ZDRAVSTVENO VELEUILITE

SMJER: SESTRINSTVO
Ak. god. 2013./2014

Minela Kovaec

CHILDREN, SOCIAL PROBLEMS AND THE FAMILY

Obrada teksta

Kolegij: Zdravstvena njega djeteta (redovni studij)

Zagreb, svibanj 2014.

SADRAJ:
SADRAJ:..............................................................................................................................2
1. SAETAK POGLAVLJA.......................................................................................................3
2. MJENJANJE STRUKTURE OBITELJI................................................................................3
3. POSAO, OBITELJ I DJETINJSTVO.....................................................................................3
4. RAZVOD I NJEGOV UTJECAJ NA DJECU........................................................................4
5. ZLOSTAVLJANJE DJECE UNUTAR OBITELJI.................................................................5
6. ZAKLJUAK.........................................................................................................................6

1. SAETAK POGLAVLJA
U poglavlju naziva Children, Social Problems, and the Family (hrv. Djeca, socijalni
problemi i obitelj) autori istrauju trenutno ope stanje djece u svijetu, pokuavaju saznati
koji su pozitivni trendovi, a koji negativni kod pokuaja poboljanja kvalitete ivota u djece.
Autori navode neke primjere iz stvarnog ivota, time prikazujui koje sve prepreke postoje s
kojima se mnoga djeca susreu svaki dan.
U ovom poglavlju naglasak je stavljen na socijalne probleme djece, one probleme koji
oni imaju unutar obitelji, te kako lanovi obitelji pozitivno ili negativno utjeu na njih. Autori
su istraili kakav utjecaj na djecu i njihov ivot imaju socioekonomske promjene unutar
obitelji, zajedno sa svim posljedicama koje one nose. Obraena je i problematika razvoda
roditelja, te djejeg zlostavljanja.

2. MJENJANJE STRUKTURE OBITELJI

Mijenjanje strukture obitelji ima velik, autori zakljuuju, negativan utjecaj na djecu.
Kao primjer prouavanja su uzeta zapadna industrijalizirana drutva, zato to su na tom
podruju ve napravljena neka istraivanja vezana za takve strukturalne promjene u obitelji.
Tri strukturalne promjene u obitelji koje se navode kao najopasnije za djecu:
a) poveanje broja obitelji u kojima oboje roditelja radi
b) dramatian porast razvoda
c) rastui broj samohranih roditelja

3. POSAO, OBITELJ I DJETINJSTVO

Zamjeuje se povean porast majki koje rade u Sjedinjenim Amerikim Dravama, te
se analizira kakav to utjecaj ima na djecu i njihovo djetinjstvo. Raspravlja se o politikim
promjenama u dravi, odnosno to ostale industrijske zemlje rade kako bi pomogle obiteljima
u kojima oba roditelja rade.
64% ena u Americi sa djecom mlaom od 6 godina rade izvan kue. Posljedica
takvog rada jest da djeca sve vie vremena provode bez roditeljskog nadzora i skrbi. Jedno
istraivanje je pokazalo da su djeca, koja su odrastala sa majkama koje su radile izvan kue,
dobila 1.2 do 1.6 puta veu mogunost da razviju nesigurnost u odnosu sa svojim majkama.

Jo jedna studija je pokazala da djeca koja u svoje prve 4 i pol godine ivota provode
malo vremena sa svojim majkama imaju kasnije problema sa starijima i u vrtiu. Autori
sugeriraju da bi se u Americi trebao uvesti plaeni rodiljni dopust do prve godine djetetova
ivota (koji kod njih ne postoji, dok u Europi postoji). Smatraju da bi se trebala poveati
kvaliteta djeje skrbi te da bi se trebalo organizirati im vie edukacijskih programa.
Naglaava se velika razlika izmeu Amerike i Europe, navodei da su europski vrtii puno
bolje organizirani od onih amerikih, te da djeci nude bolju edukaciju primjerenu njihovoj
dobi. Neke od negativnih strana amerikih vrtia su mala primanja osoblja koje radi u vrtiu,
limitiran vrtiki kurikulum, te velika razlika izmeu privatnih i javnih vrtia.
Naglaena je i velika vanost politike i vlade u pomoi roditeljima da se prilagode i
smanje negativne uinke takvih socijalnih promjena (djete obitelj vrti).

4. RAZVOD I NJEGOV UTJECAJ NA DJECU

Kod razvoda roditelja i njegovog uinka na djecu promatrani su uzorci razvoda u
industrijaliziranim drutvima. U obzir je uzet i zakon i njegova regulacija razvoda,
alimentacije te kako ona moe, odnosno, ne moe osigurati ekonomsku sigurnost majkama i
djeci. Naravno, spomenute su i psihike i socijalne posljedice kod djece pri razvodu roditelja.
Stopa razvoda je najvea u Americi, vea od ostalih industrijaliziranih drutava. Kod
rastave roditelja, ene koje prije nisu radile se moraju zaposliti (alimentacije su niske, te se
mukarci zbog loih zakona izvuku od neplaanja iste) i esto preseliti u neki drugi dom
(esto manji od onog na to su djeca naviknuta), isto tako, mnogo ena se odlui ponovno
oeniti nakon rastave kako bi si osigurale ekonomsku sigurnost. Svi ti faktori na djecu
ostavljaju jak negativan uinak.
Socijalni i psiholoki efekti rastave na djecu su mnogo tei za izmjeriti, interpretirati i
razumijeti od onih ekonomskih posljedica, bez obzira to i na tu temu postoje mnoge studije.
Posljedice se mjere kroz bihevioristike studije, kroz dui period vremena (uzmu se u obzir
kolske ocjene, seksualno ponaanje kasnije u ivotu, kriminalno ponaanje, uporaba droga i
opijata i sl.). U knjizi Divided Families autori naglaavaju dvije vrste poremeaja koje se
mogu razviti kasnije u ivotu, a to su: poremeaji prema van npr. laganje, agresija,
neposlunost, te poremeaji prema unutra npr. depresija, anskioznost.
Studije su pokazale da djeca roditelja koji nisu razvedeni dugorono i kratkorono ive
bolje nego djeca razvedenih roditelja. Negativni efekti razvoda odrazili su se na tu djecu i u

njihovom kasnijem ivotu (problemi sa uspostavljanjem zadovoljavajuih veza kasnije u

ivotu, problemi sa povjerenjem u ljubavnim odnosima, te zavretak vlastitih brakova).

5. ZLOSTAVLJANJE DJECE UNUTAR OBITELJI

Jedina stvar gora od gubitka djeteta u ratu, bolesti ili katastrofi je gubitak djeteta kroz
kontinuirano, namjerno, ali preventabilno zlostavljanje. esto se ono odvija u mjestu gdje bi
se dijete trebalo osjeati najsigurnije, a to je djetetov dom. Zlostavljanje ostavlja teke
psihike i emocionalne posljedice na djecu. Ona esto sama sebe krive za zlostavljanje koje se
vri nad njima.
Zanemarivanje djece, kao najei oblik zlostavljanja, najbolje se definira kao
neuspjeh roditelja da zadovolje djetetove potrebe (zdravlje, razvoj i psihiku sigurnost). U
jednoj studiji WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) napravljena je analiza koliko je
zlostavljanja djece zavrilo smru. U Americi su to devedesetih godina prolog stoljea bile
8.1 smrti na 100 000 djece. U ostalim industrijaliziranim dravama je to bilo i neto vie
(Rusija, Danska). U ostalim europskim dravama i Australiji, Novom Zelandu i Japanu bile su
3.1 smrti do 7.4 smrti na 100 000 djece. Drave koje su imale najmanje smrti, manje od 3, bile
su Kanada, Poljska, Nizozemska, Norveka, vedska, Italija i panjolska. Novija istraivanja
za te drave ne postoje, osim za SAD brojke rastu.
2009. napravljeno je istraivanje o tome koje vrste zlostavljanja su bile
najzastupljenije u SAD-u 2007. godine zanemarivanje djece 59%, seksualno zlostavljanje
7.6%, psiholoko zlostavljanje 4.2%, zdravstveno zanemarivanje 0.9%, te ostalo 4.2%
( naputanje, dovoenje djeteta u opasnu situaciju, itd.)
Zlostavljanje se dogaa u svim socijalnim slojevima, makar je najizraenije u
obiteljima sa niim ekonomskim statusom. Dravne agencije i vlada bi se trebale pobrinuti za
nezbrinutu djecu, meutim, sluajeva je previe, a novca premalo. Naglaava se potreba da
vlada SAD-a odvoji vie novca za takve sluajeve i da se digne svijest o toj problematici.
Posljedice zlostavljanja su mnoge, ostavljaju psihike povrede za koje trebaju godine
da se izljee, a neke su trajne dovode do toga da zlostavljana djeca zlostavljaju i vlastitu
djecu jednog dana. Djeca koja su seksualno zlostavljana imaju kratkorone i dugorone
posljedice na mentalno zdravlje (4 puta vei rizik za nastanak psihijatrijskih poremeaja).
Edukacija, preventivni programi i tee kazne za poinitelje su najbolje metode za
rjeavanje problema zlostavljanja djece.

6. ZAKLJUAK
U poglavlju je raspravljano o socijalnim problemima koji utjeu na djecu unutar
obitelji. U obzir su uzete obiteljske strukture i njihove promjene (razvod) te kako te promjene
utjeu na djecu i njihovo psihiko zdravlje u zapadnjakim zemljama. Spomenut je i povean
broj samohranih majki i njihov socioekonomski poloaj nakon razvoda, te problemi s kojima
se susreu one same, ali naglaene su i posljedice koje djeca takvih roditelja osjeaju. Bitna je
i problematika oko djejih vrtia u SAD-u, neplaen rodiljni dopust za majke (analizirane su
posljedice koje nastaju ako dijete provodi malo vremena s majkom...). SAD je u velikom
zaostatku za ostalim industrijskim zemljama po tom pitanju.
Kontinuirano zlostavljanje djece i njegovi podtipovi su analizirani zajedno sa
trendovima u incidenciji u zlostavljanju unutar obitelji. Mnogo je zabiljeenih sluajeva
zanemarivanja djece i to je rastui problem koji se zapravo moe rijeiti kroz preventivne
programe kao to su obiteljska edukacija, dobri djeji zakoni koji se brinu za njihovu
sigurnost. Naalost, jo uvijek postoji velika potreba za veom svjesnou ljudi oko veliine
tog problema. Sve vei broj sluajeva djejeg zlostavljanja i dugotrajnog praenja sluajeva
ukazuje na to da e, u velikoj veini, zlostavljano dijete, naalost, jednog dana i samo postati
zlostavlja.