-leta + -letea
b) Mfano:
-nunua, -pokea, -andika, -zaa, -lala, -lipa, -tuma, -uza,
-tia, -ona, -tazama, -lia, -sahau, -tupa, -ja, -jaa.
-fanyia ~ -fanya
c) Mfano:
(-jibia, -jia, -samehea, -furahia, -somea, -kalia, -tolea, -simamia,
-fikia, -lia, -ingilia, -endelea, -sikilia)
-lipa ~ -lipwa
d) Mfano:
(-fungua, -nywa, -leta, -letea, -kata, -uma, -nunua, -chukua, -tia,
-la, -soma, -potea, -pa, -jibu, -samehe, -sahau)
4. Badilisha kiima umalize.
(Cambia il soggetto e completa.)
KUSOMA
Mzee Abdalla anapanda baiskeli yake
Mzee Abdalla na Mzee Omari walipopatana, Mzee Abdalla
alitoa noti sita za shilingi mia mia naye Mzee Omari alimkabidhi baiskeli. Ilikuwa mara ya kwanza Mzee Abdalla apande baiskeli.
Njia ya kwenda nyumbani kwake haikuwa nzuri, afadhali tui
mipando na miteremko mingi. Lakini Mzee Abdalla alipanda kishujaa baiskeliyake huku akisaidiwa na Mzee Omari ambaye
alimsindikiza mwenziwe kitambo, halafu alimwacha.
' "era pieno"
62
VIII Somo
63
64
frasi.)
VIII Somo
mabaya. (Abdulla) Kwani wametuachia sisi vitu vyao? (Abdulla) Alitaka kumwandikia habari za Seyyid Ahmed. (Abdulla)
"Jamila, Tenga," aliita, "tumfuate Manulla, twende tukale. Tutazungumza mazungumzo yetu wakati tunakula." (Abdulla)
METHALI
na.
M.A. Haswa. Lakini sikuumia sana, Alhamdulillahi.
B.T. Huwezi kutambua sasa, maumivu utayasikia kesho.
M.A. Kusema kweli nasikia maumivu kwenye goti na bega.
B.T. Hata umevimba kidogo. Ni afadhalinikukande mara
moja. Nakwenda kukutafutia majani.
M.A. Majani gani?
B.T. Majani yatumikayo katika kazi hii. Naona Rukia anarudi. Atakuchemshia maji.
M.A. Anarudi kutoka wapi?
B.T. Kisimani. Amekwenda kuteka maji.
M.A. (akishtuka) Kisimani?
67
68
Maneno mapya
Alhamdulillahi escl. Ar. sia lodato Dio
-chapa battere, percuotere
fundi wa baiskeli meccanico
-kanda fare massaggi/ impacchi (con erbe medicinali)
-kokota trascinare, tirare
-koma cessare, fermare
pengine avv. talvolta, forse
-pi? pron.interr. quale? (cl.l ancheyepi, cl.2 wepi)
-shtuka Pot. trasalire, essere sorpreso
-sikitika rammaricarsi, rincrescere
IX Somo
MAZOEZI
1. Badilisha vitenzi kama mfano unavyoonyesha.
(Cambia t' verbi come mostra l'esempio. )
a) Mfano:
-vunja ~ -vunjika
(-samehe, -pita, -soma, -la, -furahi, -uza, -toa, -tia, -enda, -hitaji,
-nywa, -pika, -futa, -ondoa, -sahau)
b) Mfano:
-tambua > -tambulikana
(-jua, -ona, -pata, -sema, -kosa, -taka, -weza)
c) Mfano:
-mwagika + -mwaga
(-onekeka, -onekana, -vunjika, -lika, -kosekana, -toka, -patikana,
-ondoka, -somekeka, -nyweka, -endeka)
-andika ~ -andikisha
d) Mfano:
(-anguka, -weza, -panda, -enda, -lala, -furahi, -kataa, -ita, -waka,
-ingia, -amka, -sikia, -kumbuka, -ogopa)
e) Mfano:
-shusha~ -shuka
(-rusha, -laza, -liza, -lisha, -jaza, -ogofya, -ponya, -levya, -tuliza,
-washa, -nywesha, -chemsha, -onya)
f) Mfano:
-ficha + -fichua
(-choma, -funga, -vaa, -waza, -panga, -ziba, -fumba)
2. Maliza na fasiri. (Completa e traduci.)
a) Kikombe -moja -meanguka. -pi? -ako. Nani -me-angusha?
Vikombe -wili -meanguka. -pi? -ako. Nani -me-angusha?
(kalamu, yai, mtoto, sahani, mkuki, shati, baisikeli)
b) (ninyi) Ha-kuenda sokoni na Juma, -li-enda peke y-.
(yeye, wao, sisi, wewe, mimi)
c) Niliona mto -enye uzuri -a pekee.
(milima, msichana, picha, jumba, majumba, kitu, vitu, watoto,
nchi, ziwa, farasi, uso, macho, nywele)
70
KUSOMA
Barua ya Saidi
Wiki tatu zilipita tangu Saidi na Chausiku walipokutana maraya kwanza. Kumwona tu, moyo wa Saidi uliruka na
kuanza kupiga kwa kasi siku ile. Macho yake aliyatuliza juu ya
msichana yule mrembo, mweupe kiasi chaO~ kumfikiria kwamba alikuwa chotarawa Mzungu na Mwafrika. Uzuri wake ulitosha kuchoma mkuki wa mapenzi moyoni mwake Saidi. Alitamani mara moja kumchumbia. Lakini baada ya mazungumzo
yao yakawaida Chausiku aliondoka naye hajapata kumwona tena. Aliwaza na kuwazua na mwishowe aliamua kumwandikia
barua.
Nuuu ~ e e a~uuu, Bkvukc,
S uumn ~
. Wuc u onuiu u ~ i v u . ~
p gg~
~ ~
r~
r~
uiu ~
Cdhk M
kmu kzmu gZfuc An&. Wi5tee pru picAb gcn&.
RP~umnn,06
Suii LZl
iduu
IX Somo
71
Maneno mapya
-amua decidere
anwani 9/10 Ar. indirizzo
bahasha 9/10 Ar. busta
chotara 9/10 Ar. meticcio
-chumbia fidanzarsi con
milele 9/10 Ar. eternit; avv. eternamente
72
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Kwa sababu gani Bi Tatu ameshangazwa?
Mzee Abdalla amemwambia nini kuhusu baiskeli yake?
Kwa nini maswali mengi ya mkewe yamemwudhi?
Je, ameumia?
Bi Tatu amemfanyia nini?
Kwa nini Mzee Abdalla ameshtuka aliposikia kwamba Rukia
amerudi kisimani?
Na kwa sababugani Rukia ameanguka kicheko jikoni?
Je, ni kweli kwamba Mzee Abdalla ni hodari kwa kuendesha
baiskeli?
2. Pambanua. (Distingui.)
-shuka shuka - -shika,dua doa, mgongo mganga, -tundutundu, nia njia, -angalia -tangulia.
3. Badilisha jina. (Cambia il nome.)
Viatu hi- -namkaa.
Nitakupiga. Usiwe na hofu. Juma atawaletea wageni maji ya kunawa. Waliteremsha mizigo yao l o rini. Chausiku alikagua
nyumba nzima. Nenda mbele! Bi Tatu amekaa kimya.
IX Somo
73
(wewe pua, yeye kichwa, sisi meno, ninyi mabega, waomiguu, mimi mkono)
6. Sema kwa Kiswahili. (Dici in swahili.)
a) Una poesia dimenticata, una cosa impossibile, un uomo
invisibile, un'intenzione desiderabi]e, un anello mancante, un
fiume pescoso [avente molti pesci], un paese popoloso, una camera luminosa.
b) Chi ha versato l'acqua? Si versata da s (-enyewe). E il
bicchiere, chi l'ha rotto? Si rotto da s. Non vero, sei tu che
l'hai fatto cadere.
Il mio libro si perso. Sei tu che l'hai perso.
La sua voce non si sentiva. Quelle parole sono appena visibili. No, si vedono bene. Questa carne non si pu cucinare / non
cucinabile, ma egli mi ha fatto cucinare (-pikisha). Quell'acqua
non si pu bere I non potabile, ma egli mi ha fatto bere.
c) Juma si salvato dall'essere visto dalla sig.ra Bahati quando ha rotto il bicchiere e versato tutto il latte per terra (chini).
L'amante di Saida si salvato dall'essere visto quando il marito
di Saida tornato dal lavoro. Mzee Abdalla non si salvato
dall'essere visto da sua figlia quando caduto vicino al pozzo.
7. Fasiri maneno ya waandishi.
(Traduci le parole degli scrittori.)
74
notizia. )
IX Somo
75
NJIA
CHUMBA
CHUMBA
CHUMBA
CHUMBA
UA
Maneno mapya
bongo 5/6 cervello
chemsha bongo 9/10 rompicapo, cruciverba
-kabili Ar. essere di fronte
kando(kando) avv. accanto
karani 5/6 Ar.o Per. impiegato, scrivano
mwuguzi 1/2 infermiere/a
ufupisho 14 abbreviazione, riassunto
METHALI
X. SOMO LA KUMI
MAZUNGUMZO
Chausiku na Saidi wakutana tena
Chausiku anaelekea maktabani. Saidi a n a toka maktabani,
ameshika madaftari mkono wa kulia na barua mkono wa kushoto; anaonekana yumo fikirani. Karibu wanagongana. Saidi anazindukana huku akidondosha barua yake.
SAIDI: (akiokota barua) Uniwie radhi, dada ... Oh, Chausiku!
Alhamdulillahi!
CHAUSIKU: Saidi! Kwa nini unashukuru?
77
78
lia. Uipite, halafu ugeuke kushoto tena. Fuata barabara hiyo pana mpaka utakapovuka njia panda mbili. Penye njia panda ya tatu utageuka mkono wa kuliana baada ya hatua chache utaona
mbele yako jengo kubwa la kisasa lenye bustani mbele yake. Hilo ndilo jumba lenyewe, jumbani humu tafrija itafanyika. Umefahamu maelezoyangu?
S: (kwa wasiwasi mkubwa) N-ndiyo.
CH: Haya, mimi nitakungojea langoni saa kumi kamili.Oz Tafadhali usichelewe.
S: (wakaii huu wote alikuwa akiwaza asij ue la kufanya; ampe
Chausiku barua au asimpe). Aise,O~ Chausiku, hii hapa barua
yako.
CH: (akiipokea kwa mshangao) Barua yangu mimi?
S: Yako wewe. Basi kwa heri, tutaonana Jumamosi. (Anaondoka mbio bila kungoja Chausiku amwitikie.)
Maelezo:
O>mahali penyewe palipo dove si trova il posto stesso [in questionej
O~saa kumi kamili alle quattro in punto
Osaise Ing. 1 say dico/dicevo, a proposito
Maneno mapya
-andaa preparare,allestire,organizzare
bustani 9/l 0 Ar. Per. giardino
-chelewa essere in ritardo
daftari 5/6, 9/10 Ar. quaderno, registro
dansi, densi 9/10 Ing. danza, ballo; -cheza d. ballare
-dondoka cadere dall'alto
-hudhuria Ar. essere presente, assistere
jengo 5/6 edificio
kadi 9/10 Ing. biglietto, cartoncino (d'invito)
karibuavv.Ar. [anche] quasi, per poco
lango 5/6 (accr. di mlango) portone, cancello
maktaba 9/10 Ar. biblioteca
mshangao 3/4 meraviglia, stupore
X Somo
79
MAZOEZI
1. Maliza na fasiri. (Completa e traduci.)
a) Niliona minazi na michungwa na -ingine-o.
(nazi na ndizi, mchezo wa mpira, simba na viboko, ugali, vijiko
na visu, kinywaji baridi, machungwa)
b) Yu-o mjini -ingine-o.
(chumbani, nchini, shuleni, jikoni, dukani, sokoni, nyumbani,
kijijini, shamhani)
c) Barua -angu -mepotea. Nani -me-poteza?
(chomho, viatu, pesa, unga, mizigo, mkoba, dawa, vidonge, kitanda, mhwa, shati, mafuta)
d) (wewe} -mepoteza kalamu. Nita-saidia ku-tafuta.
(ninyi, wao, yeye)
e) Fedha -ingi -napatikana nchini h .
(muhogo, matunda, milima, wachawi, mito, maziwa, vitu)
f) Picha pl. nili-okuwa nina-tazama -likuwa -zuri.
(msichana, sinema, mto, chungwa, hustani, maua, viatu)
g) Kesho wakati h mtoto -takuwa -melala.
(watoto, mimi, ninyi, wewe, sisi)
2. Kanusha sentensi hizi.
(Volgi le frasi seguenti al negativo.)
Tutakuwa tukiimba. Nilikuwa ninaoga. Ulikuwa umechoka?
Walikuwa wana njaa. Alikuwa ni m gonjwa. Niambieni mtakapokuwa mnapiga pasi nguo zenu. Tulikuwa tupo nyumbani.
80
Machungwa yamekuwa yanapatikana.Nilikuwa nampenda msichana yule.Mtakapomkuta atakuwa akicheza. Ulikuwa umo fikirani.
KUSOMA
Miadi
Jumamosi Saidi alianza safari yake mapema akiogopa asichelewe. Saa tisa alikuwa amekwisha teremka katika basi mjini. A-
lisita kidogo akiangalia huku na huko akashika barabara iliyoelekea mashariki. Baada ya kitambo alifika kwenye njia panda
akageuka kushoto. Akazidikufuata barabara hiyo kwa muda
mrefu akitafuta sinema asiione. Alianza kuwa na wasiwasi kwa
sababu saa ya miadi ilikuwa inakaribia. Alikata shauri kurudi
nyuma na kwenda kwingineko. Alipofika kwenye kituo cha basi
aligeuka upande wa kusini. Mara aliliona jengo la sinema akataka kugeuka kushoto asiweze: njia ile iliishia bustanini. Alishika
barabaranyingine akasonga mbele mpaka avuke njiapanda mbili, halafu akakata kona mbili tatu akajikuta vichochoroni. Alikuwa amejipoteza kabisa !
Saa ya miadi ilikuwa imepita zamani Saidi alipojitokeza katika barabara moja pana. Mbele yake, umbali wa maili moja hivi,
aliona jengo kubwa la kisasa lenye bustani. Moyo ulikuwa ukimdunda akiwa anakaribia jengo hilo haraka iwezekanavyo.
Alifikiri ndilo, kumbe lilikuwa silo! Lilikuwa ni hekalu la Mabaniani. Saidi alikata tamaa kabisa. Giza lilikuwa limekwisha
anza kuingia. Maskini Saidi, alikuwa amechoka na njaa ilikuwa
ikimwuma. Hata hivyo aliendelea kutangatanga mjini, machozi
yakimlengalenga. Mwishowe alirudi kwenye kituo akawa anasubiri basi.
Mara gari aina ya D atsun li l i simama kwa k i shindo nyuma
X Somo
81
Maneno mapya
Baniani, Banyani 5/6 Ind. ind
-chafuka Pot. sporcarsi
dereva S/6 Ing. autista
-dunda battere forte
hekalu 5/6 Ar. tempio
-jitokeza Rifl. [anche] spuntar fuori
-kata shauriprendere una decisione
kichochoro 7/8 viottolo, vicolo
kike: -a kike femminile
kwingineko altrove
miadi 9/10 Ar. appuntamento
-punga agitare, fare un segno
siri 9/10 Ar. segreto
-songa mbele spingersi avanti, avanzare
-tanga(tanga) vagabondare, girovagare
82
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Saidi alikuwa ameshika nini alipotoka maktabani?
Je, Chausikuapendelea sinema au dansi?
Chausiku na Saidi walipatana kwenda wapi?
Je, Saidi alifahamu vizuri maelezo ya Chausiku?
Kwa sababu gani?
Siku ya Jumamosi Saidi aliifikia tafrija ile?
llimpata nini?
Alipokata tamaa kabisa ilitokea nini?
Je, Chausiku alikuwa amekasirika?
Alimkabidhi nini?
2. Tunga sentensi kama zile zifuatazo.
(Forma frasi come le seguenti.)
Mfano: Maua hali. Mwambie Juma amlishe.
(kunywa, kuoga, kulala, kuvaa, kucheka)
3. Maliza -KA- au -KI-. (Completa -KA- o -El- .)
Bwana Komba aliondoka kitini a-toka. Rukia alikuwa a-fanya
kazi ya shule babake alipomwita. Mzee Abdalla alikuwa aumwa. Saidi a-wa anasubiri basi. Nilikwenda sokoni ni-nunua
machungwa. Jambo hili linaweza li-sababisha vita vikuu.
Saidi alikuwa a-soma tena na tena maneno yafuatayo; "Saidi,
X Somo
83
5. Tunga sentensikama mfano unavyoonyesha bila kubadilisha kiima cha kwanza. (Forma frasi come mostra l ' e sempio
senza cambiare il primo soggetto.)
b) Basitukutane Safari Bar saa kumi ...au utakuwa bado hujatoka kazini? (Rutayisingwa) Swali hili hakuwa amelitegemea
haraka hivyo. (Rutayisingwa) Alisimama nje ya ofisi huku akiwa hajui afanye nini. (Rutayisingwa)
9. Andika ufupisho wa "Watoto waliokufa" na "Leo chakula hakiliki". (Scrivi il riassunto dei due brani di lettura del I
volume.)
10. Soma gazetini. (Leggi sul giornale.)
mawingu adhuhuri.
Sehemu ya magharibi mwa Kenya: Kutakuwa na masafa ya
jua mchana kutwa.
Kaskazini mashariki na Kusini mashariki mwa Kenya: Masafa ya jua asubuhi, mvua na radi adhuhuri.
Pwani: Mvua asubuhi, masafa ya jua adhuhuri.
Maneno mapya
adhuhuri 9/10 Ar. mezzogiorno, tra le 12 e le 14
Bonde la ufa Rift Valley (nel Kenya)
masafa ya jua tempo soleggiato, schiarite
mchana kutwa tutta la giornata
-mojawapo uno di
radi 9/10 Ar. tuono, fulmine
rasha rasha 9/10 Ar. (za mvua) pioggerella
-tegemea [anche] aspettarsi
utabiri 14 Ar. previsione
X Somo
/j 'II
'jji]
I)
RP
A ii
METHALI
-lamba leccare
87
Maelezo:
Ol dansi la kukata na shoka (gergo) lett. ballo da tagliare
Maneno mapya
-babaika balbettare
chombo 7/8 [anche] apparecchio
-hangaika essere confuso, ansioso, turbato
-hema ansimare, re
spirare affannosamente
kiwiko 7/8 articolazione; k. cha simu cornetta del telefono
XI Somo
89
MAZOEZI
1. M a l iz a
P ANA, K UNA a u MN A p am o ja na
vionyeshi.
(Completa PANA, KUNA o MlVA e i rispettivi dimostrativi.
mjini)
2. Weka sentensi hizo katika wakati ujao, ukitumia -I.E
mahali pa H-, halafu uzikanushe.
(Metti le fr a si al f u t u ro a ffermativo e negativo co n i l
dimostrativo "quello" al posto di "questo".)
3. Weka sentensi hizo katika wakati uliopita, ukitumiaAKE mahali pa -LEhalafu uzikanushe.
(Metti le f rasi a l
a)
b)
90
a)
Duk a -ao -ko katikati ya mji.
(hoteli, kiwanda, viwanda, makanisa, shule pl., mt o, m i t i,
mwenzi, wageni)
b)
Du k a -ao -li-ko(rel.) katikati ya mji ni -zuri sana.
(maneno yale yale le stesse parole
)
c)
Ni t a k uonyesha hekalu -liko.
(maneno yale yale)
6. Maliza PALIPo/KULIKo/MLIMo au PANAPo / KUNAKo /
Mahali ... pazuri, humo ... panya, pale ... karibu, huku ... miti,
hapa ...
taa,ml e ...nyuma ya nyumba, kule ...kweupe; tazama ..
maji.
KUSOMA
Dansini
Mawazo yote ya Saidi yalikuwa katika tatizo kubwa la kupata
fedha.Aliwaendea rafikizake akiwaomba wamkopeshe angalau
shilingi h a msini, a k i ahidi k w a m ba atawarudishia pindi
a patapoO~ fedha z a m a t u mizi k u t o k a n yumbani. B a ada y a
kuombaombaO> mchana kutwa alijikuta na shilingi mia tano na
ishirini mfukoni.
Saa moja juu ya alamaO> Saidi amekwishafika kwenye kituo
cha basi; Chausiku alikuwa hajafika. Huku akisubiri, Saidi
alipanga nakupangua namna bora ya kutumia fedha zake ili
zimtoshe kwa kiingilio, vinywaji n.k. (na kadhalika). Baada ya
nusu saa hivi, alipokwisha kuingiwa na wasiwasi, Chausiku
alitokea. Kwa bahati nzuri a l ikuwa akiendesha gari l ake.
Waliondoka mara moja kwenda Ubungo kwenye ukumbi wa
Savannah. Maskini Saidi, ilimbidi kulipa shilingi mia nne za
kiingilio tu.
XI Somo
91
pem b e ni
92
k u twa tu t t a l a g i o r n a ta;k u t wa k u c h a
giorno e notte
malipo 6 pagamento
matumizi 6 spese; uso, impiego
mhudumu l/2 inserviente
XI Somo
93
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Wiki moja ilipopita bila Saidi kuonana na Chausiku, aliamua
kufanya nini?
Alisemaje simuni?
Walikubaliana kwenda wapi? Lini?
Kwa sababu gani Saidi alikuwa na wasiwasi?
Alifanyaje ili apate fedha?
Baada ya kuombaomba aliwahi kupata shilingi ngapi?
94
a)
Ni l i w eka jalada mahali
pasipo pake.
(kauli ya kukubali/ afferm. wa kati uliopita/ passatowakati ujao/ futuro kauli ya kukanusha/negativo)
b)
Nil i w aona wakielekea
kunako maktaba.
(kauli ya kukanusha/ neg. wa kati uliopita/ passato neg.kauli ya kukubali/ passato afferm. wakati uj ao/futuro)
95
XI Somo
96
XI Somo
97
Ni sik u n z ur i k a m a w e w e n i m s a f i ri . N d o t o z i t a kuongeza
dukuduku.
Mbttzi Capricorn (Desemba 21 Januari 19)
Wapo wanaokuhujumu kimapenzi. Ndoto za usiku wa kuamkia
Maneno mapya
afya 9/10 A,r. salute; sanit; matatizo ya kiafya problemi di
salute
-amkia Appl. svegliarsi a/in...; usiku wa kuamkia leo la
notte scorsa
98
-sengenyacalunniare,parlar m ale
-shauri Ar. consigliare
tabia 9/10 Ar. carattere, caratteristica; abitudine; -jenga t.
prendere l'abitudine, abituarsi
tiba 9/10 Ar. medicina, farmaco, cura
wivu 14 gelosia; invidia
Termini usati negli esercizi
badilisho 5/6 trasformazione, cambiamento
fungu 5/6 porzione; paragrafo
kauli ya kukubali discorso affermativo, forma affermativa
kionyeshi 7/8 dimostrativo
METHALI
J: Paukwa.
M: Pakawa.O~
J : Hapo zamani za kaleOs palikuwa mfalme.. .
M: A-a, sitaki hadithi ya mfalme!
J : Hapo kale palikuwa mtu maskini.. .
M: Sitaki hadithi ya mtu maskini!
J : Paliondokea04 sungura. . .
Usilie usilie-e
Unaniliza na miye-e
Machozi yako yaweke-e
Nikifa unililie-e I
M: (anamkatiza) Mbona miye silii tena wala sitaki kulala.
Niimbie wimbo mwingine!
' Una ninna-nanna zanzibarina; il secondo canto invece l'inno nazionale tanzano.
99
100
Rariki Afrika
Ibariki Afrika
Tubariki watoto wa Afrika
XII Somo
101
J: (amekasirika sana) Nyamaza mtoto msumbufu wee, au utaona cha mtema kuni.06 Nitakukata ulimi! Nitakuulia mbali!
(Maua anagaagaa chini akipiga kelele. Juma anamshika na
kumpiga kofi. Maua ananyamaza mara moj a.
J: Sasa nenda kalale. Sitaki kukusikia tena.
(Maua anatoka. Juma anakaa mezani na kukiweka kichwa
Maelezo:
Oi nitakupigia hadithi ti racconter una storia
Ozpaukwa pakawa formule tradizionali all'inizio di un racconto
102
MAZOEZI
1. Badilisha sentensi hii, halafu uikanushe.
(Cambia la frase e poi mettila al negativo. )
a)
Niki m a liza kazi nitaondoka.
(sisi, yeye, wewe, ninyi, wao)
b)
Nin g emaliza kazi ningeondoka.
(sisi, yeye, wewe, ninyi, wao)
Lete sahani,.
(funguo, ufunguo, kijiko, vijitabu, muhogo, mayai, gari, mkate,
mikate, santuri)
.
4. Jibu. (Rispondi.)
a)
9 R u k i a alikwenda shuleni saa ngapi?
(6, 7, 7.10, 7.50, 8.30, 8.45, 9.05, 7.20)
b)
G U l i r u di nyumbani saa ngapi?
(10, 10.40, 11.15, 11.45,12, 13.10, 15.02)
c)
9 M lif i k a saa moja usiku? La, tulifika saa moja asubuhi.
(8, 8.30, 8 45, 9.15, 11.08, 11.48, 9.25, 10.03, 10.57)
KUSOMA
Wasiwasi wa Juma
Juma alipokuwa akisafisha nyumba au kupika, mara nyingi
hufananishanyumba ya akina Komba na nyumba ya baba yake
alimozaliwa. Mzee A b dalla alikuwa ameshindwa kujenga
XII Somo
103
Mshahara wa Juma ni mdogo, hauwezi kumtosha kwa mahitaji yote ya mji, lakini amepata chumba chenye fenicha tayari,
tena chakula,nguo, maji na umeme bure (kama alivyoelezwa na
Bibi Bahati), kwa hivyo hathubutu kunung'unika. Daima huangalia sana asivunje au kuharibu vifaa na mapambo ya nyumbani,
au sivyoO<, angekatwa mshahara wake hayo pia alielezwa alipoajiriwa.
Juma amezoea vizuri kutumia stovu ya stimu na hata kupika
104
juu ya mkeka. Wanaume wanaposhiba, ndio kwanzaOz wanawake wanaweza kuanza kula. Kumbe hapa mjini familia yotebwana, mkewe na wana wao hula pamoja,isipokuwa yeye
Juma hula jikoni.
Alipokuwapo fikirani akipika ndizi kwa nyama, Juma alishtuka kusikia Chausiku aliyekuja na mgeni mgeni wa kiume!
Walikuwa wakiongea sebuleni na Bi Bahati.
We Juma, hebu tupatie soda baridi! alimwamuru Chausiku
huku akifungua mlango wa jikoni, lakini alipomwona Juma alivyo na kitovuchake nje, aliona aibu mbele ya mgeni wake akaghairi.
Haidhuru, endelea kupika.
LakiniJuma hakuendelea na kazi yake. Mgeni huyo aliyepata
kumwona sebuleni kwa nukta chache alikuwa akimpa kisogo,
lakini hata hivyo alimtia wasiwasi mkubwa. Akawa ameduwaa,
amepigwa na bumbuazi. Alizinduka na moshi tele na harufu kali
ya chakula kilichoungua.
Maelezo:
01kustaajabisha in modo sorprendente
O~kitanda cha teremka tukaze un letto sgangherato (lett. scen-
di che lo rinforziamo)
O>si kiasi chake non della sua misura
04ilivyokuwa siccome, dato che
Osinayompa mtu kuona che d la possibilit di vedere
O<au sivyo altrimenti
Maneno mapya
aibu 9/10 Ar. vergogna
-ajiri Ar. assumere al lavoro
-amuru Ar. comandare, ordinare
XII Somo
105
106
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Kwa sababu gani Maua alikuwa akilia?
Juma alijaribu kufanya nini?
Hadithi ipi Maua aliipenda? Na wimbo je?
Ngao zipi za Waafrika zimetajwa katika wimbo wa kitaifa wa
Tanzania?
Nyumba ya Mzee Abdallaikoje?
Je,Juma apenda chumba alicho nacho sasa? Kwa nini?
Kwa sababu gani hathubutu kunung'unika juu ya mshahara?
Je, jiko la Bi Tatu ni la kisasa?
Kwa nini Chausiku hakutaka Juma amletee mgeni wake soda?
Kwa sababu gani Juma alishtuka alipomwona mgeni huyo?
2. Pambanua. (Distingui.)
-ponda - -panda, -uma - -umba - -unda, -ogopa - -ongopa
3. Soma ufasiri. (Leggi e tmduci.)
Saf ari z a Coretco
Dar es Salaam Morogoro
kilasiku saa 2 asubuhi na saa l'
/~ mchana.
Morogoro Dar es Salaam
kila siku saa 1"/~ asubuhi na saa 8 mchana.
Ifakara Dar es Salaam
kila siku saa 11 asubuhi. Bas inafika Dar es Salaam saa 10 jioni.
Handeni Dar es Salaam
kila siku saa 1 asubuhi. Bas inafika Dar es Salaam saa 8"/~ alasia)
XII Somo
107
108
saa mbili, utawakuta wanafunzi wa Chuo Kikuu nje ya "kafeteria" yao wakinywa kahawa. (Mnzava) "Ni saa sita na robo, tafadhali fanya haraka," Joe alimwambia Kingo, huku akiangalia
saa yake ya dhahabu. (Yahya) llipofika saa nane alifika Kijangwani. (Shafi) Alicheka, nikacheka; akacheka tena nami nikacheka. (Mohanzed) Mfalme wangu, nisamehe au niue. Nimekukosea. Nimeikosea nchi yangu. Nimewakosea watu wa Uhehe.
(Mulokozi) Lakini umesahau kama hupo Unguja, umesafiri, uko
Nairobi. (Abdulla) Kila mmoja alijua kwamba baba angekufa
kwa sababu ukimwi ("Aids") ulikuwa hauna tiba ("terapia, cura"). (Mbatiah)
"Kazimoto, saa nne sasa, amka!" "Saa nne!" Nilishangaa. Nilipotazama saa yangu niliona kwamba ilikuwa saa nne na nusu.
(Kezi lahabi)
Prenda questastrada. La segua finch avr passato due incroci. Al terzo incrocio giri a sinistra prendendo il viale (barabara)
XII Somo
109
Maneno mapya
mchumba 1/2 fidanzato/a
mchuuzi 1/2 piccolo commerciante, venditore ambulante
mpokeasimu 1/2 telefonista
seremala 5/6 Per.Ar. falegname
-starehe divertirsi
110
METHALI
au:
fya na forodha.O~
AFISA: Tafadhali nionyeshe paspoti yako na cheti chako cha
mchanjo.
KoMaA: Ndivyo hivi.
AFIsA MwINGINE: Una kitu cho chote cha kulipia ushuru? O>
K: Sina.
A: Una mizigo mingapi?
K: Miwili: huu mweusi ulio mkubwa na huu mkoba mwekundu.
111
112
Nusu saa baadaye, Bw. Komba keshalipa na kukodi teksi impeleke kwake. BiBahati na Chausiku wanakuja kumpokea mizig o na kumwamkia, Chausiku ambusu mkono. Wote wawili w a nazipenda sana nguo za nje na Bw. Komba, aliye na safari
nyingi nchiza nje, hujaribu kuwatosheleza.
Sasa Bw. Komba kaketi sebuleni na kusimulia mambo yaliyompata04.
shuru wa forodha kwa kanzu hii. (Afungua mzigo wake na kuitoa.) Lakini kwa bahati nzuri yule afisa hakuviona vitu vingine
nilivyovinunua, Nimemweza.O+
(Anatoa kanzu nyingine nzuri,zawadi kadhaa za Unono na
Maua na vitu vingine vya gharama kubwa. Bi Bahati na Chausiku wanamshangilia.)
Maelezo:
O~ sehemu za afya na f o rodha zona del controllo sanitario e
doganale
XIII Somo
113
Maneno mapya
anga 9/10 luce; aria, atmosfera
baadhi 9 Ar. porzione, sezione; b. ya watu alcune persone
-chanja intagliare, incidere, vaccinare
chanjo 5/6 i n c i sione, taglio, v a ccinazione; cheti cha
(m)chanjo certificato di vaccinazione
gharama 9/10 Ar. costo, spesa
114
MAZOEZI
'I
1. Andika majina haya katika umbo la udogo. (Forma i diminutivi dei seguenti nomi.)
mnyama, njia, pesa, nyoka, mtu, kichwa, mbuzi, mtoto, mto, kitanda,mlima, uchochoro, bunda, kitabu, bamba, kombe, sanduku, mpini.
2. Andika majina haya katika umbo la ukubwa.
(Forma gli accrescitivi dei seguenti nomi.)
mji, mdudu, kikapu, mtoto, njia, ndege, kivuli, mwizi, kipini, kisu, chupa, mti, mguu, shati, mfuko, macho.
3. Badilisha majina yafuatayo kama mfano unavyoonyesha. (Cambiai seguenti nomi come mostra l esempio. )
kilima, kijiko, jizi, kijiwe, jitu, kijiji, majiti, joka, kibwana, kijitabu, kichochoro, dudu, makapu, jiji, jiti, jumba, kijikazi, jisu,
kilango, majia, toto, kijiti, kanakake, jana-dume.
5. Majina yafuatayo yatokana na vitenzi vipi?
(Da quali verbi sono formati i seguenti nomi?)
a)
mtu m i shi, matumizi, mchukuzi, mpelelezi, mchungaji,
msikilizaji, mkimbizi, mcheshi, mlezi;
b)
mwo n d oko, ndoto, ujuzi, uchunguzi, ushindi, ushinde,
kiungo, wimbo, malaji, kinywa, kipimo, vifaa, masalia, mpumbavu, mtulivu, utukufu, usumbufu, mharibifu.
XIII Somo
115
KUSOMA
r
116
Maneno mapya
Ajemi cfr. Kiajemi
bafu 9/10 Ing. bagno
dumu 5/6 vaso
friji 9/10 Ing. frigorifero
-gawa dividere, distribuire
kabati5/6 Ing. arm adio,credenza
kadha wa kadha avv. Ar. un certo numero di
kauri 9/10 Ind. conchiglia; maiolica
Kiajemi7 Ar. persiano
kifungua kinywa 7/8 (prima) colazione
kioo 7/8 vetro, cristallo; specchio
kisa 7/8 Ar. l.racconto, resoconto; 2. spiegazione, motivo
-kwaa (na) inciampare (in)
manukato 6 profumo
mashine ya kupoza hewa 9/10 Ing. condizionatore d'aria
matembezi 6 passeggiata, gita
mkebe 3/4 Ind. scatolina, vasetto
pazia 5/6 tenda, sipario
XIII Somo
117
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Bw. Komba alikuwa anarudi kutoka wapi?
Alikuwa na kitu cha kulipia ushuru?
Safari yake ilikuwaje? Kwa nini?
Alimwezajeafisawa forodha?
Kila asubuhi Juma hufanya nini?
Chumba cha Chausikukikoje?
Sebule nayo ikoje?
Kwa sababu gani Juma atakatwa mshahara?
2. Pambanua. (Distingui.)
kope kopo, mkia mkoa mkoba mkebe, -koma - -komea,
lowa - -lewa, kiuno kiungo, nyasi nyani.
3. Fasiri majina haya ya Kiitaliani ukisaidiwa na vitenzi
vya Kiswahili.
(Traduci i nomi italiani con l'aiuto dei verbi swahili.)
1992.)
Wateja watapeliwa milioni 3.5/- Posta
Wateja wawili waliokuwa wanahitaji kuwekewa simu na Shirika la Posta na Simu (TPTC) wametapeliwa na baadhi ya mafundi wa shirika hilo kiasi cha Sh. milioni 3.5, imefahamika.
Mkurugenzi wa Simu katika Shirika hilo amesema kuwa
XIII Somo
119
120
METHALI
somo yako. Je, mawazo ya ndoa bado hayajakujia? Sitalala vizuri kaburini kama nikikuacha wewe bila mwenzio. Mamako atakutajia majina ya wasichana kadha wa kadha nasi tungependa
umchague mmojawapo wa wasichana hao, wengine wamesoma
kiasi na wengine wangaliko shuleni.
S>IDI: Kusema kweli, baba, msichana nimpendaye nimekwishampata.
M.A. Unataka kuoa lini mimi nianze kupeleka posa?
S: Mara tu baada ya shule, yaani mwaka kesho.
M.A. (anaita): Mama Saidi, hebu njoo nikupashe habari.
Mwanao ameshampata mchumba.
BI TATU (akiingia): Ati nani?O< Namfahamu msichana huyo?
S: Hata, hakai kijijini humu.
M.A, Jina lake nani na ulimfahamia wapi?
S: Jina lake Chausiku Komba. Twasoma pamoja Chuo Kikuu.
B.T. Mwanangu, wanawake wasomi na waliostaarabika huwa
si wake watiifu na wachapa kazi.
M.A. Msichana huyo ni dini gani?
S: Yeye ni Mkristo.
B.T. (akishtuka): Wewe mwana wee, balaa gani sasa unataka
kutuletea humu ndani? Wewe Saidi bin Abdalla umwoe Mkristo? Litasikika wapi hilo?
S: Lakini mama.. .
M.A. (kwa sauti ya j uu): Hakuna cha lakini. Sahau kabisa ha-
121
122
S: Lakini mama.. .
M.A. Usiniletee balaa hapa. Kwanza toka humu ndani unaniharibia mapumziko yangu. Tutazungumza utakapoacha ukaidi
wako.
S: Natoka, lakini lazima mkumbuke kwamba mimi si mt oto
m dogo tena.
Mtakapopinga uamuzi wangu naweza kuoa hata bila ya kibali chenu.
M.A. (ghadhabu imempanda): Wewe mwana umelogwa? Utadiriki vipi kutuambia maneno kama hayo? Mbwa we! Hayo
ndiyo mnayofundishwa chuoni? Mnafundishwa kuwatukana
wazazi wenu?
B.T. (yeye pia amekuja juu): Mtoto gani wewe? Huna hata
aibu? Kwanza mdogo wako alit
oroka nyumbani na sasa wewe.
Si afadhali kutokuwa na watoto kuliko kuzaa mbwa kama nyi.
nyl?
M.A. Ondoka sasa hivi nyumbani mwangu, nenda kwa malaya wako!
XIV Somo
123
Maneno mapya
-diriki Ar. essere in grado/ capace
kibali 7/8 Ar. assenso
-kufuru Ar. be stemmiare, commettere sacrilegio, rinnegare
Dio
-loga stregare
malaya 9/10 Per. prostituta
posa 5/6 proposta e preparativi del matrimonio, corteggiamento
MAZOEZI
1. Maliza sentensi hizi. (Completa questefrasi.)
a) Hi-o ndi-o kanzu ni-taka-.
(mchumba, kitambaa,uamuzi, viungo, funguo, mahaba, mtungi,
waangalizi, misumari, posa)
b) Pombe ali nunua -likuwa -zuri.
(pazia, manukato, mkebe, wanja, vifaa, kijiko, zawadi sg., pl.,
ng'ombe, mikuki)
c) Vyombo -li-mo kabatini -na vumbi.
(kinyago, dumu, bilauri sg., pl., mabakuli, uma, mikebe, mkoba)
2. Tumia sentensi iliyotangulia - 1c) - katika wakati uliopita. (Metti la frase precedente - 1c) - al passato.)
124
KUSOMA
Hadithi ya kusisimua
Bi Bahati alifunga kitabu akazima taa; alibaki akifikiri asiweze kupata usingizi. llikuwa hadithi ya kusisimua kweli kweli.
Bwana yule alikuwa katili kupindukia. Kwanza alimsumisha
mkewe, baada ya kumfumania pamoja na mpenzi wake. Halafu
alimpiga risasi huyo mpenzi. Na isitoshe, alimchinja pia mtoto
wao mchanga, ati alikuwa mwana wa haramu.
.
sheki na mwanamke mmoja, hasa wanaume wa makamo. Je, itayumkini mumewe kuwa na mpenzi au wapenzi? Naye mwenyewe, Mama Chausiku, angefanyaje kama angemkuta mumewe pamoja na msichana mbichi? Haiwezekani, msichana gani
angemtaka na mvi zake na tumbo lililofurika? Labda kwa ajili
XIV Somo
125
ne kitu. Baada ya kimya kifupi hatua zilisikika zikinyata kukaribia chumba chake. Bi Bahati alikufa ganzi, ila moyo ulimdunda
kasi.Mlango wa chumba chake ulifunguka polepole.Nyatu nyatu hatua zilikaribia kitandani kwake. Bi Bahati alijikaza akaupeleka mkono wake kuwasha taa.Kwa bahati nzuri kidole chake
kilikuta mara moja swichi kikaibonyeza.
Katika mwanga mkali wa taa Bi Bahati alimwona msichana
mrembo amesimana kwenye kitanda. Alikuwa Pili, katibu muhtasi wa mumewe. Bi Bahati alifungua midomo lakini hakuweza
kutoa sauti.
nini?
Maelezo:
O~aliwazidia wote utajiri superava tutti in ricchezza
O~maisha manono vita comoda/ di piaceri
Maneno mapya
bastola 9/10 Port. pistola, rivoltella
-bonyeza Cs. comprimere e ammaccare, premere col dito,
126
XIV Somo
127
128
ko bure.
6. Fasiri sentensi hizi ukitumia maneno yaliyotajwa hapa
chini. (Traduci le frasi con l'aiuto delle parole tra parentesi. )
1. Non posso evitare di incontrarlo. 2. Juma, hai pulito la casa
come si deve'? 3. Dovetti dormire a stomaco vuoto [con la fame]
perch tutti i ristoranti erano chiusi. 4. Siamo stati costretti a non
" K o n g amano la
XIV Somo
129
Ingawa nchi za Afrika Mashariki zinazotumia Kiswahili zilipata uhuru katika miaka ya sitini, lakini bado zinadhibitiwa kiuchumi na kisiasa na Uingereza na Marekani. Kupitia vyombo
kama vile Benki ya Dunia, Mfuko wa Kifedha wa Kimataifa02,
makampuni ya biashara, Baraza la KiingerezaOs, na hata balozi
za mataifa hayo, nchi za Afrika Mashariki zinanyang'anywa
uhuru na uwezo wa kujiamulia mambo yao. Ukoloni mamboleo
unakwenda pamoja na utandawazi kuubatilisha uhuru wa nchi
maskini. Nchi hizi zinategemea misaada ya kifedha ambayo,
kwa k i wango k i k ubwa, i n atoka U i ngereza na Marekani
kuendeshea shughuli zao. Wafadhili hawa hutoa fedha zao
kuzisaidia nchi maskini ili hatimaye wafaidike,
(Mwenda Mbatiah: Fasihi ya Kiswahili katika enzi ya utandawazi )'
Maelezo:
1
S.S.Sewangi & J.S.Madumulla (eds), Proceedings of the IKR.Iubilee Symposium2005, 1" vol. Taasisi ya Uchunguzi wa Kiswahili, DSM, 2006, pp.2-23.
130
zionale
O~Baraza la Knngereza British Council
Maneno mapya
-amua: -jiamulia Rifl.Appl. decidere da solo
-andaa preparare, organizzare; -andaliwa Pas.
athari 9/10 Ar. influenza, effetto
baadhi 9/10 Ar. ya alcuni/e di
-batilisha Cs. revocare, revisionare, annullare
-buni Ar. inventare
chombo 7/8 strumento, mezzo
XIV Somo
132
M v~ u
Paka akiondoka
panya hutawala.
Quando il gatto non c',
i topi ballano.
Potresteconoscere 2500 vocaboli
133
134
U: Wepi?
M: Walee wanaokimbia.
U: (anasita) Paa.
B.K. Ndiyo, na wale wadogo ni swala.
M: Na mnyama yule mwenye uso mbovu je?
U: Hata simjui.
B.K. Huyo ni ngiri. Ingawa si mzuri lakini hana hatari yo yote.Nyama yake ni tamu sana.
U: Laiti tungekuwa na bunduki.
B.B. Katika hifadhi hamna ruhusa ya kupiga risasi.
.
M: Tazameni, ng'ombe!
B.K. Hawa si ng'ombe, bali nyati au mbogo. Hawa ndio wanyama wakali na hatari kusogelewa.
CH: Baba, simamisha gari. Wako simba, nataka kupiga picha.
(Anashuka garini haraka huku akiacha mlango wazi.)
B.B. Usiwasogelee!
CH: Usiogope, mama, simba akiwa ameshiba ni mpole sana.
Waangalie wanavyocheza.
WDTE: Ah, mainzi hawal Wanatutafuna! Ah! Oh! Chausiku,
ingia upesi tuondoke.
(Maua anaanza kulia kwa maumivu.)
B.B. Usilie, mwanangu, basi, basi.
(Mara tembo mkubwa anajitokeza njiani na kuwakabili. Sauti
yake kubwa inatisha. Bw. K o mba anazima gari; w o t e w akaa
kimya, naye Maua amesahau kulia. Pole pole kundi la tembo linapita; mwishowe yule tembo mkubwa anageuka na k uf uata
XV Somo
135
Maneno mapya
-fukuza [anche] inseguire
hifadhi 5/6 Ar. riserva, parco nazionale
inzi 5/6 = nzi 9/10 mosca
MAZOEZI
136
(ninyi)
(sisi)
(wewe)
(ninyi)
XV Somo
d) Mfano: -ambatana~
137
KUSOMA
Juma ameponea chupuchupu
Akina Komba walipoondoka kutalii wakimwacha boi
wao peke yake nyumbani,Juma alifurahi sana. "Sasa nitapumzika, nitapiga uvivuOi tu kutwa kucha,O~" alijiamhia. Papo hapo
alichukua glasi ya whisky na paketi ya sigara za Bwana Komha
akajilaza kochini. Aliwasha sigara akavuta taratihu. Mara moja
alianza kukohoa mpaka pafu lake nusuralipasuke. Akanywa
pombe yake kwa pupa ili apoe na hilo ndilo jambo haya zaidi!
Mvinyo mkali ulimziba pumzi akabubujika machozi. "Haidhuru,
nitazoea tu," alijipa moyo alipojisikia afadhali. Akazama katika
fikira zake...
Tazama huyo tajiri wangu Meneja wa kiwanda cha kutengeneza redio. Ana mifedha kemkem. Ana jumba hili zuri zuri
hapa karibu na bahari. Ana magari matatu, moja aina ya Datsun
138
alimpigia kelele.
Lakini lo! Mara Landrover ya akina Komba inajitokeza.
Juma roho ilimpasukaO> na macho yakamtoka pimaOs. Lo,
keshanaswa!
Unafanya nini, Juma?! Bwana Komba alimwuliza kwa
ukali.
Si-sikutegemea. .. Juma alianzakubabaika huku akiona
ile lori ya wenziwe likipita bila kusimama.
Rudisha haraka vyombo vyote ndani, baba, tunataka ku-
XV Somo
139
Maneno mapya
-bubujika irrompere in, scoppiare in
chapuchapu (ideof.) presto, in fretta
chupuchupu (ideof.): -ponea chupuchupu salvarsi per un pelo
kabwela S/6 Nyamwezi uomo comune, proletario, poveraccio
lori 9/10 Ing. camion
-nasa prendere in trappola; tenere stretto
-ondokana (na) Rec. separarsi, liberarsi (da)
-onja assaggiare, provare
paketi, pakiti 9/10 Ing. pacchetto
-pakia Appl. caricare su
-panga [anche] prendere in affitto; -pangisha Cs. affittare
-pasuka Pot. scoppiare; strapparsi
pima 9/10 misura di profondit (1,83 m)
-poa [anche] riprendersi, riaversi
-tokana (na) Rec. provenire
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Akina Komba walikwenda wapi?
Kwa nini njia za porini zinachosha?
Watoto waliona wanyama gani?
Je, ngiri anapita nyati kwa ukali?
Kwa sababu gani Maua alianza kulia?
Na kwa nini alikoma ghafla?
Je, akina Komba waliwahi kushinda wiki nzima katika mbuga
ya wanyama? Kwa nini?
140
2. Pambanua. (Distingui.)
mbuga mboga mbogo, swali swala, mtawa mtawala,shuka - -shuku, -tafuna - -tafuta,genge gongo, baka baki,
salimu - -salimu amri, -tia nguvu - -tia nguvuni.
ni weusi ... Wanawake hawa wawili walifanya kazi ... Umeponea ... na usijaribu tena. Alipotoka mtoni alikuwa ... Hatuwezi
kukataa ... Msichana ametulia ...
6. Maliza sentensi hizi ukitumia NDIO, NDIYO, NDIYE au
NDII'O. (Completa le frasi usando ndio, ndiyo, ndiye o ndipo.)
penda.
XV Somo
141
142
altri pericoli, come serpenti. Allora che devo fare? Credi che
sia meglio rimanere a casa? proprio quello [cosi] che penso.
9. Tamka upesi. (Pronuncia velocemente uno scioglilin-
gua zanzibariano.)
Kipi kikusikitikishaeho?
10. Andika muhtasari wa "Polisi wa Jeshi".
(Scrivi il ri assunto di "Polisi 1vaJeshi ".)
7
10
12
13
14
15
16
17
19
20
21
22
Kut.u
1. Mojawapo ya riwaya za E. Kezilahabi. 8. Hali ya kutamani
zana kitu. 9. Chombo kinachowezesha kuwasiliana kwa watu
walioko mbali. 11. Tukiwa na kitu. 13. Kitata kikubwa. 17.
Hotuba bila konsonanti. 18. Mwanzo wa Orwell. 19. Tamko
lionyeshalo mshangao au mshtuko. 21. Mtu aliyeishi miaka
XV Somo
l43
Maneno mapya
-alika invitare
fumbo 5/6 enigma;f.la kujaza maneno cruciverba
gugumizi 5/6 balbuzie
kanushi gram. negativo
kichuguu 7/8 termitaio
kidokezo 7/8 suggerimento
kitata 7/8 leggero difetto di parola, balbuzie
konsonanti 9/10 Lat. consonante
144
METHALI
ms h a n gao n a da m u ku m k a u ka
)
Ha-
CHAUSIKU:
145
146
J: Vipi?!
S : Tumo mbioni. . .
CH: Naondoka nyumbani kwa sababu wazazi wangu wanapinga mapenzi yetu.
J: Nilifikiri umechumbiwa rasmi.
CH: Ndiyo, lakini nilipomfafanulia babangu ya kuwa Saidi
hana chochote, alikataa katakata nisiolewe na mtu hohehahe asi-
ye na mbelewala nyuma. Alitaka kunifanyia mpango wa kwenda ng'ambo masomoni. LasivyoO~, angenioza papo hapo kwa
rafikiyake mmoja mzee aliye na pesa kemkem.
J: Sasamtafanyaje?
S: Juma, utakuwa msiri wetu wa pekee. Tunakwenda Nairobi.
Tuna imani kwamba tutapata kazi kwa urahisi, maadam sote
tumeshajipatia digrii.
J: Laiti ungeweza kunitafutia kazi nzuri nami pia. Samahani
Bibi Chausiku, lakini kazi ya uboi siipendi hata kidogo.
S: Nitafanya juu chini08 kukusaidia.
CH: Lakini, Juma, nakusihi usiwaambie wazazi wangu tulipo.
XVI Somo
147
Maneno mapya
bangili 9/10 Ind. braccialetto
-changamka essere allegro/lieto; -changamsha Cs. rallegra-
re
-chapua miguu accelerare il passo
digrii 9/10 Ing. laurea
-fafanulia Appl. spiegare, chiarire
ghorofa: viatu vya gh. scarpe con tacchi alti
hohehahe 9/10 e agg. Per. (persona) miserabile, derelitto,
poveraccio
jinzi 9/10 Ing. jeans
kipusa 7/8 gergo una bella ragazza
kisibau 7/8 Ar. [anche) gil
mkanda 3/4 cintola
mpango: -fanya m.organizzare
msiri 1/2 Ar. confidente
-mulika far luce, splendere
-ponza Cs. metter in pericolo
shahada 9/10 Ar. testimonianza; kidole cha sh. dito indice
148
MAZOEZI
1. Panga vivumishi ipasavyo.
(Metti gli aggettivi in ordine.)
viatu hivi, vyeusi, vyako; ndoo mbili, zote, kubwa; farasiweupe, wetu, watatu; ua upi, wenye matope; vifaru wale,
wachache, wanene; miezi hii,yote; nyumba nyingi, za mawe, zile.
2. Changanua maneno ambatani yafuatayo utafute tafsiri
yake.
(Analizza le seguenti parole composte e cerca la traduzione.)
elimuviumbe, mwanakamati, nuktatuli, elimumwendo, ugeuzimuundo, nguruwejike, mwigosauti
(allitterazione, adattamento, punto fisso, scrofa, biologia, dinamica, membro del comitato )
bi.)
kijembe (ironia), dhima (ruolo), taabili (panegirico), mfumo (sistema), mgogoro (conflitto), taathira (effetto), kipengele (punto
di vista), mwelekeo (tendenza), hoja (argomento), taaluma (disciplina accademica), mtindo (stile)
Maneno mapya
XVI Somo
149
KUSOMA
Ajali na baadaye
Bwana na Bibi Komba wamejiinamia kwenye ukumbi wa
hospitali wakingojea tangu usiku uliopita kujua hali ya mtoto
wao Chausiku. Bi Bahati kajibanza kwenye pembe moja ya
ukumbi, macho chini, huku mumewe anatweta na kuomboleza:
Ole wangu, mimi ndiye niliyemwua binti yangu. Kama nisingemkataza kutoolewa na yule mpenzi wake nikimtakia maisha manono... Ama kweli tamaa mbele mauti nyuma.O~
Bi Bahati amejipiga moyo konde akijaribu kumtuliza.
Tulia bwana, heri nusu shari kuliko shari kamili. Mtoto wetu hajafa, japo yu hoi. Tumwombee Mungu, labda atatusikiliza.
150
mlangoni alfajiri ile ya jogoowika. Alhamdulillahi, dua lake limekubaliwa! Lakini furaha yake iligeuka majonzi, Juma alipowapasulia wazazi wake jipu. Bi T atu mw il i w ake ulilegea, mi-
guu yake ikawa haishiki. Mzee Abdalla ghadhabu zote zilimtoka, akamkumbatiaJuma huku machozi yanambubujika. Haraka
walijipakia wote garini wakaondoka.
Laiti ningalimruhusu kumwoa huyo Mkristo wake, labda
mambo ya-ngekuwa tofauti sasa, Mzee Abdalla alijisemea
njiani.
Majuto mjukuu, bwanangu, na maji yakimwagika hayazo-
XVI Somo
151
Maelezo:
01 Tamaa mbele mauti nyuma. La brama davanti, la morte dietro.
Maneno mapya
-jibanza Cs. (di -bana) Rifl. rintanarsi, stringersi
mah(u)tuti agg. Ar. grave, in pericolo di morte, in fin di vita
ole 9/10 Ar. destino, fato; ole wangu inter. poveroia me~ ole
wake disgraziato!
-pakia Appl. caricare (su una nave ecc.)
-patwa na ajali essere coinvolto in un incidente
shari 9/10 Ar. malignit, disastro, sfortuna
TAMRINI NA TAFSIRI
1. Jibu. (Rispondi.)
Nani aliyemsimamisha Juma njiani?
Juma na Saidi walikutanaje?
Kwa sababu gani Chausiku na Saidi walikuwa wanatoroka?
Walikusudia kufanya nini?
Je, waliwahi kufikia Nairobi? Kwa nini?
Walipopata habari ya ajali hiyo, akina Komba walifanyaje?
Nani aliyewapasha habari Mzee Abdalla na mkewe?
Kwa sababu gani Bi Tatu alimwambia mumewe kwamba majuto
ni mjukuu?
Je, nani pia aliuona ukweli wa methali hiyo?
Kisa hiki kitaendelea namna gani?
2. Pambanua. (Distingui.)
-sifu - siafu, -chunga - -chungua, kilimo - k i l ima kilema
kilemba, -stahi - -stahili - -stahimili, sini sinia.
3. Maliza sentensi za a) na b) ukitumia au usipotumia
KWA, c) ukitumia KWA au -A. (Completa le frasi a) e b) con
o senza KWA, c) con KWA o con il connettivo -A. )
152
wala nyuma)
5. Chagua methali zote kutoka hadithi "Ajali na baada(Scegli tutti i proverbi dalla lettura "Ajali na baadaye".)
XVI Somo
153
m w a k a n e n da m w a k a rudi.
go)
7. Vichwa vya hadithi, riwaya na tamthiliya hizi zinakumbuka methali gani?
(A quali proverbi si riferiscono i titoli di questi racconti, romanzi e commedie?)
Lina ubani. Mbio za sakafuni. Ng'ombe akivunjika mguu. Kulipa ni matanga, Dunia mti mkavu. Jogoo wa shamba. Kikulacho.
Lila na fila. Siku ya arobaini. Tamaa mbele.
8. Pasiri kwa Kiswahili ukitumia nahau na methali.
(Traduci in swahili usando espressioni idiomatiche e prover-
bi.)
154
XVI Somo
Maneno mapya
-chuma cogliere
-dai Ar. rivendicare
156
XVI Somo
METHALI
I nostri personaggi
Il Signor Kazimoto Komba o Padre di Chausiku (45 anni)
La Signora Bahati o Madre di Chausiku, sua moglie (40)
Figli:
Chausiku, ragazza (20)
Unono, ragazzo (13)
Maua, bambina (3)
Mzee Abdalla o Padre di Saidi, (48)
La Signora Tatu o Madre di Saidi, sua moglie (38)
Figli:
Saidi, giovanotto (22)
Juma, giovanotto (16)
Rukia, ragazza (12)
Tempo: circa tra gli anni 1988 e1990.
Il sig. Komba un manager, Mzee Abdalla un pescatore. Bw.
Komba molto ricco. Mzee Abdalla povero. Bw. Komba abita a Dar
es Salaam. Mzee Abdalla abita in un villaggio.
Saidi abita a Dar es Salaam. Studia all'universit. Anche Chausiku
studia all'universit. una ragazza molto bella.
Domande
Bwana Komba ni meneja.
Bibi Bahati ni mkewe.
Chausiku ni msichana, Unono ni mvulana na Maua ni msichana
mdogo.
Mzee Abdalla ni mvuvi.
Bibi Tatu ni mkewe.
Saidi ni kijana, Juma ni kijana na Rukia ni msichana.
' Per alcuni esercizi (traduzioni o domande) la versione presentata qui indica solo
una delle varie possibilit.
159
160
Mazoezi
la) Kijana yule alianguka. Vijana wale walianguka. Mzee yule alianguka. Wazee walewalianguka. Mvulana yule alianguka. Wasichana
wale walianguka. Kitabu kile k i lianguka. Vitabu vile v i lianguka.
Mvuvi y ul e a l i anguka. K it i k i l e k i l i a nguka. M w a namke y ul e a l i an-
Ufumbuzi wa masomo
161
mume wangu.
5b) Anataka kufika,wanataka kusema, anaweza kuchukua kitabu,
wanaweza kusoma, wanajua kuandika, anajua k u sema K i a r abu,
anaona na kusikia, walipata kitu.
6. Bwana Komba ni meneja tajiri sana. Yeye anakaa Dar es Salaam. Mkewe ni Bibi Bahati. Mzee Abdalla ni mvuvi; yeye ni maskini
sana. Anakaa kijijini. Saidi na Chausiku wanasoma chuo kikuu. Chausiku ni msichana mzuri, Saidi ni kijana mzuri.
LEXIONE SECONDA
Conversazione
Bibi Bahati assume Juma come servitore
JUMA: Permesso!
BIBI BAHATI: Avanti!
162
Ufumbuzi wa masomo
163
5. Mtoto ana njaa, anataka chakula. Mtoto ana kiu, antaka maji.
Mtoto ana baridi, anataka moto. Mtoto ana usingizi, anataka kulala.
Mtoto ana haraka, anataka kuingia sasa hivi.
6. Juma anapigahodi.Anatafuta kazi. Anajua kufanya kazi yoyote.
Bibi Bahati anamtaka kupika, kufua, kufagia na kupiga deki. Ana njaa. Ataanza sasa hivi.
7a) Una porta larga, una bella luce, un uomo furbo, un anno intero,
un giovanotto robusto, una mano vuota, mia zia, una camicia rossa,
164
LEZIONE TERZA
Conversazione
Juma cominica il lavoro
BB. Seguimi, Juma, ti mostrer la nostra casa ...
J. Oh, una casa molto bella! C' l'acqua corrente, la luce elettrica
e il gabinetto con lo scarico.
B.B. Ora vieni in cucina.
J. Oh, avete la cucina elettrica!
B.B. Sai usarla?
J. No, signora.
B.B. Te (lo) mostrer ... Ora prepara il t. Sai preparare il t, vero?
J. Si, signora, lo so fare bene (lett. so molto). Ti piace il t scuro o
leggero?
B.B. Molto scuro.
J. Prendi latte e zucchero?
BB. Metti latte e un poco di zucchero. Inoltre porta il pane e il burro.
MAUA: Mamma, mamma, ho fame.
B.B. 1 a senti, Juma? Mia figlia piange perch ha fame.
M. Voglio il semolino.
B.B. Vuole il suo semolino. Allora cuoci prima il semolino, poi
preparerai il t.
J. D'accordo.
Mazoezi
I. Unaiona shulehii? Unayaona maua haya? Unauona mwangaza
huu? Unalionaonyesho hili?Unauona uma huu? Unauona wino huu?
Ufumbuzi wa masomo
165
Unaliona wingu hili? Unaziona kuta hizi? Unauona uso huu? Unaiona
motokaa hii? Unamwona fundi huyu? Unawaona mawaziri hawa? Unaziona saa hizi? Unakiona kitabu hiki?
2. Huyu ni rafiki yetu. Hizi ni nyimbo zetu. Huu ni wakati wetu.
Hii m siku yetu. Huyu ni rais wetu. Huu ni ufunguo wetu. Hizi ni fun-
guo zetu. Hii ni lugha yetu. Huu ni ukulima wetu. Hii ni dunia yetu.
Hiki ni choo chetu. Hawa ni mafundi wetu.
3. Kijana huyu ameanguka. Wanawake hawa wameanguka. Mbuyu
huu umeanguka. Uma huu umeanguka. Nyuma hizizimeanguka. Taa
hii imeanguka. Gazeti hili limeanguka. Mayai haya yameanguka. Waziri huyu ameanguka. Picha hizi zimeanguka. Viti vile vimeanguka.
4. Lete matunda yangu; yalete. Lete unga wangu; ulete. Mlete rafiki yangu; mlete. Lete mafuta yangu; yalete. Lete vitabu vyangu, vilete.
L ete motokaa yangu; ilete. M l ete ng' ombe wangu; mlete. Lete ji w e
langu; lilete. Lete picha yangu; ilete. Lete nyuma zangu; zilete. Lete
mkate wangu; ulete. Lete siagi yangu; ilete.
5. Ndugu zako watatosha. Kahawa yako itatosha. Pesa zako zitatosha. Mbuzi wako atatosha. Ng'ombe zako watatosha. Mfereji wako
utatosha. Choo chako kitatosha. Vyumba vyako vitatosha. Ndizi yako
itatosha. Nazi zako zitatosha. Maji yako yatatosha. Neno lako litatosha.
6. Juma, pika uji wa mtoto
ch a i ya nyama ya ugali wakuku wa chakula cha ndege wa yai la
ndiziza kahawa
ya mayai ya ...
7. Siku hii ni ndefu sana. Mwezi huu ni mrefu sana. Ziwa hili ni refu sana. Maji haya ni marefu sana. Safari hii ni ndefu sana. Siku hizi
ni ndefu sana. Saa hii ni ndefu sana.Ubao huu ni mrefu sana. Mbao hizi ni ndefu sana. Mtu huyu ni mrefu sana. Vijana hawa ni warefu sana.
Chumba hiki ni kirefu sana.
8. Nina kiu, nipe maji. Tuna kiu, tupe maji. Mtoto ana kiu, mpe
maji. Watoto wana kiu, wape maji.
9. Nipe matunda; unataka matunda gani? Tupe ...;
mnataka ...
?
M pe ...;
anataka ...? Wape ...;w anataka ...?
10. Nilitaka chakula. Juma alinipa ugali. Ulitaka ..., ... alikupa. Alitaka ..., ... alimpa. Tulitaka ..., ... alitupa. Mlitaka ..., ... aliwapeni. Walitaka ..., ... aliwapa.
11. Nina njaa,naomba chakula, Juma ananipa nyama. Wana ...,
waomba..., anawapa... Tuna ..., twaomba ..., anatupa ... Ana ..., aomba
..., anampa ... Una ..., waomba ..., anakupa ... Mna ..., mwaomba ...,
anawapeni ...
166
12. Chakula hiki chakutosha. Pesa hizi zawatosha. Maji haya yanitosha. Ugali huu wamtosha. Kazi hizi zatutosha. Vyumba hivi vyawatosha. Minazi hii yawatosheni. Msaada huu wakutosha. Ufagio huu
wawatosheni. Ng'ombe hawa watutosha. Mbuzi huyu amtosha. Jiko
hili lanitosha.
Lettura
Ufumbuzi wa masomo
167
siagina kahawa. Kuna matunda gani? Kuna ndizi na machungwa. Watoto, mnataka matunda gani? Tunataka ndizi mbili. Asante.
8b) Juma amechoka sana. Amefanya kazisiku nzima. Amefagia
nyumba nzima, amepiga deki, amefua, amepika chakula cha mchana
na chakula cha jioni, ameosha vyombo. Sasa ana usingizi, anataka kulala.
9. BibiBahati anataka kumwonyesha Juma nyumba yao. Juma anaona kwamba nyumba ni nzurisana kwa sababu kuna maji ya mfere-
ji, taa za stimu na choo cha kuvuta. Bibi Bahati anamwonyesha Juma
stovu ya stimu jikoni na anamwambia kutengeneza chai. Juma anauliza kama anapenda chai nzito au nyepesi na Bibi Bahati anamjibu
kwamba anapenda chainzito sana. Tena anamwambia kutia maziwa
na sukari kidogo na kuleta mkate na siagi. Maua anaingia jikoni; analia kwa sababu ana njaa, anataka uji wake. Basi Juma atapika uji
kwanza, halafuatatengeneza chai.
LE7IONE QUARTA
Conversazione
Chausiku e Saidi s'incontrano alla mensa universitaria
Ch: Chiedo scusa, amico (lett. fratello), questa sedia occupata?
S: No, amica (lett. sorella), accomodati.
Ch: Grazie. Come va?
S: Bene. E tu?
Ch: Bene, se non fosse per questo cibo cattivo.
S: Cattivo? Ma se io lo vedo gustoso.
Ch: Non possibile. Questo risotto tanto cattivo che non riesco a
168
mangiarlo.
S: Ora cosa mangerai?
Ch: Manger dopo a casa.
S: Vivi a Dar?
Ch: Si. Vivo a Oysterbay insieme con i miei genitori. E tu?
S: Io abito qui all'universit.
Ch: Da dove vieni?
S: Dalla costa, non lontano da Dar.
Ch: Come ti chiami?
S: Saidi Abdalla. E il tuo nome?
Ch: Chausiku Komba.
S: In quale dipartimento studi?
Ch: Nel Dipartimento della lingua swahili.
S: Io studio nel Dipartimento di Arti drammatiche.
Ch: Caspita! Ti piace il tuo studio?
S: Molto. E a te?
Ch: Cosi cosi. Ora ti devo lasciare. Forse ci rivedremo domani.
S: Sono contento di averti vista.
Ch: Anch'io sono contenta di averti visto. Arrivederci.
S: Arrivederci.
Mazoezi
la) Non ha una sedia? Non vuole una sedia.
N o n avete... Hamtaki. Non abbiamo ... Hatutaki. Non ho . .. Sitaki.
No n hai ...
Hutaki. Non hanno ... Hawataki.
lb) Wao wana njaa? Hawana njaa, wana kiu. Nina...? Sina. .., nina... Tuna...? Hatuna..., tuna... Una...? Huna..., una... Mna...? Hamna..., mna... Ana...? Hana..., ana... Hanno fame? Non hanno fame,
hanno sete. (ecc.)
lc) Ninatumia sukari, situmii maziwa. Tunatumia/ hatutumii. Unatumia / hutumii. Mnatumia / hamtumii. Anatumia / hatumii. Wanatumia / hawatumii. Uso/prendo lo zucchero, non prendo il latte.
(ecc.)
1d) Sitaki kuku, ninataka samaki. Hatutaki / tunataka. Hutaki / unataka. Hawataki / wanataka. Hamtaki / mnataka. Hataki / anataka.
Non voglio il pollo, voglio il pesce. (ecc.)
le) Utafika kijijini? Hapana, sitafika. Mtaf ika / hatutafika. Atafika
/ hatafika. Arriverai al villaggio? No, non arriver. (eec.)
If) Mtalipa kitabu chetu kipya? Hapana, hatutalipa. Utalipa ...
changu...? Sitalipa. Watalipa ... chao ...? Hawatalipa. Atalipa . .. cha-
Ufumbuzi wa masomo
169
ke...? Hatalipa. Pagherete il nostro nuovo libro? No, non pagheremo. (ecc.)
lg) Utaleta maji? Hapana, sitaleta. Mtaleta...? Hatutaleta. Ataleta...? Hataleta. Wataleta...? Hawataleta.
Po r t erai l'acqua? No, non
porter. (ecc.)
lh) Bwana Salum akaa katika mji ule. Wazazi wake wakaa katika
mji wa Nairobi. Sisi twakaa katika nchi ya Tanzania. Ninyi mwakaa
katikakijijicha Chwaka. Wakaa wapi? Nakaa hapa. Baba yako akaa
M orogoro? La , h a kai
Tanga? La, hawakai Tanga, wakaa Dar. Wakaa Nairobi? La, sikai
Nairobi, nakaa Mombasa. Mwakaa Mombasa? La, hatukai Mombasa,
twakaa Malindi.
2a) Hujachukua viti? Chukua viti! Vichukue! Hujaleta...? Lete...
Yalete! Hujashika...? Shika ..Mshike!
2b) Hamjarudi kazini? Rudini! Hamjaingia...? Ingieni! Hamjafagia...? Fagieni!
3. Hasani anahitaji mafuta? Hapana, hahitaji. Alihitaji...? Hakuhitaji.
M na f i ka? Hatufiki. Mlifika? Hatukufika. Una o ndoka? Siondoki.Uliondoka? Sikuondoka. Wanaosha...? Hawaoshi. Waliosha?
Hawakuosha.
4. Siijui kazi hii, mama atanisaidia. Huijui..., atakusaidia. Hatuijui..., atatusaidia. Haijui..., atamsaidia. Hamwijui..., atawasaidieni.
Hawaijui..., atawasaidia.
5. Juma hakufikajana. Sikuondoka, hamkupika, hatukufagia, hukulala, hawakufua nguo.
6. (Le fanciulle del capo non mangiano il riso del loro capo.)
Lettura
1 pensieri di Saidi
Dopo aver salutato Chausiku, Saidi rest seduto al tavolo a pensare. Si rese conto di non aver mai incontrato una ragazza bella come
quella. Chausiku era una ragazza bruna, alta e col viso rotondo. Saidi
ricordava i suoi occhi grandi, i suoi denti bianchi, il suo naso piccolo e
la pelle liscia del suo viso. I suoi capelli non pot vederli bene perch
Chausiku li aveva legati con un fazzoletto.
A Saidi piaceva anche il suo vestito. Quel giorno Chausiku indossava un vestito a fiori bianco, nero e rosso e scarpe bianche. Anche la
sua grande borsa era bianca.
170
Tamrini na tafsiri
1. Hapana, Chausiku hapendi chakula cha kantini. Saidi anakiona
kitamu. Saidi anaishi chuoni na anatoka pwani. Hapana, Chausiku hakai katika Chuo kikuu, yeye anaishi Ostabei pamoja na wazazi wake.
Saidi anasoma katika Idara ya Kiswahili. Chausiku anasoma katika
Idara yaSanaa za Maonyesho. Saidi apenda masomo yake kabisa na
Chausiku hivi hivi.
2. Tia... Nitayatia. Pika... Nitakipika. Lete... Nitauleta. Fua. .. Nitazifua. Fagia... Nitavifagia. Chukua... Nitaichukua. Funga... Nitaufunga.
3. Non li ha ancora visti non hanno ancora visto; stanza utensi-
salama.
K w a h e r i ya kuonana. Nenda
Ufumbuzi wa masomo
171
LFZIONE QUINTA
Conversazione
Unono incontra a casa Juma
U: Mamma, chi quel giovanotto in cucina?
B.B: E il nostro nuovo cameriere.
U: Cosa vuol dire [significa] cameriere? Cuoco?
B.B: Non proprio cuoco. Vuol dire servitore.
U: Diciamo che ci servir?
B.B : Esattamente.
U: Ma non cuciner?
B.B: Cuciner (e) inoltre far altri lavori come lavare i panni, stirarli, spazzare, lavare per terra, spolverare, togliere le ragnatele, e cosi
via.
U: davvero un sacco di lavori. Riuscir a farli tutti?
B.B: Ma si, ci riuscir.
U: Come si chiama?
B.B: Juma.
(In cucina)
U: Ciao, Juma.
J: Buongiorno, signorino.
U: Chiamami Unono.
J: D'accordo, Unono.
U: Da dove vieni?
J: Vengo da Bagamoyo, voglio dire, un villaggio vicino a Bagamoyo.
U: Da che parte di Bagamoyo?
J: Non capisco.
U: Il vostro villaggio si trova a nord, a sud, a est o a ovest di Bagamoyo?
J: Ah! Ora ho capito. Si trova a sud.
U: Questa la prima volta che arrivi a Dar es Salaam?
J: No, ho avuto l'occasione di venire un'altra volta l'anno scorso.
U: Perch te ne sei andato da casa?
J: Non mi piaceva stare al vilaggio. Non ci sono belle case di pietra
e mattoni come qui in citt, solo capanne di legno o di fango. Inoltre
non ci sono comodit.
B.B: Juma, questo non un posto da star comodi. Lavora in fretta.
172
E tu, Unono, vai nella tua stanza e non fargli perdere tempo inutilmente.
Mazoezi
la) Nimekuja, umekuja, amekuja, tumekuja, mmekuja, wamekuja.
Ninakwenda, unakwenda, anakwenda, tunakwenda, mnakwenda, wanakwenda.
Siendi, huendi, haendi, hatuendi, hamwendi, hawaendi.
lb) Niende,uende, aende, twende, mwende, waende.
Nisiende, usiende, asiende, tusiende, msiende, w asiende.
Niki-
fanye.
3. Hakutuambia tusifanye;hakuwaambia wasifanye; hakuwaambieni msifanye; hakuniambia nisifanye; hakumwambia asifanye; hakukuambia usifanye.
4. Se il bambino va a scuola, impara a leggere e a scrivere.
Mtoto akienda shuleni aj ifunza k usoma na kuandika. W akienda...wajifunza; ukienda...wajifunza; nikienda...najifunza; mkienda...mwajifunza; tukienda...twajifunza.
5/6 Mkewe, mke wangu, mkeo; mtoto wake, wangu, wako; mw a-
nawe, mwanangu, mwanao; babake, babangu, babako; mumewe, mume wangu, mumeo; dadake, dadangu, dadako/dadio; mwenziwe,
mwenzangu, mwenzio; rafikiye, rafiki yangu, rafikiyo; bwanawe/
Ufumbuzi wa masomo
jaondoka? Ondokeni!
10. Mahali pa, nyumba za, kibanda cha, nyama ya, mji wa, mpishi
wa, Afrika ya, upande wa.
Lettura
Al ristorante
Domenica sera la signora e il sognor Komba assieme ai loro figli
Chausiku e Unono andarono a mangiare al ristorante; Maua rest a casa accudita da Juma. Il ristorante (in questione) era il K i l i m anjaro
alz barcollando.
Tamrini na tafsiri
1. Bw.Komba aliagiza nyama ya nguruwe, kebichi na viazi ulaya.
Mkewe aliagiza mishikaki miwili ya nyama ya mbuzi na njegere.
Chausiku alichagua wali kwa kuku. Unono alitaka ugali na katlesi tatu. Akina Komba hawajashiba. Waliagiza sahani mbili za sambusa,
kipande kikubwa cha keki na chungwa moja. Waliagiza bia, mwinyo,
maji ya machungwa na chai.Hapana, Bi Bahati hajazoea kunywa vinywaji vikali.
2. Iuma hajazoeakufanya kazizote nyumbani. Maua hajazoea kula
hotelini. Saidi hajazoea kuonana na Chausiku. Chausiku hajazoea ku-
l74
lavoro.
5. Ninakwenda sokoni. - Vado al mercato. ...nyumbani - Egli va a
casa.... Bagamoyo Siamo arrivati a B.... kijijini I turisti entrarono
nel villaggo.... chuo kikuu Studio all'universit.... mjini Tu vieni
dalla citt.... shuleni Non siete entrati a scuola. ... hotelini Non
mangeremo al ristorante. ... kazini Non ancora tornato dal lavoro.
... kulala Non vado a dormire.
6. Ninakwenda sokoni, siendi dukani. Vado al mercato, non vado
al negozio. ... wamekuja I turisti sono arrivati oggi. . .. kimekwisha -
Il nostro cibo finito... alileta Il cameriere port le bevande. Ninataka kusoma, sitaki kuzungumza nawe. - Voglio studiare, non voglio
chiacchierare con te. . hauishi... L'assemblea non finisce stasera.
atakuja ... Mio padre arriver domattina.
7. Unakuja, huji, ulikuja, hukuja, utakuja, hutakuja; tunakwenda,
hatuendi, tulikwenda, hatukwenda, tutakwenda, hatutakwenda; wanakufa,hawafi, walikufa, hawakufa, watakufa, hawatakufa; ninakunywa,
sinywi, nilikunywa, sikunywa, nitakunywa, sitakunywa; mnakula,
hamli, mlikula, hamkula, mtakula, hamtakula.
8. Nikitaka nisitake, sharti niondoke. Akitaka asitake, sharti aondoke. Wakitaka wasitake, sharti waondoke. Mkitaka msitake, sharti
mwondoke. Tukitaka tusitake, sharti tuondoke.
9. Lazima atengeneze gari. Atalitengeneza sasa hivi. ...tutengeneze
kiti tutakitengeneza. ...mtengeneze viti mtavitengeneza. ... utengeneze uji
- utautengeneza....watengeneze magari -watayatengeneza.
10. Juma asipoteze, watalii wasipoteze, tusipoteze, nisipoteze, msipoteze, usipoteze.
.
Ufumbuzi wa masomo
175
LEZIONE SESTA
Conversazione
176
A casa di Juma
RUKlA: I miei rispetti, mamma, sono tornata da scuola.
Bl TATU: Sal-ve.
Ufumbuzi wa masomo
177
kibanda chetu kiko ... shamba letu liko ... maji ya machungwa yetu
yako ... vinywaji vyetu viko ... ng'ombe wetu yuko ...
9. Juma yuko sokoni? Hayuko sokoni,yumo jikoni. Wanawake
wako, hawako, wamo ...stovu iko, haiko, imo ...maharagwe yako,
hayako, yamo ... kebichi ziko, haziko, zimo ... viazi viko, haviko, vimo ... pakacha liko, haliko, limo ...nazi ziko, haziko, zimo ... unga uko, hauko,umo , mkate uko, hauko, umo...
10. Kiti hiki kimo ndani ya nyumba. Picha hizi zimo, vyombo hivi
vimo, mkoba huu umo, meza hii imo, mvinyo huu umo, vinywaji hivi
vimo, choo hiki kimo.
11. Mwanamke hayumo jikoni, yupo nyumbani. Wapishi hawamo,
wapo ... simo, nipo ... humo, upo ... hamumo, mpo ... vyombo havimo,
vipo ...
sahani hazimo, zipo ..
.mvinyo haumo, upo ...kuku hawamo,
w apo ...
chakula hakimo, kipo ...ugalihaumo, upo ..
.
12. Samaki wale ni wazima? Mmoja ni mbovu. Viazi vile ni vizima? Kimoja ni kibovu. Machungwa yale ni mazima? Moja ni bovu.
Ndizi zile ni nzima? Moja ni mbovu. Miti ile ni mizima? Mmoja ni
178
Lettura
Ufumbuzi wa masomo
179
come il swahili e la geografia, ma altre materie non le piacciono, specialmente la matematica; non ha ancora imparato bene a moltiplicare e
dividere.
Domani avranno quattro ore di lezione. La prima lezione di
swahili, scriveranno un compito [tema]. Rukia brava a scrivere temi,
inoltre ama leggere racconti e imparare poesie a memoria, ma la
grammatica troppo per lei. La seconda lezione di inglese, anche
questo le sembra difficile. La terza lezione, storia, un po' meglio, ma
se ricorda che l'ultima lezione matematica si sente male.
Rukia ha un mucchio di compiti,non sa nemmeno da dove cominciare. Esita un po', poi apre il suo libro di storia e comincia a leg-
180
kwamba Juma yuko kwa jirani, Bi Tatu alimtafuta kwa majirani wote,
sokoni, dukani na kilabuni: alitembea katika kijiji kizima. Bi Tatu aliona kwamba Juma ameondoka pamoja na vituvyake. Rukia amekumbuka kwamba alimwona Juma akifunga mzigo. Baba Juma na
Juma waligombana kwa sababu Baba Juma alimkuta Juma mgahawani
pamoja na wahuni wawili. Bi Tatu anasema kwamba ikiwa Juma atafuatana na watu kama wale atakuwa kama wao.
2. (Mimi) masomo yamenishinda. Wale wanawake mvinyo umewashinda. Kazi imetushinda. Hizo hesabu zimekushinda.
4. I.Desemba tisa (mwaka) elfu moja mia tisa sitini na moja.
2Julai saba (mwaka) elfu moja mia tisa hamsini na nne. 3.Tarehe tano
Februari elfu moja mia tisa sabini na saba. 4.Tarehe kumi na mbili Januari elfu moja mia tisa sitini na nne. 5. Februari tano mwaka elfu moja mia tisa sitini na saba.
5. Chausiku ni...yuko/yupo... Machungwa yamo ...ni...Rukia ni...
Watalii ni ...wamo... Ni ...nimo ... Kipindi ni... Kijiji kiko.. . Sahani ni
... zipo/ziko...
6. Si...hayuko/hayupo, yamo...si, si, si... hawamo, si...simo, si, hakiko, si...hazipo/haziko.
7. Mwanafunzi mmoja wa kwanza; wake wawili mke wa pili;
miji mitatu mji wa tatu; barua nne - barua ya nne; vijiji vitano kijiji
cha tano; maneno sita - neno la sita; samaki saba samaki wa saba; vitabu vinane kitabu cha nane; nyumba tisa nyumba ya tisa; maswali
kumi swali la kumi.
8a) Vado al mercato, vuoi venire con me? A fare cosa? A
comprare la frutta. Abbiamo bisogno di noci di cocco e banane perch
non ne abbiamo incasa. D'accordo, andiamo. Dopo breve tempo Hamisi torn dal mercato con tutta la frutta, Chiese: La mamma
c'? Non c', andata in citt, gli rispose Jamila.
8b) Dove tuo marito? andato al mercato. A fare che?A comprare la verdura. andato da molto? Tra poco torna.
Utumbuzi wa masomo
LEZIONE SETTIMA
Conversazione
M.A. Su, venite a prendere questi pesci. Guardate come sono grossi.
182
6. Sijaona nazi yoyote, mto wowote, minazi yoyote, dhahabu yoyote, kisima chochote, maziwa yoyote, sare zozote, simba yeyote, ufa
sufficiente per comprare una bicicletta nuova. Allora fece sapere a [in]
tutto il villaggio che cercava una bicicletta a poco prezzo.
Un suo vicino, di nome Mzee Omari, aveva bisogno urgente di
soldi, perci decise di vendere la sua bicicletta. Quando Mzee Abdalla
senti questa notizia, and da Mzee Omari.
Dopo essersi salutati, incominci la conversazione d'affari.
Ufumbuzi wa masomo
183
yo keki ...
3. Siyo,Mzee Abdalla amechoka kwenda kwa miguu. Alikusudia
kununua baiskeli. La, hakuwa na pesa za kutosha ili kununua baiskeli
mpya. Mzee Omari alikusudia kuuza baiskeli yake kwa sababu alihitaji pesa haraka. Mzee Omari alitaka shilingi mia nane. Mzee Abdalla
alitaka kutoa shilingi mia nne. Mzee Abdalla alichunguza baiskeli hiyo kwa sababu alitaka kuona kama ina breki na taa. Mwishowe Mzee
Omari aliuza baiskeli yake kwa shilingi mia sita. Mzee Abdalla alisa-
184
hau kwamba hajawahi kupanda baiskeli hata siku moja katika maisha
yake.
4a) Unono alikuwa na nguo nyingi,Juma hakuwa nazo. Vitabu
vingi...hakuwa navyo; mashati mengi ...hakuwa nayo; michezo mingi ... hakuwa nayo.
4b) nguo nzuri ... hakuwa nayo; kitabu kizuri ... hakuwa nacho;
shati zuri ... hakuwa nalo; mchezo mzuri ... hakuwa nao.
5. Nguo nyingi Unono alizokuwa nazo. Vitabu vingi alivyokuwa
navyo. Mashati mengi aliyokuwa nayo. Michezo mingi aliyokuwa nayo.
6. Jirani ambaye sifahamu baiskeli yake. Baiskeli ambayo sifahamu brekiyake. Mji ambao sifahamu ukubwa wake. Wanafunzi ambao
sifahamu vitabu vyao. Vitu ambavyo sifahamu bei yake. Watoto ambao sifahamu mwalimu wao. Nyumba ambayo sifahamu jiko lake.
7. Huyu ndiye raAki yetu. Hawa ndio waalimu wetu. Hiki n d i cho
chama chetu. Huyu ndiye rais wetu. Hivi ndivyo vitu vyetu. Hii ndiyo
siasa yetu. Huyu ndiye kiongozi wetu. Haya ndiyo mambo yetu. Hili
ndilo gazeti letu. Huu ndio ulimwengu wetu. Hii ndiyo rrukoa yetu.
Huu ndio muda wetu.
8. Huyu siye rafiki yetu. Sio, sicho, siye, sivyo, siyo, siye, siyo, silo, sio, siyo, sio.
9. Hizi ndizo nyumba zilizo na vyumba vingi. Hivi ndivyo vyumba
vilivyo na ... Hiki ndicho kitanda kilicho na... Hili ndilo shuka lililo na
... Huu ndio mji ulio na ... Huyu ndiye mtalii aliye na...
10. Hizi sizo nyumba zisizo na vyumba vingi. [Hizi ndizo nyumba
zisizo na... opp. Hizi sizo nyumba zilizo na. ..] Hivi sivyo vyumba visivyo na... Hiki sicho kitanda kisicho na... Hili silo shuka lisilo na ...
Huu sio mji usio na ... Huyu siye mtalii asiye na...
12. Guarda come sono. Esci da qui e vai dovunque tu voglia! "Dove vai?" "Dovunque andiate voi," rispose Mwadini. Quello che so, lo
so; quello che non so, non lo so; e quello che credo, lo credo.
"Sei tu Kazimoto?" mi chiese. "Sono io," gli risposi. "Sei tu che
vuoi sposare Sabina?" "Si."
13. Tanzaniaina shida ya chakula, kama Penina Muhando anavyotuonyesha katika mchezo wake. Katika onyesho la tano tunamwona
m wanamke mmoja ameketi famekaaj mbele ya ofisi ya ugawaji; ji n a
lake Sara. Sauti inayotoka ndani ya ofisi inashangaa kwamba Sara bado yupo.Sara anasema kwamba hataondoka mpaka apate aina nyingine za vyakulakama sukari, unga wa ngano na mchele. Sauti inamwambia kwamba vitu hivyo havimo, lakini Sara ameviona. Sauti inae-
Ufumbuzi wa masomo
185
LEZIONE OTTAVA
Conversazione
Unono malato
UNONO: Mamma, non mi sento bene.
186
B.B. Un cucchiaio da t?
D. Un cucchiaio da tavola.
B.B. E la medicina in pillole?
D. Ne prenda mezza due volte al g i orno inghiottendola con
l'acqua. Ma se non guarisce con queste medicine lo ricoverer in o-
spedale.
B.B. Dio ce ne scampi!
D. La malattia polmonare pericolosa.
B.B. Pregher per la sua salute [perch stia bene],
D. D'accordo. Mi telefoni domani per dirmi come sta.
Ufumbuzi wa masomo
157
Unazitaka sambusa nilizozinunua? Unautaka unga nilioununua? Unaitaka mikate niliyoinunua? Unamtaka kuku niliyemnunua? Unaitaka
stovu niliyoinunua? Unayataka mayai niliyoyanunua? Unakitaka kijiko nilichokinunua?
2. Mgonjwa aliye/ aliyekuwa/ atakayekuwa/ asiye[kuwa] na dawa
aonane na tabibu. Wagonjwa walio/ waliokuwa/ watakaokuwa/ wasio[kuwa] na homa wakae hospitalini. Mimi niliye/ niliyekuwa/ nitakayekuwa/ nisiye[kuwa] na baiskeli mpya sitaki kwenda. Ninyi mlio/
mliokuwa/ mtakaokuwa/ msio[kuwa] na pesa nyingi hamjalipa?
3a) atakapoondoka, tulipofahamu, nmapochukua, tutakapokula, nisiposoma, ulipomwona, asipokwenda, watakapoishi, atakapofika, nisipoweza, tulipomwambia, msipoumwa, mkutano ulipoanza, tutakapotetemeka, wasipopona.
3b) -nunulia, -pokelea, -andikia, -zalia, -lalia, -lipia, -tumia, -uzia,-tilia, -onea, -tazamia, -lilia, -sahaulia, -tupia, -jia, -jalia.
3c) -jibu, -ja, -samehe, -furahi, -soma, -kaa, -toa, -simama, -fika,
la, -ingia, -enda, -sikia.
3d) -funguliwa, -nywewa, -letwa, -letewa, -katwa, -umwa,
nunuliwa, -chukuliwa, -tiliwa, -liwa, -somwa, -potewa, -pewa, -jibiwa,
-samehewa, -sahauliwa.
4. Chakula kiko tayari. Chai iko, vitu viko, hundi ziko, muhogo
uko, jumba liko,madebe yako, mwanafunzi yuko, jembe liko,mapanga yako, vijiko viko, wapishi wako, ng'ombe yuko, ninyi mko, wewe
uko.
-
Lettura
188
era rotta.
Quando le donne alla fontana videro quel vecchio che vestiva kanzu e fez atterrare nel fango lontano dalla sua bicicletta, scoppiarono a
ridere. Quella risata infastidi molto Mzee Abdalla. Se ne and in fretta
senza guardare le donne. Non vide sua figlia Rukia tra di loro.
Tamrini na tafsiri
1. Mzee Omari alimkabidhi Mzee Abdalla baiskeli yake. Ilikuwa
mara yake ya kwanza. Njia yakwenda nyumbani kwake ilikuwa mba-
gua kicheko.
2. Tupilia mbali, achilia mbali, pigilia mbali, ulia mbali, fagilia
mbali, fungilia mbali.
3. I.na Mi sono morti i genitori. 2.kwa Andranno a piedi. 3.na
rafiki zetu Ce [lo] dissero i nostri amici. 4.na La lettera fu scritta
dal mio amico. 5.mji ule kwa muda wa miezi mitatu Rimasero [stettero, abitarono] in quella citt per un periodo di tre mesi. 6.wa L'influenza una malattia contagiosa. 7.kwa Unono deve andare dal
medico. S.kwa Non gli piace fare le iniezioni, preferisce in ogni modo pillole. 9.ya, ya, ya Il medico gli prescriver una medicina da bere
[uno sciroppo] contro il mal di gola. 10.vijiko viwili, ya Prender
due cucchiai dopo ogni pasto. 11. Kwa dawa hiyo [hizo], hospitaliniSe Unono non guarir con questa[e] medicina[e], il medico lo ricoverer all'ospedale. 12.za Ancora non ha forze sufficienti.
4a) Juma anatokwa na mate; mate yanamtoka. Jasho linamtoka,
damu inamtoka,machozi yanamtoka, usaha unamtoka.
4b) Naumwa (na) vidole; vidole vyaniuma. Twaumwa macho... yatuuma. Waumwa tumbo ... lakuuma. Aumwa sikio ... lamwuma.
Naumwa mkono .. waniuma. Waumwa miguu .. . yawauma. Aumw a
koo ... lamwuma. Aumwa mgongo . .. wamwuma. Mwaumwa mapafu
... yawaumeni. Naumwa kifua ... chaniuma. Waumwa moyo . .. wa-
Ufumbuzi wa masomo
189
190
LEZIONE NONA
Conversazione
Mzee Abdalla si fatto male
BIBI TATU: Marito mio, cosa trascini?
MzEE ABDALLA: Una bicicletta. Non hai mai visto una bicicletta?
B.T. L'ho vista si, ma perch la trascini? Di chi la bicicletta?
M.A. Mia.
B.T. Tua?! Dove l'hai presa [ottenuta]?
M.A. Me l'ha data Mzee Omari. Lui non ne ha bisogno, e inoltre
un po' rotta. Ma non n i ente. La p orter dal meccanico che
l'aggiuster.
B.T. Da quale meccanico la porterai? C' un solo meccanico di biciclette qui nel villaggio, quell'indiano, ed molto caro.
M.A. Come mai voi donne fate [avete] sempre tante domande! Non
[la] smetti di fare domande! Se non smetti di scocciarmi ti picchier.
B.T. Basta, marito mio [mio signore], basta, non lo faccio pi, non
ti arrabbiare subito. Oh, stai sanguinando! E il tuo kanzu tutto sporco, pieno di macchie di sangue e di fango! Sei caduto o che?
M.A. Sono scivolato un po' li alla fontana quando trascinavo questa bicicletta.
B.T. Forse hai messo un piede in una buca. Quella strada molto
brutta.
Ufumbuzi wa masomo
191
domani.
M.A. A dire il vero sento dolore al ginocchio e alla spalla.
B.T. Sei perfino un po' gonfio. meglio che ti faccia subito impacchi. Vado a cercarti le erbe.
M.A. Che erbe?
B.T. Le erbe che si usano per questo lavoro. Vedo che Rukia torna.
Ti far bollire l'acqua.
M.A. Da dove torna?
B.T. Dalla fontana. andata a prendere l'acqua.
M.A. (trasalendo) Dalla fontana?
2a) Kikombe kimoja kimeanguka. Kipi? Chako. Nani amekiangusha? Vikombe viwili vimeanguka. Vipi? Vyako. Nani ameviangusha? Kalamu moja imeanguka. Ipi? Yako. Nani ameiangusha?
192
Lettura
La lettera di Saidi
Erano passate tre settimane da quando Saidi e Chausiku si erano
incontrati per la prima volta. Appena la vide, il cuore di Saidi fece un
balzo e cominci abattere forte quel giorno. Pos i suoi occhi su quella ragazza elegante, bianca da [far] pensare che fosse una meticcia tra
un europeo e una africana. La sua bellezza bast a infiggere la lancia
dell'amore nel cuore di Saidi. Desider subito fidanzarsi con lei. Ma
dopo la loro banale conversazione Chausiku se ne and ed egli non era
riuscito a vederla pi. Ci pens e ci ripens e alla fine decise di scriverle una lettera.
Sorella amata, Chausiku,
Molti saluti. Spero che tu stia bene. Io sto bene.
Credo che ti meraviglierai nel ricevere questa lettera da
me. Lo scopo della mia lettera di chiederti una cosa.
Chiedo la tua amicizia, ti prego di essere mia amica.
Ufumbuzi wa masomo
193
Tanti saluti,
il tuo amico
Saidi Abdalla
Dopo aver riletto la lettera, Saidi la mise in una busta. Ma quando
volle scrivere l'indirizzo, gli prese un colpo [trasali] rendendosi conto
che non conosceva l'indirizzo di Chausiku n ricordava il suo cognome [nome di suo padre]. Povero Saidi, in un batter d'occhio 'la sua felicit svani.
Tamrini na tafsiri
1. Kwa sababu amemwona mumewe akikokota baiskeli. Amemwambia kwamba amepewa baiskeli na Mzee Omari. Kwa sababu hakutaka kusema kweli. Ndiyo, ameumia kidogo. Amemkanda mumewe
kwa majani. Kwa sababu amedhani kwamba Rukia alimwona akianguka. Kwa sababu alimwona babake akianguka.Siyo, yeye alipanda
baiskeli kwa mara ya kwanza.
2. Scendere lenzuolo afferrare, supplica macchia, schienaguaritore, malizioso - buco, intenzione strada, guardare precedere.
3. Viatu hivi vinamkaa. Kanzu hii inamkaa, Nguo hizi zinamkaa.
Kitambaa hiki kinamkaa, Koti hili linamkaa, Mashati haya yanamkaa.
4. Nitakuchapa. Usiogope, Juma atawanawisha wageni, Walishusha... Chausiku aliangalia... Tangulia! Bi Tatu amenyamaza.
5. Wasikia... pua yakuuma; waumwa... Asikia . .. kichwa chamwuma, aumwa... Twasikia... meno yatuuma, twaumwa... Mwasikia... mabega yawaumeni, mwaumwa... Wasikia... miguu yawauma, waumwa... Nasikia... mkono waniuma, naumwa...
194
mwalimu.
LEZIONE DECIMA
Conversazione
Grazie al cielo!
CHAUsIKU: Saidi! Perch ringrazi (il cielo)?
S: Sono felice di vederti. Come stai?
Ch: Bene. E tu? A casa come stanno?
Ufumbuzi wa masomo
195
S: Bene, se non fosse per mio padre che si fatto male. E voi, tutti
bene?
Ch: Bene, se non fosse per mio fratello (minore) che sta male [non
si sente bene]. (Silenzio.)
S (esitando): C' un bel film in c it t, non so se l'hai gi visto. Un
western.
196
umepotea, ...
ameupoteza? Dawa yangu imepotea, ... ameipoteza? Vi-
l f) Picha nilizokuwa ninazitazama zilikuwa nzuri. Msichana niliyekuwa mnamtazama alikuwa mzuri. Sinema niliyokuwa ninaitazama
ilikuwa nzuri. Mto niliokuwa ninautazama ulikuwa mzuri. Chungwa
nililokuwa ninalitazarna lilikuwa zuri. Bustani niliyokuwa ninaitazama ilikuwa nzuri. Maua niliyokuwa ninayatazama yalikuwa mazuri.
Viatu nilivyokuwa ninavitazama vilikuwa vizuri.
1g) Kesho wakati huu mtoto atakuwa amelala, watoto watakuwa
wamelala, mimi nitakuwa nimelala, ninyi mtakuwa mmelala, wewe
utakuwa umelala, sisi tutakuwa tumelala.
2. Hatutakuwa tukiimba. Sikuwa ninaoga. [Nilikuwa siogi.] Hukuwa umechoka? Hawakuwa wana njaa. [Walikuwa hawana njaa.]
Hakuwa ni mgonjwa, [Alikuwa si mgonjwa.] Niambieni mtakapokuwa hampigi pasi... [msipokuwa mnapiga pasi]. Hatukuwa tupo [tulikuwa hatupo] nyumbani. Machungwa yamekuwa hayapatikani.Sikuwa nampenda [nilikuwa simpendi] msichana yule. Mtakapomkuta hatakuwa akicheza. Hukuwa umo [ulikuwa humo] fikirani.
Lettura
L'appuntamento
Il sabato Saidi cominci il suo viaggio presto per paura di far tardi.
Alle tre era gi sceso dall'autobus in citt. Esit un po' guardandosi
Ufumbuzi wa masomo
197
intorno e (poi) prese la strada che si dirigeva verso est. Dopo un po'
arriv all'incrocio e gir a sinistra. Continu a seguire questa strada
per molto tempo cercando il cinema, ma non lo vide. Cominci a preoccuparsi perch l'ora dell'appuntamento si stava avvicinando. Decise
di tornare indietro e andare da un'altra parte. Quando arriv alla fermata dell'autobus, gir verso sud. Subito vide l'edificio del cinema e
volle girare a sinistra, ma non pot: la strada finiva in un giardino.
Prese un altro viale e and avanti fino ad attraversare due incroci, poi
gir due o tre angoli
e si t r o v nei vicoli. Si era completamente
perso!
L'ora dell'appuntamento era passata da tempo quando Saidi spunt
(fuori) in un largo viale. Davanti a lui, lontano circa un miglio, vide un
grande edificio moderno con un giardino. Il cuore gli batteva mentre si
avvicinava all'edificio pi in fretta possibile. Pensava che fosse quello, ma invece non lo era! Era un tempio ind. Saidi perse completamente la speranza. Era cominciato a scendere il buio. Povero Saidi,
era stanco e sentiva morsi di fame. Ci nonostante continu a girovagare per la citt, con le lacrime agli occhi. Alla fine ritorn alla fermata e si mise ad aspettare l'autobus.
Ad un tratto una Datsun si ferm rumorosamente dietro di lui. Saidi si gir e vide la guidatrice fargli un cenno con la mano.
Chausiku! Saidi non poteva credere ai suoi occhi.
Come mai in questo stato, Saidi? Chausiku guard Saidi come
era (conciato). I suoi pantaloni erano pieni di polvere e le sue scarpe
erano sporche di fango [si erano sporcate nel fango). Su, entra, ti dar un passaggio fino all'universit.
Perdonami, Chausiku, non avevo capito bene le tue istruzioni.>>
Vieni, mi spiegherai per strada cio che ti capitato.>>
Quando arrivarono all'universit e Saidi scese, Chausiku gli consegn una piccola busta e riparti. Saidi la strapp in fretta e ne tolse
una foto di Chausiku insieme con una lettera. Ci che era scritto nella
lettera un suo segreto.
Tamrini na tafsiri
1. Alikuwa ameshika madaftari mkono wa kulia na barua mkono
wa kushoto. Chausiku apendelea dansi. Walipatana kwenda kwenye
tafrija ya shirika la babake Chausiku. Saidi hakufahamu vizuri maelezo ya Chausiku. Kwa sababu wakati wote alikuwa akiwaza asijue la
kufanya: ampe Chausiku barua au asimpe. Siku ya Jumamosi Saidi
198
miei? (Abdulla) Sei tu quello che hai detto alla polizia questo mio segreto! (Abdulla) Vieni che ti spieghi le cose sorprendenti che ho visto
e che non ho visto. (Abdulla) Non sai com' la mia anima. (Mulokozi)
"Vedo che mi cerchi, ma. "Che cerco te? Per cosa ti dovrei cercare?" (Mulokozi)
8b) Allora incontriamoci al Safari Bar alle quattro ... o non sarai
.
"
presto. Rimase in piedi fuori dall'ufficio non sapendo che fare. (Rutayisingwa)
Ufumbuzi wa masomo
199
10.
Le pr ev i sioni del tempo
I monti all'ovest della Rift Valley e al centro della Rift Valley: ci
sar tempo soleggiato la mattina, la pioggia e i temporali nel pomerigglO.
I monti all'est della Rift V alley e la zona di Nairobi: ci saranno an-
LEZIONE UNDICESIMA
Conversazione
rando forte, poi fece il numero della casa di Chausiku. Quando il telefono fu sollevato fquando (la chiamata) ebbe la risposta], Saidi comincio a balbettare.
SAIDI: Pronto ... come va ... eeee ... mi scusi, signora ... eeee ...
posso vedere ... mi scusi ... cio posso parlare con la mamma di Chausiku?
VocE Dl DoNNA (ridendo);La mamma di Chausiku non c', c'
solo sua figlia, cio Chausiku.
S. (mentre sta respirando affannosamente, suda e la mano che tiene il telefono trema): Mi scusi, signore ... sorry, signora ... proprio
alla giovane Chausiku che voglio parlare, non alla madre.
V: Chi che parla?
S: Sono Saidi Abdalla, un suo compagno di universit...
CH. (ridendo): Chausiku proprio quella con la quale stai parlando.
S. (ansima e non riesce a parlar).
CH: Amico, sei ancora al telefono?
200
Ufumbuzi wa masomo
201
ko/ uliokuwako... mzuri. Miti yao iliyoko/ itakayokuwako/ iliyokuwako... mizuri. Mwenzi wao alioko/ atakayekuwako/ aliyekuwako.
mzuri. Wageni wao walioko/ watakaokuwako/ waliokuwako...
5c) Nitakuonyesha hekalu liliko/ litakakokuwako/ lilikokuwako,
hoteli iliko/ itakakokuwako/ ilikokuwako, kiwanda kiliko/ kitakakokuwako/ kilikokuwako, viwanda viliko/ vitakakokuwako/ vilikokuwako, makanisa yaliko/ yatakakokuwako/ yalikokuwako, shule zilikoi zitakakokuwako/ zilikokuwako, mto uliko/ utakakokuwako/ ulikokuwako, miti iliko/ itakakokuwako/ ilikokuwako, mwenzi aliko/ atakakokuwako/ alikokuwako, wageni waliko/ watakakokuwako/ walikokuwako.
6. Mahali palipo/ pasipo pazuri, humo mnamo/ msimo na panya,
pale palipo/ pasipo karibu, huku kunako/ kusiko na miti, hapa panapol
pasipo na taa, mle mlimo/ msimo nyuma ya nyumba, kule kuliko/ kusiko kweupe, tazama panapo/ pasipo na maji.
.
Lettura
A ballare
Tutti i pensieri di Saidi erano rivolti al grande problema di trovare
202
denaro. And dai suoi amici chiedendo che gli prestassero almeno
cinquanta scellini e promettendo di restituirli appena avrebbe ricevuto
il mensile da casa. Dopo aver "elemosinato" per tutta la giornata si ritrov con cinquecentoventi scellini in tasca.
Alle sette in punto Saidi era gi arrivato alla fermata dell'autobus;
Chausiku non era arrivata ancora. Mentre aspettava, Saidi pensava e
ripensava [faceva e disfaceva i progetti] al miglior modo di adoperare
il suo denaro affinch gli bastasse per l'ingresso, le bevande ecc. Dopo circa mezz'ora, quando gi cominciava a preoccuparsi, apparve
Chausiku. Per fortuna guidava la sua macchina. Si avviarono subito
per andare a Ubungo alla hall del Savannah. Povero Saidi, dovette pagare quattrocento scellini solo per l'ingresso.
Quando entrarono nel salone, scelsero un tavolino in un angolo e si
sedettero da soli.
Ti ordino una birra?>> domand Saidi.
No, berr un'aranciata.
Anch'io.>> Saidi si rallegr.
Quando fu suonatauna musica dolce che accompagnava la canzone "Malaika", Saidi invit [fece alzare] Chausiku e si gettarono in pi-
sta. Si abbracciarono e si misero a fare un passo a sinistra e uno a destra con andatura lenta. Quando la canzone fini, tornarono a sedersi al
loro posto. Entrambi bevvero la loro aranciata in fretta e Saidi ne ordin subito un'altra senza nemmeno pensarci: si sentiva come se fosse
in paradiso.
Guardandosi in giro, Chausiku vide che c'era la sua amica Selina.
La ragazza stava ballando con un vecchio signore calvo e con una
pancia che lo faceva sembrare una donna incinta. Toh, quello il
nuovo sugar daddy di Selina,>> si meravigli Chausiku. Ma se sembra suo padre.
Quando Selina vide Chausiku, ne fu felice e le corse incontro. Dopo essersi salutate, Chausiku present Saidi a Selina ed ella chiese loro di trasferirsi al loro tavolo. Saidi non avrebbe voluto farlo, ma
Chausiku prese la sua bibita senza indugio e segui Selina. Saidi e
Chausiku furono presentati al signore [vecchio] e fatti accomodare alla
tavola piena di birra. Il signore ordin loro una bottiglia di "Pilsner" a
testa sollecitandoli a bere, ma Chausiku rifiut perch le sembrava
troppo amara. Il signore [si] vers la birra nel bicchiere e lo bevve in
un sol sorso. Aveva cominciato a essere ubriaco.
Saidi bevve la sua birra con calma pensando che il prezzo di queste
Ufumbuzi wa masomo
203
bevande sarebbe stato troppo alto per lui. Ma alla malora, le vie del
Signore sono infinite, si disse e si gett sulla pista a ballare con Chausiku.
Verso mezzanotte il signore di Selina (era) ubriaco fradicio (e) si
era addormentato con la testa sul tavolo. Chausiku si alz volendo an-
Tamrini na tafsiri
1. Aliamua kumpigia simu. Alianza kubabaika. Walikubaliana
kwenda kucheza dansi Ukumbi wa Savannah siku ya Jumapili. Saidi
alikuwa na wasiwasi kwa sababu hakuwa na pesa. Aliombaomba fedha kwa rafiki zake. Aliwahi kupata shilingi mia tano na ishirini.
Kiingilio kilikuwa shilingi mia nne. Walipoingia ukumbini walikaa
kwenye meza ya pembeni peke yao.Chausiku alimwona rafikiyake
Selina. Hata, Selina alikuwa pamoja na mzee wake ('sugar daddy' yake). Akina Saidi waliondoka kiasi cha saa sita usiku. Mzee wa Selina
alilipa madai yote.
2. Periodo pancia grossa, amaro pentola(/formica/mucchio),
prendere in prestito lattina, spada coltello, paradiso ansia.
3. Huwa aniambiaajuavyo. .. wewe huwa wakaa ... Maji huwa yateremka ... Vitu vingi huwa vyapatikana ... Hatari huwa yaweza ... Sisi
huwa twawalisha ... Ninyi huwa mwaenda ...
4a) Nitawapa wazazi wenu salamu zenu na nitawaambia mlipo. Nitampa baba yake salamu zake na nitamwambia alipo. Nitampa mjomba wetu salamu zetu na nitamwamia tulipo. Nitawapa ndugu zao salamu zao na nitawaambia walipo. Nitampa mama yako salamu zako
na nitamwambia ulipo. Nitampa mwalimu wenu salamu zenu na nitamwambia mlipo.
4b) Nauli hii ni juu yake. Kiingilio hiki ni juu yetu. Vinywaji hivi
ni juu yenu. Dai hili ni juu yako. Pesa za matumizi hizi ni juu yao.
5. Mimi nisiopo naapa kwamba jana sikuwapo. Sisi tuliopo/ tusiopo twaapa ... tulikuwapo/ hatukuwapo. Wao waliopo/ wasiopo waapa
...walikuwapo/ hawakuwapo. Wewe uliopo waapa ... ulikuwapo/ hukuwapo. Ninyi mliopo/ msiopo mwaapa ... mlikuwapo/ hamkuwapo.
Yeye aliopo/ asiopo aapa ... alikuwapo/ hakuwapo.
204
frutta, pesce, riso, polenta, ecc. (Liwenga) Si avvicin alla tavola dove
c'erano tre bottiglie di birra. (Mohamed) Husna non permise a Shangwe di fare alcunch mentre lei, Husna, era li. (Mukajanga)
I l. Che cosa dicono le stelle [come dice la tua stella] oggi
Ariete: In questo periodo consigliabile diminuire i piaceri. I sogni
della notte scorsa indicano che forse fra poco verr fuori un po' di denaro.
Toro: consigliabile non essere stupido nei confronti della vita. I
sogni della notte scorsa indicano conflitti nel prossimo futuro,
Gemelli: Un bel giorno per cominciare il tuo progresso personale. I
sogni della notte scorsa indicano la paura che hai nel cuore.
Cancro: Non bello calunniare vicini o parenti. I sogni della notte
scorsa indicano un viaggio tra poco.
Leone: L'abitudine di dare ordini diminuir la tua fortuna. I sogni
della notte scorsa indicano la partenza tra breve.
Vergine: Se hai problemi di salute, prova a trovare la cura in fretta.
I sogni della notte scorsa indicano maldicenza.
Ufumbuzi wa masomo
205
Pesci: L'amore che c' per ora incerto. Abituati a dire la verit
(davanti) a colui /colei che ami.
LEZIONE DODICFSIMA
Conversazione
Maua che stata lasciata a casa con Juma. Maua, che voleva andare
con loro, si gettata a terra strillando, ma inutilmente tun lavoro inutilej. Juma non riuscito a calmarla.
206
J. (ci riprova):
Dio benifici l'Africa
Benedici i suoi capi
Rispetto Unit e Pace
Questi sono i nostri scudi
Ufumbuzi wa masomo
207
Mazoezi
la) Nisipomaliza kazi sitaondoka. Tukimaliza/ tusipomaliza kazi
tutaondoka/ hatutaondoka. Akimaliza/ asipomaliza kazi ataondoka/
hataondoka. Ukimaliza / usipomaliza kazi utaondoka /hutaondoka.
Mkimaliza/ msipomaliza kazi mtaondoka/ hamtaondoka. Wakimaliza/
wasipomaliza kazi wataondoka/ hawataondoka.
b) Nisingemaliza/ singemaliza kazi nisingeondoka/ singeondoka.
Tungemaliza/ tusingemaliza/ hatungemaliza kazi tungeondoka/ tusingeondoka/ hatungeondoka. A n gemaliza/ asingemaliza/ hangemaliza
kazi angeondoka/ asingeondoka/ hangeondoka. Ungemaliza/ usingemaliza/ hungemaliza kazi ungeondoka/ usingeondoka/ hungeondoka.
Mngemaliza/ msingemaliza/ hamngemaliza kazi mngeondoka/ msingeondoka/ hamngeondoka. Wangemaliza/ wasingemaliza/hawangemalizakazi wangeondoka/ wasingeondoka/ hawangeondoka.
2. Lete sahani ii hii, funguo zizi hizi, ufunguo uu huu, kijiko kiki
hiki, vijitabu vivi hivi, muhogo uu huu, mayai yaya haya, gari lili hili,
mkate uu huu, mikate ii hii, santuri ii hii.
3. Lete sahani iyo hiyo, funguo zizo hizo, ufunguo uo huo, kijiko
kicho hicho, vijitabu vivyo hivyo, muhogo uo huo, mayai yayo hayo,
gari lilo hilo, mkate uo huo, mikate iyo hiyo, santuri iyo hiyo.
4a) Rukia alikwenda shuleni saa kumi na mbili [thenashara], saa
moja, saa moja na dakika kumi, saa mbili kasoro dakika kumi, saa
mbili u nusu, saa tatu kaso robo, saa tatu na dakika tano, saa moja na
dakika ishirini.
4b) Nilirudi nyumbani saa nne, saa nne na dakika arobaini [saa tano kasoro dakika ishirini], saa tano na robo, saa sita kaso robo, saa sita, saa saba na dakika kumi, saa tisa na dakika mbili.
4c) saa mbili, saa mbili u nusu, saa tatu kaso robo, saa tatu na robo,
saa tano na dakika nane, saa tano na dakika arobaini na nane [saa sita
kasoro dakika kumi na mbil i] , saa tatu na dakika ishirini na tano, saa
208
I dubbi di Juma
Mentre [quando] Juma puliva la casa o cucinava, molte volte paragonava la casa dei Komba alla casa di suo padre dove era nato. Mzee
Abdalla non era riuscito a costruire una casa decente. La casa nella
quale dormivano faceva acqua in modo sorprendente ogni volta che
pioveva molto perch non era coperta di latta. Nella stanza di Juma
non c'era niente [altro] che un l etto sgangherato e un vecchio baule
per i vestiti. Questo baule lo usava anche come scrittoio per i compiti
di scuola stando seduto sul pavimento.
Ora ha una stanza piccola ma pulita; oltre al letto con un alto materasso c' un piccolo tavolo coperto da una tovaglia e due sedie. 11 suo
baule (dei vestiti) pieno di vestiti regalati dalla signora Komba: una
giacca logora, vecchi pantaloncini, un certo numero di camicie e magliette vestiti che tempo fa erano di Unono. Sebbene Unono sia pi
giovane di Juma, tuth e due sono uguali in altezza. Malgrado ci, poich quei vestiti sono di tempo fa [vecchi], [di solito] gli vanno molto
s tretti. Ha r i cevuto anche pochi v estiti che erano un t empo d i B w .
Ufumbuzi wa masomo
209
Tamrini na tafsiri
1. Kwa sababu alitaka kwenda pamoja na wazazi wake. Juma alijaribu kumtuliza. Maua hakupenda hadithi yo yote; wimbo alioupenda
ni Malaika. Ngao hizo ni heshima, umoja na amani. Nyumba ya Mzee
Abdalla ni kama nyumba nyingine za watu maskini kijijini. Jumba apenda chumba alichonacho sasa kwa sababu ni nadhifu na yenye fenicha nzuri.Hathubutu kunung'unika kwa sababu amepata chumba
chenye fenicha tayari, chakula, nguo, maji na umeme bure. Siyo, jiko
la Bi Tatu liko uani nalo halina stovu ila mafya matatu. Kwa sababu
alipomwona Juma alivyo na kitovu chake nje aliona aibu mbele ya
mgeni wake. Juma alishtuka kwa sababu mgeni huyo alimkumbusha
kaka yake.
2. Pestare salire, far male - creare costruire, temere mentire.
3a) I viaggi del Coretco. DSM Morogoro: ogni giorno alle otto
del mattino e all'una e mezza del pomeriggio. Morogoro DSM: ogni giorno alle sette e mezza del mattino e alle due del pomeriggio. Ifakara DSM : ogni giorno alle cinque del mattino. Il pullman arriva
210
a Dar alle quattro del pomeriggio. Handeni DSM: ogni giorno alle
sette del mattino. Il pullman arriva a Dar alle due e mezza del pomeriggio. Miono DSM: ogni giorno alle sei del mattino. Il pullman arriva a Dar alle undici e mezza (del mattino). Bagamoyo DSM: due
volte al giorno, alle otto e mezza del mattino e alle cinque del pomeriggio. DSM Malinyi: nei giorni di martedi, giovedi e sabato alle
sei e mezza del mattino.
Questa societ trasporta bagagli di ogni tipo in qualsiasi posto della
Tanzania continentale. Venite all'ufficio in Msimbazi/Mafia Street a
Dar o telefonate al numero 21484 per ulteriori informazioni.
b) Il volo numero 100 parte da Nairobi alle sette e un quarto del
mattino. Arriva a Mombasa alle otto e trentacinque. Parte da Momba-
Unguja. Hufika Dar saa saba kasoro dakika kumi [sita na dakika hamsini].
5. Kavaa, keshaondoka, kaketi, karudi.
6. Ogni sera tra le sette meno un quarto e le otto incontrerai gli studenti universitari fuori dal loro bar mentre bevono caff. (Mnzava) "
mezzogiorno e un quarto, per favore fai presto," disse Joe a Kingo,
guardando il suo orologio d'oro. (Yahya) Quando furono le due arriv
a Kijangwani. (Shafi) Rise e io risi; rise ancora e io risi. (Mohamed)
Mio re, perdonami o uccidimi. Ho mancato verso di te. Ho mancato
verso il mio paese. Ho mancato verso la gente di Uhehe. (Mulokozi)
Ma hai dimenticato che non sei a Zanzibar, sei partito, sei a Nairobi.
(Abdulla) Ognuno sapeva che pap sarebbe morto perch [per] l'Aids
non aveva [non c'erano] cure. (Mbatiah)
"Kazimoto, sono le dieci, alzati!" "Le dieci!" Mi stupii. Quando
guardai il mio orologio, vidi che erano le dieci e mezzo. (Kezilahabi)
8. Quando Flora va a fare il bagno, si osserva a lungo. Si guarda i
seni che adesso hanno cominciato a crescere [essere grandi]; si accarezza con le mani dalla schiena fino alla curva delle natiche [fino dove
scendono le natiche]; poi ricomincia dal petto fino alla curva del ventre; poi si osserva ancora. Perfino quando ha finito di lavarsi aspetta
finch il sole l'asciughi per vestirsi [allora]. Se va alla fontana alle
Ufumbuzi wa masomo
due, torner alle cinque, sebbene la fontana sia solo un miglio da casa.
(Kezi lahabi)
9. "Tafadhali, bwana, nieleze njia ya kwenda stesheni." "Shika njia
hii. Ifuate mpaka utakapovuka njia panda mbili. Kwenye njia panda ya
tatu geuka upande wa kushoto ukishika barabara pana ielekayo mtoni.
Nenda moja kwa moja mpaka utakapofikadarajani.Vuka mto ugeuke
mkono wa kulia. Baada ya mwendo wa maili moja hivi kando ya mto
utafika stesheni. Iko mbali na hapa, mwendo unachukua nusu saa hivi,
lakini ukitaka kufika mapema [upesi zaidi], unaweza kwenda kwa teksi." "Asante, lakini napendelea kwenda kwa miguu."
10. Rashid (mchuuzi) + Tatu (mpokeasimu). Fuad (mganga) +
Husna (mganga). - Deusdedit (seremala) + Shangwe. Hemedi (seremala) + Mwajuma.
LEZIONE TREDICESIMA
Conversazione
Il signor Komba torna dall'estero
All'aeroporto. C' molta gente, Africani, Europei e Indiani. Alcuni
di loro aspettano la (loro) ora della partenza, altri sono venuti a
prendere i loro ospiti. Un Boeing 707 dell'Air India appare/si vede J
l ontano nell'aria. D opo un po ' d i t empo l ' a ereo tocca l ' a s falto e diminuisce l'andatura mentre i l r u m ore dei suoi m o tori si spande nel
jspaccail] cielo. Alcuni minuti dopo l'aereo si ferma (" parcheggiato" J e le porte vengono aperte. I passeggeri, tra di l oro Bwana Komba, cominciano a scendere. Entrano nella zona del controllo sanitario
e doganale.
UFFICIALF.: Prego, mi mostri il suo passaporto e il suo certificato di
vaccinazione.
KOMBA: Eccoli.
ALTRO UFFICIALE: Ha qualcosa da dichiarare?
K: Non ce l'ho.
U: Quanti bagagli ha?
K: Due. Questo nero (che ) grande e questa borsa rossa.
U: Li apra tutti e due.
K: Ci sono solo i miei vestiti e l'occorrente per il viaggio come resti del dentifricio e cose del genere [e simili].
U: Non importa, voglio vedere queste cose [questo occorrente].
(Il signor Komba apre i suoi bagagli malvolentieri. L'ufficiale li
212
so.)
U: Che cosa questo?!
K: E- il m-mio vestito (personale).
U (con severit): Vuol dire [diciamo] che lei si mette un vestito da
donna? Questo un grave reato. La nostra legge non permette di farlo.
K: No, no. un vestito di mia moglie.
U: Allora dovr pagare la tassa. E un'altra volta non cerchi di mentire!
Mezz'ora dopo, il signor Komba ha gi pagato e preso un tassi per
K: Non una bugia. Persino io mi sono fatto coraggio e le ho ordinate perch mi avevano detto che sono ottime.
B.B., CH: Come sono??
K. Dopo che ne ho messa una in bocca mi si disturbato lo stomaco tanto che [e] non ho potuto pi mangiare.
B.B., CH: Mamma mia! [Dio ce ne scampi!]
K: L'ultima difficolt l'ho avuta qui all'aeroporto. Mi hanno fatto
pagare la tassa per questo vestito. (Apre la sua valigia e lo tira fuori.)
Ma per fortuna quell'ufficiale non ha visto le altre cose che ho comprato. Sono stato pi furbo di lui. [L'ho battuto.] (Tira fuori un altro
Ufumbuzi wa masomo
213
bel vestito, alcuni regali per Unono e Maua e altre cose di gran valore. La signora Bahati e Chausiku gli fanno festa.)
Mazoezi
1. Kinyama, kijia, vijipesa, kijoka, kijitu, kijichwa, ki (ji)buzi, kitoto, kijito, kijitanda, kilima, kichochoro, kibunda, kijitabu, kibamba,
kikombe, kisanduku, kipini.
2. Jiji, dudu, kapu, toto, jia, dege, jivuli, jizi, pini, jisu, chupa, jiti,
guu, mshati, fuko, mimacho.
3. Kajitu-kijitu, kitoto, kijichumba, kijumba, kijasho, kidirisha.
4. Mlima, mwiko, mwizi, jiwe, mtu, mji, miti, nyoka, bwana, kitabu, uchochoro, mdudu, vikapu, mji, mti, nyumba, kazi, kisu, mlango,
njia, mtoto, mti, mwanamke, mwanamume.
Sa) -tumika, -tumia, -chukua, -peleleza, -chunga, -sikiliza, -kimbia,
-cheka, -lea.
Sb) -ondoka, -ota, -jua, -chungua, -shinda, -shindwa, -unga, -imba,
-la, -nywa, -pima, -faa, -salia, -pumbaa, -tulia, -tukuka, -sumbua,
haribu.
-
Lettura
214
di questa stanza c'era una porta che si apriva nel bagno, e l'interno era
diviso in due parti: la zona dei sanitari e la zona del bagno. Juma si ricordava della gente del villaggio che per i bisogni va nella steppa e
per lavarsi va alla fontana o al fiume.
Dopo aver pulito le camere da letto, Juma si spost nel salotto. Era
una stanza pi grande delle altre; era divisa in una zona pranzo e in
nostra l'acqua non basta per la gente, e qui viene versata per i fiori,>>
si diceva tra s con tristezza. All'improvviso inciamp nel tappeto e
cadde.
Juma desider che la terra si spaccasse e lo inghiottisse
prima che la signora Bahati vedesse l'acqua sporca versata sul tappeto
e il suo vaso prezioso ridotto in pezzi.
-
Tamrini na tafsiri
1. Bwana Komba alikuwa anarudi kutoka ng'ambo. Alikuwa na
kanzu za kike na nyinginezo. Safari yake ilikuwa nzuri lakini si sana,
kwa sababu huko Paris hakuwekewa chumba hotelini, kazi nayo ilikuwa hangaiko tupu. Afisa hakuona vitu vyote alivyovinunua. Kila
asubuhi Juma husafishavyumba, hutengeneza kifungua kinywa na
kwenda mjini kutafuta vifaa vya nyumbani. Chumba cha Chausiku ni
chumba wasaa chenye kitandacha "vono", kabati kubwa la kuwekea
nguo na kabati jingine dogo lenye watoto; kutani mlitundikwa picha
nzuri. Sebule imegawiwa sehemu ya kulia na sehemu ya kuongea; ina
zulia la Kiajemi, viti vya sofa, meza kubwa, friji, kabati la vioo na
vinginevyo. Juma atakatwa mshahara kwa sababu amelivunja dumu la
thamani.
2. Ciglia recipiente, coda regione borsa vasetto, cessare-
Ufumbuzi wa masomo
215
216
LEZIONE QUATTORDICESIMA
Conversazione
M.A. Quando vuoi sposarti cosicch io possa cominciare i preparativi [a portare la proposta] per il matrimonio?
S: Subito dopo gli studi, cio l'anno prossimo.
M.A. (chiama): Mama Saidi, vieni qui che ti debbo dare una notizia. Tuo figlio ha gi trovato una fidanzata.
B.T. (entrando): Chi sarebbe? La conosco questa ragazza?
S: No, non abita qui nel villaggio.
M.A. Qual' il suo nome e dove l'hai conosciuta?
S: Si chiama Chausiku Komba. Studiamo insieme all'universit.
Ufumbuzi wa masomo
217
M.A. Non portarmi sventura qui. Innanzi tutto esci da qui che stai
interrompendo il mio riposo. Parleremo quando [la] smetterai [con] la
tua ostinazione.
S: Esco, ma dovete ricordare che io non sono pi un ragazzino. Se
vi opporrete alla mia decisione posso sposarmi anche senza il vostro
consenso.
M.A. (preso dall'ira): Tu, figlio, sei stato stregato? Come puoi [osare a] dirci parole come queste? Cane! Questo quello che vi i n se-
vilikuwa vizuri. Kijiko alichokinunua kilikuwa kizuri. Zawadi aliyoinunua ilikuwa nzuri. Zawadi alizozinunua zilikuwa nzuri. Ng'ombe
aliyemnunua alikuwa mzuri. Mikuki aliyoinunua ilikuwa mizuri.
lc) Vyombo vilivyomo kabatini vina vumbi. Kinyago kilichomo
218
kabatini kina vumbi. Dumu l i l ilomo... lina... Bilauri iliyomo... ina...Bilauri zilizomo...zina... Mabakuli yaliyomo... yana... Uma uliomo... una... Mikebe iliyomo... ina... Mkoba uliomo... una...
2. Vyombo vilivyokuwamo kabatini vilikuwa na vumbi. Kinyago
kilichokuwamo kabatini kilikuwa na vumbi. Dumu lililokuwamo... lilikuwa na... Bilauri iliyokuwamo... ilikuwa na... Bilauri zilizokuwamo... zilikuwa na... Mabakuli yaliyokuwamo... yalikuwa na. .. Uma uliokuwamo... ulikuwa na... Mikebe iliyokuwamo... ilikuwa na... Mkoba uliokuwamo... ulikuwa na...
3a) Ningali mwanafunzi. Yungali/ angali mtoto. Tungali vijana.
Mngali wagonjwa? Kungali mapema.
3b) Ningali ninasema, tungali tunakula, wangali wamekaa, ungali
unaandika, mngali mnakunywa, angali [yungali] amelala.
4. Nilikuwa ningali ninasema, tulikuwa tungali tunakula, walikuwa
wangali wamekaa, ulikuwa ungali unaandika, mlikuwa mngali mnakunywa, alikuwa angali [yungali] amelala.
5. Kila aandikaye, aandikalo, aandikapo/ko/mo, akiandika. Kila ajaye [anayekuja], anapokuja [ajapo], akija. Kila asemaye, asemalo, asemapo, akisema. Kilaaondokaye, aondokapo, akiondoka. Kila afanyaye,afanyalo, afanyapo, akifanya. Kila akaaye, akaapo, akikaa.
Lettura
Ufumbuzi wa masomo
219
la in casa. Cominci ad aver paura. Apri gli occhi ma non vide nulla.
Dopo un breve silenzio si sentirono passi furtivi avvicinarsi alla sua
stanza. La signora Bahati era paralizzata, solo il cuore le batteva forte.
La porta della sua stanza si apri lentamente. Bi Bahati si fece forza e
stese la mano per accendere la lampada. Per fortuna il suo dito trov
subito l'interruttore e lo premette.
Alla forte luce della lampada Bi Bahati vide una ragazza elegante
che stava in piedi vicino al suo letto. Era Pili, la segretaria personale
di suo marito. Bi Bahati apri la bocca, ma non riusci ad emettere suono.
220
- mentire.
3. Umewahi kumwona Rais wa Jamhuri? Nieleze nipate kujua. Kaa
ukijua kwamba jambo hili haliwezekani. Mpenzi, ondoka haraka mume wangu asije akatufumania. Katibu muhtasi wake amekwenda kuitwa. Nilitaka kuanguka, lakini mwenzangu alinishika mkono. Unaelekea kutoelewa ninalosema.
4. Kukutana,kuondoka, kujiua, kutokuwapo. Traduzione: Morire
morirai. (Mulokozi) Non sapeva che quel loro incontro era l'inizio della fine del suo amore per Nzia. (Mnzava) Kamata e Matilda erano ancora tristi per la mia partenza quel giorno, (Kezilahabi) Parlarmi in
questo modo [dirmi cij come dare l'acqua al tuo suocero stando in
piedi invece di inginocchiandosi davanti a lui. (Sembera) Uide che il
suicidio sarebbe mettersi in ginocchio, inginocchiarsi davanti alla miseria che lo aveva colpito. (Mukaj anga) La casa di Potee era piacevole, era sempre pulita e ordinata. (Mukajanga) La sua assenza al campo
Ufumbuzi wa masomo
221
Dal punto di vista della forma, i generi del romanzo e del racconto
breve (storie) nacquero come una forma nuova nella letteratura swahi-
li. (...)
Sebbene i paesi dell'A f r ica Orientale che usano il swahili avevano
attivit. Questi sponsor offrono il loro denaro per aiutare paesi poveri
e [per] alla fine trarne un vantaggio.
9a) I.Kila tufikako tunawakuta marafiki. 2,Kila ukiongea [ukisema] nami unanichekesha. 3.Kila aliyetaka kwenda alinyoosha mkono.
4.Kila aonaye [aliye na] njaa atapata chakula. S.Kila usemalo linanitia
huzuni.
9b) Taasisi ya Uchunguzi wa Kiswahili kwenye Chuo Kikuu cha
D SM ina umuhimu m k u bwa kw a w ataalamu wote wa K i s w ahili d u -
222
niani. Idara zake zinajihusisha na isimu, fasihi na kamusi. Idara ya fasihi inashughulika na ukusanyaji wa fasihi simulizi na utafiti wa fasihi
andishi. Taasisi hutoa jarida la Kiswahili linalotoka mara mbili kwa
mwaka likiandikwa kwa Kiswahili na kwa Kiingereza, na jarida la
Muliira linaloandikwa kwa Kis wahili tu. Vitabu kadhaa vya waandishi
LEZIONE QUINDICESIMA
Conversazione
ne?
B.K. Il governo non ha abbastanza denaro per sistemare bene le
strade importanti, figuriamoci [tanto meno] le strade della steppa.
CH: Anche queste strade sono importanti per il turismo. I turisti
sono molto infastiditi da questa situazione, specialmente gli Occidentali che sono abituati ad avere strade asfaltate dappertutto.
B.K. Eh. Perci molti Occidentali visitano il Kenya piuttosto che la
Tanzania, sebbene i nostri parchi siano pi belli di quelli del Kenya.
U: In che senso?
B.K. Hanno molti pi animali.
M: Io non ho ancora visto nemmeno un animale.
U: Allora guarda laggi. Che cosa vedi?
M: (guarda attentamente) Giraffe! E tante! Toh, sono pi alte degli
alberi.
B.K. La giraffa l'animale pi alto del mondo. Quando allarga le
zampe, una macchina come la p i ccola V o l k swagen pu passare nel
mezzo.
Ufumbuzi wa masomo
223
224
2b) Atanisaidia niwapo na shida. Atatusaidia tuwapo... Atawasaidia wawapo... Atawasaidieni muwapo... Atamsaidia awapo... Atakusaida uwapo...
2c) Hatanisaidia nisipokuwa na shida. Hatatusaidia tusipokuwa...
Hatawasaidia wasipokuwa. . H at awasaidieni msipokuwa... Hatamsai-
Zettura
Ufumbuzi wa masomo
225
Vuol dire [diciamo] che tutte queste comodit provengono dal suo stipendio di direttore? Niente affatto. La gente come lui non conta [non
fa affidamento] solo sul suo stipendio. Alcuni hanno palazzi da affittare. Il partito non permette loro di affittare, ma essi, (una volta) costruito il palazzo, lo intestano a nome dello zio, della zia o di un altro parente, poi i soldi dell'affitto se li prendono essi stessi. Altri ricchi par-
226
riposato tutto il tempo, invece voleva pulire la casa meglio del (suo)
solito. Ha lavorato sodo [in fretta].
vero, gli regaler cinquecento scellini,>> rispose il signor Komba.
Tamrini na tafsiri
1. Akina K o mba w a l i k w enda kutalii k atika mbuga ya w a nyama.
tunda yauhuru. Hakuwahi kuiba cho chote kwa sababu akina Komba
walirudi ghafla [mapema kuliko walivyotarajiwa].
2. Steppa-zucca-bufalo, domanda-gazzella, eremita-governatore,
b u r r one-bastone, macchiaresiduo,salutare-arrendersi, rinforzare-arrestare.
3. Mji upi umeshinda [umezidi, umepita] mwingine kwa uzuri/ ni
mzuri zaidi, Roma au Milano? Roma ni nzuri kuliko Milano / imeshinda [imezidi, imepita] M. kwa uzuri. Roma ni mji mzuri kabisa
[mno, hasa] / mzuri kuliko miji mingine.
4. Tulikuwa nusura tufe. Afadhali tusiseme. Sijakuona tangu ufike.
Aliniambia maneno haya sharti nijue. Walikuwa ndio kwanza warudi.
Tangu Johny aondoke...
5. Wamelala fo[fofo], likaanguka chubwi, pananuka mff [fee], jeupe pee [pepepe], amekufa fo[fofo], imezaa kochokocho, weusi titi[ti],
walifanya kazichapuchapu, umeponea chupuchupu, alikuwa chepechepe, kukataa kata[kata], ametulia tuli[i].
scendere-sospettare, m a s ticare-cercare,
Ufumbuzi wa masomo
227
ndio sababu... Sasa wewe si ndio yeye na yeye si ndio wewe? Ndio
kusema...? Ndiyo, nimeshapona. Mwanangu ndiye atakayeshika...
Ndio mwisho. Ndipoakatoka. Ndiyo ningependa. Baba yako ndiye atakayekueleza. Au ndio watu... Ndipo alipoanza... Hii ndiyo kazi niitakayo. Hicho chakula ndio sina budi...
7. La rabbia, l'amarezza e la gelosia dell'amore verso di me gli impedirono completamente di trattenersi dal piangere. (Mdoe) Se pensa
di essere il pi furbo tra la gente che vive sotto il sole, allora vedr
dove arriver la mia furbizia. (Mahimbi) Quando gett l'occhio allo
scritto, il colore (del corpo) di Elina cambi, le vene le si tesero sul viso, la bocca e le mani cominciarono a tremare e poi tutto il corpo si
mise a tremare. (Rutayisingwa) Fu dopo essersi controllata in modo
che la sua collera non fosse nota a mo lta gente, che Ti c o m i nci a
12.
228
Cli
C"
'A
O
l
I
1
'M
Conversazione
Saidi e Juma si incontrano
borsa di pelle le dondola dalla spalla, una cintura larga in vita, una
parrucca i n t e sta, i l r o s setto sulle l a bbra, b r accialetti d ' a r g ento a
Ufumbuzi wa masomo
229
un anno. (Girandosi verso Juma) Dove sei stato tutto questo tempo?
Come mai ti sei perso?
Ch: Non si affatto perso. Era a casa nostra.
S: A casa vostra?
J: Come?!
S: Stiamo scappando...
Ch: Me ne vado da casa perch i miei genitori ostacolano il nostro
amore.
J: Pensavo che fossi fidanzata ufficialmente.
Ch: Si, ma quando ho spiegato a mio padre che Saidi non ha niente, ha rifiutato decisamente di farmi sposare da un poveraccio che non
ha prospetti n risorse. Voleva organizzarmi lo studio all ' estero [ol-
230
tato. Nuktatuli punto fisso: nukta punto, tuli calmo, fermo. Elimumwendo dinamica: elimu scienza, mwendo - movimento. Ugeuzimuundo adattamento: ugeuzi cambiamento, muundo - struttura.
Nguruwejike scrofa: nguruwe maiale, jike femmina. Mwigosautiallitterazione: mwigo imitazione, sauti voce.
3. Unafikiri/unawaza, watu wasio na kazi, nina shughuli nyingi,
mji, mpenzi.
4. Dhima, taabili, taathira, hoja, taaluma.
Lettura
Ufumbuzi wa masomo
231
alla porta a quell'ora dell'alba [antelucana]. Grazie a Dio, la sua preghiera era stata esaudita! Ma la sua felicit si trasform in tristezza
quando Juma diede ai genitori la brutta notizia. La signora Tatu si afflosci, le gambe non la reggevano pi. Al signor Abdalla svani tutta
la collera; abbracci Juma mentre scoppiava in lacrime. In fretta salirono tutti in macchina e partirono.
Se solo gli avessi permesso di sposare quella sua cristiana, forse
le cose sarebbero ora diverse,>> si diceva il signor Abdalla per strada.
I rimorsi vengono sempre troppo tardi, marito mio, inutile
piangere sul latte versato. Ma i nostri anziani non mentono quando dicono che l'ira porta danno, Con tutto ci la disgrazia non si pu n
prevenire n scongiurare.>>
Quando entrarono nell'ingresso dell'ospedale, Juma present i suoi
genitori ai Komba. Le quattro persone si guardarono e piansero pi
forte.
Non sarebbe forse stato meglio celebrare un matrimonio invece
di un lutto? A causa della nostra superbia e... la signora Bahati non
riusci a terminare il suo discorso.
Cristiana o ind, che sposi chi vuole, se guarir,>> replic il si-
232
gnor Abdalla.
Se il Signore li salva, non importa se Saidi non ha denaro, gli
cercher un buon lavoro in ufficio qui in citt. E tu, Juma, avrai un la-
voro nella nostra fabbrica, il cognato della nostra figlia non pu essere
domestico, aggiunse il signor Komba.
All'improvviso si apri la porta e un medico si avvicin a loro sorridendo.
Ringraziate Dio, entrambi i giovani si sono salvati per un pelo,
anche se erano gi con un piede nella tomba. Dovranno stare a letto
per un bel po' di tempo, ma le loro condiziom non sono gravi. Anche
il bambino non ha subito danni.>>
Tutti tirarono un sospiro di sollievo e risero contenti.
Tamrini e tafsiri
1. Kipusa mrembo aliyekuwa malaya. Saidi akiwa katika motokaa
alimwona Juma njiani. Kw a s ababu wazazi wao w a l i pinga mapenzi
yao. Walikusudia kutafuta kazi Nairobi. Hawakuwahi kufika kwa sababu walipatwa na ajali. Walipopata habari ya ajali, akina Komba walikimbilia hospitalini. Juma aliwapasha habari wazazi wake. Kwa sababu Mzee Abdalla ndiye aliyemfukuza Saidi nyumbani. Bwana
Komba pia alimwona ukweli wa methali hiyo. Saidi atamwoa Chausiku na wataishi wakipendana daima.
2. Loda - formica, pascolare esaminare, raccolto collina - difetto
turbante, onorare meritare sopportare, porcellana vassoio,
3a) Alikufa (kwa) maji, kwa jeraha yake, baridi, ganzi, kwa ugonjwa huo, njaa, njiani, kwa ndui.
3b) ndoo maji, mwizi shati kwa nguvu, jambazi kichwa, mtoto wake fimbo, mbwa mkia, mzee huyu maisha yake, mbuzi (kwa) kamba,
Daudi tabia yake, kwa miguu, nguo pasi.
3c) kwa matata, jicho la kutazama, kwa kisu, ngumi ya pua, mkono
wa bega, shoka la mguu.
4. 1.kuvishwa kilemba cha ukoka; 2.vuta nikuvute; 3.kwa mikono
miwili; 4.chanda na pete; S.siku nenda siku rudi; 6.toka nitoke;
7.yenye kumtoa nyokapangoni; 8.wa miraba minne; 9.sina mbele wala nyuma; 10.miguu chini.
5. Tamaa mbele mauti nyuma. Heri nusu shari kuliko shari kamili.
Majuto mjukuu. Maji yakimwagika hayazoleki. Hasira hasara. Ajali
haina kinga wala kafara.
6a) Quando l'et cominci ad aumentargli, i capelli cominciarono a
Ufumbuzi wa masomo
diminuirgli. (King'ala) Si inginocchi e guard sotto il letto. (Muridhania) Sapeva con certezza che era il suo carattere e il suo lavoro che
avrebbero dimostrato la sua virilit e non solo la forza del suo corpo.
(Muridhania) II petto le si sollevava e abbassava.(Moharned)
6b) Indossavano questi vestiti per tutto l'anno. (King'ala) Sorrise e
diede a Mutegi le congratulazioni. (Muridhania) Da quando ha avuto
la macchina nuova sempre in movimento. (Husseiri) Se ti disprezzo
perder il p o sto. (L i wenga) La s u a d e terminazione la s p unt.
(Ki ng 'ala)
6c) Come dicono i Swahili: Volere potere. (Liwenga) Davvero la
pazienza porta felicit. (Mohamed) Forse avrebbe dormito affamato
perch "chi va via perde il posto in osteria [lontano dagli occhi lontano dal cuore]". (M u r i d h ania) Co me se sapesse che l'u omo p aziente
234
Kiswahili /nvafuraha
visha kilemba cha ukoka alipokuwa tajiri, sasa anapokuwa maji wanamkimbia. Hana jamaa ye yote isipokuwa babu yake aliyekula
chumvi nyingi na (ambaye) anachungulia kaburini, lakini Ahmed hataki wala hawezi kumchukua. Alikuwa na mchumba mzuri aliyempenda sana, lakini sasa maadam hana pesa tena [hana mbele wala
nyuma], baba yake msichana [babiye mtu] alimkataza kutoonana naye. Tangu siku ile Ahmed amekuwa kama kwamba amerukwa na akili: huwa anapiga moto / mtindi sana, kila siku mbili tatu hulewa chakari na baada ya kuvunja kichwa hana jicho la kutazama watu. Mara
nyingi usiku yu macho akikumbuka kwa uchungu siku (zake) za furaha. Wiki mbili zilizopita alijipiga moyo konde na kukata jongoo kwa
meno akaenda kumtembelea [kumwona] mtu aliyekula fadhili yake ili
amwombe msaada. Alitarajia kupokelewa kwa mikono miwili, kumbe
mtu huyo alimwambia kwa kiburi [huku akipiga makuu], "Umempaka
uso mavi marehemu babako,"akampa kisogo.
12.
Sabasaba nel Kenya
Nel mese di gennaio dell'anno 1993 {...) ci fu una notizia eclatante
riguardo alle prime elezioni dopo che nel paese fu legalizzato il sistema multipartitico. Questa legalizzazione risult/ebbe origine, in una
certa misura, dalle minacce espresse dagli sponsor internazionali. Le
minacce [che] dicevano che qualora non fosse allentata la morsa [i
cordoni] della tirannia, specialmente della continuit del monopartitismo, i pochi rubinetti di aiuti rimasti sarebbero stati chiusi. In misura
maggiore i cambiamenti erano il risultato della grande pressione dei
cittadini, stanchi del regime oppressivo del partito unico, (ch)e rivendicavano riforme politiche. Il culmine di questa pressione fu la rivolta
V OCABOLA RI O SW A H I L I - I T A L I A N O
K ITALI A N O -SWA H I L I
PREMESSA
235
236
ABBREVIAZIONI
accr. accrescitivo
agg. aggettivo
Appl. applicativo
2Appl. doppiamente Appl.
Ar. arabo
arc. arcaico
avv. avverbio
cfr. confronta
coll. colloqui ale
cong. congiunzione
Contatt. contattivo
Contr. contrario
Cs. causativo
2Cs. doppiamente Cs.
dim. diminutivo
dimostr. dimostrativo
Dur. durevole
escl. esclamazione
fam. familiare
fi g. espressione figurata
Fr( an). francese
Gr. greco
gram. grammaticale
i d(eof). ideofono
idi om. locuzione idiomatica
Ind. indiano
inf. informale
Ing. inglese
int(er). interiezione
Intens. intensivo
i nter(rog). interrogativo
i ntr. intransitivo
inv. invariabile
It. italiano
K. kenyota
Kimvita dialetto di Mombasa
Lat. latino
lett. letteralmente
rel. religioso
Rifl. riflessivo
sg. singolare
SL.slang (gergo)
sog g. soggetto
Stat. statico
Ted. tedesco
tr. transitivo
us. usualmente, usato
vs. versus (contro)
Z(anz). zanzibarino
237
Vocabolario swahili-italiano
A
abiria 5/6 Ar. passeggero
Intens. perdonare
adabu 9/ 1 0 Ar . b uo n e m a niere, cortesia, educazione;
cel e b rare,
onorare
adhuhuri 9/1 0 Ar . m ezz o -
giorno, tra le 12 e le 14
adili 5/6 Ar. virt
adui 9/10, 5/6 Ar. nemico
afadhali av v . Ar . m eg l i o ,
preferibilmente
afande 9/ 10 o
5/ 6 T u r . m i l .
(sotto)ufficiale; signore
-afiki Ar. accordarsi
afisa 5/6 Ing. ufficiale, funzionario
afisi = ofisi
a . di s o norare
q.u.
aidha cong. Ar. inoltre, poi
aina 9/10 Ar . ti p o , s p ecie,
categoria, m a rca; - a a in a
yake
co/l .
eccez i o n ale,
unico
ajabu 9/ 10 Ar . me r a viglia,
sorpresa, prodigio; agg, (-a)
ajabu straordinario, stupefacente; avv. sorprendente-
mente
ajali 9/10 Ar. incidente
Ajemi cfr. Kiajemi
ajili 9/10 Ar. mo tivo, causa;
kwa ajili ya per (amor di)
-ajiri Ar. assumere al lavoro
akili 9/10 Ar. me n te; am erukwa na akili id iom. ha
perso la testa
akina, kina 9/10 Ar. li g nagg io; gruppo d i a m i ci , i
(membri della famiglia, per
es.) Komba; a. mama madri, donne
-ako poss. tuo
akraba 9/10 Ar. p arente pros-
238
simo
al inter. esclamazione di impazienza
alama 9/10 Ar. 1.segno, marc hio,
m a r ca ; 2 . v ot o s c o -
malattia)
-amini Ar . cr e dere; f i d arsi,
affidare
-amka
sve g liarsi ; -amkia
Appl. salutare, ossequiare;
gentile, calmo
anasa 9/10 Ar. piacere, godimento, lusso
P as.
essere
organizzato ecc.
-andama seguire in o r d i ne,
accompagnare; p e d inare;
3 . c i elo,
239
Vocabolario swahili-italiano
t amente,
o s servare; f a r
guardarsi da
-angalivu/fu agg. attento
-angamia perire; - angamiza
Cs. distruggere
-angaza Cs. l.splendere, illuminare; 2.guardare attentamente
in i z i a r e ; -a.
m be l e
-apa giurare
Aprili 9/10 Ing. aprile
ardhi 9/10 Ar. terra, terreno
asili
9 / 1 0 Ar. princ i p io,
origine; a. ya sehemu mat.
denominatore
asilimia 9/ 10 Ar. pe r centuale,
percento
askari 9/ 10 Ar . so l dato; a .
polisi poliziotto; a. kanzu
poliziotto in b o rghese; a.
jela
se c o n dino; a. w a
miavuli paracadutista
=
salale
assalala
i n t.
(esclamazione di sorpresa)
asubuhi 9/10 Ar. mattina
athari 9/ 10 Ar . in f l u e nza, effetto
c o l p i re , fa r e
un a
profonda impressione
ati = eti
vuole
asali 9/10 Ar. miele
-ashiria Ar. segnalare, far
cenno
dere in prestito
B
baa (I) 5/6 Ar. male, disgrazia,
disastro
baa (II) 9/10 Ing. bar
baada ya prep. Ar. dopo
240
baadhi
9/ 1 0 A r.
p arte ,
porzione, sezione; b . y a
alcuni, in parte; b. ya watu
alcune persone
baba 9/10 padre; b. mkubwa
zio: &atello maggiore del
padre
-babaika balbettare
babu 9/ 10 l . n o nno; 2 . avo;
mababu 6 antenati
(da)
baina ya prep. Ar. tra
-baini Ar. ve der chiaro, distinguere, riconoscere, scoprire, rendersi conto; -bainisha Cs. chiarire, spiegare
bais(i)keli 9/10 Ing. bicicletta
baka (I ) 5 / 6 Ar . mac c hia,
marchio
-baka (II) violentare, stuprare
-baki
Ar . ri ma n e re, r e s t are;
241
Vocabolario swahili-italiano
maestra,carrozzabile
barbara (II) av v. Ar. es attamente, precisamente
barafu 9/ 1 0 Ar . ghi a c cio;
fanche] gelato; mwuza b.
gelataio
baraka 9/10 Ar. benedizione
baraza 5/6 Ar.lnd. 1. veranda;
2.
a d u n anza, a s s emblea;
buone
bendera 9/10 Port. bandiera
(status symhol)
bepari 5/ 6 In d . ca p i talista;
(arcai co) mercante
besera 9/10 Ind. sostegno per
la zanzariera
bezo 5/6 disprezzo
bia 9/10 Ing. birra
lamiera
-batilisha Cs. revocare, revisionare, annullare
bawabu 5/ 6 Ar . por t i naio,
usciere
-baya agg. cattivo
bayana agg. Ar. chiaro, evi-
concludere un affare
bibi, bi 5/6, 9/10 Per.lnd. 1.
signora;
2 . n o n na; bi b i
r i v o l t o a un a
242
ki b ongo
-bubujika
irro m p ere i n,
scoppiare in
-budi Ar. = -bidi (dovere)
caffettiera
(o Tanzania); -a
ufa Ri f t V a l l e y
(nel Kenya)
bongo (1) 5/6 cervello
Bongo (II) coll. Dar es Salaam
c a l u n nia , m a l -
dicenza
buibui 5/6 (1) ragno; uzi wa b.
ragnatela
243
Vocabolario swahili-italiano
scarpone
buyu 5/6 f r utto del b aobab,
zucca
borghesia
-bwata gettare con violenza;
fig. blaterare
-bwatuka blaterare
bwege 5/6 colL uno stupido,
babbeo
CH
CD cfr. changudoa
tr at t e ner e
//
requieto
-chachatika ribollire (del sangue nelle vene}
-chache agg. poco, pochi
-chafu sporco
-chafuka Pot. sporcarsi; essere
disturbato/ i n
dis o r dine;
alterarsi
244
pr a nzo; c h . c h a
kinywa (colazione)
-chana
str a p p are, f en d e r e ,
spaccare;
-ch. (n y w ele)
7 /8
CD
5/ 6
col l .
prostituta
-chanja in t agliare, i n c idere,
vaccinare
chanjo 5/6 i n c isione, taglio,
vaccinazione; cheti cha
(m)chanjo c er t i f i c ato d i
vaccinazione
chanzo 7/8 principio, inizio,
origine
c a pelli); -ji-
Mvi ta
pettinare ( i
chana Ri f l. c o l l. i n g o zzarsi
chanda
d it o;
St at.
-charanga
(mapanga/kisu)
accoltellare
-charazacolpireforte, frustare
chatu 9/10 pitone
chawa 9/10 pidocchio
-chechemea Stat.Appl. zo p p i-
245
Vocabolario swahili-italiano
(uccello)
chekwa(chekwa) id . ab b ond antemente, in
gran d e
quantit
-cha
II)
temere
Ind.
bigli e t to,
certificato, scheda
c o l l . i n f i l a r s i, a f f o n -
dare, seppellirsi
chini (ya) avv., prep. sotto; per
terra; -kaa ch. sedersi
-chinja sg o zzare, massacrare,
macellare
chokaa 9/ 1 0 c a l c e, m a l ta,
gesso
-choma tr afiggere; fi g. d e nunciare; -chomoa Contr.
estrarre, mettere in luce
chomoza
sc h i zzar f u o r i ;
Cs . ap p a rire,
spuntare
Po t . Contr. es s ere
246
esagerare
-chukua
1. p r e ndere, portare;
7 /8
f er r o ;
p eso
(attrezzo ginnico)
-chuma cogliere
chumba 7/8 stanza
-chumbia fidanzarsi con
chumvi 9/ 1 0 s a l e ; - t i a ch.
i di om. es agerare; - l a ch.
(al microscopio)
chungwa 5/6 arancia
chuo 7/ 8 (ar c a ico) l ib r o ;
scuola coranica; ch. kikuu
universit
chupa 9/10 bottiglia
chupuchupu (ideof): -p onea
chupuchupu
s a l v a rsi p e r
un pelo
chura 9/ 1 0 r a n a; ki c hurachura avv. come una rana
-chutama accoccolarsi,
sedere
sulle calcagna
-chwa (monosill.) tr amontare
(< -cha I)
D
dabo Ing. double doppio, due
volte
dada 9/10 sorella (maggiore)
daftari 5/6, 9/10 Ar. quaderno,
registro
dafu 5/6 noce di cocco fresca
(contenente il latte); -fua d.
idiom. av e ria v i n t a, s p u ntarla, riuscire
-daiwa
P as.
fino al collo
dai 5/6 Ar . re c lamo, rivendicazione, pretesa
daima avv. Ar. sempre, continuamente
Vocabolario swahili-imliano
(in Tanzania)
dalili 9/10 Ar. segno, indice,
sintomo
9/ 1 0 Per s . m i c r o -
Z47
evi d e n t e ,
-dhamiri(a)
tamente; sbirciare
dawa
9/ 1 0 Ar .
med i c ina;
tamente)
demu 5/6Ing.co//.donna
deni 5/6 Ar. debito, prestito
denti 5/6 coll. studente
A r.
intendere,
avere intenzione
-dhuru
Ar .
248
dibaji 9/ 1 0 Ar . pr e f azione,
premessa
-didimiza Cs . man d are a
fondo, schiacciare, annien-
tare, inibire
digrii 9/10 Ing. laurea
dili 9/10 In g. co ll. l . a f fare,
operazione commerciale;
2.segreto; faccenda
dimbwi 5/ 6 s t a g n o, p o z z an-
{terra, argilla)
doria 9/ 1 0 Ind . pat t u glia{mento); njagu wa d. coll.
poliziotto di pattuglia
dosari 9/10 Ar. difetto
ghera
dingi 5/6, md ingi l / 2 c o l l .
padre
dini 9/10 Ar. re ligione, credenza, fede
dipu Ing. deep, coll. -lia d .
esaminare i n p r o f ondit,
doti 9/ 10 In d . u n pa i o d i
s toffe: i
d u e p e zz i d e l
interessarsi profondamente/
morbosamente); insidiare
-diriki Ar. es sere in g r a do)
capace; 2.raggiungere {un
obiettivo); 3.intraprendere,
rischiare
dirisha 5/6 Per. fi nestra; fine-
strino, sportello
divai 9/10 Fran. vino
chierare
-dona 9 /10 f a r ina d i ma i s
scadente; coll. -la d . l a
"kanga"
tezza
dume 5/6 maschio
-dumu Ar. durare, continuare,
resistere; -a ku d u mu p e r m anente, duraturo; - d u m i -
sha Cs. fa r
petuare
d u rare, per-
Z49
Vocabolario swahili-italiano
E
ebu in t er. A r . s en t i! d a i !
suvvia!
edashara Ar. undici
-egemea (Appl. di -egama) appoggiarsi su/contro; -egemeza Cs. appoggiare
-egesha parcheggiare
-eka Z. = - weka (mettere)
-ekundu agg. rosso
-elea essere chiaro/intelligibile; -elewa Pas. capire; -elewesha Cs. far capire; -eleza
spiegare; -elezeka
Cs Pot.
.
essere spiegabile
-eleka (I) portare sul fianco o
s ulla s chiena; / /
A si y e
mwana aeleke jiwe. Chi
n on ha un f i g l i o p o rt i u n a
pietra.
-eleka (II) mettere uno sopra
l'altro; -e. m sumari w a
moto ju u ya kid o n da
idiom. ri girare il c o l t ello
nella piaga
-elekea (Pot. Appl. di - e l e a)
dirigersi, essere diretto ver-
so; mostrare segni di, apparire, sembrare vero; -elekeza Cs. 1 .dirigere, condurre, p u ntare, s p ingere
(verso); 2 .essere d i retto;
3.mostrare
viumbe
9/ 1 0 b i o l o gia;
elimumwendo dinamica
-ema agg. buono
-embamba agg. stretto, fine;
snello
-enda andare; - e n dea a n d are
In t e n s. con t i n u are,
bamb i n o ,
regno)
-epesi agg. l e g gero, s velto,
facile
-epuka Pot. evitare intr.; -epusha Cs, evitare tr.
-erevu agg. furbo
eskoti 9/10 Ing. coll. scorta
eti, ati in t er. (si) dice/ dicono
che
-eupe agg. bianco, chiaro
-elimu ar c . A r . i s t r u i rsi, i m -
parare
ewe o tu (poet.)
250
F
-fa morire
P ot .
Ar.
e sse r e
infastidito/turbato/confuso,
innervosirsi;
-fadhaisha
Cs. turbare, sconvolgere
fadhila, fadhili 9/10 Ar. fa vor e, beneficio, grazia; -l a f .
il grande; -ona f . j uu y a
vantarsi di
-fazaika = -fadhaika
Vocabolario swahili-italiano
251
-ficha
quentare
-fufua risuscitaretr.; -fufuka
Pot. risuscitare infr.
-fuga allevare (bestiame ecc.)
-fuja sperperare
fujo 5/6 disordine
n asc o n dere; - fi ch a -
-fuata seguire; - f u a t a na R e c .
s eguire l ' u n I 'a l t r o , fr e -
cattone
fuko 9/10 scavo, fossa scavata
-fukua disotterrare, portare
alla luce
-fukuza
l. sc a c ciare; 2.inse-
fulani 9/ 1 0, a g g. Ar . t a l d e i
fitina
9/ 1 0
Ar.
d isco r d i a ,
disaccordo, antagonismo
fo(fofo) id, : -lala/ k u fa f o
doriiiire profondamente/ essere morto stecchito
fogo K gergo in quantit
-foka pa r lare con r abbia,
sbottare; -fokea Appl. sgridare
fora 9/10 Ar. punto, porta (al
calcio); -tia f. segnare un
punto/ gol, vincere al gioco;
riuscire in un'impresa
guire
fulana 9/ 10 In g . ma g l ietta,
flanella
diritto
-fuma sorprendere
-fumania sorprendere, cogliere in flagrante
-fumba chiudere, serrare; kufumba na kufumbua in un
b atter d ' o cchio;
-fumbata
disperdersi
funda 5/6 sorso, sorsata, boc-
252
Kiswahili kwafuraha
cata
fundi 5/6 a rtigiano, tecnico,
esperto; f. wa haiskeli meccanico; fundisanifu tecnico, specialista, esperto
ku m w e kea
f. far arrabbiare
-funga I.chiudere; legare; impachettare; 2.digiunare; -fungama(na) Stat. (Rec.) essere legato( stretto; -funga-
G
-gaagaa cfr. -garagara
gabacholi,gabachori 5/6 Ind.
commerciante, ricco Indiano o Arabo
Cs . f a r p r e s s ione
su; opprimere
Vocabolario swahili-italiano
ripensarci
ghala 9/10 Ar. magazzino, deposito
ghali agg. Ar. caro, costoso
-ghasi Ar . f ar confusione,
disturbare
ghasia 9/10 Ar. co n fusione,
caos
ginsi = jinsi
253
gobore 5/6 f u c i le d i v e c c h io
tipo
godoro S/6 Ind. materasso
gogo 5/6 tronco (d'albero abbattuto )
-goma ri f i u t are, opporre resistenza; scioperare
-gomba lit i g are; - g o m b ea
Appl. disputarsi; -gombana
Rec. litigare
-gonelea A ppl. Z . affondare
254
H
haba agg. Ar. poco, scarso
habari 9/10 Ar. notizia; come
stai?
-hadaa Ar. in g a nnare, adescare
hadhara 9/10 Ar. assemblea;
pubblico; avv. dinnanzi, in
presenza, di fronte, in pubblico
hadhari 9/10 Ar. attenzione,
cautela, prudenza
hadhi 9 / 1 0 pos i z ione d i
rispetto, onore, privilegio
con ci t a m ente,
vero
-halisi Ar. gu adagnare; haihalisi non ci si guadagna,
troppo poco
halmashauri 9/10 Ar. co mitato
Vocabolario swahi1i-italiano
-hama
t ra s locare; - h a m i a
Appl. trasferirsi a
hamaki 9/10 Ar. co llera improvvisa, scatto di collera
-hamanika
e ss e r e confuso/
turbato/ in ansia
hamasa 9/10 Ar. eccitazione;
irritazione
-hami Ar. proteggere, difendere,tutelare
-hanikiza
giare
ri s uonare, echeg-
255
b r i g ante, r a p i n a-
neppure;escl.non affatto
hatari 9/10 e agg Ar, pericolo;
pericoloso
hati 9/10. Ar. sc rittura; documento, certificato, scritto; hatimkato 9/10 stenografia
hatia
9/ 1 0 Ar . col p a , r e a t o,
delitto
hatima 9/10 Ar. conclusione,
fine; hatimaye avv. alla fine, i n c o n clusione (i ng.
eventually)
hatma cfr. hatima
hatua 9/10 Ar. l. passo; -piga
h. fare un passo; 2.provvedimento; -chukua
h. pr e n-
dere un provvedimento
haus(i)geli 5/6 Ing. coll. ca meriera, colf
256
d'accordo, va bene
haya (II) 9/10 Ar. vergogna, timore, soggezione
hebu cfr. ebu
hekalu 5/6 Ar. tempio
hela 9/10 Ted. soldi (u sato
solo sul continente tanzano)
dell'alfabeto
hesabu 9/10 Ar. calcolo; aritmetica
-hesabu Ar. contare, calcolare
parco nazionale
-hifadhiAr. proteggere, conservare
hila 9/10 Ar. astuzia, trucco,
inganno, finta, scaltrezza
hiliki, i l iki 9/ 1 0 In d . c a r damomo
hima 9/10 Ar. ur genza; avv.
p resto,
fretta
v el o c emente, i n
celerare
timento, emozione
historia 9/10 La t. st oria; -a
kih. storico
dia, p r o tezione;
sario
-hitimu Ar . ter m i nare (gli
studi)
hivi cosi; circa; h. k a ribuni
r ecentemente, da p oco; t r a
poco
hivyo (dimostr.) cosi, in questo
modo; kwa h. perci; hata
h. malgrado ci
hodari ag g . Ar . br a vo, capace, abile
hodi escl. permesso? -piga h.
chiedere il permesso di entrare
Vocabolario swahili-italiano
257
-hongera
vare piet
-hurumia aver piet, com-
s u p erare u na c r i s i ,
aggiustarsi
hongera 9/10 congratulazioni;
m kono
wa
h.
c ong ra -
tulazioni
horomo E. col/. basta, stop
hoshi 9/10 Ar. (Z.) sandali
hospitali 9/10 Ing. ospedale
hosteli 9/10 Ing. ostello
hoteli 9/10 Ing. albergo, ristorante
hukumu 9/ 10 Ar . gi u d izio,
sentenza,
kata h.
v e r d etto; -toa/
p r o n unciare l a
sentenza
-hukumu Ar. condannare
patire
-husu Ar. ri g u a rdare, concern ere, i n t eressare; - h u s i k a
Pot. aver a c he f a re, int eressarsi, riguardare; - h u siana R ec. e ssere in c o n nessione/ c o ntatto, r i g u ar-
predica
huzuni 9/10 Ar. dolore, afflizione
-huzunisha Cs, rattristare
I
-iba rubare; -ibiana Appl.Rec.
scopiazzare
Po t . a p p a -
258
ferenza
idhini 9/ 1 0 Ar . per m e sso,
autorizzazione
-inika inclinare
-injika me t tere la p e ntola sul
fuoco
injini 9/10 Ing. motore
insha 9/10 Ar. composizione,
componimento
inshallah in t e r. A r .
se D i o
vuole; naturalmente
-inua sollevare, alzare; -inuka
Pot. alzarsi (in piedi)
fuoco
-isha finire
ishara 9/10 Ar. segno, cenno
-ishi Ar. vivere
J
-ja venire; -ja- (rel.) prossimo
ja arc.poet. come
-jaa essere pieno di, riempirsi;
-jaza Cs. riempire; -jazana
Cs.Rec.essere colmo/ affolato/ stipato
Vocabolario swahili-italiano
j . wa
259
jasho 5 sudore
jasiri agg. Ar. coraggioso, audace
jawabu S/6 Ar. risposta
en c l i t i co c o m e ?
che?
jemadari
nerale
S/ 6 In d .Per.
g e-
a r c . = Mj e r u mani
(tedesco)
jeshi 5/6 Ar. esercito
jeuri 9/ 1 0 Ar . b r u t a lit, v i o -
lenza
jezi 9/ 10 In g . co i l. m a g lia
Sportlva
260
5/ 6
accr .
di
pandikizi
jipu 5/6 a s cesso, foruncolo;
kumpasulia j. id i o m. a f frontare l a
v e r i t , e s s ere
Jitihadi)
jitihada 9/10 Ar. sforzo, impegno
-jitihadi cfr. -jitahidi
jitu (pl. majitu) 5/6 accr. gigante, omone; mostro
allontanarsi
jongoo 5/6 millepiedi; kumkata j. kwa meno idiom.
spiacevole
joto 5/6 (a ccresc. di m o t o)
gran calore, caldo, infiammazione; -pima j. mi s urare
la temperatura
semplicione
juhudi 9/10 Ar. sforzo
juju 9 / 1 0 In g . co l l . f e t i c c io,
potere magico associato a
un feticcio
-jumlisha addizionare
jungu 5/6 ac c r. pe n tolone;
vunja j. id iom. fare una
grande festa
Juni 9/10 Ing. giugno
-juta ra mmaricarsi, pentirsi;
rimpiangere
juu (ya) avv., prep. su, sopra;
juu-chini capovolto, sottosopra
Vocabolario swahili-italiano
K
kaa (I) 9 / 1 0 l . g r anchio; 2.
kachero
261
5 / 6 d e t e ctive, i n -
vestigatore; informatore
kadamnasi po et. Ar . da v a nti
astrol. Cancro
(anche) s t a re b e n e (d i
vestiti); -kalisha Cs. mettere a sedere // kaa ukijua
wa k. un certo numero di
kadhalika avv. Ar. allo stesso
modo; na k. (n.k.) eccetera
kadi 9/10 Ing. biglietto, cartoncino (d'invito)
t ieni
st a r e , abitare;
in
s e dere;
m en t e , ricordati
bene
-kaanga friggere, soffriggere,
arrostire
pletamente, assolutamente,
proprio
kabla ( ya ) a v v., p r e p. A r .
prima (di)
kaburi 5/6 Ar. tomba // Anachungulia kaburini. idiom.
Ha un piede nella tomba.
kabwela 5/6 Ny a m wezi u o m o
tempi
-kali a g g . acuto, tagliente,
severo, feroce ecc.
kalima 9/10 Ar .poet. parola;
toa kalima, -tokwa na
kalima parlare
262
kama (I ) co n g. A r . c o m e ,
come se; se, che; circa; k.
kwamba co n g. co me se
(se- gui to d all 'i ndicati vo) ;
k. si se non
9 / 1 0 c i a b a tta d i
-gandamiza
Cs. far pressione su; opprimere
kando 9/10 lato, orlo; k . y a
prep. accanto, da una parte
=
napa (ruvida)
kanwa (12>) 5/6 ( = kinywa)
bocca
donna
kapile, kapire 9/10 cibo cotto
Vocabolario swahili-italiano
in v endita
s u l m e r cato;
mama-k. v e nditrice di t a l e
cibo
kaptura, kap(u)tula 9/10 pantaloncini corti
kapu 5/6 accr. cestino
263
terrompersi
-kataa Ar. ri f i utare; -kataza
Cs. vietare
katakata Ed. ra fforzativo d i
kata (decisamente)
kati ya prep. tra
katibu 5/6 Ar. segretario
-karipia
rante, ecc.
katikati (ya) av v., pr e p. al
centro, in mezzo (a)
katili 5/6 agg. Ar. assassino;
sg ridare, rimprove-
rare
-kasirika arrabbiarsi
kasisi 5/6 Ar. prete, sacerdote
kaskazini 9 (al) nord
kasoro 9/10 Ar. difetto, man-
Po t . i n -
sanguinario, crudele
-katili Ar. es sere crudele, tor-
mentare
katlesi 9/10 polpetta di pesce
katoni 5/6 In g. (s catola di)
cartone
katu avv. non affatto, giammai
kauli 9/ 10 Ar . es p ressione,
discorso; k. ya kukanusha
gram.forma negativa;k.ya
264
kukubali
tiva;
fo r ma a f f erma-
kaul i - t a u ria
9 / 10
scioglilingua
kauri, kaure 9/10 In d. conchiglia; maiolica, pocellana
-kausha cfr. -kauka
-kavu agg. s e cco, asciutto;
e nye m a ch o m a k a v u
insensibile
kawa 9 /10 coperchio (di u n
piatto)
kawaida 9/10 Ar. abitudine
-kawia tardare
-kaza stringere, tenere stretto;
darsi da fare
kazi 9/10 lavoro; -fanya k .
lavorare
kisha (poi)
7/ 8 Ar . fi am m i f e r o;
scatola di fiammiferi
kiboko 7/ 8 l .ipp o potamo;
2.scudiscio; scudisciata
kibosile 7/8 coll. boss, uomo
importante, riccone
kiburi 9/10 Ar. superbia, orgo-
Vocabolario swahili-italiano
di baobab
kichaka 7/8 di m. ce spuglio,
rovo, piccola macchia d'alberi, sterpo
kichanga (cha leo) neonato
kichawi: -ak. agg. m agico
kicheko 7/8 r isata, (sor)riso;
angua k. scoppiare a ridere
soddisfare
kidi.mbwi 7/8 pozzanghera
kidogo avv. (un) poco
kidokezo 7/8 suggerimento
265
kifaru
7/ 8, fa r u 5 / 6 ri n o -
ceronte
zina, passeggino
kigogo 7/8 coll. pezzo grosso,
alto papavero
kigoli 7/8 fanciulla impubere
kigozi 7/8 dim. (piccolo) pezzo
di pelle/ cuoio
kiguu na njia id i om. senza
266
('raddrizza-schiena')
Kiitaliani, Kiitaliana/o lingua
(maniera)italiana
kijakazi 7/ 8 di m . gio v a ne
schiava
kijana 7/8 giovane (maschio e
femmina)
k ijani, r angi y a k . ve r d e
(color erba)
kijasho 7/8 di m . s u d ore a
profusione;k. chembamba
sudore freddo
kijembe 7/8 ironia, sarcasmo;
-piga vijembe parlare con
ironia/ s arcasmo, c r i t i care
velatamente
(color cenere)
kijiwe 7/8 coll. l . a bitazione;
2.spelonca di ladri
kijungu 7/8 dim. (di chungu)
piccola pentola di terracotta
kikapu 7/8 cestino
kikazatumbo 7/8 bustarella
microfono
kila agg. Ar . og n i (l ' unico
N.D. che precede sempre il
N.I. a cui si riferisce!)
kilabu 7/8 Ing. club, bar
7 / 8 d i sa b i le fi si c o ,
storpio
kilemba 7/8 turbante; -piga k.
portare/ mettere il turbante;
kumvisha/vika k. lo d are,
tributare o n o re; id e m . k .
cha ukoka ad u lare, l us in-
gare
kilima 7/8 collina
267
colazione
kimoyomoyo
mente
a vv .
i nt e r i o r -
na wa k. mfalme wa nyuki
una persona che si d delle
a rie senza aver d i ch e
vantarsi
kinyemi 7/ 8 cos a bu o n a /
gradita/ piacevole
kinyesi 7/8 escremento; sporcizia
kinyoandevu 7/8 bustarella
kinyume 7 /8 r e tro; i l co n trario, antitesi
kinywa 7/8 bocca; k. wazi a
bocca aperta; -fungua k .
r ompere il d i g i uno; f are l a
kumtilia mt u k . i di o m .
proteggere, coprire, nascondere i difetti di q.u.
-kiri Ar . amm e t t ere, c o n c edere, riconoscere
268
quieta;2.donna da marciapiede
kirungu 7/8 bastonata, manganellata
kirusi 7/8 coll. virus
benda; k. c ha m k o no fa z zoletto
vazione, spiegazione
kisamvu 7/8 piatto di verdura
fatto con foglie di cassava
te
kitambi 7/ 8 b u z z o, p a n cia
sporgente
kitambo 7/8, avv. breve periodo di tempo, momento;
breve distanza
mere, calcolare
kisibau 7/8 Ar. 1. panciotto; 2.
trono
kitimbi 7/ 8
gemma; stravaganza
kitisho 7/8 cosa temficante,
minaccia
kitita 7 e avv. grande quantit
(di denaro)
kitivo 7/8 Pa re fa colt universitaria
kitongoji 7/8 villaggio, borgo,
frazione
kitoroli 7/8 d i m . I n g. c o l l .
av v . Ar . sc i e n tifi-
carretta
Vocabolario swahili-italiano
269
discendenza
kizee 7/8 vecchietta
kizimba
7/ 8 banc o dei
testimoni; tribunale
kizingiti 7/8 soglia, davanzale
kiziwi 7/8 sordo
klasi 9/10 Ing. classe
kochi 5/6 Ing. poltrona
kochokocho id . ab b o n dante-
gnere la sete
kivazi
vestito
buio
kizaa(zaa) 7/8 sventura, guaio
kizazi 7/8 prole; generazione;
noleggiare, affittare
-kodoa macho spalancare gli
occhi
kofi 5/6 p almo d ella m ano;
schiaffo; -piga ma kofi 1 .
battere
le
mani ;
2.
schiaffeggiare
koflia 9/10 Ar. fez, copricapo
-koga cfr. -oga
-kohoa tossire
-kojoa urinare
270
kongamano 5/ 6 co n v e gno,
congresso, simposio
-kongwe agg. vecchio
konokono 5/6 lumaca
konsonanti 9/ 10 La t . c o n sonante
lattina
koroboi, k a r abai 5 / 6 Ar.
lampada ad olio o a gas
-korofisha Cs. mandare alla
rovina, guastare
-koroga mescolare, rimescolare; -k. roho disturbare
korokoroni 9/10 Tur.guardia
-kosa perdere; mancare, sbagliare; -kosea Appl. sb agliare; -koseka Pot. essere
mancante; -kosesha Cs. far
kulia Appl. crescere (dove, come); Cs. -kuza ingrandire, magnificare, promuovere
-kubali Ar. ac cettare, approvare, essere d'accordo; -kubaliana Rec. andare/ essere
d'accordo
-kubwa agg. grande
kucha (I) (usiku k.) tutta la
notte
rimento
kuhusu prep. riguardo a
Vocabolario swahili-italiano
-kumbatia abbracciare
kumbe int. es clamazione di
meraviglia: caspita, guarda
c aso; a vv . e i n v e ce , i m provvisamente
271
kunjana
e ss e re s p i e -
gazzato
-kunjua Cont. dispiegare, sro-
tolare, distendere
kupindukia (us. come avv.)
fam. mo l t i s simo, s t r a ordinariamente, altamente,
kupuuza 16 indifferenza
kura 9/ 10 Ar . so r t e, c aso;
(pol.) voto; -piga k. tirare a
sorte, sorteggiare; (pol.)
votare
-kurupuka
s p a ventarsi; - k .
p a r t e , u s a t a co me
riparo
kuti (11) 9/10 arc.poet. cibo
kutoelewana (inf. n eg.) no n
272
kutokuwepo 15 assenza
kutopenda 15 [a nchej ri l nttanza
l u o go , a n zitutto;
a kwanza primo
kwapu kwapu coll. ladro
-kwapua coll. rubare
kware, kwale 9/10 pernice
-kwaruza grattare, graffiare,
kwenye
giorno e notte
kuwepo 15 esistenza
kuyu 9 / 1 0 f r u t to d e l f i c o
selvatico
-kuza cfr. -kua
kuzimu 9/10 l'aldil
kwa vile perch
kwa prep. con, per, tramite, da
(strnmento), presso, a, ecc.;
k. ajili ya per (amor di); k.
sababu (ya) prep., cong. a
causa di, perch, poich; k.
kuwa co n g. p o i c h; k .
nini? in terr. pe rch? ; k.
vile perch
-kwaa (na) in c iampare (in);
k. miwaya coll. contrarre
l'Aids; -kwama Stat. essere
impigliato/ bloccato
-kwabuka Z. (Contr. Pot. di
k(w)aba stringere) allargarsi; deteriorarsi, logorarsi
pr e p . l o c .
pr es s o ,
L
la (l) escl. Ar. no; la sivyo se
no, altrimenti
Vocabolario swahili-italiano
273
-lemeaopprimere
-lengalenga (sogg. machozl)
scorrere (lacrime)
lengo 5/6 scopo, obiettivo
lensi 9/10 In g. le n te; I . za
mgusano 1enti a contatto
-levuka Co n t r. P o t . di v e n tar
sobrio
ricevere
-lamba leccare
lami 9/ 1 0 Ar . pe c e, c atrame,
asfalto
lango 5/6 (accr. di ml a ngo)
portone, cancello
-laumu Ar . bi as i m a re, rimproverare
f i l a Ar . p en s i e ro e
lebeka = labeka
274
bagno, inumidire
lugha 9/10 Ar . l i n g ua, l i n guaggio
-lundika cfr. -rundika
luninga, runinga 9/10 t e levisione, televisore
lupango 9/10 coll. prigione
M
maadam cong. Ar. dato che,
qualora, poich
maalum(u) agg. Ar. noto, stimato; particolare, speciale
maana 9/10 Ar. senso, significato; cong. poich, per-
mato
mabio (accr. di mb i o) co ll.
fulmineamente; -timua m .
correre, scappare
mabishano 6 disputa, alterco,
contesa
6 Ar . d an n o ; v i o -
lenza
madhubuti agg. Ar. pr eciso,
accurato, fidato
madhumuni 6 Ar. in t enzione,
proposito
maendeleo 6 progresso
maengaenga 6 (t.aro) ci che
svolazza tr a
i l c i elo e la
terra; ma e ngaengani i n
aria
mafanikio 6 successo
mafua 6 bronchite, influenza
mafungulia ng'ombe arc.l'or a dell'apertura de l b e stiame
mafunzo 6 insegnamento
mafuta 6 o l i o, g rasso; k u m -
paka mt u u s o m a f u ta
idiom. fare orgoglioso/ fe-
lice q.u.; idem. kwa mgongo wa chupa mentire, ingannare, menare per il naso
andare a donne
Vocabolario swahili-italiano
della sposa)
mahojiano 6 intervista
mah(u)tuti agg. Ar. grave, in
pericolo di morte, in fin di
vita
(umano)
-maizi Ar. sapere, capire, riconoscere
maji 6 acqua; bagnato; m. yake idiom. gli/le sta bene,
gli/le dona; yu m. 1. esausto ( k w a = pe r) ; 2. i n
cattive acque; -kata m. andare contro corrente; -piga
m. bere alcoolici; m . y a
kunde color bruno, color
caffelatte
275
za, orgoglio
majonzi 6 d o l o re, t r istezza,
lutto
majuto 6 rimpianto
majuu 6 coll. Occidente, Paesi
extra-africani
-maka esclamare
makamo 6 Ar. et matura, c.
tra 35-50 anni
makao 6 sede, residenza
makazi 6 abitazione
makini 9/10 A r. a t t enzione;
vuta m. concentrarsi; attirare attenzione
makombo 6 rimasugli di cibo
malezi 6 educazione
mali 6 Ar. beni, ricchezza/e
malimwengu 6 cose del
mondo
malipo 6 pagamento
-maliza finire, terminare, concludere
malkia 9/10 Ar, regina
maluuni agg. Ar. maledetto
contemporaneo
manane: usiku wa m. il cuo-
276
maringo 6 v a n t o, o s tentazio-
ne; arroganza
mar(u)fuku 9/ 10 A. p r o i bi-
manukato 6 profumo
vaccino
maongozi 6 direttive
mashaka 6 Ar . gr a n p e na,
difficolt; miseria, angustia
maoni 6 opinione
mapambano 6 lotta
mapema a v v . pr e sto , di
buon'ora, in tempo utile
mapendeleo 6 preferenza, par-
zialit, favoritismo
mapenzi 6 amore
mapepe inv. coll. 1. pazzo; 2.
fretta, frettolosit
sa, processo
mashua 9/10 Ind. barca
mashuhuri agg. Ar. famoso
mapigano 6 combattimento
mapinduzi 6 rivoluzione
mapito 6 cose passate
mapokezi6 accoglienza
mara 9/10 Ar. volta; avv. ad
un tratto; m. moja subito,
immediatamente; m. hii co-
m ediatamente, s u b i to ;
kwa m. ogni tanto
sulle marmitte
maskhara = masihara
m.
Vocabolario swahili-italiano
il viaggio
maumivu 6 dolore
mauti 6 Ar. morte
mavi
6 e scr e m e nti, s t e r c o;
kumpaka m t u
u s o m.
superman
mbadilisho 3/4 Ar . tr a s formazione
mbalamwezi 9 luna piena
mbali (na) avv., prep. lontano
(da); oltre a, non solo (...
ma); hapo m. fig. un altro paio di maniche
mbalimbali agg. in v. dis tinto,
differente, vario
cevoli a q.u.
mbaya l/2 nemico
mbegu 9/10 seme; germe
mbeijing 9/10 coll. contestatore
porta-bambini; fi g. on o re;
kumvua mtu m. degradare,
destituire q.u.; - v u l iwa m .
277
278
presa)
Mbongo 1/2 coll. abitante di
Dar es Salaam
mbu 9/10 zanzara
mbuga 9/10 steppa, prateria;
m. y a w a n yama pa r c o
degli animali
mbumbumbu ag g. co l l . s t u -
pido
mbunge 1/2 d e p utato, p a rlamentare
dia teatrale
mchi 3/4 pestello
mchirizi 3/4 gocciolamento
mchizi cfr. chizi
mchozi 3/4 ac c r. di ch o z i
lacrimona
mchuma 3/4 coll. 1. treno; 2.
auto di lusso
Vocabolario swahili-italiano
mfalme 1/2 re
mfano 3/4 esempio; m . w a
come
mfanyabiashara 1/2 commerciante
in
continuazione, di seguito
mfumo 3/4 s istema; m . w a
uzazi
or g a ni r i p r o d u ttivi,
genitali femminili
mfunguo 3/4: m. m osi, pili
ecc. mesi che seguono il
Ramadan
279
disputa
mgongo 3/4 s chiena, dorso;
pa m. girare le spalle
mgonjwa 1/2, agg. malato
mgusano 3/4 contatto
280
mimba
eternamente
9/ 10
con cez i o n e,
c10
nere incinta
mimi io
-mimina ve r sare, s pandere;
riversarsi
-minya 1. comprimere, schiacciare; 2.coll. abitare, restare
ya come, simile a
mitumbi 4 vestiti (e altri oggetti) usati
miwani 4 Ar. occhiali; -vaa m.
idiom. ubr1acars1
mi(y)e io
mizani 9/10 Ar. bilancia
mja mzito 1/2 (donna) incinta
mjenzi 1/2 costruttore
mkabala wa
fronte a
pr e p. A r . di
qualcosa tagliato )
p r o v i n ciale,
mkombozi 1/2
c ombattente
(per la liberazione)
mkongojo 3/4 b astone da sostegno, stampella
Vocabolario swahili-italiano
m.
msai d i z i
vicedirettore
mkutaniko 3/4 incontro
mkutano 3/4 incontro, assemblea, riunione
281
282
nazareno)
mnazi (I) 3/4 palma di cocco
mnazi (II) 1/2 coll. uomo cattivo, rissoso
Mngu = Mungu
pa m./-(ji)piga m. konde
redattore capo
g ram.
estensore
-mojawapo uno di
moshi 3 fumo
mosi agg. numero uno, primo
(usato nelle date)
moto (pl. mioto) 3/4 f u oco;
caldo; -tiam. accendere,
dare fuoco; -pasha m. scaldare; -piga m. 1. appiccare
il fuoco; 2 . b ere l i quori;
kukiona cha moto vedersela brutta
motokaa 9/10 Ing. automobile
chino
mpaka prep. fino a
mpaka 3/4 confine, frontiera,
limite
mpambe 1/2 coll. scagnozzo,
tirapiedi
mpanda 1/2 chi sale
mpando 3/4 salita
1/ 2 a m a n te; p e r sona
cara / amata
mpiga m u z iki
mu s i c i sta
{di
tipo occidentale)
mpiga picha 1/2 fotografo
mpinduzi 1/2 rivoluzionario
mpingamaendeleo 1/2 reazionario
Vocabolario swahili-italiano
id i o m . p e r s ona r o -
283
critica vicendevole
mshahara 3/4 Ar. salario men-
sile
mshale 3/4 I.freccia; 2.asirol.
Sagittario; m i s hale ( y a )
coll. verso/circa (alle ore)
mshambuliaji 1/2 sport. attaccante
mshangao 3/4 meraviglia, stupore
mshenzi
1 / 2 s e l v a ggio, b a r -
baro, pagano
mshikaji, mshkaji 1 /2 c o l l .
amico
mshikaki 3/4 Ar. spiedino
mshipa 3/ 4 ven a , ar t e ria,
nervo
msh(i)tiri 1/2 Ar. compratore,
cliente
mshona viatu 1/2 calzolaio
stro
msichana l/2 ragazza
284
kuni taglialegna
mswalihina, msalihina
1/2
persona devota/timorata di
Dio
mtaa 3/4 Ar. quartiere, via (di
citt)
mtaalamu 1/2 studioso, scien-
ziato, intellettuale
mtafaruku 3/4 Ar. confusione,
agitazione, scompiglio
mtafiti 1/2 ricercatore
mtalii 1/2 turista
diffidente, incredulo
so sp e t tato,
accusato
mtumbwi 3/4 barchetta
mtume 3/4 messaggero, apostolo; Profeta (Maometto )
285
Vocabolario swahili-italiano
1 / 2 co m p o -
sitore
mtungi 3/4 brocca; -piga m.
coll. bere, ubriacarsi
mtunza fedha 1/2 cassiere
mtutu (wa bunduki) 3/4 canna di fucile
muahada 3/4 Ar. patto
muda 3 Ar. periodo, spazio di
tempo; k w a
raneamente,
mente
m . t em po pr ov v i s o ria-
m w u n g ano 3 / 4
federazione
muungwana,
mw u n gwana
1/2 gentiluomo; persona ci-
vilizzata/ di classe
muuza 1 /2 venditori di.. .
ca
286
povera donna
mwanamume (pl. wanaume)
1/2 uomo, maschio
mwanamwali (pl. wanawali)
1/2 cfr. mwali
mwananchi 1/2 cittadino
mwakani e n t ro u n an n o ,
l'anno prossimo
m estruazione;
r aga z z o / a
all'iniziazione
mwalimu (pl. walimu, waalimu) 1/ 2 ma e stro, i n s egnante
mwambao 3/4 costa del mare
mwambaza 3/4 muro, parete
mwamvuli cfr. mwavuli
mwana (pl. wana) 1/2 figlio,
figlia
mwanababa 1/2 coll. g i o vane
uomo
tario
mwandishi 1/2 scrittore; gior-
nalista; segretario
mwanga 3/4 luce
mwangalizi 1/2 custode, guardiano
mwangaza 3/4 = mwanga
mwanafunzi l/ 2 a l u n n o, s tu dente
mwanaharakati 1/2 attivista
mwenda w a z imu 1 / 2 m a t t o ,
pazzo
mwendani = mwandani
287
Vocabolario swahili-italiano
mwokota ma kombo
1/2
pr esi d e nte
1 / 2 = mwenzi c o l -
risce
mzabibu 3/4 Ar. vi te, pianta
dell'uva; m. mwitu uva selvatica
288
cidentale,
stiano)
nasibu 9/10 Ar. caso, fortuna;
destino
avvisare
nadhari 9/10 Ar. 1. sguardo;
2. attenzione
di vari tipi
nanasi 5/6 Per. ananas
-nane otto
nani? pron. interr. chi
trasporto
-nawa lavarsi (le mani); -navya/-nawisha Cs . p o r t a r
l'acqua per lavarsi le mani
ndiid. forte
ndimu 9/10 limone
ndin I.copula enfatica; 2.
ndiyo (si); n. kusema ci
vuol dire; n. k w anza ap-
289
Vocabolario swahili-italiano
ndiyo si
ndizi 9/10 banana
ndoa 9/10 matrimonio
ndondi 9/10 1 .pugno; 2. pugilato
ndoo 9/10 l.secchio; 2.astrol.
Acquario
ndoto 9/10 sogno
ndovu 9/10 elefante
ndugu 9/10 f ratello, sorella,
cugino; compagno; n. w a
t umbo m oj a / w a to k a
nitoke fratello uterino
ndui 9/10 vaiolo
Nduli 9/10 Angelo della morte
contraddire
nesi 5/6 Ing. infermiera
-ng'oa sradicare, estrarre
ng'ombe 9 / 10 b u e , vacca;
astrol. Toro
ngawira 9/ 10 co l l. de n aro,
soldi
ngazi 9/10 scala; grado
nge 9/10 scorpione
ngeli 9/10 classegram.
ngiri 9/10 cinghiale
ng'o inter. esclamazione di ri-
r om b a r e, r u g g i r e
impegno
nina 9/10 E.arc. madre
-ning'inia dondolare, tentenn are, pendere; - n i n g ' i n i z a
290
tolare
nini? pr o n . interr. c h e c o s a ?
(solo interrogativo)
ninyi voi
niuzi, nyuzi 9/ 10 In g. co l l .
gnanza
-nunua comprare
nuru 9/10 Ar. luce
nusu 9/10 Ar. met; mezzo
notizia
-nona ingrassare
-nono agg. grasso (di animali)
noti 9/10 Ing. banconota
Novemba 9/10 Ing. novembre
nta 9/10 cera
-nufaika Ar . pr o s perare, gua-
dagnare, avantaggiarsi
-nuka emettere cattivo odore;
n. fee/ mff em anare un
odore nauseabondo; -nukia
Appl. mandar buon odore
nuksi 9/10 Ar. sciagura
nukta 9/10 Ar. 1. secondo; 2.
punto;
fisso
nuk t a t u li
p un to
av v . com p l e ta-
Vocabolario swahili-italiano
paglia
-nyata camminare furtivamen-
291
te/ silenziosamente
nyati 9/10 bufalo
-nyo(o)shacfr. -nyoka
suola; 3. orma
nyi(y)e voi
-nyoa radere, sbarbare, tosare
O
-oa sposare una donna, pren-
vare
-ogopa temere
-okoa salvare, liberare
-okota raccogliere
292
inventario; o. ya v y akula
men
sole)
-ote tutto
walioona wenyewe Z. c o -
me si
d i c e ; - onya C s .
avvertire; -onyesha 2Cs.
mostrare
-ondoa to g l i e re, a l l o n tanare;
ondoka Po t. al l o ntanarsi,
partire; - ondokana ( n a )
Rec. separarsi, liberarsi (da)
-onesha = - onyesha (mostrare)
-ongea (I) parlare, chiacchierare
-ongopa mentire
-ongoza 1. g uidare,. fare da
guida; 2. dirigersi, andare
dritto v e r so; -ongozana
R ec. andare i nsieme/ i n
compagnia; essere accompagnato
-onja assaggiare, provare
-onya, -onyesha cfr. -ona
onyesho 5/6 atto, scena; (pl.
anche) mostra
orodha 9/10 Ar. elenco, lista,
una consonante! ]
ovyo
ag g . , a v v . tr a s c urata-
mente,
d i s ordinatamente;
senza valore
-oza andare a male, marcire
p
-pa dare
paa (I) 9/10 antilope, gazzella
paa (II) 5/6 tetto
-paaza alzare, sollevare
pacha 5/6 gemello
-pachika Pot. fissare, inserire
Vocabolario swahili-italiano
293
paka mt u u s o m a f u ta
idiom. fare orgoglioso/ felice q.u.; idem. kwa mgongo wa c h upa me n tire,
ingannare q.u.; ku mpaka
mtu
uso
m av i
i di o m.
f ango
addosso
pakacha 5/6 canestro di foglie
di palma
-pakata t enere in grembo o i n
spalla
-pakaza coll. 1. calunniare, insinuare; 2. annunciare
paketi, pakiti 9/10 Ing. pacchetto
-pakia Appl. c a ricare (su u na
nave ecc.)
-pakua Contr. servire il cibo
pale avv. Il ( non molto lontano); pale p ale i n q u e l
momento, li per li
care
progettare;
kup a n g a na
molle
papai 5/6 Ind. papaia
paparaz(z)i 5/6 It. coll. giornalista (scandalistico/ senza
licenza)
-papasa 1. t a s tare, toccare
gentilmente; 2. brancolare,
andare a tastoni
-paraga arrampicarsi su un
albero
-pasa Cs. e s sere d overoso/
conveniente; - p a swa
Pas.
dovere
-pasha cfr. -pata
-pasi (1) In g . su p erare un
294
esame
pasi (II) 9 / 10 In d. f e rro d a
stiro; -piga pasi stirare
pasi (III) (n a), pasipo prep.
senza
kum pa s u lia
-penda amare, piacere; -pendelea Intens. preferire; -pendeza Cs. piacere, essere
piacevole; -pendezesha 2
Cs . Contr.Pot. t r e -
mare, barcollare
pepo 9/10 1. s pirito (di un
trapassato); 2. paradiso
pesa 9/10 Ind. soldo; kumla
mtu p. scroccare i soldi a
q.u.
-peta curvare
Vocabolario swahili-italiano
piga p.fotografare
-piga colpire, picchiare; -p.
kelele gridare, urlare; -p.
(ma)goti inginocchiarsi; -p.
pasi stirare; -p. picha fotografare; -p. bei coll. mettere in vendita; -p. de be
fare propaganda, sostenere;
-p. kiguu na njia mettersi
in cammino ; -p. mt u ngi
co/I. u b riacarsi; -pigana
Rec. combattere; -piganishwa Rec.Cs. Pas. essere
costretto a combattere
pili secondo
pilika pilika 9/10 trambusto,
agitazione
pilipili 9/10 pepe; p. manga
pepe nero
pima
9/ 10
misur a
di
profondit (1,83 m)
-pima misurare, criticare, esaminare
pindi cong. qualora, se, quando;supponendo
-pindua Contr. girare, voltare;
295
contraddire
pipa 5/6 Port. bidone, barile,
contenitore
296
pericolo
ponjoro 5/6 colL Indiano
popo 9/10 pipistrello
-pora sottrarre, rapinare
simo
-pulika poet. sentire
-puliza soffiare, gonfiare (con
la bocca); -p. bangi/ ganja
sniffare
-pumbaa essere stupido; rimanere di stucco; -pumbaza
Cs. far rimanere di stucco,
canzonare, divertire
-pumbavu agg. stupido
Cs . c o m p o r tarsi
p e n siero; - j i -
purukusha Ri f l . ess e re
disattento/ vago / superficiale
-pu(u)za non apprezzare, non
d ar peso a ,
i g n o r are, f a r
finta di nulla
-pwa (monosi ll.) prosciugarsi
(della marea)
pwani 9/10 costa, spiaggia, litorale
-pwaya essere troppo grande;
Vocabolario swahili-italiano
R
radhi 9/ 10 Ar . be n edizione
(dei genitori morenti); perdono, scusa, approvazione;
-wia radhi perdonare; agg.
disposto; contento, soddisfatto,
297
siglio; intenzione
raia 9/10 Ar. suddito, cittadino
rais Ar. 5/6 presidente
Rajabu 9/10 Ar. il mese islamico (in cui s i r i corda il
viaggio di Maometto a Gerusalemme)
Ramadhani 9/10 Ar. Ramadan
ramii 9/10 Ar. pronostici; -piga r. divinare, predire il fu-
turo
ramsa 9/10 Pe r. fi e r a, sagra,
2. mezzi di sussistenza
robo 9/10 Ar. un quarto
roho 9/10 Ar. anima, spirito;
kata r .
mor i r e ; - t i a r .
298
agitare; -r.
mi g uu sgam-
bettare
rukhsa = ruhusa
S
saa 9/10 Ar. ora; orologio; saa
sitaAr. mezzogiorno, mezzanotte
manere
saba Ar. sette
-sababisha Cs. causare
A r . dic i a s e tte
(poco usato)
sabini Ar. settanta
sabuni 9/10 Ar. sapone
sachi 9/ 10 Ing. coll. perquisizione; -piga s. perquisire,
cercare
sta volta
safi agg. Ar. puro, pulito, onesto; in ordine
-safiri Ar. viaggiare, spostarsi
-safisha Cs. pulire
-sahaulifu ag g. s m e morato,
disattento
sahihi 1. agg. Ar. giusto, corr etto; 2. 9/10 f i r ma; - ti a s .
firmare
Vocabolario swahili-italiano
299
ripiena
-sameheAr. perdonare
sam(i)li 9/10 Ar. I n d. bu rro
fuso (per cucinare)
sana avv. molto
sanaa 9/10 Ar. arte; s. za maonyesho arti drammatiche
sandarusi 9/10 Ar . g o m m a
copale
sanduku 5/6 Ar. cassa, baule,
scatola; s. la muziki jukebox
sanifu agg. Ar. esperto, molto
abile; estetico; Kiswahili s.
swahili standard
[raro]costringere ad arrendersi
samahani int. Ar. chiedo scusa
av v . f ianco a
subito, immediatamente
300
m en o ,
piantagione; 2. fattoria; 3.
campagna; -a kis h a m ba
agg. rustico; rozzo
shangingi 5 /6 p r o s tituta d i
lusso
disastro, sfortuna
sharti 5/6 Ar. necessit, obbli-
vincere, indurre
-sheheni Ar. trasportare, portare un carico
shemegi Z. = shemeji
Vocabolario swahili-italiano
miguu y a
m t u riv e r ire,
ossequiare; -sh. ha msini
zake andare per i fatti suoi;
Shika lako! Bada ai fatti
tuoi!; - s h i kwa Pa s . es sere
preso; - sh i k ama St a t . t e -
te n er s t r e tto, t r a t te-
Pa s . l .
301
perdere,essere sconfitto; 2.
non riuscire; -shindilia 2
Appl. comprimere, pressare
shingo 9/10, 5/6 c o l l o; s h .
upande id iom. a m a l i n cuore, malvolentieri
-shinikiza fa re p ressione, co-
stringere
shirika 5/6 Ar. societ, compagnia
ordinario
-shona cucire
-shtua sorprendere; -sh(i)tuka, -stuka Po t . tr a s alire,
sorprendersi; -shtu kia P o t .
Appl. sorprendersi
shughuli 9/10 Ar. dovere, impegno, faccenda
-shughulika P ot. A r . essere
occupato/ indaffarato/ impegnato; -shughulikia Pot.
Appl. occuparsi di; - s hughulisha Cs. occupare, im-
pegnare
-shuhudia Ar. attestare, confermare, testimoniare; assistere
302
bligo, dovere
si(y)e noi
siafu 9/10 piccola formica rossiccia che morde f e r ocemente
siagi 9/10 Ar. burro
siasa 9/10 Ar. politica, tatto
-sidishia ppl. coll. o rganizzare, sistemare, procurare
con-trollare,
presiedere
simanzi 9/10 dolore, pena
simba 9/10 leone
simu 9/10 Per. telefono, telegrafo; -piga s. telefonare,
telegrafare
-simulia raccontare, narrare
simulizi 5/6 n a r razione; pl.
tradizione orale
sindano 9/10 ago, iniezione;
~iga s. fare una iniezione
-sindikiza accompagnare
un
v isitatore per u n
t r a tt o d i
strada
sinema 9/10 lng. cinema
-singizia Appl. accusare ingiustamente, calunniare, i n si -
nuare
sinia 9/10 Ar. vassoio
sintaksia 9/10 lng. sintassi
-sinzia sonnecchiare
sio, siyo avv.neg. non
(dei capelli)
-sisitiza ribadire, insistere
(ne1
dire), esortare
sista 5/6 Ing. suora
-sita (I) 1. esitare; 2. fermarsi;
-sitisha Cs. fermare
Vocabolario swahili-italiano
sorprendere
sivyo no; non cosi come dici
skuli 9/10 In g. sc uola (nel
Kenya e a Zanzibar)
-skuti Ing. coll. scrutare, indagare, esaminare
soda 9/10 Ing. bevanda analcolica gassata
sofa 9/10 Ing. divano
-sogea avvicinarsi, allontanarsi, spostarsi; -sogelea Appl.
avvicinarsi
soko 5/6 Ar. mercato
303
chiati
songombinde 9/10 coll. scompiglio, baraonda, caos
-sononeka affannarsi, tribolare
soo 5/6 coll. baruffa
sopsop Ing. co l l. t u t to l u s tro,
tirato a lucido
spea(pati) 9/10 Ing. pezzo di
ricambio
speksheni 9/10 Ing. ispezione;
-piga s. ispezionare
-speksheni, -pekesheni In g.
ispezionare
spekta 5/6 Ing. (= inspekta)
ispettore (di polizia)
-staajabu Ar . me r a vigliarsi;
staajabisha Cs. sorprendere
comodo
starehe 9/10 Ar. 1, d i v e rtimento; 2. comodit, benessere, agio, riposo; escl. stai
304
q.u. in giro
stima 9/10 Ing. nave a vapore,
piroscafo
stimu 9/10 Ing. 1. vapore; 2.
elettricit;
ta a z a s . l u c e
elettrica; // -pata/-pandwa
na s. coll. sbronzarsi
stovu 9/ 1 0 In g . c u c i n a e c o nomica
-stuka = - sh(i)tuka
gargarizzare
sulubu, suluba 9/10 Ar. sforzo, energia; duro lavoro
-sulubu Ar. 1. t orturare, tormentare; 2. rel. crocifiggere
-sumbua infastidire, molestare, dar fastidio; -sumbuka
Pot. essere afflitto
T
taa 9/10 lampada, lume; fanale
spetto, gloria
taaluma 9/10 Ar. di s ciplina
accademica
taarifa 9/ 1 0 Ar . co m u n i c a to,
annuncio
taasisi 9/10 Ar. istituto scientifico
com p o r t amento;
305
Vocabolario swahili-italiano
conto (all'improvviso)
-tahayari Ar. vergognarsi
taifa 5/6 Ar . na z i o ne; -a k i taifa na z ionale; -a k i m a -
taifa internazionale
-taimu 1ng. coll. adocchiare,
tener d'occhio (con mala
intenzione)
taipu 9/ 1 0 In g . m a c c hina d a
me n z i o nare, n o m i n a re,
re)
taka (II) 9 /10, 5/6 sporcizia,
immondizie, spazzatura
-takalamu Ar. poer. parlare
-takata essere pulito; - t a k a s a
Cs. pulire
tako 5/6 natica
= - miliki
Ar. go ve-
rnare,dominare, controllare
-tamani Ar. de siderare, bramare
-tamba, -tambia Appl. v antarsi
-tambaa strisciare,camminare
strisciando/ carponi
tambo 5/6 portamento, andatura
-tambua ri c onoscere, rendersi
conto; - tambulisha
presentare q.u.
Cs.
-tamka pronunciare
306
-tangamana = -changamana
(mescolarsi)
-tangaza Cs. proclamare, pubblicare, rendere pubblico;
~itangazia Rif l. coll. vantarsi
tangazo 5/6 avviso, proclama
tangu prep. (fin) da; t. hapo
d a molto tempo; da or a i n
pol
complicazione
-tatu tre
-tawa condurre una vita ritira-
-tawali = - tawala
-tawanya spargere, disperdere,
gettar via
tawi 5/6 ramo; sezione
tayari agg. Ar. pronto; avv. gi
-tayarisha Cs. preparare
-tano cinque
-tanua 1. a l largare; 2. c o l l .
divertirsi (spendendo); -ta-
proporre un indovinello
-tegemea confidare; aspettarsi;
-jitegemea Rif l. co ntare su
dersi
-tapakaa essere sparpagliato,
propagarsi, infestare
-tapanya disperdere, sparpagliare
-tapeli raggirare, imbrogliare
"a regola d'arte"/ con ingegno
-tapika rigettare
-taraji(a) Ar. aspettarsi, sperare
ficiente
tego 5/6 fattura, incantesimo
malefico, magia
-teka pr e n d ere, c o n q u istare,
coinvolgere; -t. ma ji at t i n -
gere l'acqua
teke 5/6 calcio, pedata; -piga
t. dare un calcio
-tekeleza Cs. e s eguire, compiere, mettere in pratica, at-
tuare
taratibu av v. Ar . le n t a mente,
con calma; o r d i natamente,
teketeke a g g. t e n e ro, m o l l e ,
fiacco
Vocabolario swahili-italiano
dere)
307
sione, televisore
-teleza Cs. Intens. 1. scivolare;
e ssere scivoloso; 2 . c o l l .
sparire, svignarsela
-tema (I) tagliare, tagliuzzare;
-t. kuni tagliare la legna;
mtema kuni taglialegna
-tema (II) 1. sputare; 2. coll.
lasciare (un amante)
tembe 9/10 tipo di casa a tetto
piatto
-tetemeka tremare
tetemeko 5/6 scossa
-teua scegliere
-teule agg. scelto, eletto, ele-
vato
thabiti agg. Ar. risoluto, saldo,
fermo
-tembea passeggiare, camminare; -tembelea Appl. visitare; -tembeza Cs. coll. distribuire (colpi)
valore
thelatashara Ar. tr edici (poco
themantashara Ar . di c i o tto
(poco usato)
thenashara Ar. dodici
-thibitisha Cs. A r . stabilire,
usato)
thelathini Ar. trenta
confermare
-thubutu Ar. os a re, rischiare;
mezzo scellino )
mediche
tifu id. pl a ff ( d i c a d e re s ull a
sabbia)
308
racchio
tisini Ar. novanta
titi 5/6 mammella, capezzolo
-tizama Z = -tazama
perduto
-tilisha < -tia
cere
-toboa perforare; -toboka Po t.
essere bucato
tofali 5/6 Ar. mattone, tegola
tofauti 9/ 10 Ar . di f f e renza;
tere
tishio
5/ 6 mi n a ccia, s p au-
agg. dlvelso
-tofautisha Cs . d i f f e renziare,
distinguere
-toka Pot. (di -toa) uscire; provenire, risultare; -t. d a m u
sanguinare; - tokea A p p l .
Rifl.
309
Vocabolario swahili-italiano
(dentro)
2. accusa, imputazione
tuhumiwa 5/6 cf r . mt u h umiwa
-tukana insultare
-tongoza sedurre
dosso
-toroka scappare
-tosa cfr. -tota
-tosha bastare; // hazimtoshi
coll. gli m a nca una rotella;
adoperarsi; -tumikia P o t .
Appl. essere al servizio di;
tumiza Cs. f a r m a n d a re,
ku w a na
t.
Cs . b utt a r e /
tuhuma 9/ 10 Ar . 1. s o s petto;
-tuna gonfiare
310
-tundika appendere
tundu (I) 5/6 tana, nido; buca
-tundu (II) agg. m a l izioso,
cattivo ( r i fe rito a u n b a m -
bino)
-tunga comporre
tungi coll. ubriaco
-tunukia Appl. regalare, offrire, elargire; -tunukiwa Pas.
ottenere
-tunza
ac c u dire, assistere,
morte
uamuzi 14 decisione; verdetto,
glUdlzlo
uanaanga 14 astronautica; co-
smologia
uanauke 14 femminilit
uanaume 14 virilit
uandishi 14 arte letteraria
uangalifu, uangalivu 14 attenzione, cura, circospezione
U
ua (I) 5/6 fiore
ua (II) (pl. nyua) 11/10 cortile
-ua (III) uccidere; -ulisha Cs.
f ar uccidere, causare l a
ubwabwa 14 1 . p a ppetta di
riso; u. haujamtoka shingoni. idiom. ha a ncora il
latte alla b o cca; u. wa
mtoto fig. sonno; 2. coll.
farina
ubwana 14 signorilit; -piga
u. fare da p a drone, tiraneggiare
uchache 14 1. scarsit; 2. coll.
soldi
Vocabolario swahili-italiano
uchafu 14 sporcizia
uchaguzi 14 1. scelta, elezione; 2. pol. elezioni
uchangamfu 14 buon umore,
allegria, vivacit
uchapaji mashine 14 dattilografia
1 1 / 1 0 = (ki)cho-
311
ufufuo 14 risuscitazione
ufugaji 14 allevamento
ufujaji 14 sperpero
ufukara 14 povert
ufukwe 11/10 riva, spiaggia
ufundi 1 4 ( a bilit nel) m e stiere; bravura, maestria
ufunguo l l/10 chiave; -tia u.
caricare (l'orologio)
ufunuo 14 scoprimento
ufupi 14 b r e v i t; kw a u . i n
breve
ufupisho 14 1. abbreviazione,
accorciamento; 2. lett. rias-
sunto
ufuska 14 depravazione, immoralit
ugali 11 polenta
ugawaji 14 distribuzione
ugeuzi 14 c a mbiamento; u geuzimuundo adattamento
ugonjwa 14 malattia
-ugua ammalarsi
uhai 14. vita, l' essere vivo
312
uhakika 14 certezza
uhalisia 14 realismo; u. hakikifu realismo critico
uhamisho 14 trasferimento
14 at t o vi o l e n t o ,
rapina
uharibifu 14 distruzione
uhasidi 14 invidia
uhodari 14 b ravura, compe-
uke 14 femminilit
ukewenza 14 b igamia, poligamia
uharamia
talit
ukili
tenza
11/ 1 0 p i c c o l a st r i s c ia
ukimwi 14 Aids
ukimya 14 silenzio
ukingo 1 1 / 10 m a r g i ne, o r l o ;
ujamaa 14 1. f r atellanza; 2.
socialismo (africano)
ujambazi 14 delinquenza
ringhiera
ukoka 11 erba da foraggio; kilemba cha u. f ig. adula-
ujana 14 giovinezza
14
ju m l a
palma selvatica
9 /10
ballo
ukumbizoni 11 veranda aperta
313
Vocabolario swahili-italiano
e l e t tricit;
3. coll. Aids
-umka, -umuka Pot.gonfiare,
sollevarsi
ulimaji 14 coltivazione
umoja 14 u n i t; gr a m. singolare; U m o ja w a M at a i f a
Pa s. star/
umas(i)kini 14 povert
umati 14 Ar. (wa watu) quan-
ONU
umri 14 Ar. et
umuhimu 14. importanza
umwagaji 14 spargimento
314
Kiswahi li /nvafuraha
Unguja 14 Zanzibar
unono 14 opulenza, comodit;
-lalau. dormire comodo
unyama 14 bestialit
unyayo 11 / 10 cf r . w ay o /
nyayo
unyenyekevu 14 umilt, modestia
unyonge 14 1. l'essere miserabile/ abietto, 2. debolezzainsignificanza
uongozi 14 guida
upande 11/10 parte; lato, direzione
doratezza; disinvoltura
upungufu 14 diminuzione
upya avv. di nuovo
urafiki 14 amicizia
urahisi 14 facilit
urasimu 14 burocrazia
urefu 14 a ltezza, lunghezza,
profondit
mezzo di trasporto
usalama 14 sicurezza; -a u .
sicuro, innocuo
usalihina, uswalihina
vozione, religiosit
14 de-
usambazaji 14 diffusione
usanifishaji 14 s tandardizzazione
usawa 14 1. uguaglianza; 2.
coll. tempo, periodo, momento; 3. coll. situazione
Vocabolario swahili-italiano
ushirika 14 cooperativa
ushirikiano 14 compartecipazione, collaborazione
ushoga 14 amicizia tra donne
ushujaa 14 coraggio
ushuru 14 Ar. tassa, dogana;
u. wa forodha diritti doganali
usiku 14 notte
usingizi 14 sonno
uso (pL nyuso) 11/10 viso
usomeshaji 14 istruzione, insegnamento
(arma)
utabiri 14 previsione
utafiti 11/10. ricerca
utajiri 14 ricchezza
utamaduni 11/10 cultura, civilt, civilizzazione
utangulizi 14 int r o duzione,
prefazione
utapeli 14 raggiro, truffa ingegnosa
utengano 14 separazione
utenzi 11 /10 p o esia e p ica,
poema
uti (pl. ny u ti) 11 / 10 s telo,
pertica; u. wa mgongo spina dorsale; u. wa m k uki
asta della lancia
utingo 5/6 ( a ssistente dell')
autista dell'autobus, bigliettaio
315
utoto 14 infanzia
utu 14 natura umana, umanit
u. wa ndege aeroporto; 2.
campo, settore
u(w)enda wazimu 14 pazzia,
frenesia
uwezo 14 potere, capacit
uwindo 14 caccia
uwingu (pi. mb i ngu) 11 /10
cielo
uzee 14 vecchiaia
uzembe 14 negligenza
uzi (pl. nyuzi) 11/10 filo, cor-
dicella; -shika/-shikilia u.
insistere, tornare sullo stesso argomento
uzuri 14 bellezza
V
-vaa ve s tirsi, indossare; kum-
316
re su
q .u. ; -valia A p p l.
-vunda
moltissimo
d ec o m p o rsi, e s s e r e
moyo
sco r a g giare, l ett .
spezzare i l
cu o r e ; k um -
m t u h e s hima
(na)
essere attratt
o (da); -a/enye kuvutia agg. attraente
// vuta nikuvute idiom. tira
e molla; indecisione
Vocabolario swahili-italiano
W
-wa essere; -wia Appl.: -wia
radhi perdonare
-wadia Ar. essere arrivato (il
tempo)
-wafiki = - afiki
-wabi Ar. fa re in t e m po; aver
pungere
wakati (pl. nyakati) 11/10Ar.
tempo; cong. me ntre; w .
uliopita gram. passato; w.
uliopo
futuro
pr e sente; w . uj a o
317
318
-wili due
wima 14 verticalit, l'esser diritto; avv. in piedi, verticale
-winda cacciare
wingi 14 1. abbondanza, moltitudine; 2. maggioranza; 3.
gram. plurale
wingu 5/6 nuvola
wino 11 Ar. inchiostro
-wiva = - iva (diventare maturo)
wivu 14 gelosia; invidia
wizi 14 ladrocinio, furto
wodi 9/ 10 In g. co r sia d e ll'ospedale
woga 14 paura
indice
yanki 5/6 Ing. coll. giovanotto
yaya 5/6 Ind. <Port.bambinaia; cameriera
yeye egli, ella
-yeyuka
di s s olversi, s v a nire;
rompere dentro
yu(ko) macho idiom. sveglio
-yumba(yumba)
bar c o llare,
vacillare
z
-zaa procreare, generare, partorire; -zaliwa Pas. nascere; -zalisha
fertilizzare
C s . p r o d urre;
immergersi
zamani 9/10 Ar. te mpo, periodo; passato; avv. nel passato, da tempo, tempo fa
yaliyomo
(forma
v e r bale)
Vocabolario swahili-italiano
plicare
-zika seppellire
-zima (I ) sp e gnere; -zimia
Appl. svenire; -zimika Pot.
spe-gnersi
-zima (ll) agg. 1. intero, sano;
2. vivo; 3. adulto
-zindua s v e gliare a l l ' i i p p r o -
viso; -zinduka(na) P o t .
( Rec.) s v egliarsi a l l ' i m provviso
-zinga roteare; -zingira Appl.
circondare, aggirare
-zingatia
r i c o r dare, t e n ere a
mente
facile ad abituarvisi
319
mormorare, protestare; 2.
coll. parlare; -zozana Rec.
bisticciare, litigare
-zua 1. i n ventare, portare alla
(uno scandalo)
-zuia impedire, trattenere
zuio 5/6 ostacolo
-zungumza conversare
-zuri agg. bello
-zuru cfr. -dhuru
-zurura bi ghellonare, andare
in giro
VOCABOLARIO ITALIANO-SWAHILI
a pr e p. ( d i luo g o) k a t i ka,
kwenye, (ri f. a p e r s one)
kwa; (di t e m po: s i o m e t t e
opp.) mnamo
abbandonare -tupa, -acha; (il
mondo) -fariki A r.
abbassare -shusha -inamisha;
abbassarsi -inama
abbattere -bomoa
abbellimento cfr. ornamento
abbellirsi, farsi bella -labisi
abbondante tele
abbondantemente kemkem,
kem k e m , ch e k wa(chekwa), kochokocho, kibao
abbondanza wingi 14; i n a .
cfr.abbondantemente
abbracciare-kumbatia
abbreviare -fupisha
abbreviazione ufupisho 14
abdicare -jiuzulu far abdica-
komesha, -ondoa
k a n d o (kando), c o l l .
jirani
accarezzare -enga, -bembeleza
re -uzulu
t r a tto di
321
322
miwa 1/2
acqua maji 6; a. corrente maji
ya mfereji;
far acqua vuja; // in cattive acqueyu
maji
Acquario astrol. ndoo 9/10
acquavite mvinyo 3/4; (fatta
clandestinamente)
g on g o
9/10
acuto -kali; essere a. -chongoka
adattamento ugeuzimuundo14
adatto -a kufaa, aula
addio kwaheri; dare l'a. -aga
addizionare -jumlishaAr.
aderire -gandama, -nata; far
aderire insieme -ambata-
nisha
adescare -hadaa, -rubuni
adesso sasa
adocchiare colL -taimu
adoperare -tumia;adoperarsi
-tumika
adorare -abudu
fig.
adulterio ug oni ( p l . n g o ni)
11/10
adulto -zima
adunanza baraza 5/6
aereondege 9/10
aeroporto kiwanja cha ndege,
uwanja wa ndege
affannarsi-hangaika,-sononeka
affanno kukuru kakara 9/10
affare jambo (pl. mambo) 5/6,
b iashara 9/10; c o ll . d i l i
9/10; c oncludere un a .
funga biashara
affatto (con i n egativi) kamwe, katu, kitu idiom.; niente a. hata escl., (la) hasha!
afferrare -shika, -twaa, -kamata, -daka, -nyakua; (alla
gola) -kaba roho
affidare -amini; (un lavoro a)
-agizia
affinch ili
affisso kiambishi 7/8
affittare -pangisha, -kodisha;
(prendere in affitto) -panga,
-kodi
afflitto; essere a. -sumbuka
Vocabo!ario italiano-swahili
aggirare -zingira
aggiungere -ongeza
aggiunta nyongeza 9/10
aggiustare -tengeneza, -rekebisha; aggiustarsi (di problemi) -hongera
agguato; tendere un a. -vizia
agiatezza neema 9/10
agio raha, starehe 9/10
agire -tenda; (v e rgognosamente) -tia aibu; (c oncitatamente) -haha
agitare -tikisa, -punga; agitarsi -cheza, -chezea, -chacharika, -tinga
agitazione mtafaruku 3/4, pilika pilika 9/10
aglio (kitunguu) saumu
ago sindano 9/10
agosto Agosti 9/10
agricoltore mkulima mlirmy 1/2
323
324
essere a. -changamka
allestire -andaa, -andalia.
allevamento ufugaji 14
allevare -lea; (animali) -fuga
alliterazione mwigosauti 3/4
allontanare -ondoa; allontanarsi -ondoka, -jongea, -sogea
allora basi; da a. tangu/ tokea
hapo; proprio a. ndio kwanza; fu p r o p rio a. che
ndlpo
allungare -ny(o)osha.
almeno japo, ijapo(kuwa), angalau, angao
altalena pembezo 5/6
altamente cfr. st r a ordinariamente
altare madhabahu 6
alterarsi -chafuka
alterco cfr. litigio
alterigia kiburi 9/10
alternativa budi, h iari 9 /1 0;
mancanza di a. sharti 5/6
altezza urefu 14, kimo 7/8
alto -refu
altoparlante bomba 5/6
altrimenti la sivyo
altro -ingine; nient'altro che
tupu
altrove kwingineko
alunno cfr. studente
alzare -inua, -nyanyua, -paaza;
// alzare il gomito -piga
mtindi id iom.; al zarsi in
piedi -simama, -inuka
amabile -pole,-pendevu; rendere amabile -pendekeza
amaca tenga, pembezo 5/6
amalgama mchanganyiko 3/4
ananasnanasi 5/6.
anche pia; a. se ingawa
ancora, non ancora bado
Vocabolario italiano-swahili
325
-paka; a p p h carsl
326
appostakusudi, mak(u)sudi
apprezzare -heshimu; non
apprezzare -pu(u)za
approvare (essere soddisfatto)
-kubali, -ridhi
approvazione radhi 9/10
appuntamento m i a di 9 / 1 0 ,
coll. kideti 7/8
appuntito -kali; essere appuntito -chongoka
appunto1haswa
aprile Aprili 9/10
aprire -fungua, -funua; (scopri re) -tumbua
arachide njugu, karanga 9/10
arancia chungwa 5/6
arancio (a lbero) mc hungwa
3/4
arancionemanjano mabivu
arare -lima
arco (arma) uta ( pl. n yuta),
upindi 11/10
ardore jazba 9/10
area eneo 5/6
argento fedha 9/10
argilla udongo 11
argomento hoja 9/10; tornare
sullo stesso a. -shika uzi
ldlom.
aristocratico kindakindaki
aritmetica hesabu 9/10
arma silaha 9/10; gettare le
armi -salimu amri
armadio kabati 5/6
armonizzare -linga
arrabbiarsi -kasirika; far a.
kasiri, -kasirisha, kumwekea fundo idiom.
arrampicarsi - k w ea, -panda,
danda, -paraga
arrendersi -salimu (amri)
arrestare {fermare) -simamisha, -komesha; (impri gi onare) -tia nguvuni; (un lavoro) -viza.
arresto rumande 9/10
arricchire -tajirisha
arrivare -fika
arrivederci kwaheri
arrogante -enye kiburi; essere
arrogante -twaza
arte sanaa, fani 9/10; a. culinaria upishi 14; a. letteraria uandishi 14; arti drammatiche s a naa z a maonyesho
arteria mshipa 3/4
Vocabolario italiano-swahili
ji(a)
aspetto sura 9/10
aspirazione ari 9/10
assaggiare -onja
assalire -hujumuAr.
assassino mwuaji 1 /2, k a tili
5/6
asse ubao (pl. mbao) 11/10,
munda 3/4 ( pl . m i unda) ;
(grande) bao 5/6
assegno hundi 9/10
assemblea mkutano 3/4, hadhara 9/10, bamza 5/6; sciogliere un'a. -vunja baraza
assensokibali 7/8
assenza kutokuwepo 15
assestarsi -tulia
assicurare -hakikish(i)a
assistente msaidizi 1/2
assistenza huduma 9/10
assistere (ai utare) -tunza, -hudumu;
(es s e re p r es e nte)
hudhuria, -shuhudia
a sso: piantare i n a . -piga
chenga
associarsi -shiriki
associazionechama 7/8
327
assolutamente kabisa; a. n o
kamwe
assumere (al la v o ro) -a jiri;
(intraprendere) -shika
asta mti 3/4; (della lancia) uti
wa mkuki
sp o r t. msh a m b u-
liaji 1/2
attaccare (incollare) -bandika;
(assalire ) -hujumu.; attaccarsi -ambatana.
attaccato; rimanere a. -ganda
attanagliare -bana
attento
-angalivu,
an g alifu;
stare a. -angalia,-finga
attenzione uangalifu, uangalivu 14, makini 9/10; (cautela) hadhari 9 /1 0; (c o nsiderazione) n a d hari 9 / 1 0 ;
(l'acqua)
chota (maji)
attingere
-teka/
328
audacejasiri
audacia ujasiri 14
aumentare -zidi, -ongea
aurora alfajiri 9/10
autista dereva 5/6; (d ell'autobus) utingo 5/6
autobus basi 5 /6; (p i c colo)
daladala 9/10
automobile motokaa 9/10, gari
5/6, 9/10; (di lusso) benzi
5/6
automobilina kigari 7/8
autorit am ri 9/ 1 0 ; a v e r e
autorit su -miliki
autorizzazione ruh(u)sa 9/10,
idhini 9/10.
autosufficiente; essere a. -jitegemea
avantaggiarsi -nufaika
avanti mbele; (esclamazione)
karibu! ; portare/ mandare
a. -endeshea
avanzare -songa mbele; (nel
lavoro) -panda; (rimanere)
-saa, -salia
avanzo salia 5/6
roho idiom.
avo babu 9/10
avvelenare -sumisha
avvenimento tukio, tokeo 5/6
avvenire -jiri
avversione bughudha 9/10
avvertire -onya, -asa
avvicinarsi -karibia, -jongea,
sogea
avvisare -nabihi
avviso tangazo 5/6
avvolgere -zonga
azione tendo 5/6, kitcndo 7/8;
(legale) mashtaka 6
azzuffarsi-kabana, coll.-twangana
azzurro buluu
babbeo bwege 5/6 coll.
babbuino nyani 9/10
baciare -busu
badare -angalia; -tunza; Bada
ai fatti tuoi! Shika lako!
badile mwiko 3/4
bagagliomzigo 3/4
bagnare -loweka; bagnarsi,
Vocabolario italiano-swahili
7/8
ballare -cheza(dansi)
ballo (occidentale) dansi, densi 9/10; (tradizionale) ngoma 9/10; // Siamo in ballo,
quindi balliamo. Maji nim eshayavulia nguo, n d ' o
ni-yakoge. i di om.
bambinaia yaya 5/6
bambino mtoto l / 2 , k i n y a ngarika 7/8 K.; un b el b.
grosso toto (matoto) 5/6
bambola (mtoto wa) b andia
9/10
banalit upu(u)zi 14
banana ndizi 9/10
banano mgomba; mdizi 3/4
(raro)
banca benki, bengi 9/10
banco ubao ll / 1 0 ( wa kukalia); (dei testimoni) kizimba
7/8
banconota noti 9/10
bandiera bendera 9/10
baobab (albero) mbuyu 3/4;
(frutto) buyu 5/6
bar kilabu 7/8, baa 9/10
baraonda cfr. caos
barattolo di latta debe 5/6
barba ndevu 10
barbaro mshenzi 1/2
barca chombo 7 /8, m a shua
9/10, jahazi 5/6
barchetta mtumbwi 3/4
-yumba(yumba),
barcollare
pepesuka
barile pipa 5/6
baruffa cfr. rissa
base (fondanzento) msingi 3/4;
(fondo) kitako 7/8
329
basso -fupi
basta basi, bass, horomo K.
fam.
bastardo mwanaharamu 1/2
bastare -tosha
bastonare coll. -twanga
bastonata kirungu 7/8
bastone (sottile) f imbo 9/10,
(da passeggio) bakora 9/10;
(da sostegno) mkongojo 3/4
batosta kipigo, kipondo 7/8,
coll. kosovo 5/6, mkong'oto 3/4
benchjapo, ijapo(kuwa)
benda kitambaa 7/8
bene heri 9 /10; a vv. v i z uri,
330
dhili 1/2
beneficio fadhila, fadhili 9/10
benessere neema 9/10
beni mali 6
benissimo vilivyo (Z.)
benvenuto/i! karibu(ni)
bere -nywa; (alcoolici) co ll.
piga maji/ mtindi/ moto/
mtungi, -kamata masanga,
kamatia (m)chupa, -nyaka
matindi, -kata kilauri.; dar
da bere -nywesha
bersaglio shabaha 9/10
bestemmiare -kufuru
bestialit unyama 14
bestiame mifugo 4, ng'ombe
9/10; l' ora d e ll'apertura
del b.mafungulia ng'ombe
bevanda kinywaji 7/8; (analcolica gassata) soda 9/10;
(inebbriante) u l e vi 1 1 / 6 ,
coll. mtindi 3/4, matindi 6
bevitore mnywaji 1/2
bianco -eupe; bianchissimo
moto
3/4
bocconi kifudifudi
boicottare -vizia
bollire i n t r . -chemka; (f ar)
Vocabolario italiano-swahili
331
brevit ufupi 14
bricco birika 5/6
bricconecfr.furfante
brigante haramia 5/6.
brocca mtungi 3/4
brodo mchuzi 3/4
bronchite mafua 6
brontolare -nuna, -nung'unika
bruciare i n t r . -waka, -ungua,
ungulika; tr. -washa., -unguza
brughiera pori 5/6, nyika 5/6,
msitu 3/4
bruno: color bruno (di pelle)
maji ya kunde
brutalit jeuri 9/10
brutto -bovu
buca shimo, tundu 5/6
burrascagharika 9/10
burro siagi 9/10; (b. fuso per
cucinare) sam(i)li 9/10
bussolotto debe 5/6
busta bahasha 9/10
bustarella rushwa 9/10, kikazatumbo, kinyoandevu 7/8;
332
idiom.
busto kiuno 7/8
buttare -tupa, -bwaga; (dentro)
- tom a , -tumbukiza;
(gi) -a n gusha; bu t tarsi
(dentro)
-jitoma;
(gi)
bwagika Pot.
buzzo cfr. pancia sporgente
caccia uwindo 14, msako 3/4;
dare la c. cfr. cacciare
cacciare -winda, -saka; c.
dentro -sokomeza
piga teke; 2.
(f o otball)
re) -kisi(a)
calcolo hesabu 9/10
caldo moto; (gran calore) joto
5/6
calice cfr. coppa
caligine masizi 6
calma (stato di c.) utulivu 14;
camionlori 5/6
cammello ngamia 9/10
camminare -tembea; (cautamente) -chechemea.; (furtivamente/
s i l e n ziosamente)
nyata
cammino mwendo 3/4; mettersi in c. coll. -piga kiguu
na njia
Vocabolario italiano-swahili
campagnashamba 5/6
campanella (orecchino) heleni, hereni 9/10
campione namna 9/10
campo (coltivato) shamba 5/6,
konde 9/10; (spiazzo) uwanja (pl. nyanja) 11/10; (militare o sportivo) kambi 5/6
canale mfereji 3/4, m l i zamu
3/4
cancellare -futa, -tangua
cancello lango 5/6
cancro l. astrol. kaa 9/10; 2.
(malattia) kansa 9/10
candidato mgombea 1/2
cane mbwa 9/10; (selvaggio)
mbwa mwitu
canestro (di foglie di palma)
pakacha 5/6
canizie mvi 9/10
canna mrija 3/4, tete 5/6; (di
fucile) mtutu (wa bunduki)
3/4
cannella mdalasini 3/4
cannuccia mrija 3/4
cnone kanuni 9/10
cantare -imba; (d el g a l l o )
wika
canzonare -zomea, -pumbaza
canzonatura cfr. derisione
333
5/6
capannone banda 5/6 accr.
caparbiet inda 9/10
capello unywele (pl. nywele)
11/10
334
cavit
c.n. kwetu
pa n go 5 / 6 ; ( so t t o i i
7/8
cenno is hara 9 / 1 0; fa r c.
ashiria
centesimo senti 9/10
cento mia 9/10
ki tuo
(ya)
cera nta 9/10
cercare -tafuta, poet. -zengea;
-pekua,
(assiduamente)
Vocabolario italiano-swahili
335
cinnamomocfr. cannella
cinquanta hamsini
cinque -tano
cintola mkanda 3/4
cio yaani
cipolla kitunguu 7/8 (maji)
cipria poda(ri) 9/10
circa hivi, takriban, kama
circolare -zunguka; far c. -pi-
336
tisha, -pisha
circondare -zunguka, -zonga,
-zingira
circospezione cfr. attenzione
circostanza hali 9/10; ci rcostanze (di vita) mazingira
6; date le circostanze hapo
circuito uzingo 14
citare -dai; (le parole altrui)
nukuu;
(in t r i bunale)
sh(i) taki
citt mji 3/4
cittadino mwananchi 1/2, raia
9/10
civilizzato (persona c.l civile)
muungwana, mwungwana
1/2; essere c. -staarabika
civilizzazione ustaarabu, utamaduni 14
civilt cfr. civilizzazione
clamore hoihoi 9/10
clan ukoo 11/10
classe (sociale) ta baka 5 /6,
9/10; (nel treno) daraja 5/6;
(scolastica) darasa 5/6, klasi 9/ 10;
(grammaticale)
ngeli 9/10
cliente mn u nuzi, m s h (i)tiri,
mteja 1/2, kastoma 5/6
clima hali ya hewa 9/10
club kilabu 7/8
coagularsi -ganda
cocco: noce di c. nazi 9/10;
palma di c. mnazi 3/4
coccodrillo mamba 9/10
coccolare -bembeleza
coda mkia 3/4
codardo mwoga 1/2
code switching -dakizana
coetaneo rika 5/6
gua kinywa
collaborazione ushirikiano 14
collare kala 9/10
Vocabolario italiano-swahili
337
commerciantemfanyabiasha-
fluenzare) -athiri
colpo pigo 5 /6, k i p igo 7 /8 ,
chapa 9/10; (s ulla t e sta)
mdukuo 3/4
coltello kisu 7/8; // rigirare il
c. nella piaga -eleka msumari w a
mo t o j uu ya
kidonda idiom.
coltivare -otesha; (zappare)
lima
coltivatore cfr. agricoltore
coltivazione kilimo 7 /8, ulimaji 14
coltrone mfarishi 3/4
comandamento amri 9/10
comandante mtawala 1/2
comandare -amuru; essere
comandato -amriwa
combattente (per la l i b e razione) mkombozi 1/2
combattere -pigana,arc. -wana; essere costretto a c.
piganishwa
combattimento mapigano 6
come kama, mfano wa, mithili
ya; arc.poet. ja.; c. se kama;
kama k w a mba (seg ui to
dall'indi cati vo)
come? vipi?, -je enclitico; c.
mai? interr. mbona
cominciare -anza
comitato ha lmashauri 9 / 1 0,
kamati 9/10
commedia (o p era t e a t rale)
tamthili(y) a 9/10, mchezo
3/4 (wa kuigiza); (comica)
komedia 9/10
commensale mlaji m w e nza-
(ngu)
compartecipazione
us h irikia-
no 14
compassionehuruma 9/10
compatire -hurumia
competenza uj u zi, u h o dari,
ustadi 14
competere -pambana
competizione sport. (ma)shindano 5/6, michuano 4
compiere -tekeleza; compier-
si -kamilika
compito wajibu, utumwa 14
complemento gram. shamirisho 5/6: c. oggetto shamirisho yambwa; c. a termine
shamirisho yambiwa
completamente kabisa, nyaka-
338
nyaka
completare -kamilisha; completarsi -kamilika
completo kamili; essere completo -kamilika
complicazione tatizo 5/6
componimento insha 9/10
comporre -tunga, -buni; (i l
numero telefonico) -zungusha (namba ya simu)
comportamento
m wend o ,
mwenendo 3/4, tabia 9/10
comportarsi -tenda, -fanya;
-puru(negligentemente)
kusha
compositore mtunga muziki
1/2
composizione insha 9/10
composto gram. ambatani; nome c. jina/ nomino ambatani
comprare -nunua
compratore mnunuzi, msh(i)tiri 1/2
compravendita biashara 9/10
comprendere -tanabahi
comprensioneufahamu 14
compressa cfr. pillola
comprimere -bonyeza., -minya, -shindilia
computer kompyuta 9/10
comunicare (insieme) -wasiliana; (informare) cfr.
comunicato taarifa 9/10
comunicazione mawasiliano 6
comunit ujamaa, ujima 14
con na, kwa
concedere -kidhi, -jalia; (ammettere) -kiri; essere concesso -jaliwa
Vocabolario italiano-swahili
a k uf u a t ana
i m p e gno) - t i a
moyo/ nia
consigliare -shauri
consigliere bwana shauri
consiglio shauri 9/10, 5/6, baraza 5/6, rai 9/10
consolare -pa pole
consolidare -imarisha
consonante konsonanti 9/10
constatare -ng'amua
consultare -shauri; (indovino)
-tazamia
consumarsi, essere c onsumato -chakaa, -lika
contadino mkulima 1/2
contagiare-ambukiza
contaminare cfr. contagiare
contare -hesabu; (su se stesso)
-jitegemea
contatto mgusano 3/4; essere
in c. -husiana; mettersi in
c. -wasiliana
contemporaneo mamboleo
contenitore pipa 5/6
contento radhi.; essere c. -furahika.; far c. -furahisha
contenuto maudhui 6
contesa cfr. disputa
contestatore co l l. mb e i jing
9/10
contestazione ubishi 14
contesto muktadha 3/4
continente bara 5/6
continuamente daima
continuare -endelea, -dumu,
zidi; (senza posa) -fululiza; (osti natamente) -shikilia
continuazione mfululizo 3/4;
in c. mfululizo
contorno kitoweo 7/8
contraddire-pinga,kumvunja
maneno
contrario kinyume 7/8; al c.
bali.
contrarre (una malattia ) -ambukizwa; c. l ' A i d s c o l l .
kanyaga/-kwaa miwaya
contribuire -changia
contributo mchango 3/4
contro dhidi ya
340
maz u n g u mzo
copricapokofia 9/10
coprire -funika, -tandika, -gubika; (il te tto con paglia)
ezeka; ( nascondere i d i fetti di q. u.) kumtilia mtu
kiraka idi om.
coraggio moyo ( p l. m i o y o)
3 /4, ushujaa, ujasiri 1 4 ;
farsi c. -jipa moyo, -(ji)piga moyo kondeidiom.
coraggiosamente kishujaa
coraggioso ja siri; (p e r sona
corag gi osa) s h u jaa 5 / 6 ,
jabari 9/10
Corano Kurani 9/10, msahafu
3/4
corda kamba 9/10; (cinghia)
upote 11/10; le gare con
una c. -funga kamba
cordicella uzi (pl. nyuzi )11/10
coriandolo: seme di c . g i l i gilani 9/10
cornetta del telefono kiwiko
cha simu
hisha
correre -kimbia, -piga mbio,
coll. -pepea; mettersi a c.
cfr. corsa
corretto sahihi
corridoio ukumbi 11/10
corrompere -toa rushwa; lasciarsi c. -pokea rushwa,
la mlungula
corrotto mla rushwa
corruzione rushwa 9/10 ularushwa 14
corsa mbio 9 / 1 0; di c o r s a
mbio, coll. lesi, resi; spiccare/ lanciarsi in una c.
fyatua/ -timua/ -tim(u)ka
mbio, -kurupuka (mbio),
coll. -anza mbele
corsia (d e ll'ospedale) w o d i
9/10
corso (di stttdio) kozi 9/10
Vocaholario italiano-swahili
341
di cotonata porta-bambini)
mbeleko 10
cotto -bivu; essere/ diventare
c. -iva
cottura mpiko 3/4; finire la c.
-ivisha
crampo ganzi 9/10
creare (Dio) -umba
creato maumbile 6
creatore muumba 1/2
creatura kiumbe 7/8
credenza (I) (r e ligione) dini
9/10
credenza (II) (mobile) kabati
5/6
credere -amini, -sadiki; (fermamente) -sadikisha; (supporre) -dhani
crepa ufa(pl. nyufa) 11/10
crepaccio genge 5/6
crescere (di p e r sone) - kua,
(dove, come) -k u l ia; ( d i
piante ecc.) -ota; (aumentare) -zidi, -ongea
criminalit uhalifu 14
crisi shida; 9 / 1 0; su perare
una c. -hongera
cristiano Mk r i s to, m n a sara
1/2, nasari 9/10
criterio (buon senso) busara
9/10
critica uchunguzi, uhakiki 14;
(vi cendevole) msengenyano
3/4
criticare -pima; (biasimare)
sengenya; (velatamente)
piga vijembe; (opera letterari a) -hakiki
critico mhakiki 1/2; agg. hakikifu
342
crocifiggere -sulubu
crocifisso msalaba 3/4
crosta ganda 5/6
cruciverba ch emsha b o ngo
9/10, fumbo la kujaza maneno 5/6
crudele katili; essere c.-katili
crudo -bichi
cucchiaio kijiko 7/8
cucina jiko ( p l. m e ko) 5 / 6 ;
(economica) stovu 9/10
cucinare -pika
cucire -shona
cugino binamu, ndugu 9/10
culla (di reti) tenga 5/6
cullare -chuchia
culmine upeo 11/10
cultura utamaduni 14 Ar.
culturalmente kitamaduni
culto ibada 9/10
cuocere -pika; far c. -ivisha
cuoco mpishi 1/2
cuoio ngozi 9/10
cuore moyo (pl. mioyo) 3/4,
poet. mtima 3/4; II sp ezzare il c . -vunja moyo,
kumkata mtu ini idiom.
cura uangalifu/ uangalivu 14;
prendersi c . d i -t u nza;
cure mediche tiba 9 / 1 0,
matibabu 6
curare -tibu, -uguza
curva mviringo 3/4
curvare -peta
custode mwangalizi 1/2
custodia ulinzi 14
da prep. (m o to d a lu o g o )
katika, kutoka; (agente) na;
(strumento)
kw a ; (te m p o )
tangu, t o kea, t o k a; da
molto tempo tangu hapo;
risultando da kutokana na
dai! ebu
danneggiare -dhuru, coll. -lostisha, -rostisha
debitodeni 5/6
debole dhaifu, -legevu; essere
d. -legea, -nyong'onyea,
tepeta
debolezza udhaifu 14
decadere -komaa
decidere -amua, -azimu, -kata
Vocabolario italiano-swahili
decomporsi -vunda
decorare -pamba
decorazione pambo 5/6, urembo 14
decrepito kisicho nyuma wala
mbele
defecare -nya
deficit hasara 9/10
defunto marehemu 9/10
degradare q.u. kumvua mtu
mbeleko; essere degradato
-vuliwa mbeleko
delegato mjumbe 1/2
delegazione ujumbe 14
delicatezza upole 14
delicato -anana
delinquente mhuni 1/2, jambazi 5/6.
delinquenza ujambazi 14
delitto hatia 9/10, uhalifu 14
demenza wehu 14
demolire-bomoa
denaro fedha 9/10, pesa 10,
coll. ngawira 9/10, uchache
14; (tanto) kitita 7
denigrare coll. -paka
denominatore rnat. a s ili y a
sehemu
denso -zito; essere d. - gandama
dente jino (pl. meno) 5/6
343
344
( usato a l l ' i n i zi o
di
Vocabolario italiano-swahili
shari 9/10
disattento -sahaulifu; essere
d. -jipurukusha
discendenza kizazi 7/8
discesa mteremko 3/4
disciplina fani 9/10; d. accademica taaluma 9/10
disco sahani ya santuri
discordia cfr. disaccordo
discorsomazungumzo 6, kauli
9/10, tamko 5 / 6 , u s emi
11/10; (o zioso/ i n c oncludente) upu(u)zi 1 4; (s e rmone) hotuba 9/10; tenere
un d. -hutubu, -hutubia
discutere -jadili; (d isputare)
bisha(na) ; essere discusso
tajwa
disegnare -viringa,-piga picha
disegno picha 9/10; (intenzione) mradi 3/4
disfatta ushinde 14
disgrazia msiba 3/4, baa 5/6;
presentire una d. kumlizia
ndege mbayaidiom .
disgraziato! ole wake
disinvoltura upujufu 14
disobbedienza ukaidi 14
disonorare -fedhehi, kumtia
mtu aibu, kumpaka mtu uso
mavi idiom.
disonore ari, fedheha 9/10
disordinatamente ovyo
disordine fujo 5 /6, m vurugo
3/4, machafuko 6, msukosuko 3/4, tirivyogo 5/6 Z.;
mettere in d. -vuruga; essere in d. -vurugika, -chafuka
disotterrare -fukua
345
dispensariozahanati 9/10
disperdere -tawanya, -tapanya, -poteza; disperdersi
fumukana
dispiacere kutopendeza (i nf.
neg.); mi dispiace pole (ri-
dispiegare -kunjua
disporre -panga
disposto radhi
disprezzare -dharau
disprezzo d h a rau 9 / 1 0, b e z o
5/6
disputa mabishano 6, mgongano 3/4, ubishi 14
disputarsi -gombea
disseminare -eneza
dissetare -nywesha
dissoluto fuska
dissolversi -yeyuka
distanza masafa 6, umbali 14;
346
beza.
distribuzione ugawaji 14
distruggere -angamiza,-haribu, -tilifu
distruzione uharibifu 14
disturbare -ghasi; essere disturbato -chafuka
disturbo kero 9/10
ditale mtondoo 3/4
dito kidole, chanda 7/8 Mvita;
d. indice kidole cha shahada; d. m ignolo kadogo
(12)) 9/10
dittatura udikteta 14
divano sofa 9/10
diverso tofauti
divertente -cheshi
divertimento st a rehe 9 / 1 0 ,
masihara/ maskhara 6; luogo di d. ramsa 9/10
divertire -pumbaza; divertirsi
-ji1iwaza; coll. -ponda maisha; d. s p endendo co ll.
tanua
d . ) m wan a -
(at t o
ulazi 14
di
d o rmi r )
Vocabolario italiano-swahili
347
eccellente bora
eccellere -bobea
eccetera na kadhalika (n.k.)
eccetto ila, isipokuwa
eccezionale coll. -a haja, -a
aina yake
eccitante -a kusisimua
eccitare -sisimua; essere eccitato -sisim(u)ka
eccitazione hamasa, jazba 9/10
ecco kumbe!; e. perch, ed e.
che ndiposa K.; eccomi labeka; eccolo! huyo(o)!
echeggiare -hanikiza
economia uchumi 14
economico rahisi
edificio jengo 5/6
educazione malezi 6, adabu
9/10
effetto athari, taathira 9/10; a
tutti gli effetti k w a k i l a
hali
effettuare -fanyiza
egli yeye
egoista mwenye kujipendelea;
essere e. kuwa na inda
ehi -je inter. (usato all'inizio
di una fraseinterrogativa)
elargire -tunukia
elastico mpira 3/4
elefante tembo, ndovu 9/10
eleganza umaridadi/ umalidadi
14
elenco orodha 9/10, coll. listi
9/10
ena
ebbene -je inter. (usato
all'inizio di una frase interrogativa)
ebbro sak(a)rani (poet.)
eletto -teule
348
Kiswahili kvvafuraha
ella yeye
eludere -piga chenga
emaciato -dhoofu;rendere e.
sawajisha
emanare cfr. emettere
embrione mimba 9/10
emergere -zuka; far e. -ibua
emettere -toa; (fumol vapore)
-fuka; (un suono) -lia
emozione hisi(a), jazba 9/10
energia bidii, sulubu/ suluba
9/10
energicamente kasi
enfasimkazo 3/4
enigma fumbo 5/6
entrare -ingia
eppure l a kini, w a l akini; e .
davvero escl.ama kweli
erba nyasi (sg. unyasi) 11/10,
majani 6, n y ika 5/6; ( d a
forag gio) ukoka 11
erede mrithi 1/2
eredit urithi 14
ereditare -rithi
eremita mtawa 1/2
eroe shujaa 5/6
errore kosa 5/6
erudito msomi 1/2
esagerare -piga chuku, -tia
chumvi idiom.
esagerazione chuku 9/10
esame mtihani 3/4; sostenere
un e. -chukua mtihani; superare un e. -pasi
esaminare -pima, -chungua,
kagua, coll. -skuti; (attentamente) -chunguza, coO.
piga darubini K.; (qu. i n
profondit) c o l l . kum i i a
dlpu
esclamazione (d i so r p r esa)
mbona, lo(o), assalala; (di
meraviglia) kumbe; (di impazienza) al
escremento ki n yaa, k i n y esi
7/8, mavi 6
eseguire -tekeleza, -tenda
esempio mfano 3/4, kielelezo
7/8
esercito jeshi 5/6.
Vocabolario italiano-swahili
F
fabbisogno hitaji 5/6
fabbricakiwanda 7/8
fabbricazione (spec. in legno)
ujenzi 14
faccenda shughuli 9/10; (problema) coll. ishu 9/10
facchino mpagazi 1/2
349
facile -epesi,rahisi
facilmente taratibu, kwa urahisi
facolt universitaria k i t i v o
7/8
fagioli maharagwe 6, k u n de
(sg. ukunde) 11/10, coll.
mandondo 6
fagotto mzigo 3/4, bunda 5/6
falce mundu (pl. miundu) 3/4
falcetto cfr. falce
falco mwewe 9/10
falegname seremala 5/6
350
Vocabolario italiano-swahili
351
pu(u)za
finto -a bandia
fiore ua 5/6
fiorente:essere f.s(i)tawi
firma sahihi 9/10
firmare -tia mkono/ sahihi
fischiare-zomea
fissare
-pachika;
(guardare
352
forza-lavoronguvu-kazi 9/10
fossa shimo 5/6; (f, scavata)
fuko 9/10
fossomtaro 3/4
foto picha 9/10
fotografare-piga picha
fotografo mpiga picha 1/2
francese (la lingua) Kifaransa
frantumare -saga
frase sentensi 9/10
fratellanza ujamaa, udugu 14
fresco -bichi
frescura ubaridi 14
fretta haraka, pupa 9/10; in f.
hima, chapuchapu id.
friggere -kaanga
frigorifero friji 9/10
frittella kitumbua 7/8
fronte (del viso) kipaji 7/8, paji 5/6 (la uso); di f. a mkabala wa, hadhara(ni); essere
di f./ far f. -kabili; essere
messo/ trovarsi di f. -kabiliwa
Vocabolario italiano-swahili
Q
gabinetto choo (pl. vyoo) 7/8;
(con lo scarico) choo cha
kuvuta
9/10
gamba mguu 3/4; (di l e t to)
tendegu 5/6 o 9/10; darsela
a gambe coll. -anza mbele
gancio kiango 7/8
ganzo (amante) coll. buzi 5/6
garantire -dhamini
garanzia dhamana 9/10
gargarizzare -sukutua
garofano (albero) mkarafuu
3/4; chiodo di g. k a r a f u u
5/6
gatto paka 9/10
gazzella swala, paa 9/10
gelataio mwuza barafu 1/2
gelato barafu 9/10
gelosia wivu 14, gere 9/10
354
ungwana 1/2
genuino halisi
geografia jiografia 9/10
germe mbegu 9/10
gessochokaa 9/10
gettare -tupa; (via) -b waga,
tawanya; (c on v i o l enza)
bwata; (d e ntro) -t o m a ;
(uno sull'altro) -p o romosheana; gettarsi sopra -vamia
ghiaccio barafu 9/10
ghiotto cfr. goloso
gi tayari.
giacca koti 5/6
giacere -lala
giallo rangi ya (ki)manjano
giammai katu
giardino bustani 9/10
gigantejitu (pl. majitu) 5/6
ginocchio goti 5/6
giocare -cheza
giocatore mchezaji 1/2
gioco mchezo 3/4; uchez(aj)i
14
gioia furaha, nderemo 9/10
gioiello johari 9/10
gioire -furahi
giornale gazeti 5/6
giornalista mwandishi wa habari 1/2; coll. mwananyeti,
mnoko 1/2, paparazzi 5/6
giornata kutwa 9; tutta la g.
mchana kutwa
giorno (24 ore) siku 9/10; (opposto della notte) mchana
3; g. e notte kutwa kucha;
tutti i s a nti giorni s i k u
nenda siku rudi idiom.
giovane -changa; (maschio o
giurisdizionemahakimu 6
giustizia haki 9/10
giusto sawa, sahihi
gloria fahari, taadhima 9/10
glorioso -tukufu; e ssere g .
tukuka
gocciolamento mchirizi 3/4
gocciolare -tiririka, -dondoka
Vocabolario italiano-swahili
355
356
a ccu r a t a m ente
)
da g. -ongoza
guidare -ongoza; (u n 'auto)
endesha
guscio ganda, gamba 5/6
gustoso -tamu; essere g. -noga
rl
hall cfr. salone
l
idea fikra 9/10; una pallida i.
fununu 9/10
ideologia itikadi 9/10
idiota juha S/6
iena fisi 9/10
ieri jana. ; l'altro i. juzi
ignorante -jinga, juha 5/6
ignoranza ujinga 14
ignorare -pu(u)za
illudersi -jidanganya
illuminare -angaza
imbarcazionechombo 7/8
imbrogliare -fuja; (ingannare)
-danganya; (a regola d'artel con ingegno) -tapeli
imbroglio matata 6; (inganno)
hila 9/10
imene ungo 11
imitare -igiza
imitazionemwigo 3/4
immaginare -buni
immaturo -bichi; -changa
immediatamente s a sa h i v i ,
mara moja, mara ile
immergere -chovya; immergersi -zama
immischiarsi -jishengesha
immobile tuli (rafforzativo ditulia)
immondizie cfr. spazzatura
Vocabolario italiano-swahili
immorale fuska
immoralit uf u ska, u f i rauni
14
impacchi: fare i. (c on e rbe
medicinali) -kanda
impachettare -funga
impala swala 9/10
imparare -jifunza, -elimu arc.
impazzire -enda wazimu; coll.
-pagawa
impedire -zuia, -dhibiti; i . i l
compimento -vizia
impegnare -shughulisha; impegnarsi -shika kazi; essere impegnato -shughulika
impegno bidii, ji t ihada, shughuli 9/10; applicarsi con
i. -jitahidi, -jitihadi
impero dola 5/6
impertinente mjuvi 1/2
impianto mtambo 3/4
impiegare -tumia, -peleka
impiegato karani 5/6; essere i.
(alle dipendenze) -tumwa
impiego cfr. uso
impigliarsi -kwama
implorare -sihi
imporre -amrisha
importante m u h i mu; c o l l .
nyeti; (grande) -kuu; uomo
i. coll. kibosile 7/8
importanza umuhimu 14
importare (concernere) -husu;
non i m p orta hai d huru/
haizuru; no n m ' i m porta
sijali
impossibile/ cosa impossibile
muhali 9/10 e agg..
imprecare -laani
nga mimba
incisione chanjo 5/6
incitare -chochea; (urlando)
zomea
inclinare -inika
358
ma)
indifferenzakupuuza 16
indigeno -a kienyeji
indigente asiye nyuma wala
mbele
indipendenza uhuru 14
indirizzo anwani 9/10
individuo jamaa 9/10
indizio fununu 9/10
indomani kesho yake, keshoye
indossare -vaa; coll. -tinga
indovinare -kisi(a)
indovinello l u tendawili 7 / 8 ;
proporre un i. -tega kitendaw>li
indovino m p iga r a m li 1 / 2 ;
consultare un i. -tazamia
infastidire
-udhi,
-sumbua,
Vocabolario italiano-swahili
influenza nguvu 9/10, ushawishi 14, athari 9/10; (malattia) mafua 6, bombo 9/10
influenzare -athiri
informare -arifu,-julisha, -pasha (habari), -hubiri
informazione habari 9/10, wasiliano 5/6 (us. pl.)
ingannare -danganya, -hadaa,
-laghai, -rubuni, -zaini; kumpaka mtu uso mafuta kwa
mgongo wa chupaidiom.
inganno hila 9/10
ingegnere mhandisi 1/2
Inghilterra Uingereza 14
inghiottire cfr. ingoiare
inginocchiarsi -piga (ma)goti
inglese (lingua) Kiingereza 7,
coll. kimombo 7
ingoiare -meza; // i. il rospo
meza mrututu
359
inseparabili (come i l d i t o e
l'anello) (kama) chanda na
pete idiom,
inserire -ingiza, -pachika
inserviente mhudumu 1/2
insetto mdudu 1/2
insidiare q.u. c o l l. k u m l i a
dlpu
cl,9)
insultare -tukana, -kufuru,
coll, -paka, -sakama
insulto tusi 5/6
intagliare -chanja, (corteccia)
-gema
intaglio nakshi 9/10
intanto huku
intelletto tafakuri 9/10
intellettuale msomi, mtaalamu
1/2
360
intimo -ada(k)halia
intingere -chovya
intorno darmadari fam.
intorpidimento g a nzi 9 / 1 0 ;
essere intorpidito -fa ganzi
intraprendere -diriki
intriso; essere intriso di -lowa
introdurre -ingiza
introduzione utangulizi 14
inumidire -loweka
inutile -si-ofaa
inutilmente bure
invecchiare -zeeka
invece bali, kumbe; i. di bada-
la ya
inventare -buni, -vumbua; (una menzogna) -zusha
inventario orodha 9/10
investigatore mpelelezi 1 /2 ,
kachero 5/6
investigazione upelelezi 14
investire -vaa
Vocabolario italiano-swahili
-yoyomea, -bubujika
isola ki si wa 7/ 8; l e is o l e
Zanzibar e P emba Vi s iwani
isolarsi -jibari
ispettore mkaguuzi 1 /2; ( d i
polizia) spekta, inspekta 5/6
ispezionare -kagua, -pekua,
speksheni/ -pekesheni, -piga speksheni
ispezione ukaguzi, upekuzi 14,
speksheni 9/10
istituto shirika 5 / 6; (s ci entifico) taasisi 9/10
istruire -elimisha, -fundisha,
arc.-funza. ; istruirsi -jifunza, -soma, arc. -elimu
istruzione elimu 9/10, usomeshaji 14
italiano (i i ngua) Ki i t a liani,
Kiitaliana/o
J
juke-box sanduku la muziki
K
kaki, color k. kaki
kilometro kilomita 9/10
I
l kule
labbromdomo 3/4
lacrima chozi 5/6
ladro mwizi/ mwivi (pl. wezi)
1/2, -enye mkono m refu
idiom. ; coll. k i b a ka 7 / 8 ,
kwapu kwapu 5/6; spelonca di ladri coll. kijiwe 7/8
ladrocinio wizi 14
laggi (lontano) kule
lagnanza nung'uniko 5/6
lagnarsi -nuna, -nung'unika
361
e s s er e l an g u i d o
nyong'onyea
lanterna siraji 9/10
largo -pana; stare l. (di vestiti)
-kwabuka Z.
lasciare -acha; (u n a m a n t e)
coll. -tema; lasciar passare
(un liquido) -vuja; lasciarsi
corrompere -ia rushwa
lascito cfr. eredit
362
p ortar l 'acqua pe r
il
letteratura f a sihi 9 / 1 0; l ,
pa kazi
lavoratore m f a nyakazi 1 / 2 ;
(zelante) mchapa kazi 1/2;
(di pendente) kibarua 7/8
lavoro kazi 9/10; (collettivo)
ujima 14; (duro l.) sulubu/
suluba 9/10
leader kiongozi 7/8, m kurugenzi 1/2
leccare -lamba
legare -funga; (insieme) -fungana; ( c on un a cor d a )
funga kamba; essere legato fungama(na); far legare (gli o ggetti insieme)
funganisha; far legare (in
collaborazione) -funganya
legge sheria 9/10
leggere -soma
leggero -epesi; alla leggera
lekele K. coll.
legno mti 3/4; (grosso pezzo)
kuni 5/6 accr.; legna ukuni
11/10
lentamente taratibu
lente le n si 9 / 1 0; l e n t i a
contatto lensi za mgusano
lenzuolo shuka 5/6, 9/10
leone simba 9/10
leopardo chui 9/10
lepre sungura 9/10
lessico msamiati 3/4
lettera barua 9/10, waraka (pl.
nyaraka) 11/10; l. dell'alfabeto herufi 9/10
laza
lettore msomaji 1/2
( d a u n ca r i c o )
pokelewa
libero wazi
libert uhuru 14
libertino mzinzi 1/2
libricino kijitabu 7/8. (dim.)
libro kitabu 7/8, buku 5/6; arc.
chuo 7/8; (sacro) msahafu
3/4
licenziare -futa kazi
Vocabolario italiano-swahili
(na)
lotta mapambano 6, harakati
9/10
lottare -pambana
lotteria bahati nasibu 9/10
lucchetto kufuli 9/10, 5/6
luce nuru 9/10, mwanga, mwangaza 3/4, anga 9/10; (elettrica) taa za stimu; f ar l .
mulika; m ettere in l .
chomoa
lucido -enye nuru; // tirato a l.
coll. sopsop
luglio Julai 9/10
-
363
ya
luogo mahali 16, pahala/ pahali 16 (Z.); (aperto) uwanja (pl. nyanja) 11/10; (di
offerte al l e a ni me d e i
trapassati) mzimu 3/4; del
l. -a kienyeji; aver l. -jiri
lupo mbwa mwitu
lusinga kilemba cha ukoka fig.
lusingare kumvisha/vika kilemba cha ukokaidiom.
lusinghiero -enye k umt o a
nyoka pangoni idiom.
lussoanasa 9/10
lustro cfr. lucido
lutto (formale) matanga 6
Ph
ma lakini, walakini; ma se...!
mbona (e sclamazi one di
sorpresa}
macchia doa, baka 5/6; (d'alberi) chaka 5/6, kichaka 7/S
cA'm.
macchina mashine 9/10; (automobi le ) mo t okaa 9 / 1 0,
gari 5/6, 9/10; (m. da scrivere) taipu 9/10; (da c u cire) cherehani 5/6; (fotog raf ica) kamera 9/10
macchinario mtambo 3/4
macellare -chinja
364
m alincuore: a
m. s hin g o
upande idiom.
malinteso kutoelewana 15
malizioso -tundu
malridotto hoi, c oll. n y akanyaka
malta chokaa 9/10
shima; f ar m . -kosesha;
essere mancante -koseka
manciata (di cibo cotto) tonge
5/6
mandare -tuma, -peleka; (a
fondo) -d i d imiza; m . a
prendere, far m. -tumiza
manesco -enye mkono mwe-
pesi
manganellata kirungu 7/8
mangiare -la
mangiata (atto di m angiare)
ulaji 14
mangiatore mlaji 1/2
mango (albero) mwembe 3/4
manica mkono 3/4;a m aniche
Vocabolario italiano-swahili
365
mascherakinyago 7/8
maschile -a kiume
maschio m w a namume ( p l .
wauaume) 1/2, dume 5/6
massa ja m ii 9 / 1 0 ; (a r r o t o n-
9 / 10;
medesimo -enyewe
medicina ug anga, u d aktari,
utabibu14; (cura) tiba, dawa 9/10
medico tabibu, daktari 5 / 6 ,
mganga l/2
medio wastani
meditabondo -enye fikira nyingi; essere m. -shika tama
fig
meditare -waza
megafono k i k uza-sauti 7 / 8 ,
bomba 5/6
meglio heri/ k heri, a fadhali,
bora
membro (del corpo) ki u ngo
7/8, ungo 11/6; (di un'associazione) mw a n achama
1/2
memoria kumbukumbu 9/10;
a m. kwa moyo idiom.
mendicante mwombaji l/2
meno kasoro; m. un q uarto
kasa robo/ kaso(ro) robo; a
m. che ila; non ne posso
fare a m.sina budi; essere
m. di -pungua
mensa kantini 9/10
mente akili 9/10; tenere a m.
zingatia; // tieni a m. kaa
ukijua
mentire -ongopa, ku mpaka
mtu uso mafuta kwa mgongo wa chupa idiom.
mento kidevu 7/8
mentre wakati, huku, hali
men orodha ya vyakula
menzionare -taja
meraviglia ajabu 9/10, mshangao 3/4; (rarit) kiroja 7/8
meravigliarsi -staajabu
mercante bepari 5/6
Vocabolario italiano-swahili
367
misura kipimo 7/8; (dimensione) kiasi, kimo 7/8, kadiri 9/10; (di p r o fondit)
pima 9/10; (per granaglie)
kibaba 7/8; i n l a r ga m .
kwa kiwango kikubwa
misurare -pima; (la te mperatura) -pima joto
misurazione upimaji 14
misurino kipimo 7/8
mobili(o) fenicha 9/10
moccio kamasi 5/6
modellare -umba,-sawiri, -finyanga
modello muundo, mwundo 3/4
moderatamente kiasi
moderato wastani
modernizzare; essere modernizzato -staarabika
368
p oi) ha po t e na;
montare -panda
montone kondoo 9/10
morbido laini
mordere -uma,-tafuna
morfologia mofolojia 9/10
moribondo mah(u)tuti
morire -fa, -fariki, -kata roho,
-tupa/ -acha mkono
mormorare cfr.brontolare
mormorio mvumo 3/4
fo(fofo)
mosca inzi 5/6, nzi 9/10
moschea msikiti 3/4
mostra maonyesho 6
mostrare -onyesha, -dhihirisha, -elekeza
Vocabolario italiano-swahili
irrequieto) -furukuta
muro ukuta 11/10, mwambaza
3/4
muscolo musuli 9/10 o 3/4
musica m(u)ziki 3/4 o 9
musicista (di tipo occidentale)
mpiga muziki
muto bubu 5/6
i~l
narrare -simulia, arc.-gana
narrazione simulizi 5/6
nascere -zaliwa Pas.
nascita uzazi 14; di nobile n.
kittdakindaki avv., agg.
nascondere -ficha; (in tasca o
in seno) -futika; (i difetti di
q.u.) kumtilia m tu k i r aka
ldlom.
369
taji, matakwa 6
negare -kana,-kanusha
negativo gram. kanushi; lato
n. ubaya 14
negligenza uzembe 14
negoziante mwenye duka l/2
negozio duka 5/6
nemico adui 9/10, 5/6, mbaya
1/2
nemmeno wala
370
nominare -taja
non sio, siyo; non pi te na
(con un neg.)
nonna nyanya, bibi 9/10
nonno babu 9/10
nord kaskazini 9
nostromo sarahangi 5/6
nota elezo 5/6
notare -tahamaki, -tanabahi
notizia habari 9/10; coll. niuzi,
nyuzi 9/10; notizie segrete
coll. nyeti 9/10
noto ma a lum(u), m a a rufu;
(ben n.) bayana
notte usiku 14; (fonda) usiku
wa manane; (tutta la n . )
usiku kucha; (la n. scorsa)
u siku w a k u a m ki a l e o ;
(nella n. dei tempi) hapo
kale
novanta tisini
nove tisa, arc. kenda
novembre Novemba 9/10
nozze arusi/ harusi 9/10
nuca kisogo 7/8
nucleo kiini 7/8
nudit uchi 14
nudo uchi avv.
nulla (si) kitu; non possiede n.
hana mbele wala nyuma
idiom.; senza far n. co ll.
fwaa E.
nullatenente a s i ye ny u m a
wala mbele
numero idadi 9/10, namba(ri)
9/10, mwongo 3/4; un certo n. (di) kadha(a), kadha
wa kadha;n. uno mosi;fig.
coll. chiboko 7/8
numeroso -ingi, kedekede
nuocere -dhuru
nuora mkwe 1/2
nuotare -ogelea; (nei vestiti,
fig.) -pwaya
nuovo -pya (monosillabico!);
di n. tena, upya
nutrire -lisha
nuvola wingu 5/6
Cg
obbediente -tiifu agg. Ar.
obbedire -tii
obbligatorio -a lazima; essere
o. -lazimu
obbligo lzima 9/10, wajibu
14, sharti, shuruti 5/6; essere d'o. -bidi (in c1.9)
obesit unene 14
m ah i t a ji 6 , v i f a a
Vocabolario italiano-swahili
sudore) kutuzi 9/10; mandare buon o. -nukia; emettere cattivo o. -nuka; emanare un o. n auseabondo
nuka fee/mff
offendere -sakama
offesa tusi 5/6
offrire -toa, -tunukia; offrirsi
jitolea
oggetto kitu 7/8; oggetti disparati mazagazaga 6
oggi leo
ogni kila. (l ' unico N.D. che
precede sempre il N./. a cui
si riferisce!)
olio mafuta 6
oltre a mbali na
oltremare ng'ambo 9/10
ombelico kitovu 7/8
ombra kivuli 7/8
ombrello mwa(m) vuli 3/4
omone j itu (pl. m a jitu) 5 / 6
accr.; coll. njemba 9/10
omosessuale shoga 5/6
onda, ondata wimbi 5/6
onesto safi
Onnipotente M(we)nyezi 1
onorare -heshimu, -stahi, -adhimisha
onore heshima 9, hadhi, taadhima 9/10, mbeleko 10,
fig.; tributare o. a q.u. kumvisha/vika kilemba
onorevole mheshimiwa 'l/2
ONU Umoja wa Mataifa
operosit uchapakazi 14
operoso mchapa kazi 1/2
opinione rai 9/10, maoni 6
opporsi -bisha, -pinga
oppositore mpinzani 1/2
371
372
Kiswahi li kwafuraha
thumni 9/10
ottenere -pata; (ricevere) tunukiwa; (riuscire) -faulu
otto -nane
ottobre Oktoba 9/10
otturare ziba
ottuso -zito
ovest magharibi 9
mw e -
pagamentomalipo 6
paganomshenzi 1/2
pagare -lipa; far p. -toza
paglia nyasi (sg. unyasi) 11/10
pagnotta mkate 3/4
paio jozi 9/10 (di stoffe. i due
pezzi del " k a n ga") d o t i
9/10
palazzojumba 5/6, nyumba ya
ghorofa; p. presidenziale
ikulu 5/6
palco(scenico) jukwaa 5/6
palla, pallone mpira 3/4; gioco del p. mpira 3/4, soka
9/10
pallottola donge 5/6; (di fu cile) risasi 9/10
Vocabolario italiano-swahili
undugu 14
pareo kanga 9/10
parete ukuta 11/10, mwambaza 314
parlamentare mwana-bunge,
mbunge 1/2
parlamentobunge 5/6
parlare -sema, -nena, -ongea,
-toa k a lima, - tokwa n a
kalima, arc. poet. -tongoa,
takalamu.; coll. -zoza, -tonya; p. per se -jisemea; p.
m ale di q . u . -sengenya,
kumsema (mtu) ; p . c o n
rabbia -foka
parlata usemi 11/10
parola neno 5/6, poet. kalima
partire -ondoka
partito politico chama 7/8
partorire -jifungua,-zaa
party tafrija 9/10
parzialit cfr. favoritismo
pascolare -chunga
passante mpita njia 1/2
passaporto paspoti/ pasi 9/10
passare -pita; (d el t e m po)
chukua; (vicino senza toc-
374
peccatodhambi 9/10
peccatore -enyedhambi
pece cfr. catrame
pecora kondoo 9/10
pedata teke 5/6
pedinare -andama
pelle ngozi 9 / 1 0; / / es s ere
pelle e ossa -kondeana
PellerossaMhindi Mwckundu
pelo (di animale) nyoya S/6;
(della ba rba) u d e vu ( p l .
ndevu) 11/10
pena hangaiko 5/6, taabu 9/10,
mateso 6, s i manzi 9 / 10;
(grande) mashaka 6; essere
Vocabolario italiano-swahiii
idhini 9 / 10;
375
pe r messo?
(u)za
pestare (nel mortaio) -ponda
pestello mchi 3/4
376
Vocabolario italiauo-swahili
kumvaa (mtu)
piomborisasi 9/10
piovere -nya, -nyesha
pipistrello popo 9/10
piroscafo stima 9/10
piselli mbaazi 3/4 e 9/10
pista uw a nja ( p l . nya n ja)
I l/10
pistola bastola 9/10
pitone chatu 9/10
pi, di pi zaidi; p. di kuliko,
kushinda; per lo p. agh(a)l abu
piuma nyoya 5/6
placare -tumbuiza
plaff onomat. coll. bwaa; (di
cadere in acqua) chubwi;
(di cadere sulla sabbia) tifu
plasmare -finyanga
plurale gram. wingi 14
poco -chache, haba; un p. kidogo, kiasi, d a p., tra p .
hivi karibuni, punde; da p.
(che vale poco) hafifu;
troppo p. ha i halisi, h aikhalis; per p. non nusura/
nusra.
podiojukwaa 5/6
poema cP. poesia
poesia ushairi 14; (un tipo di
p,/ versi) shairi 5/6; (epica)
utenzi 11/10
poi halafu, baadaye, kisha, tena, aidha
poich kwa sababu, kwa vile,
kwa kuwa, maadam, maana/ maanake
polenta ugali l l
poligamia ukewenza 14
politica siasa 9/10
377
ka; (carico)-sheheni; (carico o bambino) -beba; (alla luce) -fukua, -zua; (via)
vamia; (sul fianco o sulla
schiena) -eleka; (in m o lti
viaggi da un luogo all'altro) -somba
portatore mpagazi 1/2
378
d(u)ra 9/10
potere v. -weza, -mudu
poveraccio kabwela 5/6, hohehahe 9/10 e agg,
povero maskini, fukara 9/10;
(di oggetti) kisicho nyuma
wala mbele; essere molto
p. kutokuwa na mbele wala
nyuma idiom.; povero me!
ole wangu inter.
precisamentebarbara
preciso madhubuti
predica hotuba 9/10, h ubiri
5/6; fare una p. -hutubu,
hutubia
gulizi 14
preferenza mapendeleo 6
preferibilmente afadhali
preferire -pendelea
prefisso kiambishi awali
pregare -omba
preghiera ombi 5/6, sala, dua
9/10
prego karibu; (non ti scomodare) starete; prego? naam
premere -songa; ( col d i t o )
bonyeza Cs.
premessadibaji 9/10
premio kiinua mgongo 7/8
prendere -chukua, -twaa, -shika; (carpire) -nyakua; (ricevere) -pokea; (con le ma-
Vocabolario italiano-swahili
hadhara(ni)
presidente m w enyekiti 1 / 2 ;
(dello stato) rais 5/6
presidenza uenyekiti 14
presiedere -simamia
pressappoco kiasi
pressare -shindilia
pressione msongamano 3/4;
far p.su -gandamiza/ -kan-
379
damiza, -shinikiza
presso kwa; nei p ressi di
penye, kwenye
prestare -kopesha, -azima
prestito mkopo 3/4, deni 5/6;
prendere a p. -kopa, -azima
prestomapema; (veloce) hima,
chapuchapu id.; cosx p. ma-
ra hii
presumere kisi(a), -hisi
presuntuoso -a kiburi; essere
p. kuwa na kichwa kigumu/kikubwa idiom.
380
privare -nyima,-nyang'anya
p romozione: avere un a p .
panda, -pata cheo
promuovere -kuza
pronome g ram. ki w a kilishi
7/8; p. relativo kiwakilishi
rejeshi
pronostico ramli 9/10
pronto ta yari ; (al te l e fono)
p. -faldl
profondit urefu 14; in p. kwa
undani
profondo -refu
profumo manukato 6
progettare -panga
progetto mradi 3/4
programma azimio 5/6, mpa-
naam
pronunciare -tamka
propaganda: fare p. (poli tica)
coll. -piga debe
propagarsi -sambaa, -tapakaa,
coll. -spredi
Vocabolario italiano-swahili
provvedimento ha tua 9 / 1 0;
p rendere un p . -chukua
hatua
pubblico
ha d hara, h a d hira
9/10; in p .
ha d hara(ni),
poet. kadamnasi
pugilato ndondi 9/10
pugno ngumi 9/10, gumi 5/6,
ndondi 9/10, k o nde 5 / 6;
c olpire con u n p . -piga
ngumi
pulce kiroboto 7/8
pulire -safisha, -takasa; (g ra-
381
punto nukta, f o ra 9 / 1 0; p ,
fisso nuktatuli; al p. di, a
tal p. che kiasi cha; p. di
vista kipengele 7/8; segnare un p./ gol -tia fora
pu darsi labda
purch mradi
pure vilevile, pia, tu; sia p .
angalau/ angao
puro safi; (n i e nt'altro c h e )
tupu
pus usaha 14
cg
quaderno daftari 5/6, 9/10
quadrato mraba 3/4
quadrilatero pembenne 9/10
quadro picha 9/10
qualcunomtu l/2
quale? gani? (solo interrog.,
u sato sempre co n
un N./.
ma senza il c l ass.); - p i?
pron. i nterr. ( cl.I an c h e
yepi, cl.2 wepi)
qualit ji n s i, n a m na 9 / 1 0 ;
buona q. sifa 9/10
382
qualoramacadam, pindi
quando? hni interrog.
quanti? -ngapi?
quantit kiasi 7/8, kadiri, chungu, halaiki 9/10; (di gente)
umati 14 Ar.; in grande q.
kochokocho id ., ch e kwa(chekwa) id, co l l .fogo K
quanto? kiasi gani?
quaranta arobaini
quartiere mtaa 3/4
quarto -a nne; un quarto robo
9/10
quasi karibu, takriban, nusura/
nusra
asa/ -wasa
raccontare -simulia,
-hadi-
thi(a)
racconto h adithi 9 / 1 0, k i s a
7/8, (favola) ngano 9/10; r.
breve hadithi fupi 9/10
radere -nyoa
radice mzizi 3/4
radio redio 9/10
radura upenu 11/10
rafforzar/si-kazana
raffreddare/far r.-poza; raffreddarsi -poa
raffreddorekamasi 5/6
ragazza ms ichana 1/2; (all'ini zi azione) mwali, m w ari
(pl. wali/wari) 1/2; (bella)
coll. kipusa 7/8; (giovane)
coll. totoz 5/6
raggirare -tapeli
raggiro utapeli 14
raggiungere -pata, -fikia; (un
obiettivo) -diriki
ragnatela uzi wa buibui
ragno buibui 5/6
rallegrare -furahisha, -changamsha; rallegrarsi -furahi, -chamgamka
Ramadan (il m e se is lamico
del di g i u no) Ra m adhani
9/10; il mese precedente il
R. Shaabani 9/10
rammaricarsi -sikitika, -juta
rammarico sikitiko 5/6
ramo tawi 5/6
rana chura 9/10; come una r.
kichura-chura
rancore uchungu 14
rango cheo 7/8, mwongo 3/4
Vocabolario italiano-swahili
rapina uharamia 14
rapinare -pora
rapinatore haramia 5/6, coll.
kibaka 7/8
rapire -nyang'anya
rapporto uhusiano 14; (resoconto) ripoti 9/10
rappresaglia kisasi 7/8
rappresentante mjumbe 1/2
rarit kiroja 7/8
raschiare -kwangua
rasoio wembe (pl. n y embe)
11/10
rassomigliarsi -fanana
ratto panya 9/10
rattristare -huzunisha, -sikitisha; rattristarsi -sikitika
razione resheni 9/10
re mfalme 1/2
reale halisi agg.
realismo uhalisia 14; r. critico
uhalisia hakikifu
realizzare -timiliza, -tekeleza;
realizzarsi -timizwa
reato hatia 9/10, kosa 5/6
reazionariompingamaendeleo
1/2
recensione tahakiki 9/10
recentementehivikaribuni
recinto boma 5/6; (per animali) zizi 5/6
recipiente chombo 7/8; (ricavato dal frutto di baobab)
kibuyu 7/8
reclamare -dai
reclamo dai 5/6
recluta kuruta 9/10
redimere -komboa
regalare -tunukia, -pa
regalo zawadi 9/10, kipaji 7/8;
384
(pati) 9/10
ricamo cfr. intaglio
ricatto mlungula 3/4
ricchezza utajiri, poet. ukwasi
14; coll. ulodi 14; (b eni)
mali 6; ostentare r. -piga/
fanya fahari
ricco taj iri ; (r i ccone) co l l .
kibosile 7/8
ricerca uchunguzi, utafiti 14,
fatashi 9/1 0
q.u.) -laki
ricevimento
k a r a m u, ta f r i j a
9/10
richiedente mwombaji 1/2
richiedere -agiza
richiesta ombi S /6; p l. m a takwa 6
ricino (pianta) mbarika 3/4
riconciliazione masikilizano 6
riconoscere -tarnbua, -baini,
maizi; (ammettere) -kiri
Vocabolario italiano-swahili
ripensare
(cambiar i d ea)
-diriki; (la
386
fuka
risuscitazione ufufuo 14
ritardare tr. -chelewesha
ritardo uchelewaji 14; essere
in r. -chelewa, -ahiri
ritirarsi -jibari
ritornare -rudi, -rejea, -tegeaZ
riunione mkutano 3/4
riuscire -faulu, -shinda, -fanikia, -mudu, -fuzu,-fua dafu
idiom.; (in un'impresa) -tia
fora; non r. -shindwa
riuscita mafanikio 6
riva ufukwe 11
rivendicazione dai 5/6
riverire -stahi, -shika miguu
(ya mtu)
riversare -mimina, -mwaga;
riversarsi -miminika
rivista jarida 5/6
rivolgere -geuza, -zungusha;
(la parola) -semeza, -semesha
rivoltare -pania
rivoltella bastola 9/10
rivoluzionario mwanamapinduzi, mpinduzi I/2
rivoluzionemapinduzi 6
robusto -neue; persona robusta m tu w a m i r a ba m i -
nne idiom.
romanzo riwaya 9/10
rombare -nguruma
rombo cP. mormorio
rompere -vunja; (il d igiuno)
fungua; ro mpersi -vun-
jika
rompicapo chemsha bongo
9/10
ronzare -ng'ong'a
rosa waridi 5/6
rosso -ekundu; colore r. wekundu 14; essere r. -piga
wekundu
rotazione duru 9/10
roteare -zinga
r otella: / / g h m a n c a
una
rotella coll. hazimtoshi,
hamnazo
rotolare -zungusha; (far rotolare qua e l) -firigisa; rotolarsi per terra -garagara
rotondit mviringo 3/4
rotondo mviringo
rovina ganjo 5/6
rovinare -haribu, -korofisha;
coll. -lostisha, - r ostisha;
rovinarsi -tilifika
rovo mtunduru 3/4
rozzo -a kishamba
rubare -iba, coll. -kwapua,
piga finga; derubare q.c.
coll. -komba mtu mali; essere derubato coll. -lizwa
rubinetto mfereji 3/4
ruga msirimbi/ msirimbo 3/4
ruggire -nguruma
Vocabolario italiano-swahili
rugiada umande 11
rullio e beccheggiomrama 3/4
rullo cfr. leva
ruminare -cheua
rumore kelele 5/6, mlio 3/4
rumoreggiare -vuma
ruolo dhima 9/10
ruota duara 9/10
ruspa tinga 5/6
russare -koroma
rustico -a kishamba
ruvido: essere r. -kwaruza
sabato Jumamosi 9/10
sabbia mchanga 3/4
sacco gunia 5/6; un s. di colL
c hungu nzima, k i bao; / /
mettere in s. (con inganno,
furbizia) -ghilibu/ -ghiribu
sacerdote kasisi 5/6
sacrificare; -toa sadaka; sacrificarsi -j itolea
saggezza ujuzi 14
saggio hakimu 5/6; u n anziano s. mhenga 1/2
Sagittario astrol. mshale 3/4
sagra ramsa 9/10
sala ukumbi 11/10; (di r i c evimento) sebule 9/10
salario (mensile) mshahara 3/4
sale chumvi 9/10
salire -panda, -kwea
salita mpando 3/4
saliva mate 6, udenda 11
salone ukumbi 11/10
salotto sebule 9/10
salsa mchuzi 3/4
saltare -ruka
salutare -salimu, -amkia, -amkua (Kimvita) ; (q.u) - sa-
357
l et t e r a)
wasalaam;
mandare i s. -salimia
salvare -okoa, -salimu; salvarsi per un pelo -ponea
chupuchupu; essere salvato
-nusurika
salve, ciao (risposta al saluto
shikamoo) mar(a)haba
salvezza salama 9/10
sandali hoshi 9/10 (Z.)
sangue damu 9/10
sanguinare -toka damu
sanguinario katili
sanit afya 9/10
sano -zima, tipwa(tipwa).
santo mtawa 1/2
sapere -jua, -maizi, -fahamu;
venire a s. -ng'amua
sapone sabuni 9/10
saporito -tamu
sarcasmo kijembe 7/g; pa rlare con s. -piga vijembe
sarto mshonaji 1/2
satana bilisi/ ib(i) lisi 9/10
savana pori 5/6
388
sbornia u l evi 1 4 , k i l e o 7 ;
smaltire la s . -vunja kichwa i diom.
sborsare coll. -cheua
sbottare -foka
sbraitare -payuka
sbranare -tafuna
sbronzarsi cP. ubriacarsi
sbucare -zuka, -zusha
sbucciare -menya
scacciare -fukuza
scadente hafifu; qu a lit s .
udufu 14
scagliarsi contro -hujumu
scagnozzo cfr. tirapiedi
scala ngazi 9/10; in larga s.
kwa kiwango kikubwa
scalare -kwea
scaldare -pasha moto; scaldarsi (al f u o co, al s o l e )
ota
scarso haba
scassinatore mvunja nyumba
1/2
scatola sanduku 5/6; (di carone) katoni 5/6; scatolina
mkebe 3/4
scavalcare -pindukia
scavare -chimba
scavo fuko 9/10
scegliere -chagua,-teua
scellino (m oneta t anzana e
kenyota) shilingi 9/10
scelta uchaguzi 14
scelto -teule
lemsha/ -teremsha
scettico mtovu wa imani
scheda cheti 7/8
scheggia mwiba 3/4
schema taratibu 9/10
schermo kinga 9/10
schernire -zomea
scherzo mzaha 3/4, masihara/
maskhara 6, shere 9/10
schiacciare -bana, -didimiza,
-minya; (un pulsante) -bo-
nyeza
schiaffeggiare-piga makofi
schiaffokofi 5/6
schiamazzo cfr. clamore
schiarite (atmosferi che) masafa Iajua
schiava mjakazi 1/2; (giovane)
kijakazi 7/8 dim.
schiavit utumwa 14
schiavo mtumwa 1/2
Vocabolario italiano-swahili
schienamgongo 3/4
schiuma povu 5/6
schizzare -nyunyiza; (fuori)
chomoka
sciacquarsi la bocca -sukutua
sciagura mk asa 3 /4, b a l aa,
nuksi 9/10, coll. k i sanga,
kizaa(zaa) 7/8, noma 9/10
scialle leso 9/1 0
scientificamente kitaalamu
scienza elimu, sayansi 9/10
scienziato mtaalamu 1/2
sciocchezza upu(u)zi 14
sciogliere -fungua
scioglilingua kauli-tauria 9/10
scioperare -goma
sciopero mgomo 3/4
scippatorecfr.ladro
scivolare -teleza
scivoloso: essere s. -teleza
scodella bakuli 5/6
scolpire -chonga
scomparire -tokomea, -toweka, -yoyomea, coll. -teleza;
far s. -yeyusha
scompiglio cfr. caos
sconcertare -tia tumbo idiom.
sconfiggere -weza; e ssere
sconfitto -shindwa
sconfitta kushindwa 15
scontrarsi -kumbana
scontro mgongano 3/4, pam-
9/10
scrivano karani 5/6
scrivere -andika; (a macchina)
-piga taipu
scroccare (soldi a q.u.) kumla
mtu pesa
scrutare -chuja, coll. -skuti
scudisciata cf r. frustata
390
-geuzia kibao
seduttore mzaini 1/2
sega msumeno 3/4
segnalare -ashiria
segnare -athiri; (un puntol gol)
-tia fora
selvaggiomshenzi 1/2
sembianza umbo 5/6
sembrare -onekana, -elekea
seme mbegu 9/10
seminare -panda; (far perdere
le tracce ) -poteza
semolino uji 11
semplicionejuha 5/6
sempredaima, sikuzote
senso (si gnifi cato) ma ana
9/10; (percezione) hisi, hisia 9/10;
(c o n oscenza) f a -
Vocabolario italiano-swahili
sette saba
settembreSeptemba 9/10
fani 9/10
sfigurare -sawajisha
sfiorare -amhaa
sfoggiare (bei v e stiti) -p i g a
nguo
sgozzare -chinja
sgranare gli occhi -toa macho,
-kaz(i)a macho
sgridare -fokea, -kemea, -karipia, coll. -koromea
sguardo mtazamo 3/4, nadhari
9/10; (i n v idioso) ki j i c h o
7/8; (da c a ne b astonato)
macho yaliyogonelea unyo-
nge
sgusciare cfv. sbucciare
simposio cfr,convegno
si inter. ndiyo, ndio, naam; far
si che -hakikisha
392
snello -embamba
sniffare -puliza bangi/ ganja
sobrio: diventar s. -levuka
socialismo usoshialisti 14; (africano) ujamaa 14
societ jamii 9/10, shirika 5/6,
kampuni 5/6
soddisfare -timi(li)za, -ridhisha, - tosheleza, kidhi; (l a
passione) -kata hamu
soddisfatto radhi; essere s.
ridhika, -tosheka
sofferenza mateso 6, idhilali
9/10
soffiare
-vuma, - puliza; ( d el
vento) -pepea
soffiata fununu 9/10
soffice laini, -anana, -ororo
soffriggere -kaanga
soffrire-umia
soggetto gram. kiima 7/8
soggezione haya, hofu 9/10;
essere in s. -twazwa
soglia kizingiti 7/8
sognare -ota
sogno ndoto 9/10; brutto s.
jinamizi 5/6
soldato askari 9/10
soldo/i pesa; hela 9/10 (usato
solo
s u l c ont i n e nte t a n -
Vocabolario italiano-swahili
sollecitare -himiza
sollevare -inua, -nyanyua, -paaza, -pania; (uno scandalo)
-zusha; sollevarsi -umuka,
-umka
solo, d a
so l o pek e ya(+possessi vo) ; non solo...
ma licha (ya), mbali n a ,
sembuse/ seuze
soltanto tu; ila
somma jumla 9/10, ujumla 14
sommit kilele 7/8
sonnecchiare -sinzia
sonno usingizi 14, fig. ubwabwa wa mtoto
sopportare -vumilia, -stahimili
soprajuu (ya)
sopracciglia ushi (p1. nyushi)
11/10
sopraffare -shinda, -weza
sordo kiziwi 7/8
sorella ndugu 9/10; (maggiore) da da 9 / 1 0; (m i nore)
mdogo 1/2
sorprendentemente ajabu
sorprendere -fuma, -fumania;
(stupi re) -s hangaza, -staajabisha, -situa/-shtua, -gutua; (con le mani nel sacco)
-bamba; sorprendersi, essere s o r p r eso -gutuka,
stuka, -sh(i)tuka, -shtukia;
essere sorpreso dall'alba
chelea
sorpresa ajabu 9/10
sorridere -tabasamu, -chekelea
sorriso lcheko 7/8, tabasamu
9/10, 5/6
393
sorteggiare -pigakura
sorvegliare -chunga
sospettare -tuhumu,-hisi
sospettato mtuhumiwa 1/2
394
tamaa
spilorceriacfr. avarizia
spina mwiba 3/4; s. dorsale
uti wa mgongo
spingere -kumba, -sukuma;
(dentro) -tumbukiza; (verso) -elekeza; sp i ngersi
avanti -songa mbele
Vocabolario italiano-swahili
spionaggioupelelezi 14
spirare -fariki
spirito nafsi, roho 9/10; (di un
morto/
a n t e n ato) m zi m u
395
stabilizzare -imarisha
staccare -ambua, -bandua;
staccarsi -banduka
stagione maj ira 6 (c a l da e
secca) kiangazi 7/8; (delle
grandi piogge) masika 6;
(delle piccole piogge) vuli
9/10
stagno (I) dimbwi 5/6
stagno (II) (metallo) bati 5/6
stampa chapa 9/10
-choka,
nyong'onyea
standard sanifu
usanifistandardizzazione
shaji 14
stanza chumba 7/8
stare -kaa, coll. -bana; (in pie-
habari (gani)?
starnutire-enda/-piga chafya
starnuto chafya 9/10
statistica takwimu 9/10
stato hali 9 / 1 0; ca t tivo s.
396
suka
stratagemma kitimbi 7/8, wenzo (pl. nyenzo) 11/10
stravaganza kitimbi 7/8
strazio hangaiko 5/6; niente
altro che s. hangaiko tupu
strega mchawi 1/2, coll. k i gagula 7/8
stregare -loga
stregone m chawi 1 / 2, c o l l .
gagula 5/6
stregoneria uchawi 14
stretto -embamba, kikiki id . ;
tenere s . -kaza; essere
stretti -songana; tenersi s.
l'un l'altro -kazana; mettere alle strette -bana
strofinare -futa
strumento chombo 7/8, wenzo
(pl. nyenzo) 11/10
struttura mu undo/ m w u ndo
Vocabolario italiano-swahili
3/4
stucco: rimanere di s tucco
pumbaa, -duwaa; f ar r i manere di s. -pumbaza
studente m w a n afunzi I / 2,
coll. denti 5/6
studiare -soma
studio, studi masomo 6
studioso mtaalamu 1/2
stuoia mkeka 3/4, jamvi 5/6
stupefacente (-a) ajabu
stupefatto:essere s. -pigwa/
shikwa na bumbuazi
stupidit ujinga, upumbavu 14
stupido -jinga, -pumbavu, coll.
mbumbumbu, coll b w ege
5/6; essere s. -pumbaa
stupire -shangaza; stupirsi
shangaa
stupore ms hangao 3/4, mastaajabu 6, bumbuazi 9/10
stuprare -baka
sturare -zibua
sujuu (ya)
suadente -enye kumtoa nyoka
pangoni idiom.
subentrare -ingia
subito sasa hivi, punde, mara
moja, mara ile
succedere cfr. accadere; (seguire) -f u a ta; c h e s u c -
cede(?)coll. kulikoni
successo mafanikio 6, ufanisi
14; aver s . -faulu, -fanikiwa
succhiare -fyonza; (latte materno) -nyonya
sud, al sud kusini 9
suddito raia 9/10
sudore jasho 5; (a profusione)
397
suvviahaya., ebu
svanire -yeyuka, -tilifika
svegliare -amsha; (all'improvviso) -zindua; svegliarsi -amka; svegliarsi a/in..
amkia; svegliarsi all'improvviso -zinduka(na)
svegho: s . y u ( k o) m a cho
398
idiom,
svelare -fichua
svelto -epesi
svenire -zimia
sventolare -pepea, -peperuka,
-ning'inia
sventura cfr. sciagura
svergognare -fedhehi, -tia
aibu
svignarsela coll. -teleza, -ingia
mitini idiom.
stare
svilupparsi -k u a; (b e ne)
komaa; essere completamente sviluppato-pevuka
svolazzarecfr.sventolare
.r
talcopoda(ri) 9/10
tale, tal dei tali fulani 9/10
talismano kago 5/6
tamburo ngoma 9/10
tana pango, tundu 5/6
tanto (rnolto) sana, tele; t .
quanto kadiri; t. meno, t.
pi sembuse, seuze; ogni t.
mara kwa m a ra;
mo coll, kibao
tappeto zulia 5/6
tardare -chelewa, -kawia
tardi: pi t. ba adaye; far t.
chelewa
tascamfuko 3/4
tassa ushuru 14
tassi teksi/ taksi 9/10
tastare -papasa
tastoni: andare a t. cfr. ta-
tan t i s si-
9/10
telefonare -piga simu
telefonista mpokeasimu 1/2
telefono simu 9 /1 0. ; telefonino cellulare coll. m t a ndao 3/4
telegrafare -piga simu
telegrafo simu 9/10
telescopio darubini 9/10
televisione televisheni, runinga, luninga 9/10
televisore cfr. televisione
temere -ogopa, -hofu, -cha; t.
Vocabolario italiano-swahili
per -chelea
temperatura: misurare la t.
(corporea) -pima joto
tempi enzi 9/10; (antichi) kale
9/10; n ella n o tte d ei t .
hapo kale
tempio hekalu 5/6
tempo wa kati ( p l . n y a kati)
I l/10, zamani 9/10, majira
6, coll. usawa 14; (atmosferico) h a l i ya hewa ;
(libero) nafasi 9/10, wasaa
14; (breve) ki tambo 7/8;
(soleggiato) masafa la jua;
da t./ t. fa za mani; i n t .
utile mapema; da molto t.
tangu hapo; essere arrivato
(il tempo) -wadia; fare/arrivare in t. -wahi; essere
raggiunto in t. -wahiwa
temporaneamente kwa muda
temporeggiare -piga falaki
tenda (tessuto) pazia 5/6; (al
campeggio) hema 5/6
tendenza mwelekeo 3/4
tenere -shika; (insieme) -shikama; (s t retto) -s h i kilia,
nasa; (in g r e mbo o i n
spalla) -p a k ata; te n e rsi
stretti l'un l'altro -kazana;
ben tenuto nadhifu
tenero -ororo, teketeke
tensione mvuto 3/4
tentare -j aribu
tentativo jaribio 5/6
tentennare -ning'inia
teoria nadharia 9/10
terapia tiba 9/10
terminare -maliza; (gli studi)
hitimu
399
5/6
testimonianza shahada 9/10
testimoniare -shuhudia
tetto paa 5/6
tettoia upenu l l/10
tifoso shabiki 5/6
timorato di Dio mswalihina,
msalihina l/2
timore hofu, haya 9/10
timpano upatu 11/10, 11/6
tipo aina 9/10; di v a ri t i p i
namna kwa namna
400
nosill.)
tramonto magharibi 9
-kokota;
tr a s c i-
narsi -sota
trascorrere (il tempo) -shinda,
coll. -bana
trascurare -futu
trascuratamenteovyo
trasferimento uhamisho 14,
kuhama 15
trasferire -hamisha; trasferirsi -hama, -gura K.; -t. a
hamia
trasformare -badilisha, -geu-
ma g euzi 6,
40l
Vocabolario italiano-swahili
trasportare -sheheni
trasporto uchukuzi, usafiri 14;
mezzo di t. colL usafiri 14;
prezzo del t. nauli 9/10
trattare (un argomento) chukua;t.m ale q.u. kumtenda;
t. bene q.u. kumtendea
trattenere -chelewesha, -zuia,
-bamba, -shikilia
tratto (linea) mstari mfupi; ad
un t. mara
troppo mno
trotterellare -tim(u)ka
trovare -kuta
trucco hila 9/10, kitimbi 7/8
truffa madanganyo 6; (ingegnosa) utapeli 14
truffare -zaini
truffatore mzaini 1/2
piga mbizi
tuffo mbizi 9/10
tumulto msukosuko 3/4, coll.
sakata 5/6
tuo -ako
tuono radi 9/10
turbante kilemba 7/8; portare/ mettere ilt. -piga kilemba
U
ubriacare -levya; ubriacarsi
lewa, coll. -pata/ -pandwa
n a s t i m u , -vaa
ldtom.
m i w ani
402
ubriaco mlevi 1/2, poet. sak(a)rani; coll. tungi; u. fradicio chakari, coll bwaa
uccello ndege, arc. nyuni 9/10;
u. di malaugurio ndege
mbaya, mumbi 9/10; chiamare un u. di m. kumlizia
ndege mbaya
uccidere -ua, co l l . k u m fanyizia, -tafuna, -dedisha;
far u. -ulisha
ufficiale rasmi agg., avv.; (militare) a f ande 9 /10, 5 / 6 ;
(funzi onario) afisa 5/6
ufficio of i si 9 / 1 0 ; (g o v ernativo) idara 9/10; (doganale) forodha 9/10
uguagliare (e ssere ug u ale)
linga, lingana (na); (rendere uguale) -linga, -sawazisha
uguale sawa; ugualmente sa-
wa(sawa)
ultimogenito kichinja mimba
7/8
umanit utu, ubinadamu 14
umidit rotuba 9/10, ukungu
11/10 o 11/6
umido chepechepe; essere u.
lowa
umile -nyonge, -nyenyekevu
umiltunyenyekevu, unyonge
14
umore moyo 3/4, tabia 9/10;
buon u. uc hangamfu 14,
diventare di buon umore
changamka
undici kumi na moja, edashara
ungere -paka
unghia ukucha 11/10, kucha
5/6 accr.
unico pekee, -a pekee, coll. -a
aina yake
uniforme sare 9/10
unire -unga, -unganisha; essere unito -ungama(na); essere uniti assieme -shikamana, -ungana; unirsi ad
altri -changamana, -tangamana
unit umoja 14
universit chuo kikuu 7/8
universo dunia 9/10
uno -moja; uno di -mojawapo;
urinare -kojoa
urlare -piga kelele; (contro)
zomea
urlo yowe 5/6
urtare -kumba; urtarsi-kumbana
urto mgongano 3/4, kikumbo
7/8
USA Marekani
usanza mila, desturi 9/10
usciere bawabu 5/6
403
Vocabolario italiano-swahili
vario mbalimbali
vasaio mfinyanzi 1/2
vasetto mkebe 3/4
vaso dumu 5/6
vassoio s inia 9/10, ~9
/10 Z
vecchiaia uzee 14
vecchietta kizee 7/8
vecchietto kikongwe 7/8
I/
vacanza l i k izo 5 /6 o 9/ 1 0 ,
(permes.so)ruh(u) sa 9/10
vacca ng'ombe 9/10
vaccinare -chanja
vaccinazione c ha n jo 5/ 6,
mchanjo 3/4
vacillare -yumba(yumba)
vagabondare -tanga(tanga)
vagabondo mhuni l/2
vaglia hundi 9/10
vago (non chiaro) -si-o dhahiri; essere v. -jipurukusha
vaiolo ndui 9/10
valigia begi 9/10, mfuko 3/4;
fare la v. -funga mzigo
valle bonde 5/6
valore thamani 9/10; di v. -a
thamani
vano -tupu
vantaggio faida, nafuu 9/10;
trarre v. -faidika
vantarsi -twaza, -ona fahari
(juu ya), -tamba, -tambia,
coll. -jitangazia
vanto maringo 6, fahari 9/10
vapore mv uke 3 / 4, u k u ngu
11/10 o 11/6
velo taji 9 / 1 0; ( v . n e r o d e l l e
di
ci b o
cot t o al
mercato) mama-kapile
venerdi Ijumaa 9/10
venire -ja, -fika, coll. -tinga
venti ishirini
vento upepo 11/10
ventre tumbo 5/6; sul v. k i fudifudi
veramente kweli
veranda baraza 5/6; (aperta)
ukumbizoni 14
404
(usati) c o l l. m i t u mbi 4 ;
sfoggiare bei v. -piganguo
vetro kioo 7/8
vettura gari 5/6, 9/10
via njia 9/10; (di citt) mtaa
3/4
viaggiare -safiri
viaggiatore msafiri
viaggio safari 9 / 1 0; i n t r a -
vicolo k i c hochoro 7 / 8, u c h o -
verit k w eli 9 , u k w e li 1 4 ,
hakika, yakini 9/10; affrontare la v. kumpasu1ia jipu
idiam.
veritiero msema kweli 1/2
vero kwe1i, -a kweli, halisi
versare -mwaga/ -mwaya Z.,
mimina
verso (I) prep. mnamo
verso (II) (p oet.) shairi 5/6,
ubeti 11/10
verticale wima
verticalit wima 14
vestire q.u. -visha; (forni re
vestiti a q.u.) -vika; vestirsi
-vaa; v e stirsi c on c u r a
valia, -1abisi Z.
vestito nguo 9/10; (maschile)
suti 9/10; (femminile) gauni, rinda 5/6, kanzu 9/10,
kivazi 7/8; vestiti mavazi 6,
choro 11/10
video coll. kideo 7/8
vietare -kataza, -kanya
vigliacco mwoga 1/2
villa jumba 5/6
villaggio kijiji, kitongoji 7/8
vincere -shinda, - fuzu; ( a l
gioco) -tia fora, coll. -wini;
essere vinto -shindwa; a-
prendere
safarl
un
v.
-funga
405
votare -pigakura
voto (pol.) kura 9/10; (sco/astico) alama 9/10
vuol dire ndio kusema
vuoto -tupu agg.
lP/
water closet choo (cha kuvuta)
/
zafferanomanjano 6
zanzara mbu 9/10
zanzariera chandarua/ chandalua 7/8; sostegno per la
z. besera 9/10
Xanzibar Unguja 14
zappa jembe 5/6
zappare -lima
zebra punda milia
zelo uchapakazi 14
zero sifuri 9/10
zia (p aterna) sh angazi 5 /6 ;
(materna) mama (mkubwa/
mdogo)
zio (m aterno) mj o mba 1 / 2 ;
(paterno) baba ( m kubwa/
mdogo)
zona eneo 5/6; (di i nfluenza)
viwanja 8
zoppicare -chechemea., -tepeta
zoppo kiwete 7/8
zucca buyu 5/6 (lett. frutto del
baobab)
zucchero s ukari 9 /1 0; z . a
quadretti sukari mawe
zucchetta kibuyu 7/8 dim.
AREE SCIENTIFICO
DISCIPLINARI
www.aracneeditrice.it