Meunarodni znanstveno-struni skup

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA

Primjer Ivani-Grada: Mogunosti revitalizacije i obnove starog Ivania
Ivani-Grad, 11. studenoga 2011.

Dr.sc. Tatjana Grediak

Upravljanje lokalnim
ekonomskim razvojem
turistika valorizacija kulturne
batine u funkciji ekonomskog
razvoja
Dr. sc. Tatjana Grediak, Ministarstvo Turizma RH, Zagreb, Prisavlje 14, Tel: ++385 1 61 69 111, Fax: ++385 1
61 69 396 , tatjana.gredicak@mint.hr

Saetak
Kulturna batina i turizam su po svom sadraju veoma kompleksni. S obzirom da turizam pridonosi
cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistika valorizacija izvora kulturne batine koji su nastajali
tijekom niza stoljea treba biti jedan od primarnih ciljeva. Istodobno, razvoj kvalitetnijeg turizma
pridonosi jaanju nacionalnog kulturnog identiteta, bez kojega je gotovo nemogue valorizirati
potencijal kulturne batine u turistike svrhe. S druge strane, marketing kao trina orijentacija
usmjerena prema potrebama potroaa, a turizam kao socioloka kategorija, osnova su za
istraivanja meuovisnosti marketinkog pristupa valorizacije kulturne batine i razvoja turizma. Uz
pomo primjene drutvene koncepcije marketinga, mogue je zadovoljiti odreene potrebe potroaa
i to poseban segment posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruenju ne oekuju
samo puki odmor. Takvo ispunjenje moe se postii turistikom valorizacijom kulturne batine u
funkciji ekonomskog razvoja, prema emu je usmjeren i ovaj rad.
Kljune rijei: kulturna batina, marketing, turizam, razvoj

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

Turistika valorizacija kulturne batine u funkciji ekonomskog

razvoja
Dugoroni razvoj turizma Republike Hrvatske potrebno je temeljiti na aktivnoj zatiti prirodne
i kulturno-povijesne batine. U Republici Hrvatskoj postoje stvarne, ali nedovoljno istraene
mogunosti primjene i razvoja sadraja kulturne batine u funkciji razvoja turizma.
Problematika predmetnog znanstvenog istraivanja odnosi se na utvrivanje specifinosti
turistike valorizacije potencijala kulturne batine, ime se pridonosi ekonomskom razvoju.
Namjera je utvrditi elemente koji utjeu na mogunost ukljuivanja kulturne batine u tokove
turizma, kako bi se potom uinkovitim upravljanjem kulturnom batinom utjecalo na
cjelokupni turistiki razvoj. Primjena takve koncepcije inzistira na naglaavanju
zadovoljavanja potreba ciljnih trita i drutva u cjelini. To konkretno znai da pri uvoenju,
eksploataciji i razvoju svakog, pa tako i turistikog proizvoda koji se temelji na koritenju
vrijednosti kulturne batine, treba voditi rauna o nunosti ouvanja svih karakteristika
okruenja turistike odrednice kao, npr., u sociolokom, kulturolokom i ekolokom smislu.
Izravno u vezi s problemom odreuje se osnovna svrha istraivanja: u okviru ekonomskih
znanosti ustanoviti i analizirati doprinos uinkovite valorizacije kulturne batine u funkciji
ekonomskog razvoja. Namjera je istraiti mogunosti valorizacije kulturne batine u cilju
turistikog razvoja, odnosno, ukazati na neophodnost primjene turistike valorizacije
kulturne batine kao uporita za neprekidno stvaranje konkurentskih prednosti. Pored opih
naela znanstvenoistraivakog rada, tj. irenja znanstvene spoznaje i dokazivanja
postavljene hipoteze, cilj je ovog istraivanja stvoriti uporine toke pomou kojih e
znanstvena spoznaja i u praktinom smislu pridonijeti konkretnom unapreenju valorizacije
kulturne batine, a time intenziviranju razvoja turizma, generirajui konkurentske prednosti
koritenjem vrijednosti stvarane tijekom povijesti. U tom smislu postavljaju se glavni ciljevi
istraivanja: istraiti postojee znanstvene spoznaje iz podruja predmetnog istraivanja,
istraiti raspoloivu relevantnu literaturu te predloiti mogunosti uinkovite valorizacije
kulturne batine u funkciji ekonomskog razvoja. U okviru definiranog problema istraivanja,
postavlja se temeljna znanstvena hipoteza: na temelju znanstvenih metoda mogue je
dokazati da turistika valorizacija kulturne batine pridonosi ekonomskom razvoju.
U znanstvenom istraivanju, formuliranju i prikazivanju rezultata istraivanja, u okviru ovoga
rada primijenjene su sljedee znanstvene metode: metoda analize i sinteze, induktivna i
deduktivna metoda, metode dokazivanja i opovrgavanja, apstrakcije i konkretizacije,

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

generalizacije i specijalizacije, komparativna metoda, metoda klasifikacije, deskriptivna

metoda i povijesna metoda.
S obzirom da se ovaj rad bavi znanstvenim dokazivanjem mogue turistike valorizacije
kulturne batine u funkciji ekonomskog razvoja, bitno je definirati kulturu i kulturnu batinu.
U tom kontekstu vrlo je vano promatrati i kulturu kao proces, jer je turizam sam po sebi
dinamina pojava. Kulturna batina je skup vrijednosti, vjerovanja, ponaanja, simbola, kao
to su, npr., tradicija, obiaji, odijevanje i umjetnost te oblika nauenog ponaanja lokalne
zajednice u razliitim vremenskim razdobljima. Moe se definirati nain ivota koji drutvo
dijeli, a koji se prenosi s generacije na generaciju i za koji se smatra da je tipian za
odreenu drutvenu skupinu u prepoznatljivom vremenskom razdoblju. Ona pokriva mnogo
aspekata ivota zajednice, kako prolih tako i sadanjih. Kada se govori o prolosti, batina
ukljuuje jedinstvena povijesna i kulturna postignua odreenog vremena koja se pamte ili
uvaju kako bi ih sadanje ili budue generacije mogle iskusiti. Takvo shvaanje kulture,
odnosno kulturne batine, istie prije svega njezine nematerijalne oblike. Pojam kulturne
batine obuhvaa i povijesne gradove i naselja, odnosno kulturni krajolik koji u njemu
odrava stoljetnu ljudsku aktivnost, stvarajui narodnu tradiciju. Time pojam kulturne batine
poprima dimenzije koje je potrebno sagledati kao cjelinu, kako bi se pojedini segmenti te
iste batine u povijesnom kontekstu mogli bolje razumjeti i time tumaiti, odnosno kako bi te
povijesne injenice prihvatilo i autohtono stanovnitvo i turisti.
Valorizacija kulturne batine u okviru marketinkog pristupa ima mnogo mogunosti za
unapreenje politike proizvoda i/ili usluga u funkciji razvoja turizma. Jedan od primarnih
elemenata marketinkog miksa je razvoj proizvoda i/ili usluga. Polazi se od pretpostavke da
proizvod i/ili usluga mora biti maksimalno prilagoen potrebama i preferencijama potroaa.
Proizvodi i/ili usluge kulturne batine zadovoljavaju drutveno pozitivne potrebe, odnosno
odreene estetske, ideoloke, moralne i etike kriterije. Nije jednostavno odluiti se izmeu
postojeih, postojeih zastarjelih, postojei modificiranih ili pak posve novih proizvoda i/ili
usluga kulturne batine.
Zbog lakeg odluivanja potrebno je prethodno izvriti istraivanje trita te ustanoviti za
kojim i kakvim proizvodima i/ili uslugama kulturne batine postoji potranja, kakve proizvode
i/ili usluge nudi konkurencija te na osnovi svega formirati odreeni proizvod i/ili uslugu,
respektirajui pritom vaee estetske i umjetnike kriterije. Gledajui s aspekta subjekta
ponude proizvoda i/ili usluga kulturne batine, gotovo nikada nije rije samo o jednom
proizvodu i/ili usluzi kulturne batine, ve o vie njih koji zajedno ine kompleksni
proizvodno/usluno-prodajni program.

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

Promatrajui sa stajalita Ivani-Grada, znaajniji elementi batine Ivani-Grada su crkva

Sv. Petra dovrena 1831. godine u kasnobaroknom stilu. Krajem prolog stoljea, oko crkve
je ureen park u stilu engleske parkovne arhitekture, a 1925. godine pred ulazom u crkvu
podignut je spomenik 1000. godinjici hrvatskog kraljevstva.
Meu zanimljivostima Ivani-Grada je i Gradska vijenica. Stara opinska zgrada (Magistrat,
Gradska vijenica) smjetena je uz upnu crkvu, na platou nekadanje utvrde. Sagraena je
u razdoblju od 1871. do 1889. Godine, kada sama utvrda ve gubi obrambeni znaaj.
Proelje je dananji izgled dobilo u radovima poetkom 20. stoljea. Nad ulazom je reljef
grba opine Ivani iz 1889. godine, a lijevo od ulaza postavljana je spomen ploa
znamenitom Ivanianu uri Deeliu, pioniru hrvatskog vatrogastva. Naime, u Ivani-Gradu
je 1892. godine utemeljeno i jedno od najstarijih dobrovoljnih vatrogasnih drutava. Vezano
uz znamenite osobe, zanimljivo je selo Vezie, rodno mjesto operne primadone Milke
Trnine.
Odgojno-obrazovnu i kulturnu tradiciju nastavljaju danas dvije osnovne i jedna srednja kola
te Puko otvoreno uilite, s raznovrsnim kulturno-umjetnikim programima i knjinicom.
Prva puka kola osnovana je u Ivani-Gradu 1750. godine, slubeni joj je naziv bio
Komunalna puka kola, a 1877. godine osnovana je itaonica, pod nazivom Graanska
itaonica, jedna od najstarijih kulturnih institucija te vrste u Republici Hrvatskoj.
S ciljem poticanja izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oivljavanje
tradicijskih i umjetnikih obrta i domae proizvodnje u funkciji razvoja turizma, 1997. godine
zapoela je obnova proizvodnje lana u Posavini i popularizacija lanenih proizvoda, izradom
lanenih runika za englesko trite. Danas ve nekoliko tkalja izrauje laneno platno i ostale
proizvode od lana, tradicionalne nonje, uporabne i ukrasne predmete, ali i proizvode
modernog dizajna prema narudbi kupaca. Takoer na turistikom tritu postoje i izvorni
suveniri od koe i suveniri od drveta.
U samom Ivani-Gradu turistima, gostima i posjetiteljima stoji na raspolaganju suvremena
kino dvorana, a odrava se i ciklus tjednih i mjesenih kulturno-zabavnih priredbi u Domu
kulture. U Ivani-Gradu takoer djeluju: Vokalni ansambl Milka Trnina, KUD Ivani, KUD
Ogranak seljake sloge Posavski Bregi, KUD Posavec Dubrovak Lijevi/Topolje, KUD
uro Kundek Caginec, Puhaki orkestar KUD-a Posavec, Muki komorni zbor Posavec,
Udruga slobodnih umjetnika Forma 2000. te VIS Pelister. Od manifestacija i dogaanja u
funkciji razvoja turizma treba istaknuti: Ivaniki fanik u veljai, Dane Grada i Festival lana u
lipnju, Meunarodnu biciklistiku utrku Memorijal Stjepana Grgeca u kolovozu, Buijadu u
listopadu, Smotru mukih pjevakih skupina Hrvatske u studenome, a organiziraju se i

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

druge kulturne, zabavne i sportske priredbe. U Ivani-Gradu aktivno ve skoro cijelo stoljee
djeluju mnoge sportske udruge i klubovi, a duga tradicija i dobri rezultati postignuti su u
nogometu, rukometu, biciklizmu, koarci, streljatvu i karateu. Ivani-Grad ima sportsku
dvoranu, sportske terene za nogomet, rukomet, tenis te automatsku etverostaznu kuglanu.
Pokraj Ivani-Grada nalazi se jedinstven izvor ljekovite nafte pa je tu sagraena bolnica
Naftalan. Naftalan je ljeilite poznato u svijetu po rijetkim i jedinstvenim, prirodnim,
ljekovitim izvorima. Naftalan, po kome je ljeilite dobilo ime, je specifina vrsta ljekovite
nafte, ije je ovo drugo nalazite u svijetu i jedino u Europi. Slana termalna voda, kao
rezidua Panonskog mora i ljekovita nafta-naftalan, uz suvremeno opremljenu fizikalnu
medicinu, predstavlja odlinu osnovu za lijeenje konih i reumatskih bolesti. Upravo ti
prirodni ljekoviti initelji i suvremeno koncipirana fizikalna terapija te odlian medicinski tim,
osnova su za razvoj ljeilinog turizma.
S obzirom na naprijed navedeno, treba krenuti s diversifikacijom dosadanjeg ogranienog
kapaciteta, s ciljem razvoja potpuno nove koncepcije proizvoda i/ili usluge kulturne batine.
Pri tome se misli na kombinaciju razliitih, u biti osnovnih proizvoda i/ili usluga kulturne
batine spojenih u jednu cjelinu koja predstavlja doivljaj ili iskustvo. S aspekta kulturnopovijesne batine, turistiki proizvod i/ili usluga moe se podijeliti u sljedee skupine:

stacionarni turizam - boravak i rekreacija

vjerski turizam - hodoaa te

izletniki turizam - kruni izleti, tematski izleti.

U sklopu stacionarnog turizma, proizvod i/ili usluga kulturne batine trebao bi biti utemeljen
na mogunosti provoenja glavnog godinjeg odmora, jednog njegovog dijela, u zelenilu i
umjerenoj klimi ili pak vikend-aranmana. Ciljna grupa gostiju su turisti tree dobi, ake
ekskurzije te posebne interesne skupine. Sezona bi mogla trajati kroz cijelu godinu, iako je
realno za oekivati vei intenzitet gostiju u periodu od svibnja do listopada.
Ovaj proizvod i/ili usluga kulturne batine u sebi integrira boravak s osmiljenim sadrajima,
kulturnim manifestacijama i dogaanjima. Trebao bi biti utemeljen na prirodnim atrakcijama
te kulturno-povijesnoj batini, a podrazumijeva obilaske iz jedne ishodine toke tijekom
viednevnog boravka. Navedeni proizvod i/ili uslugu kulturne batine mogue je kombinirati
sa sportsko-rekreacijskom ponudom i aktivnom animacijom gostiju ( nogomet, rukomet,
tenis, kuglanje, plivanje i vonja biciklom te, prije svega, atraktivni hobi-programi). Kod hobiprograma treba otvoriti u blizini atraktivnih turistikih lokaliteta male duane - majstorske
radionice. U njima bi posjetioci mogli sami sudjelovati u izradi predmeta od lana, drveta i
gline. Turistu, kroz mogunosti direktnog sudjelovanja u kreiranju nekog proizvoda i/ili

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

usluge, barem prividno ta odreena destinacija postaje blia, a tradicionalni obrti

jednostavni. Turist bi se osjetio korisnim, a njegov odmor i utroeni novac svrsishodnim.
Naravno, od svega toga poznao bi se i financijski efekt. Temeljne pretpostavke za razvoj
takvog turistikog proizvoda i/ili usluge kulturne batine, treba biti postojanje: kulturnih i
prirodnih atrakcija, smjetajnih kapaciteta, termalnih voda, osnovne rekreacijske i zabavne
ponude.
Postojanje sakralnih objekata potencijal su za razvoj vjerskog turizma uz organizaciju
hodoaa i protenja.
Izletniki turizam veoma je vaan turistiki proizvod i/ili usluga kulturne batine. Kod krunih
izleta, proizvod i/ili uslugu treba oblikovati povezivanjem i obilaskom kulturno-povijesnih
atrakcija u odreenom zemljopisnom podruju. Kod tematskih izleta, proizvod i/ili uslugu
kulturne batine treba oblikovati povezivanjem i obilaskom tematski srodnih kulturnopovijesnih atrakcija.
Sezona izletnikog turizma takoer moe trajati cijele godine, iako je ponovno realno
oekivati vei intenzitet u razdoblju od svibnja do listopada. Ciljne grupe turista na koje bi
trebalo fokusirati turistiku ponudu su: ake ekskurzije, obitelji, trea dob te naroito
stacionarni gosti u veim turistikim destinacijama.
Jedan od posebnih oblika turistikog proizvoda s aspekta kulturno - povijesne batine
takoer je i nematerijalna kulturna batina. Nematerijalna kulturna batina je suvremeni i
ivui kulturni fenomen, a ne neto to je bilo i ostalo u davnoj prolosti.
U funkciji to cjelovitije operacionalizacije marketinkog pristupa turistike valorizacije
kulturne batine, treba prije svega kulturna dobra obnoviti, a nakon toga im i odrediti
adekvatnu namjenu. Ono to se s dananje toke gledita ini realnim, moguim i korisnim
je:

otvaranje cijelog ili nekog dijela spomenika kulturne batine za posjetitelje u odreenom,
unaprijed dogovorenom vremenskom terminu, kako bi ga u to vrijeme mogle obii struno
voene turistike grupe ili pojedinci, a kako se ne bi ometalo mogue zbivanje uobiajenih
aktivnosti u objektu

obiljeavanje i postavljanje interpretativnih panoa i osnovnih pisanih informacija u blizini objekata

kulturne batine u koje nije mogue ui.

S obzirom na postavljene ciljeve politike proizvoda i/ili usluga kulturne batine, marketinki
pristup turistike valorizacije kulturne batine u funkciji ekonomskog razvoja, moe se
definirati kroz unapreenje kvalitete i sadrajnu diversifikaciju postojeih turistikih kulturnih
proizvoda i to:

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

ukljuivanjem i razvojem ponude kulturno - povijesnih dobara u robno-novane tokove na

turistikom tritu, u prvom redu ukljuivanje objekata kulturne batine u turistiku ponudu te
razvoj vjerskog turizma

unapreenjem kvalitete, ve zastarjele i ograniene hotelijerske, ugostiteljske i sportsko rekreacijske ponude

poveanjem iskoritenosti kapaciteta za cjelogodinje poslovanje

to se tie izletnikog turizma, proizvod i/ili uslugu treba adekvatno opremiti, a potencijalno
atraktivnim izletnikim, povijesnim lokalitetima osigurati informacijske i prihvatne funkcije te

oblikovati ruralni turizam kao turistiki proizvod i/ili uslugu, s uporitem u tradicionalnim oblicima
ivota kao dio kulturne batine.

Kada je rije o prilagodbi kulturne batine Ivani-Grada potrebama posjetitelja, nain

prezentacije i organizaciju grae treba prilagoditi potrebama turistikog trita. Kulturne
institucije trebaju nuditi dodatne usluge kojima bi se istodobno obogatio doivljaj posjetitelja
i poveala njihova potronja. U svom sklopu trebaju imati suvenirnice i/ili kafi/restoran za
odmor i predah posjetitelja. Dostupnost kulturne batine ne odnosi se samo na fiziku i
vremensku dostupnost, ve i na dostupnost informacija o samoj atrakciji. Potrebno je tiskati
promotivne materijale u veoj nakladi, koji trebaju biti dostupni kranjim korisnicima. Uz
odreene pomake u prilagodbi radnog vremena, proirenju usluge, uinkovitu promociju i
bolju suradnju s turistikim sektorom, resursi kulturne batine mogu biti spremni za
valorizaciju u funkciji razvoja turizma. Takoer, potrebno je stvoriti klimu u kojoj e se
inicijative razvoja kulturnog turizma prepoznati kao prioritetne. Sama organizacija ovisi o
vjetinama i znanjima kljunih nositelja inicijativa kulturno-turistikog razvoja te je u tu svrhu
potrebno osmisliti sustav obrazovanja u cilju razvoja znanja i vjetina.
Pratei iskustva mnogih zemalja u podruju turizma, moe se uoiti, ve prije vie
desetljea, da se turistika ponuda fokusira na dva elementa, prirodni i kulturni. Oba
elementa zahtijevaju dugotrajne i intenzivne pripreme, a kasnije odravanje. Konkretno
reeno, potrebno je stvoriti infrastrukturne uvjete koji se odnose na izgradnju adekvatne
prometne i smjetajne infrastrukture te nezaobilazne promocije koja naglaava specifinosti
i razumljive te lako prihvatljive razloge za izbor ba jedne od mnogih turistikih destinacija.
Raznovrsnost ponude s obzirom na kvalitetu, odnosno raznovrsnost sadraja koji se nude,
omoguuje da se mnogi potencijalni turisti mogu, s obzirom na svoj osobni ekonomski
potencijal, prilagoditi toj privlanoj destinaciji. Dakle, treba pronai adekvatan pristup kojim
potencijal kulturne batine u kontekstu turistike valorizacije moe pridonijeti poveanju

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

konkurentnosti hrvatskog turizma i time u konanici ubrzati te unaprijediti ekonomski razvoj,

odnosno ivotni standard.
Orijentacija na turizam baziran na valorizaciji kulturne batine, posljedica je zasienosti
koritenja iskljuivo prirodnih izvora kao to su, npr., klima, ume, tla, podmorja i gorja.
Turizam temeljen na valorizaciji potencijala kulturne batine istodobno je i posljedica
ukljuivanja sve veeg broja ljudi u turizam, kao svojevrsni socioloki i ekonomski fenomen
izmeu dva svjetska rata, a naroito iza Drugog svjetskog rata. Izvorite turizma moe se
povezati i s karakteristikom ljudi da rado naputaju svoje stalno mjesto boravita kako bi
boravili u drugim prostorima gdje se posveuju drugim aktivnostima, neto drugaijim nego
to to ine kod kue.
Turistika valorizacija kulturne batine jedan je od selektivnih oblika turizma koji moe
hrvatskom gospodarstvu dati dugoronu konkurentsku prednost. Za turistiki sektor,
sustavni razvoj kulturno-turistike ponude donosi brojne prednosti, budui se tako podie
kvaliteta ukupnog turistikog proizvoda, privlae se turisti vee platene moi, produljuje se
sezona, geografski se proiruje potranja izvan glavnih turistikih tokova, ime se potie
regionalna ekonomija destinacije, stimulira se potranja i potronja jer se turistu nudi vei,
dulji i kvalitetniji raspon aktivnosti i dogaanja u destinaciji u kojoj boravi.
Revizija dosadanjih i izrada novih dugoronih planova te Strategije razvoja turizma
Republike Hrvatske treba se temeljiti na suvremenim principima aktivne zatite kulturnih i
prirodnih vrijednosti. To su, prije svega, principi koji su sadrani i u Ustavnim odredbama o
posebnoj zatiti dobara od opeg interesa i o zatiti ovjekove okoline. Namee se potreba
preispitivanja dosadanjih koncepcija i utvrivanja sasvim novih orijentacija u buduem
dugoronom razvoju turizma na podruju Republike Hrvatske. Te nove orijentacije moraju
imati prvenstveno zatitni, korektivni i sanacijski karakter. Aktivna zatita prirodne i kulturnopovijesne batine mora biti osnova te korektiv planova i strategija razvoja turizma na svim
nivoima. Diferencirani sustav zatite pridonio bi optimalnoj turistikoj valorizaciji posebnosti i
komparativnih prednosti itavog prostora Republike Hrvatske. Takav pristup bi budui razvoj
turizma usmjerio prvenstveno na one selektivne oblike turizma koji svojim sadrajem
najbolje zadovoljavaju dominantne motive u sferi turistike potranje i generiraju trajno
ouvanje ambijetalnih vrijednosti. Takoer bi takav pristup pridonio i ekolokoj sanaciji
podruja koja su degradirana i devalorizirana zbog forsiranog razvijanja uniformiranih oblika
masovnog turizma. Svojom raznolikou i disperzivnou, selektivni oblici turizma mogu
znatno utjecati na ravnomjerniju prostornu i vremensku distribuciju turistikog prometa. Iako
selektivni oblici turizma iz zatitnih razloga ne mogu i ne smiju biti masovni, oni mogu dati
pozitivne i mjerljive rezultate.

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

Temeljem gorenavedenoga moe se zakljuiti da je obnova, zatita i prezentacija hrvatske

kulturne batine imperativ vremena. U tom kontekstu izuzetno je vano razvijati znanstvena
istraivanja. Na temelju tih istraivanja drava treba educirati i osvijestiti stanovnitvo o
vrijednostima prirodne i kulturne batine. Republika Hrvatska svojim prirodnim i kulturnim
skladom i meuovisnou, dubokoj utemeljenosti europskih graditeljskih tradicija i pejsane
arhitekture, idealna je za interdisciplinarna prouavanja, istraivanja i

popularizaciju

kompletne hrvatske nacionalne prirodne i kulturne batine u funkciji razvoja turizma, a time i
cjelokupnog gospodarskog razvoja.

Izvori i bibliografija
Alfier, D. (2000.) Turizam: znaajan faktor drutveno - ekonomskog razvoja, Zagreb,
kolska knjiga
Antolovi, J. (1998.) Ekonomsko vrednovanje graditeljske batine, Zagreb, Mikrorad d.o.o.
Blaevi, B. (2007.) Turizam u gospodarskom sustavu, Opatija, Fakultet za turistiki i
hotelski menadment u Opatiji, Sveuilite u Rijeci
Boniface, P. (1999.) Managing Quality Cultural Tourism, London, Routledge
Grbac, B. (2007.) Naela marketinga, Rijeka, Solutio, Ekonomski fakultet Rijeka, Sveuilite
u Rijeci
Grediak, T. (2002.) Marketinka strategija turistike valorizacije spomenika kulturne
batine, magistarski rad, Zagreb, str.109.
Grediak, T. (2008.) Kulturna batina u funkciji turizma, u:Acta Turistica Nova, Zagreb,
Utilus - visoka poslovna kola, str. 205.-235.
Grediak, T. (2009.) Kulturna batina i gospodarski razvitak Republike Hrvatske, u:
Ekonomski pregled, Zagreb, Hrvatsko drutvo ekonomista Zagreb, str. 196.-218.
Grediak, T. (2010.) Marketing strategija ruralnog turizma, Zbornik radova Drugog hrvatskog
kongresa o ruralnom turizmu s meunarodnim sudjelovanjem, Hrvatski farmer d.d., str.
109.-119.
Grediak, T. (2010.) Uloga ene u poticanju razvoja ruralnog turizma, u:zbornik radova 1.
meunarodni znanstveni skup, Status i uloga ene u ruralnim podrujima, Zagreb, UNDP &
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, str. 61.-71.
Grediak, T. (2010.) Marketinki pristup valorizacije kulturne batine u funkciji razvoja
turizma, doktorska disertacija, Rijeka str.178.

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

10

Kotler, Ph., Bowen, J. T., Mahens, J. C. (2007.) Marketing for Hospitality and Tourism,
Pearson.
McKercher, B., du Cros, H. (2002.) Cultural tourism: The partnership between tourism and
cultural heritage management. New York: The Haworth Hospitality Press.
Mencer, I. (2003.) Strateki menadment i poslovna politika, Rijeka, Naklada Vitagraf.
Ministarstvo turizma RH (2010). Strateki plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.2013., Ministarstvo turizma RH.
Poon, A. (1994.) The New Tourism Revolution, Tourism Management, Vol. 15, No. 2, 1994.,
str. 29.
Richards, G. (2006.) How to market tourist attractions, festivals & special events, Longman
Group UK Ltd.
Tomljenovi, R., Marui, Z., Weber, S., Hendija, Z. i Borani, S. (2003.) Strategija razvoja
kulturnog turizma - Od turizma i kulture do kulturnog turizma. Zagreb, Institut za turizam
Zagreb
Ostali izvori
Ministarstvo turizma RH, www.mint.hr
Hrvatska turistika zajednica, www.htz.hr
Turistika zajednica grada Ivani-Grad, www.tzig.hr
Institut za turizam - Zagreb, www.iztzg.hr
Ministarstvo kulture RH, www.min-kulture.hr
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva RH, www.mzopu.hr
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva RH, www.mrrsvg.hr
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva RH, www.mingorp.hr
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, www.dzs.hr
Narodne novine, www.narodne-novine.nn.hr
UNESCO Intaglibe Heritage, www.portal.unesco.org/culture/en/ev.php
European Union, www.europa.eu.int
World Tourism Organization, www.world-tourism.org
European Heritage, www.european-heritage.net

MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA | Ivani-Grad (Croatia), 11.11. 2011.
Grediak

11

Tatjana Grediak diplomirana je ekonomistica. Akademski stupanj doktorice znanosti iz

podruja drutvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija stekla je 2010. godine na
Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Rijeci. Samostalno je objavila nekoliko znanstvenih i
strunih radova iz podruja drutvene koncepcije marketinga u turizmu. Zaposlena je u
Ministarstvu turizma RH u Upravi za posebne oblike turizma i turizam na kontinentu na
mjestu naelnice Odjela za ruralni turizam.