Pravila Za Klasifikaciju Brodova, Dio 26, 2009

PRAVILA
ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Dio 26. - ZAVARIVANJE
2009.
HRVATSKI REGISTAR BRODOVA

21000 Split Marasovieva 67 P.P. 187
Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11
Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59
E-mail: tech.coord@crs.hr
web site: www.crs.hr
Odlukom Upravnog vijea Hrvatskog registra brodova o Tehnikim pravilima,

Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova
DIO 26. - ZAVARIVANJE
stupaju na snagu dana 01. sijenja 2009. godine
PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE 2002.

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA
Dio 26. - Zavarivanje
Znaajnije izmjene u odnosu na Pravila 2002. godine, su zasjenjene.
Time nisu obuhvaene izmjene uslijed pravopisnih, gramatikih ili tiskarskih greaka.

DIO 26.
Predmetni odjeljak pravila ukljuuje zahtjeve slijedeih meunarodnih organizacija:
International Association of Classification Societies (IACS)

Meunarodno udruenje klasifikacijskih zavoda (IACS)
Unified Requirements (UR) - Usaglaeni zahtjevi (UR):
W17(2005), W23(1997), W26(2005), W28(2005)

Unified Recommendations - Usaglaene preporuke:
No. 17(1987), No. 20(1988), No. 47(2006), No. 70(2006)

International Standard Organization (ISO):
Meunarodna organizacija za normizaciju (ISO):
CEN ISO/TR 3834-6: 2007

European Norm (EN):
Europske norme (EN):
EN ISO 14731: 2006

Europske norme sa statusom hrvatske norme:
HRN EN 287-1: 2004/+AC: 2007 +A2: 2007, HRN EN 439: 1999, HRN EN 875: 2001,
HRN EN 876: 1999, HRN EN 895: 1999, HRN EN 910: 1999, HRN EN 970: 2000,
HRN EN 1289: 2000/+A1: 2003+A2: 2008, HRN EN 1290: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008,
HRN EN 1291: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN 1320: 1999, HRN EN 1321:
1999, HRN EN 1481: 1999, HRN EN 1435: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN
1712: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN 1713: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN
EN 1714: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN ISO 3834-1: 2007, HRN EN ISO 38342: 2007, HRN EN ISO 3834-3: 2007, HRN EN ISO 3834-4: 2007, HRN EN ISO 3834-5:
2007, HRN EN ISO 4063: 2001, HRN EN ISO 5817: 2004, HRN EN ISO 6520-1: 2008,
HRN EN ISO 6947: 1999, HRN EN ISO 9606-2: 2007, HRN EN ISO 10042: 2008/+
Ispr. 1: 2008, HRN EN ISO 13920: 1999, HRN EN ISO 15607: 2004, HRI CEN ISO/TR
15608: 2008, HRN EN ISO 15609-1: 2008, HRN EN ISO 15614-1: 2007, HRN EN ISO
15614-2: 2007, HRN EN ISO 17562-1: 2004, HRN EN ISO 17562-2: 2004
2009

DIO 26.
Sadraj:
Stranica
OPI ZAHTJEVI, DOKAZI O OSPOSOBLJENOSTI, ODOBRENJA ........................................................... 1
1.1
1.2
OPI ZAHTJEVI ..........................................................................................................................................................................1

ZAHTJEVI ZA ODOBRENJE RADNIH ORGANIZACIJA ZA IZVOENJE ZAVARIVAKIH RADOVA U
BRODOGRADNJI I BRODSKOJ STROJOGRADNJI ................................................................................................................2
ATESTIRANJE ZAVARIVAA ..................................................................................................................................................4
ATESTIRANJE POSTUPKA ZAVARIVANJA .........................................................................................................................18
DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE ........................................................................................................................28
TEMELJNI PRIJEMAZI POGODNI ZA ZAVARIVANJE........................................................................................................48
1.3
1.4
1.5
1.6
IZRADBA I NADZOR ZAVARENIH SPOJEVA.............................................................................................. 50
2.1
2.2
2.3
2.4
IZRADBA ZAVARENIH SPOJEVA..........................................................................................................................................50

TOPLINSKA OBRADBA...........................................................................................................................................................51
ISPITIVANJE ZAVARENIH SPOJEVA METODAMA BEZ RAZARANJA...........................................................................54
MEHANIKA I TEHNOLOKA ISPITIVANJA ......................................................................................................................58
PRIMJENA ZAVARIVANJA U RAZLIITIM PODRUJIMA BRODOGRADNJE I BRODSKE

STROJOGRADNJE.............................................................................................................................................. 63
3.1
3.2
3.3
3.4
ZAVARIVANJE BRODSKOG TRUPA .....................................................................................................................................63

ZAVARIVANJE KOTLOVA I POSUDA POD TLAKOM........................................................................................................68
ZAVARIVANJE BRODSKIH CJEVOVODA............................................................................................................................69
ZAVARIVANJE U BRODSKOJ STROJOGRADNJI ................................................................................................................70
DODATAK I............................................................................................................................................................................................71
DODATAK II ..........................................................................................................................................................................................73
2009

DIO 26.
OPI ZAHTJEVI, DOKAZI O

OSPOSOBLJENOSTI,
ODOBRENJA
1.1
OPI ZAHTJEVI
1.1.2.2
Primjenu drugih pravila, normi preporuka ili
tehnikih uputa odobrava Registar, u svakom pojedinanom
sluaju posebno.
1.1.2.3
Ako postoje razlike u zahtjevima izmeu ovog
dijela Pravila i drugih odnosnih normi ili specifikacija, primjenjuju se zahtjevi ovog dijela Pravila, ako nije drugaije odreeno.
1.1.3
1.1.1
Openito
1.1.1.1
Ovaj dio Pravila primjenjuje se na sve zavarivake radove predviene za izradbu i ugradnju elemenata nove konstrukcije, izmjene ili popravke:
1.
trupa broda, nadgraa, palubnih kuica;
2.
ureaja i opreme;
3.
strojeva i strojnih ureaja;
4.
kotlova i posuda pod tlakom;
5.
cjevovoda
1.1.3.1
Tehnika dokumentacija za zavarivanje dostavljena Registru na odobrenje, prije poetka proizvodnje, mora
sadrati sve neophodne pojedinosti za pripremu, izvoenje i,
gdje je primjenjivo, kontrolu zavarenih spojeva.
Ovi podaci u pravilu obuhvaaju pojedinosti o:
osnovnom materijalu, veliini i dimenzijama
proizvoda;
postupku zavarivanja i dodatnom materijalu
za zavarivanje;
obliku i dimenzijama zavara;
predgrijavanju i unosu topline tijekom zavarivanja;
toplinskoj obradbi nakon zavarivanja;
naknadnu obradbu zavara;
nain i opseg ispitivanja;
zahtjeve koji se primjenjuju na zavarene
spojeve (npr. kakvoa, kategorija prihvatljivosti i sl.).
koji se izrauju po Pravilima i pod nadzorom

HRVATSKOG REGISTRA BRODOVA (u daljnjem tekstu:
Registar).
Napomena:
Izrazi "zavarivanje", "zavarivaki radovi", "postupci zavarivanja itd. upotrebljenim u ovim Pravilima takoer
"pokrivaju" sve ostale toplinske i/ili mehanizirane postupke spajanja kao npr. lemljenje, koje, budui se prema uvjetima osiguranja kvalitete smatra "specijalnim postupkom" zahtjeva prethodno ispitivanje koje se mora provesti
s osposobljenim osobljem i trajno nadzirati. Ova Pravila
se primjenjuju na jednak nain na ove postupke. Nain i
opseg zahtjeva osiguranja kvalitete Registar e propisati
za svaki pojedini sluaj posebno.
1.1.1.2
Ovaj dio Pravila se primjenjuje na sve zavarivake radove na strojevima, ureajima i opremi za koje je Registar izdao Pravila, Upute ili tehnike smjernice koja se pozivaju na ova Pravila.
1.1.1.3
Ovaj dio Pravila se primjenjuje na isti nain i
tamo gdje ostala Pravila, upute ili smjernice izdane od Registra, ne sadre posebne upute koje se odnose na zavarivake
radove (zavarivanje).
1.1.1.4
Ovaj dio Pravila se moe primijeniti na jednak
nain i na druge zavarivake radove (zavarivanje) koji se ne
odnose na konstrukcije i elemente navedene u 1.1.1, ako podlijeu tehnikom nadzoru Registra. O ovakvim sluajevima
gdje je to potrebno, Registar razmatra i odluuje u svakom
pojedinom sluaju posebno.
1.1.1.5
Odstupanja od zahtjeva ovog dijela Pravila
odobrava Registar u svakom pojedinanom sluaju posebno.
1.1.1.6
Registar zadrava pravo izmjena i dopuna ovog
dijela Pravila, ako se one temelje na novijim saznanjima ili
iskustvu.
1.1.2
Ostala pravila, norme i specifikacije
1.1.2.1
Norme i upute navedene u odjelcima ovog dijela
Pravila su sastavni dio ovog dijela Pravila. Ovo se, takoer,
odnosi na proizvodnu dokumentaciju (npr. nacrte, specifikacije zavarivanja itd.) odobrenu od Registra.
2009
Tehnika dokumentacija
1.1.3.2
Ako se u proizvodnji brodskih konstrukcija primjenjuju materijali, postupci zavarivanja, dodatni materijali,
oblici i dimenzije zavarenih spojeva sukladni s dobrom brodograevnom praksom, navedene pojedinosti u 1.1.3.1 ne moraju biti posebno navedene.
1.1.3.3
Za odreene konstrukcije, (npr. spremnici za
ukapljene plinove), materijale (elike visoke vrstoe i platirane limove), ili postupke zavarivanja, potrebno je posebno
dostaviti slijedee podatke i dokumentaciju:
pripremu zavara, montau i prihvatne zavare;
poloaje zavarivanja i redoslijed zavarivanja
(skice);
popunjavanje zavara (ispunu spoja) i broj
prolaza;
unos topline tijekom zavarivanja (unos topline po jedinici duljine zavara).
1.1.4
Materijali, zavarljivost
1.1.4.1
Materijal se bira prema namjeni i uvjetima u koritenju i mora biti u skladu s Pravilima, Dio 25. - Metalni
materijali. Njihova svojstva moraju biti dokazana, sukladno
propisanom opsegu, potvrdama o ispitivanju (npr. u skladu s
HRN EN 10204).
1.1.4.2
Ako, sukladno 1.1.4.1, materijali koji se zavaruju i njihova svojstva nisu navedeni u Pravilima, Dio 25. Metalni materijali, zavarivaka radionica mora pruiti dokaze
njihove zavarljivosti (npr. u odnosu na norme) ili materijal
podvrgnuti odobrenju. Ako postoji sumnja u zavarljivost materijala, zavarivaka radionica mora kvalificirati postupak zavarivanja.

DIO 26.
1.1.4.3
Zavarivaka radionica mora osigurati primjenu
materijala navedenih u 1.1.4.1 i 1.1.4.2, i na zahtjev eksperta
pruiti odgovarajue dokaze.
1.1.7.2
Za nadzor, svi proizvoaevi zapisi i dokumenti
koji se odnose na osiguranje kvalitete, moraju se dostaviti Registru.
1.1.5
U svakom konkretnom sluaju to obuhvaa:

nacrte i ostale proizvodne dokumente;
potvrde o ispitivanju materijala;
ateste zavarivaa i postupaka zavarivanja
izvjea o ispitivanju i trajne dokumente
(radiogrami, ultrasonogrami) o ispitivanju
bez razaranja;
potvrde o vruem oblikovanju i toplinskoj
obradbi (gdje je primjenjivo);
rezultate proizvodnih ispitivanja, meufazne
kontrole (ako je potrebno).
Dodatni materijali za zavarivanje
1.1.5.1
Dodatni materijali za zavarivanje moraju omoguiti zavareni spoj primjeren osnovnom materijalu i uvjetima
upotrebe. Oni moraju biti ispitani sukladno s poglavljem 1.5 i
odobreni za konkretnu upotrebu. Ova odredba primjenjuje se
na jednak nain i za lemljenje.
1.1.5.2
Odobrenje, u pravilu daje Registar. Ako, u posebnim sluajevima, npr. popravaka, nema odobrenih dodatnih
materijala od strane Registra, dodatni materijali odobreni od
drugih odobrenih ispitnih institucija mogu se upotrijebiti u
dogovoru s Registrom.
1.1.5.3
Odgovorna osoba za zavarivanje u zavarivakoj
radionici mora osigurati da se upotrebljavaju samo dodatni
materijali odobreni od Registra, i na zahtjev eksperta mora
predoiti odgovarajue dokaze.
1.1.6
Osiguranje kvalitete, zaduenje
1.1.6.1
Brodogradilite ili zavarivaka radionica je odgovorna za proizvodne uvjete i razinu kvalitete, te jami da e
oni trajno odgovarati uvjetima u doba odobrenja i zahtjevima
Pravila, i gdje je primjenjivo, da e uvjeti navedeni u odobrenju i dodatni uvjeti takoer trajno odgovarati istima. Brodogradilite ili zavarivaka radionica takoer, kroz redovne preglede i ispitivanja osigurava da je dosegnuta zahtjevana razina
kvalitete. Zaduenja odgovornih strunih osoba su dana u EN
ISO 14731. Ispitivanja provedena od strane eksperta, ne oslobaaju radionicu ove odgovornosti.
Zahtjevano podruje i opseg ispitivanja kvalitete
je odreeno sadrajem pojedinog zahtjeva.
1.1.6.2
Kada isporuku obavljaju kooperanti (podugovaratelji), zavarivaka radionica je odgovorna da i kooperanti ispunjavaju uvjete ovog dijela Pravila.
1.1.6.3
Ako su neophodne izmjene odobrene dokumentacije, ili odstupanja od odobrenog proizvodnog postupka, zavarivaka radionica treba odmah zatraiti suglasnost eksperta.
Ekspert e zabiljeiti svaku izmjenu neophodnu tijekom proizvodnje.
1.1.6.4
Materijali moraju biti obiljeeni na takav nain
da mogu biti identificirani i da odgovaraju potvrdi o ispitivanju i tijekom i nakon proizvodnje.
1.1.6.5
Ukoliko se obiljeavanje tijekom proizvodnje
gubi, zavarivaka radionica mora oznaku prenijeti na drugi
dio proizvoda.
1.1.6.6
U proizvodnji kotlova i posuda pod tlakom svaki
zavareni spoj mora biti obiljeen oznakom zavarivaa koji ga
je zavario. Ovaj zahtjev moe biti zamijenjen kvalitetnom evidencijom nadzornog osoblja o imenima zavarivaa koji su
zavarili pojedini zavar.
1.1.7
Nadzor, odgovornost
1.1.7.1
Zavarivaka radionica je obvezna predoiti ekspertu sve sastavnice zahtijevanih meufaznih i zavrnih ispitivanja. Svi zavareni spojevi moraju biti dostupni za pregled.
Zavareni spojevi ne smiju biti bojani ili zatieni tako da to
oteava ili onemoguuje pregled zavara.
1.1.7.3
Registar ne daje jamstvo da zavarene strukture
ili komponente ispitane (nadzirane) od njegovog eksperta odgovaraju u cjelosti zahtjevima, i da je njihova proizvodnja
provedena ispravno, i u skladu s ispitanim postupkom. Proizvodi na kojima se tijekom upotrebe otkriju nedostaci mogu
biti odbaeni, iako je neko ranije ispitivanje bilo prihvatljivo,
ako nije mogue popraviti greku ili nedostatak.
1.2 ZAHTJEVI ZA ODOBRENJE

RADNIH ORGANIZACIJA ZA
IZVOENJE ZAVARIVAKIH RADOVA
U BRODOGRADNJI I BRODSKOJ
STROJOGRADNJI
1.2.1
Odobrenje
1.2.1.1
Radne organizacije, ukljuujui i njihove izmjetene pogone i kooperante (podugovaratelje u daljnjem tekstu:
organizacije) koje izvode zavarivake radove na konstrukcijama navedenim u 1.1.1 moraju za te radove biti odobrene od
Registra.
Preduvjeti za odobrenje su da organizacija ispunjava uvjete navedene u 1.2.2, da je pregledana od Registra u
skladu s 1.2.3, i, gdje je to neophodno, da je izvreno atestiranje postupaka zavarivanja u skladu s 1.2.4.
Svako odobrenje u skladu s 1.2.1.1 sadri najvanije zahtjeve serije normi HRN EN ISO 3834 u podruju
kvalitete zavarivanja. Za potvrivanje pod uvjetima ove norme, zahtjevi navedeni u 1.2.2 i 1.2.3 takoer moraju biti ispunjeni. Ovi dodatni zahtjevi smatrat e se ispunjeni kada radna
organizacija posjeduje potvreni sustav kvalitete u skladu s
normom HRN EN ISO 9001.
U posebnim sluajevima, zavarivaka radionica
moe biti odobrena za izvoenje zavarivakih radova za ogranieno podruje rada po posebnom postupku prethodno odobrenom od Registra.
1.2.1.2
Zahtjev za odobrenje organizacije potrebno je
pismeno dostaviti Registru. Zahtjev mora sadrati slijedee
pojedinosti koje su u svezi sa zahtjevanim odobrenjem:
prirodu i strukturu komponenata;
kategorije i dimenzije upotrijebljenih materijala;
postupke i poloaje zavarivanja;
toplinsku obradbu (ako je neophodno);
klasu posude pod tlakom (za kotlove i posude pod tlakom).
2009

DIO 26.
1.2.1.3
Ukoliko se potvrda o usklaenosti sa zahtjevima
norme HRN EN ISO 3834-2, -3 ili -4, kvalitete zavarivanja,
zahtjeva povrh odobrenja u skladu s ovim Pravilima, isto mora
biti posebno naznaeno u zahtjevu.
1.2.1.4
Zahtjev za odobrenje (obrazac je naveden u Dodatku I. ovih Pravila) dostavljen Registru mora sadrati slijedeu dokumentaciju:
opis organizacije (obrazac je naveden u Dodatku II.ovih Pravila);
kopije potvrda o kvalifikaciji odgovornih
strunih osoba za zavarivanje;
kopije atesta zavarivaa, ili popis kvalificiranih zavarivaa (s podacima o normi ispitivanja, ispitne institucije, datum ispitivanja,
ispitna kategorija, datum zadnjeg reatestiranja) koji mora biti ovjeren (potpisan) od eksperta.
kopije atesta postupaka zavarivanja
1.2.1.5
Za potvrivanje u skladu s 1.2.1.3, podaci i dokumentacija naznaeni u Dodatku II. ovih Pravila u svezi s
normom HRN EN ISO 3834-1 za odnosnu kategoriju zahtjeva
HRN EN ISO 3834-2 = sveobuhvatni, -3 = standardni ili
-4 = osnovni zahtjevi kvalitete) moraju se dostaviti uz Zahtjev
za odobrenje (npr. u obliku odnosnih uputa o postupanju):
pregled ugovora
pregled projekta
postupanje s podugovarateljima
odravanje opreme
nadzor kvalitete
nesukladnosti (neusklaenosti)
umjeravanje
obiljeavanje
sljedljivost
Ukoliko organizacija posjeduje certificirani
sustav kvalitete sukladan normi HRN EN ISO 9001, Prirunik
kvalitete i (ako je naznaeno u Dodatku I. ovih Pravila u svezi
s normom HRN EN ISO 3834-1) dokumentacija u svezi s poduzetim mjerama osiguranja kvalitete (izvjetaji kvalitete)
mora se dostaviti Registru, za nadzor na licu mjesta (ranije
spomenutih podataka i dokumenata).
1.2.1.6
Valjanost Potvrde o odobrenju ishoena prema
zahtjevima ovih Pravila ili potvrivanje u skladu s HRN EN
ISO 3834 je tri (3) godine. Ako se zavarivaki radovi u organizaciji kroz itavo vrijeme trajanja valjanosti potvrde izvode
pod nadzorom Registra, valjanost potvrde moe se, na zahtjev
organizacije produljiti za naredne tri godine, bez daljnjih ispitivanja.
Ako se zavarivaki radovi u organizaciji izvode
bez nadzora Registra dulje od jedne godine, valjanost potvrde
moe se produljiti uz ponovljeni pregled organizacije, za slijedee tri godine.
1.2.1.7
U sluaju izmjene uvjeta pod kojima je organizacija ishodila odobrenje (npr. primjenu neprovjerenih postupaka zavarivanja, osnovnih materijala i/ili dodatnih materijala,
ili izmjene odgovornih osoba za zavarivanje) organizacija je o
tome duna izvjestiti Registar.
U sluaju nepridravanja uvjeta pod kojima je
organizacija ishodila odobrenje, istoj prestaje valjanost. Takoer u sluaju pojave ozbiljnijih greaka u zavarima, Registar
moe obaviti meufazni pregled i, ako je neophodno, povui
odobrenje.
2009
1.2.2
Zahtjevi
1.2.2.1
Organizacija mora raspolagati prikladnim proizvodnim prostorima, opremom i pomagalima, u opsegu dostatnom za primjereno izvoenje zavarivakih radova. Pod ovim
se podrazumijeva npr. odgovarajue skladite i oprema za suenje dodatnih materijala, oprema za predgrijavanje i toplinsku obradbu, ispitni ureaji i naprave i sredstva za atmosfersku zatitu za izvoenje zavarivakih radova na otvorenom.
Oprema koja nije vlasnitvo organizacije, moe se prilikom
ocjenjivanja mogunosti organizacije, uzeti u obzir, ako su ispunjene ostale pretpostavke za odgovarajuu proizvodnju, i da
je ta oprema upotrebljiva bez ikakvih ogranienja.
1.2.2.2
Organizacija mora imati najmanje jednu odgovornu strunu osobu, koja je odgovorna za osiguranje kvalitetnog izvoenja zavarivakih radova.
Odgovorna osoba mora imati odgovarajue iskustvo, primjereno opsegu radova to mora dokumentirano dostaviti Registru.
U ovisnosti o naravi i opsegu radova, odgovorne
strune osobe za zavarivanje su:
inenjeri za zavarivanje* za proizvodnju
vanih sastavnica brodskog trupa i platformi,
opreme za dizanje, parnih kotlova, posuda
pod tlakom, cjevovoda pod tlakom i motora i
dijelova prijenosnika,
tehniari za zavarivanje** za proizvodnju
jednostavnijih ili manje napregnutih dijelova.
Za podatke u svezi s osposobljenou nadzornog
zavarivakog osoblja, zadaama i odgovornostima vidi EN
ISO 14731.
Odgovorna struna osoba treba biti stalno zaposlena u organizaciji. Nadzor zavarivakih radova s vanjskim
suradnicima nije prihvatljiv.
1.2.2.3
Organizacija mora zapoljavati atestirane zavarivae i za automatsko zavarivanje osposobljene operatere.
Broj atestiranih zavarivaa odreen je veliinom organizacije i
opsegom radova koji se izvode pod nadzorm Registra. Meutim, kao najmanje, zahtijevaju se dva atestirana zavarivaa, za
svaki postupak zavarivanja.
Zavarivai za runo i poluautomatsko zavarivanje moraju biti atestirani u skladu s poglavljem 1.3. Zavarivanje ispitnog uzorka prilikom uspjeno provedene atestacije
postupka zavarivanja moe se priznati kao atest zavarivaa.
Operateri opreme za potpuno mehanizirano ili
automatsko zavarivanje, moraju biti uvjebani u rukovanju s
opremom i sposobni u podeavanju i primjeni opreme na nain da se postigne zahtjevana kvaliteta zavarivanja. Osposobljenost operatera mora se dokazati u skladu s HRN EN
1418/ISO 14732, na zavarenom ispitnom uzorku, npr. kod
atesta postupka ili proizvodne probe za ovakve radove.
.
* inenjeri za zavarivanje (IWE, IWT, IWS) kako je odreeno u preporukama Meunarodnog instituta za zavarivanje, (IIW) / Europske federacije za zavarivanje (EWF)
ili ininjeri s odgovarajuom razinom znanja.
** tehniari za zavarivanje (IWT, IWS) kako je odreeno u
preporukama Meunarodnog instituta za zavarivanje
(IIW) / Europske federacije za zavarivanje (EWF) ili ako
je neophodno druge osobe s prikladnim znanjem.
1.2.3

DIO 26.
Pregled
1.2.3.1
Prije poetka proizvodnje ekspert mora izvriti
pregled organizacije sukladno zahtjevima navedenim u 1.2.2.
1.2.3.2
U sklopu pregleda organizacije sva dokumentacija koja je neophodna za procjenu osiguranja kakvoe proizvodnje mora se dostaviti ekspertu. To naroito obuhvaa potvrde o kvalifikaciji odgovornih strunih osoba za zavarivanje,
ateste zavarivaa, izvjetaje o prethodnim atestima postupaka i
rezultata prethodnih ispitivanja zavarenih spojeva.
1.2.3.3
Postupak pregleda, izvjeivanja o pregledu te
donoenje odluke o izdavanju Potvrde o odobrenju je u skladu
s Odjeljkom 4, Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova.
Za potvrivanje u skladu s HRN EN ISO 3834,
usklaenost s dodatnim zahtjevima kvalitete navedenim u
normi mora se dokazati Registru.
1.2.4
Atesti postupaka
1.2.4.1
Ako se zahtijeva atestiranje postupka, ono se
mora obaviti prije odobrenja organizacije ili produljenja valjanosti odobrenja. Zahtjevi za izvoenje atesta postupaka i
kriteriji prihvatljivosti rezultata ispitivanja navedeni su u
poglavlju 1.4.
Atest postupka zavarivanja provodi se na takav
nain da su obuhvaeni uvjeti proizvodnje u odnosu na osnovni materijal, postupak zavarivanja, dodatni materijal, debljine
stijenki, oblik spoja i toplinsku obradbu. Svojstva osnovnog
materijala ispitnog komada moraju biti dokumentirana potvrdom.
1.2.4.2
Openito, atestirani postupak zavarivanja je
valjan iskljuivo u okviru ogranienja navedenih u atestu, i
nije prenosiv s organizacije gdje je ispitan na drugu organizaciju. Registar moe odobriti izuzee, u sluaju dislociranog
dijela organizacije koji je pod stalnim nadzorom sjedita organizacije, i u kojem su isti proizvodni uvjeti i gdje se primjenjuju isti postupci zavarivanja.
Atest postupka zavarivanja izvren u pogonu
openito ne vrijedi istovremeno na terenu. U ovakovim sluajevima atest postupka mora se ponoviti u cjelini i djelomino, uz uvjete na terenu kako odredi Registar.
Registar moe odustati od ponovljenog ispitivanja, ako se svojstva zavara na terenu dokumentiraju proizvodnim probama.
1.2.4.3
Atesti postupaka obavljeni pod nadzorom drugih
neovisnih ispitnih institucija mogu biti u cjelini ili djelomino
prihvaeni od Registra, na zahtjev organizacije, ako su prihvatljivi na temelju rezultata ispitivanja. U ovakvim sluajevima kompletni izvjetaji o ispitivanju i potvrda o atestiranju
druge ispitne institucije moraju se dostaviti Registru na uvid.
1.2.5
Potvrda o odobrenju; potvrda u skladu s

HRN EN ISO 3834
U sluaju ispunjenja zahtjeva tijekom provedenih ispitivanja Registar izdaje potvrdu o odobrenju organizacije za izvoenje zavarivakih radova. Potvrda o odobrenju je
valjana u okviru ogranienja navedenih u njoj.
U sluaju ispunjenja dodatnih zahtjeva navedenih u 1.2.1.5 prema HRN EN ISO 3834, Registar izdaje potvrdu u skladu s ovom normom.
Ako je prethodno izdana potvrda zamijenjena ili
proirena novijom, navodi u novijoj potvrdi koji su u suprot-
nosti s prethodnim odobrenjem, uzimaju se kao valjani. Ovo

se posebno odnosi na podruje primjene, npr. za odreene
postupke zavarivanja.
1.3
1.3.1
ATESTIRANJE ZAVARIVAA
Openito
1.3.1.1
Atestacija zavarivaa koji izvode zavarivake
radove na konstrukcijama navedenim u 1.1.1 obavlja se pod
nadzorom Registra sukladno odredbama ovog poglavlja.
Zahtjevi ovog poglavlja (u odnosu na osnovni
materijal)
primjenjuju
se
na
eline
materijale
(HRN EN 287-1) i aluminijske materijale (HRN EN ISO
9606-2). Za ostale ne-eljezne materijale, upotrebljavaju se
odgovarajui dijelovi norme HRN EN ISO 9606.
1.3.1.2
Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na slijedee
postupke zavarivanja (referentni brojevi postupaka navedeni
su u HRN EN ISO 4063):
111 runo elektroluno zavarivanje;
114 elektroluno zavarivanje s punjenom elektrodom;
121 zavarivanje pod prakom s punom icom;
125 zavarivanje pod prakom s punjenom icom;
131 zavarivanje metala u zatiti inertnog plina
(MIG);
135 zavarivanje metala u zatiti aktivnog plina
(MAG);
136 zavarivanje metala u zatiti aktivnog plina
prakom punjenom icom
137 zavarivanje metala u zatiti inertnog plina
prakom punjenom icom
141 zavarivanje volframovom elektrodom u
inertnom plinu (TIG);
15 zavarivanje plazmom
311 plinsko zavarivanje
O atestiranju zavarivaa, postupcima zavarivanja koji nisu navedeni u 1.3.1.2, Registar razmatra i odluuje u svakom pojedinom sluaju posebno.
1.3.2
Oznake i kratice
Umjesto koritenja punih naziva u atestu zavarivaa, treba koristiti slijedee oznake i kratice;
a)
ispitni uzorak:
a - nazivna debljina kutnog zavara
BW - sueljeni zavar,
D - vanjski promjer cijevi,
FW- kutni zavar,
P - lim,
t - debljina lima ili stijenke cijevi,
T - cijev,
z - duljina katete kutnog zavara;
b)
dodatni materijal za zavarivanje (ukljuujui pomone materijale npr. zatitini plin,
praak):
nm - bez dodatnog materijala,
wm- s dodatnim materijalom,
A - kisela obloga,
B - bazina obloga ili bazina jezgra,
M - elektroda s metalnim prahom u jezgri,
P - elektroda s rutilnom jezgrom-brzo
skrutnjavajuom troskom,
C - celulozna obloga,
2009

DIO 26.
R -
c)
rutilna obloga ili bazina jezgra,

polako skrutnjavajua troska,
RA - rutilno-celulozna obloga,
RB - rutilno-bazina obloga,
RC - rutilno-celulozna obloga,
RR - rutilna obloga (debela),
S - puna ica,
V - elektroda s rutilnom ili bazino
/floridnom oblogom,
W - elektroda s bazino/floridnom jezgrom, polagano skrutnjavajuom
troskom,
Y - elektroda s bazino/floridnom jezgrom, brzo skrutnjavajuom troskom,
Z - elektroda s jezgrom ostale vrste
razno
bs - dvostrano zavarivanje,
lw - zavarivanje u lijevo,
mb - zavarivanje s podlogom,
ml - zavarivanje u vie slojeva (prolaza),
nb - zavarivanje bez podloge,
rw - zavarivanje u desno,
sl ss -
1.3.3
zavarivanje u jednom sloju,

jednostrano zavarivanje.
Bitne utjecajne veliine (variable) i

podruja valjanosti
1.3.3.1
Atestacija zavarivaa temeljena je na bitnim utjecajnim veliinama (variablama):
postupak zavarivanja
vrst spoja (lim (P) i cijev (T))
tip spoja (sueljeni (BW) i kutni (FW))
skupina osnovnog materijala
dodatni materijali
dimenzije (debljina materijala i vanjski
promjer cijevi)
poloaj zavarivanja
detalji zavara (podloga, jednostrano, dvostrano, u jednom prolazu-sloju, vieslojno,
zavarivanje u lijevo, zavarivanje u desno).
Za svaku od navedenih bitnih utjecajnih veliina
(variabli)odreeno je podruje valjanosti.
Tablica 1.3.3.2
Postupci zavarivanja primjenjeni na ispitnom uzorku
Podruje valjanosti
Spoj s jednim postupkom
Spoj s vie postupaka
prema Tablici 1.3.3.6.1

za postupak 1:
t = s1
za postupak 2:

s t = s1 + s2
t = s2
Napomena:
1 Postupak zavarivanja 1
Napomena:
3 Zavarivanje s podlokom (mb)
4 Zavarivanje bez podloke (nb)
Napomena:
2009

za postupak 1:
t = t1
za postupak 2:
t = t2

s t = t 1 + t2
Postupak zavarivanja 1 samo za zavarivanje korjena

DIO 26.
a)
1.3.3.2
Postupci zavarivanja
Postupci zavarivanja navedeni su u 1.3.1.2.
Svako atestiranje kvalificira samo jedan postupak zavarivanja.
b)
Izuzetak je zamjena pune ice (S) u postupku

135 sa icom punjenom metalnim prahom (M) u postupku
136 i obrnuto, kada se ne zahtjeva nova atestacija (vidi Tablicu 1.3.3.6.1). Takoer je dozvoljena atestacija zavarivaa za
dva ili vie postupaka zavarivanjem jednog ispitnog uzorka
(ispitni uzorak zavaren s vie postupaka) ili s dva ili vie posebnih atestnih uzoraka. Podruje valjanosti za svaki postupak zavarivanja i za ispitni uzorak zavaren s vie postupaka
za sueljene spojeve navedeno je u Tablici 1.3.3.2.
Vrst spoja
Atestiranje se provodi na limu ili cijevi. Primjenjuju se slijedei kriteriji:
a)
Zavari na cijevima, vanjskog promjera
D > 25 mm, pokrivaju zavare na limovima.
b)
Zavari na limovima pokrivaju zavare na
cijevima:
- za vanjski promjer cijevi D 150
mm, za poloaje PA, PB, PC
- za vanjski promjer cijevi D 500
mm, za sve poloaje
c)
d)
1.3.3.3
sueljeni zavar kvalificira sueljeni zavar

u svakom obliku spoja izuzev cijevnog
nastavka (vidi i 1.3.3.4 c)
u sluajevima gdje je glavnina posla kutno zavarivanje, zavariva se atestira na
odgovarajuem kutnom spoju, u sluajevima gdje je glavnina posla sueljeno zavarivanje, zavariva se atestira na odgovarajuem sueljenom spoju,
sueljeni zavari na cijevima bez podloge,
kvalificiraju cijevne nastavke s kutom
60o. Za zavar cijevnog nastavka podruje valjanosti temelji se na vanjskom
promjeru cijevnog nastavka,
u sluajevima kada tip spoja ne moe biti
kvalificiran ni sa sueljenim niti s kutnim
spojem, tada se primjenjuje poseban ispitni komad za atestaciju zavarivaa (npr.
cijevni nastavak)
1.3.3.5
Skupine osnovnog materijala
1.3.3.5.1
elik
U svrhu smanjenja broja ispitivanja, elini

materijali slinih zavarivakih svojstava svrstani su u 11
skupina (vidi Tablicu 1.3.3.5.1).
Tip spoja
Atestiranje se provodi na sueljenim ili kutnom
spoju. Primjenjuju se slijedei kriteriji:
1.3.3.4
Tablica 1.3.3.5.1
Skupina
Pod-skupina
1.1
1.2
1.3
1.4
2.1
2.2
Vrsta elika
elici s najmanjom naznaenom granicom razvlaenja ReH 460 N/mm 2a s analizom u %
C 0,25
Si 0,60
Mn 1,8
Mo 0,70b
S 0,045
P 0,045
Cu 0,40b
Ni 0,5b
Cr 0,3 (0,4 za odljevke)b
Nb 0,06
V 0,1b
Ti 0,05
elici s najmanjom naznaenom granicom razvlaenja ReH 275N/mm2
elici s najmanjom naznaenom granicom razvlaenja 275N/mm2 < ReH 360 N/mm2
Normalizirani sitno zrnati s najmanjim naznaenom granicom razvlaenja ReH 360 N/mm2
elici otporni na atmosfersku koroziju ija analiza moe dosei zahtjeve za pojedini element, kako je
naznaeno u skupini 1
Termomehaniki obraeni sitno zrnati elici i lijevani elici s najmanjom naznaenom granicom razvlaenja ReH > 360 N/mm2
Termomehaniki obraeni sitno zrnati elici i lijevani elici s najmanjom naznaenom granicom razvlaenja 360 N/mm2 < ReH 460 N/mm2
Termomehaniki obraeni sitno zrnati elici i lijevani elici s najmanjom naznaenom granicom razvlaenja ReH > 460 N/mm2
2009

DIO 26.
Tablica 1.3.3.5.1-nastavak
Skupina
Pod-skupina
3.1
3
3.2
3.3
4
10
11
4.1
4.2
5.1
5.2
5.3
5.4
6.1
6.2
6.3
6.4
7.1
7.2
7.3
8.1
8.2
8.3
9.1
9.2
9.3
10.1
10.2
11.1
11.2
11.3
Vrsta elika
Kaljeni i poboljani i taloenjem otvrdnuti sitnozrnati elici izuzev nehrajuih elika s naznaenom
granicom razvlaenja ReH > 360 N/mm2
granicom razvlaenja 360 N/mm2 < ReH 690 N/mm2
granicom razvlaenja ReH > 690 N/mm2
Taloenjem otvrdnuti sitno zrnati elici izuzev nehrajuih elika
Vanadijem nisko legirani Cr-Mo (Ni) elici s Mo 0,7% i V 0,1%
elici s Cr 0,3% i Ni 0,7%
elici s Cr 0,7% i Ni 1,5%
Cr-Mo elici bez vanadija s C 0,35%
elici s 0,75% Cr 1,5% i Mo 0,7%
elici s 1,5% < Cr 3,5% i 0,7% < Mo 0,7%
elici s 3,5% < Cr 7,0% i 0,4% < Mo 0,7%
elici s 7,0% < Cr 10,0% i 0,7% < Mo 1,2%
Vanadijem visoko legirani Cr-Mo (Ni) elici
elici s 0,3% Cr 0,75%, Mo 0,7% i V 0,35%
elici s 0,75% < Cr 3,5%, 0,7% < Mo 1,2% i V 0,35%
elici s 3,5% < Cr 7,0%, Mo 0,7% i 045% V 0,55%
elici s 7,0% < Cr 12,5%, 0,7% < Mo 1,2% i V 0,35%
Feritni, martenzitni ili taloenjem otvrdnuti elici C 0,35% i 10,5% Cr 30%
Feritni nehrajui elici
Martenzitni nehrajui elici
Taloenjem otvrdnuti elici
Austenitni nehrajui elici Ni 31%
Austenitni nehrajui elici s Cr 19%
Austenitni nehrajui elici s Cr > 19%
Manganski austenitni nehrajui elici 4% Mo 12%
Niklom legirani elici Ni 10,0%
Niklom legirani elici Ni 3,0%
Niklom legirani elici 3,0% < Ni 8,0%
Niklom legirani elici 8,0% < Ni 10,0%
Austenitni feritni nehrajui elici (duplex)
Austenitni feritni nehrajui elici Cr 24%
Austenitni feritni nehrajui elici Cr > 24%
elici pokriveni skupinom 1c izuzev 0,25% < C 0,85%
elici iz skupine 11 s 0,25% < C 0,35%
Napomena:
Temeljeno na aktualnoj proizvodnoj analizi, elici iz skupine 2 mogu se razmatrati kao elici iz skupine 1.
a
U skladu s definicijom za standard materijala ReH moe biti zamjenjen s Rp0,2 ili Rt0,5.
b
Vie vrijednosti su prihvatljive uz uvjet da je Cr + Mo + Ni + Cu + V 0,75%.
c
Vie vrijednosti su prihvatljive uz uvjet da je Cr + Mo + Ni + Cu + V 1%.
1.3.3.5.2
rijala-elik
Podruje valjanosti za skupine osnovnog mate-
Zavarivanjm bilo kojeg metala u skupini materijala kvalificira zavarivaa za zavarivanje svih ostalih me-
2009
tala u okviru iste skupine kao i ostale skupine materijala

prema Tablici 1.3.3.5.2.

DIO 26.
Tablica 1.3.3.5.2
Skupina
materijalaa
ispitnog uzorka
1.1, 1.2, 1.4
1.3
2
3
4
5
6
7
8
9.1
9
9.2+9.3
10
11
1.1
1.2
1.4
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
1.3
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
-
X
X
X
X
X
X
X
X
-
X
X
X
X
-
X
X
X
X
-
Podruje valjanosti
6
7
8
X
X
X
X
-
X
X
X
X
-
X
X
-
9
9.1
9.2+9.3
X
X
X
X
X
X
X
X
-
X
X
X
-
10
11
X
X
-
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Skupine materijala prema HRI CEN ISO/TR 15608.

Napomena:
X oznaava skupinu materijala za koju je zavariva kvalificiran
- oznaava skupinu materijala za koju zavariva nije kvalificiran
1.3.3.5.3
Aluminij i aluminijske slitine
U svrhu smanjenja broja ispitivanja, aluminij i

aluminijske slitine slinih zavarivakih svojstava svrstani su
u 6 skupina (vidi Tablicu 1.3.3.5.3).
Tablica 1.3.3.5.3
Skupina
Pod-skupina
21
22
22.1
22.2
22.3
22.4
23
23.1
23.2
24
24.1
24.2
25
26
Vrsta aluminija ili aluminijske slitine

isti aluminij s 1% neistoa ili sadraja slitina
Slitine koje se toplinski ne obrauju
Aluminij-magnezijeve slitine
Aluminij-magnezijeve slitine Mg 1,5%
Aluminij-magnezijeve slitine 1,5% < Mg 3,5%
Aluminij-magnezijeve slitine Mg > 3,5%
Slitine koje se toplinski ne obrauju
Aluminij-magnezij-silicijeve slitine
Aluminij-cink-magnezijeve slitine
Aluminij-silicijeve slitine s Cu 1%
Aluminij-silicijeve slitine s Cu 1% i 5% < Si 15%
Aluminij-silicij-magnezijeve slitine s Cu 1%; 5% < Si 15% i 0,1% < Mg 0,80%
Aluminij-silicij-bakarne slitine s 5% < Si 14%; 1% < Cu 5% i Mg 0,8%
Aluminij-bakarne slitine s 2% < Cu 6%
Napomena
Skupine 21 do 23 su u naelu za vuene materijale a skupine 24 do 26 su u naelu za ljevane materijale
2009

DIO 26.
Ispitni komad izmeu materijala skupina 21 do

23 s materijalima skupine 24 ili 25 kvalificira bilo koji raznorodni spoj dobiven od bilo koje kombinacije izmeu materijala skupina 21 do 23 s materijalima skupine 24 ili 25. Bilo
koji raznorodni spoj s materijalom skupine 26 zahtijeva ispitivanje.
1.3.3.5.4
Podruje valjanosti za skupine osnovnog materijala-aluminij i aluminijske slitine
Zavarivanje bilo kojeg osnovnog materijala u
skupini kvalificira zavarivaa za zavarivanje svih ostalih osnovnih materijala u okviru iste skupine kao i za ostale skupine materijala prema Tablici 1.3.3.5.4.
Tablica 1.3.3.5.4
Podruje valjanosti
Skupina materijalaa
ispitnog uzorka
21
22
23
24
25
26
21
22
a
b
23
24
25
26
Skupina materijala prema HRI CEN ISO TR 15608

Kvalificiranje s AlMg slitinom dodatnog materijala kvalificira primjenu AlSi slitinu
dodatnog materijala ali ne i obratno
Napomena:
X oznaava skupinua materijala za koju je zavariva kvalificiran
- oznaava skupinu materijala za koju zavariva nije kvalificiran
1.3.3.6
Dodatni materijali
1.3.3.6.1
elik
Atestacija s dodatnim matrijalom npr. za postupke 141, 15 i 311, kvalificira zavarivanje bez dodatnog materijala ali ne i obratno.
Podruja valjanosti za dodatne materijale dana

su u Tablici 1.3.3.6.1.
Tablica 1.3.3.6.1
Postupak
zavarivanja
Dodatni materijali
upotrebljeni prilikom
ispitivanjab
Podruje valjanosti
A, RA, RB, RC, RR, R
111
A, RA, RB, RC, RR, R

B
C
x
x
-
x
-
131
135
136
141
136
114
136
puna ica (S)
jezgra elektrode (M)
jezgra elektrode (B)

jezgra elektrode
(R, P, V, W, Y, Z)
puna ica (S)
jezgra elektrode jezgra elektrode jezgra elektrode

(M)
(B)
(R, P, V, W, Y, Z)
X
-
Tip dodatnog materijala upotrebljenog prilikom atestacije zavarivaa za korjenski prolaz bez podloke (ss nb)
je tip dodatnog materijala kvalificiranog za korjenski prolaz u proizvodnji
Napomena:
X oznaava one dodatne materijale za koje je zavariva kvalificiran
- oznaava one dodatne materijale za koje zavariva nije kvalificiran
2009
10

DIO 26.
1.3.3.6.2

Atestacija s dodatnim materijalom npr. za postupke 141 i 15 kvalificira zavarivanje bez dodatnog materijala ali ne i obrnuto.
1.3.3.7.2
Podruja valjanosti na sueljenim spojevima za

debljine lima i cijevi kao i vanjskog promjera cijevi, dana su
u Tablicama 1.3.3.7.2-a i 1.3.3.7.2-b.
Atestacija s dodatnim materijalom slitine AlMg

kvalificira upotrebu dodatnog materijala slitine AlSi ali ne i
obrnuto.
Tablica 1.3.3.7.2-a
Za postupak zavarivanja 131, poveanje sadraja helija u zatitnom plinu, vie od 50%, zahtijeva novo
ispitivanje.
1.3.3.7
Dimenzije
1.3.3.7.1
elik
Debljina materijala
t
Podruje valjanosti
mm
t6
t>6
0,5 t do 2 t
6
Tablica 1.3.3.7.2-b
Podruja valjanosti na sueljenim spojevima za

debljine lima i cijevi, kao i vanjskog promjera cijevi, dana su
u Tablicama 1.3.3.7.1-a i 1.3.3.7.1-b.
Vanjski promjer cijevi

ispitnog uzorkaa
D
Podruje valjanosti
mm
D 25
D > 25
D do 2 x D
0,5 x D (25 mm min.)
Tablica 1.3.3.7.1-a
Debljina
t
Podruje valjanosti
mm
b
c
t<3
3 t 12
t > 12
a
t do 2 x t
3 do 2 x tc
5
Za vie postupaka, s1 s2 iz Tablice 1.3.3.2 se primjenjuju:

Za zavarivanje-kisik-acetilen (311): t do t 1,5 x t
Za zavarivanje-kisik-acetilen (311): 3 mm do 1,5 t
Vanjski promjer cijevi

ispitnog uzorka
D
Podruje valjanosti
mm
D 25
D > 25
D do 2 x D
0,5 x D (25 mm min.)
Za strukturne uplje profile D je dimenzija manje

stranice
Za kutne spojeve podruja valjanosti za debljine materijala dana su u Tablici 1.3.3.7.1-c.
Za strukturne uplje profile D je dimenzija manje

stranice
Za kutne spojeve podruja valjanosti za debljine materijala dana su u Tablici 1.3.3.7.2-c.

Tablica 1.3.3.7.2-c
Tablica 1.3.3.7.1-b
Debljina materijala
ispitnog uzorka
t
Podruje valjanosti
mm
t<3
t3
t do 3
3
Vidi takoer Tablicu 1.3.3.9.1.
1.3.3.8
Poloaji zavarivanja
1.3.3.8.1
Poloaji zavarivanja za limove i cijevi navedeni
su na Slikama 1.3.3.8.1-a i 1.3.3.8.1-b (prema HRN EN ISO
6947). Za atestiranje zavarivaa vrijede iste tolerancije za
poloaje zavarivanja i kutove koji su uobiajeni u proizvodnji.
Tablica 1.3.3.7.1-c
Debljina materijala
ispitnog uzorka
t
Podruje valjanosti
mm
t<3
t3
t do 3
3
Vidi takoer Tablicu 1.3.3.9.1.
2009

DIO 26.
PA vodoravni poloaj
vertikalni PG prema dolje
11
PC zidni poloaj
PE nadglavni poloaj
vertikalni PF prema gore
a) sueljeni spojevi
PA vodoravni poloaj
vertikalni PG prema dolje
PB horizontalni poloaj
PD horizontalno-nadglavni poloaj
b) kutni spojevi
Slika 1.3.3.8.1-a
Poloaji zavarivanja za limove
2009
vertikalni PF prema gore
12

DIO 26.
PA
PC
Cijev: rotirajua
Os: vodoravna
Zavarivanje: vodoravno
Cijev: fiksna
Os: vodoravna
Zavarivanje: vertikalno
prema gore
PF
Cijev: fiksna
Cijev: fiksna
J-L045 Os: kosa
Os: vertikalna
Zavarivanje: vertikalno prema
Zavarivanje: u zidnom podolje
loaju
PG
Cijev: fiksna
Os: vodoravna
Zavarivanje: vertikalno prema
dolje
Cijev: fiksna
H-L045 Os: kosa
Zavarivanje: prema gore
a) sueljeni spojevi
PA
Cijev: rotirajua
Os: kosa
Zavarivanje: vodoravno
PB
Cijev: fiksna
Os: vertikalna
Zavarivanje: horizontalno
PB
Cijev: rotirajua
Os: vodoravna
Zavarivanje: horizontalno
PF
Cijev: fiksna
Os: vodoravna
prema gore
PG
PD
Cijev: fiksna
Os: vodoravna
prema dolje
Cijev: fiksna
Os: vertikalna
Zavarivanje: horizontalnonadglavno
b) kutni spojevi
Slika 1.3.3.8.1-b
Poloaji zavarivanja za cijevi
2009

DIO 26.
13
1.3.3.8.2
Podruje valjanosti za poloaje zavarivanja dano je u Tablici 1.3.3.8.2.
Tablica 1.3.3.8.2
Poloaj
zavarivanja
ispitnog
uzorka
Podruje valjanosti
PA
PBa
PC
PDa
PE
PF
(lim)
PF
(cijev)
PG
(lim)
PG
(cijev)
H-L045
J-L045
PA
x
x
a
PB
x
x
PC
x
x
x
PDa
x
x
x
x
x
x
PE
x
x
x
x
x
x
PF (lim)
x
x
x
PF (cijev)
x
x
x
x
x
x
PG (lim)
x
PG (cijev)
x
x
x
x
x
x
H-L045
x
x
x
x
x
x
x
x
J-L045
x
a
Poloaji zavarivanja PB i PD se jednako koriste za kutne zavare i mogu samo kvalificirati kutne zavare u drugim poloajima
zavarivanja
Napomena:
x oznaava one poloaje zavarivanja za koje je zavariva kvalificiran
- oznaava one poloaje zavarivanja za koje zavariva nije kvalificiran
1.3.3.9
Detalji zavara
U ovisnosti o detaljima zavara, podruja valjanosti dana su u Tablicama 1.3.3.9.1 i 1.3.3.9.2.
Tablica 1.3.3.9.1
Podruje valjanosti sueljeni spojevi
Detalji ispitnog uzorka
jednostrano zavarivanje/
zavarivanje bez podloge
(ss nb)
zavarivanje s podlogom
(ss mb)
zavarivanje s obe strane

(bs)
x
zavarivanje bez podloge (ss nb)
zavarivanje s podlogom (ss mb)
zavarivanje s obe strane (bs)
Napomena:
x oznaava one zavare za koje je zavariva kvalificiran
- oznaava one zavare za koje zavariva nije kvalificiran
Tablica 1.3.3.9.2
Podruje valjanosti kutni spojevi

Ispitni uzoraka
jedan prolaz
(sl)
jedan prolaz (sl)

x
vie prolaza (ml)
x
a Visina grla je u podruju od 0,5 x t a 0,7 x t
Napomena:
x oznaava tehniku prolaza za koju je zavariva kvalificiran
- oznaava tehniku prolaza za koju zavariva nije kvalificiran
Prilikom zavarivanja postupkom 311 promjena

smjera zavarivanja zahtjeva novu atestaciju.
2009
vie prolaza
(ml)
x
14
1.3.4

DIO 26.
Zavarivanje i ispitivanje atestnog

uzorka
1.3.4.1
Openito
Zavarivanje i ispitivanje atestnog uzorka provodi se u prisutnosti eksperta Registra, ili neke druge ispitne
institucije odobrene od Registra za tu djelatnost.
1.3.4.2
Oblik i mjere atestnog uzorka

Oblik i mjere atestnog uzorka navedeni su na
Slikama 1.3.4.2-1, 1.3.4.2-2, 1.3.4.2-3 i 1.3.4.2-4.
za t 6 mm, a 0,5 t
za t < 6 mm, 0,5 t a t
(z 0,7 t)
Slika 1.3.4.2-1
Mjere atestnog uzorka za sueljeni spoj na limu
(mjere u mm)
Slika 1.3.4.2-2
Mjere atestnog uzorka za kutni zavar/zavare na limu
(mjere u mm)
t se odnosi na tanju debljinu

za t 6 mm, a 0,5 t
za t < 6 mm, 0,5 t a t
(z 0,7 t)
Slika 1.3.4.2-3
Mjere atestnog uzorka za sueljeni spoj na cijevi
(mjere u mm)
1.3.4.3
Uvjeti zavarivanja
Uvjeti za atestiranje zavarivaa moraju odgovarati uvjetima u proizvodnji, kao i odgovarati specifikaciji
postupka zavarivanja (SPZ), odnosno slijedeim uvjetima:
a)
Zavarivanje se provodi onim postupkom
koji se koristi (koriste) u proizvodnji.
Slika 1.3.4.2-4
Mjere atestnog uzorka za kutni spoj na cijevi
(mjere u mm)
b)
c)
Dodatni materijal(i) mora(ju) biti u skladu s postupcima i poloajima zavarivanja

koji se primjenjuju.
Priprema ljeba limova i/ili cijevi za atestni uzorak mora odgovarati pripremi u
proizvodnji.
2009

DIO 26.
d)
e)
f)
g)
h)
i)
Izvor struje za zavarivanje mora odgovarati izvoru koji se koristi u proizvodnji.

Atestiranje zavarivaa provodi se na poloajima zavarivanja i kutevima cijevnih
nastavaka koji su uobiajeni u proizvodnji.
Atestni uzorak mora u korijenskom sloju
i popuni imati najmanje jedan prekid zavarivanja s ponovnim poetkom.
Zavariva smije bruenjem, odstranjivati
manje greke, osim u zavrnom sloju. Za
to mora imati suglasnost eksperta Registra.
Atestni uzorak mora se obiljeiti radi
identifikacije.
Ukoliko se obavlja ispitivanje savijanjem,
toplinska obrada zahtjevana SPZ moe se
propustiti.
15
1.3.4.4
Ispitivanje zavarenih uzoraka

Zavareni uzorak podvrgava se vizuelnom ispitivanju. Nakon zadovoljavajue vizualne kontrole potrebno je
obaviti dodatna ispitivanja prema Tablici 1.3.4.4-1 (elik) i
Tablici 1.3.4.4-2 (aluminij i al-slitine).
Ukoliko je prilikom atestacije upotrebljena
trajna podloka, ista se mora odstraniti prije ispitivanja razaranjem.
Uzorak za makroskopsko ispitivanje mora se
pripremiti i nagristi s jedne strane da jasno pokae zavar. Poliranje se ne zahtjeva.
Prilikom radiografskog ispitivanja sueljenih
spojeva zavarenih postupcima 131, 135, 136 (samo ica
punjena metalnim prahom) i 311 dodatno se moraju ispitati
ili dva uzorka savijanjem (jedan lice i jedan korjen ili dva
bono savijanje) ili dva uzorka prelomom.
Tablica 1.3.4.4.1 (elik)

Postupci ispitivanja
Postupak ispitivanja
Sueljeni spoj
(na limu i cijevi)
Kutni spoj i cijevni nastavak
obvezatno
obvezatno1,2,3
obvezatno1,2,6
obvezatno1,2,6
obvezatno
nije obvezatno
nije primjenjivo
obvezatno3,5
Vizualno ispitivanje (HRN EN 970)

Prozraivanje (HRN EN 1435)
Savijanje (HRN EN 910)
Prelom (HRN EN 1320)
1) Izuzev za postupak 131, ili prozraivanje ili savijanje ili prelom moe se upotrijebiti.
2) Kada je upotrebljeno prozraivanje, obvezatno je dodatno ispitivanje savijanjem ili prelomom za postupke 131, 135, 136
(samo ica punjena metalnim prahom) i 311.
3) Ispitivanje prelomom moe biti zamijenjeno makroskopskim ispitivanjem prema HRN EN 1321 na najmanje dva uzorka.
4) Prozraivanje moe biti zamjenjeno prozvuivanjem prema HRN EN 1714 za debljine 8 mm, samo na feritnim elicima.
5) Ispitivanje prelomom na cijevima moe se zamijeniti prozraivanjem.
6) Za vanjski promjer cijevi D 25 mm, ispitivanje savijanjem ili prelomom moe se zamijeniti s ispitivanjem itavog ispitnog
uzorka rastezanjem (vidi Sliku 1.3.4.5.1-d).
Tablica 1.3.4.4.2 (aluminij i al-slitine)

Postupci ispitivanja
Postupak ispitivanja
Sueljeni spoj
(na limu i cijevi)
Kutni spoj i cijevni nastavak
obvezatno
obvezatno1,2
obvezatno1,2,5
obvezatno1,2,5
obvezatno
nije obvezatno
nije primjenjivo
obvezatno3,4
Vizualno ispitivanje (HRN EN 970)

Prozraivanje (HRN EN 1435)
Savijanje (HRN EN 910)
Prelom (HRN EN 1320)
1)
2)
3)
4)
5)
Izuzev za postupak 131, ili prozraivanje ili savijanje ili prelom moe se upotrijebiti.
Kada je upotrebljeno prozraivanje, obvezatno je dodatno ispitivanje savijanjem ili prelomom za postupak 131.
Ispitivanje prelomom moe biti zamijenjeno makroskopskim ispitivanjem prema HRN EN 1321 na najmanje dva izbruska.
Ispitivanje prelomom na cijevima moe se zamijeniti prozraivanjem.
Za vanjski promjer cijevi D 25 mm, ispitivanje savijanjem ili prelomom moe se zamijeniti s ispitivanjem itavog ispitnog
uzorka rastezanjem (vidi Sliku 1.3.4.5.1-d).
1.3.4.5
Ispitni uzorci i epruvete
1.3.4.5.1
Sueljeni spoj na limu i cijevi
Kada se provodi ispitivanje prozraivanjem

(vidi Slike 1.3.4.5.1-a) i c-1, c-2), treba prozraiti duljinu zavarenog spoja na ispitnom uzorku u stanju kako je zavareno
(bez skidanja nadvienja).
2009
Kada se provodi ispitivanje prelomom, ispitna

duljina uzorka mora se izrezati u vie epruveta jednake irine, koja mora biti 40 mm (vidi sliku 1.3.4.5.1-b). Dozvoljeni su zarezi na krajevima zavara dubine do ~ 5 mm, da bi
se postigao prelom u materijalu zavara.
16

DIO 26.
Kada se provodi ispitivanje poprenim savijanjem prema HRN EN 910, treba savijanjem ispitati po 2
epruvete s korjenske strane i s lica.
Ispitna duljina atestnog uzorka

b) Priprema
Promjer trna za savijanje (za elik) je 4 x t i kut

savijanja 180o za osnovni materijal s produljenjem A 20%.
Kada se provodi samo ispitivanje poprenim
savijanjem, ispitna duljina uzorka mora se izrezati u vie epruveta jednake irine i sve se ispituju. Kada se provodi ispitivanje bonim savijanjem, mora se uzeti najmanje 4 uzorka
jednako rasporeena uzdu ispitne duljine. Jedan od njih mora se uzeti s poetka i zavretka ispitne duljine.
Za cijevi, broj dodatnih uzoraka za ispitivanje
prelomom ili ispitivanje poprenim savijanjem za postupke
131, 135, 136 (samo ica punjena metalnim prahom) ili 311,
prilikom primjene ispitivanja prozraivanjem, ovisi o poloaju zavarivanja. Za poloaje PA ili PC ispituje se jedan uzorak za savijanje sa strane korjena i jedan uzorak sa strane lica, a za sve druge poloaje zavarivanja, ispituju se po dva
uzorka za savijanje sa strane korjena i dva uzorka za savijanje sa strane lica (vidi Sliku 1.3.4.5.1-c-1) i c-2).
1.3.4.5.2
c-1) Poloaj i broj epruveta za PA i PC poloaj

(1-korjen, 2-lice)
Kutni spoj na limu
Za ispitivanje lomljenjem prema HRN EN 1320

moe se atestni uzorak (vidi Sliku 1.3.4.5.2), ako je potrebno
podijeliti na vie epruveta. Svaku epruvetu treba postaviti za
ispitivanje lomljenjem prema HRN EN 1320 i pregledati nakon loma.
c-2) Poloaj i broj epruveta za PF, PG, H-L045 i J-L045
poloaje (1 i 3-korjen, 2 i 4-lice)
a) Dimenzije ispitnog uzorka-lim

d) Ispitivanje itavog ispitnog uzorka rastezanjem
Slika 1.3.4.5.1
Priprema epruvete i ispitivanje lomljenjem za sueljeni
spoj na limu i cijevi (mjere u mm)
2009

DIO 26.
a) Podjela na parni broj epruveta
17
b) Ispitivanje lomljenjem
(Ako je potrebno, moe se kutni zavar urezati)
Slika 1.3.4.5.2
Priprema epruveta i ispitivanje lomljenjem za kutni zavar na limu (mjere u mm)
Kada se provodi makroskopsko ispitivanje,

najmanje dva uzorka se moraju uzeti; od kojih jedan mora
biti s mjesta zavretka/poetka zavarivanja.
1.3.4.5.3
Kutni spoj na cijevi
Za ispitivanje lomljenjem prema HRN EN 1320

ispitni uzorak treba podijeliti na 4 lili vie epruveta i slomiti
ih (jedan od naina lomljenja prikazan je na Slici 1.3.4.5.3).
Kada se provodi makroskopsko ispitivanje,
najmanje dva uzorka se moraju uzeti; od kojih jedan mora
biti s mjesta zavretka/poetka zavarivanja.
Ako su u atestnom uzorku zavarivaa premaene doputene najvie vrijednosti za greke, zavariva nije
poloio ispit.
1.3.6
Ponovno atestiranje
Ako se utvrdi da su metalurki ili drugi vanjski

uzroci razlog neuspjeha i nisu u vezi s umjenou zavarivaa, potrebno je dodatno ispitivanje ili dodatni uzorak, da bi se
ustanovila kakvoa i podobnost novog ispitnog materijala
i/ili novih uvjeta ispitivanja.
1.3.7
Trajanje valjanosti atesta
1.3.7.1
Prvo ispitivanje
Valjanost atesta zavarivaa poinje s danom
kada je ispitivanje provedeno sa zadovoljavajuim rezultatom. Ovaj datum moe se razlikovati od datuma izdavanja
navedenog u atestu.
Atest zavarivaa vrijedi dvije godine, uz uvjet
da su ispunjeni slijedei uvjeti, i da je to na odgovarajuem
atestu potvreno u razmacima od po 6 mjeseci od strane
poslodavca ili nadzorne osobe:
a)
Zavariva mora to redovitije raditi na
zavarivakim poslovima u podruju valjanosti atesta.
b)
Rad zavarivaa mora se openito odvijati
pod istim tehnikim uvjetima pod kojima
je obavljeno atestiranje.
Slika 1.3.4.5.3
1.3.5
Ocjenjivanje atestnih uzoraka
Atestne uzorke treba pregledati uzimajui u obzir uvjete ocjenjivanja koji vrijede za pojedine karakteristike
greaka. Kompletno objanjenje nepravilnosti sadri HRN
EN ISO 6520. Uvjeti ocjenjivanja nepravilnosti koje vrijede
za ovu normu, te koje se pronau odgovarajuim postupcima
ispitivanja, moraju odgovarati HRN EN ISO 5817 za elik i
HRN EN ISO 10042 za aluminij. Ako greke u atestnom
uzorku lee unutar odreenih granica kategorije B prema
HRN EN ISO 5817 za elik i HRN EN ISO 10042 za aluminij, zavariva je poloio ispit. Izuzetak su slijedee greke:
preveliko nadvienje zavara (sueljeni zavar), prevelika debljina kutnog zavara, preveliko nadvienje korijena, za koje
vrijedi kategorija C.
2009
1.3.7.2
Produljenje
Valjanost atesta zavarivaa moe se na uvjerenju produljiti svake dvije godine unutar prvobitnog podruja valjanosti, ako:
zavareni proizvodi koji zavariva izrauje
odgovaraju traenoj kakvoi,
se izvjetaji ispitivanja, npr. dokumentacija
o ispitivanjima prozraivanjem ili ultrazvukom, kao i izvjea o ispitivanjima prelomom, odn. izvjetaji nadzornih osoba uvaju i ako su na raspolaganju uz atest zavarivaa.
Ekspert Registra mora provjeriti usklaenost s
navedenim uvjetima i potvrditi produljenje na atestu zavarivaa.
18

DIO 26.
1.3.8
Potvrda o obavljenom atestiranju

zavarivaa
Potvruje da je zavariva uspjeno poloio ispit

za zavarivaa. Ako zavariva nije poloio jedno od propisanih ispitivanja, potvrda se ne izdaje.
Potvrda o ispitivanju se izdaje samo na odgovornost ispitivaa ili ispitnog mjesta.
1.4
ATESTIRANJE POSTUPKA
ZAVARIVANJA
1.4.3
Openito
Svi postupci zavarivanja koji se primjenjuju

prilikom izradbe i ugradnje konstrukcija navedenih u 1.1.1
moraju biti provjereni i odobreni od Registra, u skladu sa zahtjevima ovog poglavlja.
Ovo poglavlje odreuje opseg i nain ispitivanja elektrolunih postupaka zavarivanja elika i aluminija i
njegovih slitina, navedenih u 1.3.1.2.
O atestaciji postupaka zavarivanja drugih metalnih materijala u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
1.4.2
Objanjenja pojmova i izraza
1.4.2.1
Openito
a)
b)
c)
Specifikacija postupka zavarivanja je

prijedlog predvienih materijala, oblika
spoja, naina izvoenja i parametara zavarivanja za odreeni postupak zavarivanja.
Atestiranje (kvalifikacija) postupka zavarivanja je ispitivanje koje se provodi da
se utvrdi udovoljava li zavareni spoj, izveden prema specifikaciji postupka zavarivanja, traenim zahtjevima.
Ispitivanje postupka zavarivanja u proizvodnji (proizvodne probe) je ispitivanje
koje se provodi na kontrolnim ploama,
koje se zavaruju u redovnoj proizvodnji,
u svrhu provjere specifikacije postupka
zavarivanja i zahtijevanih svojstava zavarenog spoja.
Ispitni uzorak
1.4.3.1
Openito
Ispitni uzorak za atestaciju postupka zavarivanja mora biti dostatnih dimenzija da osigura pravilnu raspodjelu (odvoenje) topline.
1.4.3.2
1.4.1
parametre zavarivanja (napon, struja, brzina);

temperaturu predgrijavanja i meuslojnu
temperaturu;
toplinsku obradbu nakon zavarivanja.
Materijali, smjer valjanja
Materijali upotrebljeni prilikom ispitivanja

postupka zavarivanja moraju biti jednoznano identificirani
na temelju njihovih oznaka i potvrda. Smjer valjanja ispitnog
uzorka mora biti ustanovljen i mora biti usporedan sa smjerom zavarivanja. Orjentacija smjera valjanja mora biti naznaena u izvjetaju o ispitivanju.
1.4.3.3
Dimenzije i oblik ispitnog uzorka

a)
Sueljeni spoj na limu
Ispitni uzrorak mora biti izveden prema Slici

1.4.3.3-1. Duljina ispitnog uzorka mora biti dovoljna da osigura izradbu odgovarajuih (zahtijevanih) epruveta navedenih u Tablicama 1.4.4.1-1 i 1.4.4.1-2.
b)
Sueljeni spoj na cijevi
Ispitni uzorak mora biti izraen prema
Slici 1.4.3.3-2. Kod cijevi malog promjera, potrebno je uzeti nekoliko ispitnih
uzoraka.
c)
Cijevni nastavak
Ispitni uzorak mora biti izraen prema
Slici 1.4.3.3-3. Kut je najmanji kut koji
se moe primjeniti u proizvodnji. U ovom
sluaju cijevni nastavak se razmatra kao
zavar sa punim provarom.
d)
Kutni spoj
Ispitni uzorak mora biti u skladu sa Slikom 1.4.3.3-4 za limove, ili 1.4.3.3-3 za
cijevi.
1.4.2.2
Specifikacija postupka zavarivanja

Radna organizacija koja eli atestirati (ispitati)
postupak zavarivanja dostavlja Registru prijedlog specifikacije postupka zavarivanja koja mora sadrati slijedee podatke:
kategoriju osnovnog materijala (normu i
stanje toplinske obradbe);
dimenzije osnovnog materijala (debljina i
promjer);
skicu spoja;
postupak zavarivanja;
poloaj i smjer zavarivanja;
dodatni materijal za zavarivanje (kategoriju, trgovaki naziv, promjer ice-elektrode,
zatitni plin, praak);
broj prolaza/slojeva;
2009

DIO 26.
Priprema spoja i zranost prema detalju u specifikaciji

postupka zavarivanja
19
Priprema spoja i zranost

prema detalju u specifikaciji
a
D1
t1
D2
t2
a - minimalna duljina 150 mm

b - minimalna duljina 350 mm
Slika 1.4.3.3-1
Ispitni uzorak za sueljeni spoj na limu
=
=
=
=
=
=
minimalna duljina 150 mm

vanjski promjer glavne cijevi
debljina stijenke glavne cijevi
vanjski promjer cijevnog nastavka
debljina stijenke cijevnog nastavka
kut nagiba cijevnog nastavka
Slika 1.4.3.3-3
Ispitni uzorak za cijevni nastavak ili kutni zavar na cijevi
Priprema spoja i zranost prema detalju u specifikaciji

Zavar s jedne ili obje
strane i zranost prema
detalju u specifikaciji
a =
D =
t =
minimalna duljina 150 mm

vanjski promjer
debljina stijenke
Slika 1.4.3.3-2
Ispitni uzorak za sueljeni spoj na cijevi
a =
b =
t1 i t2
2009
3t; minimalni iznos 150 mm

6t; minimalni iznos 350 mm
= debljine limova
20

DIO 26.
Slika 1.4.3.3-4
Ispitni uzorak za kutni zavar na limu (T-spoj)
1.4.3.4
Zavarivanje ispitnog uzorka

Priprema i zavarivanje ispitnog uzorka mora se
izvesti u skladu sa specifikacijom postupka zavarivanja, i u
prisutnosti eksperta Registra.
1.4.4
Pregled i ispitivanje
1.4.4.1
Opseg ispitivanja
Ispitivanje koje obuhvaa ispitivanje bez razaranja i ispitivanje s razaranjem mora biti u skladu s Tablicom
1.4.4.1-1 (za elik) i Tablicom 1.4.4.1-2 (za aluminijske slitine).
Tablica 1.4.4.1-1 (elik)

Ispitni uzorak
Nain ispitivanja
Sueljeni spoj s potpunim prova- Vizualno
rom, Slike 1.4.3.3-1 i 1.4.3.3-2
Radiografsko ili ultrazvuno
Pronalaenje povrinskih pukotina
Ispitivanje rastezne vrstoe
Ispitivanje savijanjem
T-spoj s potpunim provarom

Slika 1.4.3.3-4
Cijevni nastavak
Slika 1.4.3.3-3
Kutni spoj na limu
Slika 1.4.3.3-4
Kutni spoj na cijevi
Slika 1.4.3.3-3
Udarna ilavost
Ispitivanje tvrdoe
Makro-izbrusak
Vizualno
Ultrazvuno ili radiografsko
Ispitivanje tvrdoe
Makro-izbrusak
Vizualno
Ispitivanje tvrdoe
Makro-izbrusak
Opseg ispitivanja
100%
100%
100%
2 epruvete
2 epruvete s korijenske strane i
2 epruvete sa strane lica
2 seta (po 3 epruvete)
zahtijeva se
1 uzorak
100%
100%
100%
zahtijeva se
2 uzorka
100%
100%
zahtijeva se
2 uzorka
Napomena
4
1
2
6
3
5
1i5
4, 5 i 7
3i5
5
5
1i5
3i5
5
Napomene:
1
) Ispitivanje penetrantima ili magnetskim esticama. Za nemagnetine materijale, ispitivanje penetrantima.
2
) 2 epruvete s korijenske strane i 2 epruvete sa strane lica zavara mogu se zamijeniti sa 4 epruvete za bono savijanje
za t 12 mm.
3
) Ne zahtijeva se za osnovne materijale: podgrupa 1.1 i grupa 8
4
) Ultrazvuno ispitivanje nije primjenjivo za t < 8 mm i za grupe materijala 8 i 10.
5
) Ispitivanje kako je naznaeno ne prua podatke o mehanikim svojstvima spoja. Gdje su ta svojstva znaajna za primjenu, dodatno ispitivanje e se provesti; npr. ispitivanje sueljenog spoja.
6
) 1 komplet u metalu zavara i 1 komplet u zoni utjecaja topline, za materijale s t 12 mm i samo za osnovni materijal sa
zajamenom ilavou (vidi takoer 1.4.4.4-d).
7
) Za vanjski promjer cijevi 50 mm ne zahtijeva se ultrazvuno ispitivanje
Za vanjski promjer cijevi > 50 mm, ako tehniki nije mogue izvesti ultrazvuno ispitivanje, izvodi se radiografsko ispitivanje
uz uvjet da e oblik spoja dozvoliti valjane rezultate.
2009

DIO 26.
21
Tablica 1.4.4.1-2 (aluminijske slitine)

Ispitni uzorak
Nain ispitivanja
Sueljeni spoj s potpunim prova- Vizualno

rom Slike 1.4.3.3-1 i 1.4.3.3-2
Radiografsko ili ultrazvuno
Ispitivanje penetrantima
T-spoj s potpunim provarom

Slika 1.4.3.3-4
Cijevni nastavak(3)
Slika 1.4.3.3-3
Kutni spoj na limu(3)
Slika 1.4.3.3-4
Kutni spoj na cijevi(3)
Slika 1.4.3.3-3
Makro-izbrusak
Mikro izbrusak
Vizualno
Makro-izbrusak
Mikro izbrusak
Vizualno
Makro-izbrusak
Mikro izbrusak
Opseg ispitivanja
Napomena
100%
100%
100%
2 epruvete
2 epruvete sa strane korjena
i 2 epruvete sa strane lica
1 uzorak
1 uzorak
100%
100%
4 uzorka
1 uzorak
100%
100%
2 uzorka
1 uzorak
1
2
4
2
2
Napomene:
1
) 2 epruvete s korijenske strane i 2 epruvete sa strane lica zavara mogu se zamijeniti sa 4 epruvete za bono savijanje
za t 12 mm.
2
) Samo za grupu materijala 23 i sve ljevane slitine.
3
) Ispitivanje kako je naznaeno ne prua podatke o mehanikim svojstvima spoja. Gdje su ta svojstva znaajna za primjenu,
dodatno ispitivanje e se provesti; npr. ispitivanje sueljenog spoja.
4
) Za ispitni uzorak prema Slici 1.4.3.3-4, samo 2 makro izbruska.
1.4.4.2
Poloaj i nain rezanja epruveta

Poloaj epruveta mora biti u skladu sa Slikama
1.4.4.2-1, 1.4.4.2-2 i 1.4.4.2-3.
Rezanje epruveta provodi se mehaniki, nakon

to su ispitivanja bez razaranja (RTG ili UZV) dala zadovoljavajue rezultate.
Viak 25 mm
Podruje 1 za:
- 1 epruveta za rasteznu vrstou
- uzorci za ispitivanje savijanjem
Podruje 2 za:
- udarna ilavost i eventualne dodatne epruvete
Podruje 3 za:
Podruje 4 za:
- 1 uzorak za makro ispitivanje (elik, aluminijske slitine)
- 1 uzorak za ispitivanje tvrdoe (elik)
- 1 uzorak za mikro ispitivanje (aluminijske slitine)
Viak 25 mm
Slika 1.4.4.2-1
Poloaj epruveta za sueljeni spoj na limu
2009
22

DIO 26.
Vrh za fiksnu cijev
Podruje 1 za:
Podruje 2 za:
- udarna ilavost i eventualne dodatne epruvete
Podruje 3 za:
Podruje 4 za
- 1 uzorak za makro ispitivanje (elik, aluminijske slitine)
- 1 uzorak za ispitivanje tvrdoe (elik)
- 1 uzorak za mikro ispitivanje (aluminijske legure)
Slika 1.4.4.2-2
Poloaj epruveta za sueljeni spoj na cijevi
b) aluminijske slitine
1) Uzorak za makro uzeti u
poloaju A i B
2) Uzorak za makro samo u
poloaju B
a) elik
1) Uzorak za makro ispitivanje
tvrdoe uzeti u poloaju A i B
2) Uzorak za makro samo u poloaju B
Slika 1.4.4.2-3
Poloaj epruveta za cijevni nastavak ili kutni spoj na cijevi
1.4.4.3
Ispitivanje metodama bez razaranja

a)elik
Nakon mogue naknadne toplinske obradbe, a

prije rezanja epruveta, ispitni uzorci e se ispitati vizualno i
nekim od metoda bez razaranja, prema Tablici 1.4.4.1-1. Za
ispitne uzorke koji se ne obrauju naknadnom toplinskom
obradbom, posebnu panju potrebno je posvetiti materijalima
osjetljivim na vodikove pukotine i sukladno tome ispitivanje
bez razaranja provodi uz odgovarajuu odgodu.
U ovisnosti o obliku zavarenog spoja, materijala i zahtjeva za izvoenje, ispitivanje metodama bez razaranja provodi se skladu s odgovarajuim normama (HRN EN
970-vizualno ispitivanje; HRN EN 1435-radiografsko ispitivanje; HRN EN 1714-ispitivanje ultrazvukom; HRN EN
1289-ispitivanje penetrantima i HRN EN 1290-ispitivanje
magnetnim esticama).
Postupak zavarivanja je prihvatljiv ako su nepravilnosti u uzorku u okviru propisanih za kategoriju B prema HRN EN ISO 5817, osim za nepravilnosti tipa: poveano
nadvienje zavara, poveano udubljenje, poveano grlo zavara i poveana penetracija, za koje se primjenjuje kategorija C
prema HRN EN ISO 5817.
b)
aluminijske slitine
Nakon mogue toplinske obradbe, prirodnog ili

umjetnog starenja, a prije rezanja epruveta, ispitni uzorci ispitati e se vizualno i nekom od metoda bez razaranja prema
Tablici 1.4.4.1-2.
U ovisnosti o obliku zavarenog spoja, materijala i zahtjeva za izvoenje ispitivanje metodama bez razaranja provodi se skladu s odgovarajuim normama (HRN EN
970-vizualno ispitivanje i HRN EN 1289-ispitivanje penetrantima).
2009

DIO 26.
23
Postupak zavarivanja je prihvatljiv ako su nepravilnosti u uzorku u okviru propisanih za kategoriju B prema HRN EN ISO 10042, osim za nepravilnosti tipa: poveano nadvienje zavara, poveano udubljenje, poveano grlo
zavara i poveana penetracija, za koje se primjenjuje kategorija C prema HRN EN ISO 10042.
1.4.4.4
b)
Ispitivanja razaranjem
a)
Epruvete i ispitivanje poprijene rastezne
vrstoe za sueljene spojeve moraju biti
u skladu s 2.4.3.
Za cijevi vanjskog promjera > 50 mm,
nadvienje zavara mora se odstraniti s
obje strane, tako da debljina epruvete odgovara debljini stijenke cijevi.
Za cijevi vanjskog promjera 50 mm,
ako se cijeli presjek cijevi koristi kao epruveta nadvienje zavara na unutarnjoj
strani cijevi ne mora se odstranjivati.
Rastezna vrstoa epruvete ne smije biti
manja od odgovarajue propisane najmanje vrijednosti vrstoe osnovnog materijala (za elik).
Rastezna vrstoa epruvete ne smije biti
manja od odgovarajue propisane najmanje vrijednosti vrstoe osnovnog materijala, u "mekom" stanju (za aluminijske
slitine).
c)
Za raznorodne osnovne materijale (razliite slitine) mora biti dosegnuta rastezna

vrstoa slabijeg materijala u spoju.
Postupak ispitivanja i epruvete za ispitivanje za sueljene spojeve moraju biti u
skladu s 2.4.4.
Za raznorodne materijale, umjesto jedne
korjen i jedne lice uzdune epruvete za
ispitivanje savijanjem, mogu se zahtjevati
etiri poprene epruvete.
Promjer trna je 4 x t i kut savijanja 180o
(za elik).
Za sve skupine aluminijskih slitina kut
savijanja je 180o uz upotrebu trna iji su
promjeri navedeni u Tablici 1.4.4.4-b.
Tijekom ispitivanja na epruvetama se ne
smiju pokazati pukotine > 3 mm u bilo
kojem smjeru.
Makro ispitivanje
Uzorak za makro ispitivanje mora biti
pripremljen i nagrien u skladu s HRN
EN 1321 na jednoj strani tako da se na
njemu jasno vide linija taljenja, zona utjecaja topline i pojedini prolazi (slojevi).
Tablica 1.4.4.4-b
Promjer trna kod ispitivanja savijanjem (aluminijske slitine)
Promjer trna
Stanje (toplinska obrada pri isporuci - vidi EN 515)
Skupina
materijala
22.1
21.1
22.2
23
F
H112
H12
H22
H32
H14
H24
H34
H16
H26
H36
H18
H28
H38
H19
H29
H39
T4
T5-T6
T7
2t
3t
6t
4t
3t
3t
6t
-
3t
3t
6t
-
3t
4t
6t
-
4t
5t
6t
-
4t
5t
6t
-
6t
7t
8t
Tablica 1.4.4.4-e
Najvea doputena izmjerena vrijednost tvrdoe HV 10
Skupina elika
HRI CEN ISO/TR
15608
1(1), 2
3(2)
4,5
6
9.1
9.2
9.3
Jednoslojni sueljeni i kutni zavari

Bez toplinske
Toplinski
obradbe
obraen
380
450
380
350
450
450
320
320
350
300
350
350
Napomene:
1
) Ukoliko se zahtijeva mjerenje tvrdoe.
2
) Za elike s najmanje ReH > 890 N/mm2, posebne vrijednosti e se propisati.
2009
Vieslojni sueljeni i kutni zavari

Bez toplinske
Toplinski
obradbe
obraen
350
420
320
400
-
320
(3)
320
350
300
-
24

DIO 26.
Slika 1.4.4.4-e
Karakteristini poloaji mjernih toaka kod mjerenja tvrdoe
d)
e)
Ispitivanje ilavosti
Postupak ispitivanja i epruvete za ilavost
za sueljene spojeve moraju biti u skladu
s 2.4.5.
Za ispitivanje ilavosti potrebno je izraditi dva sloga od po 3 epruvete (Charpy
V-zarez), jedan slog sa zarezom u sreditu zavara, a drugi slog sa zarezom u
zoni utjecaja topline (1 do 2 mm od linije
taljenja). Zarez treba biti okomit na povrinu zavara.
Za debljine > 50 mm, dva dodatna sloga
epruveta moraju se ispitati, jedan iz metala zavara i jedan iz zone utjecaja topline
neposredno ispod sredine uzorka, ili u
podruju korijena zavara.
Temperatura ispitivanja i energija udarne
ilavosti moraju biti u skladu s propisanim zahtjevima.
Za raznorodne materijale, po jedan komplet epruveta u zoni utjecaja topline mora
se izraditi za svaki osnovni materijal.
Ispitivanje tvrdoe
Mjerenje tvrdoe mora biti u skladu s
2.4.6. Mora se primijeniti Vickersova
metoda HV10. Mjerenje se mora provesti
u zavarenom spoju, u zoni utjecaja topline i u osnovnom materijalu. Karakteristi-
f)
ni poloaji mjernih toaka prikazani su

na Slici 1.4.4.4-e.
Za svako mjerenje mora biti najmanje 3
pojedinana otiska na svakom dijelu zavara, zone utjecaja topline (obje strane) i
osnovnog materijala (obje strane).
Rezultati mjerenja tvrdoe moraju udovoljavati zahtjevima navedenim u Tablici
1.4.4.4-e.
Mikro ispitivanje
Uzorak za mikro ispitivanje mora biti
pripremljen i nagrien u skladu s HRN
EN 1321 na jednoj strani, tako da se na
njemu jasno vide linija taljenja, zona utjecaja topline i pojedini prolazi (slojevi).
1.4.4.5
Ponovno ispitivanje
Ako ispitni uzorak ne udovoljava zahtjevima,
za vizualno ispitivanje ili ispitivanje metodama bez razaranja, navedenim u 1.4.4.3-a i -b, novi uzorak se moe podvrgnuti istom opsegu ispitivanja. Ako rezultati i drugog ispitivanja budu neprihvatljivi, moraju se izvriti odgovarajue izmjene u predloenoj specifikaciji postupka zavarivanja prije
ponovnog ispitivanja.
Ako rezultati nekog ispitivanja jednom od metoda s razaranjem ne udovoljava zahtjevima navedenim u
1.4.4.4, postupak se ponavlja s dvostrukim brojem proba.
2009

DIO 26.
25
Ove probe mogu se uzeti iz istog ispitnog uzorka ukoliko ima

dostatno materijala, ili iz novog uzorka.
1.4.5
Ako rezultati i drugog ispitivanja budu neprihvatljivi, moraju se izvriti odgovarajue izmjene u predloenoj specifikaciji postupka zavarivanja prije ponovnog ispitivanja.
1.4.5.1
Svaki od uvjeta valjanosti odobrenja naveden u
ovoj toki mora se promatrati izdvojeno od drugih.
Podruje valjanosti odobrenja
Za rezultate izvan podruja navedenih u ovoj

toki, zahtijeva se novi atest (ispitivanje) postupka.
Tablica 1.4.5.3
Podruja valjanosti za skupine i podskupine elika
Materijal (pod) skupina
ispitnog uzorka
Podruje valjanosti
1-1
1a - 1
2-2
2a 2,1 1,2a - 1
3-3
3a 3,1 1,2 1,2 2,3a 1,3a - 2
4-4
4b 4,4b 1,4b - 2
5-5
5b 5,5b 1,5b - 2
6-6
6b 6,6b 1,6b - 2
77
7c - 7
73
7c 3,7c 1,7c - 2
7-2
7c 2a, 7c - 1
88
8c - 8
86
8c 6b, 8c 1,8c 2,8c - 4
85
8c 5b, 8c 1,8c 2,8c 4,8c 6.1,8c 6.2
83
8c 3a,8c 1,8c - 2
8-2
8c 2a,8c -1
9-9
9b - 9
10 - 10
10b - 10
10 8
10b 8c
10 6
10b 6b,10b 1,10b 2,10b - 4
10 5
10b 5b,10b 1,10b 2,10b 4,10b 6.1,10b 6.2
10 3
10b 3a,10b 1,10b - 2
10 - 2
10b 2a,10b - 1
11 - 11
11b 11,11b - 1
Napomena:
a
Pokriva jednaku ili niu vrstou granice razvlaenja elika iste podskupine.
b
Pokriva elike u istoj podskupini i bilo koju niu podskupinu iz iste skupine.
c
Pokriva elike u istoj skupini.
1.4.5.2
Atest postupka ishoen od radne organizacije
valjan je samo za tu radnu organizaciju dok su u njoj isti tehnoloki uvjeti.
1.4.5.3
Podruja valjanosti za skupine i podskupine
elika (za osnovni materijal) navedene su u Tablici 1.4.5.3.
1.4.5.4
Podruja valjanosti za skupine i podskupine
aluminija i aluminijskih slitina (za osnovni materijal)
ukljuivo i za raznorodne osnovne materijale navedene su u
Tablici 1.4.5.4.
1.4.5.5
Podruje valjanosti u odnosu na nazivnu debljinu ispitnog uzorka sueljenog spoja navedeno je u Tablici
2009
1.4.5.5. Nazivna debljina za ispitne uzorke razliitih nazivnih

debljina je debljina tanjeg uzorka.
1.4.5.6
Podruje valjanosti u odnosu na nazivnu debljinu za kutne zavare navedeno je tako da je u Tablici 1.4.5.5
dodano podruje valjanosti visine grla zavara a-0,75 a do 1,5
a, a za visinu grla zavara a 10 mm podruje valjanosti je za
sve visine grla zavara 10 mm.
U ovom sluaju, nazivna debljina je debljina
tanjeg uzorka u spoju.
26

DIO 26.
Tablica 1.4.5.4
Podruja valjanosti za skupine i podskupine aluminija i aluminijskih slitina
ukljuivo i za raznorodne osnovne materijale
Materijal (pod)
skupina ispitnog
uzorka
21 do 21
22.1 do 22.1
22.2 do 22.2
22.3 do 22.3
22.4 do 22.4
23.1 do 23.1
23.2 do 23.2
24.1 do 24.1
24.2 do 24.2
25 do 25
26 do 26
Napomena:
Slino zajedniko
podruje (pod)
skupine
21 do 21
22.1 do 22.1
22.2 do 22.2
22.2 do 22.2
22.1 do 22.1
22.3 do 22.3
22.1 do 22.1
22.2 do 22.2
22.4 do 22.4
22.4 do 22.4
22.1 do 22.1
22.2 do 22.2
22.3 do 22.3
23.1 do 23.1
22.1 do 22.1
22.2 do 22.2a
22.3 do 22.3a
22.4 do 22.4a
23.2 do 23.2
23.1 do 23.1
22.1 do 22.1
22.2 do 22.2
22.3 do 22.3a
22.4 do 22.4a
24.1 do 24.1
24.2 do 24.2
24.1 do 24.1
23.1 do 23.1b
25 do 25
24.1 do 24.1
24.2 do 24.2
26 do 26
24.1 do 24.1c
24.2 do 24.2c
25 do 25c
Raznorodno zajedniko podruje (pod) skupine

Nije primjenjivo
22.1 do 22.2
22.1 do 22.2
Kombinacije izmeu 22.1, 22.2, 22.3 i 22.4
Kombinacije izmeu 22.1, 22.2, 22.3 i 22.4
Kombinacije izmeu 22.1, 22.2a, 22.3a i 22.4a
23.2 do 23.1
Kombinacije izmeu 22.1, 22.2a, 22.3a i 22.4a
Nije primjenjivo
24.2 do 24.1 i 24.1 do 23.1b
25 do 24.1
25 do 24.2
26 do
od 24.1c, 24.2c ili 25c
Kvalifikacija je valjana uz uvjet upotrebe istog dodatnog materijala
a) Uz uvjet da je upotrebljen Al-Mg dodatni materijal

b) Uz uvjet da je upotrebljen Al-Si dodatni materijal
c) Samo za odljevke
2009

DIO 26.
27
Tablica 1.4.5.5
Podruje valjanosti u odnosu na debljinu uzorka - sueljeni spoj
Debljina ispitnog uzorka,
t (mm)1)
t3
3 < t 12
12 < t 100
t > 100
Podruje valjanosti2)
Za jednoslojno ili
Za vieslojno
jednoslojno s obje strane
zavarivanje
0,7 t do 1,3 t
0,7 t do 2 t
3 do 2 t
0,5 t do 1,3 t
0,5 t do 2 t
0,5 t do 1,1 t
nije primjenjivo
50 do 1,5 t
Napomene:
1
) Kod ispitivanja postupaka gdje je primjenjeno vie postupaka zavarivanja, zabiljeena razdioba
debljine za svaki postupak moe se uzeti kao osnova za podruje valjanosti za pojedinani
postupak zavarivanja.
2
) Za kategoriju gdje se ispitivanje ilavosti zahtjeva, gornja granica valjanosti je 12 mm, osim ako
nije provedeno ispitivanje ilavosti.
Tablica 1.4.5.7
Podruje valjanosti za cijevi i cijevne nastavke
Promjer ispitnog uzorka D1)2) mm
Podruje valjanosti
D 25
0,5 D do 2 D
D > 25
0,5 D i limovi2)3)
Napomene:
1
) D je vanjski promjer cijevi ili cijevnog nastavka.
2
) Priznanje za limove takoer je valjano za cijevi vanjskog
promjera > 500 mm, ili kada je D > 150 mm zavren u
PA ili PC poloaju.
3
) Vidi takoer 1.4.5.11
1.4.5.7
Podruje valjanosti u odnosu na nazivnu debljinu cijevi (debljina tanje cijevi) i cijevnih nastavaka (debljina stjenke cijevnog nastavka) navedeno u Tablici 1.4.5.7.
2009
Atest postupka proveden na cijevnom nastavku

s kutom pokriva sve kutove cijevnog nastavka u podruju 1 90o.
1.4.5.8
Odobrenje postupka valjano je samo za primije-njeni postupak zavarivanja. Nije dozvoljena promjena vieslojnog zavarivanja u jednoslojno (ili jednoslojno po svakoj strani) ili obrnuto za, odnosni postupak. Kod primjene vie postupaka prilikom ispitivanja postupaka osobrenje je
valjano samo uz isti redoslijed primjenjen tijekom ispitivanja.
1.4.5.9
Podruje valjanosti postupka zavarivanja, ako
se ne zahtijeva ispitivanje ilavosti i tvrdoe, zavarenog
spoja u bilo kojem poloaju (na limu ili cijevi), vrijedi za sve
poloaje (na limu ili cijevi).
28

DIO 26.
Tablica 1.4.5.10
Podruje valjanosti u odnosu na vrst spoja
Podruje valjanosti
Sueljeni spoj na limu
Vrsta spoja na ispitnom uzorku
Sueljeni
spoj na
limu
Sueljeni
spoj na
cijevi
Zavareno s S podlogom
jedne strane Bez podloge
Kutni spoj
na limu i
cijevi
Zavareno
s jedne strane
Zavareno
s obje strane
S
podlogom
Bez
podloge
Cijevni nastavci
Kutni spoj
na limu i
cijevi
Zavareno
s jedne
strane
Zavareno
s obje
strane
S
Bez
ljebljenjem ljebljenja
-
xa
xa
S podlogom
Zavareno s
jedne strane Bez podloge
Sueljeni spoj na cijevi
S
Zavareno s ljebljenjem
obje strane
Bez
ljebljenja
Zavareno s
Cijevni nas- jedne strane
tavci
Zavareno s
obje strane
Oznake:
x oznaava vrstu spoja pokrivenu SPZ
- oznaava vrstu spoja koja nije pokrivena SPZ
a
lim kvalificira cijev s D > 500 mm
b
sueljeni spoj na limu kvalificira T spoj
1.4.5.10
Podruje valjanosti u odnosu na vrst spoja primjenjenu u postupku ispitivanja navedeno je u Tablici
1.4.5.10.
1.4.5.11
Podruje valjanosti za dodatne materijale pokriva dodatne materijale iste kategorije i nazivnog kemijskog
sastava. U sluaju promjene tipa obloge zahtijeva se novo ispitivanje.
1.4.5.12
Odobrenje ishoeno na vrst toka struje i polariteta primijenjenog tijekom ispitivanja, valjano je samo za
identine uvjete tijekom ispitivanja.
1.4.5.13
Podruja valjanosti atesta postupka za unos
topline, temperaturu predgrijavanja, meuslojnu temperaturu
i naknadnu toplinsku obradbu, odreeni su normama
HRN EN ISO 15614-1 i HRN EN ISO 15614-2.
1.4.5.14
Pojedinana odstupanja u podrujima valjanosti
posebno za pojedine postupke zavarivanja odreena su normama HRN EN ISO 15614-1 i HRN EN ISO 15614-2.
1.4.6
Potvrda o obavljenom atestu postupka

zavarivanja
Potvruje da je ispitivanje uspjeno provedeno.
1.5
1.5.1
DODATNI MATERIJALI ZA
ZAVARIVANJE
Opi zahtjevi
1.5.1.1
Dodatni materijali koji se upotrebljavaju za zavarivanje konstrukcija navedenih u 1.1.1 moraju biti ispitani i
odobreni od Registra.
1.5.1.2
Registar odobrava dodatni materijal na temelju
zahtjeva proizvoaa, priloene tehnike dokumentacije
(toka 1.5.1.3), te na temelju rezultata ispitivanja koja su
obavljena pod nadzorom Registra i prema odobrenom programu u skladu s ovim poglavljem.
1.5.1.3
Zahtjev za priznanje proizvoaa dodatnog
materijala dostavlja se Registru zajedno s dokumentacijom,
koja mora sadrati slijedee podatke:
naziv proizvoaa dodatnog materijala;
trgovaki naziv, oznaku i tip dodatnog materijala;
kategoriju dodatnog materijala, ukljuujui
dodatnu oznaku (gdje je to potrebno) u
skladu s ovim dijelom Pravila;
preporueno podruje primjene, ukljuujui
npr. osnovni materijal, poloaje zavarivanja
i sl.;
2009

DIO 26.
29
kemijski sastav i mehanika svojstva metala zavara;

dimenzije (promjeri, duljine);
upute za upotrebu (tip struje, polaritet, suenje, toplinska obradba itd.);
klasifikaciju (EN, ISO i dr.);
obiljeavanje, pakiranje;
predloeno laboratorijsko ispitivanje i datum ispitivanja.
1.5.1.4
Na temelju zadovoljavajuih rezultata ispitivanja Registar izdaje Potvrdu o tipnom odobrenju dodatnog
materijala i uvrtava ga u Popis odobrenih tipova proizvoda i
proizvoaa. Dobivanjem odobrenja proizvoa se obvezuje
da tokom proizvodnje, osigurava jednaka svojstva materijala
kao i ona koja su utvrena prilikom odobrenja.
Napomena:
1.5.1.5
Proizvoa se obvezuje da u svom katalogu u
Popisu odobrenja i ispitivanja dodatnih materijala, unese podatak o dobivanju odobrenja.
1.5.1.6
Ako nije drugaije odreeno, odobreni dodatni
materijali se moraju, u skladu 1.5.2 - 1.5.8, ispitati jednom
godinje u prisutnosti eksperta Registra, da se utvrdi jesu li
svojstva materijala ista kao i ona koja su utvrena prilikom
odobrenja.
1.5.1.7
U sluaju bilo koje izmjene svojstava, kemijskog sastava odobrenog materijala ili tehnologije njegove
proizvodnje, moraju se provesti nova ispitivanja.
1.5.1.8
Dodatni materijali za zavarivanje koji nisu
obuhvaeni ovim Pravilima (npr. za zavarivanje visokolegiranih elika, itd.) prilikom odobrenja moraju se ispitati po
posebnom programu ispitivanja, odobrenom od Registra.
1.5.1.9
Ako su rezultati bilo kojeg ispitivanja nezadovoljavajui, to ispitivanje treba ponoviti s dvostrukim brojem
epruveta. Za ovu svrhu moe se upotrijebiti ostatak ispitnog
komada od kojeg su pripremani i prvi ispitni uzorci. U sluaju ponovnog dobivanja nezadovoljavajuih rezultata potrebno je razjasniti uzroke takvih rezultata i ponoviti cijelo ispitivanje.
1.5.1.10
Dodatni materijali za zavarivanje brodograevnih elika, ukljuujui odgovarajue kategorije elinih otkovaka i odljevaka i odgovarajuih konstrukcijskih elika,
kategoriziraju se, obiljeavaju i odobravaju na slijedei nain:
prema tipu (obloene elektrode za runo i
gravitacijsko zavarivanje, kombinacije ica-praak za dvoslojno ili vieslojno zavarivanje, kombinacije puna ica/plin, ili prakom punjena ica s plinom, ili bez plina,
dodatni materijali za vertikalno zavarivanje
pod zatitom troske i zatitom plina);
za zavarivanje brodograevnih elika normalne vrstoe - kategorije 1, 2 i 3;
za zavarivanje brodograevnih elika poviene vrstoe s najniom granicom razvlaenja do 355 N/mm2 - kategorije 1Y, 2Y,
3Y i 4Y;
za zavarivanje brodograevnih elika poviene vrstoe s najniom granicom razvlaenja do 390 N/mm2 - kategorije 2Y40,
3Y40 i 4Y40.
Dodatne oznake dodaju se:
za kontrolirani sadraj difuzijskog vodika u
metalu zavara dodaje se oznaka H15, H10
2009
ili H5 (odnosi se na kategorije 2, 3, 2Y, 3Y,

4Y, 2Y40, 3Y40 i 4Y40);
za poluautomatsko zavarivanje, oznaka S;
za automatsko zavarivanje: oznaka T (tehnika dva prolaza) za zavarivanje u jednom
prolazu sa svake strane; oznaka M (tehnika
vie prolaza), ili oznaka TM koja pokriva
obje tehnike;
za vertikalno elektroplinsko, ili elektroluno zavarivanje pod troskom dodaje se oznaka V.
normalni brodograevni elici su - kategorije A, B, D i E;

brodograevni elici poviine vrstoe su kategorije A32, D32, E32, A36, D36 i E36;
brodograevni elici poviene vrstoe (sa
najniom granicom razvlaenja 390
N/mm2), kategorije A40, D40 i E40
brodograevni elici poviene vrstoe za
upotrebu na niskim temperaturama su - kategorije F32, F36 i F40.
1.5.1.11
Via kategorija dodatnog materijala pokriva niu. Priznanje kategorije dodatnog materijala za zavarivanje
brodograevnih elika poviene vrstoe pokriva kategorije
dodatnog materijala za zavarivanje brodograevnog elika
normalne vrstoe.
1.5.1.12
Ako je dodatni materijal predvien za zavarivanje istosmjernom i izmjeninom strujom, zavarivanje se
izvodi izmjeninom strujom. U posebnim sluajevima Registar moe zahtijevati da se uzorak zavari i istosmjernom
strujom (npr. za obloene elektrode za gravitacijsko zavarivanje).
1.5.1.13
Uzorci za ispitivanje dodatnog materijala zavaruju se na sobnoj temperaturi.
1.5.2
Obloene elektrode za runo

elektroluno zavarivanje
1.5.2.1
Kategorije
Ovisno o rezultatima ispitivanja udarne ilavosti (Charpy V-notch test), obloene elektrode se dijele na
slijedee kategorije:
za elike normalne vrstoe: kategorija 1, 2
i 3;
za elike poviene vrstoe s najniom granicom razvlaenja do 355 N/mm2; kategorije 2Y, 3Y i 4Y (kategorija 1Y ne primjenjuje se za runo zavarivanje);
za elike poviene vrstoe s najniom granicom razvlaenja do 390 N/mm2: kategorije 2Y40, 3Y40 i 4Y40.
1.5.2.2
Ispitivanje metala zavara

1.
Dva uzorka za ispitivanje metala zavara
moraju se zavariti u poloenom poloaju,
prema Slici 1.5.2.2-1, jedan elektrodom
promjera 4 mm, a drugi elektrodom
najveeg promjera koji se proizvodi. Ako
se proizvodi samo jedan promjer elektrode, dovoljan je jedan uzorak. Za pripremu
uzoraka kao osnovni materijal moe se
upotrijebiti bilo koja kategorija brodograevnog elika.
30

DIO 26.
2.
3.
4.
Metal zavara se polae u jednom ili vie

slojeva, u skladu s uobiajenom praksom,
a smjer zavarivanja novog sloja mora biti
suprotan prethodnom sloju. Debljina svakog sloja mora iznositi najmanje 2, a najvie 4 mm. Novi sloj se nanosi nakon to
se prethodni ohladi ispod 250oC, ali ne
nie od 100oC (temperatura mjerena na
povrini ava u sreditu zavara). Naknadna toplinska obradba zavarenih uzoraka
se ne doputa.
Potrebno je obaviti kemijsku analizu
metala zavara u svakom uzorku. Analizom se mora odrediti sadraj svih utjecajnih legirajuih elemenata i primjesa.
Od svakog uzorka, od metala zavara izrauje se jedna epruveta okruglog presjeka
za ispitivanje rastezanjem.
Oblik i dimenzije epruvete prikazani su
na Slici 2.4.2-2. Uzduna os epruvete
mora se po mogunosti poklapati sa sredinom zavara i sa sredinom debljine ploe.
Epruvete se prije ispitivanja, radi uklanjanja

vodika, mogu grijati ne due od 16 sati, na temperaturi od
najvie 250oC.
ilavost se ispituje na tri Charpyeve V - epruvete izraene od svakog uzorka, prema Slici 2.4.5-1. Uzduna os epruvete mora prolaziti sredinom debljine uzorka i biti
okomita na uzdunu os ava. Zarez na epruveti mora biti okomit na povrinu ploe i poklapati se sa sredinjom okomitom ravninom ava. Mjesta na epruvetama gdje treba izraditi
zareze treba odrediti analizom izbruska.
ilavost se odreuje kao srednja vrijednost rezultata ispitivanja triju epruveta. Ako je srednja vrijednost
ilavosti odreena na tri epruvete do 15% nia od zahtijevane, moraju se ispitati tri nove epruvete. Pri tome srednja vrijednost ilavosti prvih i tri dodatne epruvete mora udovoljavati zahtijevanoj vrijednosti. Ako je srednja ilavost, koja je
odreena na tri epruvete za vie od 15% ispod zahtijevane
vrijednosti, treba ispitati est novih epruveta, za koje srednja
vrijednost ilavosti mora udovo-ljavati zahtjevima. Ako je
srednja vrijednost ilavosti u navedenim sluajevima zadovoljavajua, ali pri tome makar i jedna epruveta od ove tri,
pokae vrijednost manju od 70% od zahtijevane, rezultati ispitivanja ne uzimaju se u obzir. Umjesto njih treba ispitati tri
nove epruvete izraene od istog uzorka.
Temperatura epruveta za ispitivanje ilavosti za
kategorije 2, 2Y, 3, 3Y i 4Y mora biti unutar 2oC temperature navedene u Tablici 1.5.2.2-4.
Rezultati ispitivanja rastezne vrstoe i ilavosti moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.2.2-4.
V-Charpy
epruvete
linija
rezanja
zarez u
sredini
zavara
okrugla
epruveta za
ispitivanje
rastezanjem
Slika 1.5.2.2-1
Tablica 1.5.2.2-4
Kategorija
dodatnog
materijala
Najnia granica
razvlaenja
Rastezna
vrstoa
[N/mm2]
[N/mm2]
Najmanje
izduljenje
(Lo = 5 do)
[%]
1
305
400-560
22
2
3
2Y
375
490-660
22
3Y
4Y
2Y40
400
510-690
22
3Y40
4Y40
Napomena:
1
) Predstavlja vrijednost tri uzorka; pojedinana vrijednost ne smije biti manja od 33 J.
Ispitna
temperatura
[oC]
20
0
-20
0
-20
-40
0
-20
-40
ilavost
Najmanja prosjena
vrijednost1)
[J]
47
47
47
47
47
47
47
47
47
2009

DIO 26.
1.5.2.3
Ispitivanje sueljenih spojeva

1.
Za svaki poloaj zavarivanja za koji je
predviena elektroda (poloeno, horizontalno-vertikalno, vertikalno - prema
gore, vertikalno-prema dolje i nadglavno)
treba zavariti, prema Slici 1.5.2.3-1, po
jedan uzorak sueljenog spoja. Ako elektroda udovoljava zahtjevima za poloeni i
vertikalni - prema gore poloaj, nije potrebno ispitivanje sueljenog spoja u horizontalno - vertikalnom poloaju.
2.
Ako je elektroda predviena samo za
poloeno zavarivanje, u tom poloaju se
moraju zavariti dva uzorka.
3.
Za pripremu uzoraka kao osnovni materijal, za razliite kategorije elektroda
upotrebljava se brodograevni elik,
31
- elektrode kategorije 1:
- elektrode kategorije 2:
- elektroda kategorije 3:
- elektroda kategorije 2Y:
- elektroda kategorije 2Y40:
elik kategorije A;
elik kategorije A, B, D;
elik kategorije A, B, D, E;
elik kategorije A32, A36,
D32, D36;
D32, D36, E32, E36;
D32, D36, E32, E36, F32,
F36
elik kategorije A40, D40;
elik kategorije A40, D40,
E40;
elik kategorije A40, D40,
E40, F40.
Viak
V-Charpy
epruvete
Plosnata epruveta za
ispitivanje rastezanjem
Epruveta za ispitivanje
savijanjem (lice zavara)
Epruveta za ispitivanje
savijanjem (korjen zavara)
Viak
Slika 1.5.2.3-1
prema eljustima
stroja
Slika 1.5.2.3-2
2009
32

DIO 26.
Ako je upotrijebljen elik poviene vrstoe, s

najniom granicom razvlaenja 315 N/mm2, za kategorije
2Y, 3Y i 4Y, rastezna vrstoa ne smije biti manja od 490
N/mm2 i mora biti predoen kemijski sastav.
4.
Zavarivanje uzoraka treba izvoditi ovako:
7.
Poloeno (a). Prvi prolaz se zavaruje elektrodom promjera 4 mm. Preostali prolazi (osim dva posljednja)
elektrodom promjera 5 mm, u skladu s uobiajenom praksom. Dva posljednja prolaza zavaruju se elektrodom najveeg
promjera koji se proizvodi.
8.
Poloeno (b) (ako se zahtijevaju dva uzorka).

Prvi prolaz se zavaruje elektrodom promjera 4 mm, preostali
prolazi elektrodom promjera 5 ili 6 mm, a zadnji prolaz elektrodom najveeg promjera koji se proizvodi.
9.
Horizontalno-vertikalno. Prvi prolaz se zavaruje elektrodom promjera 4 ili 5 mm, a preostali prolazi elektrodom promjera 5 mm.
10.
Vertikalno-prema dolje i nadglavno. Prvi

prolaz se zavaruje elektrodom promjera 3,25 mm, a slijedei
prolazi elektrodom promjera 4 ili 5 mm, u skladu s uobiajenom praksom, ili prema preporuci proizvoaa.
11.
Vertikalno-prema dolje. Ako je ispitana elektroda namijenjena za zavarivanje u vertikalnom poloaju

prema dolje, priprema uzorka i izbor promjera elektrode
obavlja se prema preporukama proizvoaa.
5.
Zavarivanje s korijenske strane zavara
treba obaviti elektrodom promjera 4 mm,
u istom poloaju u kojem je zavaren uzorak, nakon ienja korijena zavara do
istog metala.
6.
Zavarivanje se obavlja u skladu s uobiajenom praksom, a novi sloj se nanosi
nakon to se prethodni ohladi ispod
250oC, ali ne nie od 100oC (temperatura
mjerena na povrini, u sreditu zavara).
12.
Naknadna toplinska obradba zavarenih uzoraka ne doputa se.

Uzorci zavarenih sueonih spojeva moraju se prije izradbe epruveta ispitati radiografski, da se utvrdi ima li u zavaru
nedoputenih greaka.
Od svakog uzorka sueonog spoja izrauju se epruvete prema Slici 1.5.2.3-1,
osim za uzorke koji su zavareni u nadglavnom poloaju, za koje se ispitivanje ilavosti ne zahtijeva.
Oblik i dimenzije epruvete za ispitivanje
rastezne vrstoe sueonog spoja prikazani su na Slici 1.5.2.3-2. Nadvienje ava na obje strane treba mehaniki obraditi
do ravnine osnovnog materijala. Doputena je obradba osnovnog materijala do 1
mm dubine.
Oblik i dimenzije epruveta za ispitivanje
ilavosti prikazani su na Slici 2.4.5-1.
Oblik i dimenzije epruveta za ispitivanje
savijanjem prikazani su na Slici 2.4.4-1.
Nadvienje ava mehaniki se obrauje
do razine osnovnog materijala. Epruveta
se moe stanjiti po itavoj povrini do
najvie 1 mm dubine. Rubovi epruvete
mogu se zaobliti polumjerom ne veim
od 2 mm. Ispitivanje se izvodi preko
valjka koji treba imati promjer jednak
trostrukoj debljini epruvete; jedna epruveta se savija licem ava u rasteznoj zoni,
a druga s korijenom ava u rasteznoj zoni.
Rezultati ispitivanja rastezne vrstoe,
ilavosti i savijanja moraju udovoljavati
zahtjevima iz Tablice 1.5.2.3-9.
Tablica 1.5.2.3-9
Kategorija
dodatnog
materijala
1
2
3
2Y
3Y
4Y
2Y40
3Y40
4Y40
Rastezna vrstoa
[N/mm2]
minimalna
400
490
510
Najmanja energija ilavosti (J)

Ispitna
Poloaji
Poloaji
temperatura
PA, PC, PE
PF, PG
[oC]
20
0
-20
0
-20
-40
0
-20
-40
1.5.2.4
Ispitivanje sadraja difuzijskog vodika u

metalu zavara
Na zahtjev proizvoaa elektrode, mogu biti
podvrgnute ispitivanju sadraja difuzijskog vodika u metalu
zavara.
47
47
47
47
47
47
47
47
47
34
34
34
34
34
34
39
39
39
Najmanji kut
savijanja (promjer
trna = 3 x debljina
ispitnog uzorka)
120o prije pojave
prve pukotine,
doputena je
pojava malih pora
duljine do 3 mm
bilo kojom drugom ekvivalentnom metodom (npr. glicerinska metoda), uz suglasnost Registra.
Ovisno o sadraju difuzijskog vodika i metodi
kojom se odreuje, prikazanog u Tablici 1.5.2.4, elektrodama
se dodaje oznaka H 15, H 10 ili H 5.
Odreivanje sadraja vodika moe se obavljati

ivinom metodom propisanom normom ISO 3690-1977, ili
2009

DIO 26.
33
Tablica 1.5.2.4
Dodatna oznaka
ivina metoda
(ISO 3690-1977)
151)
102)
5
H 15
H 10
H5
5.
Napomene:
1
) 10 cm3 na 100 grama, ako je primjenjivana glicerinska
metoda
2
) 5 cm3 na 100 grama, ako je primjenjivana glicerinska metoda
1.5.2.5
Elektrode predviene za kutno zavarivanje

1.
2.
Elektrode predviene samo za zavarivanje kutnih spojeva, i za koje ispitivanje

sueljenog spoja (toka 1.5.2.3) nije primjenjivo, prilikom prvog ispitivanja moraju se podvrgnuti ispitivanju kutnog zavarenog spoja prema toki 1.5.2.5-2 i ispitivanju metala zavara prema toki
1.5.2.2.
Ako su elektrode predviene za sueljeno
i kutno zavarivanje, prilikom prvog ispitivanja pored ispitivanja metala zavara
(toka 1.5.2.2) i ispitivanja sueljenog
spoja (toka 1.5.2.3), moraju se podvrgnuti i ispitivanju jednog uzorka kutnog
zavarenog spoja prema toki 1.5.2.5-2
zavarenog u poloenom poloaju.
Uzorci kutnog spoja, prikazani na Slici
1.5.2.5-3, moraju se izraditi za svaki poloaj zavarivanja, za koji su elektrode
predviene od proizvoaa.
Uzorak L mora biti barem toliko dugaak, da se moe poloiti zavar taljenjem
itave elektrode koja se ispituje.
Osnovni materijal uzorka se odabire u
skladu s tokom 1.5.2.3-3.
Slika 1.5.2.5-5
Srednja vrijednost tvrdoe metala zavara i zone
utjecaja topline ne smije prijei 350 HV (izmjereno dijamantnom piramidom i optereenjm od 100 N).
Na jednom od uzoraka za ispitivanje zavara
prelamanjem, zavar se uklanja strojnom obradbom ili sjeenjem s jedne strane, tako da korijen preostalog zavara bude
u zoni rastezanja. Na povrini prijeloma ne smije biti neprovarenih mjesta, pukotina ili znaajnije poroznosti.
1.5.2.6
Elektrode predviene za gravitacijsko ili

kontaktno zavarivanje
1.
Makro
izbrusak
Ispitivanje
lomom
Makro
izbrusak
Ispitivanje
lomom
Makro
izbrusak
3.
2.
1.5.2.7
Slika 1.5.2.5-3
4.
Za elektrode predviene samo za zavarivanje koritenjem gravitora ili slinih

naprava za zavarivanje, prilikom prvog
ispitivanja ispituje se metal zavara (toka
1.5.2.2), sueljeni zavareni spoj (toka
1.5.2.3) i, gdje je predvieno, kutni zavareni spoj (toka 1.5.2.5-2) postupkom zavarivanja koje preporuuje proizvoa.
Za elektrode predviene za kontaktno zavarivanje, pored obinog runog zavarivanja, dodatno se ispituje pored svih ispitivanja predvienih prilikom odobrenja,
kutni spoj i, gdje je primjereno, sueljeni
spoj, zavaren koritenjem gravitora ili slinih naprava za kontaktno zavarivanje.
Godinje ispitivanje
1.
Jedna strana uzorka zavaruje se elektrodom najveeg promjera, a druga elektrodom najmanjeg promjera predvienog za
kutno zavarivanje.
2.
2009
Ukoliko nije drugaije naznaeno ili dogovoreno, kutni zavar mora biti izraen u
jednom prolazu.
Od svakog uzorka izrauju se tri makroizbruska irine 25 mm i dva uzorka za ispitivanje zavara prelamanjem (prema Slici 1.5.2.5-3).
Na makroizbrusku mora se izmjeriti tvrdoa metala zavara, zone utjecaja topline
i osnovnog metala, prema Slici 1.5.2.5-5.
Prilikom godinjeg ispitivanja obloenih

elektroda za obino runo-elektroluno
zavarivanje potrebno je obaviti ispitivanje
metala zavara prema 1.5.2.2-1, 1.5.2.2-2,
1.5.2.2-4 i, ako elektroda ima oznaku H
15, H 10 ili H 5, potrebno je obaviti ispitivanje sadraja difuznog vodika u metalu
zavara prema 1.5.2.4.
Ovo se takoer primjenjuje za elektrode
odobrene samo za kutno zavarivanje.
Prilikom godinjeg ispitivanja obloenih
elektroda predvienih samo za gravitacij-
34

DIO 26.
sko ili kontaktno zavarivanje, potrebno je

obaviti ispitivanje metala zavara prema
1.5.2-1, -2, -4, zavarenog koritenjem
gravitora, ili slinih naprava za kontaktno
zavarivanje preporuenih od proizvoaa.
1.5.2.8
4.
Promjena i proirenje kategorije dodatnog

materijala
1.
2.
3.
Prekategorizacija odobrenog dodatnog

materijala u veu kategoriju s obzirom na
ilavost, vri se na zahtjev proizvoaa
po mogunosti prilikom godinje provjere
(toka 1.5.1.6).
Tom prilikom zahtijeva se da se, pored uzoraka za ispitivanje metala zavara, ispituju i epruvete za ilavost za sve sueone
zavarene uzorke u poloajima zavarivanja
propisanim za prvo priznanje dodatnog
materijala. Pored toga, za sve sueljene
zavarene uzorke zahtijeva se radiografsko
ispitivanje.
Prekategorizacija odobrenog dodatnog
materijala u niu kategoriju izvodi se ako
prilikom godinjeg provjere rezultati ispitivanja ne ispunjavanja zahtjeve kategorije za koju je dodatni materijal bio odobren.
Ako se utvrdi da je nepostizanje zadovoljavajuih rezultata posljedica greaka
u materijalu i u postupku zavarivanja,
moe se postupak ispitivanja odmah ponoviti. Ako se ni u ponovljenom ispitivanju ne postignu zahtijevane vrijednosti,
mora se izvriti prekategorizacija (prebacivanje) u niu kategoriju. U ovom sluaju ispitivanje se smije ponoviti najranije nakon 3 mjeseca.
Proirenje odobrenja dodatnog materijala
za zavarivanje brodograevnih elika
normalne vrstoe na zavarivanje brodograevnih elika poviene vrstoe (npr.
kategorija 2 u kategoriju 2Y) zahtijeva

potpuno novo ispitivanje, s upotrebom
brodograevnog elika poviene vrstoe,
kao osnovnog materijala uzorka za ispitivanje sueljenog spoja.
Proirenje odobrenja dodatnog materijala
s oznakom H 15, ili promjena oznake H
15 na H 10 je mogue, ako se ispitivanjem prema 1.5.2.4 dokae da je sadraj
difuznog vodika nii od vrijednosti navedenih u Tablici 1.5.2.4 za navedeni postupak ispitivanja.
1.5.3
Kombinacije ica-praak za poluautomatsko i automatsko zavarivanje
1.5.3.1
Openito
1.
2.
Kombinacije ica-praak s jednim lukom

za poluautomatsko i automatsko zavarivanje dijele se na dvije slijedee skupine:
- za primjenu vieslojnom tehnikom;
- za primjenu dvoslojnom tehnikom.
Ako je odreena kombinacija ica-praak
predviena za zavarivanje objema tehnikama, ispitivanje se provodi za svaku
tehniku posebno.
Ovisno o rezultatima ispitivanja udarne
ilavosti, kombinacije ica-praak dijele
se na slijedee kategorije:
- za elike normalne vrstoe: katego
rije 1, 2 ili 3;
- za elike poviene vrstoe s najniom granicom razvlaenja do 355
N/mm2: kategorije 1Y, 2Y, 3Y ili 4Y;
N/mm2: kategorije 2Y40, 3Y40 ili
4Y40.
Tablica 1.5.3
M
(vieslojna tehnika)
Ispitivanje
Ispitivanje
metala zavara
sueljenog
spoja
3CV
2LT
2TT
4TB
3CV
T
(dvoslojna tehnika)
Ispitivanje
Ispitivanje
sueljenog
sueljenog
spoja
spoja
(Najvea
(Najmanja
debljina)
debljina)
2TT
2TT
2TB
2TB
3CV
3CV
1LT
TM
(dvoslojna i vieslojna tehnika)
Ispitivanje sueljenog spoja
Ispitivanje
Vieslojna
Dvoslojna tehnika
metala zavara
tehnika
Najmanja
Najvea
debljina
debljina
2TT
4TB
3CV
3CV
1LT
2TT
2TB
3CV
2TT
2TB
3CV
1LT
Objanjenje oznaka:
TT epruveta za ispitivanje poprijene rastezne vrstoe-sueljeni spoj;
TB epruveta za ispitivanje poprijenim savijanjem-sueljeni spoj;
CV epruveta za ispitivanje energije udarne ilavosti-u osi zavara (Charpyjeve epruvete-V);
LT epruveta za ispitivanje uzdune rastezne vrstoe metala zavara.
Dodatna oznaka T, M ili TM dodaje se
oznaci kategorije da oznai odobrenje za
primjenu dvoslojnom tehnikom, vieslojnom tehnikom ili objema tehnikama zajedno.
3.
4.
Kombinacije ica-praak s vie lukova za

automatsko zavarivanje potrebno je posebno ispitati u skladu sa zahtjevima navedenim u Tablici 1.5.3.
Struja zavarivanja moe, u skladu s preporukom proizvoaa, biti ili izmjenina
2009

DIO 26.
ili istosmjerna (ica je negativni ili pozitivni pol). Ako se preporuuju oba sluaja
(istosmjerna i izmjenina struja), zavarivanje se obavlja izmjeninom strujom.
1.5.3.2
Ispitivanje prilikom odobrenja za vieslojnu

tehniku
1.
Za ispitivanje metala zavara priprema se
jedan uzorak, prema Slici 1.5.3.2-1, a kao
osnovni materijal uzorka moe se upotrijebiti bilo koja kategorija brodograevnog elika.
2.
Zavarivanje se izvodi u poloenom poloaju, a smjer zavarivanja svakog novog
sloja treba biti suprotan prethodnom.
Prije svakog zavarivanja novog sloja
prethodni se mora oistiti od troske. Debljina svakog sloja ne smije biti manja od
promjera ice, odnosno manja od 4 mm
(ovisno o tome to je vee). Novi sloj se
nanosi nakon to se pretnodni ohladi ispod 250oC, ali ne nie od 100oC (temperatura mjerena na povrini ava u centru
zavara).
35
3.
4.
5.
6.
Parametri zavarivanja (struja, napon, brzina) moraju biti u skladu s preporukama

proizvoaa i uobiajenom praksom za
vieslojno zavarivanje.
metala zavara u svakom uzorku. Analizom se mora utvrditi sadraj svih utjecajnih legiranih elemenata i primjesa.
Od metala zavara treba izraditi dvije okrugle epruvete za ispitivanje rastezanjem
(vidi Sliku 2.4.2-2), i tri epruvete za ispitivanje ilavosti (vidi Sliku 2.4.5-1), u
skladu sa Slikom 1.5.3.2-1. Uzduna os
okruglih epruveta mora se po mogunosti
poklapati sa sredinom zavara i sa sredinom debljine ploe. Uzduna os epruvete
za ispitivanje ilavosti mora prolaziti sredinom debljine uzorka, i biti okomita na
uzdunu os ava. Zarez na epruveti mora
biti okomit na povrinu ploe i u sredini
zavara.
Rezultati ispitivanja metala moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.3.3.
Viak
Okrugla epruveta
za ispitivanje
rastezanjem
V-Charpy epruvete
Rezerva
Okrugla epruveta
za ispitivanje
rastezanjem
Viak
Slika 1.5.3.2-1
2009
36

DIO 26.
Tablica 1.5.3.3
Kategorija
dodatnog
materijala
1
2
3
1Y
2Y
3Y
4Y
2Y40
3Y40
4Y40
Najnia granica
razvlaenja
Rastezna
vrstoa
[N/mm2]
[N/mm2]
Izduljenje na 50
mm, najmanje
(Lo = 5d)
[%]
305
400-560
22
375
490-660
22
400
510-690
22
ilavost
Srednja vrijednost
Ispitna temperatura
(J), najmanje
[oC]
20
0
-20
20
0
20
-40
0
20
-40
34
34
34
34
34
34
34
39
39
39
Viak
Plosnata epruveta za ispitivanje
rastezanjem
Epruveta za ispitivanje savijanjem
V-Charpy epruvete
Rezerva
Epruveta za ispitivanje rastezanjem
Viak
Slika 1.5.3.4-1
1.5.3.4

(vieslojna tehnika)
1.
2.
Za ispitivanje sueljenog spoja priprema

se jedan uzorak prema Slici 1.5.3.4-1, a
kao osnovni materijal uzorka upotrebljava se brodograevni elik prema 1.5.2.33.
Zavarivanje se izvodi u poloenom poloaju vieslojnom tehnikom, u skladu s
1.5.3.2-2. Zavarivanje korijena izvodi se,
takoer, u poloenom poloaju nakon
ienja korijena zavara do istog metala.
Naknadna toplinska obradba zavarenih uzoraka nije doputena.
3.
4.
Uzorci zavarenih sueljenih spojeva moraju se prije izradbe epruveta ispitati radiografski, da se utvrdi ima li u zavaru
nedoputenih greaka.
Od uzoraka sueljenog spoja izrauju se
epruvete prema Slici 1.5.3.4.1. Oblici i
dimenzije epruveta trebaju biti u skladu s
1.5.2.3-9, -10, -11.
Rezultati ispitivanja rastezne vrstoe,
ilavosti i savijanja moraju udovoljavati
zahtjevima iz Tablice 1.5.3.4.
2009

DIO 26.
Ispitivanje prilikom odobrenja za dvoslojnu

tehniku
Ispitivanje prilikom odobrenja za dvoslojno zavarivanje sastoji se od ispitivanja dva uzorka sueljenog zavarenog spoja izraena od limova slijedeih debljina:
za kategorije 1 i 1Y .......... 12 do 15 mm i
20 do 25 mm;
za kategorije 2, 2Y, 3 i 3Y .... 20 do 25 mm
i 30 do 35 mm;
za kategorije 2Y40, 3Y40 i 4Y40 ............
20 do 25 mm i 30 do 35 mm.
37
1.5.3.5
Ako se kombinacija ica-praak preporuuje za

zavarivanje elika normalne i poviene vrstoe, za pripremu
uzoraka upotrebljava se elik poviene vrstoe.
1.5.3.6

(dvoslojno zavarivanje)
1.
2.
Priprema rubova spoja, kategorija elika i

najvei promjer upotrijebljene ice mora
biti u skladu s Tablicom 1.5.3.6.
Sueljeni spoj mora se zavariti u dva
prolaza, po jedan sa svake strane, uz pa-
3.
4.
5.
rametre zavarivanja koje preporuuje

proizvoa, i u skladu s uobiajenom
praksom.
Nakon kompletiranja prvog prolaza uzorak se oisti od praka i troske i ostavi da
se ohladi na zraku do temperature od
100oC. lijebljenje korijena izvodi se
prije polaganja drugog prolaza sa suprotne strane, prema preporukama proizvoaa.
Uzorci zavarenih sueljenih spojeva moraju se prije izradbe epruveta ispitati radiografski, da se utvrdi ima li u zavaru
nedoputenih greaka.
Od uzorka sueljenog spoja izrauju se
epruvete prikazane na Slici 1.5.3.6. Epruvete za ispitivanje udarne ilavosti
(Charpy V) pripremaju se iz uzorka prema poloaju prikazanom na
Slici 1.5.3.6-1.
Tablica 1.5.3.4
Kategorija dodatnog
materijala
Rastezna vrstoa
[N/mm2]
1
400
2
3
1Y
2Y
490
3Y
4Y
2Y40
510
3Y40
4Y40
Napomena:
1
) Predstavlja pojedinanu vrijednost od tri uzorka.
2009
Najmanja energija ilavosti

Ispitna temperatura
[J]1)
[oC]
20
34
0
34
-20
34
20
34
0
34
-20
34
-40
34
0
39
-20
39
-40
39
Najmanji kut savijanja

(promjer trna = 3x debljina
ispitnog uzorka
120o prije pojave prve

pukotine, doputena je
pojava malih pora
duljine do najvie 3mm
38

DIO 26.
Tablica 1.5.3.6
12-15
Priprema rubova na uzorcima i promjer ice pri zavarivanju

Pod prakom
Priprema rubova
Promjer
ice
Ispitivanje dodatnog materijala

Za elike normalne
Za elike poviene
Pod zatitnim plinom
vrstoe
vrstoe
Promjer Kategorije Kategorije Kategorije Kategorije
Priprema rubova
elika za dodatnog elika za
ice
dodatnog
uzorke
materijala
uzorke
materijala
1
A
vidi
napomenu*
Debljina
limova
uzorka,
mm
1Y
A32
A36
1
2
A
A, B ili D
1Y
2Y
A32, A36
A32, A36
D32, D36
A40, D40
30-35
vidi napomenu*
20-25
vidi napomenu*
2Y40
3
A,B,D ili E
3Y
3Y40
4Y
4Y
4Y40
4Y40
A, B ili D
2Y
A,B,D ili E
2Y40
3Y
3Y40
4Y
4Y40
A32, A36
D32, D36
E32, E36
A40, D40
E40
A32, A36
D32, D36
E32, E36
F 32, F36
A40, D40
E40, F40
A32, A36
D32, D36
A40, D40
A32, A36
D32, D36
E32, E36
A40, D40
E40
A32, A36
D32, D36
E32, E36
F32, F36
A40, D40
E40, F40
Napomena:
*) Promjer ice i priprema rubova, ovisno o debljini uzorka kojeg se zavaruje, uzima se prema preporuci proizvoaa ice za spoj
koji treba ispitati
2009

DIO 26.
39
Oblici i dimenzije preostalih epruveta trebaju

biti u skladu s 1.5.2.3-9 -10, -11.
Rezultati ispitivanja poprijene rastezne vrstoe, ilavosti i savijanja moraju udovoljavati zahtjevima iz
Tablice 1.5.3.4
Rezultati ispitivanja uzdune rastezne vrstoe
moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.3.3.
6.
Potrebno je izvriti kemijsku analizu
metala zavara u svakom uzorku. Analizom se mora utvrditi sadraj svih utjecajnih elemenata i primjesa.
1.5.3.7
Godinje ispitivanje
1.
2.
3.
Slika 1.5.3.6
4.
1.5.3.8
Promjena i proirenje kategorije

1.
Drugi prolaz
Drugi prolaz
2.
2009
Promjena kategorije odobrene kombinacije ica-praak prema svojstvima ilavosti razmatra se prema 1.5.2.8-1, a za
kombinaciju ica-praak odobrenu samo
za dvoslojno zavarivanje, za sueljeni
spoj najvee odobrene debljine mora se
ispitati ilavost u skladu s 1.5.3.6-5.
Promjena kategorizacije odobrene kombinacije ica-praak prema svojstvima
rastezne vrstoe razmatra se prema
1.5.2.8-3.
1.5.4
Kombinacije ice i ica-plin za poluatomatsko i automatsko zavarivanje
1.5.4.1
Openito
1.
Slika 1.5.3.6-1
Godinje ispitivanje sastoji se od:

a) za kombinaciju ica-praak odobrenu
za vieslojno zavarivanje; jednog
uzorka metala zavara;
b) za kombinaciju ica-praak odobrenu
za dvoslojno zavarivanje; jednog
uzorka sueljenog zavarenog spoja,
debljine osnovnog materijala 20-25
mm.
Uzorak metala zavara priprema se i ispituje u skladu s 1.5.3.2, ako se zahtijeva
samo jedna epruveta za ispitivanje uzdune rastezne vrstoe, i tri epruvete za ispitivanje ilavosti.
Uzorak sueljenog zavarenog spoja priprema se i ispituje u skladu s 1.5.3.6, ako
se zahtijeva samo jedna epruveta za ispitivanje poprijene rastezne vrstoe, dvije
epruvete za ispitivanje savijanja i tri epruvete za ispitivanje ilavosti.
Ako je kombinacija ica-praak odobrena
samo za dvoslojno zavarivanje, mora se,
takoer, pripremiti i ispitati jedna epruveta za ispitivanje uzdune rastezne vrstoe.
Ako je kombinacija ica-praak odobrena
za zavarivanje elika normalne i poviene
vrstoe, ovaj drugi elik se upotrebljava
kao osnovni metal za izradbu uzoraka.
Kombinacije ica-plin i prakom punjene

ice za uptorebu sa zatitnim plinom ili
bez njega, podijeljene su na slijedee kategorije, u svrhu ispitivanja prilikom
odobrenja:
40

DIO 26.
2.
3.
4.
a) za primjenu u poluatomatskom vieslojnom zavarivanju;

b) za primjenu u automatskom vieslojnom zavarivanju, jednom elektrodom;
c) za primjenu u automatskom dvoslojnom zavarivanju, jednom elektrodom.
Izraz "poluautomatski" odnosi se na postupak zavarivanja kod kojeg zavariva
izvodi zavar runo, pridravajui pitolj
kroz koji neprekinuto dolazi ica.
Ovisno o rezultatima ispitivanja udarne
ilavosti, kombinacija ica i ica-plin dijele se na slijedee kategorije:
- za elike normalne vrstoe kategorije 1, 2 i 3;
N/mm2 kategorije 1Y, 2Y, 3Y i 4Y;
N/mm2 kategorije 2Y40, 3Y40 i
4Y40
Dodatna oznaka S dodaje se oznaci kategorije, da oznai odobrenje za poluatomatsko vieslojno zavarivanje.
Za ice predviene za automatsko zavarivanje dodatne oznake T, M ili TM dodaju
5.
6.
7.
se oznaci kategorije, da oznae odobrenje

za tehniku dvoslojnog, vieslojnog ili
jednog i drugog zavarivanja.
Za ice predviene za poluautomatsko i
automatsko zavarivanje dodaju se obje
oznake.
Prakom punjene ice koje udovoljavaju
zahtjevima za kategorije 2, 2Y, 2Y40, 3,
3Y, 3Y40, 4Y ili 4Y40, mogu se, na zahtjev proizvoaa, podvrgnuti ispitivanju
sadraja vodika prema toki 1.5.2.4. Dodatna oznaka H15, H10 ili H5 dodaje se
oznaci kategorije uz iste uvjete kao za
obloene elektrode sukladno toki
1.5.2.4.
Podatke o vrsti i sastavu zatitnog plina
proizvoa mora dostaviti Registru. Prilikom izmjene vrsti i sastava zatitnog plina potrebno je ponoviti kompletno ispitivanje, radi odobrenja.
Odobrenje ice u kombinaciji sa bilo kojim zatitnim plinom valjano je za kombinaciju iste ice i bilo kojeg zatitnog
plina iz iste skupine prema Tablici
1.5.4.1-7.
Tablica 1.5.4.1-7
Skupina
M1
1
2
3
4
1
2
3
1
2
3
1
2
M2
M3
CO2
> 0 do 5
> 0 do 5
> 0 do 5
> 5 do 25
> 5 do 25
> 25 do 50
> 5 do 50
100
ostatak
Sastav zatitnog plina (Vol. %)

O2
H2
> 0 do 5
> 0 do 3
> 0 do 3
> 3 do 10
> 0 do 8
> 10 do 15
> 8 do 15
> 0 do 30
Ar
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
ostatak1)2)
-
Napomene:
1
) Argon moe biti zamijenjen helijem do najvie 95% sadraja argona.
2
) Odobrenje "pokriva" samo mjeavine sa jednakim ili viim sadrajem helija.
1.5.4.2
Ispitivanje prilikom odobrenja za poluautomatsko vieslojno zavarivanje

1.
2.
Ispitivanje prilikom odobrenja za poluautomatsko vieslojno zavarivanje openito se izvodi u skladu sa zahtjevima navedenim u toki 1.5.2, uz primjenu poluautomatskog vieslojnog zavarivanja, za
pripremu svih ispitnih uzoraka.
Za ispitivanje metala zavara pripremaju
se dva ispitna uzorka u poloenom poloaju, prema Slici 1.5.2.2-1, jedan upotrebom ice najmanjeg promjera, a drugi
upotrebom ice najveeg promjera koji se
proizvodi. Ako se proizvodi ica samo
jednog promjera, priprema se jedan uzorak.
3.
4.
5.
Zavarivanje uzorka obavlja se prema preporukama proizvoaa, a debljina pojedinog sloja mora biti izmeu 2 i 6 mm.
metala zavara u svakom uzorku. Analizom se mora utvrditi sadraj svih utjecajnih legirajuih elemenata i primjesa.
Od metala zavara izrauju se i ispituju
epruvete prema toki 1.5.2.2, i rezultati
ispitivanja moraju udovoljiti zahtjevima
iz Tablice 1.5.2.2-4.
Za ispitivanje sueljenih spojeva prikazanih na Slici 1.5.2.3-1 priprema se po jedan uzrak za svaki poloaj zavarivanja za
koji je predviena ica ili kombinacija ica-plin (PA, PC, PF, PG i PE).
2009

DIO 26.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
1.5.4.3
1.5.4.4
Ispitivanje prilikom odobrenja za

automatsko dvoslojno zavarivanje
1.
Ispitivanje prilikom odobrenja za automatsko dvoslojno zavarivanje openito se
izvodi na dva uzorka u skladu sa zahtjevima navedenim u tokama 1.5.3.5 i
1.5.3.6 primjenom automatskog vieslojnog zavarivanja, za pripremu svih ispitnih
uzoraka. Priprema rubova spoja izvodi se
prema Tablici 1.5.3.6.
1.5.4.5
Godinje ispitivanje
1.
Godinje ispitivanje obavlja se na slijedei nain:
a) za ice odobrene za poluautomatsko
ili za poluautomatsko i automatsko
vieslojno zavarivanje: jedan uzorak
metala zavara pripremljen prema
1.5.4.2, primjenom ice promjera iz
podruja namijenjenog za zavarivanje
brodskih konstrukcija;
b) za ice odobrene za automatsko vieslojno zavarivanje: jedan uzorak
metala zavara pripremljen prema
1.5.4.3-3, upotrebom ice promjera iz
podruja namijenjenog za zavarivanje
brodskih konstrukcija;
c) za ice odobrene za automatsko dvoslojno zavarivanje: jedan uzorak sueljenog spoja pripremljen prema
1.5.3.6 na limu debljine 20-25 mm.
2.
Od navedenih uzoraka izrauje se epruveta za ispitivanje u skladu s tokom
1.5.4, i to:
a) za metal zavara (poluautomatsko i automatsko vieslojno zavarivanje):
jedna epruveta za ispitivanje rastezne
vrstoe i tri epruvete za ispitivanje
ilavosti;
b) za sueljeni spoj (automatsko dvoslojno zavarivanje): jedna epruveta za
ispitivanje poprijene rastezne vrstoe, dvije za ispitivanje savijanje i
tri epruvete za ispitivanje udarne ilavosti.
Ako je ica odobrena samo za automatsko dvoslojno zavarivanje, potrebno je izraditi i jednu epruvetu za ispitivanje uzdune rastezne vrstoe.
1.5.5
Ispitivanje dodatnog materijala za

vertikalno zavarivanje pod zatitom
troske i u zatiti plina
1.5.5.1
Openito
1.
Zahtjevi za odobrenje dodatnih materijala
namijenjenih za vertikalno zavarivanje
pod zatitom troske i u zatiti plina (ukljuujui i taljene sapnice) openito odgovaraju zahtjevima toke 1.5.3.5.
2.
Za kategorije 1Y, 2Y i 3Y, 4Y, 2Y40,
3Y40 i 4Y40 odobrenje dodatnih materijala ogranieno je na upotrebu samo za
odgovarajue tipove elika poviene vrstoe, a kao osnovni materijal za pripremu uzoraka upotrebljava se elik stabiliziran niobijem.
Ispitivanje prilikom odobrenja za automatsko vieslojno zavarivanje.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
2009
Uzorak za PA poloaj zavaruje se u prvom prolazu icom najmanjeg promjera,

a preostali prolazi icom najveeg promjera koji se odobrava.
Ako se odobrenje zahtijeva samo za PA
poloaj, mora se pripremiti dodatni uzorak upotrebom ica promjera razliitih od
promjera navedenih u toki 1.5.4.2-6.
Uzorci sueljenih spojeva u drugim poloajima (osim PA) zavaruju se u prvom
prolazu, upotrebom ice najmanjeg promjera, a za preostale prolaze upotrebljava
se ica najveeg promjera, prema preporuci proizvoaa.
Zavareni uzorci (sueljenih zavarenih
spojeva) moraju se prije izradbe epruveta
ispitati radiografski, da se utvrdi ima li u
zavaru nedoputenih greaka.
Od svakog uzorka sueljenih spojeva izrauju se uzorci za mehanika ispitivanja
prema 1.5.2.3, a rezultati ispitivanja moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice
1.5.2.3-9 za odgovarajuu kategoriju.
Kutni zavareni spojevi izvode se i ispituju
prema 1.5.2.5.
41
Ispitivanje prilikom odobrenja za automatsko vieslojno zavarivanje openito se

izvodi u skladu sa zahtjevima navedenim
u tokama 1.5.3.2 i 1.5.3.4, primjenom automatskog vieslojnog zavarivanja za
pripremu svih ispitnih uzoraka.
Za ispitivanje metala zavara priprema se
jedan uzorak prema Slici 1.5.3.2-1. Zavarivanje se izvodi prema toki 1.5.3.2-2,
osim to pojedini sloj ne smije biti tanji
od 3 mm.
metala zavara u svakom uzorku. Analizom se mora utvrditi sadraj svih utjecajnih legirajuih elemenata i primjesa.
Od metala zavara izrauju se epruvete
prema toki 1.5.3.2-5 za mehanika ispitivanja, a rezultati ispitivanja moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.3.3.
Za ispitivanje sueonog spoja potrebno je
pripemiti jedan uzorak prema Slici
1.5.3.4-1.
Zavareni uzorak sueljenog spoja mora se
prije izradbe epruveta ispitati radiografski, da se utvrdi ima li u zavaru nedoputenih greaka.
Od uzorka sueljenog spoja izrauju se i
ispituju epruvete u skladu s 1.5.3.4-4, a
rezultati ispitivanja moraju udovoljavati
Diskrecijsko je pravo Registra da ice
odobrene za poluautomatsko vieslojno
zavarivanje odobri bez dodatnih ispitivanja za primjenu u automatskom vieslojnom zavarivanju.
42

DIO 26.
Okrugla epruveta za
Epruveta za bono
savijanje
Makroizbrusak
V-Charpy epruvete sa
zarezom u osi zavara
V-Charpy epruvete sa
zarezom 2 mm od linije
taljenja
Okrugla epruveta za ispitivanje rastezanjem
Epruveta za bono
savijanje
Makroizbrusak
Zarez u sredini
Zarez 2 mm od linije
taljenja (u metalu zavara)
Slika 1.5.5
2009

DIO 26.
1.5.5.2

1.
2.
Za ispitivanje sueljenog spoja moraju se

zavarivati dva uzorka prema Slici 1.5.5,
od limova najmanje i najvee debljine.
Od svakog uzorka treba izraditi slijedee
epruvete:
- dvije plosnate poprijene epruvete za
ispitivanje rastezne vrstoe (prema
1.5.2.3-2);
- dvije uzdune epruvete okruglog presjeka za ispitivanje rastezanjem (prema 1.5.2.2-1);
- dvije epruvete za ispitivanje savijanjem (prema Slici 2.4.4-1);
- dva sloga epruveta za ispitivanje ilavosti (prema Slici 2.4.5-1));
- dva poprijena makroizbruska za odreivanje provara i tvrdoe metala
ava i zone utjecaja topline.
Rezultati ispitivanja moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablica 1.5.3.3 i 1.5.2.3-9.

1.5.5.3
43
Godinje ispitivanje
1.
Godinje ispitivanje sastoji se od izradbe
jednog uzorka sueljenog zavarenog
spoja debljine 20-25 mm.
2.
Priprema i ispitivanje uzorka izvodi se
prema 1.5.5.1 i 1.5.5.2, uz napomenu da
treba izraditi slijedee epruvete:
- jednu plosnatu poprijenu epruvetu za
ispitivanje poprijene rastezne vrstoe;
- jednu okruglu uzdunu epruvetu za
ispitivanje rastezne vrstoe;
- dvije epruvete za ispitivanje savijanjem;
1.5.6
jedan slog od tri epruvete za ispitivanje ilavosti s V zarezom u sreditu

metala zavara.
Ispitivanje dodatnih materijala

predvienih za jednostrano zavarivanje
s privremenim podlogama
Zahtjevi ove toke odnose se na ispitivanje dodatnog materijala (elektroda, ica-praak, ica-plin) za jednostrano zavarivanje s privremenim podlogama (runo, poluautomatsko, automatsko).
Opseg i uvjeti ispitivanje utvruju se u skladu
sa zahtjevima navedenim u 1.5.2-1.5.4, ovisno o postupku
zavarivanja i slijedeim uputama:
Uzorak za ispitivanje dodatnog metala izrauje
se prema Slici 1.5.2.2-1 ili prema 1.5.3.3, ovisno o predloenom postupku zavarivanja (runo, poluautomatsko, automatsko), a uzorak za isptivanje zavarenog spoja u skladu sa Slikom 1.5.6.
Od elika najmanje i najvee debljine, kategorije za koju je dodatni materijal odobren, zavaruju se dva sueljena uzorka.
irina grla lijeba i priprema rubova mora biti u
skladu s preporukama proizvoaa dodatnog materijala.
Mehanika svojstva dodatnog metala moraju udovoljavati zahtjevima navedenim u Tablici 1.5.3.3, a zavarenog spoja - zahtjevima navedenim u Tablici 1.5.2.3-9 za
odnosnu kategoriju dodatnog metala.
Ako su dodatni materijali bili ranije odobreni
od Registra za zavarivanje obinim postupkom (bez privremene podloge), mora se izraditi uzorak za ispitivanje zavarenog spoja, prema Slici 1.5.6.
Viak
V-Charpy epruvete
Rezerva
Makroizbrusak
Plosnata epruveta za ispitivanje rastezanjem
Epruveta za savijanje po licu ava
Epruveta za savijanje po korjenu ava
Viak
Slika 1.5.6
2009
44
1.5.7
1.5.7.1

DIO 26.
Ispitivanje dodatnih materijala za

zavarivanje poboljanih elika visoke
vrstoe
6.
Openito
1.
2.
Zahtjevi ove toke propisuju uvjete za

odobrenje dodatnih materijala za zavarivanje poboljanih elika visoke vrstoe
sa nazivnom granicom razvlaenja od 420
N/mm2 do 690 N/mm2 i kategorija D, E i
F na temelju temperatura na kojoj se
obavlja ispitivanje ilavosti.
Dodatni materijali koji se upotrebljavaju
za zavarivanje ovih elika kategoriziraju
se kako slijedi:
- obloene elektrode za runo elektroluno zavarivanje
- kombinacija ica-praak za vieslojno* zavarivanje pod prakom
- kombinacija puna ica-plin za elektroluno zavarivanje
- prakom punjena ica sa ili bez zatitnog plina za elektroluno zavarivanje
* Kombinacija ica-praak za jednoslojnu ili

dvoslojnu tehniku zavarivanja je predmet posebnog razmatranja Registra.
3.
Na temelju granice razvlaenja metala
zavara dodatni materijali za zavarivanje
ovih elika razvrstani su u est skupina.
- Y-42 - za zavarivanje elika sa min.
granicom razvlaenja 420 N/mm2
- Y46 - za zavarivanje elika sa min.
- 50 - za zavarivanje elika sa min.
4.
Svaka od est skupina se dijeli u tri kategorije u odnosu na temperaturu na kojoj
se obavlja ispitivanje ilavosti
- kategorija 3, temperatura ispitivanja 20oC
5.
Sukladno nainu obiljeavanja navedenom u 1.5.1 dodatni materijali za zavarivnaje poboljanih elika kategoriziraju
se i obiljeavaju na slijedei nain:
- prema 1.5.7.1-4 kategorije 3, 4 ili 5
- prema min.granici razvlaenja metala
zavara (1.5.7.1-3) - kategorije Y42,
Y46, Y50, Y55, Y62 i Y69.
- za kontrolirani sadraj difuzijskog
vodika u metalu zavara dodaje se oznaka H10 ili H5.
- za poluautomatsko zavarivanje, oznaka S
za automatsko zavarivanje, oznaka M

(primjenjivo za tehniku vie prolaza
za automatsko zavarivanje).
Via kategorija dodatnog materijala pokriva niu. Poboljani elici visoke vrstoe kategorije A i D moraju se zavarivati
dodatnim materijalom kategorije 3, kategorije elika E moraju se zavarivati dodatnim materijalom kategorije 4 i elici
kategorije F moraju se zavarivati dodatnim materijalom kategorije 5 (vidi Tablicu 1.5.7.1-6).
Tablica 1.5.7.1-6
Kategorija dodatnog
materijala
3 Y...
4 Y...
5 Y...
"Pokrivene" kategorije
elika
D.. i A
E., D i A
F.., E.., D i A
Dodatni materijali odobreni za kategorije

..Y42, Y46 i Y50 su prikladni za zavarivanje elika dvije
kategorije nie od one za koju su odobreni. Dodatni materijali odobreni za kategorije ..Y55, ..Y62 i ..Y69 su prikladni
za zavarivanje elika kategoriju nie od one za koju su odobreni.
7.
Oprema za proizvodnju, nain proizvodnje i kontrola moraju biti takvi da u proizvodnji osiguravaju jednaka svojstva
materijala kao i ona koja su utvrena prilikom odobrenja.
Ispitivanje i postupak odobrenja mora biti
u skladu s 1.5.1 za svaku kategoriju dodatnog materijala navedenih u 1.5.7.1-2, 3 i -4.
1.5.7.2

Ispitivanje metala zavara obavlja se na uzorcima identinim onima navedenim u 1.5.2.2, 1.5.3.2,1.5.4.2 ili
1.5.4.3 ovisno o tipu dodatnog materijala i postupku zavarivanja.
Osnovni materijal ispitnog uzorka mora biti
sitno-zrnati konstrukcioni elik slinih mehanikih svojstava
kao metal zavara ili strane ljeba spoja mogu biti navarene sa
metalom zavara istog kemijskog sastava.
Kemijski sastav metala zavara mora biti ispitan
na nain propisan u 1.5.2.2-3. Rezultati ispitivanja ne smiju
odstupati od vrijednosti navedenih u standardu ili od strane
proizvoaa (upotrebljavaju se manja dozvoljena odstupanja).
Ovisno o tipu dodatnog materijala (i postupku
zavarivanja) izrauju se epruvete za ispitivanje iz zavarenih
uzoraka identinim onim navedenim u 1.5.2.2, 1-5.3.2,
1.5.4.2 ili 1.5.4.3.
Rezultati ispitivanja rastezne vrstoe i udarne
ilavosti moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablica 1.5.7.2-1
i 1.5.7.2-2. Odredbe toke 1.5.2.2 o nainu ispitivanja, ispitnoj temperaturi prilikom ispitivanja udarne ilavosti te rezultatima ispitivanja primjenjuju se u ovom sluaju na identian nain.
2009

DIO 26.
45
Tablica 1.5.7.2-1
Kategorija
dodatnog
materijala
Ispitna
temperatura
[oC]
-20
-40
-60
Najmanja energija ilavosti

[J1)]
Y42 : 47
Y46 : 47
Y50 : 50
Y55 : 55
Y62 : 62
Y69 : 69
) Predstavlja vrijednost tri uzorka, u svezi zahtjeva za najmanju pojedinanu vrijednost i ponovno ispitivanje vidi 1.5.2.2.
Tablica 1.5.7.2-2
Dodatna oznaka kategorije
dod. materijala
Najnia granica razvlaenja

[N/mm2]
Rastezna vrstoa1)
[N/mm2]
Najmanje izduljenje
[%]
Y42
420
530-680
20
Y46
460
570-720
20
Y50
500
610-770
18
Y55
550
670-830
18
Y62
620
720-890
18
Y69
690
770-940
17
) Rastezna vrstoa metala zavara moe biti nia 10% od zahtjevane, pod uvjetom da rezultati dobiveni ispitivanjem poprene
epruvete iz zavarenog spoja zadovoljavaju najnie zahtjevane vrijednosti navedene u Tablici 1.5.7.3. Izduljenje se mora naznaiti u izvjetaju.
Napomena:
Za zavarivanje limova velike debljine, kod kojih nije primjenjiv podupirui utjecaj osnovnog materijala na obe strane zavara
i rastezna vrstoa metala zavara takoer odreuje rasteznu vrstou zavarenog spoja, moe biti neophodno, kod primjene napomene1), izabrati dodatni materijal slijedee vie kategorije.
Tablica 1.5.7.3
Kategorija
dodatnog materijala
3 do 5 u skladu s
Tablicom 1.5.7.2-1
Dodatna oznaka
Rastezna vrstoa
[N/mm]
Y42
Y46
Y50
Y55
Y62
Y69
530-680
570-720
610-670
670-830
720-890
770-940
Najnia energija
ilavosti, ispitna
temperatura
Ovisno o kategoriji
dod. Materijala i
granice razvlaenja
u skladu s
Tablicom 1.5.7.2-1
Najmanji kut
savijanja1)
120
) Kut savijanja dosegnut prije prve pukotine, doputena je pojava malih pora duljine do 3 mm.
) D = promjer trna, t = debljina ispitnog uzorka.
2009
Omjer savijanja
D/t2)
4
4
4
5
5
5
46
1.5.7.3

DIO 26.

1.
Ispitivanje zavarenih spojeva obavlja se
na sueljenim spojevima identinim onima navedenim u 1.5.2.3, 1.5.3.4, 1.5.4.2
ili 1.5.4.3 ovisno o tipu dodatnog materijala (i postupku zavarivanja).
2.
Ovisno o tipu dodatnog materijala (i
postupka zavarivanja) sueljeni zavareni
spojevi navedeni u 1.5.7.3-1 zavaruju se
na nain opisan u 1.5.2-1.5.4.
Osnovni metal mora biti sitno-zrnati
konstrukcioni elik visoke vrstoe sa
odgovarajuom najniom granicom razvlaenja i sukladan sa dodatnom oznakom materijala za koju se ispitivanje provodi.
3.
Ovisno o tipu dodatnog materijala (i
postupku zavarivanja) izrauju se epruvete za ispitivanje, iz zavarenih uzoraka
identinim onim navedenim u 1.5.2-1.5.4.
4.
Rezultati ispitivanja mehanikih svojstava i udarne ilavosti moraju zadovoljavati
Odredbe toaka 1.5.2-1.5.4 o nainu ispitivanja ispitnoj temperaturi, te rezultatima
ispitivanja primjenjuju se u ovom sluaju
na identian nain.
5.
Kada kut savijanja zahtjevom u Tablici
1.5.7.3 nije dosegnut, uzorak moe biti
prihvatljiv ukoliko izduenje na rasteznoj
strani na mjernoj duljini Lo ispunjava
najmanje zahtjevano izduenje navedeno
u Tablici 1.5.7.2-2.
Mjerna duljina Lo = Ls + t ( Ls = irina zavara,

t = debljina ispitnog uzorka; vidi sliku 1.5.7.3).
Tablica 1.5.7.4
Rastezna
vrstoa
kategorija
Y42
Y46
Y50
Y55
Y62
Y69
Oznaka
vodika
Najvei sadraj vodika

(cm3/100 gr metala zavara)
H10
10
H5
1.5.7.5
Godinje ispitivanje
Godinje ispitivanje navedeno u 1.5.2-1.5.4 sadrava pripremu i ispitivanja epruveta metala zavara kao to
je navedeno u 1.5.7.2. U posebnim sluajevima Registar moe zahtijevati opsenije godinje ispitivanje.
1.5.8
Dodatni materijali za zavarivanje

aluminijskih slitina
1.5.8.1
Openito
Dodatni materijali za zavarivanje aluminijskih
slitina podijeljeni su na kategorije prikazane u Tablici 1.5.8.1
na temelju kemijskog sastava i mehanikih svojstava.
Dodatni materijali koji se preteito koriste za
zavarivanje navedenih aluminijskih slitina su podijeljeni na
dvije kategorije kako slijedi:
W =
ica - kombinacija ica-plin za MIG
(131), TIG (141) ili plazma zavarivanje (15)
R =
ipka - -kombinacija ipka-plin za
TIG (141) ili plazma zavarivanje (15)
Odobrenje za icu ili ipku ishodi se zajedno s
pojedinim zatitnim plinom naznaenim u Tablici 1.5.8.1-1.
Kemijski sastav zatitnog plina mora biti naznaen u izvjetaju o ispitivanju.
1.5.8.2

Ispitivanje metala zavara sastoji se od odreivanja kemijske analize metala zavara. Za tu svrhu priprema
se ispitni uzorak prema Slici 1.5.8.2. Dimenzije uzorka ovise
o vrsti dodatnog materijala i postupka zavarivanja i moraju
dati dostatnu koliinu istog metala zavara za kemijsku analizu. Osnovni materijal uzorka mora biti sukladan s kemijskim sastavom metala zavara.
Slika 1.5.7.3
1.5.7.4
Ispitivanje sadraja difuzijskog vodika u

metalu zavara
Dodatni materijali moraju biti podvrgnuti ispitivanju sadraja difuznog vodika ivinom metodom propisanom normom ISO 3690, ili bilo kojom drugom ekvivalentnom metodom, uz suglasnost Registra.
Sadraj difuzijskog vodika metala zavara utvren u skladu s odredbama 1.5.2.4 ne smije prijei iznose
navedene u Tablici 1.5.7.4.
Kemijska analiza metala zavara odreuje se na

nain propisan tokom 1.5.2.2-3. Rezultati analize moraju
biti u granicama navedenim u normama ili zahtjevima proizvoaa.
1.5.8.3

Ispitivanje sueljenog zavarenog spoja provodi
se na nain propisan tokom 1.5.2.3, a broj i vrsta epruveta
navedeni su na Slici 1.5.8.3. Osnovni materijal se odabire
prema Tablici 1.5.8.1. Debljina lima za zavarivanje u zatitnoj atmosferi inertnog plina (MIG) (l3l) i zavarivanje plazmom (15) je 10-12 mm, a za zavarivanje volframovom elektrodom u zatitnoj atmosferi inertnog plina (TIG) (141) je 4-6
mm.
Ovisno o poloaju zavarivanja za koje se zahtijeva odobrenje, sueljeni spoj (prikazan na Slici 1.5.8.3)
zavaruje se u odnosnom poloaju, odnosno najmanje u vodoravnom (PA) i vertikalnom prema gore (PF) poloaju.
2009

DIO 26.
47
Zahtijevane vrijednosti svojstava zavarenog

spoja koje mora ispuniti pojedina kategorija dodatnog materijala navedene su u Tablici 1.5.8.3.
Promjer ice i parametre zavarivanja propisuje

proizvoa dodatnog materijala.
Naknadna toplinska obradba uzoraka doputena
je samo ako se identina obradba provodi u redovnoj proizvodnji zavarenih elemenata.
U izvjetaju o ispitivanju mora se navesti poloaj preloma.
Nakon izvrenog radigrafskog ispitivanja uzorka, iz svakog uzorka izrauju se epruvete prema Slici 1.5.8.3.
Tablica 1.5.8.1
Dodatni materijali za zavarivanje aluminijskih slitina
Kategorija
Osnovni materijal za ispitivanje1)

Brojana oznaka
Kemijska oznaka
Osnovni materijali takoer pokriveni odobrenjem

Brojana oznaka
Kemijska oznaka
RA/WA
5754
AlMg 3
RB/WB
5086
AlMg 4
5754
AlMg 3
5754
5086
6005 (A)
6061
6082
5754
5086
5083
6005 (A)
6061
6082
AlMg 3
AlMg 4
AlSiMg
AlMg 1 SiCu
AlSi 1 MgMn
AlMg 3
AlMg 4
AlMg 4,5 Mn 0,7
AlSiMg (A)
AlMg 1 SiCu
AlSi 1 MgMn
RC/WC
5083
AlMg 4,5 Mn W 0,7
RD/WD
6082
AlSi 1 MgMn
Napomena:
1
) U odnosu na ispitivanje savijanjem, preporua se provedba ispitivanja na osnovnom materijalu u "mekom" stanju.
Tablica 1.5.8.1-1
Kemijski sastav zatitnih plinova i mjeavina
Skupina
I-1
I-2
I-3
I-4
I-5
S
Sastav plina (vol. %)1)

Argon
Helij
100
Ostatak
Ostatak
Ostatak
100
> 0 do 33
> 33 do 66
> 66 do 95
Posebni plin, sastav mora biti naznaen
Napomena:
1
) Plinovi ostalih kemijskih sastava (mjeavine) mogu se razmatrati kao
"posebni plinovi" i podloni su posebnom ispitivanju
Slika 1.5.8.2
2009
48

DIO 26.
Z
BD
Bw
M
=
=
=
=
Plosnata epruveta za ispitivanje rastezanjem

Epruveta za ispitivanje savijanjem, lice u zoni rastezanja
Epruveta za ispitivanje savijanjem, korjen u zoni rastezanja
Makro izbrusak
Slika 1.5.8.3
Tablica 1.5.8.3
Zahtijevana svojstva zavarenih spojeva
Kategorija
(kemijska oznaka)
Najmanja
rastezna
vrstoa1)
[N/mm2]
Promjer
trna
RA/WA (AlMg3)
190
3t
180o
RB/WB (AlMg4)
240
6t
180o
RC/WC (AlMg4,5Mn0,7)
275
6t
180o
RD/WD AlSi1MgMn)
170
6t
180o
[mm]
Najmanji
kut
savijanja1)
Napomena:
1
) Kut savijanja dosegnut prije prve pukotine; doputena je pojava malih pora duljine do 3 mm.
1.5.8.4
Godinje ispitivanje
Godinje ispitivanje odobrenog dodatnog materijala obuhvaa pripremu i ispitivanje metala zavara (1.5.8.2)
i sueljenog zavarenog spoja (1.5.8.3) zavarenog u vodoravnom (PA) poloaju.
1.6
1.6.1
TEMELJNI PRIJEMAZI POGODNI

ZA ZAVARIVANJE
Openito
1.6.1.1
Temeljni prijemazi pogodni za zavarivanje
upotrijebljeni na limovima, sekcijama itd. ne smiju znaajno
umanjiti kakvou zavarenih spojeva.
Temeljni prijemazi za koje je Registar izdao
potvrdu o odobrenju temeljenu na ispitivanju poroznosti,
mogu se upotrijebiti.
ak i kad je potvrda o odobrenju i izdana, temeljni prijemazi pogodni za zavarivanje mogu biti odobreni
za automatsko dvostruko kutno zavarivanje, samo nakon posebnog atesta postupka u pogonu korisnika.
1.6.2
Ispitivanje i odobrenje temeljnog

prijemaza
1.6.2.1
Zahtjev za odobrenje, temeljnog prijemaza
dostavlja proizvoa Registru zajedno sa slijedeim podacima:
proizvoa (i licencionar, gdje je primjenjivo);
trgovaki naziv (i licencionarev trgovaki
naziv, gdje je primjenjivo) zajedno s izvornim trgovakim nazivom, u sluaju komercijalnog oznaavanja primjenjenog za marketinke svrhe;
brojana oznaka/simbol koji identificira
formulaciju;
karakteristiku pigmentne baze;
karakteristiku vezivnog sredstva baze;
uputa za primjenu (priprema povrine, nain nanoenja, debljina suhog prijemaza
itd.);
dokumentacija o prethodnim ispitivanjima,
odobrenjima itd.;
mjesto i vrijeme predloenog ispitivanja.
1.6.2.2
Ispitivanje poroznosti treba obaviti neovisna,
primjereno opremljena usluna tvrtka, za tu svrhu odobrena
2009

DIO 26.
od Registra. Ispitivanje se provodi prema odredbama HRN

EN ISO 17652-2.
1.6.2.3
Identitet uzorka temeljnog prijemaza podvrgnutog ispitivanju mora biti ustanovljen i naveden u izvjetaju
o ispitivanju.
1.6.2.4
Ishoenjem potvrde o odobrenju od strane Registra, proizvoa prihvaa obvezu da osigurava postojanost
sustava i svojstava temeljnog prijemaza. O moguim izmjenama mora se odmah obavijestiti Registar, i one najee
zahtijevaju nova ispitivanja sukladno s 1.6.2.2.
1.6.2.5
Odobrenje je valjano 3 godine. Na zahtjev
proizvoaa moe biti produljeno za naredne 3 godine. U zahtjevu, proizvoa mora pismeno potvrditi da na proizvodu
nije bilo nikakvih izmjena od ishoenja prvog odobrenja.
2009
49
50

DIO 26.
2
IZRADBA I NADZOR
ZAVARENIH SPOJEVA
2.1
2.1.1
IZRADBA ZAVARENIH SPOJEVA

Openito
2.1.1.1
Ovo poglavlje sadri openite upute, primjenjive na izvoenje zavarivakih radova, od pripreme spoja za
zavarivanje do upotpunjenja zavarenog spoja.
2.1.1.2
Sve radne organizacije koje ele izvoditi zavarivake radove, moraju udovoljavati ovim Pravilima navedenim u tokama 1.2, 1.3, 1.4 i, gdje je potrebno, 2.3.
Radna organizacija je duna odravati uredne
dokaze o ispunjenju navedenih zahtjeva, i pruiti ih na uvid
ekspertu Registra, na njegov zahtjev.
2.1.1.3
Zavarivanje se moe izvoditi na materijalima
kojima porijeklo i zavarljivost, pod odgovarajuim proizvodnim uvjetima, moe biti jednoznano utvreno (pomou oznaka, potvrda itd.).
2.1.1.4
Dodatni materijali ispitani sukladno toki 1.5
ovih Pravila, odobreni od Registra i odgovarajue kategorije
prema osnovnom materijalu, mogu se upotrijebiti za zavarivanje.
Dodatni materijali za posebne postupke zavarivanja, odobreni na temelju ispitivanja postupka zavarivanja,
mogu se upotrijebiti iskljuivo za podruje primjene navedeno u potvrdi o ispitivanju.
2.1.1.5
Temeljni prijemazi za limove, profile itd. koji
se prije zavarivanje ne otklanjaju, moraju biti ispitani i odobreni od Registra, prema toki 1.6 ovih Pravila.
2.1.1.6
Zavareni spojevi moraju biti izvedeni prema
odobrenim nacrtima, dobroj zavarivakoj praksi ili internim
propisima radne organizacije, odobrenim od Registra. Odstupanje od ovih Pravila podlono je prethodnoj suglasnosti
Registra u svakom pojedinanom sluaju posebno.
2.1.2
Priprema spoja
2.1.2.1
Priprema spoja moe se izvesti toplinskim rezanjem ili strojnom obradbom. Povrine lijeba moraju biti
bez neistoa i greaka koje mogu smanjiti kakvou zavarenog spoja.
2.1.2.2
Tijekom pripreme i montae komponenti mora
se voditi rauna da oblik spoja i zranost u korijenu odgovaraju onima u odobrenoj dokumentaciji. Za jednostrane i dvostrane sueone zavarene spojeve mora se predvidjeti odgovarajua zranost u korijenu koja osigurava dostatnu penetraciju.
Zranost u korijenu ne smije prijei dvostruku
vrijednost propisane zranosti. Mogue lokalno smanjenje
zranosti moe se provesti navarivanjem stranica spoja, uz
suglasnost eksperta Registra.
2.1.2.4
Prihvatne zavare mora svugdje, gdje je to mogue, izvoditi osposobljeno osoblje. Mjesta gdje kvaliteta
prihvatnih zavara ne udovoljava zahtjevima zavarenog spoja,
potrebno je paljivo ukloniti prije zavrnog zavarivanja.
Uke, privremeni drai, naprave za poravnavanje moraju biti izraeni od istog ili slinog materijala kao
to je osnovni materijal, i ne smiju se koristiti vie nego to je
neophodno. Svako oteenje uzrokovano njihovim otklanjanjem mora biti struno popravljeno.
2.1.3
Atmosferska zatita, predgrijavanje
2.1.3.1
Podruja koja se zavaruju moraju biti odgovarajue zatiena od atmosferskih utjecaja, kao to su vjetar,
padavine i hladnoa, i moraju se predgrijavati, gdje je to neophodno.
Potrebu za predgrijavanjem i visinu temperature predgrijavanja odreuju razni faktori, kao to su kemijski
sastav materijala, debljina lima, smjerovi odvoenja topline,
okolna temperatura. Pojedinosti ovog zahtjeva sadrani su u
toki 2.2.
Predgrijavanje mora biti jednoliko kroz itavu
debljinu materijala u irini od 4 x debljina materijala, ali ne
manje od 100 mm.
2.1.4
Poloaji i redoslijed zavarivanja
2.1.4.1
Zavarivanje se u pravilu izvodi u optimalnom
poloaju. Redoslijed zavarivanja mora osigurati to manje
zaostalih naprezanja i deformacija u zavarenoj konstrukciji.
Registar u pojedinim sluajevima moe zahtijevati propisani redoslijed zavarivanja na uvid.
2.1.5
Izvoenje zavarivakih radova
2.1.5.1
Radna organizacija mora osigurati provoenje
propisanih parametara zavarivanja i struno izvoenje zavarivakih radova.
Dijelovi konstrukcije koji nisu potpuno zavareni i koji se prenose ili preokreu moraju imati zavarene spojeve odgovarajue vrstoe.
Ne smije se zavariti preko puknutih prihvatnih
zavara, nego ih je prije zavarivanja potrebno otkloniti.
Zavari moraju imati dostatnu penetraciju i moraju imati istu, pravilnu povrinu s blagim prijelazom na osnovni materijal. Preveliko nadvienje zavara i zajedi ili zarezi koji mogu utjecati na kakvou zavarivakih radova, nisu
doputeni.
2.1.6
Ravnanje i doputene deformacije
2.1.6.1
Postupci ravnanja (toplinski ili mehaniki) ne
smiju smanjiti kvalitetu materijala i zavarenih spojeva. Registar moe zahtijevati potvrdu o prikladnosti primjenjenog
postupka ravnanja (npr. atestom postupka zavarivanja).
Doputene deformacije propisane su u radionikoj dokumentaciji, i moraju odgovarati nekoj od priznatih svjetskih normi (npr. HRN EN ISO 13920).
2.1.2.3
Dijelovi konstrukcije koji se spajaju sueljenim
spojem moraju biti poravnani to je vie mogue. Stoga se
krajevi dijelova konstrukcije koji se okrupnjuju u veu
konstrukciju ostavljaju nezavareni.
2009

DIO 26.
2.1.7
Naknadna obradba zavara
51
2.2.3.2
Potreba za predgrijavanje i temperatura predgrijavanja ovise o mnogo imbenika.
2.1.7.1
Ako je potrebno provesti naknadnu obradbu
zavara, npr. poboljati obradbu povrine u sluaju dinamikog optereenja, ovakva obradba ne smije pogorati svojstva
zavarenog spoja.
Najvaniji meu njima su:

kemijski sastav osnovnog materijala;
debljina radnog komada i oblik spoja;
postupak zavarivanja i parametri zavarivanja;
temperaturna ovisnost o mehanikim svojstvima metala zavara i zone utjecaja topline;
sadraja difuzijskog vodika u metalu zavara.
Za naknadnu toplinsku obradbu zavara vidi 2.2,

a za pripremu povrine za ispitivanje metodama bez razaranja vidi 2.3.
2.2
2.2.1
TOPLINSKA OBRADBA
Openito
2.2.1.1
Ovo poglavlje odnosi se na predgrijavanje prije, i tijekom zavarivanja i naknadnu toplinsku obradbu zavarenih spojeva.
2.2.2
Oprema i pomagala za toplinsku

obradbu
2.2.2.1
Kada se toplinska obradba provodi u peima,
pei moraju biti opremljene kalibriranim pomagalima za
kontrolu, praenje i zapis temperature. Dimenzije pei i sustav zagrijavanja moraju biti takvi da omoguuju jednoliko
zagrijavanje komada (sekcije) na zahtijevanu temperaturu.
Pei se moraju uredno odravati i kontrolirati u pravilnim
vremenskim razmacima.
2.2.2.2
U pojedinim sluajevima, ako se nema na raspolaganju pe dostatnih dimenzija, toplinska obradba se moe provesti s posebno izvedenom opremom. Takva oprema
mora udovoljavati zahtjevima iz 2.2.2.1, u pogledu kontrole,
praenja i zapisa temperature.
2.2.2.3
U pojedinim sluajevima, ako nije mogue
provesti toplinsku obradbu cijelog komada (sekcije), toplinsku obradbu moe se provesti postupno, uz prethodnu suglasnost Registra. Zahtjevima glede kontrole, praenja i zapisa
temperature, navedenim u 2.2.2.1, i u ovom sluaju, za ovu
opremu, mora biti udovoljeno.
2.2.2.4
Predgrijavanje moe biti provedeno u peima,
ili s pomou pomagala, kao to su plinski plamenici, ili elektrootporni grijai. Njihova upotreba propisuje i nain kontrole praenja temperature predgrijavanja i meuslojne temperature tijekom itavog procesa zavarivanja.
Temperatura se moe kontrolirati s pomou odgovarajuih pomagala, kao to su kontaktni termometar, termokrede ili slino.
2.2.3
Atmosferska zatita, predgrijavanje
2.2.3.1
Podruje u kojem se izvodi zavarivanje mora
biti zatieno od vjetra, padavina i hladnoe. Kod zavarivanja
u zatitnoj atmosferi plina posebnu panju treba obratiti na
zatitu od propuha.
Pri vanjskoj temperaturi ispod + 5oC moraju se
poduzeti dodatne radnje kao to su zatita elemenata, prethodno zagrijavanje i predgrijavanje, posebno kod zavarivanja s
niskim unosom topline (polaganje tankih kutnih zavara, ili
zavarivanje debelostijenih komponenti).
Gdje je god mogue, nikakvi zavarivaki radovi ne smiju se izvoditi na temperaturi ispod -10oC.
2009
Radna temperatura koja se odrava (najnia

temperatura predgrijavanja i najvea meuslojna temperatura) za (brodograevne) konstrukcione elike moe se odrediti
prema HRN EN 1011-2. Orijentacijske vrijednosti temperatura predgrijavanja sadrane na Slikama 2.2.3-a i 2.2.3-b za
dva razliita unosa energije po jedinici duljine zavara 1) i sadraja vodika H2) u metalu zavara uz razliite vrijednosti ugljikovog ekvivalenta Ceq3).
1)
Unos energije po jedinici duljine zavara:
E=
U [V] I [A] vrijeme zavarivanja [min] 6 kJ

mm
duljina zavara [mm] 100
2)
Sadraj vodika:
H 5 = najvie 5 ml difuzijskog vodika na 100 g metala
zavara
H 15 = najvie 15 ml difuzijskog vodika na 100 g metala zavara
3)
Ugljikov ekvivalent:
Ceq = C +
Mn + Mo Cr + Cu Ni
+
+
10
20
40
Ako je temperatura elementa koji se zavaruje

nia od temperature predgrijavanja (izraunatu temeljem gore datih podataka), potrebno je predgrijavanje. Mogu se koristiti razni naini predgrijavanja, kao npr.:
neprekidno zagrijavanje prije i tijekom zavrivanja;
izmjenino zagrijavanje i zavarivanje;
zagrijavanje samo prije poetka zavarivanja, ako je unos topline tijekom zavarivanja
dovoljan da odri najniu temperaturu predgrijavanja i meuslojnu temperaturu.
Nain zagrijavanja moe se odabrati po elji,
ali da ne oteuje materijal lokalnim progaranjem, i da ne uzrokuje smetnje stvarajui prljavtinu u podruju zavarivanja.
Neovisno o podacima navedenim na Slici
2.2.3-a i -b, podruje u kojem se zavaruju pomoni montani
zavari (npr. uke za dizanje), mora biti predgrijano, kao i svi
nelegirani elici debljine iznad 20 mm, i svi legirani elici.
Za austenitne elike dostatno je suenje grijanjem podruja koja se zavaruju.
Predgrijavanje mora biti jednoliko kroz itavu
debljinu materijala, u irini od 4 x debljina materijala, ali ne
manje od 100 mm na obje strane zavara. Lokalno progrijavanje nije doputeno.
Temperature predgrijavanja navedene na Slici
2.2.3-a i -b mogu se primijeniti i za prihvatne zavare.

DIO 26.
Ceq = 0,25 / H5
Najnia temperatura predgrijavanja (oC)
52
Ceq = 0,30 / H5
Ceq = 0,35 / H5
Ceq = 0,40 / H5
Ceq = 0,25 / H15
Ceq = 0,30 / H15
Ceq = 0,35 / H15
Ceq = 0,40 / H15
debljina stijenke (mm)

Slika 2.2.3-a
Najnie temperature predgrijavanja (radne temperature) primjenjive za postupke zavarivanja s relativno niskim unosom topline
(unos energije po jedinici duljine1) E 0,5 kJ/mm) kao funkcija ugljikovog ekvivalenta (Ceq) osnovnog materijala i sadraja vodika
u metalu zavara
Najnia temperatura predgrijavanja (oC)
Ceq = 0,25 / H5
Ceq = 0,30 / H5
Ceq = 0,35 / H5
Ceq = 0,40 / H5
Ceq = 0,25 / H15
Ceq = 0,30 / H15
Ceq = 0,35 / H15
Ceq = 0,40 / H15
debljina stijenke (mm)
Slika 2.2.3-b
Najnie temperature predgrijavanja (radne temperature) primjenjive za postupke zavarivanja s relativno visokim unosom topline
(unos energije po jedinici duljine1) E 3,5 kJ/mm) kao funkcija ugljikovog ekvivalenta (Ceq) osnovnog materijala i sadraja vodika
u metalu zavara
2009

DIO 26.
Tablica 2.2.3 daje orijentacijske vrijednosti ugljikovog ekvivalenta za neke od kategorija brodograevnih
elika (temeljene na podacima proizvoaa elika).
Tablica 2.2.3
Ceq
Brodograevni elici
kategorije
Srednja vrijednost1) Najvia vrijednost1)
0,28
0,27
A
0,27
0,26
E
0,34
0,33
D36
0,28
0,27
E36TM
0,28
0,27
D40
0,25
0,24
E40TM
53
2.2.4
Naknadna toplinska obradba
2.2.4.1
Naknadna toplinska obradba provodi se na zavarenim spojevima u skladu s 3.1 do 3.4.
Toplinska obradba arenjem za odstranjivanje
unutarnjih naprezanja na temperaturama navedenim u Tablici
2.2.4.1, najee je dostatna.
Provoenje toplinske obradbe arenjem za odstranjivane unutarnjih naprezanja je polagano zagrijavanje elemenata do
propisane temperature, zadravanje na propisanoj temperaturi
dvije minute po mm debljine stijenke (ali ne manje od 30
min), polaganim hlaenjem do 400oC, i nakon toga potpuno
hlaenje na mirnom zraku. Za debelostjene komponente vrijeme zadravanja ne mora biti dulje od 150 min.
1) Za proizvode debljine do 50 mm.

Tablica 2.2.4.1
Temperature toplinske obradbe arenjem za odstranjivanje unutarnjih naprezanja zavarenih spojeva,
zavarenih slinim dodatnim materijalima
Kategorija u skladu s
DIN V 1738 (CR 12187)
1.1
1.2
1.2
2
3
5
5.1
5.2
7
7.1
7.2
7.3
7.3
7.3
Kategorija elika
Brodograevni elici normalne vrstoe, i
odgovarajui konstrukcioni elici, kategorije elinih otkivaka i odljevaka
Brodograevni elici poviene vrstoe, i
odgovarajui konstrukcioni elici, kategorije elinih otkivaka i odljevaka
Toplinski, nisko legirani Mo elici
Normalizirani ili termo-mehaniki tretirani
sitno-zrnati elici s granicom razvlaenja
> 360 N/mm2
Poboljani sitno-zrnati konstrukcioni elici
s granicom razvlaenja > 360 N/mm2
elici sa sadrajem od najvie 10% Cr i
najvie 1,2% Mo
elici sa sadrajem od najvie 10% Ni
Primjeri odgovarajuih
elika u skladu s Pravilima
Registra ili normama1)
Temperatura
toplinske obradbe
[oC]
Kategorije A - E
550-600
Kategorije A36- E36
530-580
16 Mo 3
550-620
Kategorije A39- E39

S 460 tm
550-600
S 690 QL
530-580
13 Cr Mo 4-5
10 Cr Mo 9-10,
10 Cr Mo 9-10
630-680
670-720
13 Mn Ni 6-3 (0,5% Ni)

12 Ni 14 (3,5% Ni)
12 Ni 19 (5% Ni)
X 8 Ni 9 (9% Ni)
X 7 Ni 9 (9% Ni)
530-560
530-560
550-560
2
)
2
)
Napomene:
1
) Kategorije elika koje nisu navedene klasificiraju se s usporedljivim kategorijama.
2
) Treba izbjegavati toplinsku obradbu.
2009
54

DIO 26.
2.3.3
2.3 ISPITIVANJE ZAVARENIH

SPOJEVA METODAMA BEZ
RAZARANJA
2.3.1
Openito
Ovo poglavlje primjenjuje se na postupke ispitivanja zavarenih spojeva metodama bez razaranja, sukladno
nainu i opsegu propisanu u pojedinim dijelovima Poglavlja
3, za razliita podruja primjene.
Ovo poglavlje takoer se primjenjuje na ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja, navedenim
u ostalim Pravilima Registra, a za koje nisu propisane posebne upute.
Propisi navedeni u slijedeim tokama ovog
poglavlja su sastavni dio ovih Pravila i moraju se potovati
prilikom izvoenja ispitivanja. U sluaju razlike izmeu propisa i Pravila prednost imaju Pravila.
Ispitivanja prema drugim propisima mogu se
izvesti uz prethodnu suglasnost Registra.
Ispitivai
Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja mogu obavljati iskljuivo osobe koje imaju iskustvo
u upotrebi opreme za ispitivanje i odgovarajue praktino iskustvo. Registar moe zahtijevati dokaze o strunoj sposobnosti ispitivakog osoblja za pojedine naine (metode) ispitivanja zavarenih spojeva metodama bez razaranja.
2.3.4
Programi ispitivanja, izvjetaji o

ispitivanju
Program ispitivanja zavarenih spojeva metodama bez razaranja mora sadrati slijedee podatke:
dijelove konstrukcije i zavarene spojeve
koji se ispituju;
opseg i nain ispitivanja;
podruje ispitivanja (poloaj na konstrukciji, proizvodu);
kriteriji kojima se mora udovoljiti;
nain ispitivanja i/ili propis, ako se namjerava primjeniti propise razliite od propisa
navedenih u ovim Pravilima.
Odjel kontrole proizvoaa koji izvodi ispitivanje mora biti neovisan o odjelu proizvodnje, to je preduvjet objektivnog izvoenja ispitivanja i tumaenja rezultata
ispitivanja. Ovo se na identian nain primjenjuje na vanjske
ispitne institucije.
Program ispitivanja potrebno je dostaviti Registru na odobrenje.
2.3.2
2.3.5
Naini ispitivanja, oprema i ispitna

sredstva
Nain ispitivanja u pojedinom sluaju odreuje,izmeu ostalog, oblik zavara, materijal i greke koje se oekuju (vrst i poloaj).
Najee, mora se udovoljiti slijedeim zahtjevima:
a)
b)
c)
d)
Za debljine stijenke ili zavare do 30 mm

preferira se radiografija; za vee debljine
primjenjuje se ispitivanje ultrazvukom
kao osnovni nain ispitivanja.
Za debljine stijenke ili zavare od 10 mm i
iznad moe se primijeniti i radiografija i
ultrazvuk, u dogovoru s Registrom.
Za radiografska ispitivanja, koriste se izvori X-zraka, gdje god je to mogue. Izvori gama-zraka mogu se primijeniti uz
suglasnost Registra, na temelju provjere i
odobrenja naina ispitivanja.
Za magnetne materijale ispitivanje
postojanja povrinskih pukotina izvodi se
uobiajeno
magnetnim
esticama;
upotreba penetranta za magnetne
materijale zahtijeva suglasnost Registra.
Nain ispitivanja mora se tako birati da se
njim moe utvrditi mogua vanjska ili unutarnja greka. Gdje je to potrebno, mogu se primijeniti dva ili vie naina ispitivanja. Primijenjeni nain ispitivanja mora
biti naveden u prijedlogu ispitivanja. Koritena oprema za ispitivanje i sredstva
moraju udovoljavati zahtjevima odgovarajuih propisa, i moraju se ispravno koristiti i odravati.
Izvjetaji o ispitivanju moraju se sastavljati na

temelju svih provedenih ispitivanja, i dostavljaju se ekspertu
Registra sa svom pripadnom dokumentacijom.
Vrijeme ispitivanja
Ispitivanja zavarenih spojeva metodama bez razaranja najee se provodi nakon zavretka zavarivakih radova na pojedinim cjelinama.
Prije ovih ispitivanja potrebno je vizuelno pregledati zavarene spojeve i otkloniti sve povrinske greke
koje mogu uzrokovati manjkavosti rezultata ispitivanja, ili
dovesti do pogrenog zakljuka.
Dijelovi zavarenih konstrukcija koji se podvrgavaju naknadnoj toplinskoj obradbi obino se ispituju nakon toplinske obradbe.
Kod elika visoke vrstoe, poboljanih elika i
sl., gdje postoji mogunost pojave naknadnih pukotina (zbog
prisutnosti vodika u metalu zavara) ispitivanje se smije obaviti najranije 48 sati nakon zavretka zavarivakih radova.
Registar moe zahtijevati i dulje vrijeme ekanja (npr. 72 sata do, najvie, 7 dana) ili ponavljanje ispitivanja (metodom sluajnog uzorka) nakon nekog vremena.
2.3.6
Priprema i izvoenje ispitivanja
Povrine koje se ispituju moraju biti zadovoljavajue iste i ravne za odnosni nain ispitivanja. Nepravilnosti zavarenog spoja, ostaci pomonih zavara, prskotine,
ostaci troske itd., i bilo koji zatitni prijemaz, mora se otkloniti prije ispitivanja, ako moe izazvati potekoe u provoenju ispitivanja.
U posebnim sluajevima (npr. ultrazvuno ispitivanje poprijenih greaka) moe se zahtijevati obradba
zavara i pripadne rubne povrine.
Izvoenje ispitivanja metodama bez razaranja
opisano je u 2.3.11 do 2.3.14.
2009

DIO 26.
55
Ocjena rezultata ispitivanja
dijelova aluminijskih zavarenih konstrukcija upotrebljavaju

se kategorije prihvatljivosti sukladne s HRN EN ISO 10042.
Kod radiografskog ispitivanja i pojedinih postupaka ispitivanja povrinskih greaka za opis greaka primjenjuju se oznake navedene u Tablici 2.3.7-a (HRN EN ISO
6520).
Prijedlog ocjene rezultata ispitivanja donosi

odjel kontrole kakvoe, a konanu ocjenu donosi ekspert Registra.
2.3.7
Tablica 2.3.7-a
Oznaavanje greaka (prema HRN EN ISO 6520)
Oznaka br./oznaka prema
MIZ-u
100
101
102
104
2011
2015
2016
2024
301
304
4011
4012
4013
402
5011
5012
5013
502
E
Ea
Eb
Ec
Aa
Ab
Ab
K
Ba
H
D
D
F
F
-
503
504
507
510
511
515
517
Kod radiografskog ispitivanja rezultati su razvrstani prema Tablici 2.3.7-c , a kod ultrazvunog ispitivanja
rezultati su kategorizirani u dvije kategorije: "zadovoljava" i
"ne zadovoljava" (popraviti ili odbaciti).
Prihvatljivosti zavarenih spojeva (ispitanih radiografijom) moe se ocijeniti po sustavu s tri ili po sustavu s
pet ocjena (kategorija).
Opis
Pukotine
Uzdune pukotine
Poprene pukotine
Pukotine u zavrnom krateru
Plinski mjehuri
Izduljena plinska upljina
Cjevasta plinska upljina
upljina u zavrnom krateru
Ukljuak troske
Metalni ukljuak
Naljepljivanje na stijenki zavara
Naljepljivanje meu slojevima
Naljepljivanje u korjenu
Nedovoljni provar
Ugorine, neprekinute
Ugorine, s prekidima
lijeb u korjenu
Preveliko nadvienje zavara
(sueljeni zavar)
Preveliko nadvienje zavara
(kutni zavar)
Preveliko nadvienje u korjenu
Posmaknutost u sueljavanju
Progaranje
Nepotpuna popuna lijeba
Uvuen korjen zavara
Lo nastavak
Ocjenjivanje kvalitete po sustavu s pet ocjena

(kategorija) izvodi se prema Tablici 2.3.7-c ili na osnovi standarda priznatog od Registra.
Ocjenjivanje kvalitete po sustavu s tri ocjene
(kategorije) izvodi se sukladno s HRN EN ISO 5817 ili HRN
EN ISO 10042, ovisno o osnovnom materijalu.
Kvaliteta zavarenih spojeva mora udovoljavati
zahtjevima iz Tablice 2.3.7-b.
Tablica 2.3.7-b
Kvaliteta zavarenih spojeva
Naziv dijela
Brodski trup
Izmjenjivai
topline i
posude pod
tlakom
Cjevovodi
Mehanizmi i
postrojenja
Ocjena
(kategorija)
Najnia dozvoljena ocjena

Sukladno
Sukladno
HRN EN ISO
Tablici 2.3.7-c 5817 ili HRN
EN ISO 10042
3*
2
3
3
I
II
III
2
I
3
II
3
III
Prema dogovoru s Registrom
C
B
C
C
B
C
C
*) Ovisno o optereenju spojeva, Registar moe poveati ili

umanjiti zahtjevanu ocjenu (kategoriju) iz Tablice.
Za ocjenu pojedinih dijelova elinih zavarenih

konstrukcija upotrebljavaju se kategorije prihvatljivosti
sukladne s HRN EN ISO 5817, a za ocjenu pojedinih
Tablica 2.3.7-c
Kategorije ocjena
Nalaz
Zavar bez greaka
Neznatne greke, kao npr. pojedinane pore i mali
ukljuci troske koji ne utjeu na vrstou zavarenog
spoja
Prihvatljive greke kao male izduene pore, ili rasprene pore, linije troske, kratke greke u korjenu i
neznatno naljepljivanje
Greke koje se moraju izbjei npr. gnijezda
troske, nakupine pora, greke u korijenu,
naljepljivanje i male izolirane pukotine
Velike greke i pukotine
2009
Ocjena
1 = odlian
Napomena
-
2 = vrlo dobar
3 = zadovoljava
Ne zahtijeva se popravak za elemente

podvrgnute normalnom naprezanju.
Kratke gerke u korjenu i greke naljepljivanja,
mogu se zadrati samo u nekritinim podrujima
4 = popraviti
Zahtijeva se popravak
5 = zamijeniti
Zamjena dijelova ili cijelih zavarenih

spojeva
56
2.3.8

DIO 26.
Proirenje opsega ispitivanja
Ako je postotak greaka vei od propisanog,

Registar moe proiriti opseg ispitivanja.
2.3.9
Popravci, ponovna ispitivanja
Popravci pojedinih zavarenih spojeva provode

se u dogovoru s ekspertom Registra.
Popravljeni zavareni spojevi moraju se nakon
popravka ponovno ispitati, i moraju biti posebno oznaeni u
izvjetaju o ispitivanju i na radiogramu (oznaka
P=popravak).
2.3.10
Vizualno ispitivanje
Vizualnim ispitivanjem (uz pomo optikih

pomagala, gdje se to trai) provjerava se:
kompletiranost (je li zavareno sve to se
zahtijeva);
dimenzijska usklaenost;
usklaenost s propisanim oblicima zavarenih spojeva;
ima li neprihvatljivih vanjskih greaka;
Dimenzijska usklaenost provjerava se odgovarajuim mjernim instrumentima, metodom sluajnog uzorka.
Tijekom provjere oblika i vanjskih greaka posebnu panju treba obratiti na:
nadvienje ili utonulost zavara;
kut nadvienja zavara;
smaknutost krajeva;
ugorine;
vidljive poroznosti i ukljuke troske;
prskanje od zavarivanja;
trag uspostavljanja elektrinog luka na osnovnom materijalu;
udubljenost korijena i nepotpuno provarivanje korijena;
pukotine;
pogreka simetrinosti kutnog zavara.
Granice prihvatljivosti navedene su u 2.3.7.
Popravak vidljivih pukotina je obvezatan.
2.3.11
Radiografsko ispitivanje
Za radiografsko ispitivanje potrebno je, uobiajeno, primjeniti izvore x-zraka. U pojedinim sluajevima,
uz prethodnu suglasnost Registra, mogu se primijeniti izvori
zraka.
Najee, radiografski parametri propisani u
HRN EN 1435 za ispitnu kategoriju A, koriste se u brodogradnji, a za ispitnu kategoriju B koriste se u kotlogradnji,
proizvodnji posuda pod tlakom i proizvodnji cjevovoda.
Pri primjeni nekoliko filmova prilikom ispitivanja zavara (npr. kruni zavari) krajevi radiograma se moraju preklapati.
Pri ispitivanju cijevi s vanjskim promjerom 90
mm moe se napraviti eliptini radiogram.
Svaki radiogram mora sadrati odgovarajui
indikator kakvoe snimka, prema HRN EN 462 (iani indikator).
Svaki radiogram mora takoer sadrati odgovarajue oznake koje jednoznano odreuju njegovu identifikacju u odnosu na konstrukciju i na izvjetaj o ispitivanju.
Izvjetaj o ispitivanju mora sadrati slijedee
podatke, uz odgovarajue skice (gdje je neophodno):
radni nalog, objekt, broj, poloaj ispitivanja;
materijal, postupak zavarivanja;
debljinu radnog komada ili zavara;
datum i vrijeme ispitivanja;
izvor zraenja;
napon u cijevi tijekom ispitivanja;
radiografske parametre (prema HRN EN
1435);
poloaj ianog indikatora;
vrst filma;
ispitnu kategoriju, indeks kakvoe radiograma;
oznaku pronaenih greaka, prema Tablici
2.3.7-a.
Prijedlog ocjena obino utvruje odjel kontrole
kakvoe, a konanu ocjenu na temelju pregleda radiograma i
izvjetaja donosi ekspert Registra.
2.3.12
Ispitivanje ultrazvukom
Oprema za ispitivanje ultrazvukom (zajedno sa

svim potrebnim pomagalima) mora odgovarati odnosnim
normama (npr. HRN EN 27963 ili HRN EN 1714).
Kalibriranje (podeavanje) opreme prije ispitivanja provodi se na bloku za podeavanje prema HRN EN
27963.
Ovisno o zahtijevanoj osjetljivosti odjeka, (visini odjeka) podeavanje se vri prema DIN 54 127 dio 1.
Ispitna povrina s obje strane zavarenog spoja
mora biti ravna i ista od hre, prljavtine i prskotina. Prijemazi boje i zatitni prijemazi koji ne utjeu na rezultate ispitivanja ne moraju se ukloniti prije ispitivanja.
Postupak ispitivanja ovisi o geometriji zavarenog spoja i moguoj orijentaciji greaka.
U Tablici 2.3.12 navedene su vrijednosti (broj i
duljina) uzdunih i poprijenih greaka, iznad kojih je potrebno obaviti popravak.
Naznaka neprekinutog odjeka koji ukazuje na
sustavnu greku (npr. greka u korijenu zbog neprovarenosti,
ili niza pora), zahtijeva popravak iako granine vrijednosti
(prema Tablici 2.3.12) nisu dosegnute. Odjek koji ukazuje na
prisutnost pukotina zahtjeva popravak u svakom sluaju.
Odjek koji je posljedica poprene greke zahtjeva popravak u svakom sluaju izuzev kad je ispod graninih vrijednosti navedenih u Tablici 2.3.12.
Za sluajeve gdje postoji sumnja o potrebi za
popravkom, ispitivanje se moe kombinirati radiografskim
ispitivanjem, u cilju donoenja ispravne odluke.
Izvjetaj o ispitivanju (propisan HRN EN 1714)
mora biti pripremljen za svako ispitivanje, i mora sadrati
sve bitne podatke.
Ako su u izvjetaju navedene vrijednosti odjeka
ispod graninih vrijednosti navedenih u Tablici 2.3.12, svaki
takav nalaz mora biti oznaen (npr. ostaviti kao to je, ili
popraviti: a - prihvatljivo, ili na - nije prihvatljivo).
2009

DIO 26.
57
Tablica 2.3.12
Granine vrijednosti (broj i duljina greaka)
Kategorija,
prema
HRN EN ISO
5817 i HRN
EN ISO 10042
Debljina
stijenke
(zavara)
[mm]
1015
> 1520
B
> 2040
> 40
> 1020
C
> 2040
> 40
> 1020
> 2040
> 40
2.3.13
Uzdune greke
Broj greaka
po metru
zavarenog
spoja
Izmjerena
duljina
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
10 i
3i
1
[mm]
10
20
10
10
20
10
10
25
10
10
30
10
15
30
10
15
40
10
15
50
10
15
50
10
15
50
10
20
50
10
Ispitivanje magnetnim esticama
Ispitna oprema i sredstvo ispitivanja mora odgovarati zahtjevima odgovarajuih propisa (npr. HRN EN
1290; HRN EN 1291).
Oprema za magnetiziranje mora imati mjerne
naprave koje pokazuju jakost magnetskog toka. Magnetne
estice (crne ili fluorescentne) u odgovarajuoj suspenziji,
pod utjecajem magnetskog toka, sakupljaju se na granicama
greaka.
Izbor naina magnetiziranja ovisi o geometriji
ispitnog komada, i mora biti dogovoren s Registrom.
Povrina koja se ispituje mora biti oiena od
okujina, hre, prskotina i ostalih neistoa. Zarezi, tragovi,
ogrebotine, krajevi koji mogu uzrokovati lane naznake greke, moraju se otkloniti prije ispitivanja. Tanki, suhi prijemazi (npr. temeljni prijemaz debljine do 20 m) ne moraju se
otklanjati ako ne onemoguuju ispitivanje.
Svako mjesto sakupljanje magnetnih estica
koje nije posljedica lanih naznaka, mora se navesti u izvjetaju o ispitivanju, i mora se popraviti. U sluaju manjih pukotina ovo se moe popraviti glodanjem. Vee pukotine se
moraju odstraniti i popraviti zavarivanjem.
2009
Poprijene greke
Najvee
doputeno
poveanje
visine odjeka
[dB]
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
6
6
12
Broj greaka
po m
zavarenog
spoja
Izmjerena
duljina
[mm]
Najvee
doputeno
poveanje
visine odjeka
[dB]
10
10
10
10
10
10
10
10
10
10

podatke:
2.3.14
podatke o ispitivanom komadu, odnosno

zavarenom spoju;
podatke o magnetiziranju;
podatke o opremi za magnetiziranje;
ispitno sredstvo;
rezultate ispitivanja;
mjesto i vrijeme ispitivanja, ispitnu instituciju i osobu koja je provela ispitivanje.
Obojeni ili fluorescentni penetrati mogu se

upotrijebiti kao penetrantne tekuine.
Odmaiva i razvija moraju biti podudarni s
upotrijebljenim penetrantom.
Ispitna povrina mora biti potpuno ista od okujina, hre, masti, ulja i boje, da omogui penetrantu ulaz
tijekom ispitivanja u bilo koju povrinsku greku. Takoer
treba voditi rauna da greke nisu mehaniki zabrtvljene
prethodnim ienjem. Ispitna povrina mora biti suha, a
temperatura radnog komada mora biti izmeu 5o i 50oC.
58

DIO 26.
Vrijeme penetriranja odabire se prema preporukama proizvoaa, ali ne smije biti manje od 15 minuta za
radne komade temperature 15oC i vie, ili ne manje od 30
min za temperature ispod 15oC. Nakon toga odstranjuje se
brisanjem viak penetrata. Na suhu povrinu nanosi se razvija, i to tako da prekrije itavu povrinu u tankom sloju.
Vrijeme razvijanja jednako je vremenu penetriranja.
Vizualni pregled se obavlja nakon isteka vremena razvijanja. Rezultati ispitivanja se ocjenjuju na identian nain kao u 2.3.13.
podatke.
podatke o ispitivanom komadu, odnosno
zavarenom spoju;
ispitno sredstvo (tip, trgovaki naziv);
opis ispitivanja;
rezultate ispitivanja;
mjesto i vrijeme ispitivanja, ispitnu instituciju i osobu koja je provela ispitivanje.
2.4
2.4.1
) bs mjereno na strani zavara s veom irinom ava.

Slika 2.4.2-1
Plosnata epruveta (zavareni spoj)
Slika 2.4.2-2
Okrugla epruveta (metal zavara)
MEHANIKA I TEHNOLOKA
ISPITIVANJA
Openito
Ovo poglavlje propisuje uobiajene oblike ispitnih epruveta i postupke mehanikih i tehnolokih ispitivanja zavarenih spojeva.
2.4.2
Slika 2.4.2-3
Poloaj epruveta u metalu zavara
2.4.3
Ispitivanja rastezanjem
a)
Priprema epruveta i ispitivanje
Sva ispitivanja provodi uvjebano osoblje, koritenjem umjerenih ispitnih strojeva. Ispitne strojeve treba
dobro odravati i umjeravati u propisanim vremenskim razmacima, i to neovisna ispitna institucija.
Prije rezanja ispitnog komada, ekspert mora
oznaiti epruvete. Epruvete moraju u pravilu biti mehaniki
odrezane i strojno obraene na zahtijevanu mjeru.
Kod termikog procesa rezanja uzorka, epruvete moraju biti dovoljno iroke, da se omogui potpuno
odstranjivanje zone utjecaja topline prilikom strojne obradbe.
b)
Sva mehanika i tehnoloka ispitivanja moraju

se izvoditi u prisustnosti eksperta, ako nije drugaije navedeno ili dogovoreno.
Debljina epruvete a
irina epruvete b
Mjerna duljina Lc
15
irina B
Ukupna duljina Lt
Polumjer r
Napomena:
25
>5
> 10
do
do
10
20
20
25
irina zavara
bs + 80 mm1)
30
35
Lc + 180
35
> 20
do
30
30
40
Plosnate epruvete (HRN EN 895)

Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odreivanja rastezne vrstoe, poloaja i oblika prijeloma , te izduljenja (ako se zahtijeva). Dimenzije plosnate epruvete navedene su na Slici 2.4.2-1.
Debljina epruvete "a" je u pravilu debljina stijenke. Ako je debljina vea od 30
mm, a manja od 50 mm, epruveta se moe strojno obraditi do debljine od 30 mm.
Za debljine 50 mm, mora se pripremiti
dvije ili vie epruveta.
Okrugle epruvete (HRN EN 876)
Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odreivanja rastezne vrstoe, granice razvlaenja, 02, suenja presjeka i izduljenja
metala zavara.
Gdje je potrebno, kod elika za rad na
povienim temperaturama, mora se odrediti 02 granica razvlaenja na povienim
temperaturama.
Uobiajeno, ispitivanje se provodi na okrugloj epruveti promjera 10 mm kojoj je
uzduna os u smjeru ava.
Ako dimenzije zavara ne omoguuju pripremu

epruvete promjera 10 mm, epruveta manjeg promjera moe
se upotrijebiti, uz uvjet da je mjerna duljina 5 puta promjer
epruvete, a paralelna duljina najmanje 6 puta promjer epruvete.
2.4.4
a)
Poprijeno savijanje (HRN EN 910)

Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odreivanja rastezljivosti zavarenog spoja
poprijeko na av. Epruveta se savije preko trna propisanog promjera i do oekivanog kuta, uz izmjeru izduljenja na rasteznoj strani epruvete. Na Slici 2.4.4-1
navedene su dimenzije epruveta.
2009

DIO 26.
59
Presjek A - B
Debljina epruvete a
> 14 17
> 17 22
Dimenzije
11
> 11 14
> 22 27
> 27 35
irina epruvete b
20
30
30
1,5 a
1,5 a
1,5 a
250
250
250
250
300
380
250
250
250
290
350
430
250
250
290
350
430
530
Duljina
epruvete Lt
gdje je
d
3
a
d =4
a
d =6
a
Polumjer, r, rastezna strana
Slika 2.4.4-1
Dimenzije za epruvete za savijanje
Debljina epruvete je obino debljina stijenke.
Ako je debljina ve od 30 mm, epruveta se moe strojno obraditi na jednoj strani do debljine od 30 mm. Na vlanoj strani epruvete, tijekom ispitivanja, krajevi mogu biti zaobljeni
na propisani polumjer, r. Ovisno o postupku ispitivanja, treba
nastojati da epruvete budu ispitivane tako da i korijen i lice
(donja i gornja strana) zavara budu u rasteznoj zoni. Na Slici
2.4.4-2 shematski je prikazana naprava za ispitivanje savijanjem.
Slika 2.4.4-3
Posebna naprava (za savijanje kotrljanjem)
b)
Slika 2.4.4-2
Ispitna naprava
Ako postoje velike razlike u izduljenju osnovnog metala i metala zavara (npr. u sluaju aluminijskih zavarenih spojeva), moe se koristiti posebna naprava (za savijanje kotrljanjem), prikazana na Slici 2.4.4-3, da se sprijei
prerani nastanak pukotina.
2009
Bono savijanje (HRN EN 910)

Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odreivanja rastezljivosti zavarenog spoja u
poprijenom presjeku.
Epruveta se savije preko trna propisanog
promjera i mjeri se dostignuti kut. Oblik i
dimenzije epruvete prikazani su na Slici
2.4.4-4 i u Tablici 2.4.4-4.
60

DIO 26.
c)
Epruvete za ispitivanje savijanjem iz cijevnih spojeva

Ako se epruvete za ispitivanje savijanjem
izrezuju iz krunih cijevnih zavara, ire
stranice epruvete moraju biti paralelne.
Ako je potrebno, strana epruvete izloena
tlanom naprezanju moe se strojno obraditi prema Slici 2.4.4-6.
Presjek A - B
tlana strana
Slika 2.4.4-6
Poprijeni presjek epruvete za ispitivanje savijanjem
(izrezane iz cijevi)
Slika 2.4.4-4
Epruveta za bono savijanje
2.4.5
Tablica 2.4.4-4
Dimenzije epruvete za bono savijanje
Omjer d/a
Dimenzije
3
Debljina epruvete a
irina epruvete
Debljina uzorka
1 ( 3)1)
Polumjer, r, rastezna
strana
150
170
Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odreivanja

energije ilavosti, u Joulima (J). Koriste se ISO V-zarez epruvete; njihov poloaj u ispitnom uzorku se odreuje tako da
uzduna os epruvete bude okomita na av, dok je os zareza
pod pravim kutom u odnosu na povrinu uzorka.
(Slika 2.4.5-1).
Ovisno o zahtjevu, zarez moe biti u sreditu
zavara, u crti taljenja ili u zoni utjecaja topline u osnovnom
materijalu na odreenoj udaljenosti od crte taljenja (Slika
2.4.5-1).
10
Duljina epruvete, Lt
Ispitivanje ilavosti (HRN EN 875)
Ispitivanje se izvodi na propisanoj temperaturi.

200
Napomene:
1) Polumjer u zagradama odnosi se na epruvete kod kojih
nadvienje zavara nije obraeno.
Ako je debljina uzorka < 10 mm, mogu se

upotrijebiti epruvete dimenzija 7,5 x 10 mm i 5 x 10 mm. Za
ove epruvete zahtjevana energija udarne ilavosti, u odnosu
na standardnu epruvetu dimenzija 10 x 10 mm, navedena je u
Tablici 2.4.5-1.
Epruvete su u ispitnoj napravi (prikazanoj na

Slici 2.4.4-3) postavljene tako da ispitno optereenje djeluje
u smjeru uzdune osi ava. Na vlanoj strani epruvete tijekom ispitivanja, krajevi se mogu zaobliti na propisani polumjer.
Zarezi u liniji
taljenja (KS)
Ako se platirani limovi, dobiveni zavarivanjem,

ispituju bonim savijanjem, za ispitivanje se upotrebljava epruveta prikazana na Slici 2.4.4-5. Dimenzije epruvete navedene su u Tablici 2.4.4-4.
Zarez u sreditu metala zavara (KM)
Zarezi u zoni utjecaja topline (KO)
Slika 2.4.5-1
Poloaj epruveta za ispitivanje energije udarne ilavosti
Slika 2.4.4-5
Oblik epruvete za bono savijanje od platiranog lima
2009

DIO 26.
61
Tablica 2.4.5-1
Energija udarne ilavosti za epruvete smanjenog presjeka
Poprijeni presjek
[mm]
Nazivna zahtjevana
energija ilavosti, E
Standardna epruveta
10 x 10
Epruvete smanjenog
presjeka
10 x 7,5
10 x 5
5/6 E
2/3 E
Ako se epruvete izrezuju samo s jedne strane

dvostranih V-zavara, one se moraju izrezivati sa strane zavara koji je posljednji izveden.
Epruvete se obrauju do dimenzija prikazanih
na Slici 2.4.5-2, a sukladnost s navedenim doputenim odstupanjima mora biti potvrena.
hO
hG
hW
Dimenzije
Nazivna mjera
Doputeno
odstupanje
Duljina
55 mm
0,60 mm
irina
10 mm
0,11 mm
Visina
10 mm
0,06 mm
45
Visina od dna zareza
8 mm
0,06 mm
Polumjer zareza
0,25 mm
0,025 mm
Razmak izmeu
sredine zareza i
krajeva epruvete
27,5 mm
0,42 mm
Kut izmeu ravnine

sredine zareza i
uzdune osi uzorka
90o
2o
Kut izmeu pripadnih

uzdunih povrina
epruvete
90o
2o
Slika 2.4.6-1
Ispitivanje tvrdoe - poloaj otisaka
Mjerni otisci trebaju biti dovoljno blizu da daju
pravu sliku krivulje tvrdoe (Slika 2.4.6-2).
Ispitno optereenje
Razmak izmeu oznaka l

[mm]
HV 5
0.7
HV 10
Slika 2.4.5-2
Dimenzije ISO-V zarez epruveta
Ispitivanje tvrdoe (HRN EN 1043-1)
Tvrdoa zavarenih spojeva mjeri se Vickersovom metodom primjenom optereenja od 49 ili 98 N (HV 5
ili HV 10) na poliranom i nagrienom uzorku, kojemu je ispitna povrina okomita na os zavara. Izbor ispitnog optereenja ovisi o kategoriji ispitnog materijala. Na Slici 2.4.6-1
prikazan je poloaj otisaka mjerenja tvrdoe.
2009
udaljenost od povrine
udaljenost od dna
udaljenost poloaja otiska mjerenja
tvrdoe od korjena do povrine
2o
Kut zareza
2.4.6
=
=
=
Slika 2.4.6-2
Poloaj otisaka u zoni utjecaja topline - mjerenje tvrdoe
2.4.7
Metalografska ispitivanja
Makro i mikro struktura procjenjuje se s pomou poliranih uzoraka. Obino, polirana povrina treba biti okomita na uzdunu os zavara (Slika 2.4.6-1).
Metalografski uzorci moraju biti takovih dimenzija, obraeni i nagrieni na takav nain da je mogue
utvrditi prirodu i strukturu kristalizacije metala zavara i zone
utjecaja topline, kao i strukturu osnovnog materijala, a u sluaju mikrografije, granice zrna u podruju koje se ispituje.
62

DIO 26.
Uz izvjetaj o ispitivanju potrebno je priloiti jednu fotografiju makro metalografskog uzorka, i tri fotografije mikro
metalografskog uzorka (metal zavara, crte taljenja i zona utjecaja topline) s poveanjem najmanje 100:1.
2.4.8
Izvjetaj o ispitivanju
podatke:
vrst kontrole ili ispitivanja (npr. atest postupka zavarivanja),

dimenzije i broj ispitnih uzoraka,
osnovni materijal,
priprema zavara,
postupak i poloaj zavarivanja,
dodatni (i pomoni) materijal (dimenzije i
kvaliteta),
izvor struje zavarivanja,
parametri zavarivanja,
naknadna toplinska obradba,
nain ispitivanja i oblici uzoraka,
rezultati ispitivanja.
Izvjetaj se mora dostaviti ekspertu Registra (u

dva primjerka).
Ekspert svojim potpisom i peatom potvruje ispravnost dobivenih rezultata.
2009

DIO 26.
PRIMJENA ZAVARIVANJA U
RAZLIITIM PODRUJIMA
BRODOGRADNJE I BRODSKE
STROJOGRADNJE
3.1
3.1.1
ZAVARIVANJE BRODSKOG
TRUPA
radova, i mora sadrati podatke i dokumentaciju propisanu u

poglavlju 1.2 ovih Pravila.
3.1.3
Odobrenja brodogradilita i
zavarivakih pogona
Sva brodogradilita i zavarivaki pogoni (radionice) koji namjeravaju izvoditi zavarivake radove na
konstrukcijama koje se izrauju po Pravilima i pod nadzorom Registra, moraju ispuniti zahtjeve navedene u poglavlju
1. 2 ovih Pravila, i moraju biti odobrene od Registra. Zahtjev
za odobrenje podnosi se Registru prije poetka zavarivakih
Kontrola kvalitete
Brodogradilite i zavarivaka radionica (pogon)

duni su tijekom proizvodnje osigurati odgovarajuu kontrolu.
Zavarivaki radovi moraju biti u skladu s ovim
Pravilima, odobrenom radionikom dokumentacijom i dobrom zavarivakom praksom.
3.1.4
Openito
Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se na sve

zavarivake radove na brodskom trupu, nadgrau i palubnim
kuicama kao i na odgovarajuim elementima koji tvore dijelove brodske strukture (npr. poklopci, jarboli, palubne dizalice itd.), navedenim u poglavlju 1.1.1 ovih Pravila.
3.1.2
63
Materijali, zavarljivost
Za izradbu zavarenih struktura mogu se iskljuivo upotrebljavati osnovni materijali dokazane zavarljivosti.
Zavarivanje brodograevnih elika kategorija
A, B, D i E, ispitanih od Registra, moe se izvoditi bez prethodne provjere.
Zavarivanje brodograevnih elika kategorije
A32, A36, A40, D32, D36, D40, E32, E36, E40, F32, F36 i
F40, ispitanih od Registra, mora se prethodno provjeriti.
elici za poboljanje, sitnozrnati konstrukcijski
elici, elici za rad na niskim temperaturama i nehrajui elici moraju se provjeriti u kombinaciji s postupkom zavarivanja i dodatnim materijalom.
Tablica 3.1.5
Izbor dodatnih materijala za zavarivanje brodograevnih elika
Kategorija dodatnog
Kategorija brodograevnog elika
materijala
A B D E A 32/36 D 32/36
E 32/36
F 32/36
A 40
D 40
E 40
F 40
1, 1S, 1T, 1M, 1TM, X
1V
1YS, 1YT, 1YM,
X 1)
X2)3)
1YTM, 1YV
2, 2S, 2T, 2M, 2TM, X X X
2V
2YS, 2YT, 2YM,
X X X
X3)
X3)
2YTM, 2YV
2Y40, 2Y40S,
1)
1)
1)
X3)
X3)
X3)
X3)
2Y40T, 2Y40M,
2Y40TM, 2Y40V
3,3S, 3T, 3M, 3TM, X X X X
3V
3Y, 3S, 3YT, 3YM, X X X X
X3)
X3)
X3)
3YTM, 3YV
3Y40, 2Y40S,
1)
1)
1)
1)
X3)
X3)
X3)
X3)
X3)
X3)
3Y40T, 3Y40M,
3Y40TM, 3Y40V
4Y, 4YS, 4YT, 4YM, X X X X
X3)
X3)
X3)
X3)
4YTM, 4YV
4Y40, 4Y40S,
1)
1)
1)
1)
X3)
X3)
X3)
X3)
X3)
X3)
X3)
X3)
4Y40T, 4Y40M,
4Y40TM, 4Y40V
Napomene:
1
) Ne upotrebljavati, ako je mogue. Ako se mora upotrebljavati, to se moe samo uz odobrenje Registra.
2
) Za A 32/36 dodatni materijali kategorije 1Y mogu se jedino koristiti ako se zavaruju tanji limovi (do najvie 25 mm).
3
) Za limove debljine od 50 do 70 mm, mogu se koristiti dodatni materijali jedne kategorije vie, a za limove iznad 70 i do 100
mm, mogu se koristiti u svakom sluaju dodatni materijali dvije kategorije vie u odnosu na vie zahtjeve osnovnog materijala.
2009
64

DIO 26.
3.1.6
3.1.5
Dodatni materijali
Svi dodatni materijali za zavarivanje konstrukcija navedenih u 3.1.1 moraju biti odobreni od Registra, u
skladu s tokom 1.5 ovih Pravila.
Izbor i kategorije dodatnog materijala za zavarivanje brodograevnog elika uzima se prema Tablici 3.1.5.
Postupci zavarivanja i atest postupaka
Postupci zavarivanja moraju, obino, biti atestirani od Registra, u skladu s 1.4.

U Tablici 3.1.6 navedeni su zahtjevi kojima
moraju udovoljavati zavareni spojevi na brodograevnim elicima.
Dodatni materijali mogu se iskljuivo upotrebljavati u odobrenom poloaju zavarivanja i prema preporukama i zahtjevima proizvoaa.
Tablica 3.1.6
Zahtjevi za zavarene spojeve brodograevnih elika
Kategorija
osnovnog
materijala
Granica
razvlaenja
(metal zavara)
[N/mm2]
Rastezna
vrstoa
[N/mm2]
Izduljenje
(metal zavara
Lo = 5 do)
[ %]
runo i
poluautomatski
ilavost1)
(J)
automatski
Temp.
[oC]
+20
0
-20
+20
0
-20
-40
+20
0
-20
-40
+20
0
-20
-40
Kut savijanja
(D = 4t)
A/B
D
305
400
22
47
34
180o
E
A 32
D 32
180o
335
440
22
47
34
E 32
F 32
A 36
D 36
180o
375
490
22
47
34
E 36
F 36
A 40
D 40
41
180o
400
510
22
47
E 40
F 40
Napomena:
1) Zarez na uzorku prema ISO-V, je u sreditu metala zavara. Srednja vrijednost za tri uzorka, kao i pojedinana vrijednost ne
smije biti manja od 33 J, odnosno 24 J.
Rubove zavarenog spoja treba pripremiti prema

normi ili prema nacrtima odobrenim od Registra. Rubove
treba pripremiti mehanikom obradbom ili bruenjem.
Zavarivanje treba izvesti to slabijom strujom.

Zavar sa strane platiranog sloja treba izvesti najmanje s dva
sloja. Nije doputeno popreno njihanje elektrode pri zavarivanju platiranog sloja. Ako je irina gornjeg sloja zavara tolika da ga je prijeko potrebno izraditi s nekoliko zavara, posljednji zavar treba nanijeti u sredinu sloja.
Rubovi elemenata pri zavarivanju moraju biti

dobro podeeni jedan prema drugom, i s platirane strane ne
smiju biti pomaknuti.
Ako je dvostrano zavarivanje platiranih cijevi

nemogue, itav spoj mora se zavariti dodatnim materijalom
koji odgovara platiranom sloju.
Otpornost na koroziju i debljina sloja na platiranoj strani moraju biti jednaki kao i platiranog materijala.
Kemijski sastav metala, iskljuivi metal u korijenu ava,
mora odgovarati sastavu platiranog materijala.
Tanki elini limovi mogu se zavariti tako da

se itav spoj zavari materijalom koji odgovara materijalu
platiranog sloja.
Uobiajeno, najprije treba zavariti stranu obinog elika, a zatim stranu s platiranim slojem. Strana dijela
zavara obinog elika mora se izvesti tako da ne izazove taljenje platiranog sloja. Prije zavarivanja platirane strane korijen nelegiranog ava treba oistiti mehanikom obradbom ili
bruenjem; pri tome mu treba dati udubljeni oblik. Za zavarivanje korijena nelegiranog ava treba upotrijebiti isti dodatni
materijal kao i za platirani sloj.
3.1.8
3.1.7
Zavarivanje platiranih elika
Zavarivanje platiranog sloja treba izvesti tako

da stupanj mijeanja legiranog i nelegiranog materijala bude
po mogunosti neznatan. Za zavarivanje platiranog sloja treba upotrijebiti elektrode ili icu to manjeg promjera.
Zavarivanje odljevaka i otkovaka
elini otkovci i odljevci, bez obzira na temperaturu zraka, moraju se prije zavarivanja predgrijavati ili
primijeniti druge tehnoloke mjere, koje osiguravaju kvalitetan zavar.
Popravak greaka na novim elinim otkovcima i odljevcima zavarivanjem doputen je jedino ako je prethodno provjerena zavarivost odreenog elika, i to uzimajui
u obzir osobitost rada kovanog ili lijevanog elementa.
Popravak se, mora izvesti prije konane toplinske obradbe.
2009

DIO 26.
65
Zavarivanje nakon konane toplinske obradbe

moe se dopustiti samo u iznimnim sluajevima.
Ne doputa se popravak odljevaka i otkovaka
zavarivanjem, ako se na njima pojavljuju stalno iste greke.
Zavarivanje greaka na odljevcima izvodi se
nakon uklanjanja i paljivog ienja odljevaka od materijala
kalupovanja i ostalih ukljuina. Mjesta koja se zavaruju moraju se oistiti do zdravog metala, da bi na svim mjestima bio
osiguran provar. Stijenke pripremljene za zavarivanje moraju
biti horizontalno postavljene, a povrina pripremljenog udubljenja ne smije imati otrih kutova.
Najee, za brodograevne elike normalne
vrstoe ne zahtijeva se predgrijavanje. Meutim, za vee
poprijene presjeke (npr. elini odljevci ili otkovci), kod
kojih su nepovoljni uvjeti u pogledu oblika i primijenjene
tehnologije zavarivanja, preporuuje se jednoliko predgrijavanje podruja oko zavarenih spojeva.
Brodograevni elici poviene vrstoe moraju
biti predgrijani, ako je temperatura radnog komada ispod
5oC.
Za temperature vie od navedene predgrijavanje stijenki zavara se provodi u ovisnosti o faktorima navedenim u Tablici 3.1.9.
Za prosjeni iznos ugljikovog ekvivalenta i
prosjeni unos topline (energija utroena po jedinici duljine
zavara), debljina stijenke t i temperatura predgrijavanja T
prikazane na Slici 3.1.9, mogu se koristiti kao vodilje.
3.1.9
Debljina stijenke , t , (mm)

Slika 3.1.9
Debljina stijenke i temperatura predgrijavanja za elike
poviene vrstoe (orijentacijske vrijednosti)
Predgrijavanje se provodi jednoliko kroz debljinu lima i na razmaku od najmanje 4 x debljina lima, ali ne
vie od 100 mm s obje strane zavara. Nije doputeno lokalno
predgrijavanje. Temperatura predgrijavanja mora biti stalna
tijekom trajanja zavarivakih radova.
Predgrijavanje
O potrebi za predgrijavanjem, kao i stupanj

predgrijavanja, odreuje se prema Tablici 3.1.9.
Tablica 3.1.9
Utjecaj razliitih faktora na temperaturu predgrijavanja
Nia temperatura predgrijavanja
Faktori koji utjeu na predgrijavanje
Nisko-legirani elici
Kemijski sastav osnovnog materijala (sklonost

otvrdnjavanju), izraen npr. ekvivalentom ugljika
Mala
Debljina radnog komada (odvod topline, ukruenost,
stanje zaostalih naprezanja)
Vrst spoja, oblik i dimenzija zavara, unos topline,
Sueljeni spojevi (spoj dvaju
limova) debeli (viestruki prolazi) odvod topline
avovi
Velika
Temperatura okoline, temperatura radnog komada
(odvod topline)
Velika
Unos topline tijekom zavarivanja (utroena energija po
jedinici duljine zavara)
Niska
Sadraj vodika u metalu zavara (vrst i ponovno suenje
dodatnog materijala i pomonog materijala)
3.1.10
Zavarivanje aluminija i njegovih legura
Za zavarivake radove na aluminiju i njegovim

legurama u konstrukcijama navedenim u 1.1.1 izvoa mora
biti odobren od Registra.
Dodatni materijali za zavarivanje i postupak
zavarivanja moraju biti odobreni od Registra, a zavarivai
moraju imati odgovarajuu kvalifikaciju.
Zavarivaki radovi moraju biti izvedeni tako da
jame kvalitetan spoj, njegovu potrebnu vrstou, kemijski
2009
Via temperatura predgrijavanja

Visokolegirani elici
Velika
T-spojevi (spoj triju limova)
tanki (jednostruki prolaz) avovi
Niska
Niska
Velika
sastav koji je blizak sastavu osnovnog materijala i dovoljnu

otpornost protiv korozije.
Rubovi avova elemenata prije zavarivanja moraju se pripremiti prema normi, ili tehnikoj dokumentaciji
odobrenoj od Registra.
Spojevi se moraju smjestiti, po mogunosti, tako da se zavaruju u najpovoljnijem poloaju.
Ne doputa se primjena isprekidanih kutnih zavara. Na krajevima struka profila i na mjestima gdje postoji
skelop ili slini otvor u profilu, av mora biti izveden oko rubova vertikalne stijenke.
66

DIO 26.
Nadvienje avova skida se samo ako je to predvieno u nacrtima.

Neposredno prije zavarivanja, rubove elementa
aluminija i njegovih slitina treba odmastiti i oistiti elinom
etkom. Kod vieslojnog zavarivanja, elinom etkom treba
oistiti svaki sloj prije nanoenja slijedeeg sloja.
ica za zavarivanje, i ipke od aluminija i njegovih slitina moraju se pri zavarivanju odmastiti, te oistiti
od prljavtine i oksida.
Doputa se zavarivanje aluminijskih slitina s
pomou podloga koje se uklanjaju i podloga koje se ne uklanjaju. Podloge koje se uklanjaju nakon zavarivanja mogu se
izraditi od konstrukcijskog elika, bakra ili nerajueg elika. Podloge koje ostaju moraju se izraditi od iste slitine od
koje je izraen element koji se zavaruje.
Kod dvostranog zavarivanja, prije zavarivanja

obratne strane potrebno je oistiti korijen ava do istog metala.
U predjelu zakovinog spoja konstrukcija od
aluminijskih slitina svi osnovni zavarivaki radovi moraju se
zavriti prije zakivanja.
Zavareni spojevi moraju se predoiti za pregled
u neobraenom i neobojenom stanju.
O primjeni drugih metoda ispitivanja bez razaranja osim radiografske, u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
U Tablici 3.1.10 navedeni su zahtjevi kojima
moraju udovoljavati zavareni spojevi na aluminijskim legurama.
Tablica 3.1.10
Zahtjevi za zavarene spojeve aluminijskih legura
Osnovni materijal
Brojana oznaka
Kemijska oznaka
5754
5086
5083
5383
6005A
6061
6082
Al Mg 3
Al Mg 4
Al Mg 4,5 Mn 0,7
Al Mg 4,5 Mn 0,7 mod
Al Si Mg (A)
Al Mg Si 1 Cu
Al Si 1 Mg Mn
Zavareni spoj1)
Rastezna vrstoa
Kut savijanja2)
[N/mm2]
190
240
275
290
165
155
170
180o
) Primjenom kategorija dodatnih materijala prema 1.5.8.1

) Promjer trn savijanja odabrati prema 1.5.8.3
3.1.11
Kontrola zavarivakih radova i

zavarenih spojeva
3.1.11.1
Kontrola zavarivakih radova i zavarenih spojeva pri izradbi i popravku konstrukcija i elemenata obavlja
se preko kontrolnih organa radne organizacije. Radna organizacija mora biljeiti rezultate kontrole, sauvati ih do predaje
objekta, i pokazati ih ekspertu Registra kad on to zatrai, u
svrhu kontrole.
Ako je to potrebno, radna organizacija mora izvesti slijedea ispitivanja zavarenih spojeva:
1.
ispitivanje nepropusnosti;
2.
ispitivanje vrstoe;
3.
ispitivanje nekom od metoda bez razaranja.
bom izdanom od priznane organizacije (u skladu s preporukama Hrvatskog drutva za kontrolu bez razaranja).
Ekspert Registra ima pravo, po svojem nahoenju, zatraiti dodatni broj ispitivanja zavarenih spojeva.
3.1.11.2
Broj snimaka koje treba napraviti pri radiografskom ispitivanju ili broj dijelova pri ultrazvunoj kontroli zavarenih spojeva konstrukcije trupa, navedenih u 3.1.11.3, odreuje se po izrazu:
n=
n
L
0,5
- broj kontroliranih dijelova;

- ukupna duljina zavarenih spojeva, m;
- duljina kontroliranog dijela
zavarenog spoja, m;
- odnos kontroliranog dijela prema uk
upnoj duljini, u postocima (u skladu sa
Slikom 3.1.11.3).
Ako je duljina ispitanog dijela zavarenog spoja

manja od 0,5 m, u izrazu treba upisati stvarnu duljinu.
Radna organizacija je obvezna da na osnovi rezultata kontrole ustanovi postotak greaka na zavarenim
spojevima, i to u roku od najvie 6 mjeseci, i da o rezultatima
obavijesti Registar.
Druge metode se mogu primjeniti jedino uz

suglasnost Registra.
Osoblje koje obavlja ispitivanja metodama bez
razaranja mora imati posebnu spremu, potvrenu svjedod-
100 0 ,5
gdje je:
Metoda ovih ispitivanja mora odgovarati zahtjevima odgovarajuih dijelova Pravila, ili normama koje
priznaje Registar.
Za provjeru zavarenih spojeva primjenjuju se
slijedee metode ispitivanja bez razaranja:
vizuelni pregled;
radiografska metoda;
metoda ultrazvukom;
magnetska metoda;
penetrantnim tekuinama.
Postotak greaka, K, odreuje se po izrazu:
K=
l 100
(%)
L
gdje je
2009

DIO 26.
ukupna duljina dijelova ispitanih zavarenih spojeva koji ne udovoljavaju,

m;
ukupna duljina ispitanih avova, m.
Ako postotak greaka iznosi vie od 5%, Registar ima pravo traiti za svaki postotak greaka preko navedenih 5%, poveanje broja ispitnih dijelova za 10%.
Registar moe dopustiti smanjenje broja ispitanih dijelova, ako utvrdi da je kakvoa zavarivakih radova
zadovoljavajua.
Dijelovi zavarenih spojeva na kojima su pronaene nedopustive greke moraju se izbrusiti i ponovno zavariti.
Popravljeni dijelovi moraju se ponovno ispitati,
a rezultate ispitivanja treba predoiti Registru.
3.1.11.3
Broj zavarenih spojeva koji se moraju ispitati
metodom bez razaranja moraju odgovarati odobrenoj shemi,
a njihov poloaj na objektu odreuju organi kontrole proizvoaa, uz suglasnost Registra, i to nakon zavretka zavarivakih radova.
Osim ispitanih dijelova zavarenog spoja prema
dijagramu 3.1.11.3 i Tablici 3.1.11.3, moraju se ispitati slijedei spojevi:
.1
u srednjem dijelu broda (prema Pravilima, Dio 2. - Trup), ne manje od 0,4 L, na
uzdunim i poprijenim avovima oploenja palube vrstoe i donje palube, na
kutovima grotala na dijelu koji neposredno prilijeu rubu grotla, ne manje od jednog ispitivanja na svakom avu;
.2
na stikovima debljih limova proveze gornje palube na kraju nadgraa, ne manje
od jednog ispitivanja na svakom stiku;
.3
na stikovima zavrnog voja u sredini broda, ne manje od jednog ispitivanja na
svakom stiku;
.4
na montanim stikovima strukture u sredini broda, ne manje od:
- jednog ispitivanja na svakih 5 stikova
uzdune strukture;
- jednog ispitivanja na svakih 10 stik
ova poprijenih nosaa;
.5
na spojevima pramane i krmene statve,
te pojasa pojaanja za led na brodovima s
oznakom 1AS, 1A, 1B, 1C, i 1D i ledolomcima o broju kontroliranih dijelova
avova treba se dogovoriti s Registrom;
.6
na T-spoju palubne proveze i zavrnog
voja, kontrola se moe obaviti na 20%
duljine ava;
.7
ako se zavarivanje izvodi u podruju upetih krajeva, zavareni spojevi se moraju
kontrolirati u cjelini.
Osim toga, moraju se ispitati zavareni spojevi
svih konstrukcija izloenih veim naprezanjima, kao to su
teretni jarboli i stupovi, konzole sponje i drugo.
Ako av ne odgovara potrebnoj kvaliteti, moraju se naknadno kontrolirati dva druga mjesta tog ava.
Ako se i na tim mjestima otkrije greka, potrebno je kontrolirati s obje strane greke do predjela gdje se
postigne potrebna kvaliteta.
Pri rekonstrukciji ili popravku broda opseg ispitivanja zavrenih spojeva odreuje Registar, ovisno o opsegu zavarivakih radova i znaaju konstrukcije.
2009
67
3.1.11.4
Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva brodskog trupa odreen je sukladno toki 2.3.7 ovih Pravila.
Tablica 3.1.11.3
Poloaj zavarenih
spojeva koji se moraju
ispitati
Paluba vrstoe
(pokrov)
Oploenje dna,
ukljuujui i uzvoj
Oplata boka
Pranica grotala i
palubna podveza
druge palube
Pranica grotala i
palubna podveza
palube vrstoe
Oploenje nepropusnih
pregrada
Krmena statva
Pokrov dvodna i drugi
dijelovi brodskog trupa
koji su izloeni veem
naprezanju
Opseg ispitivanja,
u % ukupne
koliine
Napomena
20
Vidi
napomenu
Vidi
napomenu
Vidi
napomenu
20
10
20
10
10
5
Vidi
3.1.11.3.5
Napomena:
Od ukupnog broja ispitivanja dvije treine izvode se na poprjenim sueljenim, a jedna treina na sueljenim uzdunim
avovima.
68

DIO 26.
Dijagram za odreivanje dijela zavarenih spojeva koji se moraju kontrolirati
Ukupna duljina zavarenih spojeva, L, m

Slika 3.1.11.3
3.2
3.2.1
ZAVARIVANJE KOTLOVA I
POSUDA POD TLAKOM
Openito
Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se na zavarivanje kotlova i posuda pod tlakom, izraenih od osnovnih i
dodatnih materijala, koji udovoljavaju zahtjevima ovog dijela
Pravila, kao i Dio 25. - Metalni materijali.
3.2.2
Izvoenje zavarenih spojeva
Zavareni spojevi kotla moraju biti oznaeni tako da se moe ustanoviti koji je zavariva izveo zavarivanje.
Uzduni i poprijeni zavari plata moraju se izvoditi s punim provarom, osim ako je koeficijent oslabljenosti zavarenog spoja u skladu s Pravilima, Dio 10. - Kotlovi,
izmjenjivai topline i posude pod tlakom, toka
2.1.5.1- 0,8.
Za uzdune i poprijene zavare plata kotlova i
posuda pod tlakom, mora se primjenjivati sueoni spoj. Ako
se sueoni spoj ne moe primijeniti, o izvedbi spoja i tehnologiji izvedbe u svakom pojedinanom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
O bilo kakvom zavarivanju montanih ukrepljenja, uki i drugih elemenata za dizanje, na plat kotla, u
svakom pojedinanom sluaju posebno razmatra i odluuje
Registar.
Pri zatvaranju zavarivanjem otvora na kotlovima, umetanjem lima, mora biti udovoljeno zahtjevima norme
odobrene od Registra.
Popravak dotrajalih stijenki kotlova i posuda
pod tlakom navarivanjem doputa se samo uz suglasnost Registra.
Navarena povrina ne smije biti vea od 500
cm2, a dubina ne vea od 30% debljine lima. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, oteeni dio se mora popraviti zamjenom lima.
3.2.3
Toplinska obradba
Za toplinsku obradbu kotlova i posuda pod tlakom primjenjuju se norme, ili se uzimaju u obzir podaci
proizvoaa osnovnog materijala.
Zavareni spojevi elemenata koji se zbog prevelikih dimenzija ili posebne izvedbe, ne mogu odjednom podvrgnuti toplinskoj obradbi u svrhu otklanjanja zaostalih naprezanja, mogu, u suglasnosti s Registrom, biti toplinski obraeni po dijelovima.
Pri tome se obradba mora izvesti jednolikim
zagrijavanjem podruja uzdu zavarenog spoja (vidi 2.2.3.2).
Ne doputa se mjestimina obradba autogenim plamenom.
3.2.4
Ispitivanje zavarenih spojeva
Ispitivanje mehanikih svojstava i makrostrukture zavarenih spojeva pri izradbi kotlova i posuda pod tlakom, razvrstanih u skladu s Pravilima, Dio 10. - Kotlovi, izmjenjivai topline i posude pod tlakom, toka 1.3.1.2, obavlja
se u slijedeem opsegu:
1.
Kotlovi i posude pod tlakom klase I
Kod pojedinane i serijske proizvodnje
ispituje se svaki uzduni zavar, za svaku
debljinu limova;
Poprijeni zavar ispituje se jedino ako se
postupak zavarivanja bitno razlikuje od
postupka zavarivanja uzdunog ava, ili
ako je posuda pod tlakom izraena samo
s poprijenim zavarom.
Kod serijske proizvodnje posuda pod tlakom zavarenih iskljuivo poprijenim zavarom izrauje se jedna posebna kontrolna ploa za svakih 30 m duljine zavara.
Zavareni spoj na posebnoj pokusnoj ploi
mora biti to sliniji zavaru na posudi.
2.
Kotlovi i posude pod tlakom klase II
Kod pojedinane proizvodnje ispituje se
svaki uzduni zavar za svaku debljinu limova.
2009

DIO 26.
3.
Kod serijske proizvodnje za svakih 40 m

duljine uzdunog i poprijenog zavara izrauje se jedna pokusna ploa.
Posude pod tlakom skupine III
Kod pojedinane proizvodnje izrauje se
jedna pokusna ploa, a kod serijske proizvodnje za svakih 40 m duljine uzdunog
i poprijenog zavara izrauje se jedna
pokusna ploa.
Pokusne ploe moraju se prikljuiti uzdunom

avu kotla ili posude pod tlakom, tako da zavareni spoj ploe
bude produetak zavara dijela na koji se odnosi. Pokusna
ploa mora biti izraena od istog lima kao i plat kotla, odnosno posude pod tlakom na koji se odnosi, a postupak zavarivanja mora biti isti kao i za dio koji se zavaruje.
69
Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva kotlova i posuda pod tlakom odreen je sukladno toki 2.3.7 ovih
Pravila.
3.3
3.3.1
ZAVARIVANJE BRODSKIH
CJEVOVODA
Openito
Priprema rubova spojeva mora odgovarati nor-
mama.
3.3.2
Dimenzije pokusne ploe moraju biti dovoljne

da se od nje mogu izraditi posebne epruvete za ispitivanja,
kao i za mogue ponavljanje ispitivanja.
Sueljeno zavareni spojevi cijevi moraju se izvesti punim provarom. Doputa se zavarivanje s podlonim
prstenom, koji se kasnije uklanja.
Prije toplinske obradbe pokusna ploa se moe

poravnati. U tu svrhu moe se i zagrijati, ali do temperature
koja je nia od temperature konane toplinske obradbe.
Primjena podlonih prstenova za sueoni spoj

koji se ne uklanjaju, doputa se samo na mjestima gdje nee
utjecati na koritenje. Sueljeni spojevi prirubnica s cijevima
ne smiju se izraivati s podlonim prstenovima koji se kasnije ne uklanjaju.
Toplinsku obradbu pokusnih ploa treba provesti i u istoj pei s komadom kojemu pripada. Odvajaju se
od plata kotla nakon stavljanja iga Registra.
Od pokusne ploe, ovisno o skupini ispitivanja,
izrauju se slijedee epruvete:
Skupina I
jedna poprijena epruveta za ispitivanje
rastezanjem;
dvije poprijene epruvete za ispitivanje savijanjem (jedna s licem zavara u rasteznoj
zoni, a druga s korijenom zavara u rasteznoj zoni);
tri epruvete za ispitivanje udarne ilavosti.
Uzduna os epruvete mora biti okomita na zavar, a uzima se iz sredine ploe i paralelno s njenom povrinom.
Zarez epruvete se ree priblino u sredini zavara, okomito na povrinu ploe.
Skupina II
rastezanjam;
jedna poprijena epruveta za ispitivanje savijanjem (korijen zavara u rasteznoj zoni).
Skupina III
rastezanjem.
Zavareni spojevi kotlova, izmjenjivaa topline i
posuda pod tlakom moraju se ispitati jednom metodom bez
razaranja u opsegu navedenom u Tablici 3.2.4 ovisno o klasi
konstrukcije (vidi Pravila, Dio 10. - Kotlovi, izmjenjivai
topline i posude pod tlakom, toka 1.3.1.2).
Tablica 3.2.4
Klasa
I
II
III
Opseg ispitivanja zavarenih spojeva,

u % ukupne duljine zavarenih spojeva
Uzduni spojevi
Poprijeni spojevi
100
50
25
Prema dogovoru s Registrom
Zavareni spojevi cjevovoda podvrgavaju se

toplinskoj obradbi:
1.
kod cjevovoda od niskolegiranih elika;
2.
pri zavarivanju glavnog parovoda koji radi na temperaturama iznad 350oC.
Zavareni spojevi cjevovoda ovisno o klasi prema Pravilima, Dio 8. - Cjevovodi, Tablica 1.2.2 moraju se
kontrolirati radiografski u opsegu:
cjevovodi I klase s vanjskim promjerom
cijevi 75 mm -100% sueljenih spojeva;
cjevovodi I klase s vanjskim promjerom
cijevi < 75 mm -10% sueljenih spojeva;
cjevovodi II klase s vanjskim promjerom
cijevi 100 mm -10% sueljenih spojeva;
cjevovodi II klase s vanjskim promjerom
cijevi < 100 mm-djelomina kontrola sueljenih spojeva.
Pri 10%-tnoj kontroli sueljenih spojeva potrebno je kontrolirati najmanje jedan stini spoj kojeg zavari jedan zavariva.
Na zahtjev Registra opseg ispirivanja moe se
poveati zavisno o vrsti materijala ili o postupku zavarivanja.
Cjevovodi III klase kontroliraju se samo vizuelno, ali Registar moe zahtijevati djelominu kontrolu radiografijom.
Ako iz tehnikih razloga cjevovodi I i II klase
ne mogu kontrolirati radiografski, Registar moe dopustiti
neku drugu metodu kontrole.
U pojedinim sluajevima Registar moe umjesto radiografske dopustiti kontrolu ultrazvukom.
Magnetna ili druge jednakovrijedne metode
mogu se, uz suglasnost Registra, primjeniti za kontrolu kutnih spojeva cjevovoda I i II klase, ovisno o vrsti materijala,
debljini, vanjskom promjeru i o sastavu radnog medija.
Kod automatskog i poluautomatskog zavarivanja cjevovoda, odnosno kod serijske proizvodnje cjevovoda, uz suglasnost Registra, opseg radiografske kontrole moe
se smanjiti.
Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva brodskih cjevovoda odreen je sukladno toki 2.3.7 ovih Pravila.
2009
70

DIO 26.
O popravku brodskih cjevovoda zavarivanjem

oteenih mjesta u svakom pojedinom sluaju posebno odluuje Registar.
3.4
3.4.1
ZAVARIVANJE U BRODSKOJ
STROJOGRADNJI
Openito
Zahtjevi ovog poglavlja se odnose na zavarivanje dijelova brodskog strojnog ureaja izraenog od osnovnih i dodatnih materijala koji udovoljavaju ovom dijelu
Pravila, kao i Dio 25 .- Metalni materijali.
100%-tno ispitivanje jednom od metoda

bez razaranja,
otpornost zavarenog spoja na zamor mora
biti zajamena.
Opseg potrebnih pokusnih zavarivanja i program ispitivanja prije poetka izvedbe mora odobriti Registar.
Primjena zavarivanja, navarivanja, metaliziranja i dugih slinih postupaka pri izradbi i popravku dijelova
brodskih strojnih ureaja, doputena je samo ako se postignu
zadovoljavajui rezultati ispitivanja po postupku koji je
odobrio Registar, i to uz dokaz da se takav postupak moe uspjeno primijenti u odreenoj radnoj organizaciji.
Brodske osovine od ugljinog elika (gdje je

sadraj ugljika do 0,45 %), koje su istroene ili imaju povrinske pukotine, mogu se popraviti navarivanjem, ako istroenost ili dubina pukotine ne prelazi 5% promjera osovine, ali
ne vie od 15 mm. Navarivanje se mora izvriti postupkom
odobrenim od Registra.
Zavareni spojevi konstrukcija izloenih dinamikim naprezanjima moraju se zavariti punim provarom.
Prijelaz od osnovnog materijala prema avu mora biti ravnomjeran.
Doputa se primjena zavarivanja na dijelovima

strojnog ureaja u podrujima gdje je izvedeno hladno oblikovanje, ukljuujui i pripadnu povrinu irine 5 x t (gdje je
t = debljina lima), uz uvjet da je udovoljeno zahtjevima navedenim u Tablici 3.4.2.
Uz suglasnost Registra, za izradbu ovih dijelova mogu se upotrijebiti i drugi materijali.
3.4.2
Ako konstrukcija radi na povienoj temperaturi,

ili u kemijski aktivnoj sredini, dodatni materijali za zavarivanje moraju se izabrati uzevi u obzir te uvjete.
O zavarivanju osovina, koljenastih vratila, u
svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i odluuje Registar.
Pritom se mora udovoljiti slijedeim zahtjevi-
Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva u brodskoj strojogradnji odreen je sukladno toki 2.3.7 ovih Pravila.
O opsegu kontrole konstrukcija koje nisu navedene u 3.1 do 3.4, metodama bez razaranja, treba se dogovoriti s Registrom.
ma:
Tablica 3.4.2
Zahtjevi za zavarivanje u podrujima gdje je izvedeno hladno oblikovanje
Omjer r/t
10
3,0
2
1,5
1,0
Izduljenje,
[ %]
<5
14
20
25
33
Prihvatljiva debljina lima, t

[mm]
bilo koja
24
12
8
8
2009

DIO 26., DODATAK I
71

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE
RADNE ORGANIZACIJE
ZA IZVOENJE ZAVARIVAKIH RADOVA
U BRODOGRADNJI I BRODSKOJ STROJOGRADNJI
U skladu s Pravilima Hrvatskog registra brodova, Dio 26. - Zavarivanje
mi, radna organizacija:

adresa:
podnosimo zahtjev HRB-u za odobrenje uz slijedeu dokumentaciju
Odobrenje radne
organizacije
Naziv dokumenata zahtjeva za odobrenje
Produljenje
1.
Zahtjev radne organizacije
2.
Opis organizacije u skladu s Dodatkom II
1)
3.
"Podruje odobrenja" dodatak(ci) opisu organizacije
1)
4.
Dokazi o osposobljenosti odgovorne(ih) strune(ih) osobe(a)
1)
5.
Popis atestiranih zavarivaa
1)
6.
Opis postupaka zavarivanja (WPS)
1)
7.
Popis atestiranih postupaka zavarivanja
1)
8.
Popis ispitivakog (nadzornog) osoblja
1)
9.
Ostali dokazi, odobrenja (npr. dokaz o usklaenosti sa zahtjevima

kvalitete
1)
- prema normi HRN EN ISO 3834-2, ili
1)
- prema normi HRN EN ISO 3834-3 ili
1)
- prema normi HRN EN ISO 3834-4
1)
Napomena:
1
) Samo u sluaju izmjena u odnosu na prvo odobrenje.
Mjesto,
2009
Datum
Podnositelj zahtjeva

DIO 26., DODATAK II
73

OPIS RADNE ORGANIZACIJE ZA ODOBRENJE
ZA IZVOENJE ZAVARIVAKIH RADOVA
U BRODOGRADNJI I BRODSKOJ STROJOGRADNJI
RADNA ORGANIZACIJA/
BRODOGRADILITE
Adresa:
Telefon:
Telefaks:
Odgovorna osoba:
Djelatnost (podruje rada) radne organizacije:
1.
OSOBLJE ZA ZAVARIVANJE
1.1
Nadzorno osoblje zavarivanja

(inenjer specijalist za zavarivanje, specijalist za zavarivanje)
1.2
Atestirani zavarivai
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
Atesti i evidencija, obnavljanje, brisanje

Kartoteka zavarivaa
Ciklusi i mjesta pogonske kontrole zavarivaa
Zadaci zavarivaa prema atestu
Oznake zavarivaa na konstrukciji
Unapreenje zavarivaa, novi zavarivai
Organizacija nadzora rada zavarivaa
Trenutni broj zavarivaa
2.
DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE
2.1
Skladite
a)
b)
c)
Evidencija (ulaz-izlaz)
Suenje
Izdavanje
2.2
Vrsti dodatnog materijala
3.
OSNOVNI MATERIJALI (LIMOVI, PROFILI, CIJEVI)
3.1
Skladitenje
a)
b)
3.2
2009
Evidencija
Obiljeavanje
Kategorije materijala
e-mail:
74

DIO 26., DODATAK II
4.
OPREMA ZA ZAVARIVANJE
4.1
Izvori struje (prilog)

a)
b)
c)
d)
4.2
Ureaji za zavarivanje
a)
4.3
Tipovi (prilog)
Evidencija (kartoteka izvora)
Odravanje (s gledita HTZ-a i tehnolokih svojstava)
Trenutni broj izvora struje
Upravljaki ureaji za MIG/MAG, TIG, plazma, EPP
Naprave
a)
b)
c)
Pozicioneri
Okretaljke
Ostalo
5.
IZVRENE KVALIFIKACIJE POSTUPAKA I ZAVARIVAA
5.1
Izvrene kvalifikacije postupaka zavarivanja
5.2
Izvrene kvalifikacije zavarivaa
6.
ORGANIZACIJA NADZORA I KONTROLE
6.1
Organizacijska shema i poloaj kontrole
6.2
Kontrola zavarivanja bez razaranja (unutarnja)
6.3
Osoblje i kvalifikacije kontrolora
6.4
Kontrola zavarivanja metodama bez razaranja (vanjska)
7.
DOKUMENTACIJA
7.1
Izradba radionike dokumentacije i pregled sa stanovita tehnologinosti zavarivanja
7.2
Tehnoloke upute (instrukcijski listovi) za zavarivanje u sklopu projekta
7.3
Propisivanje opsega i naina kontrole zavarenih spojeva
8.
OSTALO
8.1
Toplinska obradba (oprema)
8.2
Zatita na radu sa stanovita zavarivanja
9.
DOSADANJI IZVEDENI RADOVI
Odgovorna osoba za zavarivake

radove
Mjesto,
datum,
Ime i prezime
2009

Pravila Za Klasifikaciju Brodova, Dio 26, 2009

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravila Za Klasifikaciju Brodova, Dio 26, 2009

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVILA

ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

HRVATSKI REGISTAR BRODOVA

Odlukom Upravnog vijea Hrvatskog registra brodova o Tehnikim pravilima,

PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE 2002.

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Predmetni odjeljak pravila ukljuuje zahtjeve slijedeih meunarodnih organizacija:

International Association of Classification Societies (IACS)

W17(2005), W23(1997), W26(2005), W28(2005)

No. 17(1987), No. 20(1988), No. 47(2006), No. 70(2006)

CEN ISO/TR 3834-6: 2007

EN ISO 14731: 2006

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

OPI ZAHTJEVI, DOKAZI O OSPOSOBLJENOSTI, ODOBRENJA ........................................................... 1

OPI ZAHTJEVI ..........................................................................................................................................................................1

IZRADBA I NADZOR ZAVARENIH SPOJEVA.............................................................................................. 50

IZRADBA ZAVARENIH SPOJEVA..........................................................................................................................................50

PRIMJENA ZAVARIVANJA U RAZLIITIM PODRUJIMA BRODOGRADNJE I BRODSKE

ZAVARIVANJE BRODSKOG TRUPA .....................................................................................................................................63

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

OPI ZAHTJEVI, DOKAZI O

koji se izrauju po Pravilima i pod nadzorom

Ostala pravila, norme i specifikacije

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

U svakom konkretnom sluaju to obuhvaa:

Dodatni materijali za zavarivanje

Osiguranje kvalitete, zaduenje

1.2 ZAHTJEVI ZA ODOBRENJE

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Potvrda o odobrenju; potvrda u skladu s

nosti s prethodnim odobrenjem, uzimaju se kao valjani. Ovo

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

rutilna obloga ili bazina jezgra,

zavarivanje u jednom sloju,

Bitne utjecajne veliine (variable) i

prema Tablici 1.3.3.6.1

prema Tablici 1.3.3.6.1

prema Tablici 1.3.3.6.1

prema Tablici 1.3.3.6.1

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Izuzetak je zamjena pune ice (S) u postupku

sueljeni zavar kvalificira sueljeni zavar

Skupine osnovnog materijala

U svrhu smanjenja broja ispitivanja, elini

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Podruje valjanosti za skupine osnovnog mate-

tala u okviru iste skupine kao i ostale skupine materijala

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Skupine materijala prema HRI CEN ISO/TR 15608.

Aluminij i aluminijske slitine

U svrhu smanjenja broja ispitivanja, aluminij i

Vrsta aluminija ili aluminijske slitine

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Ispitni komad izmeu materijala skupina 21 do

Skupina materijala prema HRI CEN ISO TR 15608

Podruja valjanosti za dodatne materijale dana

A, RA, RB, RC, RR, R

puna ica (S)

jezgra elektrode (M)

jezgra elektrode (B)

puna ica (S)

jezgra elektrode jezgra elektrode jezgra elektrode

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA