Vegan

intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 1
Erik Marcus
VEGAN
NOVA ETIKA PREHRANE
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 2
Izvornik: VEGAN
Copyright c 1998, 2001 by Erik Marcus
All rights reserved
Prevela: Nataa Ozmec

Lektorirala: Marijana Jeli
Uredila: Merima Nikoevi
Za tisak priredila: Nataa Rui
Naslovnicu oblikovao: Zlatko Havoi
Tisak:
Nakladnik: Biovega, Zagreb
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 641.564
MARCUS, Erik
Vegan : nova etika prehrane / Erik
Marcus ; [prevela Nataa Ozmec]. Zagreb : Biovega, 2003. - (Makronova edicija)
Bibliografija. - Kazalo.
ISBN 953-6567-57-1
430826095
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 3
Za Henryja Spirau, neumornog branitelja ivotinja
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 4
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 5
SADRAJ
Predgovor Howarda Lymana

Uvod
VI
VIII
------------prvi dio
PREMA ZDRAVLJU
3
Prvo poglavlje: Srce i dalje kuca
Drugo poglavlje: Smanjite izglede da dobijete rak
23
Tree poglavlje: Jedite dobro da biste bili mraviji
41
etvrto poglavlje: Savrena hrana koja to nije
55
Peto poglavlje: A to sad, lude krave
63
------------drugi dio
ISTINA O HRANI IVOTINJSKOG PORIJEKLA

83
esto poglavlje: Spaeni!
Sedmo poglavlje: Kokoi i jaja
93
Osmo poglavlje: Svinje
107
Deveto poglavlje: Mlijeko i govedina
115
Deseto poglavlje: Ubijanje
129
------------trei dio
IZA VAEG STOLA

Jedanaesto poglavlje: Glad u svijetu
Dvanaesto poglavlje: Ameriki panjaci
Trinaesto poglavlje: Buenje
143
159
173
------------Dodatak A: etiri nove skupine namirnica

180
Dodatak B: Izvori
183
Biljeke
185
Indeks/Kazalo
196
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 6
Predgovor
Bivi direktor slube za javno zdravstvo C. Everett Koop tvrdi da gotovo 70 posto
Amerikanaca umire od poremeaja prouzroenih prehranom. Priblino pola
stanovnika SAD-a umrijet e od istog uzroka - sranog oboljenja. Jo e treina
Amerikanaca dobiti rak, a etvrtina e umrijeti od njega. Studija za studijom dokazuje neodvojivu povezanost prehrane i zdravlja. Ako elimo dugo i zdravo ivjeti, vie ne
moemo dopustiti da zabijamo glavu u pijesak kako bismo zanemarili te injenice.
Meutim, Amerikanci mogu znatno promijeniti brojke ako prihvate dvije vrlo
jednostavne stvari: ako prestanu jesti hranu ivotinjskog porijekla te ako kupuju
organski uzgojeno voe i povre. Istraivanje provedeno na Sveuilitu Loma
Linda pokazalo je da je skupina mukaraca vegetarijanaca ivjela oko sedam
godina due od svojih vrnjaka mesojeda. Istraivanja provedena u Njemakoj i
Finskoj takoer su pokazala da ljudi koji ne jedu hranu ivotinjskog porijekla vegani - ive i do 15 godina due od ljudi koju jedu meso i drugu hranu ivotinjskog porijekla.
Ja sam ovaj zaokret u svom nainu ivota napravio prije nekoliko godina i to je
neporecivo poboljalo moj ivot, a moda ga je i produilo. Ako osoba poput mene
moe spoznati nunost takve promjene, onda to moe svatko. Pripadam etvrtom
narataju farmera i uzgajivaa stoke. Bavio sam se govedarstvom, usjeve itarica
zalijevao pesticidima i herbicidima i jeo meso kao veliki.
Sada putujem svijetom govorei ljudima da bi idealan udio namirnica ivotinjskog porijekla u njihovoj prehrani trebao biti - nula. Od proizvoaa namirnica
ivotinjskog porijekla postao sam striktni vegan i predsjednik Meunarodnog
udruenja vegetarijanaca, i sve to u ovom ivotu!
Moj je ivot zapoeo na maloj organskoj farmi u ruralnom dijelu Montane za
vrijeme Drugog svjetskog rata. U to je vrijeme rad u vrtu smatran najprikladnijim
odgojem djece i to je bio poetak moje ljubavi za zemlju i uzgoj usjeva. Uvijek
sam elio biti samo zemljoradnik. Otiao sam na koled gdje sam uio o boljem
nainu ivota pomou kemije. Diplomirao sam poljoprivredu i vratio se kui
odluan da malu organsku farmu pretvorim u veliki poljoprivredni biznis.
Za nekoliko godina upravljao sam posjedom koji su inile tisue hvati usjeva,
tisue grla stoke i mnotvo zaposlenika. inilo mi se kao da mi se ostvario ivotni san. Jedini je problem bio to se okoli farme drastino mijenjao. Ptice su
umirale, stabla su umirala, a tlo se mijenjalo. Svake sam godine troio tisue
dolara na kemikalije, a one su izazivale znatne tetne promjene na farmi.
Vidio sam te promjene, ali smatrao sam da su one jednostavno cijena toga to
sam na vrhu. Zatim sam, 1979. godine, ostao paraliziran od struka nanie zbog tumora na lenoj modini. Izgledi da ponovno prohodam bili su jedan naprama milijun.
vi
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 7
Strah nas moe natjerati da preispitamo svoj ivot i jasno spoznamo greke.
Dok sam nou leao u bolnici, ekajui jutro i operaciju, padalo mi je na pamet
mnogo toga o emu prije nisam razmiljao. Shvatio sam da ubijam obiteljski
posjed. Ubijao sam tlo, ptice i drvee kemikalijama. Morao sam priznati da ubijam ono to najvie volim.
Onoga dana kada sam hodajui izaao iz bolnice, obdaren sam velikim darom.
Od prosinca 1979. godine pa sve do danas moj je ivot bitno drugaiji. Proitao
sam knjigu Rachel Carson Silent Spring (Tiho proljee) i mogao sam u svojoj blizini, na svojoj vlastitoj farmi, vidjeti o emu govori, to kemikalije ine naem svijetu. Novi je nain donosio mnogo manji profit nego to sam mislio i 1983.
morao sam odustati i prodati vei dio posjeda kako bih isplatio dugove. Ali, nikada nisam odustao od svoje odluke da promijenim nain proizvodnje hrane.
Broj ljudi na naem planetu danas je dvostruko vei nego kad sam se ja rodio.
Budem li ivio kao prosjean Amerikanac, odnosno 75,5 godina, moda doivim
ponovno udvostruenje tog broja. Pomisao da e se svjetska populacija uetverostruiti za mog ivota gotovo je nevjerojatna. Ponestaju nam materijalna sredstva da odrimo ljudsku vrstu. Ponaamo se kao paraziti, slijepo troei i harajui svog domaina ne mislei na sebe, na svoju budunost i budunost cijelog planeta. Nikada u povijesti ovjeanstva nismo na Zemlji imali manje iste vode,
manje obradivog tla i manje stabala.
Sjedinjene Amerike Drave smatraju se svjetskom itnicom, ali nae metode
proizvodnje hrane pokazuju vrlo malo brige za planet i budunost. Za svaku kaloriju iz itarica koju proizvedemo naim kemijsko-mehanikim poljoprivrednim
sustavom potroimo 16 kalorija energije. Za svaku kaloriju iz mesa koju proizvedemo potroimo 70 kalorija energije. Ne morate biti vrhunski strunjak da shvatite da nam se sprema katastrofa nastavimo li s trenutnim nainom koritenja
velikih koliina energije za proizvodnju nacionalne ne-organske prehrane temeljene na mesu.
Svatko tko eli poboljati kvalitetu svog ivota i produiti ivot sebi i naem
planetu, trebao bi svakako proitati knjigu Erika Marcusa Vegan kao prvi i kljuni
korak koji vodi prema tom cilju. Budunost planeta ovisi o odlukama koje donosimo svakoga dana. Svaki potroa koji potroi dolar na organski proizvod umjesto na meso glasa za tu budunost. To je djelovanje na koje reagira Washington;
to je djelovanje koje proizlazi iz obrazovanja i osvijetenosti.
Moj je krajnji cilj da javnost postane svjesna kako su nai izvori hrane u opasnom i kritinom stanju. Edukacija koju sadri ova knjiga posve je u skladu s
odlukom koju sam donio prije mnogo godina dok sam paraliziran leao u bolnici.
Veganski nain ivota nije samo zdrav - on je i obziran i inteligentan. Dodajte veliku koliinu ljubavi za sebe i sve oko vas i dobit ete recept od kojeg nema boljeg.
Howard Lyman
Direktor kampanje Svjesna prehrana
Humane Society SAD
sijeanj 1997.
vii
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 8
Uvod
BUENJE JE NA VRATIMA. Od hot-dogova na stadionima do purica za Dan

zahvalnosti, amerika se nacionalna prehrana odavno temelji na mesu. Ali
sada sve vie ljudi prelazi na vegetarijanstvo. U prolom desetljeu milijuni
ljudi koji su cijelog svog ivota jeli meso odluili su da vie nikad ne pojedu
ni zalogaj govedine, svinjetine, puretine, piletine, ribe, divljai i drugih kod
kue uzgojenih divljih ivotinja ni mesa bilo koje druge ivotinje. Mnogi su
ljudi takoer postali vegani - uklanjajui iz svoje prehrane ne samo meso
nego i mlijeko, jaja i druge namirnice ivotinjskog porijekla.
to je izazvalo poveani interes za vegetarijanstvo? Za neke ljude razlog je
bio elja da ostanu zdravi, a drugi su se brinuli za Zemlju i njezinu populaciju. Bez obzira na osobnu motivaciju, sve vie ljudi shvaa da je razumno biti
vegetarijanac - danas vie nego ikada. Tijekom proteklog desetljea otkrili
smo da vegetarijanska prehrana, a posebno veganska, prua mnogo vee
blagodati nego se to smatralo. U ovoj se knjizi razmatraju neka od tih otkria te se objanjava zato promjena prehrane moe biti tako jednostavna a
ipak tako znaajna.
Uvodna poglavlja predstavljaju neke od znaajnih prednosti za zdravlje
koje prua veganska prehrana. Snani dokazi pokazuju da veganska prehrana siromana mastima moe praktiki ukloniti mogunost sranog udara. I
ne samo to, takav nain prehrane moe drastino smanjiti rizik oboljenja od
raka te moe produiti ivot. Veganska vam prehrana takoer moe pomoi
da postignete i odrite svoju idealnu teinu, kao i stvaranje temelja za dugotrajno zdravlje i veu energiju. Osim toga, mnogi strunjaci upozoravaju da bi
se kravlje ludilo moglo pojaviti i u Sjedinjenim Amerikim Dravama, pa nema
potrebe da se izlaete moguoj zarazi. Veganska prehrana uklanja rizik da
pojedete zaraenu govedinu.
U drugom dijelu knjige govori se o modernoj industriji proizvodnje mesa i
ivotinja. Te prie na mnogo naina nude valjane razloge da se prijee na biljnu prehranu. Teko je porei da ivotinje zasluuju odreenu koliinu suosjeanja, a tehnologija uzgoja i klanja stoke i peradi u prola je dva desetljea
postala jo neovjenija. Moderne metode tvornikog stoarstva zapravo
znae da mnoge ivotinje uzgojene za preradu nikada ne vide sunce i prirodno tlo. Te ivotinje ive u uvjetima u kojima vladaju pretrpanost, kavezi,
pokretne trake i umjetno svjetlo. Zaista sam pazio da ne preuveliam ni jednu
injenicu koju sam iznio u svojoj knjizi, a posebno one koje se odnose na
viii
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 9
uzgoj ivotinja. ista istina dovoljna je da veinu ljudi potakne na razmiljanje o moralnosti tog postupka. Svrha pria i fotografija u ovom djelu je da
vam pomognu da u mislima lake predoite vezu izmeu bijednog ivota i
smrti ivotinja koje se uzgajaju za jelo i onoga to veerate.
Nadalje, brine nas uinak proizvodnje mesa na izvore hrane u svijetu. Kako
raste ljudska populacija, naem je svijetu sve tee odravati cirkuliranje golemih koliina prehrambenih izvora kroz ivene namirnice. Prelaskom na biljnu prehranu moemo sudjelovati u rjeavanju nedostatnosti hrane na koju
znanstvenici upozoravaju, a koja je sve vjerojatnija u sljedeim godinama.
Nae odluke o nainu prehrane takoer utjeu na okoli. Kako bismo se
dotakli i tog problema, pratit emo priu ovjeka koji je vrsto odluio otkriti posljedice uzgoja stoke na okoli na zapadu Sjedinjenih Drava. Razaranje
osjetljivih panjaka, zagaenje vode i desetkovanje divljih ivotinjskih vrsta
samo su neke od popratnih pojava uzgajanja krupne stoke.
Ova knjiga takoer govori o ljudima - lijenicima, znanstvenicima, aktivistima, ljudima koji su oboljeli pa ozdravili, ljudima kojima je stalo do ovjeanstva, ljudima koji ele svijet uiniti boljim. Njih ete susresti u poglavljima
koja slijede.
Knjiga zavrava kratkim objanjenjem o tome kako sam i sm postao
vegan i zato mi je to bilo tako vano.
U naoj kulturi meso ima snanu tradiciju, a industrije mesa, mlijenih proizvoda i jaja imaju jake razloge da se ta tradicija nastavi. U svojim naporima
da odre postojee stanje mogu se osloniti na goleme financijske izvore,
armade strunjaka i najljigavije reklamne kampanje. Pa ipak, unato mnogim
prednostima, te su industrije dovedene u pitanje. Zato? Zato to su razlozi
protiv jedenja namirnica ivotinjskog porijekla na tako mnogo razina oito
uvjerljivi. U ovoj sam knjizi pokuao ustrajno izbjei pretjerivanja i pogrene
podatke. Kad injenice tako snano govore u prilog veganstva, hiperbole su
nepotrebne. I zato ovdje mogu izraziti svoje uvjerenje, za koje smatram da je
snano opravdano dokazima iznesenim na stranicama koje slijede. A ono
glasi:
Veganska je prehrana najvie u skladu s potrebama naeg tijela, naim
unutarnjim osjeajem suosjeanja i naom sposobnosti da preivimo
na Zemlji. Prelazak na biljnu prehranu nije teak i otvara nam vrata u
njenije, zdravije i sretnije ivljenje.
ix
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 4
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 1
PRVI DIO
Prema zdravlju
Nita nee tako unaprijediti ljudsko zdravlje i poveati
izglede za opstanak na Zemlji kao evolucija usmjerena
prema vegetarijanskoj prehrani.
Albert Einstein
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 2
Prvi dio: Prema zdravlju
1.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 3
Srce i dalje kuca
Srana oboljenja - najuinkovitiji ubojica Amerikanaca - dobila su

dostojnog suparnika. Revolucionaran program koji je postavio
dr. Dean Ornish pokazuje da promjena prehrane i naina ivota
moe zaustaviti i, u nekim sluajevima, popraviti tetu koju su
organizmu nanijela srana oboljenja. Prehrana koju zagovara dr.
Ornish uglavnom je veganska.
Srce i dalje kuca

Razmislite o svim ljudima koje poznajete - od svjetskih voa do voljenih
roaka - ije su ivote ugrozila srana oboljenja, a neke i usmrtila infarktom ili modanim udarom. Sjetite se kompleksnih operativnih zahvata
kojima su morali biti podvrgnuti, mnotva lijekova koje uzimaju, rauna u
ijem plaanju svi sudjelujemo, izgubljenog vremena i protraenih talenata, unitenih ivota, alosti. Pomislite kako je ironino to te tragedije prihvaamo kao uobiajene i normalne, kad bi normalno zapravo trebalo znaiti dug ivot i dobro zdravlje.
Postali smo plijen bolesti koju smo sami stvorili. U svojoj potrazi za
boljim ivotom natrpavali smo svoje tanjure mesom i kremastim, masnim
umacima. Vjerovali smo da je dobro ispijati goleme koliine mlijeka, ak
i kao odrasli. U restoranima tzv. brze hrane izabiremo obroke bogate
mastima s mesom, sirom i jajima prema privlanim slikama u boji.
Ne iznenauje da polovica Amerikanaca oboli od nekog sranog oboljenja, kae istraiva i kliniki lijenik dr. Dean Ornish, jer je tipina prehrana u SAD-u rizina za svakoga.
Ispostavilo se da je hrana koja je predstavljala obilje i blagostanje zapravo hrana koja ubija. Prehrana bogata mastima temeljena na namirnicama
ivotinjskog porijekla najizrazitiji je uzrok smrti od sranih oboljenja.1
No, za mnoge ljude vodei uzrok smrti u SAD-u vie nije neizbjean.
Moete pomoi sami sebi tako da ivite openito zdravim nainom ivota
- smanjite stres, vjebate, ne puite - ali ako elite zaista uinkovito zaustaviti srana oboljenja, trebali biste prijei na prehranu koja ne sadri
namirnice ivotinjskog porijekla ili ih sadri vrlo malo.
Pogledajmo priu ovjeka koji se, nakon to je preivio dva infarkta i
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 4
teak stupanj oduzetosti, poeo pridravati programa dr. Ornisha

Otvarajui svoje srce (Opening Your Heart). Njegovo se zdravstveno stanje ubrzo popravilo, i taj ovjek - koji danas ima 82 godine - u slobodno
vrijeme planinari.
OVJEK KOJI SKLAPA DOBRE POSLOVE
LICEM U LICE S NAJGORIM NEPRIJATELJEM

Godine 1935. nacisti su poeli progoniti idove u
Njemakoj gdje je Werner Hebenstreit roen.
Werneru je bilo jedva dvadeset godina kada je u noi
bez mjeseine odveslao amcem niz Dunav da bi
naao utoite u Austriji. Odatle je sve do kraja
1937. godine putovao do Indije, stopirajui prema
istoku od zemlje do zemlje. Za ivot je zaraivao svirajui u treerazrednim nonim klubovima. Odluio
se nastaniti u Indiji iako su mu izgledi za to bili vrlo
slabi, jer nije imao fakultetsku naobrazbu pa ak ni
izuen zanat. Unato tome, uspio je sakupiti dovoljno novca da iz Njemake izvue svoje roditelje i sestre prije samog izbijanja
rata u Europi. Kad je konano objavljen rat, Britanci su poslali Wernera u zarobljeniki kamp pod pogrenom pretpostavkom da je njemaki pijun.
Werner je preivio zarobljeniki kamp u kojem je proveo dvije godine i uspio
odrati obitelj na okupu. Godine 1946. emigrirali su u San Francisco. Werner je
imao fotografsko pamenje i osjeaj za poslovnost koje je usavrio tijekom
oajnih godina ivota u ratnim uvjetima. Ubrzo nakon dolaska u San Francisco,
dobio je dozvolu za zastupstvo i poeo osiguravati njemake useljenike. Werner
je iskoristio sve svoje sposobnosti i postao odlian prodava te sklapao sjajne
poslove. U 1950-ima sklopio je na tisue polica osiguranja. U 1960-ima je pregovarao da postane partner u jednoj od najuglednijih firmi za posrednitvo u
San Franciscu.
Do njegova prvog sranog udara, koji se dogodio 1981. godine, ivot je za
Wernera bio ispunjen i pun zadovoljstva. Nakon infarkta usporio je i slijedio
upute lijenika, ali stanje mu se sve vie pogoravalo, dok konano, u sijenju
1986., nije uslijedio i drugi srani udar. Nakon drugog infarkta imao sam gotovo osjeaj da sam umro, kae Werner. etiri mjeseca kasnije, umoran i obeshrabren, Werner se prikljuio prvoj skupini pacijenata koji su sudjelovali u programu za lijeenje sranih oboljenja dr. Deana Ornisha.
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 5
Srce i dalje kuca
Usred dugog putovanja avionom jedan je postariji ovjek poeo pogledavati na sat. Nitko nije primjeivao. Putnici oko njega bili su zabavljeni
banalnim stvarima - gledanjem neupeatljivog filma, itanjem, biranjem
izmeu odreska ili piletine kad su stjuardese ponudile obroke s kolica.
Blijed, ela oroenog znojem i s pogledom na sat koji ga je podsjeao da
nee sletjeti jo etiri sata, Werner Hebenstreit pitao se hoe li stii iv
do aerodroma u San Franciscu.
Pet godina prije gotovo je umro od prvog sranog udara. Nakon tog
zastraujueg dogaaja, Werner, koji je uvijek precizno slijedio upute, uinio je tono ono to mu je njegov kardiolog naloio. Prestao je jesti crveno meso i smanjio je unos jaja. Svakog je dana gutao po aku tableta,
trpei brojne popratne pojave. Pokuao je izvoditi lake tjelesne vjebe.
Unato svemu tome, njegovo se stanje pogoravalo. Tijekom etnje ponekad ne bi stigao prijei ulicu za zelenog svjetla. Dok su jurei automobili
trubili u prolazu, Werner bi stajao iscrpljen nasred krianja, a njegovo se
srce eljno kisika svim silama trudilo i dalje kucati. Ni medicinski savjeti
ni njegova odlunost nisu bili dovoljni da ga srano oboljenje potedi.
Slab i bolestan, 71-godinji Werner je u avion uao u invalidskim kolicima.
Vei dio svog ivota Werner se smatrao osobom vrlo dobrog zdravlja.
Kao djeak bavio se sportom i izrastao je u snanog i poletnog mukarca.
Werner je hrabar ovjek iji su ivot zauvijek izmijenili dogaaji u nacistikoj Njemakoj. Proivio je strahote nezamislive veini Amerikanaca. I
sada se zabrinuo da ima drugi infarkt i taj ga je nevidljivi neprijatelj zbunio. Osvrnuo se oko sebe i imao je osjeaj da je prevaren i sasvim sam.
Zapravo, Werner se nije trebao osjeati usamljenim - on je bio samo na
vrhu liste putnika u avionu koji e konano umrijeti od posljedica sranih
bolesti. Prije ili poslije gotovo polovica njegovih 400 suputnika dijelit e
njegovu sudbinu.
Nakon to je godinama jeo meso, mlijene proizvode i jaja, Werner je
nesmotreno toliko zaepio svoje arterije da mu je dotok krvi bio znatno
smanjen. Naslage kolesterola, masnoa i staninih ostataka toliko su
suzile glavne dovode krvi da Wernerovo srce nije dobivalo dovoljno krvi.
Kratka razdoblja u kojima srce na taj nain ostaje bez krvi, a time i kisika,
mogu izazvati bol u prsima ili anginu pektoris. Ako se na uskim dijelovima
Wernerovih arterija zaglavio krvni ugruak, i tako zaustavio krvotok, to je
moglo izazvati smrt sranog tkiva - drugim rijeima srani udar ili infarkt.
Wernerovi su se strahovi potvrdili. U avionu je doivio svoj drugi infarkt.
Kad je avion sletio, doekalo ga je vozilo hitne pomoi i ostali su putnici
vidjeli kako ga urno odvozi pistom, ne znajui hoe li preivjeti.
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 6
U svojoj je karijeri zastupnika osiguranja Werner izvjebao umjetnost pregovaranja. A kad bi sklopio posao, napravio bi sve da odri rije i ispuni
svoje uvjete. Werner je preivio srani udar za vrijeme putovanja, ali sad
je znao da je vrijeme da sklopi ivotnu nagodbu. Kardiogram je otkrio najgore mogue: jedna je koronarna arterija bila potpuno zatvorena, a druge
dvije bile su ozbiljno zaepljene.
to mogu uiniti da bi mi se stanje popravilo? pitao je svog kardiologa. Kako se moram nagoditi da bih ostao iv? bilo je ono to je mislio.
Lijenik je Werneru propisao nekoliko snanih farmaceutskih lijekova i
poslao ga kui. Bio je oboruan propanololom i nifedipinom, lijekovima
protiv bolova u grudima, Isordilom, kako bi smanjio optereenja srca, i
Persantineom za spreavanje stvaranja krvnih ugruaka. Od lijekova mu
je, iako su mu moda uvali ivot, bilo jo gore. Kao popratne je pojave
imao glavobolje, vrtoglavice, muninu, depresiju i iscrpljenost.
Wernerov se ivot pretvorio u svakodnevno sjedenje u stolcu u dnevnoj
sobi. Dnevno je pio etrnaest tableta, a cijelo je vrijeme osjeao bol, slabost
i strah. Bilo kakav fiziki napor, ak i brijanje ili eljanje, izazivao je snanu
bol u prsima. Kako su prolazili tjedni, Werner je sve vie tonuo u svoj smei
naslonja, ekajui kraj. Jedino to nije znao je hoe li ga infarkt, koji e ga
dokrajiti, trajati mjesecima ili satima. Bio je bijesan i ogoren, tako otrog
jezika da je jedino njegova supruga Eva eljela biti s njim.
Jednog je dana u domu Hebenstreit neoekivano zazvonio telefon.
Javila se Eva, neko vrijeme sluala, a zatim rekla svom muu: Dr. Dean
Ornish eli razgovarati s tobom o jednoj studiji o srcu. Jo jedan lijenik
koji se eli nagoditi. Werner nije oklijevao: Reci mu da mi je ve dosta
doktora.
Ali dr. Ornish ostao je na liniji i ispriao Evi o svom programu. Va se
suprug savreno uklapa u tip bolesnika kojima se nadamo najvie pomoi,
objasnio je. Werner je mrzovoljno pokazivao Evi da poklopi slualicu, ali ona
je umjesto toga donijela telefon do njegova smeeg naslonjaa. Barem ga
posluaj. Werner se namrtio, zatim uzeo slualicu i rekao ledenim glasom:
Dobro, doktore, to god da mi elite prodati - neu kupiti.
Ornish se nasmijao: To je dobro jer vam ne elim nita prodati. G.
Hebenstreit, okupljam skupinu stanovnika Bay Area koji su nedavno imali
srani udar i angiogram za jedno istraivanje. Osmislili smo program za
koji smatramo da nudi djelotvoran nain lijeenja i stvarnu mogunost za
poboljanje. Nadao sam se da bismo se mogli sastati da vidite biste li
voljeli sudjelovati.
Bez uvrede, dr. Ornish, ali ne vidim razloga za to. Ve sam napravio sve
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 7
Srce i dalje kuca
to je moj lijenik preporuio. Tako mi je loe od lijekova koje uzimam da

me jednostavno ne zanimaju nikakvi novi naini lijeenja.
Razumijem, g. Hebenstreit. Ali glavna namjera ove studije jest zamijeniti farmaceutske lijekove promjenama u nainu prehrane, laganom tjelovjebom, suzbijanjem stresa i potporom skupine. U mojim su prijanjim
istraivanjima pacijenti ubrzo nakon prelaska na program mogli prestati
uzimati svoje lijekove.
To jako lijepo zvui, doktore, ali ja sam umoran. I zaista ne elim plaati jo jedan program koji vjerojatno nee uspjeti. Dovienja.
Ali prije nego je Werner stigao spustiti slualicu, Ornish je odvratio: Ne
brinite se za trokove - ovo je financirana studija. Nee vas nita kotati
da se ukljuite. Pa, ako biste vi i vaa supruga doli k meni u ured, volio
bih vam objasniti kakav je to program. to moete izgubiti?
Nakon podue stanke Werner uzdahne. U redu, dr. Ornish, rekao je.
Doi emo k vama.
S tim se telefonskim razgovorom Werner otputio na put prema zdravlju
i punom, aktivnom ivotu. Tada to jo nije znao, ali spremao se sudjelovati u uspjenoj studiji koja e promijeniti nain lijeenja sranih bolesti.
Werner je bio na putu da postane jedan od prvih Amerikanaca koji e
doivjeti ozdravljenje uznapredovale bolesti srca.
LJUBAV I MEDICINA
Doktor medicine i istraiva koji je lijeio i slavne, javne
osobe, Dean Ornish i sam je slavan na neki nain. (asopis
People objavio je njegovu fotografiju na kojoj svira gitaru i
skae u stilu rock-zvijezde u svojoj dnevnoj sobi.) Ornish je
prvi kliniki lijenik koji je objavio rezultate koji su pokazali da
promjene u prehrani i nainu ivota mogu ozdraviti ak i tee
srane bolesnike, bez operativnog zahvata i farmaceutskih
lijekova. Rezultati njegove revolucionarne studije objavljeni su u asopisu
Amerikog medicinskog udruenja Journal of the American Medical Association
(JAMA) 1983. godine te u britanskom medicinskom asopisu Lancet 1990. godine. Iste te godine Ornish je svoja revolucionarna otkria objavio i za iru javnost
u svojoj knjizi Dr. Dean Ornishs Program for Reversing Heart Disease (Program
za izljeenje sranih oboljenja dr. Deana Ornisha). Knjiga se uskoro nala na listi
bestselera New York Timesa, a sve su sljedee Ornishove knjige postigle slian
uspjeh. O knjizi Eat More, Weigh Less (Jedite vie, teite manje) objavljene
1994. godine pisalo se u najrazliitijim novinama, od JAMA-e do Glamoura.
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 8
Ornish je odrastao u Dallasu, u saveznoj dravi Teksas. Otac mu je bio zubar

a majka povjesniarka. Stipendist National Merit Scholarshipa, Ornish se upisao na Sveuilite Rice da bi prekinuo studij ve na drugoj godini. Depresivno
ga je stanje odvelo do otkria meditacije i vegetarijanske prehrane kao iscjeljujuih tehnika. Godinu dana kasnije nastavio je studij, ali ovaj put na Sveuilitu
Teksas. Godine 1975. diplomirao je kao prvi u klasi. Upisao se na Baylor
College of Medicine, gdje se zainteresirao za kardiologiju i poeo istraivati
mogue povoljne uinke prehrane i meditacije na srane bolesnike. Ornish je
doktorirao 1980. godine kliniku specijalizaciju na Medicinskom fakultetu pri
Harvardu, a stairanje i specijalizaciju interne medicine obavio u Opoj bolnici
Massachusetts u Bostonu.
Ornish je 1984. godine osnovao neprofitni Istraivaki institut za preventivnu
medicinu (Preventive Medicine Research Institute) u Sausalitou, u Kaliforniji,
gdje su se on i njegovi kolege usredotoili na alternativne metode lijeenja i
prevencije sranih oboljenja koje ne ukljuuju operacije i farmaceutske lijekove. Ornish je vrsto uvjeren u dobrobiti meditacije, joge i umjerene tjelovjebe
za ublaavanje stresa, te u korisnost grupnih sastanaka za olakavanje osjeaja usamljenosti i izoliranosti. On kombinira mnoge tehnike u svom programu
Opening Your Heart (Otvarajui svoje srce). U svojoj knjizi o izljeenju sranih
oboljenja objanjava:
Fiziki, ovaj vam program moe pomoi da ponete otvarati arterije svoga
srca te da osjeate da ste snaniji, da imate vie energije i da osjeate manje
bolova. Emocionalno, on vam moe pomoi da svoje srce otvorite drugima i da
osjetite veu sreu, bliskost i ljubav u svojim meuljudskim odnosima.
Duhovno, on vam moe pomoi da otvorite svoje srce vioj sili (kako god je vi
poimali) i da ponovno otkrijete svoje unutarnje izvore mira i radosti.
KAKVU SMRT MOETE OEKIVATI

Srana oboljenja vodei su uzrok smrti mukaraca i ena u Sjedinjenim
Amerikim Dravama.2 Gotovo svaki drugi Amerikanac umrijet e od bolesti srca.3 Brojke su porazne: 40 milijuna oboljelih od sranih bolesti, a
svake godine 1,5 milijun ljudi doivi infarkt.4 Kardiovaskularne bolesti
svake godine ubiju vie od 700.000 stanovnika SAD-a; jedna etvrtina
njih mlaa je od 65 godina.5 Utroeno je mnogo napora da bi se razvili
operativni zahvati i farmaceutski lijekovi koji bi pomogli rtvama infarkta
da preive, ali mnogi ipak infarkt doivljavaju kao prirodan, oekivani
uzrok smrti.
No srana su oboljenja mnogo rjea u zemljama ija je prehrana siromana mastima - s minimalnim koliinama namirnica ivotinjskog porijek-
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 9
Srce i dalje kuca
la. Prehrana biljnom hranom, siromana mastima, odrava razinu kolesterola u krvi niskom.
Antonio Gotto, nekadanji predsjednik Amerikog udruenja srca
(American Heart Association), tvrdi da zajednice u kojima je u prosjeku
kolesterol u krvi vrlo nizak praktino nemaju koronarnih sranih oboljenja
i arterioskleroze - otvrdnua arterija koja vode prema sranim oboljenjima.6 Rizik od sranog oboljenja u Kini ini tek 5 posto ukupnog rizika s
kojim se suoavaju zapadnjaka drutva.7 U Japanu je ivotni vijek uvijek
bio dui od onog u SAD-u, ali kada su Japanci poeli doseljavati u SAD i
poeli jesti kao Amerikanci, stopa njihova mortaliteta vie se nije razlikovala od stope mortaliteta u SAD-u.8
Zapravo, vie od 200 studija, koje su obuhvatile ljude koji su se preselili
iz jedne zemlje i nastanili se u drugoj, pokazalo je da je arterioskleroza
uglavnom oboljenje koje ovisi o prehrambenim navikama.9 Doseljenici u
Ameriku prihvatili su ameriki nain prehrane ili su zamijenili svoje uglavnom biljne obroke amerikom brzom hranom ili obrocima koji su gotovo obavezno sadravali meso i tako esto rtvovali svoju imunost na srana oboljenja.
U posljednjih nekoliko godina sve su ei dokazi da je poviena razina kolesterola u krvi glavni imbenik i uzronik kardiovaskularnih oboljenja. Godine 1984. Nacionalni zdravstveni instituti (National Institutes of
Health) organizirali su panel-diskusiju na kojoj su se strunjaci sloili da
je poviena razina kolesterola u krvi glavni uzrok koronarnih sranih oboljenja10, a 1990. godine American Heart Association objavio je izvjee u
kojem je pisalo: Dokazi koji povezuju tetni kolesterol u krvi s koronarnim sranim oboljenjima sve su brojniji i uvjerljiviji.11 Do 1995. godine u
medicinskim se prirunicima o toj temi ve pisalo frazama poput: Dokazi
koji okrivljuju kolesterol za koronarna srana oboljenja iroko su rasprostranjeni i nedvojbeni.12
Visoki kolesterol u krvi jedan je od tri glavna rizina imbenika kardiovaskularnih oboljenja, uz puenje i visoki krvni tlak.13
Ostali su rizini imbenici premalo tjelovjebe, pretilost, stres, dijabetes ili sluajevi sranih oboljenja u obitelji. No, cijenjeni strunjak za kardiologiju William Roberts zakljuio je da je najznaajniji rizini faktor sranih bolesti razina kolesterola u krvi via od 150 tijekom cijeloga ivota.14
(Kolesterol se mjeri u miligramima po decilitru krvi. Ljudi koji su pod velikim rizikom od sranog oboljenja ponekad imaju razine kolesterola i vie
od 300,15 Prosjena razina kolesterola u vegana koji ive u SAD-u je
128.16) Roberts je istaknuo da arterije nee otvrdnuti ako su razine kole-
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 10
sterola niske, ak ako postoje drugi uobiajeni rizini imbenici.17

Vezu izmeu niskih razina kolesterola i smanjenog rizika od smrti prouzroene sranim oboljenjem zagovara i esto citirana studija
Framingham Heart Study. Framingham, u dravi Massachusetts, grad je u
blizini Bostona gdje su znanstvenici od 1984. godine promatrali oko 5000
ljudi. Pritom su uzeli u obzir sve mogue uzronike sranog oboljenja,
ukljuujui i razine kolesterola. Podaci koje je dala studija Framingham
bili su izuzetno korisni da bi se prepoznali rizini faktori kao to su
puenje, pretilost i dijabetes, ali moda je ipak najvanije sljedee otkrie: U gotovo etiri desetljea istraivanja, osim nekoliko pojedinaca ije
je cjelokupno zdravstveno stanje bilo ozbiljno narueno, ni jedna osoba
ija je razina kolesterola u krvi bila nia od 150 nije doivjela infarkt.18
KAKO ZAUZDATI KOLESTEROL
Kolesterol je najei uzronik infarkta.19 Na sreu, mogue je sniziti razinu kolesterola u krvi, a ak i mala promjena moe vrlo povoljno utjecati
na zdravlje. Za svakih 1 posto koliko padne va kolesterol, rizik da ete
dobiti infarkt padne za 2 do 3 posto.20
Istraivai ve odavno znaju da visoke razine kolesterola u krvi - a
posljedino i rizik od sranog oboljenja - obino ovise o obiteljskom
nasljeu. I iako je istina da geni imaju vanu ulogu, prehrana moe uglavnom pobiti njihov tetni utjecaj. Zaista, ljudi koji su genetski skloni sranim oboljenjima trebali bi najvie paziti na svoju prehranu.
Gotovo svi moemo smanjiti visoke razine kolesterola u krvi jednostavnim izborom pravilne prehrane. Najbolji je nain to vie smanjiti dnevni unos kolesterola, zasienih masti i ukupnih masti u hrani. Vegani
openito imaju niske razine kolesterola u krvi jer uglavnom jedu manje
ukupnih masti, mnogo manje zasienih masti i uope ne uzimaju kolesterol u hrani - budui da biljke ne sadre kolesterol.21
Kolesterol je smolasta uta supstancija koja je ivotinjskim stanicama
neophodna za funkcioniranje. Kolesterol se proizvodi u jetri, odakle odlazi u krv i tjelesne stanice. Kolesterol je nuan za sve ivotinjske oblike
ivota, a u velikim se koliinama nalazi u svim vrstama mesa, jajima i cjelovitim mlijenim proizvodima.22
Kao i ivotinjama, ovjeku takoer treba kolesterol kako bi preivio.
Zbog toga biste mogli pomisliti da je uzimati hranu koja sadri kolesterol
zapravo dobro. Ali nije. Jer ljudska jetra proizvodi sav kolesterol potreban
tijelu i ono nema nikakve koristi od dodatnog kolesterola iz hrane.23
10
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 11
Srce i dalje kuca
Zapravo, viak kolesterola koji unesemo hranom moe nam razoriti zdravlje.
Strunjak za nutricionizam sa Sveuilita Harvard Walter Willet savjetuje: Optimalni unos kolesterola je vjerojatno nula, to znai da treba izbjegavati hranu ivotinjskog porijekla. Ljudi e morati uravnoteiti svoju elju
da smanje rizik od dobivanja koronarnih sranih oboljenja i elju za
mesom i mlijenim proizvodima.24
ini se da je lako izabrati dui i zdraviji ivot u zamjenu za odreske i sladoled. Jo je lake odrediti koja hrana sadri kolesterol a koja ne. Biljke
ne trebaju kolesterol da bi preivjele i nemaju ga sposobnost proizvesti.
Ako je hrana biljnog porijekla, ne sadri kolesterol. To znai da je najsigurniji nain da postanete vegan i potpuno izbacite kolesterol iz svoje prehrane. Osim toga, veganska prehrana sadri minimalne koliine zasienih
masti za koje se zna da su tetnije po zdravlje od kolesterola iz mlijenih
proizvoda.
Unos zasienih masti odredit e vam razinu kolesterola u krvi. Ako
jedete namirnice koje sadre veliki postotak zasienih masti, razine kolesterola e vam porasti. Previe zasienih masti takoer moe poremetiti
optimalnu ravnoteu dvije vrste kolesterola koje se nalaze u krvotoku.
Dosad je ve mnogo ljudi ulo za dobar i lo kolesterol. Odreenje
ovisi o nainu na koji kolesterol kola krvotokom. Da bi putovao, kolesterol se vee za bjelanevine. Ta se kombinacija naziva lipoprotein.
Takozvani dobar kolesterol sastavni je dio lipoproteina velike gustoe ili
HDL-a (high-density lipoprotein). HDL nosi kolesterol iz arterija i doputa
mu da se razbije. HDL ak moe oistiti arterije time to skuplja i odnosi
masne naslage. Razmjerno visoke razine HDL-a u krvi smatraju se zatitnim imbenikom kod sranih oboljenja.
LDL, ili lipoprotein male gustoe (low-density lipoprotein), sadri lo
kolesterol. LDL prenosi kolesterol u arterije gdje ga odlae. Visoke razine
LDL-a potiu stvaranje naslaga u arterijama, suavajui prolaz krvi te potiu nastanak sranih oboljenja odnosno infarkta. Zasiene su masti glavni
izvor povienih razina LDL-a u krvi. One potiu jetru da proizvodi uglavnom lo kolesterol male gustoe. Najbolji je nain da popravite svoj
omjer izmeu dobrog i loeg kolesterola da se klonite zasienih masti.
PREHRANA SIROMANA MASTIMA
U epidemiolokim istraivanjima konzumiranje zasienih masti jae je
povezano s mortalitetom nego stres ili ak puenje.25 Belgijski epidemiolog H. Kesteloot, koji je predsjedao dvama simpozijima o nutricionizmu i
11
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 12
zdravlju pie: Smanjeni unos zasienih masti u prehrani... trebao bi biti

najvaniji prioritet u svrhu poboljanja opeg zdravlja javnosti.26
to su najvei izvori zasienih masti? Mlijeni proizvodi ine oko jednu
treinu zasienih masti u tipinoj prehrani Amerikanaca. Drugu treinu
daje crveno meso, a za njim slijede perad i riba. Veganska prehrana sadri vrlo malo zasienih masti, a omjer izmeu zasienih i ukupnih (svih)
masti takoer je obino vrlo nizak. Jedini koncentrirani izvor zasienih
masti u biljnom carstvu tropska su i umjetno hidrogenizirana ulja poput
margarina.
Trideset sedam posto kalorija u prosjenoj prehrani Amerikanaca ine
masti. Najkonzervativniji strunjaci - kao to je vlada SAD-a - kau da ukupan unos masti ne bi smio initi vie od 30 posto kalorija. Drugi savjetuju da zdrava prehrana ne bi smjela sadravati vie od 20 posto kalorija iz
masti. Ali, obino je prilino teko pridravati se prehrane zaista siromane mastima ako jedete meso i druge namirnice ivotinjskog porijekla.
Uinkoviti nain da smanjite zasiene masti u svojoj prehrani jest da
ivotinjsku hranu zamijenite biljnom. Naime, gotovo sve itarice, voe i
povre uope nemaju masnoa, pa izbacivanjem hrane ivotinjskog porijekla iz svoje prehrane moete smanjiti ukupan unos masti. Da biste kao
vegan jeli velike koliine masti, morali biste jesti vrlo velike koliine rijetke veganske hrane koja je bogata mastima - oraaste plodove, sjemenke i avokado na primjer - te kuhati s vrlo velikim koliinama biljnih ulja.
Ako prihvatite uravnoteenu vegansku prehranu, automatski ete jesti
manje masti nego da vaa prehrana sadri bilo kakve namirnice ivotinjskog porijekla.
Meutim, nemojte prerano zakljuiti da je i vegetarijancima znatno
smanjen unos masti. Vegetarijanska prehrana koja ukljuuje jaja i cjelovite mlijene proizvode moe sadravati jednaku koliinu masti kao i prehrana koja se temelji na mesu.
MLADOST VAS NEE OBRANITI
Iako infarkt uglavnom pogaa sredovjene i starije osobe, imbenici koji
vode sranim oboljenjima mogu poeti u mnogo mlaoj dobi. Zapravo,
pokazatelji bolesti ponekad se javljaju i kod naizgled sasvim zdravih ljudi
mlaih od 20 godina.
Za vrijeme rata u Koreji te rata u Vijetnamu, lijenici iz SAD-a otkrili su
da su mnogi mladii ve razvili koronarne bolesti. U tim su istraivanjima
za vrijeme rata kirurzi secirali srca poginulih vojnika u ratu. Veina je
12
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 13
Srce i dalje kuca
mrtvih vojnika jedva napunila dvadeset, a mnogi su jo bili tinejderi; prosjena dob umrlih bila je 22 godine. Ne samo da su ti vojnici bili premladi da bi ih se smatralo kandidatima za srana oboljenja, nego su oito bili
u punoj formi i savrenog zdravlja. Veina ih je kratko prije toga prola
strogu osnovnu obuku, program koji je podrazumijevao izvanredne fizike
napore kako bi se postigla savrena forma.
Ipak, unato svj mladosti i visokoj fizikoj spremnosti, mnogi od tih vojnika ve su pokazivali jasne znakove sranog oboljenja. Kad su lijenici
prouili njihova srca, otkrili su da su mnogi imali aterosklerotske naslage
na stjenkama koronarnih arterija. Tipina prehrana bogata mlijenim proizvodima, jajima i mesom koja se u to doba smatrala najboljom za aktivne
ljude, ve je mnoge mlade ljude uputila prema potencijalno fatalnom
infarktu.
U istraivanjima provedenima za vrijeme Korejskog rata vie od 75%
poginulih pokazalo je znakove ateroskleroze.27 Meu poginulima iz
Vijetnamskog rata ukljuenim u studiju 45% ih je pokazalo znakove ateroskleroze, od kojih je 5% pokazalo ozbiljne znakove teke koronarne ateroskleroze.28
Istraivanja na poginulima u Vijetnamskom ratu zadnja su takva istraivanja koja su proveli ameriki lijenici. Meutim, nedavno obavljene
obdukcije zdrave djece stradale u prometnim nesreama otkrile su naslage kolesterola i postoje jaki razlozi za sumnju da kod mnogih
Amerikanaca srana oboljenja i dalje poinju ve u mladoj dobi. Jedna
studija provedena 1996. godine prouila je rizine faktore meu 82 tinejdera u jednoj srednjoj koli na Srednjem zapadu. Studija je uzela u obzir
stupanj pretilosti, krvni tlak, razinu kolesterola u krvi te uzimanje alkohola i droga. Vie od jedne treine promatrane skupine imalo je barem jedan
rizini faktor za razvoj sranog oboljenja.29
OD JAVNOSTI SE SKRIVA ISTINA O HRANI
Budui da vegani ne unose kolesterol putem hrane i openito konzumiraju manje zasienih i ostalih masti, njihove razine kolesterola u pravilu su
mnogo nie nego kod veine ljudi. U Sjedinjenim Amerikim Dravama
prosjena je razina kolesterola kod vegetarijanaca (koji jedu mlijene
proizvode i/ili jaja) 14 posto nia nego kod nevegetarijanaca. Vegani su
jo bolji - njihove su razine 35 posto nie od prosjeka!
S obzirom na povoljan utjecaj na zdravlje, zato vlada SAD-a ne promovira vegetarijansku i vegansku prehranu? Odgovor je djelomino u dokumen-
13
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 14
tu koji je objavila Uprava za hranu i lijekove SAD-a (Food and Drug

Administration - FDA). Taj je dokument pisan u izrazito negativnim terminima, ukazujui na to da je vegetarijanska prehrana siromana mastima rigorozna i ekstremna i da e prosjean Amerikanac prihvatiti i smatrati
jestivom samo standardnu prehranu koja se temelji na mesu. Na primjer:
Prehrana uope ne treba sadravati kolesterol da bi bila zdrava, a
svaki e kolesterol uzet hranom donekle podii razine LDL-a ili loeg
kolesterola. Dakle, upozorenja i preporuke temelje se na praktinosti.
Bilo bi poeljno da se unos kolesterola smanji za jo 200 mg/d, ali u
praksi to je vjerojatno nemogue za veinu Amerikanaca. Takva bi promjena zahtijevala veliko smanjenje unosa namirnica ivotinjskog porijekla, to nekim osobama moda ne bi bilo prihvatljivo.30
Ornish ne odobrava takve rijei i naziva ih uvredljivima. Javnost je
potpuno sposobna sama donijeti mudre odluke na temelju tonih informacija, protivi se on. Dravni slubenici sada znaju kakva je najzdravija
prehrana a ipak je ne preporuuju. Profesor T. Colin Campbell, strunjak
za nutricionizam sa Sveuilita Cornell o kome e se podrobnije govoriti
poslije, takoer smatra da e takav savjet iznevjeriti javnost: Mi, kao
znanstvenici, ne moemo se vie ponaati kao da javnost ne moe imati
koristi od informacija za koje nije spremna. Ja osobno vrsto vjerujem u
ljude.
PONOVNO ZADOBIVENI IVOT
Jutro nakon to je dr. Ornish nazvao, Werner i Eva odvezli su se svojim
autom preko Golden Gate Bridgea i nakon dvadesetak minuta stigli u njegovu ordinaciju u Sausalitou. Ornish ih je doekao s osmijehom i srdano
se rukovao s njima. Werner je odmah primijetio da Ornish izgleda zdravije od bilo kojeg kardiologa kojeg je posjetio. Nije imao ni odsutno dranje
koje je Werner uoio kod ostalih kardiologa, nego je isijavao pristupanou i toplinom. Prvi put nakon nekoliko tjedana, Werner se malo opustio.
Dakle, zato smo danas ovdje? poeo je Ornish. Zato toliko
Amerikanaca ima problema sa srcem? Vi svakako niste jedini, g.
Hebenstreit, koji se bori s ovom boleu.
Ornish je nastavio: Ponimo s kolesterolom. Vae tijelo tono zna koliko mu je kolesterola potrebno. ak i ako uope ne uzimate kolesterol i
pritom ograniite unos masti na deset posto kalorija, vae e tijelo automatski proizvesti dovoljno kolesterola kako biste bili zdravi. Biljna hrana
- koja se sastoji od voa, cjelovitih itarica, povra i grahorica - uglavnom
14
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 15
Srce i dalje kuca
sadri vrlo malo zasienih masti i uope ne sadri kolesterol. Ali

Amerikanci jedu sve vrste mesa i mlijenih proizvoda to zbunjuje proizvodnju kolesterola u naem tijelu.
Pogledajmo jedan dan u ivotu prosjenog Amerikanca i njegovu prehranu. Mnogi ljudi poinju dan dorukom koji sadri popriline koliine slanine, jaja ili mlijenih proizvoda. Za ruak uzimaju jo masti ivotinjskog
porijekla, a njihovo tijelo jo nije ni zavrilo obraivati masti i kolesterol od
doruka! U est naveer krvotok je preoptereen kolesterolom i tijelo ga
se pokuava rijeiti, a ve je vrijeme za veeru. U to je vrijeme, za veinu
ljudi, glavni i najvei obrok u kojem je vie mesa i vie masnoa nego u
prva dva obroka. Neki jedu govei odrezak, dok se drugi uvjeravaju da jedu
zdravo jer spremaju piletinu. to vae tijelo ini sa svom tom mau? Vei
dio odlazi u krvotok gdje se nakuplja na stjenkama arterija.
Zamislite dugorone posljedice ovakvog naina ivota, dan za danom,
godinama do kraja ivota. Da bi zaustavio taj proces, srani bi bolesnik
trebao jesti iskljuivo vegetarijansku hranu bez dodatnih masnoa. Tako
tijelo ima anse poeti oporavak.
Werner mu je uzvratio pitanjem: Ali, ja sam uvijek izbjegavao govedinu i rijetko sam jeo slaninu. Nekad sam jeo i 14 jaja na tjedan, a sad ih
jedem samo etiri. Zato sam ja obolio na srce?
Jer su izgledi, ak i kad popravite prehranu, protiv vas. Piletina sadri
jednaku koliinu kolesterola kao i govedina. I, bez obzira na to je li mast
koju uzimate iz crvenog mesa, mesa peradi, jaja ili mlijeka, velika e koliina te masti biti zasiena zbog ega e razina vaeg kolesterola jo vie
porasti.
Ova veza izmeu hrane ivotinjskog porijekla i sranih oboljenja sada
je znanstveno dokazana. Ne iznenauje da polovica Amerikanaca oboli od
neke srane bolesti, jer je tipina prehrana stanovnika SAD-a rizina za
svakoga. Svaki obrok koji je bogat masnoom ivotinjskog porijekla trenutno utjee na izglede za obolijevanje od srane bolesti. Krv doslovno
postaje gusta i ljepljiva od kolesterola i drugih masnoa koje se nakupljaju u arterijama u tijelu.
Werner je upitao: Kakvo vi rjeenje nudite?
Dio naeg programa koji se odnosi na prehranu napada problem tamo
gdje on nastaje. Lako je sastaviti prehranu koja se temelji na biljnoj hrani
i koja gotovo kod svih ljudi znaajno sniava razine kolesterola. Temelj je
takve prehrane jednostavan - ona je vegetarijanska i sadri cjelovite itarice, voe, povre i mahunarke. Doputamo i ograniene koliine bjelanjaka te nemasnog mlijeka i jogurta. Postoje jo neki imbenici koji imaju
15
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 16
vanu ulogu u razvoju sranih oboljenja. Zbog toga se koncentriramo i na

promjene u nainu ivota, posebno na upravljanje stresom i grupe za
meusobnu podrku kako bismo prepoznali i oznaili osjeaje izoliranosti
i neprijateljstva.
Werner je iznenada postao sumnjiav. U njegovoj kuhinji siromano
mastima uvijek je znailo i siromano okusom. Pitao je: Kakva je to
hrana?
Kad smo sastavljali ovaj program, znali smo da hrana mora biti ukusna
inae se ljudi ne bi pridravali dijete. Osim toga, ako volite slatko, nai su
recepti za deserte nevjerojatni.
Werner je pogledao Evu, a ona mu je klimnula odobravajui. Udahnuo
je i rekao: Voljan sam pokuati. Na koje se razdoblje moram obvezati?
Istraivanje e trajati godinu dana. Nakon toga ete sami odluiti je li
program vrijedan da ga se i dalje pridravate.
U redu, dr. Ornish, rekao je Werner pruivi mu ruku. Godinu u se
dana pridravati svih vaih zahtjeva. Upravo ste zakljuili posao.
Dok su se vozili kui, Werner i Eva planirali su kako da se prilagode programu. Kad su stigli, piletinu, jaja i mlijeko koje su imali u hladnjaku dali
su susjedima. Zatim su pregledali nekoliko recepata iz programa i Eva se
odvezla u duan da kupi neophodne namirnice. Te su veeri jeli tjesteninu bez jaja, umak od rajica bez masnoa i gljive zainjene nemasnim
umakom za salatu.
Poboljanje je bilo vidljivo prije nego se Werner usudio nadati. Za nekoliko dana bolovi u prsima osjetno su se smanjili. ak je imao snage ustati iz svog naslonjaa i proetati oko kue. Poeo se radovati svojim putovanjima u Sausalito dvaput na tjedan kako bi se sastao s ostalim lanovima Ornisheva programa. Zajedno su uili tehnike oputanja i laganu tjelovjebu koja e im pomoi da ozdrave.
Nije se sve rijeilo preko noi. Osjeao je da mu farmaceutski lijekovi
za srce jo kvare raspoloenje te je i dalje bio napet i lako bi planuo. Ali
etiri mjeseca nakon to se poeo pridravati programa, podvrgnut je
testu provjere stanja i to mu je nakon mnogih godina dalo prve vrste
temelje za nadu. Dr. Ornish nazvao ga je da ga obavijesti o rezultatima.
estitam, Werner. Razina vaeg kolesterola pala je za vie od 100 jedinica. Taj pad, zajedno s rezultatima ostalih ispitivanja znai da sad moete bez straha prestati uzimati propranolol, nifedipine i Isordil, te smanjiti
Persantine za polovicu.
Smanjenje potrebe za farmaceutskim lijekovima, uz vjebu, satove
smanjenja stresa i sastanke grupne podrke, pridonijelo je da se Werner
16
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 17
Srce i dalje kuca
bolje osjea. Kada se Werner prvi put u est mjeseci uputio u kratku
etnju po prirodi, znao je da se oporavlja.
Zdravlje mu je bilo sve bolje. Za nekoliko je mjeseci bol u prsima potpuno nestala. On i Eva sve su ee etali umama Muir Woodsa, brdima
Mount Tamalpaisa i drugim slikovitim predjelima u okolici San Francisca.
Na godinjicu pridravanja Ornisheva programa, Werneru je razina kolesterola opala sa 320, koliko je bila nakon drugog infarkta, na 145. Na preporuku dr. Ornisha, tada vie nije uope uzimao nikakve lijekove osim
jednog djejeg aspirina svakog drugog dana.
Kako su godine prolazile, Wernerovi su angiogrami pokazivali znaajno
smanjenje zakrenja. Zakrenje od 54 posto na poetku programa smanjilo se nakon godinu dana na 40 posto, a nakon etiri godine na 13 posto.
ak se i njegova potpuno zaepljena arterija poela ponovno otvarati i
nakon etiri godine pokazivala je samo 71 posto zakrenja. U prvih est
godina tog programa, Werner je proao pet PET (Positron Emission
Tomography) snimanja. PET snimanja obavljaju se visoko razvijenom
kompjuterskom tehnologijom kako bi se precizno ustanovilo stanje koronarnih arterija. U to je vrijeme jedini centar za PET snimanje bio u Houstonu,
i Werner je tamo odlazio avionom svake godine. PET snimanja bez iznimke
su pokazala stalno poboljanje u dotoku krvi u Wernerovo srce.
Kada sam se sreo s Wernerom u San Franciscu, upravo se bio vratio s
jednog od svojih redovitih pjeaenja po planini Tamalpais stazom Matt
Davis koja ima krau i duu verziju koja se prostire kilometrima. On esto
izabere ba tu duu stazu. Sa 82 godine sve su brige vezane za srano
oboljenje iza njega.
Jedanaest godina nakon svog drugog infarkta, Werner ne samo to je
preivio nego je postao vitalan i ivahan. U proteklih devet godina njegov
je kolesterol stalno oko 145. Kao i nekoliko drugih sudionika Ornisheva
programa, Werner sada putuje i predaje o programu Opening Your Heart.
Nedavno je u jednoj burzovnoj tvrtki u Bostonu odrao predavanje o
onome to on naziva prvoklasni kandidati za srana oboljenja.
Wernerovi prijatelji smatraju njegov oporavak udom. Ipak, njegova
pria nije neuobiajena za pacijente koji su sudjelovali u programu dr.
Ornisha. Veina ljudi koja se strogo pridravala programa moe ispriati
sline prie o oporavku, kao i o boljem opem zdravstvenom stanju i smanjenju ili prestanku uzimanja lijekova.
Ornish je 1998. godine objavio svoje najnovije rezultate u uglednom
asopisu Journal of the American Medical Association. Usporedio je svojih
28 pacijenata sa sranim oboljenjem s kontrolnom grupom koja je jela
17
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 18
prema napucima Amerikog udruenja za srce (American Heart

Association).
Pozitivne promjene kod pacijenata koji su se pridravali Ornisheva programa bile su zapanjujue. U prosjeku, relativno otvaranje u njihovim koronarnim arterijama povealo se za 4 posto tijekom prve godine, a nakon pet
godina doseglo je poboljanje od gotovo 8 posto. Rezultati kontrolne grupe
koja se hranila prema uputama American Heart Associationa nisu bili tako
ohrabrujui. Vremenom su se koronarna zaepljenja poveavala. Relativno
zaepljenje arterija bilo je nakon prve godine 5 posto jae nego na poetku, a nakon pet godina pogoranje je bilo 27 posto. Stoga ne iznenauje
to su, u usporedbi s Ornishevim pacijentima, pacijenti u kontrolnoj skupini doivjeli dvostruko vie akutnih tegoba na srcu - srane udare, ugradnju
koronarnih premosnica (bypass) i angioplastiku.31
Promjene u prehrani potakle su i druge pozitivne reakcije. Napadi angine pektoris pali su 91 posto kod pacijenata u Ornishevu programu. Opale
su razine kolesterola, a omjer izmeu LDL i HDL kolesterola popravio se.
Osim toga, Ornishevi pacijenti izgubili su u prosjeku oko 12 kilograma tijekom prve godine programa, dok je tjelesna teina u kontrolnoj skupini
jedva pokazala ikakvu promjenu.32
Ornish kae: Mnogi lijenici i dalje tvrde da je savreno razumno lijeiti srana oboljenja visoko rizinim operacijama ugradnje koronarnih
premosnica i angioplastike. U isto vrijeme, prozvat e vegetarijansku prehranu, redovitu tjelovjebu i upravljanje stresom previe radikalnim. Ja,
osobno, ne razumijem kako lijenici mogu svojim sranim pacijentima
preporuiti da se podvrgnu velikom operativnom zahvatu prije nego su
pokuali bolest lijeiti bez operacije. Vjerujem da bi veina sranih bolesnika radije izabrala promjene u prehrani i nainu ivota nego operaciju
na srcu. A najnovija istraivanja, koja su primijenila najnapredniju tehnologiju ispitivanja, vrsto stoje na naoj strani.
William C. Roberts, dr. med., glavni urednik amerikog medicinskog
asopisa za kardiologiju American Journal of Cardiology slae se s njim:
Dr. Ornish je na pravom putu, a mi mu se trebamo pridruiti.
UGODAN NAIN DA OZDRAVITE
Svake godine organizacija Preventive Medicine Research Institute
(Institut za istraivanje preventivne medicine) dr. Ornisha u hotelu
Claremont u Barkeleyju, u Kaliforniji, prireuje etiri skupa koji traju po
tjedan dana. Na njih dolazi i do stotinu novih i starih, dugogodinjih paci-
18
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 19
Srce i dalje kuca
jenata. Poput Wernera, mnogi su neko imali tako teko srano oboljenje
da vie nisu mogli hodati. Obroci su prava sveanost tih sastanaka - prilika da sudionici kuaju najbiranije slastice vegetarijanske kuhinje u zemlji.
Deseci bivih i novih sranih pacijenata skupljaju se oko stola, smiju se i
priaju dok uivaju u tjestenini, juhama i svim vrstama posebnih jela.
lanak koji je 1994. godine izaao u asopisu Forbes, iako je priznao
uspjeh Ornishevih pacijenata koji su se pridravali programa, kritizirao je
prehranu koju on preporuuje kao asketsku i radikalnu. Takve rijei,
bilo da potjeu od savjetnika u vladi, konvencionalnih lijenika ili popularnih medija, pogreno predstavljaju bezbrojne mogunosti veganskih i
vegetarijanskih obroka koji su ivopisni, ukusni i zadovoljavajui. Iako je
moda radikalno rei da ukusna hrana pomae u lijeenju sranih tegoba,
nazvati prehranu koju preporuuje dr. Ornish asketskom jednostavno je
neumjesno: recepti koje su Ornish i njegovi pomagai prikupili izvanredno
su ukusni.
Gotovo treina Ornisheva bestselera Dr. Dean Ornihs's Program for
Reversing Heart Disease (Program dr. Deana Ornisha za izljeenje sranih
oboljenja) posveena je receptima i pripremanju hrane. Neki od vodeih
kuhara u zemlji radili su na naim receptima, objanjava Ornish. Oni su
napravili prilagoene verzije poznatih tradicionalnih jela kao i desetke
novih kreativnih jela. U knjizi su glavna jela poput linguina s peenom
crvenom paprikom i umakom od rajica sa zainima, prepreni burito s
grahom, indijski curry, varivo od povra u jugozapadnom stilu i jo mnogo
toga. Meu njima nema dosadnih obroka.
Ljudima koji se moda nevoljko rastaju od mesa odjednom Ornish u
svojoj knjizi savjetuje postupni prijelaz. Tako se u prehranu mogu polako
uvoditi zamjene za sir, jaja, ribu, crveno meso i perad. Ornish ne preporuuje striktno vegansku dijetu, pa doputa povremeno bjelanjak jajeta, ili
predlae nemasni jogurt kao zain za salatu, ali upute su vrlo jasne: Koliko
god je to mogue, meso, jaja i mlijene proizvode bogate mastima i kolesterolom zamijenite povrem, itaricama i mahunarkama siromanima
mastima i kolesterolom. Promjena je laka ako se slijede recepti koji su
izabrani da bi zadovoljili zahtjevne sladokusce. I, iako to nije izriito
naznaeno, kuhanje i uivanje u ovim primamljivim jelima moe lako
postati zabava koja smanjuje stres.
Ornish i njegovi kolege dobro znaju da predodbu da je vegetarijanska
i veganska hrana bezukusna, jednolina i neobina treba to prije promijeniti. To nije prehrana odricanja, tvrdi se u Ornishevoj knjizi. Upravo
suprotno, to je prehrana koja je raznolika i bogata bojama i okusima -
19
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 20
svjee povre, snani i aromatini zaini, pune cjelovite itarice, ukusne

mahunarke, elegantne tjestenine i slatki, zavodljivi voni deserti. Tu ima
dovoljno ukusnih i krasnih jela da svakog dana u mjesecu moete kuhati
neto drugo. A ubrzo ete biti zahvalni na oputenom, ugodnom osjeaju
sitosti i zadovoljstva nakon tih obroka.
VEGAN, ALI POD DRUGIM IMENOM
Robert Siegel je kuhar koji oboava kuhati i oboava jesti. Neko je i sam
bio u vrlo rizinoj skupini za dobivanje srane bolesti. Svi muki lanovi
moje obitelji imali su etverostruku operaciju ugradnje srane premosnice, kae Siegel. Poeo je uzimati lijekove za srce kad je imao 42 godine
i lijenici su mu rekli da e ih morati uzimati do kraja ivota. Sljedeih
osam godina Siegel je dvaput dnevno uzimao tablete. Ali na svoj pedeseti roendan zakljuio je da mu je dosta. Bio sam debeo i stalno mi je bilo
zlo, kae on.
Kako bi prirodnim nainom snizio razinu svog kolesterola u krvi, Siegel
je prestao jesti meso i postao tzv. lakto-ovo vegetarijanac (koji i dalje jede
jaja i mlijene proizvode). Osjeao se bolje, ali kolesterol jedva da mu je
opao, a tjelesna teina bila mu je ista. Zato? I dalje je jeo jaja, mlijene
masti i kuhao s poprilinim koliinama ulja.
Tada je Siegel otkrio rad lijenika kao to su Dean Ornish i John
McDougall (autor knjige The McDougall Program, plana prelaska na potpuno vegansku prehranu) i odveo svoj osobni zdravstveni pokus jedan korak
dalje.
Uspio sam. Preao sam na vegansku prehranu s malo masti, sjea se
Siegel. I pogodite to se dogodilo? Poeo sam se zaista dobro osjeati.
Smanjila se razina kolesterola. Imao sam mnogo vie energije i nedugo
zatim mogao sam prestati uzimati lijekove.
Radei kao ef-gurman 25 godina, Siegel je znao da ga nezanimljiva
prehrana nee zadovoljiti. Poeo je prilagoavati svoje stare recepte i
izmiljati nove sve dok nije sastavio impresivan repertoar. Veganska prehrana, objanjava Siegel, ne znai gubitak ili rtvovanje, samo drugaije
izbore - i tako mnogo izbora! Siegel se osmjehuje, kako to ini samo istinski hedonist, kad opisuje raznolika jela od tjestenine, mahunarki, itarica,
povra, voa, bilja i zaina koji su mu na raspolaganju.
Siegel poduava zdravo kuhanje i nedavno je objavio knjigu pod naslovom Fat Free and Delicious: 176 Tasty Fat Free and Ultra Low Fat Recipes
(Nemasno i ukusno: 176 slasnih recepata bez masnoa ili s vrlo malo
20
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 21
Srce i dalje kuca
masnoa). Svi su recepti veganski, iako Siegel izbjegava taj termin, zamjenjujui ga - oprezno - vegetarijanskim. Veganizam, vegetarijanizam - to
sve zvui tako ozbiljno. Ovdje se ne radi o - izmima, kae Siegel. Radi
se o tome to ete jesti za veeru. Radi se o tome da se zabavljate i dobro
osjeate. Ja to jednostavno zovem zdravom prehranom.
Siegel je jo krupan, iako oito u dobroj formi i pun snage i smije se od
srca. On visoko cijeni uivanje u ivotu i ivotne uitke.
Neki mi ljudi rado govore da se hranim radikalno, primjeuje on. Pa,
ja mislim da je radikalno kad vas na nosilima odvezu u bolnicu i zakljue
da vam je potrebna operacija vrijedna 40.000 dolara. Mislim da je radikalno kad vam otvore prsni ko i izvade dijelove arterija u nogama pa ih
priiju na vae srce.
To je radikalno. Jesti grah i ukusno povre i itarice nije radikalno.
21
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 22
2.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 23
Smanjite izglede da dobijete rak
Sve brojniji znanstveni dokazi pokazuju da prehrana siromana

mastima, temeljena na vou, povru, itaricama i mahunarkama
moe obraniti od mnogih vrsta raka. Strunjaci sada govore da bi
Amerikanci mogli smanjiti svoje izglede da dobiju rak za polovicu prijeu li na vegetarijansku, a pogotovo vegansku prehranu.

Moja baka imala je mnogo toga zajednikog s Wernerom
Hebenstreitom (o kojem smo pisali u prethodnom poglavlju). Poput
Wernera bila je idovka koja je ivjela u Europi kada su nacisti doli
na vlast. ivjela je u Norvekoj s muem i njihove dvije keri, ali
nakon to su nacisti odveli mog djeda u koncentracioni logor, baka
Rexie pobjegla je sa svoje dvije djevojice. Konano su se nastanile
u New Yorku gdje je moja baka radila za norveku vladu podiui
moju majku i tetu.
Moja majka i baka Rexie uvijek su bile bliske, ali se baka1961.,
godinu dana nakon to je moja majka diplomirala na koledu i udala
se, vratila u Norveku i uselila u svoju staru kuu. Iako su ih dijelile
tisue kilometara, moja majka i baka ostale su vrlo bliske i povezane.
Znam to jer sam kao mali ja donosio kui potu nakon kole. Meu
pismima esto bih naao tanko avionsko pismo iz Norveke. Ta su
pisma bila otisnuta na prozirnom plavom papiru i esto su nakon
dugih prekooceanskih letova bila zguvana i iskrzana. Moja bi majka
uvijek najprije otvarala te krhke poruke.
Moja bi majka dobila barem jedno avionsko pismo svakog tjedna.
A tada su usred moje posljednje godine u srednjoj koli bakina pisma
iznenada prestala stizati. Jedne veeri, nakon to ve dva tjedna nije
bilo plavih pisama, moja je majka imala meunarodni telefonski
poziv. Kad je spustila slualicu, izala je iz sobe i zaplakala.
Baka Rexie ubrzano je gubila na teini i primljena je u bolnicu na
ispitivanja. Tjednima je ekala rezultate i konano su joj dijagnosticirali rak guterae. Moja je majka nazvala bratia koji je bio lijenik u
Norvekoj. Saznala je da je rak guterae gotovo neizbjeno neizlje-
23
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 24
iv, te da veina oboljelih ne ivi ni godinu dana nakon postavljanja

dijagnoze. Mama je rezervirala let za Norveku, znajui da e to vjerojatno biti njezin zadnji posjet. Kad je stigla, bakino se stanje sve
bre pogoravalo. Nazvala je da nam kae novosti: Jako je smravila.
Tako je slaba i krhka da ne znam koliko e dugo izdrati.
Moja je majka posjeivala baku u bolnici i ponekad je baka bila
budna i mogla je razgovarati. Ali, kako su dani prolazili, sve je manje
komunicirala. esto je samo leala poluzatvorenih oiju. Veza izmeu njih postajala je krhka - prozrana kao papir avionskih pisama.
Baka Rexie je umrla, a moja se majka vratila iz Norveke. Ponovno
je poela raditi i vratila se svojem uobiajenom ivotu. Ali smrt moje
bake ju je promijenila. Bila je tuna onako kako je nikada prije nisam
vidio, i bojala se da bi i ona mogla umrijeti od raka. Jedne mi je veeri rekla: Mnogi su umrli od raka u mojoj obitelji i s majine i s oeve
strane. Vjerojatno u i ja umrijeti od raka.
Godine 1985., kad mi je majka to rekla, njezin se strah pokazao
opravdanim. Osim izbjegavanja cigareta, inilo se da nema naina da
se znaajnije smanji rizik od dobivanja raka. Rezultati nekih istraivanja ve su pokazali obeavajuu vezu izmeu prehrane i raka, ali ta
veza jo nije bila iroko prihvaena u medicinskim krugovima.
Meutim, u vremenu otkako je umrla moja baka dogodio se znatan
napredak u znanstvenom razumijevanju raka.
Danas je rak manje zastraujui i tajanstven nego ikada dosad i za
ljude koji ele smanjiti svoje anse da ga dobiju ovo je vaan trenutak. Najbolje su vijesti da se oni koji potjeu iz obitelji s velikim rizikom vie ne trebaju osjeati bespomonima. Ustvari, oni mogu najznaajnije popraviti svoje izglede. Prehrana moe pomoi svima, a
posebno ljudima koji su u najrizinijim skupinama.
T. Colin Campbell, profesor nutricionizma i biomedicinskih znanosti na Sveuilitu Cornell, kae: Zahvaljujui naim trenutnim spoznajama o nutricionizmu, sada imamo mogunost ivjeti due i s
manje bolesti nego ikada u povijesti ovjeanstva.
KINESKI PROJEKT
Dr. Campbell upravlja Kineskim zdravstvenim projektom, koji neki
smatraju najvanijom ikad provedenom studijom o prehrani. Novine
New York Times koje su Kineskom projektu dale ime Grand Prix of
Epidemiology takoer su primijetile da je to najopsenija i naj-
24
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 25
temeljitija studija koja je poduzeta o vezi izmeu prehrane i rizika od

obolijevanja. Dr. Mark Hegsted, umirovljeni profesor nutricionizma
na Harvardu, slae se s takvom ocjenom: To je vrlo, vrlo vana studija - jedinstvena i dobro obavljena.
Kina je moda savreno mjesto za istraivanje kako hrana utjee
na zdravlje. Budui da su pojedina podruja snano povezana s lokalnom poljoprivredom, znai da se i prehrana - pa i bolesti - jako razlikuje od sela do sela. Stanovnici nekih sela hrane se gotovo veganski,
a stanovnici drugih jedu velike koliine namirnica ivotinjskog porijekla. Usporeujui uestalost oboljenja u raznim selima, istraivai
mogu odrediti koja je prehrana najzdravija. Ruralna Kina takoer je
idealna za provoenje takvog istraivanja jer njezini stanovnici obino provedu itav ivot na jednom mjestu te se itav ivot hrane i
ive na isti nain.
Osim to je Kineskom projektu na raspolaganju ovaj izvor pouzdanih informacija, od ostalih ga istraivanja dijeli i opsenost i djelokrug rada. Kineski projekt je istraivanje koje se provodi na stanovnitvu, a takve se studije obino ne smatraju najvrednijima u svrhu
donoenja vrstih zakljuaka. To je zato to veina takvih istraivanja
uzima u obzir tek nekoliko informacija o pojedinoj osobi, zbog ega
je lako posumnjati u dobivene rezultate. Na primjer, prijanje takve
studije provedene na stanovnitvu pokazale su da vegetarijanci imaju
nie stope oboljenja od raka od ljudi koji nisu vegetarijanci. Meutim,
istaknuto je da je vjerojatno da ljudi koji jedu najvee koliine povra takoer vie vjebaju i manje pue te da i to moe biti razlog to
rjee obolijevaju. Takoer je mogue da drugi naini ivota koji nisu
zabiljeeni i analizirani imaju odgovor na ovaj problem.
Prvi pokazatelj da e Kineski projekt biti istraivanje stanovnitva
dosad nedosegnutog opsega i vrijednosti bio je kada je dr. Chen
Junshi, istraiva preventivne medicine iz Pekinga, proveo studijsku
godinu radei u Campbellovu laboratoriju na Cornellu. Junshi je
Campbellu rekao da je Kineska akademija medicine prikupila podatke
o uzroku smrti 800 milijuna Kineza. Dva su znanstvenika shvatila da
bi ta dragocjena informacija mogla biti temelj za odreivanje veze
izmeu prehrane i oboljenja. Dobili su financijsku podrku National
Cancer Institutea (Nacionalnog instituta za rak) i dr. Junshi je organizirao vrlo opseno ispitivanje.
Kineska je vlada eljela da Kineski projekt bude to je mogue
struniji i dala je istraivanju svoju punu potporu, osiguravi desetke
25
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 26
lijenika i istraivaa koji su pomogli prikupljati podatke.

Znanstvenici iz Engleske, Francuske, SAD-a i drugih zemalja pridruili su se svojim kolegama iz Kine i tako su 1983. i ponovo 1989. godine preplavili ruralna podruja Kine, esto danima pjeaei od jednog
do drugog zabaenog sela. Obili su 65 razliitih okruga, pokrivajui
podruje od junih priobalnih podruja do pustinje Gobi. Sa sobom su
donijeli kompjutore i doveli u Kinu prvi faks aparat. Prikupljali su
podatke o svemu, od tjelovjebe preko puenja do zagaivaa u
pitkoj vodi. Promatrali su prehrambene navike stanovnitva, uvjete
stanovanja i intervjuirali, testirali i pregledavali svakog sudionika i
lanove njihovih obitelji i po nekoliko dana. U dijelu istraivanja provedenom 1989. godine, za svaku od 10.200 osoba zabiljeeno je vie
od 1000 razliitih podataka!
Kao rezultat, Kineski projekt imao je najvru bazu podataka o
prehrani i zdravlju koji su ikada prikupljeni. Richard Peto, jedan od
vodeih svjetskih statistiara, koordinirao je statistikim analizama
Kineskog projekta. Profesor Campbell saeo je prve rezultate: Prvi
nalazi Kineskog zdravstvenog projekta pokazuju da Kinezi koji jedu
najmanje masnoa i namirnica ivotinjskog porijekla imaju znatno
nie stope raka, infarkta i nekoliko drugih kroninih degenerativnih
oboljenja.
Campbell vrsto stoji uz svoja otkria i svoje preporuke da se iz
prehrane izbaci sva hrana ivotinjskog porijekla kao posljedica tih
otkria, jer je kineska studija sagledala prehranu i nain ivota na
vrlo sveobuhvatan nain. Veina se suvremenih istraivanja usko
koncentrira na vezu izmeu pojedinih hranjivih tvari, pojedine hrane,
pojedine bolesti i - kad je to mogue - na pojedine molekule! primijetio je Campbell. Kineski je projekt drugaiji, smatra on, jer se usredotoio na vezu izmeu cjelokupne prehrane i naina ivota i cjelokupnog zdravlja.
Jedno od prvih otkria Kineskog projekta bilo je da se slina oboljenja obino ee pojavljuju na odreenim geografskim i ekonomskim podrujima. Stanovnitvo u siromanijim, ruralnim predjelima
Kine ee je podlono bolestima koje za zemlje Zapada vie nisu
tako velika prijetnja. To su npr. upala plua, poremeaji prouzroeni
parazitima i tuberkuloza. S druge strane, siromanije, seosko stanovnitvo esto ima znatno nie stope bolesti koje se esto nazivaju
bolestima obilja ili bolesti bogataa. To ukljuuje dijabetes, srana oboljenja te rak (debelog) crijeva, dojki i plua.
26
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 27
Istraivai su otkrili da se uobiajeni oblici raka i druge bogatake bolesti ee pojavljuju u razvijenijim, urbanijim sredinama u
Kini gdje prihodi i nain ivota omoguuju da se jede vie mesa, ulja
i ivotinjskih bjelanevina. Osim toga, vie stope raka i drugih oboljenja izravno su povezane s viim razinama ukupnog kolesterola i urea
nitrogena (duik iz mokrae) u krvi. Visoke razine kolesterola mogu
se povezati s unosom masti, ivotinjskih proteina i mesa. Visoke razine urea nitrogena, proizvoda koji ostaje u krvi nakon to se bjelanevina razgradi (metabolizira), rezultat su vika proteina u prehrani.
Ljudi u ijoj prehrani prevladavaju meso, jaja i mlijeko u opasnosti su
od pretjeranog unosa bjelanevina, upozorava Campbell.
Otkrili smo da su visoke razine kolesterola u krvi povezane s
mnogim oblicima raka - ukljuujui i leukemiju, rak jetre, crijeva,
rektuma, plua i mozga, izvijestio je Campbell. Rezultati Kineskog
projekta pokazuju da s rastom koliine kolesterola i urea u krvi, raste
i uestalost raka, sranih oboljenja i dijabetesa. Rezultati projekta
takoer ukazuju da ak i male koliine hrane ivotinjskog porijekla u
prehrani utjeu na uestaliju pojavu oboljenja. Meutim, to prehrana sadri vie biljne hrane, to su nie stope oboljenja.
Prilino jednostavno - to vie jedete hranu biljnog, umjesto one
ivotinjskog porijekla, vjerojatnije je da ete biti zdraviji, kae
Campbell. Sada smatram da je veganstvo idealan vid prehrane.
Veganska prehrana - posebno ona koja sadri malo masnoa - znaajno e smanjiti rizik od oboljenja. Osim toga, veganstvo nije pokazalo
nikakvih tetnih utjecaja. U svakom pogledu, ini se da su vegani
jednako zdravi, ili ak zdraviji od vegetarijanaca i onih koji jedu meso.
KAKO SMANJITI RIZIK OD OBOLJENJA
Campbellov rad pojavio se u vrijeme intenzivnog zanimanja znanstvenika za hranu i izbor koji nam ona nudi. U SAD-u se vjeruje da je prehrana vodei faktor u 35 posto sluajeva smrti prouzroene rakom.
Cigarete i duhan ine 30 posto uzroka tih smrtnih sluajeva.1 Ako ne
puite, izbor vae prehrane bit e jo znaajniji. Walter C. Willett, s
Odjela za prehranu i epidemiologiju Sveuilita Harvard, kae da je
...kod puaa prehrana vrlo vjerojatno odgovorna za znatno vei
postotak pojave raka, moda i vie od 50 posto. 2
Kakvu vrstu prehrane preporuuje profesor Willett? Iako moramo
jo mnogo toga saznati, veina epidemiolokih podataka ukazuje da
27
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 28
je za optimalno zdravlje najbolja dijeta koja se zasniva na obilnom

unosu voa i povra. Njegove su primjedbe o zatitnim svojstvima
voa i povra detaljno razraene u nutricionistikoj literaturi. Willett
navodi vie od dvjesto studija koje ukazuju na injenicu da je kod
ljudi koji jedu vie voa i povra smanjena stopa oboljenja od raka.4
Willett pie da je njegovo vlastito istraivanje, Nurses Health Study
(Studija o zdravlju medicinskih sestara), koje je jedno od najopsenijih i vrlo cijenjeno, otkrilo: ...da ene koje jedu povre vie od
jednom dnevno imaju 20-30% smanjen rizik od raka dojke.5
UZROCI SMRTNOSTI OD RAKA3
Prehrana / 35%
Duhan / 30%
Reprodukcija i
seksualno ponaanje / 7%
Zanimanje / 4%
Alkohol / 3%
Zagaenje / 2%
Aditivi (umjetni dodaci)
u hrani / <1%
Ostalo / 18%
Ali zato voe i povre spreava nastajanje raka? Istraivaima je

iznenaujue teko odrediti koji sastojci biljaka imaju zatitno djelovanje. U 1980-ima jedan od najvanijih kandidata za istraivanje bio
je beta-karoten. Beta-karoten proizvode samo biljke. Zbog toga ne
iznenauje da ljudi koji jedu mnogo voa i povra obino imaju visoke razine beta-karotena u krvi. Godine 1981. pojavio se u asopisu
Nature vrlo utjecajan lanak koji je tvrdio da ljudi koji imaju visoke
razine beta-karotena rjee obolijevaju od raka. lanak je upozoravao
na to da bi beta-karoten mogao djelovati kao agens protiv raka te
pozivao istraivae na daljnja ispitivanja. Kao odgovor, u 1980-ima je
zapoelo est opsenih studija koje su ispitivale dodatke beta-karo-
28
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 29
tena hrani.
Istraivanja nisu ispunila oekivanja. Ne samo da dodaci beta-karotena nisu smanjili rizik od dobivanja raka, nego su stope dobivanja
raka plua ak i porasle. U izvjeu o tim alosnim rezultatima u
asopisu New Scientist je pisalo: Potraga za ivototvornim sastojkom voa i povra ovog je tjedna vraena na poetak, nakon to je
vodei kandidat - biljni pigment beta-karoten - iskljuen iz igre.6
Dvije od est velikih studija o beta-karotenu prekinute su u ranoj fazi
zbog moguih tetnih posljedica na dobrovoljce. Charles Hennekens,
koji je bio autor jedne od njih, napisao je: Ti rezultati sada nam jasno
govore da beta-karoten nije arobni metak za iroku populaciju - uzimanje beta-karotena u obliku suplemenata, odnosno dodataka hrani,
nije jednako prehrani koja je bogata voem i povrem.7
Ali William von Eggers Doering sa Sveuilita Harvard kae da je
prerano iskljuiti beta-karoten. Dr. von Eggers Doering smatra da je
problem u tome to proizvoai dodataka prehrani sintetiziraju samo
jedan tip beta-karotena za prodaju, a u vou i povru prirodno postoje brojne druge varijacije. Sve dok se ne testiraju svi tipovi beta-karotena koji se mogu nai u biljnoj hrani, bit e prerano rei da betakaroten nije djelotvoran.
Istraivai su proveli i sline studije o utjecaju vitamina C i vitamina E - koji se kao i beta-karoten primarno nalaze samo u biljkama na ljudsko zdravlje.8 Meutim, dobili su mnotvo na slian nain
beznaajnih rezultata kada su dobrovoljcima davali dodatke prehrani.
I ponovno, moda su testirali pogrene molekule. Dodaci vitamina E
sadre samo jedan lan obitelji tokoferola, dok ih se u biljkama nalazi najmanje osam. Kao i kod beta-karotena, bilo koji od tih drugih
tipova vitamina mogao bi nuditi zatitu onima koji jedu povre.
Dok se ini da su dodaci prehrani neuinkoviti, dokazi da voe i
povre titi od raka nikad nisu bili vri. Jedan pregled neuspjeha
suplemenata vitamina C i E, te beta-karotena, koji je 1996. godine
izaao u asopisu Journal of the American Dietetic Association, primjeuje: Strunjaci za prehranu moraju uvidjeti mogunost da ti
mikronutrienti, posebno vitamin C i karotenoidi, mogu jednostavno
oznaavati neki drugi bioloki aktivan sastojak.... koji je zapravo aktivni agens. Dakle, znanstveno utemeljena strategija koja se trenutno
preporuuje kao preventiva kod oboljenja jest usredotoiti se na prehranu, kao to je, na primjer, jesti vie voa i povra. 9
Drugi imbenik koji smanjuje uinkovitost dodataka prehrani jest
29
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 30
injenica da ih tijelo esto teko apsorbira. Na primjer, istraivai su

otkrili da su quercetin glikozidi moan bioflavonid koji bi mogao biti snaan antidot raka. Luk sadri visoke razine tih glikozida, a supstancija se
moe kupiti i u tabletama kao dodatak hrani. Kada su istraivai proveli ispitivanje s jednakim koliinama qurcetin glikozida u obliku luka i u
obliku tableta, otkrili su da tijelo moe apsorbirati 52 posto tih bioflavonida u obliku luka, ali samo 24 posto kada ih se uzima u tabletama.10
Neuspjeh ovih ispitivanja dodataka prehrani trebao bi nas pouiti
neemu: moda ne znamo tono to je tvar koja djeluje protiv raka,
ali sasvim sigurno znamo gdje se ona nalazi. Kao to kae profesor
Campbell: Svaki zalogaj voa i povra opskrbljuje tijelo brojnim i
snanim antikancerogenim supstancijama. Znanstvenici su se moda
namuili izolirajui te agense, i oni moda ne djeluju pojedinano kao
dodaci hrani, ali sada vie nije u pitanju da voe i povre vrlo uinkovito djeluje protiv raka.
MOGUI NAINI NA KOJE VOE I POVRE SPREAVA NASTANAK BOLESTI
Antioksidantsko djelovanje
Modulacija enzima koji detoksificiraju (iste) tijelo
Stimulacija imunolokog sustava
Smanjenje nakupljanja i zgruavanja krvnih ploica
Promjene u metabolizmu kolesterola
Modulacija koncentrata steroidnih hormona i metabolizma hormona
Sniavanje krvnog tlaka
Antibakterijsko i antivirusno djelovanje
Preuzeto iz asopisa American Journal of Clinical Nutrition12
Dok se znanstvenici mue odreujui koje su to specifine tvari u

hrani koje tjeraju bolest, istodobno poinju shvaati sveukupni nain
na koji biljna hrana titi. Jedno izvjee iz 1999. godine, objavljeno u
asopisu American Journal of Clinical Nutrition, ukazuje da hrana biljnog porijekla titi tijelo od oboljenja na najmanje osam moguih naina (vidi tablicu na str. 30).11 Neke je povoljne utjecaje lako razumjeti, npr. sposobnost biljne hrane da snizi krvni tlak i da potakne rad
imunolokog sustava. Drugi su utjecaji moda pomalo ezoterini, kao
mogunost biljne hrane da smanji zgruavanje krvi to moe dovesti
do stvaranja naslaga u koronarnim arterijama.
30
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 31
OBRAANJE POZORNOSTI
Izjave T. Colina Campbella o opasnostima konzumiranja hrane ivotinjskog porijekla jo su znaajnije kad
se uzme u obzir njegov odgoj i obrazovanje. Odrastao
je na seoskom imanju u Virginiji, gdje mu je kao djeaku glavna zadaa bila musti krave. Njegova doktorska
disertacija istraivala je nove metode rastue koliine
proteina kod stoke. Sve do sredine 1980-ih, kada je
Campbell poeo dobivati rezultate svojih nutricionistikih studija, on i njegova obitelj svakodnevno su jeli
meso. Ali kad su poeli stizati rezultati Kineskog projekta, naveli su ga da sve vie prelazi na vegetarijansku prehranu, da bi danas
bio vegan. Osim toga, on i njegova ena Karen podigli su petero djece koja
se hrane iskljuivo biljnom hranom.
Campbell je studirao nutricionizam, biokemiju i toksikologiju na M.I.T.-u i
Sveuilitu Cornell, gdje je prozvan Jacob Gould Shurman Professor of
Nutritional Biochemistry. On je 1996. godine na prvu godinu studija uveo
predmet o vegetarijanskoj prehrani, to je prvi takav sluaj na nekom
veem sveuilitu. Predmet je od samog poetka izazvao veliko zanimanje
pa ga nisu mogli sluati svi zainteresirani, a meu njima nisu bili samo
redovni studenti nego i osoblje Sveuilita Cornell te zainteresirani javni
djelatnici. Campbell je takoer stariji savjetnik za znanost pri Amerikom
institutu za istraivanje raka (American Institute of Cancer Research) i
autor je vie od 300 znanstvenih publikacija.
Campbell, kojem su danas 62 godine, postao je vodei znanstvenik koji
zagovara prehranu temeljenu iskljuivo na hrani biljnog porijekla. Njegov je
rad, meutim, nailazio na otpor dijela znanstvenika. Veliki je problem to to
su mnogi od njih cijelog ivota radili kao nutricionistiki znanstvenici i sada
nevoljko mijenjaju svoja stajalita, kae Campbell. Drugi je problem to to
je vegetarijanstvo u prolosti bilo esto povezivano s poneto dogmatskim
sustavom vjerovanja, i odreenoj hrani vatreno su se pripisivale oznake
ispravno i krivo. Campbell predlae da obje strane malo popuste kako
bi se lake doprlo do istine. Vegetarijanstvo i veganstvo trebalo bi biti
podlono objektivnijoj i otvorenijoj znanosti, a sljedbenici takvih vrsta prehrane trebaju svoj izbor braniti injenicama, a ne slijepim uvjerenjem i pretjeranim tvrdnjama.
Kada je Campbell, nekadanji istraiva ivotinjskih proteina, shvatio da
njegove studije pokazuju da je ivotinjska hrana nezdrava, poduzeo je
divovski korak i preusmjerio svoju karijeru. Ali, to je ono to svaki dobar
znanstvenik i treba uiniti, kae on. Obratio sam pozornost na ono to su
mi znanstveni dokazi govorili.
31
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 32
RAK (DEBELOG) CRIJEVA, RAK DOJKE I RAK PROSTATE

Rak crijeva i rak dojke dvije su najtee izljeive vrste raka u SAD-u.
Uzmimo ih kao primjer kako bismo vidjeli koliko prehrana moe utjecati na prevenciju raka.
Od svih vrsta raka rak crijeva najizravnije je povezan s izborom
prehrane.13 Obolijevanje od raka debelog crijeva i rektuma kod
adventista sedmog dana u SAD-u manje je ak za 40% nego kod ostalog stanovnitva.14 Budui da oko polovica adventista ne jede meso,
istraivai vjeruju da je prehrana vjerojatno najvaniji razlog za nie
stope raka meu njima.15
U knjizi Dietitians Guide to Vegetarian Diets (Vodi kroz vegetarijanske naine prehrane za strunjake), Mark i Virginija Messina odredili
su brojne razloge zato vegetarijanci rjee obolijevaju od raka crijeva. Oni primjeuju da je kod vegetarijanaca proliferacija, ili razmnoavanje, stanica u crijevu smanjena16 pa postoji manja mogunost da
se razviju tumori te da vegetarijanci imaju manje koncentracije
potencijalno kancerogene une kiseline. Vegani imaju jo nie razine te kiseline17, vegetarijanci imaju nii pH u crijevima, to moda
smanjuje broj enzima koji pretvaraju unu kiselinu u kancerogenu
sekundarnu unu kiselinu18.
Klju svega moglo bi biti to to vegetarijanci i vegani jedu vie vlakana, to pomae vrlo brzom uklanjanju suvinih i tetnih tvari iz probavnog trakta19. To moda ograniava vrijeme kontakta kancerogenih
tvari koje se nalaze u izmetu sa sluznicom crijeva.20 Voe, povre i
itarice sadre velike koliine vlakana, dok meso ne posjeduje prehrambena vlakna. Iako neki ljudi koji su zabrinuti za svoje zdravlje
dnevno uzimaju suplemente vlakana, nedavni znanstveni dokazi
pokazuju da je raznolikost biljnih vlakana koja se probavljaju gotovo
jednako vana kao i unos samog vlakna. Dakle, pametno je uzimati
hranu koja sadri razliita vlakna.
Rak dojke velika je prijetnja u SAD-u, ali studije ukazuju da se rizik
moe smanjiti prehranom. Smrtnost od raka dojke u SAD-u tri puta je
vea nego u Meksiku, etiri puta vea nego u Japanu i pet puta vea
nego u Kini21. Brojke su blisko povezane s koliinama hrane ivotinjskog porijekla koje se konzumiraju u svakoj od navedenih zemalja.
Jedno ispitivanje iz 1995. godine bilo je prvo od triju nezavisno provedenih studija koje su pokazale da veganska hrana titi od raka
dojke. Ispitivalo se 115 vrsta hrane i pia. Zakljuak je bio: Unos
32
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 33
voa i povra bio je neovisno povezan sa statistiki znaajnim smanjenjem rizika od dobivanja raka dojke... a ni jedna druga prehrambena skupina nije pokazala znaajnu povezanost.22
Jedna druga studija raka dojke, provedena 1996. godine, ispitivala
je ulogu hranjivih tvari na rak dojke. Prouavale su se 64 prehrambene kategorije te se otkrilo da ih je etiri povezano s rakom dojke:
meso, crveno meso, zasiene masti i ukupne masti. Crveno meso
pokazalo je najveu povezanost.23
Jedna druga studija, iz 1996. godine, otkrila je da su ene imale
manje izglede da obole od raka dojke to su jele vie povra.24 Meutim,
studija nije mogla tono imenovati hranjive tvari u povru koje su za to
zaslune. Autori studije susreli su se s istim problemom koji smo spomenuli kod istraivaa beta-karotena. Naime, iako je lako uvidjeti da
povre smanjuje anse za obolijevanje od raka, vrlo je teko izdvojiti za
to zaslune supstancije u povru. Autori sugeriraju da pojedine hranjive
tvari iz biljne hrane moda ne smanjuju rizik same po sebi, nego da tako
djeluje unos cjelovitog voa i povra. Oni takoer vjeruju da u vegetarijanskoj prehrani moda postoje drugi, jo neidentificirani, sastojci koji
imaju jo veu zatitnu ulogu od onih koji su prouavani.25
Tijekom 1990-ih postalo je jasno da prehrana snano utjee na
rizik od raka crijeva i raka dojke. Meutim, sve donedavno, nije bilo
jasne veze izmeu prehrane i raka prostate. Studije koje su ispitivale povezanost izmeu prehrane i raka prostate davale su proturjene
rezultate. Mnoge od njih bile su ili nedovoljno opsene ili nisu ukljuivale dovoljne koliine voa i povra.
U sijenju 2000. godine National Cancer Institute objavio je veu i
bolje osmiljenu studiju koja je otkrila da bi mukarci prehranom zaista mogli znaajno smanjiti rizik od raka prostate. Iako istraivai iz
National Cancer Institutea nisu pronali vezu izmeu unosa voa i
rizika obolijevanja od raka prostate, utjecaj povra bio je zapanjujui. Kod mukaraca koji su svakog dana jeli barem tri puta dnevno
povre postojao je 48 posto manji rizik od raka prostate nego kod
mukaraca koji su povre jeli samo jednom dnevno.26 Osim toga, ta
je studija otkrila da glaviasto povre, kao to su brokula i kupus,
ima jo vee zatitno djelovanje od drugog povra.
HRANA IVOTINJSKOG PORIJEKLA KAO POKRETA RAKA
Iako je otkrivanje antikancerogenih agensa u biljkama bilo tee nego
33
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 34
to se oekivalo, istraivai su bili mnogo uspjeniji u rjeavanju

druge strane jednadbe - otkrivanju koje supstancije u ivotinjskim
proizvodima poveavaju rizik od dobivanja raka. Tijekom 1980-ih i
1990-ih biokemiari su otkrili da namirnice ivotinjskog porijekla
sadre brojne sastojke koji mogu pokrenuti rast kancerogenih tumora ili ubrzati njihovo irenje. Istraivai se sada posebno bave slobodnim radikalima, razredom molekula koji se esto nalazi u kuhanom
mesu. Slobodni radikali otkriveni su u ranim 1980-im i otada privlae
sve vie panje, jer je njihovo djelovanje sve jasnije.
Slobodni radikali su u biologiji sitni lopovi koji vas zaskoe u mranoj ulici. Oni ruju vaim tijelom u potrazi za atomima kisika koje
mogu ukrasti od zdravih stanica. Oni prodiru kroz zatitne opne stanica traei slabo povezane atome kisika. U toj pljaki nema tankoutnosti - nakon susreta sa slobodnim radikalima, napadnute stanice
DNA esto zavre oteene. Te oteene stanice kasnije mogu predstavljati veliku opasnost za tijelo. Kada se takve stanice ponu dijeliti, njihov oteeni DNA moe stvoriti stanice raka. Supstancije koje
mogu prouzroiti ta genetska oteenja nazivaju se mutageni ili karcinogeni.
Moda su najopasnija skupina slobodnih radikala heterocikliki
amini (HA). Jedan tim istraivaa upozorava da ti spojevi posjeduju
mnogo veu mutagensku aktivnost nego drugi tipini mutageni-karcinogeni... Poeljno bi bilo unos heterociklikih amina svesti na minimum.27
HA nastaje u mesu kada se termiki obrauje (kuha ili pee). Kad
su istraivai ispitivali u kojim namirnicama nastaje najvie heterociklikih amina, eksperimentirali su prei hamburgere od mljevene
govedine, slaninu i burgere od tempeha (veganske hrane na bazi
soje). Otkrili su da su tijekom kuhanja hamburgera i slanine razine
heterociklikih amina bile znaajne. Nasuprot tome, kuhanje tempeha uope nije izazvalo pojavu ovih supstancija.28
Zagrijavanje bilo koje hrane u procesu kuhanja uzrokuje stvaranje
odreenih karcinogenih materijala. Dakle, premda kod burgera od
tempeha nisu otkriveni HA mutageni, u njima tijekom kuhanja mogu
nastati drugi karcinogeni sastojci. Meutim, jednako dugo razdoblje
kuhanja proizvest e mnogo snanije karcinogene u mesu nego u tim
burgerima od soje. Kad su istraivai ispitali ukupnu koliinu karcinogena, otkrili su da kad se dobro ispre, govedina i slanina imaju 44
do 346 puta veu mutagensku aktivnost nego poslastice od soje.29
34
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 35
U studiji o heterociklikim aminima koju smo upravo opisali vrijeme kuhanja i temperature bile su pomno praene u laboratorijskim
uvjetima. Jo vjerniju sliku o riziku dobivamo kad uzmemo u obzir
prosjean restoran brze hrane, gdje vrijeme peenja i temperature
nisu strogo nadzirani. Skupina istraivaa prouavala je heterociklike amine naene u mesu koje je kupljeno u razliitim restoranima
brze hrane. Otkrili su da mutagenost moe varirati i vie od deset puta
od jednog do drugog hamburgera.30
Kao i kod ostalih slobodnih radikala, HA-ovi se stvaraju u jo
veem broju kad se poveaju temperature i vrijeme kuhanja. Zbog
sve uestalijih i ozbiljnijih problema oko nesigurnosti namirnica,
mnogi restorani sada kuhaju meso due i na viim temperaturama
nego ikada. Na primjer, nakon to su Jack-in-the-Box hamburgeri
1993. prouzroili infekciju velikih razmjera bakterijom E.coli, taj je
lanac restorana poveao temperature peenja kako bi zajamio burgere sigurne za zdravlje. Iako dua i jaa termika obrada moe sprijeiti zarazu E.coli, ona takoer poveava dugoroni rizik od raka
zbog vee koliine heterociklikih amina u mesu.
Kod ljudi koji stalno jedu meso poveana je mogunost obolijevanja
od raka. Jedna vrlo velika studija, koja je ukljuivala 6000 osoba,
objavljena u asopisu British Medical Journal, zakljuila je da ljudi koji
jedu meso imaju dvostruko vee izglede da umru od raka nego vegetarijanci.31 Nakon usklaivanja imbenika koji nisu povezani s prehranom, vegetarijanci su i dalje imali 40 posto manji rizik od osoba koje
su jele meso!
Te rezultate potvruju studije provedene u Britaniji32, Njemakoj33,
Japanu34 i vedskoj35. Sve su one pokazale da osobe koje jedu meso
imaju vie stope smrtnosti od svih vrsta raka nego vegetarijanci.
Campbellov Kineski projekt pokazuje da nema samo meso mo da
potakne nastajanje raka, nego svi proteini ivotinjskog porijekla.
Campbell takoer citira druge studije koje pokazuju da karcinogeneza moe biti potaknuta ivotinjskim bjelanevinama i ugaena
biljnim bjelanevinama.
ini se da u tijelu, kad jednom dobije sve proteine koji su mu
potrebni - to je otprilike samo 8-10 posto sveukupne prehrane suvini proteini poinju hraniti prekancerogene tvorevine i tumore,
kae Campbell. Prosjena amerika prehrana sadri vie od dvostruko proteina nego to je potrebno, a veliki dio njih je iz mesa, jaja ili
mlijenih proizvoda.
35
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 36
Pitao sam Campbella koje su koliine mesa, mlijeka ili jaja sigurne
za zdravlje.
Mislim da rizik poinje ve prvim zalogajem, a daljnjim se jedenjem samo uveava. Razliiti ljudi razliito reagiraju, ali je najsigurnija prehrana potpuno veganska, kae on.
Zato onda, pitao sam ga, neki ljudi koji dugo jedu meso ipak ne
dobiju rak?
Mogli biste postaviti isto pitanje i kad se radi o puenju, odgovorio je. Neki ljudi pue pedeset godina i ne obole od raka. To vrlo vjerojatno ovisi o rizinom pragu. Rizini prag pokazuje koliko neka
osoba moe podnijeti neke tvari prije nego oboli. Smatram da za
ljude s niskim rizinim pragom i najmanje koliine ivotinjske hrane
mogu znatno poveati rizik. S druge strane, postoje ljudi koji su jako
otporni na opasnosti namirnica ivotinjskog porijekla. Problem je,
naravno, u tome to je teko predvidjeti svoj rizini prag. Moete
stvoriti odreenu sliku o svom rizinom pragu prema obiteljskoj povijesti bolesti, ali on e se svejedno jako razlikovati od pojedinca do
pojedinca.
IRENJE INFORMACIJA
Profesor Campbell namuio se pokuavajui objaviti svoju poruku.
Moj put tijekom zadnjih dvadeset godina bio je prilino teak. Zato
se znanstvenik Campbellova ugleda suoio s tako snanim otporom?
Djelomino je to zato to su se mnogi njegovi kolege istraivai nutricionisti obrazovali u vrijeme kada su se meso i mlijeni proizvodi
smatrali osnovnom hranom. Na mnogim su vanim poloajima ljudi
koji e nevoljko preispitati uvjerenja koja su godinama gajili. Takoer
je alosna injenica da mnogi strunjaci za prehranu dobivaju
potpore i razne oblike financiranja kako bi branili interese raznih
mesnih industrija i industrija mlijenih proizvoda.
Imamo vrlo mnogo ljudi u zajednici koja se bavi nutricionizmom
koji nikada nee dopustiti da veganstvo bude poteno ispitano, kae
Campbell. Oni su vrsto uvjereni da je hrana ivotinjskog porijekla
sastavni dio prehrane ovjeka i svim se silama dre tog uvjerenja bez
obzira na znanstvene dokaze kojih je sve vie. Ne biste vjerovali koliko me kritiziraju znanstvenici koji se nisu ni potrudili proitati moje
lanke.
Pa ipak, unato tekoama koje je imao, Cambellovi se stavovi sve
36
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 37
vie prihvaaju. Postoji razdoblje izmeu samog otkria o prevenciji

raka i javnog odobravanja te provedbe u praksi. Veina otkria o prehrani i raku koji su opisani u ovom poglavlju zbili su se izmeu 1980.
i 1995. Najnovije preporuke o prehrani tek se oblikuju prema tim
otkriima. Kako e istraivai bolje baratati podacima o tome koje
hranjive tvari u vou i povru smanjuju rizik od raka, vlada SAD-a e
vjerojatno jae i ee naglaavati da treba jesti vie povra.
U meuvremenu, American Cancer Society u izdanju iz kasne
1996. godine svoju preporuku poinje zapaanjem: Uvoenje zdrave
prehrane i tjelovjeba u svakoj ivotnoj dobi, od djetinjstva do starosti, moe ojaati zdravlje i smanjiti rizik od raka.36 Nakon toga preporuke postaju konkretnije i navode koju bi hranu trebalo jesti a koju
izbjegavati. Ljudima se savjetuje da ogranie unos mesa, posebno
onog bogatog mastima. A preporuka se ne zaustavlja na tome ponekad zvui kao da ju je napisalo Vegansko udruenje - nego dalje
nabraja: U svojim obrocima prednost dajte grahoricama, itaricama
i povru kako biste lake preli na prehranu koja sadri mnogo vie
namirnica biljnog nego ivotinjskog porijekla.37
Poruka je nedvosmislena. Preporuka sadri etiri glavne postavke.
Prva je da se jede vie hrane biljnog porijekla, a druga da se jede
manje masti i hrane ivotinjskog porijekla. (Zadnje dvije odnose se na
vjebanje i alkohol.)
PREPORUKA AMERIKOG DRUTVA ZA RAK (AMERICAN CANCER

SOCIETY) O PREHRANI, NUTRICIONIZMU I PREVENCIJI RAKA (1996.)
1. Neka najvei dio vae hrane bude biljnog porijekla.
Jedite pet ili vie obroka voa i povra svakog dana.
Jedite i drugu hranu biljnog porijekla kao to su kruh, itarice, proizvodi od
itarica, ria, tjestenina ili grahorice nekoliko puta svakog dana.
2. Ograniite unos masne hrane, posebno masti ivotinjskog porijekla.
Birajte hranu koja ne sadri mnogo masti.
Ograniite unos mesa, posebno mesa bogatog mastima.
3. Budite fiziki aktivni. Postignite i odravajte zdravu tjelesnu teinu.
Barem umjereno vjebajte 30 minuta ili due nekoliko dana u tjednu.
Odravajte svoju tjelesnu teinu u granicama normale.
4. Ograniite unos alkohola, ako ve pijete.
37
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 38
Ipak, u toj se preporuci ni jednom izriito ne preporuuje veganska ili

vegetarijanska prehrana. Zbog toga sam kontaktirao s predsjedavajuom tijela koje je napravilo nacrt preporuke, Marion Mestle, doktoricom znanosti, M.P.H (magistra za javno zdravstvo). Pitao sam dr.
Mestle da usporedi rizik od raka kod vegetarijanaca i openiti rizik.
Njezin je odgovor bio: Kod vegetarijanaca i vegana rizik od raka
manji je za jednu treinu do jedne polovice nego kod svejeda.38
Physicians Committee for Responsible Medicine (PCRM - Komitet
lijenika za odgovornu medicinu) preporuuje vegansku prehranu iako se u popularnoj literaturi koju izdaju obino upotrebljava rije
vegetarijanstvo, nesumnjivo zato to je ono prihvatljiviji termin u
javnosti te jer se smatra da je lake pridravati se vegetarijanske prehrane koja odobrava jaja i mlijene proizvode. U brouri koju ova
nevladina organizacija izdaje za javnost kae se: Iako lakto-ovo vegetarijanstvo ima niz prednosti, veganska je prehrana ipak najzdravija i
smanjuje rizik od niza zdravstvenih tekoa. Takoer i: Glavni ubojica Amerikanaca - srana oboljenja i modani udar - znatno se rjee
pojavljuju kod osoba koje se hrane primarno biljnim proizvodima.
PCRM je idealnom proglasio prehranu koja sadri odgovarajue
koliine iz etiri skupine namirnica: povre, cjelovite itarice, voe i
mahunarke. Meso, jaja i mlijeni proizvodi posve su izuzeti u preporuci PCRM-a. Potpuniji popis preporuenih namirnica i informacije
kako da doete do podataka ove skupine nai ete na kraju knjige u
Dodatku.
PCRM ini oko 3400 lijenika i 60.000 lanova nemedicinskih struka, pod vodstvom dr. Neala Barnarda. Misija ove skupine je da promovira nutricionizam, preventivnu medicinu, etika istraivanja i medicinu koja se temelji na suuti za druge. Tako ova skupina nudi na mnogo
naina vodstvo i svijest koja nedostaje drugim institucijama.
Ni jedna druga velika organizacija koja se bavi zdravljem jo nije
objavila da je veganstvo najdjelotvorniji nain da se smanji rizik od
dobivanja raka. Openito se savjetuje da se ogranie namirnice
ivotinjskog porijekla umjesto da se izbace iz prehrane. Ako ivotinjska hrana uzrokuje rizik (a sada to moraju priznati i najzagrieniji tradicionalno usmjereni nutricionisti), zato se ljudima ne govori da je
najbolje rjeenje potpuno ih ukloniti iz prehrane? Nije li veganska
prehrana najsigurniji nain da se ogranie namirnice ivotinjskog
porijekla?
Moda je oklijevanju da se zagovara veganstvo uzrok strah da e
38
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 39
ljudima to biti preteko pa nee napraviti nita. Ako ljudi budu mislili da e morati postati striktni vegani kako bi smanjili rizik, moda e
ih to odvratiti od toga da ponu s malim promjenama koje e im pruiti barem neku zatitu. Naravno, najbolji nain da smanjite svoj rizik
bio bi da postanete vegan, ali to ne mora imati predznak sve ili nita.
to ste blie cilju - to vie povra i voa, a manje masne ivotinjske
hrane - to je vjerojatnije da e vam se izgledi za obolijevanje od raka
smanjiti.
Campbell kae: Sada postoje vrsti razlozi da se zakljui kako je
veganska prehrana najdjelotvorniji nain za smanjivanje rizika od
raka. Ako ne elite postati iskljuivi vegan, razumno bi bilo da to
vei dio vae prehrane bude utemeljen na veganskim namirnicama.
Na taj e nain vei dio hrane koju jedete smanjivati, umjesto poveavati va rizik od raka.
39
prelom corr2
9/2/03
9:48 AM
Page 40
3.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 41
Jedite dobro da biste bili mraviji
ini se predobro da bi bilo istinito: pretovarite tanjur koliko god

elite, do sita se najedite i smravite. Tajna je u tome da sva ili
gotovo sva hrana koju jedete mora biti veganska. Ta e vam hrana
utaiti glad, ali nee biti visokokalorina. Ubrzo ete otkriti da se
veganska hrana - veliki izbor voa, povra, itarica, tjestenina,
kruhova, umaka, zaina, deserta i jo mnogo ega - moe pripremati na nebrojeno mnogo naina.

Ruth Payne bila je na odmoru na Havajima kad je proitala lanak o predavanju o smanjenju tjelesne teine, koje se trebalo odrati u lokalnoj
knjinici. Predava je bio dr. Terry Shintani, havajski lijenik koji je vodio
posebnu kliniku u kojoj su pregojazni Havajci dolazili smraviti i nauiti
ivjeti zdravije. Osim to je bio doktor medicine, pisalo je u lanku,
Shintani je bio doktor prava te diplomirao javno zdravstvo na Sveuilitu
Harvard. Za svoj je rad na podruju preventivne medicine i promicanja
zdravstva u zajednici primio brojne i razne nagrade. Ruth se zainteresirala i, usprkos svojim uzastopnim neuspjesima u dranju dijete, odluila
otii na predavanje.
Njezin joj je lijenik nedugo prije toga rekao da ima oko 25 kilograma
previe te da joj pretjerana teina pogorava ve ionako visoki krvni tlak.
Ta je informacija nije iznenadila. Ruth je gotovo cijeloga ivota imala problem s tjelesnom teinom. Tijekom godina plaala je stotine dolara kako
bi sudjelovala u raznim programima mravljenja. Neki su programi bili
potpuno bezuspjeni dok su drugi imali uspjeha - ali samo kratkorono.
Dranje dijete bio je neprestani napor i Ruth bi se uvijek vratili svi kilogrami koje bi uspjela izgubiti.
Iako je na predavanje dr. Shintanija stigla nekoliko minuta prerano,
knjinica je ve bila prepuna. Sva su sjedala bila zauzeta i Ruth se morala stisnuti s ljudima koji su otraga stajali uz zid.
Shintani je stigao i za nekoliko minuta Ruth je zaboravila guvu i neudobno mjesto koje je zauzela u prostoriji. Kao prvo, osjetila je da joj se
svia taj ovjek ugodnog glasa i osmijeha i inilo joj se da zaista vjeruje
41
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 42
u ono to govori. Jo vanije, ono to je govorio imalo je i te kako smisla.

Ruth je osjetila kako joj se budi nada dok ga je sluala.
Toliki mi se pacijenti dolaze poaliti da su stalno gladni, poeo je
Shintani. Ima li itko meu vama takav problem?
Mnogi su ljudi potvrdno klimnuli glavama.
Hajmo razmisliti o tome. Nae tijelo pokreu tri fizike potrebe: za zrakom, za vodom i za hranom. Recite mi, dakle, kad ste zadnji put uli za
nekoga tko je imao problema jer udie previe zraka? Ili da pije previe
vode? Nazove li vas susjeda da vam satima pria kako se jednostavno ne
moe suzdrati da ne udahne previe zraka ili da popije previe vode?
Kae li vam: 'Pomozi mi, Betty, utapam se - upravo sam se prederala
vode!' To se ne dogaa, zar ne?
Publika se smijala.
to je onda s hranom? pitao je Shintani. Kako je mogue da imamo
savrenu kontrolu za vodu i zrak, a na neki nain imamo veliku greku kad
se radi o hrani? Naime, postoje neki ljudi koji imaju psiholoke ili medicinske probleme zbog kojih previe jedu. Ali kod veine ljudi glad je zapravo savreno regulirana kao i naa elja za zrakom ili vodom - kad ste gladni, trebali biste utaiti svoju glad i jesti! Ne debljamo se zato to jedemo
previe, nego zato to jedemo pogrenu hranu.
Veeras u vam pokazati kako da izaberete namirnice koje e vam
napuniti eludac, a od kojih se neete udebljati. Znam da je to teko
povjerovati, ali sasluajte me do kraja i pokazat u vam da je to zaista djelotvorno. A u tome nema nieg novog i spektakularnog. Nemam posebne
tablete, nikakav proteinski praak i nita to je proizvela visoka tehnologija. Jednostavno u vas nauiti nekoliko jednostavnih stvari o hrani koje
e vam omoguiti da lako skinete suvine kilograme.
ZATO JE PREKOMJERNA TJELESNA TEINA RIZINA ZA ZDRAVLJE?
Nain na koji dr. Shintani govori o tjelesnoj teini nalazi zainteresirano
sluateljstvo. Tijekom 1980-ih i 1990-ih stanovnitvo SAD-a svake je
godine dobivalo na teini. Izmeu 1980. i 1991. godine teina prosjenog
odraslog Amerikanca porasla je vie od tri kilograma.1 U proteklih je dvadeset godina stopa gojaznosti porasla za gotovo 50 posto - a danas se
vie od 22 posto stanovnitva SAD-a smatra kliniki gojaznim.2 Jedan lanak koji je 1994. godine objavljen u asopisu Journal of the American
Medical Association navodi da je jedna treina svih odraslih Amerikanaca
prekomjerne tjelesne teine.3 Slino se dogaa u Engleskoj gdje se posto-
42
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 43
tak mukaraca prekomjerne tjelesne teine gotovo udvostruio u manje

od pet godina.4
Gojaznost moe prouzroiti ozbiljne posljedice za zdravlje. Kod gojaznih ljudi stope sranih oboljenja, hipertenzije (visokog krvnog tlaka) i
modanog udara mnogo su vee nego kod prosjenih.5 Opsene studije
takoer su povezale gojaznost s oboljenjima une kesice, artritisom i
gihtom.6 Jedna studija provedena na 750.000 ljudi otkrila je da ljudi ija
je tjelesna teina za 40 posto i vie vea od optimalne imaju 30 posto
vee izglede za obolijevanje od raka.7 Gojazni ljudi imaju gotovo tri puta
vee izglede da dobiju dijabetes8, a ene prekomjerne tjelesne teine koje
zatrudne mogle bi imati vei rizik od komplikacija pri raanju.9
Ljudi prekomjerne tjelesne teine imaju poveani rizik dobivanja nekoliko tipova raka.10 Osim toga, budui da je vjerojatnije da e mraviji ljudi
imati vie energije za vjebanje, vjerojatno je da e ih fizika aktivnost
dodatno zatititi. Ljudi koji redovito vjebaju imaju nie stope raka debelog crijeva, dojki i prostate.11
Zdravstveni problemi vezani za gojaznost moda su jednako vani kao
emocionalne tekoe koje se mogu javiti kao uzrok prekomjerne tjelesne
teine. Ti problemi mogu poeti ve u djetinjstvu. Jedna studija objavljena u asopisu Pediatrics (Pedijatrija), u sijenju 2000. godine, otkriva da
gojazne djevojice i djeaci do 14 godina imaju znatno smanjeni osjeaj
samopotovanja u usporedbi s djecom prosjene tjelesne teine.12
Kako su stope gojaznosti naglo rasle u 1980-ima, mnogi su lijenici
gubili nadu da dijete mogu ikako pomoi. Nekoliko je lijenika predloilo
da bi bilo najbolje jednostavno prihvatiti da e veliki broj ljudi uvijek biti
prekomjerne tjelesne teine i da se tu nita ne moe promijeniti. Urednik
asopisa Health Letter (Zdravstveni glasnik) koji izdaje Harvard Medical
School (Medicinsko uilite na Sveuilitu Harvard) priznao je: Ne vidim
etikih temelja da se nastavi istraivanje ili lijeenje prekomjerne tjelesne
teine.13
Zato su lijenici bili tako obeshrabreni? U svakom je trenutku svaki
peti mukarac i dvije od pet ena na dijeti.14 Vjerujui da su bizarne dijete jedini djelotvorni nain da smrave, mnogi ljudi poduzimaju oajnike
mjere. Svaka peta osoba na dijeti pokuava smraviti tako to preskae
obroke.15 Drugi se okreu tabletama za mravljenje i posjeivanju centara za mravljenje.16 Ali bez obzira na metodu, veina ljudi koji znatno
smrave brzo dobiju kilograme natrag.17
Registrirana strunjakinja za prehranu Dina Fitzsimons kae: Razlog
zbog kojih veina dijeta ne uspijeva je to ljudi navikli na hranu bogatu
43
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 44
masnoama vjeruju da se moraju osjeati uskraeno kako bi smravili.

Naposljetku odustanu jer nitko ne moe dugo trpjeti takav osjeaj.
Mogue je - i zapravo poeljno - uvijek zadovoljiti glad svjeim voem i
povrem, cjelovitim itaricama i mahunarkama. U mojem programu ljudi
ue da, izaberu li biljnu prehranu siromanu mastima, nikada nee biti gladni, a unos kalorija i dalje e biti dovoljno mali kako bi se uspjeno kontrolirala tjelesna teina.
Jedno nedavno izvjee objavljeno u uglednom asopisu Science
(Znanost) za probleme gojaznosti u SAD-u krivi uglavnom prejedanje i premalo tjelovjebe,18 ali dr. Shintani pokazao je da se radi o jednom jo
vanijem imbeniku. Prema Shintaniju, koliina hrane koju jedemo nije ni
izdaleka tako vana kao ono to jedemo. Stoga je Shintani izveo sustav
koji tono odreuje koja e hrana vjerojatno prouzroiti debljanje, a koja
se hrana moe jesti u gotovo neogranienim koliinama.
NEMA UDA
U naoj kulturi opsjednutoj tjelesnom teinom, obeanja o laganom i
brzom mravljenju uobiajena su, a esto podrazumijevaju i plaanje za
tajne ili dijetne reime. Ali Ruth je smatrala da Shintani ima drugaiji pristup. Ona je ispravno zakljuila da on ne koristi obeanja o mravljenju
kako bi se brzo obogatio.
Ovdje na Havajima, obraao se Shintani okupljenima u knjinici,
domoroci imaju gotovo najvie stope gojaznosti na svijetu. Ali jo prije
samo stotinu godina, mnogo prije nego je SAD anektirao Havaje, stanovnitvo nije imalo nikakvih problema s tjelesnom teinom. Kao student
medicine esto sam nalazio fotografije i druge podatke o Havajcima u
devetnaestom stoljeu. I pitao sam se kako to da su oni nekada bili vitki,
a danas ih toliko ima problem s tjelesnom teinom.
Poeo sam istraivanje o tradicionalnim prehrambenim navikama na
Havajima. Stoka se uope nije uzgajala. Dio stanovnitva jeo je mnogo
ribe, ali oni najzdraviji jeli su najvie voa i povra. Tri najee konzumirane namirnice na Havajima prije stotinjak godina bile su taro, slatki
krumpir i poi.
Taro je korjenasto povre, a poi tradicionalno havajsko jelo spravljeno
od tog korijena.
Shintani je nastavio: Prehrana se na Havajima temeljila na ove tri
namirnice. Pitao sam se kako to da su ljudi bili vitki iako su uglavnom jeli
taro, slatki krumpir i poi. Tek kad sam prouio kalorijsku gustou tih namir-
44
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 45
nica, otkrio sam tajnu njihove vitkosti. Vidite, veina ljudi treba kilogram i
pol do dva kilograma hrane svakog dana kako bi zadovoljili svoju glad. Ali
da biste ostvarili puni unos dnevnih kalorija, trebali biste pojesti etiri i pol
kilograma tara i poia, te vie od dva i pol kilograma slatkog krumpira.
Nije li oito zato je praktiki nemogue udebljati se ako jedete uglavnom te namirnice? Da bismo odrali jednaku tjelesnu teinu, moramo iz
hrane dobivati od 2000 do 2500 kalorija na dan. Sve dodatne kalorije vjerojatno e prouzroiti debljanje. Veina bi nas eksplodirala prije nego
SIR ILI BRESKVE?

Prosjena osoba treba kilogram i pol do dva kilograma hrane svakog dana da bi
zadovoljila glad. Prosjena osoba takoer ne treba vie od 2500 kalorija dnevno da bi odrala idealnu tjelesnu teinu. Hrana ivotinjskog porijekla daje kalorije, ali ne i masu koju trebamo da bismo se osjetili zadovoljeni, dok biljne hrane
moemo jesti koliko god elimo - a da pritom ne dobivamo dodatne (suvine)
kalorije.
SIR CHEDDAR
2500 kalorija
cca. 0,635 kg
UNKA
2500 kalorija
cca. 0,953 kg
PRENA PILETINA
2500 kalorija
cca. 0,998 kg
SMEA (INTEGRALNA) RIA

2500 kalorija
cca. 2,088 kg
JABUKE
2500 kalorija
cca. 4,267 kg
MRKVA
2500 kalorija
cca. 5,902 kg
BRESKVE
2500 kalorije
cca. 7,536 kg
bismo uspjeli pojesti 2500 kalorija u biljnoj hrani.

Uzrok zbog kojeg mnogi od nas imaju problem s tjelesnom teinom
je to to jedemo velike koliine hrane ivotinjskog porijekla. Jeste li znali
da se na Havajima danas pojede najvie namirnice Spam po glavi stanovni-
45
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 46
ka? Hrana ivotinjskog porijekla tako je bogata kalorijama da njome vjerojatno neete zadovoljiti svoju glad a da se ne udebljate. Ako jedete
hranu ivotinjskog porijekla, dosei ete doputenu dnevnu dozu kalorija
puno prije nego zadovoljite svoju glad.
Ruth se ba pitala kakav okus ima taro korijen kad je jedna ena u publici podigla ruku. Taro, slatke krumpire i poi mogu nai na lokalnoj trnici,
ali znai li to da je to jedina hrana koju bih trebala jesti? upitala je. to
e biti kada se vratim na kontinent? Kako da odrim takvu prehranu?
Velik dio uobiajene hrane biljnog porijekla jednako je pogodan za
odravanje tjelesne teine kao i taro te druga tradicionalna havajska
hrana. Zapravo, tradicionalna biljna prehrana u veini kultura jednako je
zdrava kao i hrana na Havajima o kojoj smo upravo govorili. Ne radi se o
tome da se ova prehrana sastoji iskljuivo od taro korijena i ananasa.
Veina biljne hrane ima kalorijsku gustou nisku kao i naa tradicionalna
havajska hrana. Bez obzira na to gdje ivite ili putujete, preporuujem
vam da jedete to je mogue vie razliitog voa, povra, cjelovitih itarica i mahunarki.
Je li sva biljna hrana tako siromana kalorijama? pitao je netko.
Ne. Postoji nekoliko iznimaka, odgovorio je dr. Shintani. Oraasti
plodovi, sjemenke, avokado, kokos i biljna ulja vrlo su masni. Moete se
udebljati jedui avokado ba kao da ste jeli mlijeko ili sir. Ali osim tih
namirnica, gotovo sva biljna hrana pomoi e vam da odravate svoju tjelesnu teinu idealnom.
Nakon predavanja ljudi su s entuzijazmom postavljali pitanja. Mnogi su
primijetili da su njihovi djedovi i pradjedovi jeli taro, slatki krumpir i poi.
Uvijek su se pitali kako to da su starije generacije lako odravale tjelesnu
teinu, dok su mlai esto imali problema s debljinom.
Ruth je otila s predavanja zadovoljna. Pa ipak je ekala jo godinu
dana prije nego je posluala savjet dr. Shintanija, godinu koju je provela
zabrinuta i zbunjena zbog svog zdravlja i tjelesne teine. Poslije, kad je
saznala vie o samom dr. Shintaniju, shvatila je da je on neko bio vrlo slian njoj.
OTKRIA DR. SHINTANIJA
Dr. Shintani je japanskog porijekla, a roen je i odrastao na Havajima.
Poput veine svojih vrnjaka, odrastao je jedui mnogo mesa i preraene
hrane. Nakon to se upisao na koled, poeo se sve vie debljati. Kad je
upisao pravni fakultet, bio je, kao i mnogi Amerikanci, definitivno gojazan.
46
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 47
Osim toga, osjeao se tromim i nije imao dovoljno energije za uenje. Kad
ga je jedan prijatelj uvjerio da bi trebao prestati jesti oiti izvor kalorija,
takozvanu hranu-smee (junk food), kao i druge namirnice bogate kalorijama: meso, mlijene proizvode i jaja, sve se uvelike promijenilo. Za samo
nekoliko mjeseci Shintani je izgubio 15 kilograma i osjeao se sjajno. Diplomirao je pravo zdrav i u dobroj kondiciji, no otkrio je da ga mnogo vie
zanima da naui to vie o prehrani nego da bude pravnik.
Idue jeseni upisao se na Medicinski fakultet na Havajima. Premda je
bio odlian student, postupno je shvaao da - iako je sve vie znao o patologiji i lijeenju raznih bolesti - vrlo malo ui o tome kako ostati zdrav.
Nutricionizam se gotovo nije ni spominjao na predavanjima. Za etiri godine provedene na medicinskom fakultetu, Shintani je odsluao samo tri
sata o prehrani. Ne tri predavanja, kae on, nego doslovno tri sata.
Kako bi prouio neka od podruja koja nisu bila dio njegove medicinske kolske obuke, upisao se na Harvard. Studirao je o javnom zdravstvu
i specijalizirao se za preventivnu medicinu. Na Harvardu je poeo istraivati uzroke gojaznosti. Razvio je program za mravljenje u kojem su
sudionici gubili na teini iako su jeli vee koliine hrane.
Shintani se vratio na Havaje 1987. godine nakon zavretka studija te
se posvetio lijeenju bolesti povezanih s problemima prehrane. Dvije
godine poslije dospio je na naslovnice novina i asopisa sa svojim revolucionarnim havajskim programom za mravljenje. Stanovnici Havaja koji
su patili od gojaznosti i mnogobrojnih popratnih zdravstvenih potekoa
s lakoom su gubili kilograme. Godine 1993., godinu dana nakon predavanja u knjinici kojem je Ruth prisustvovala, Shintani je objavio svoju
prvu veliku knjigu o mravljenju.
U svojem programu prehrane Jedi vie, tei manje (Eat More, Weigh
Less Diet) Shintani je proirio ono to je govorio na spomenutom predavanju. Glavna ideja na kojoj se temelji taj program je da nas neke
namirnice debljaju, a druge nam pomau da smravimo. Dr. Shintani je
sastavio EMI (Eat More Index) ili indeks kalorijske koliine hrane --- kako
bi lake razvrstao namirnice.
Shintanijeva ljestvica EMI sadri vie od stotinu uobiajenih namirnica,
a svakoj od njih pripada odreeni broj. Taj nam broj govori koliko kilograma te namirnice treba da bi se dobila (idealna) dnevna koliina kalorija.
Shintani je otkrio da veina veganske, odnosno hrane biljnog porijekla
sadri gotovo apsurdno malo kalorija. Na primjer, EMI za krumpir je 9,5,
to znai da, ako jedete samo krumpir, morate pojesti gotovo pet kilograma kako biste osigurali dnevnu optimalnu koliinu kalorija. Desetak
47
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 48
veganskih namirnica ima jo vii EMI. Narane, mahune i patlidani na primjer imaju EMI 15,6, 21,8 i 28,75. Ti brojevi znae da se od tih namirnica praktiki nemogue udebljati. Morali biste pojesti gotovo 15 kilograma
patlidana da biste zadovoljili dnevnu potrebu za kalorijama. Takoer
moete kombinirati bilo koje od namirnica s visokim EMI-jem i svejedno
mravjeti.
Kad jednom izgubite suvine kilograme, druga hrana biljnog porijekla
dobra je za odravanje tjelesne teine. EMI za kruh, slanutak i slatki krumpir je 4,7; 5,5 i 5,3. Za razliku od toga, EMI vrijednosti za veinu namirnica ivotinjskog porijekla prava su nona mora za svakoga tko eli
smraviti. EMI za maslac je 0,76, za majonezu 0,77, za sir cheddar 1,37,
za bolonjsku salamu 1,72 a za prenu (pohanu) piletinu 2,23. Jedete li
takvu ivotinjsku hranu, nee vam trebati mnogo da konzumirate vie
kalorija nego to je vaem tijelu potrebno, a nakon toga ete vjerojatno i
dalje biti gladni.
EMI vrijednosti dr. Shintanija vrlo su korisne za odreivanje visokokalorinih namirnica koje treba izbjegavati, ali nije nuno imati precizan
sustav za prebrojavanje kalorija. Kada promijenite svoje prehrambene
navike, priroda se sama pobrine za svoje i trebate se voditi samo svojim
osjeajem gladi. Sve dok se drite dobro uravnoteene veganske prehrane, va moto moe biti: jedi kad si gladan, prestani kad se zasiti. Zbog
lakoe i privlanosti ove dijete ona e biti posljednja koju ete morati
isprobati. Rije je, zapravo, o tome, objanjava Shintani, da trebate promijeniti svoj ivot.
NOVOGODINJA ODLUKA
Nakon to je ula predavanje dr. Shintanija u knjinici, Ruth nije odmah
promijenila svoju prehranu. Bila je na odmoru i nije osjeala elju da
potrai hranu koja joj je bila nova. Kada se vratila kui u Teksas, Ruth je
razmiljala o savjetu dr. Shintanija, ali ga jo nije posluala. Nastavila je
jesti meso i mlijeko kao i inae te je i dalje imala probleme s tjelesnom
teinom.
Idue godine Ruth i njezin suprug kupili su kuu u Honoluluu. Kad je
dolo vrijeme da izaberu svog lijenika, Ruth se sjetila dr. Shintanija.
Ponovo je otila u knjinicu King Street i uspjela dobiti telefonski broj njegove ordinacije.
Kad je prvi put posjetila dr. Shintanija, zamolila ga je da joj pomogne s
problemom tjelesne teine. On joj je odgovorio: Sad kad ste se nastani-
48
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 49
li na Havajima, moda ete htjeti iskuati neto od divne hrane koja ovdje
uspijeva. Zaista smatram da ete bez problema smraviti ako samo prijeete na prehranu namirnicama s visokim EMI-jem. To je objanjeno u
mojoj knjizi.
Dr. Shintani joj je takoer rekao da mnogi njegovi pacijenti vie ne
moraju uzimati lijekove za krvni tlak nakon to prestanu jesti masnu
hranu i namirnice ivotinjskog porijekla. Dao je Ruth svoju knjigu i preporuio joj da slijedi korak po korak program mravljenja.
Primjenjujui savjete i recepte iz knjige, Ruth je s lakoom mravjela a
uz to nije osjeala glad. Ali jo je morala prevladati dugogodinje tvrdokorne navike.
Odrasla sam na Srednjem zapadu, pria Ruth. I uvijek bih se vraala pohanoj piletini, svinjskim kotletima i odrescima. Nikada to nisam jela
zato to sam bila gladna, nego zato to sam i dalje imala naviku jesti
meso. A kad god sam jela meso ili mlijene proizvode, ponovno bih se
poela debljati.
Ruth je i dalje u svoju prehranu ukljuivala popriline koliine ivotinjskih proizvoda pa je do sljedeeg posjeta dr. Shintaniju izgubila tek nekoliko kilograma. Bojala se da e joj on oitati bukvicu jer nije slijedila program, ali Shintani je nije osuivao. Ruth se prisjea: On je bio prvi lijenik kojemu sam voljela ii. On ne navaljuje i ne postavlja prevelike
zahtjeve. Zbog njegova primjera postalo je lako slijediti njegove upute.
Bilo je dana, pa i tjedana, kada se Ruth strogo pridravala programa, ali i
onih kada bi se vraala svojim starim navikama. Ali to ispitivanje terena
uvjerilo ju je da bi mogla prihvatiti program ako mu se zaista posveti. Ujutro
1. sijenja 1995. Ruth je donijela novogodinju odluku da se pridrava svih
preporuka dr. Shintanija i konano sasvim promijeni svoju prehranu.
Dorukovala je kruh i svjee voe. Poela je kuhati nemasne juhe s
jemom, riom i grahoricama. Isprobala je i neke japanske recepte iz knjige dr. Shintanija. Poela je obraati pozornost na sezonsko povre kada
je odlazila u kupovinu i zapanjila ju je beskrajna raznolikost strukture,
boja i okusa koju je nudilo svako godinje doba.
Kilogrami su otili, a ona se osjeala snanijom i vitalnijom. Poela je
odlaziti u duge etnje od kojih se osjeala bolje nego godinama prije.
Tjelovjeba je pospjeila mravljenje. Do kraja 1995. smravjela je dvadeset kilograma. Poslije toga je jo smravjela, a tjelesna teina joj se konano ustalila na tono 24 kilograma manje nego na poetku mravljenja.
Njezino je iskustvo s veganstvom slino iskustvu veine pacijenata dr.
Shintanija koji su htjeli smraviti.
49
prelom corr2
9/2/03
9:49 AM
Page 50
Shintani kae: Kada moji pacijenti mrave, esto se ponaaju kao da

sam otkrio neku arobnu dijetu, ali zapravo sam ih samo nauio kako da
jedu razumno i mudro. Kontroliranje tjelesne teine prirodna je posljedica veganske prehrane siromane mastima.
HEROJ PREHRANE
Terry Shintani nije otiao daleko od svog doma na
Havajima, iako je studirao na Sveuilitu Harvard, a o njegovu se radu pisalo diljem SAD-a, pa i u asopisu
Newsweek. Shintani je poaen s nekoliko nagrada i
javnih priznanja zajednica, prije svega za svoj rad s uroenicima Havaja.
On vodi zdravstveni centar na Havajima u kojem su
mnogi njegovi pacijenti gojazni domoroci. Shintani tim
pacijentima pomae da otkriju kako iskoristiti svoju tradicionalnu prehranu da smrave i kontroliraju ili sprijee nastanak bolesti. Shintani
se obraa i iroj publici predavanjima, poduavanjem i pisanjem, a obuhvaa i
profesionalce i laike. Takoer vodi razne konferencije i gostuje u radio i TV emisijama na stanicama od CBS-a do CNN-a.
Od svojih studentskih dana Shintani je usredotoen na prehranu kao na kljunu komponentu zdravlja. Njegov originalni i zatieni program Jedi vie, tei
manje pomogao je nebrojenim ljudima da izgrade vrste temelje za zdrav i kvalitetan ivot.
ovjek kojemu su vlada, civilna i profesionalna udruenja odala mnogo priznanja (poevi od prve godine na medicinskom fakultetu kada ga je pohvalio
American Medical Student Association) moda je najveu nagradu dobio kad ga
je asopis Eating Well (Jesti dobro) 1995. godine prozvao herojem prehrane
i tako najbolje odredio njegovo djelo. Te iste godine Encyclopedia Britannica
objavila je lanak o njegovu radu.
LAKE JE NEGO TO MISLITE

Veina dijeta govori ljudima da mogu jesti istu ili slinu hranu koju
oduvijek jedu. Ali nije li to ba ono to je i stvorilo problem? Program
dr. Shintanija razlikuje se od ostalih terapija. Njegov pristup zahtijeva volju da se iskuaju nove namirnice - pristup koji veina drugih
programa za mravljenje namjerno izbjegava. Mnogi ljudi koji ele
smraviti smatraju da Shintani trai previe. Ruth, kojoj je ivotinjska
50
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 51
hrana dugo bila temelj prehrane, gotovo se dvije godine opirala njegovim preporukama.
Dr. Shintani kae: Ljudi koji govore da su promjene prezahtjevne
gotovo su uvijek oni koji nisu ni pokuali napraviti te promjene.
Osobe koje se odlue prihvatiti njegove preporuke gotovo bez iznimke zakljue da je to bilo lake nego to su oekivali. Shintani priznaje da nekim pacijentima treba nekoliko mjeseci da se naviknu na
dijetu. Ali s vremenom mnogi pacijenti zavre tako da im je veganska prehrana draa od one na kojoj su odrasli.
Jo je vanije da program dr. Shintanija omoguuje pacijentima
ono to druge dijete ne mogu. To je zaista program u kojem moete
jesti to god elite i svejedno mravjeti. Ruth je uvjerena da je biljna
hrana s malo masnoa zasluna za vidljivu i dugoronu razliku u njezinu izgledu i energiji. Kae: Nakon to sam se zaista poela pridravati programa, brzo sam shvatila kako ta prehrana moe biti ugodna
i ukusna. Mogla sam izgubiti sve suvine kilograme i ostati vitka, a da
uz to nisam bila gladna. Nakon to drite dijetu nekoliko tjedana,
postane vam sasvim prirodno nastaviti s njom. Mislim da je zaista
odlino da netko poput mene moe napraviti takvu promjenu i uz to
biti sretan.
VEGAN, VITAK I OPUTEN
Kada pronaete nain da kontrolirate svoju tjelesnu teinu, moe se
dogoditi da se ponete openito vrlo dobro osjeati. Emocionalni
stres i zabrinutost zato to ste debeli moe se istopiti i nestati zajedno s fizikim stresom zbog noenja suvinih kilograma.
Jean Ednie ima dvadeset osam godina i dravni je spasilac na plai
u Santa Barbari, u Kaliforniji. Rekla mi je: Imala sam problema s tjelesnom teinom od svoje jedanaeste godine. Ali konano sam
pronala nain prehrane s kojim sam bez ikakvog napora rijeila
svoje probleme s debljinom.
Za Jean je vrlo vano da, zbog posla, odrava svoje tijelo zdravim i
vitkim. Svake sezone spasioci moraju poloiti strogi ispit iz plivanja u
oceanu. Oni koji ne postignu zadovoljavajui rezultat ne mogu se
zaposliti te sezone. Tijekom zime Jean bi se obino udebljala i s
potekoama se vraala u formu za godinji test iz plivanja:
Moj je ivot postao beskrajan tobogan zima/ljeto - u proljee i
ljeto pokuavala sam smraviti, a zatim se debljala na jesen i zimi.
51
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 52
Moja je tjelesna teina tijekom godine varirala i do 7,5 kilograma ali,

to je bilo jo gore, postala sam vrlo sklona ozljedama jer sam pretjerano vjebala da potroim kalorije. Nisam imala zdravi pristup
hrani i mrzila sam to tako puno jedem.
Jean je 1995. godine odluila iskuati vegansku prehranu, prije
svega iz osjeaja samilosti prema ivotinjama. Iako nije postala
vegan kako bi smravila, otkrila je da njezin kronini problem s tjelesnom teinom sve bre nestaje. Tijekom prve godine na veganskoj
prehrani smravila sam pet kilograma, vrlo postupno, a ni moja teina vie nije bila izvor stresa za mene.
Sada kad je Jean pronala nain da odrava idealnu tjelesnu teinu
bez pretjerane tjelovjebe, kae da vie ne vjeba tako agresivno.
Zadobiva manje ozljeda a moe dvostruko ee trati nego kad je
imala suvine kilograme. Uoila je i pozitivne promjene u tonusu svojih miia. I njezini su kolege na poslu takoer primijetili razliku i
nekoliko njih joj se obratilo za savjet.
Zamolio sam je da ukratko opie svoje iskustvo nakon to je godinu dana bila na veganskoj prehrani:
Kad sam prestala jesti meso i mlijene proizvode najprije sam
osjetila ponovno uivanje u jelu. Ponovo sam uivala u okusima, naroito sam voljela salate i izdanke. Gotovo je smijeno koliko sam uivala u sirovom povru. Vie nisam imala neurotinu elju za prejedanjem i osjetila sam duboku intuitivnu spoznaju da mi je tijelo nahranjeno i zadovoljeno.
Vie sam se zabavljala na poslu i sada, u svojoj sedamnaestoj
sezoni u spasilakoj slubi - a u drugoj sezoni u kojoj sam veganka imam 62 kilograma, a ne moram se pritom iscrpljivati napornim vjebama. Vie uivam u svom poslu i preuzimam vee odgovornosti.
Pozitivnije gledam na ivot i ee se smijem sa svojim kolegama.
Vie nisam osjetljiva i nije mi neugodno zbog toga kako izgledam, ne
mislim da sam runa i debela. Ramena su mi ua, noge snanije i pravilnije se drim.
Ponekad zaboravim da neto tako jednostavno kao to je hrana
moe imati tako snaan utjecaj na stanje mog duha, ali to je zaista
istina. Kad jedem namirnice koje sadre puno eera ili kuhanu hranu
s puno kroba, potitena sam, kao da sam se kaznila za neto to
nisam napravila. Tako sam se osjeala zbog hrane u srednjoj koli i
na koledu, kao da sam pokuala utaiti nezasitnu glad koju ne mogu
nadzirati. Malodunost i tromost, koju sam osjeala nakon uzimanja
52
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 53
vrlo slatke ili kuhane hrane, ukljuujui i meso, uvrstili su me u uvjerenju da je jelo izvor ponienja i mukotrpan zadatak.
Sada se veselim hrani i potujem je. Uvjerena sam da je to to sam
se oslobodila udnje za mesom i drugim ivotinjskim namirnicama
jedan od najljepih poklona koje sam si mogla darovati, a zbog svog
sam uspjeha vrlo ponosna na sebe dok istodobno vie suosjeam s
drugima.
53
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 54
4.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 55
Savrena hrana koja to nije
Mlijeko, sir i mlijeni proizvodi namirnice su koje ine temelj standardne amerike prehrane - one iste prehrane koja je odgovorna
to Amerikanci imaju najvie stope mnogih bolesti. Krajnje je vrijeme da se mlijeko kritiki promotri kako bi se uvidjelo opravdava li
ono svoju reputaciju savrene hrane.

Od poetka njihova kolovanja studentima nutricionizma neprestano
se upuuje nametljiva poruka. U jednom standardnom udbeniku za
prvu godinu studija jasno pie: Mlijeko je najhranjivija namirnica u
prehrani za svaku dob, 1 te Veina strunjaka slae se da je mlijeko najvanija namirnica u prehrani. 2 Budui da ih tako ue, ne iznenauje da mnogi strunjaci za prehranu zagovaraju mlijeko kao
temeljnu hranu za djecu i odrasle, iako se mlijeni proizvodi - kao i
sve druge namirnice ivotinjskog porijekla - povezuju s nekoliko
degenerativnih bolesti.
Registrirana strunjakinja za prehranu Suzanne Havala iz prve je
ruke iskusila kako industrija mlijeka i mlijenih proizvoda uinkovito
utjee na nutricioniste. Sve to smo uli na studiju 1980-ih godina
bilo je da su mlijeni proizvodi vrlo bitan dio prehrane, prisjea se
Havala. O tome smo sluali na predavanjima, o tome smo itali u
oglasima u strunim asopisima, a ak je i u udbenicima pisalo da
je odlino piti mlijeko.
Havala je bez zazora prihvatila vanost mlijenih proizvoda, iako je
tvrdnje koje su dolazile iz mesne industrije promatrala skeptiki za
razliku od veine svojih kolega. Uhvatila sam se u zamku ope predstave o mlijeku. ak sam poeljela da nakon studija radim u Vijeu
za mlijene proizvode (Dairy Council). Veina je nutricionista u to
vrijeme smatrala da je to posao snova. Studente je privlailo odlino
radno vrijeme i lijepi uredi. To je Vijee zaposlenicima takoer davalo prekrasno opremljene, edukativne materijale o nutricionizmu
kako bi ih mogli podijeliti svojim klijentima. Moji su profesori zagovarali ideju da je mlijeko zdravo pa sam ja smatrala da je raditi u
55
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 56
Vijeu za mlijene proizvode bio idealan posao.

Havala se sjea kako je vidjela jednu svoju profesoricu da uzima
dvije velike ae mlijeka na ruku u kantini fakulteta. Pitala sam je
pije li toliko mlijeka kako bi zadovoljila svoju dnevnu potrebu za
njim, a ona mi je odgovorila potvrdno. I sjeam se da me se jako dojmilo to se tako savjesno brine o svom zdravlju!
Tek nakon to je zavrila koled, Havala je poela kritiki promatrati mlijene proizvode. Prouavajui tu temu otkrila je da kravlje
mlijeko esto nije u skladu s potrebama ljudskog tijela. Mlijeko uzrokuje svakodnevne probleme meu mnogim odraslim ljudima vie
nego ostala hrana. Probavne smetnje povezane s mlijekom javljaju
se uglavnom zbog laktoze, tipa eera koji se nalazi samo u mlijenim proizvodima. Kako bi potpuno apsorbiralo eer iz mlijeka, tijelo treba laktazu - enzim koji razbija lakotozu na jednostavne dijelove koje tijelo onda moe probaviti. Tijekom djetinjstva mnogi ljudi
prestanu proizvoditi dovoljno laktaze s kojom bi na odgovarajui
nain mogli probaviti mlijeko. Kada ti ljudi piju mlijeko, bakterije u
donjem probavnom traktu (crijevima) izazivaju vjetrove i greve.
Ovisno o osobi, simptomi variraju od umjerenih do tekih.
Vie od 50 milijuna Amerikanaca - vie nego svaki esti ovjek ima ovaj problem zbog uzimanja mlijeka. 3 Procjene za cijeli svijet
su i vie te ukazuju na to da dvije treine svjetskog stanovnitva ima
potekoe u probavljanju mlijeka nakon djetinjstva. 4
Mnogi koji imaju te simptome nikada ne posumnjaju da su izazvani mlijenim proizvodima. Jedna rtva je napisala:
Nisam imao pojma da mlijeni proizvodi mogu biti u samom korijenu stalnog nadimanja, vjetrova s grevima i proljeva koji su mi
godinama zagoravali ivot. Mlijeko! Mlijeko je bilo zdravo za
svakoga. Mlijeko je bila prirodna savrena namirnica. Mlijeko je bilo
najomiljenije pie Amerikanaca. Mlijeko je bilo tako vano da je
vlada subvencionirala cijenu velike ae mlijeka u mojoj srednjoj
koli tako da je stajala samo tri centa, tako da si je svatko moe svakodnevno priutiti Ironino je da su mi prijatelji koji su mi eljeli
dobro savjetovali da pijem mlijeko kako bih smirio eludac. Svakog
dana, po mogunosti uz svaki obrok, pio sam mlijeko, mlijeko i samo
mlijeko, ponekad vidljivo, a esto i u hrani, tako da mi je bilo nemogue odrediti koja mi namirnica uzrokuje probleme. 5
Iako dijagnoza esto nije utvrena, alergija na mlijeko zapravo je
najuobiajenija od svih alergija na hranu. Mlijeko sadri vie od 25
56
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 57
proteina koji mogu izazvati alergije. 6 Frank A. Oski je, dok je bio
ravnatelj pedijatrije na Johns Hopkins School of Medicine, rekao da
dokazi pokazuju da je oko 50 posto sve djece u SAD-u alergino na
kravlje mlijeko te da veina tih alergija nije dijagnosticirana. 7 Djeca
afriko-amerikog i azijskog porijekla jo su osjetljivija na kravlje
mlijeko. Ali, budui da i djeca i roditelji tako bezrezervno vjeruju u
mlijeko, dijete moe patiti od kroninih alergijskih reakcija, a da
roditelj uope ne posumnja da je uzrok mlijeko. Mlijeko je odgovorno za jo jedan poremeaj - kolike ili greve kod dojenadi, probavne smetnje koje pogaaju jednu od petero beba, a uzrok im moe
biti to to majka koja doji uzima mlijene proizvode.
NOVI JEZIK
Nakon to je diplomirala i postala registrirani strunjak za
prehranu, Suzanne Havala nastavila je prouavati nutricionizam. Njezine sumnje u vrijednost mlijeka kao savrene
namirnice porasle su kad je saznala da se zapravo prilino
lako moe pravilno i dobro hraniti ne uzimajui meso i mlijeko. Poela je propitkivati znaenje koje su njezini profesori
pripisivali namirnicama ivotinjskog porijekla, dok u biljnom
carstvu postoji tako mnogo manje masnih i hranjivijih namirnica. Havala je postupno shvatila da je nain na koji Amerikanci jedu u osnovi
pogrean te da veina fakultetskih ustanova podrava mit.
Havala je, meutim, otkrila da su njezina gledita izazivala veliki otpor ostalih strunjaka za hranu. Veina je mojih kolega dugo smatrala da je vegetarijanska prehrana rizina i neobina. Nisu imali osobnog iskustva i zaista im nije
bilo ugodno govoriti o tome. S obzirom na koncepcije kojima su nas uili, komuniciranje s vegetarijancima bilo je gotovo kao da razgovaramo razliitim jezicima. Shvatila sam da su strunjaci za prehranu okrenuti prema standardima prilagoenima Amerikancima i njihovu nainu prehrane. Oni su bili obrazovani u
amerikom sustavu koji pretpostavlja da e se ljudi (za)uvijek drati takve prehrane u ijem je sreditu meso. Vjerovalo se da e ljudi koji jedu na taj nain,
uvijek tako jesti te da nije ispravno govoriti im da jedu drugaije.
Prije sam gledala na veganstvo kao na vrlo ekstreman oblik vegatarijanske
prehrane i neto emu ne treba nuno teiti. Sada vjerujem da je razumno planirana veganska prehrana daleko zdravija od bilo kojeg naina koji zagovaraju
Amerikanci.
Havala je postala strunjak za vegetarijansku i vegansku prehranu te je u
timu strunjaka koji radi za asopis Vegetarian Times te za Vegetarian
Resource Group.
57
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 58
TO JE MLIJEKO?
Ono ega u mlijeku ima u izobilju, osim ako nije sasvim nemasno,
jesu masti. Sadraj masti u cjelovitim mlijenim proizvodima
mnogo je vei nego to to industrija mlijenih preraevina eli priznati. Masti u cjelovitom mlijeku ine 48 posto kalorija. Masti u
takozvanom dvopostotnom mlijeku ine 34 posto kalorija.
(Iskazano u masi masti ine 2 posto proizvoda.) U siru cheddar
(vrsta tvrdog sira) 73 posto kalorija ine masti, a maslac je, naravno, 100 posto masnoa. Da bismo to usporedili, recimo da peeni krumpir sadri 1 kaloriju u obliku masti, banana 5 kalorija. 8
Konzumiranje masti, a posebno masti ivotinjskog porijekla, nepobitno je krivac za srane bolesti, a dokazano je i da pridonosi
razvoju raka dojke.
Savezna vlada zahtijeva da se mlijeku dodaje vitamin D, ali je
teko dodati preciznu koliinu pa su razine vitamina D u mlijeku
esto ili previsoke ili preniske. Osim toga, razliite koliine antibiotika i hormona za rast koji se koriste pri uzgoju stoke prelaze mlijekom na ljude.
Mlijeko je izvor bjelanevina, ali sve vie dokaza pokazuje da
mlijeni proteini mogu kod djece izazvati dijabetes koji se mora
kontrolirati inzulinom. Neka djeca razviju antitijela na taj protein
koji onda razaraju stanice koje u ui proizvode inzulin. Physicians
Committee for Responsible Medicine dao je izvjetaj o istraivanju
na 142 djece s dijabetesom koji pokazuje da su sva djeca imala
visoke razine antitijela na protein iz mlijeka. 9
Mlijeko je svoju slavu steklo ponajvie tvrdnjom da sadri
mnogo kalcija. Stvorila se cijela pria oko mlijeka bogatog kalcijem koji je glavni junak, a osteoporoza glavni negativac. No, pria
nije tako jednostavna i poticaj da se mlijeko pije kao lijek za svaki
manjak kalcija moda je poticaj u krivom smjeru.
Mlijena industrija strunjacima za prehranu neprekidno
odailje poruku da je mlijeko najbolji izvor kalcija. Jedan oglas
upuen strunjacima kae: Potiite svoje enske pacijente da
redovito piju mlijeko. 10 U oglasu se dalje navodi: Budui da ve
20 milijuna ena pati od osteoporoze, vrlo je vano da se prepozna
uloga mlijeka u zdravoj prehrani. 11
U SAD-u su stope oboljelih od osteoporoze vrlo visoke. Stope
osoba sa slomljenim kukom u SAD-u su meu najviima u svije-
58
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 59
tu. 12 A SAD je ipak meu najveim potroaima mlijeka i mlijenih

proizvoda. Neto se tu ne slae a strunjaci su poeli otkrivati i
zato. Novi dokazi pokazuju da prehrana bogata proteinima
moe zapravo prouzroiti gubitak kalcija. Iako mlijeko sadri kalcij, kao i vitamin D koji pomae naem tijelu da taj kalcij sauva,
ono takoer poveava unos proteina. S obzirom na to koliko
dobrih izvora kalcija postoji u biljnom svijetu, ini se da nije
nuno oslanjati se na mlijeko. Biljni izvori kalcija su, izmeu ostalog, kelj, ratika, lie goruice i repe, brokula, kinesko zelje, crni
grah, slanutak, tofu obogaen kalcijem, kalcijem obogaeno sojino mlijeko, kalcijem obogaen sok od narane i melasa. pinat
nije pouzdani izvor kalcija jer sadri oksalate koji spreavaju njegovu apsorpciju.
Na kosti utjeu mnogi imbenici koje tek moramo prouiti.
Veganima se preporuuje da se trude unijeti preporuenu dnevnu
koliinu (RDA) kalcija i zbog ovih nerazjanjenih podataka i zato
to se pokazalo da su vee koliine kalcija dobre ne samo za kosti
nego i za neke druge vidove zdravlja. Ako je vaa prehrana veganska, mogue je zadovoljiti preporuene dnevne koliine kalcija
jedui razliitu biljnu hranu bogatu kalcijem. Naglasak bi, kao i kod
svake prehrane, trebao biti na ukupnom zdravlju kostiju a ne samo
na uzimanju kalcija. Najbolje osiguranje protiv osteoporoze (temeljeno na trenutno dostupnim podacima) je da postignete vrhunac
mase kostiju do ranih dvadesetih godina odgovarajuim unosom
kalcija, dovoljnim koliinama vitamina D i vjebanjem. Nakon tridesete godine, propadanje kostiju moete zaustaviti vjebanjem,
odgovarajuim razinama kalcija i vitamina D te izbjegavanjem
puenja, kofeina, gaziranih pia i pretjeranog uzimanja alkohola,
proteina i natrija.
RAZMILJAJTE SVOJOM GLAVOM
Predodbu o tome da su mlijeko i mlijeni proizvodi potpuno cjelovite, zdrave namirnice teko je uzdrmati. Mlijena je industrija
godinama poticala cijeli niz sjajno oglaavanih kampanja koje su
podilazile naoj tatini i smislu za humor kao i naoj brizi za zdravlje. Najnovija kampanja Ima mlijeko? (Got Milk?) duhovito se i
s pravom mjerom za komino poigrava temom mlijeko i keksi.
Teko je oduprijeti se njezinu oito nekodljivom armu.
59
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 60
Havala ne odobrava te oglase i tvrdi da je promocija mlijeka

potencijalno tetna te da se ak moe interpretirati kao rasistika.
Netolerancija na laktozu, zajedno s nadimanjem, bolovima u abdomenu, vjetrovima i proljevom koji je prate, mnogo je ea kod
crnog i azijskog stanovnitva, dok je kod stanovnika sjeverne
Europe mnogo rjea. Netolerancija na mlijeko meu stanovnicima
jugoistone Azije gotovo je stopostotna, a meu potomcima
Afrikanaca iznosi otprilike 75 posto. U svjetskim razmjerima,
Skandinavci imaju najmanje problema. Samo od 3 do 8 posto stanovnika teko podnosi mlijene proizvode. Stupanj netolerancije
raste prema jugu i istoku a na jugu Italije i u Turskoj dosee oko
70 posto. Veina Afrikanaca - osim nomada koji uzgajaju stoku uope ne moe probaviti mlijeko. 13 Poticati Afro-Amerikance i
Azijate da piju to vie mlijeka bez ikakvog upozorenja na vjerojatnu intoleranciju ili alergiju pogreno je, smatra Havala. Na sreu,
svijet se mijenja. U jednom lanku objavljenom 1993. u popularnom asopisu Essence (Esencija) detaljno se opisuje iskustvo
jedne crnkinje koja je s vremenom otkrila da je mlijeko izvor njezine i letargije njezine djece te uzrok kroninog zaepljenja sinusa.
Dok smo odrastali, veini od nas govorili su da su mlijeni proizvodi - sir, jogurt, sladoled i pogotovo mlijeko - ameriki kao i pita
od jabuka, navodi se u istom lanku. Ali nitko nam nikada nije
spomenuo drugu stranu da veina crnog stanovnitva to ne moe
normalno probaviti. 14
Djeca sluaju o dobrobiti mlijeka gotovo od trenutka kad krenu
u kolu. National Dairy Council (Nacionalno vijee za mlijene proizvode) odavno je osiguralo edukativne materijale za javne kole,
poevi od najniih razreda. Meutim, nekoliko istaknutih pedijatara, meu kojima su Charles Attwood i Benjamin Spock, skrenuli su
pozornost na probleme koje uzrokuju mlijeni proizvodi. New Four
Food Groups (Nove etiri skupine namirnica) koje je predloio
Physicians Committee for Responsible Medicine potpuno izostavljaju mlijene proizvode (i meso). Ta skupina lijenika, ija je
misija i preventivna medicina, zalae se za prehranu bez mlijeka i
mlijenih proizvoda.
Nema sumnje da e Amerikance i dalje zasipati armantne i
naoko bezopasne reklame za mlijeko. Oni mudriji promatrai uzet
e u obzir izvor iz kojeg te reklame dolaze te potraiti objektivnije
informacije. Tumaenje i vrednovanje informacija osobna je odgo-
60
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 61
vornost, kao to je to i izbor treba li jesti mlijene proizvode ili ne.

Ono to je vano zapamtiti je da imate izbor.
61
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 62
5.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 63
A to sad, lude krave
Veliku Britaniju potresla je pojava smrtonosne bolesti koja napada mozak ljudi, a veina je strunjaka povezuje sa slinom boleu
stoke. Smrt nekoliko mladih Britanaca skrenula je svjetsku
pozornost na britanske politiare koji su isprva nijekali postojanje tog problema. Dodamo li toj nerijeenoj prii oito otkrie
gotovo neunitivog agensa uzronika bolesti, ini se da problem
definitivno postoji i da se on ne tie samo Velike Britanije.

Howard Lyman je 1957. postao jedan od prvih igraa amerikog nogometa u povijesti koleda koji je teio sto pedeset kilograma. Bio je tako krupan, tako snaan i tako brz da je esto mogao zaustaviti i po dva obrambena igraa odjednom. Treneri su mu govorili da ima veliinu i brzinu za
nacionalnu ligu. Ali Howard je imao druge planove.
Njega je najvie zanimao uzgoj stoke. Jo davne 1908. godine njegov
je pradjed kupio 540 hektara zemlje Velikih vodopada Montane. Farma je
prola tri generacije njegove obitelji. Svaka ju je nova generacija obitelji
Lyman poveavala te je bila sve uspjenija. Howard je bio jedini muki
potomak i elio je biti spreman kad na njega doe red da preuzme farmu.
Studirao je agronomiju na Sveuilitu Montana State. Kad je diplomirao,
otac mu je predao farmu.
Howard nije gubio vrijeme - zaas je na farmi primijenio tehnike koje je
nauio na koledu i sve su se te promjene brzo isplatile. Svake je godine
farma davala vie stoke i donosila vei profit. Howard je uspio zbog
mnogo ega. Vodio je imanje primjenjujui najsuvremenije postupke
uzgoja stoke i odravanja usjeva te se pobrinuo da iskoristi sve mogunosti koje su se pruale na tritu. Naporno je radio - esto i 18 sati na dan
- i znao je kako motivirati svoje radnike.
Howard je bio ponosan na svoje djelo. Jeo je govedinu gotovo za svaki
obrok i smatrao je bitnim dijelom zdrave prehrane. Ali 1983. godine od
svega je odustao - ne samo od svoje farme, nego i od naina ivota koji
je to zahtijevalo. Mnogi su mi postupci na farmi poeli stvarati
potekoe, kae on. to sam due uzgajao stoku, to sam nalazio vie
63
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 64
razloga da se brinem o sigurnosti nae govedine.

Lyman je osam godina kasnije, 1991. godine, preao na vegansku prehranu. Sve otada otvoreno istupa protiv stone industrije, kao i protiv upotrebe kemikalija u poljoprivredi i stoarstvu. Zato se to dogodilo? On kae:
Voenje farme bilo je vrlo isplativo, bio je to izazov, bila je to moja obiteljska tradicija. Ali savjest mi je govorila da trebam progovoriti o toj industriji - u stoarstvu je jednostavno previe toga to se krije od javnosti.
KAD SE KRAVE HRANE KRAVAMA
Howarda Lymana upoznao sam 1994. godine. Budui da je vodio svoje
obiteljsko imanje ve dvadeset godina, bio sam vrlo zainteresiran da
ujem njegovo miljenje o sigurnosti govedine.
Lyman je golem ovjek. Kad bi pio neto iz limenke, ona bi se potpuno
izgubila u njegovoj krupnoj aci. Na sebi je imao kariranu kaubojsku
koulju i traperice. Sijeda mu je kosa bila kratko podiana i lagano
zaeljana na jednu stranu. Gledao me prodorno u oi i razumljivo i struno mi govorio o svojim strahovima zbog bolesti ludih krava.
Bojim se ve vie od deset godina, poeo je Howard, da e jedno od
brzih rjeenja mesne industrije zavriti tako da e to nakoditi mnogim
ljudima. Uvijek sam mislio da e to biti neki od lijekova koje ubrizgavamo
stoci - hormoni za poticanje rasta, antibiotici - ali nikada se nisam previe
brinuo o koncentratima proteina.
to su koncentrati proteina? pitao sam.
Ve oko 15 godina, odgovorio mi je, stoari svojoj stoci daju koncentrate proteina ili ono to se jo naziva jelo od mesa i kostiju. Naziv
koncentrat proteina zvui dovoljno bezazleno, sve dok ne saznate odakle dolaze proteini. Koncentrati proteina zapravo su unutarnji organi,
krv i odbaeno meso stoke i druge ivadi. Tvornice hrane melju sve to
zajedno na visokim temperaturama. Kada je gotov, koncentrat proteina
izgleda kao smei eer. Na neki je nain to zaista nevjerojatno. Ta industrija iskoritava neto to bi se inae bacilo i pretvara to u stonu hranu
bogatu bjelanevinama. Kao i svaki uzgajiva, ja sam kupovao doslovce
na tone takve hrane. Bila je mnogo jeftinija od itarica ili soje, a bio sam
uvjeren da je potpuno bezopasna.
Pitao sam: Niste li se pribojavali da biste mogli zaraziti ivotinje kada
ih hranite mesom mrtvih ivotinja?
Proces proizvodnje uspjeno i potpuno uklanja sve viruse, bakterije i
parazite. Desetljeima smo smatrali da nita ne moe preivjeti taj pro-
64
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 65
ces. Apsolutno nita.

Tada je Lyman zavrtio glavom. U oima mu se ogledalo aljenje. Sve
do 1986. za bolest ludih krava uope se nije znalo. Dosad je na stotine
tisua grla pogoeno tom smrtonosnom boleu. Infektivni agens ne
unitava se u procesu proizvodnje. A ako u koncentrat proteina dospije
meso samo jedne zaraene krave, hrana moe zaraziti tisuu grla stoke.
U oujku 1996. godine Centers for Disease Control (Centri za kontrolu
bolesti), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i britanska vlada zakljuili su da je smrt deset mladih Britanaca povezana s boleu kravljeg ludila1, epidemije koja se irila meu stokom gotovo sigurno zbog tog kanibalistikog naina uhranjivanja. Sumnja se da je jo nekoliko smrtnih sluajeva imalo isti uzrok.
NEUNITIVI PRION
Do 1980-ih veina je teoretiara vjerovala da su virusi najmanji zarazni
organizmi. Virusi se sastoje od genetskog materijala (DNK ili RNK) i proteina. Ali u 1980-ima, David Bolton i Stan Prusiner, medicinski znanstvenici sa Sveuilita Kalifornija u San Franciscu, otkrili su dokaz da moda
postoje infektivni agensi manji i otporniji od virusa - i koji se sastoje samo
od proteina. Mnogi su se biolozi isprva rugali njihovoj teoriji jer se smatralo da bez DNK ili RNK nije mogue da se infektivna supstancija reproducira. Ali Prusiner je postavio hipotezu da se prioni mogu razmnoavati
bez DNK ili RNK.
Prusiner tvrdi da su prioni nenormalne modane bjelanevine koje
imaju mo pretvoriti obine, normalne modane bjelanevine u prione.
Kad pretvorba u prione jednom pone, odvijat e se sve bre, jer e svaki
novi prion ponovno stvarati nove.
Prioni su kemijski identini normalnim proteinima u mozgu do zadnjeg
atoma. Oni su samo razliito oblikovani. Iz nedovoljno jasnih razloga, prion
moe navesti drugi protein da poprimi njegov udnovati oblik. Deformirani
proteini nakupljaju se i konano stvaraju rupe u modanom tkivu. Budui
da su prioni kemijski isti kao i proteini u mozgu, ljudski imunoloki sustav
ne moe ih oznaiti kao strane uljeze. Kad prou kontrolu imunolokog
sustava, mogu se u zaraenom mozgu nakupljati desetljeima.
John Collinge, profesor neurobiologije na Imperial Collegeu u Londonu,
nezavisni je istraiva koji je pronaao mnoge kljune dijelove zagonetke
o prionima. Collinge kae: Vrlo je udno to postoje ta dva prilino razliita oblika istog proteina s poprilino razliitim svojstvima. Jedan od njih
65
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 66
je ubojica. Ako je taj protein prisutan u vaem mozgu, u gadnoj ste nevolji. Drugi je normalan sastavni dio svakog mozga2
Zbog njihove neobine strukture prioni mogu preivjeti ekstremna sredstva koja unitavaju sve poznate viruse i bakterije. Kuhanje ne moe otetiti prione, kao ni uvjeti koji su mnogo snaniji od onih koji se stvaraju u proizvodnji stone hrane. Ustvari, prioni mogu podnijeti izlaganje izbjeljivaima, kontakt sa snanim kiselinama, sterilizaciju, pa ak i spaljivanje.3
GODINA 1986. - PRVI PUT SE POJAVLJUJE KRAVLJE LUDILO
U prvih nekoliko desetljea upotrebe inilo se da proteinski koncentrati
ne predstavljaju veliku opasnost za ljude ili stoku. Ali pojava priona i kravljeg ludila u Velikoj Britaniji sve je promijenila. Samo jedna zaraena
krava u tvornici preraene stone hrane mogla je izazvati epidemiju. A
krave su se mogle zaraziti ako su pojele samo jednu liicu jako zaraenog koncentrata proteina.4
Kravlje ludilo prvi put je dobilo svoje ime i bilo prepoznato kao bolest
1986. godine. Znanstveno ime te bolesti je bovina spongiformna encefalopatija (stona spuvasta encefalopatija) ili BSE, jer pod mikroskopom
zaraeni mozak izgleda poput spuve. Prvi sluajevi BSE-a otkrili su se
kada se nekoliko krava u jednoj britanskoj mljekari poelo trzati i nervozno ponaati. Njihovo se stanje svaki tjedan sve vie pogoravalo.
Veterinari su pokuali lijeenje bezbrojnim nainima, ali nita nije djelovalo na te posrnule i dezorijentirane krave. Veterinari su bili zateeni. Oni
mogu prepoznati i lijeiti pomanjkanje minerala, virusne infekcije i desetak drugih zdravstvenih tegoba koje pogaaju krupnu stoku. Ali nitko
nikada nije ni vidio simptome poput ovih. Jo su se vie iznenadili nakon
to su pod mikroskopom prouili mozgove zaraenih krava. Uzorci su bili
porozni i rupiasti.
Pred kraj 1986. po cijeloj su se Velikoj Britaniji javljale mljekare koje
su imale sline sluajeve. Ubrzo nakon toga u britanskom su se tisku
pojavili zabrinjavajui napisi o toj novoj bolesti. Bolest je potakla mnogobrojna neugodna pitanja. Koliko e se grla stoke zaraziti? Ako se
bolest proiri, moe li to znaiti financijsku katastrofu za britansku industriju govedine i mlijenih proizvoda? Jo gore, neki su znanstvenici
strahovali da bi se bolest mogla proiriti na ljude koji su jeli zaraeno
meso. John Collinge govori da je gorue pitanje postalo: Moe li se BSE
prenijeti na ljude i hoe li doi do epidemije meu ljudima nakon izlaganja toj bolesti?5
66
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 67
JESTI ILI NE JESTI GOVEDINU?

Do 1988. bolest kravljeg ludila bila je dobro poznata u Velikoj Britaniji.
Broj potvrenih sluajeva dosegao je stotine, a svakog je tjedna bilo sve
vie zaraenih krava. Strah javnosti od kravljeg ludila unitavao je industriju govedine. Svi su eljeli znati koliko je opasno jesti govedinu.
Ministarstvo poljoprivrede, ribolova i hrane (MAFF) Velike Britanije
zapala je dunost da odredi tu opasnost. Smatralo se da je MAFF u poziciji da uva interese i potroaa i proizvoaa britanske hrane. Kada se
promatra unatrag, jasno je da su interesi industrije govedine imali prednost u javnoj politici koju je MAFF odredio prema kravljem ludilu. Sir
Richard Southwood predsjedao je komisijom iako je bilo oito da nema
znanstvenih kvalifikacija za to. U veljai 1989. objavljeno je izvjee njegove komisije. Zakljuak je bio da nije vjerojatno da e BSE zaraziti ljude.
Izvjee je takoer predvidjelo da broj zaraene stoke vjerojatno nee biti
vei od 25.0006. (Jedna oksfordska studija objavljena 1996. procijenila je
da je konano bilo zaraeno vie od 900.000 grla stoke. MAFF je 1993.
godine primio slian izvjetaj koji je upozoravao na takve brojke, ali
potpuno ga je zanemario.)
Naoruano nalazima Southwoodove komisije, britansko Povjerenstvo
za meso i ivad (Meat and Livestock Commission) lansiralo je 6,5 milijuna dolara vrijednu kampanju kako bi vratilo povjerenje potroaa u govedinu. U tim je naporima ministar poljoprivrede poveo svoju ker na konferenciju za novinare na kojoj su otac i ki jeli burgere pred kamerama
kako bi ublaili strahove javnosti.7
U Southwoodovoj komisiji nije bilo ni jednog istraivaa BSE-a koji su
ubrzano radili ne bi li rijeili zagonetku. Mnogi su znanstvenici bili uvjereni da se o tajanstvenoj bolesti mora jo mnogo toga nauiti te da je, dok
se ne dobiju odgovori, zadnja stvar koju bi vlada trebala raditi ohrabrivati
ljude u Velikoj Britaniji da jedu govedinu.
Jedan od tih nekompromitiranih disidenata bio je Richard Lacey s gotovo besprijekornom reputacijom, specijalist za mikrobiologiju i profesor
klinike mikrobiologije na Sveuilitu Leeds. Lacey je objavio vie od 200
radova i dobio mnogobrojne nagrade za svoj rad. Od 1986. bio je savjetnik britanske vlade kao lan Komisije za veterinarske proizvode pri
Ministarstvu poljoprivrede (Ministry of Agricultures Veterinary Products
Committee). Jo djeluje kao savjetnik za mikrobiologiju za Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
Profesor Lacey nije bio osoba koja bi olako preporuila da se ne jede
67
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 68
govedina. Vei dio svoje karijere bio je na strani proizvodnje govedine u

mnogim sporovima s predstavnicima potroaa te je, na primjer, napisao
da primjena antibiotika na stoci ne predstavlja nikakvu ozbiljnu opasnost
za ljudsko zdravlje.
Ali Laceyja je sve vie zabrinjavala Southwoodova komisija i njezini
nalazi. On kae: Ono to je bilo prilino neuobiajeno u sastavu komisije
bio je izostanak strunjaka za spongiformnu encefalopatiju i nemogunost komisije, nakon to je poela s radom, da ih angaira. Lacey je
takoer primijetio da je Southwoodova komisija istovremeno objavila
kako je opasnost od BSE-a zanemariva, ali i da ne postoje znanstveni
dokazi koji bi dokazali da je meso sigurno za konzumaciju.
Budui da nisu mogli provesti testiranja na ljudima, istraivai su koristili ivotinje. Pokuavali su namjerno zaraziti mnoge razliite ivotinjske
vrste BSE-om. Pretpostavljali su: to je vei postotak vrsta koje su razvile bolest, vjerojatnije je da BSE moe prijei i na ljude.
Znanstvenici su konano otkrili da BSE prion moe zaraziti praktiki
svaku vrstu u koju se unese. Istraiva Adriono Aguzzi rekao je: On moe
zaraziti svaku vrstu s kojom se pokualo. Mievi, make i majmuni e se
zaraziti. Dakle, svjedoci smo izuzetne bolesti koja ima razliita svojstva od
drugih oblika spongiformne encefalopatije koje smo dosad znali, pa zbog
toga moramo pristupati tom problemu kao da bi se bolest mogla prenijeti i na ljude.8
Naoruan tim zakljucima, Lacey je upozorio da kravlje ludilo zahtijeva
agresivnu politiku istrijebljenja, zajedno s mjerama predostronosti kako
bi se zatitili Britanci koji jedu govedinu. Lacey je predloio da se cijelo
krdo u kojem se pojavi sluaj kravljeg ludila pogubi a ostaci spale.
Njegov je argument bio da je Southwoodova komisija moda napravila
stranu pogreku sa svojim preporukama. Ako je tako, posljedino
ponaanje vlade moglo bi izazvati katastrofalnu zdravstvenu krizu. Lacey
je upozorio da bismo mogli izgubiti gotovo cijelu generaciju ljudi. U tom
svom radu, u kasnim 1990-im, Lacey tvrdi da je veliki broj Britanaca konzumirao govedinu zaraenu BSE agensom te da nitko ne moe pouzdano
predvidjeti ishod.
STIE NEIZBJENO
Najvanija razlika izmeu stajalita profesora Laceyja i stajalita britanske vlade bila je sljedea: Lacey je predvidio da se kravlje ludilo vjerojatno moe prenositi na sva iva bia koja jedu dijelove zaraene stoke.
68
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 69
Vlada je, suprotno tome, bolest oznaavala kao bolest koja zavrava s
nositeljem (dead-end host), to bi znailo da e zaraziti stoku, ali nee
preskoiti granicu razliitih vrsta kako bi inficirala ljude i druge ivotinje.
Ranih 1990-ih godina poeli su se gomilati dokazi koji su podupirali
Laceyjeve argumente. Razne su se ivotinje razboljele od modanih poremeaja koji su gotovo sigurno bili posljedica jedenja zaraene govedine.
Godine 1990. jedna je domaa maka imenom Max uginula od maje
spongiformne encefalopatije.9 Kao to je to bio sluaj kad se bolest pojavila kod krava, nitko prije nije vidio tu bolest kod maaka.10 Maja hrana
koja je sadravala mljevene dijelove stoke smatrala se najvjerojatnijim
uzrokom Maxove smrti.11 Smatra se da je zaraena hrana bila uzrokom jo
80 mrtvih maaka u Britaniji, kao i za nekoliko ivotinja u zoolokom vrtu
jednog majmuna, antilope i nojeve koji su podlegli dotad nikad vienom
obliku spongiformne encefalopatije.12
Razdoblje inkubacije - period od trenutka kada je ivotinja zaraena do
trenutka kada pokae prve simptome - varira u izravnoj vezi s prirodnim
oekivanim ivotnim vijekom ivotinje. Kod mieva, koji ive samo nekoliko godina, faza inkubacije moe trajati nekoliko mjeseci. Kod maaka, koje
ive oko 15 godina, razdoblje inkubacije je nekoliko godina. Kod ljudi, koji
ive due od 70 godina, faza inkubacije procjenjuje se na 20 do 30 godina. Istraivai se pribojavaju da bi smrtni sluajevi meu makama i ivotinjama u zoolokom vrtu mogle nagovijestiti slinu bolest koja se kod ljudi
nee pojaviti prije 2005. Na temelju teorije da razdoblje inkubacije kod
nekih ljudi moe biti i krae, Lacey je 1989. rekao da on smatra da bi se
prvi sluajevi bolesti kod ljudi mogli pojaviti ve 1994. godine.
Kako je Lacey predvidio, prvi sluajevi bolesti na ljudima pojavili su
se 1994. Nekoliko tinejdera i mladih ljudi pogodila je teka bolest kakvu
lijenici nisu dotad vidjeli kod mladih. Prvi je sluaj bila Vicky Rimmer,
esnaestogodinja uenica iz Walesa koja je dobila novi oblik CreutzfeldtJakobove bolesti (CJD)13, ljudske spongiformne encefalopatije.
Nekoliko mjeseci kasnije obolio je i osamnaestogodinji Steve
Churchill. Jedan se njegov roak kasnije prisjeao za posebno izvjee
BBC-ja: Jedna od prvih stvari koje smo uoili kad je Steve obolio bile su
halucinacije. Poelo bi tako to je gledao televiziju, a zatim bi se vrlo uzbudio zbog onoga to vidi. Ako je na televiziji bio poar, pomislio bi da on
gori. Ako su scene snimane ispod mora, osjeao bi se kao da se utapa, a
zatim je poeo uoavati stvari kojih nije bilo. Ili bi pokuao uzeti alicu
kave, ali bi promaio, no ne bi to shvatio, nego je izgledao kao da pije, a
da nije shvaao da uope nije primio alicu u ruku, i to ga je sve vie i vie
69
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 70
plailo. Bio je uasnut svime to je vidio, ali nije nam mogao objasniti to
se dogaa.14
Steve je sve vie slabio i mravio. Umro je 21. svibnja 1995.
Creutzfeldt-Jakobova bolest nije bila nepoznata. Bila je to bolest koja se
prirodno javlja, ali izuzetno rijetko pa je pogaala jednu osobu od milijun
godinje. Progresivna i neizbjeno smrtonosna demencija obino pogaa
ljude u ezdesetim godinama i starije. Sve do 1990-ih gotovo da i nije bilo
sluajeva kod ljudi mlaih od 30 godina. Kod novih sluajeva CJD-a prosjena je dob 27 u usporedbi s uobiajene 63 godine. Nove su rtve takoer imale nenormalne uzorke modanih valova, patile su od vrlo snanih
psihikih simptoma i umirale dvostruko due nego sve prethodno poznate rtve te bolesti - 13 mjeseci umjesto dotadanjih 6 mjeseci.15 Meutim,
obdukcije su bile presudne. Mozgovi rtava otkrili su dotad nepoznati uzorak bolesti.16 To je navelo britansku vladu i WHO da zakljue da je epidemija BSE-a, a ne prirodna pojava CJD-a, najvjerojatniji uzrok velikog broja
smrtnih sluajeva meu ljudima.
ak su i znanstvenici koji su bili uvjereni da meso ludih krava moe
ubiti ljude bili zapanjeni kada su se pojavili prvi sluajevi. Adriono Aguzzi
je rekao: okirani smo kao i svi ostali. Hou rei, svi su mislili da postoji teoretska opasnost od prijenosa BSE-a na ljude, ali jedno je rei, dobro,
moda postoji teoretska opasnost, a sasvim druga vidjeti pacijente koji
od nje umiru, stoga nas je to prilino potreslo.17
U travnju 1996. britanski je dravni tajnik za zdravstvo (Secretary of
State for Health) javno objavio deset sluajeva nove varijante CreutzfeldtJakobove bolesti u Britaniji, priznavi da je njihov najvjerojatniji uzrok
konzumiranje govedine zaraene BSE-om. Najstarijoj rtvi bilo je 39 godina. Petero ih je bilo u dvadesetim godinama, a troje su bili tinejderi.
Tajna potencijalne opasnosti za druge Britance lei u tim prvim smrtnim
sluajevima. Jesu li te mlade rtve CJD-a nekako pojele zaraenu hranu iz
istog izvora? Da je to bio sluaj, bilo bi vjerojatno da bi rtve bile povezane geografski ili na neki drugi nain. Meutim, sluajevi su bili rasijani
cijelom Velikom Britanijom, a dosad nisu otkriveni nikakvi dokazi da je
zaraena govedina bila iz istog izvora. Drugo je objanjenje da su ti smrtni sluajevi samo prvi od mnogih koji e tek slijediti.
Smatra se da je razdoblje inkubacije kod veine ljudi najmanje deset
godina, a vjerojatno od 20 do 30 godina. Pod pretpostavkom da je to
razdoblje najmanje deset godina, oni koji su sredinom 1990-ih umrli od
nove varijante CJD-a zaraeni su oko 1986., kada je bilo samo nekoliko
stotina zaraenih krava. Sljedeih godina broj zaraene stoke je rastao.
70
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 71
Strunjaci procjenjuju da se 1990. godine pojelo 250.000 krava zaraenih BSE-om.18 I upravo kao to se poneki sluaj kravljeg ludila iz 1986.
godine pretvorio do 1990. u bujicu, nekoliko smrtnih sluajeva 1995.
godine moglo bi se takoer pretvoriti u neto mnogo vee. Ako je razdoblje inkubacije za veinu ljudi vie od 20 godina, strunjaci su moda u
pravu kad predviaju odgoenu reakciju na epidemiju BSE-a.
KOLIKO BI LJUDI MOGLO UMRIJETI?
Britanski istraiva BSE-a Stephen Dealler pokuao je odrediti koliko bi
zapravo Britanaca moglo zaista umrijeti od Creutzfeldt-Jakobove bolesti.
Razmijenio sam nekoliko pisama s dr. Deallerom 1996. i 1997. godine
putem elektronike pote. Jedno od mojih prvih pitanja bilo je: Koliko e
ljudi umrijeti od ljudskog oblika kravljeg ludila?
Ovog trenutka to sigurno ne znamo otpisao mi je. John Collinge ispitivao je genetski uzgojene mieve kojima je bio usaen ljudski gen za
prion, ali ti mievi nisu brzo umrli kad su bili izloeni BSE-u. Zbog toga
sumnjam da e se populacija drastino smanjiti. Svejedno, budui da ovaj
tip bolesti pogaa veliki postotak populacije individualnih ivotinjskih
vrsta (100 posto mieva, 100 posto kuna zlatica, 35 posto koza, 25 posto
ovaca, 4 posto domaih pasa i moda 10 posto domaih maaka) kad
oralno uzimaju virus, mislim da ne bismo trebali ekati da to otkrijemo.
Moj vlastiti matematiki proraun je da e u razdoblju od 50 godina umrijeti izmeu 10.000 i 10 milijuna Britanaca.
Ovaj mogui smrtonosni ishod bio je za mene poraavajui. Ali pitao
sam se zato je Dealler predvidio tako iroki raspon? Pitao sam ga koja je
njegova procjena kad bi morao rei samo jednu brojku.
S obzirom na ono to znamo, odgovorio mi je, nemogue je predvidjeti toan ni priblian broj. Opseg ove mogue epidemije ovisit e o zaraznosti govedine te o otpornosti ljudskog tijela na BSE prione. Nema naina da to saznamo. Stoga sam u obzir uzeo 21 razliiti scenarij i izraunao
smrtnost koju bi oni izazvali. Svaki scenarij temelji se na razliitoj razini
zaraznosti govedine i ljudskoj otpornosti.
U nastavku naeg dopisivanja napisao sam mu: Budimo na trenutak
optimisti. Koja je vaa procjena ako pretpostavimo da govedina ima vrlo
nisku razinu infektivnosti te da su ljudi po prirodi prilino otporni na
prion?
To bi bilo najbolje to se moe dogoditi, odgovorio je Dealler, i u tom
bi sluaju bilo vrlo malo smrtnih sluajeva - vjerojatno deseci. Bude li
71
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 72
tako, bit emo vrlo sretni. Ja iskreno smatram da e biti mnogo gore.
Kakva su vaa druga predvianja?
Dealler je odgovorio: Ako je govedina prilino zarazna ili ako svi ljudi
nisu previe otporni na BSE, mogua smrtna stopa penje se puno vie.
Kako sam spomenuo, predvidio sam 21 nain na koji bi se BSE mogao
razvijati i po mom su miljenju svi jednako vjerojatni. Petnaest od tih scenarija pokazuju da kod najmanje 140.000 ljudi postoji vrlo veliki rizik da
obole od te bolesti. est najgorih od tih 15 scenarija predviaju da je u
Velikoj Britaniji ve vie od 32 milijuna ljudi izloeno potencijalno fatalnoj
dozi.
Odgovorio sam: Mislite li da postoje izgledi da ste moda precijenili
brojke u nekom dijelu jednadbe?
Ne, otpisao je Dealler. elim naglasiti da sam namjerno podcijenio
brojeve dok sam raunao. Uinio sam to kako bih sprijeio ministarstvo
poljoprivrede da odbaci rezultate. Zbog toga sam uvjeren da e broj
mrtvih biti zapravo vei od mojih objavljenih procjena. Sad moramo shvatiti da je stanovnitvo Velike Britanije ve preuzelo najvei rizik te da ne
bismo smjeli ekati da vidimo koliko e ljudi umrijeti. Bojim se da je sad
vrijeme da znanstvenici izguraju politiare i ponu traiti metode lijeenja,
prevencije i dijagnosticiranja bolesti.
Moete li sumirati rizik u Velikoj Britaniji?
Vjerujem da vie od 90 ljudi u Britaniji, ukljuujui i mene, moda trenutno nosi potencijalno smrtonosnu infekciju dobivenu konzumiranjem
govedine tijekom 1980-ih i 1990-ih. Meutim, postoje dobri izgledi da e
se bolest razviti kod mnogo manjeg postotka ljudi jer izgleda da prelazak
na drugu vrstu esto smanjuje taj postotak sa 100 na mnogo manje,
moda ak 5 posto. Ako se potvrde i nai najgori strahovi, vjerojatno ne
bismo trebali oekivati da e mnogo ljudi umrijeti prije otprilike 2005. U
meuvremenu, mislim da nam je zadaa da ponemo svim snagama traiti djelotvorne lijekove.
Dr. James Ironside, lan britanske National CJD Surveillance Unit
(Nacionalne jedinice za nadgledanje CJD bolesti) ne gleda optimistiki na
mogunost otkrivanja takvih lijekova. Iako je prion nevjerojatno jednostavan protein, moda e biti teko nai lijek koji e biti suprotnog djelovanja, posebno u vrlo ogranienom vremenu. Ironside kae: Smatram da je
malo vjerojatno da e lijek za CJD biti otkriven u blioj budunosti, to
znai da emo moda vidjeti golemi porast broja pacijenata u Britaniji, ali
da nee biti izgleda za njihovo djelotvorno lijeenje.19
Broj smrtnih sluajeva od nove varijante CJD-a polako je, ali ustrajno,
72
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 73
rastao od prvog izdanja ove knjige. Od sijenja 2000. godine britanska je

vlada objavila da je 49 osoba umrlo od te bolesti. Takoer, postoje zabrinjavajui podaci koji ukazuju na to da bi te brojke mogle biti i puno vee,
jer su mrtvozornici u Britaniji navodno odbili provesti istragu nad nekim
sumnjivim sluajevima.
Budui da u posljednjih nekoliko godina broj sluajeva nije ni naglo
porastao niti se smanjio, kako moemo prosuditi to nas eka? Naalost,
i dalje je nemogue i otprilike odrediti krajnji broj rtava, a 21 jednako vjerojatan scenarij dr. Deallera jo je vjerojatno najbolja dostupna procjena.
U jednom lanku u asopisu Nature (Priroda), objavljenom u sijenju
2000. godine navodi se: To to ne znamo precizno ni proces zaraze
novog oblika CJD-a niti tono vrijeme inkubacije kod pojedinaca, glavni je
razlog to e tona predvianja opsega epidemije biti nemogua sve dok
se epidemija zaista ne rairi, a vrijeme inkubacije odredi.20
ALI KRAVE SU BILJOJEDI
U travnju 1996. Howard Lyman gostovao je s dr. Garyjem Weberom iz
National Cattlemens Association (Nacionalnog udruenja stoara) u vrlo
popularnoj televizijskoj emisiji Oprah Winfrey. Lyman je prihvatio poziv
slavne voditeljice da progovori o svojim zabrinutostima o mogunosti da
se oblik BSE-a rairi meu stokom u SAD-u. Njezine reakcije na neke
Lymanove rijei postale su glavna vijest. (Spontane primjedbe koje je
Oprah izrekla navele su Udruenje stoara da uloi tubu protiv nje i
Lymana prema takozvanom zakonu protiv uvredljivog odnosa prema
hrani.
Oprah je zapoela razgovor pitanjem upuenim Lymanu: Vi tvrdite da
e u usporedbi s ovom boleu sida izgledati kao obina prehlada?
Lyman ju je mirno pogledao. Upravo tako, rekao je.
Oprah je odvratila: Znate li da je to vrlo ekstremna tvrdnja?
Upravo tako, odgovorio je Lyman, a ono to se upravo sada dogaa
ono je to smo inili u Engleskoj. Deset godina na taj se problem
gledalo kao na stvar odnosa s javnou umjesto da se napravilo neto
korisno. U SAD-u stotinu tisua krava godinje naveer lijee zdravo, ali
ih ujutro nalaze mrtve. Vei dio tih krava sakuplja se, melje i pretvara u
hranu kojom se onda opet hrane krave. Ako samo jedna od njih ima
kravlje ludilo, to moe ugroziti tisue. Sjetite se da se danas u SAD-u
14 posto svih krava prerauje u stonu hranu kojom se hrane ivotinje.21
Oprah je izgledala okirana i zabrinuta. Ali krave su biljojedi, rekla je.
73
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 74
Ne bi smjele jesti druge krave.

To je vrlo tono, ree Lyman, a ono to bismo mi trebali uiniti jest
upravo ono to nam nalae priroda, trebali bismo im davati travu - a ne
druge krave. Ne samo da smo ih pretvorili u mesodere, nego smo ih
pretvorili u kanibale.
Oprah ga je prekinula: ekajte, ekajte trenutak, rekla je. Dopustite
mi da vas jednostavno pitam neto, Howarde. Kako znate da se krave
prerauju za stonu hranu?
O, zato to sam to vidio, odgovorio je Howard, sjetivi se da je to i
sam radio na svojoj farmi. To su statistike Ministarstva poljoprivrede
SAD-a, a ne neto to smo izmislili.22
Oprah je uzviknula: Zbog ovoga vie neu pojesti ni jedan burger!
Zatim se Oprah obratila predstavniku stoara, dr. Weberu, pitanjem:
Hranimo li zaista nau stoku stokom?
U Sjedinjenim Amerikim Dravama postoji takva ograniena
praksa, odgovorio je dr. Weber.
Publika je ispustila uzvik negodovanja.
Priekajte samo trenutak, nastavio je Weber. Uprava za hranu i
lijekove (FDA)...
Publika je ponovo uguila njegov pokuaj.
Oprah je upala rijeima: Jer, moram vam rei da me to jako zabrinjava
i plai.
Dr. Weber: Da, ali, prije nego preivae, krave, jednostavno proglasite
vegetarijancima, imajte na umu da one piju mlijeko.
U SAD-u NEMA BSE-a?
Do trenutka kad je zavrena ova knjiga u SAD-u nije zabiljeen ni jedan
potvreni sluaj BSE-a, ali moda zbog toga ne bismo trebali odmah
odahnuti s olakanjem. Kao to se CJD moe spontano pojaviti kod
ljudi, istraivai vjeruju da se to moe dogoditi s BSE-om kod krava.
Neki istraivai smatraju da je oblik BSE priona iz Britanije moda ve
u SAD-u. James Gibbs, strunjak pri National Institutes of Health
(Nacionalni instituti za zdravstvo), koji 20 godina obavlja istraivanja
na podruju BSE-a, rekao je da to smatra moguim23, a Stanely
Prusiner, znanstvenik koji je identificirao prione, slae se da bi BSE
morao biti prisutan u SAD-u u malim koliinama.24 Ako jedna od milijun
krava ima BSE koji se prirodno pojavio, postoji mogunost epidemije
sve dok se krave hrane tkivom drugih krava. U SAD-u se godinje uzgo-
74
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 75
ji na desetke milijuna krava.

Godine 1985., gotovo punu godinu dana prije nego se BSE slubeno
pojavio u Britaniji, pokojni je Richard Marsh, tada predsjednik Katedre
veterinarskih znanosti na Sveuilitu Wisconsin, Madison, upozoravao
mljekare na mogunost da u SAD-u postoji dosad nepoznata bolest kod
stoke slina grebeu, modanom oboljenju kod ovaca.
Pria koja stoji iza upozorenja dr. Marsha zapravo je dosta sloena. Od
1960. godine na farmama krznaa u SAD-u pojavila su se etiri sluaja
spongiformne encefalopatije. (Svi oblici spongiformne encefalopatije
razvijaju se na isti nain kao i BSE ili kravlje ludilo kod krava - oznaava ih
to to nastaju rupe u mozgu i neizbjeno vode u smrt.) Uzgajivai su vjerovali da su nerevi oboljeli jer su jeli hranu od ovaca koje su umrle od
bolesti povezane s prionima nazvanoj grebe. Ali ta je teorija postavila i
veliki problem - istraivai nisu mogli oralno inficirati nereve mozgom
tako bolesnih ovaca. Rjeenje je stiglo 1985. kada su prioni izbrisali jednu
populaciju nereva u Wisconsinu koja uope nije jela hranu dobivenu od
ovaca. Mesni dio njihove prehrane sastojao se gotovo iskljuivo od krava
zvanih posrnule (downers), to je industrijski termin za krave koje
onemoale padnu i previe su bolesne da bi ponovno ustale. Na temelju
svojih prouavanja nereva, dr. Marsh je zakljuio da u SAD-u postoji
oblik BSE-a te da se on manifestira vie kao bolest posrnulih nego
bolest ludih krava.
Sindrom posrnulih krava glavni je problem u govedarstvu jer u SAD-u
svake godine na desetke tisua krava kolabira iz uglavnom neutvrenih
razloga.25 Ako je samo i neznatan postotak tih krava rtva neotkrivenog
amerikog oblika kravljeg ludila, to bi moglo imati porazne posljedice. Ako
se posrnulu kravu moe odrati ivom do klaonice, zakon dozvoljava da se
iskoristi kao hrana za ljude a njezine kosti (zajedno s usnama, glavom,
koljenicama, papcima itd.) mogu biti skuhane kako bi se dobila elatina,
glavni sastojak proizvoda kao to su drhtalice, pudinzi i slini deserti.26
Ako se odredi da krava nije pogodna za ljude, ostaci se esto pretvaraju
u stonu hranu.27
U Sjevernoj Americi od 1989. nije dozvoljen uvoz britanske stoke i ni
jedna posrnula krava u SAD-u nije jo pokazala simptome koji bi bili
jednaki sluajevima kravljeg ludila u Velikoj Britaniji. Meutim, ve smo
vidjeli da se spongiformna encefalopatija moe pojaviti u razliitim oblicima, s razliitim - iako uvijek fatalnim - uzorcima bolesti. Ameriki oblik
britanskog BSE priona mogao bi imati razliite simptome te tako nekoliko
godina proi nezapaeno. Ameriki BSE prion (ako on ustvari uope
75
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 76
postoji) mogao bi biti poput grebea te se moda ne prenosi na ljude.

Druga je pak mogunost da ona zapravo pogaa i ljude te da je potencijalno barem jednako smrtonosna kao to je BSE u Velikoj Britaniji.
Kao to smo vidjeli u Britaniji, mogu proi desetljea prije nego se pojave odgovori na pitanja o kravljem ludilu. Ljudi koji jedu govedinu u SAD-u
moda e biti izloeni jednom obliku britanskog BSE-a prije nego e znati
da se on zasigurno pojavio.
A odakle se uope pojavio britanski BSE prion? Mnogi jo smatraju da
su ga krave dobile jedui ovce zaraene grebeom. Druga je mogunost
da on nije niotkuda doao, nego da se spontano razvio u jednoj jedinoj
kravi. Da se britanski BSE prion pojavio u neko drugo doba, nesretna bi
krava umrla i to bi bio kraj prie. Krave nisu pretvorene u kanibale sve do
1950., a ta je praksa u Britaniji sada zabranjena. Ali ako je ta prva zaraena krava bila pretvorena u stonu hranu, itava britanska epidemija
BSE-a moda je prouzroena jednom jedinom zaraenom ivotinjom.
MOGUE IRENJE ZARAZE?
U emisiji Oprah Winfrey o kojoj smo ranije govorili Gary Weber iz
Nacionalnog udruenja stoara tvrdio je da ni jedna ivotinja koja ima
simptome BSE-a nije mogla prispjeti u klaonicu u SAD-u. Meutim, najbolesnija, najzaraenija - a time i najzaraznija - stoka u Velikoj Britaniji klala
se u klaonicama prije nego su se pojavili prepoznatljivi simptomi. Nema
razloga misliti da se to ne moe dogoditi i u SAD-u. Jedini dostupni test na
BSE (od sredine 1997.) mjeri prisutnost kemikalija koje se stvaraju kad je
mozak u posljednjoj fazi raspada. Ne postoji test za rani stadij te bolesti.
U SAD-u tkivo zaraene, ali naizgled zdrave stoke moglo bi lako stii do
kupaca. Vie od polovice krava muzara u SAD-u ubija se prije nego navre
etiri godine, to znai da bi svaka krava koja je nositelj BSE-a mogla lako
biti poslana u klaonicu prije nego se pojave prvi simptomi. Krave se esto
ubijaju i prije nego navre dvije godine, to znai puno prije nego uspiju
razviti simptome BSE-a.
U svom izvjeu iz 1996. godine stoari su priznali zaraznost mozga i
lene modine, pokuavajui uvjeriti potroae da meso ne moe prenijeti
zarazu. Jedan od dokaza da je meso, odnosno miino tkivo, sigurno temelji se na studiji koja je provedena na mievima. Skupini mieva injektiran je
mozak zaraene stoke, dok je druga skupina dobila miino tkivo. Nekoliko
mjeseci kasnije mievi koji su dobili modano tkivo umirali su od spongiformne encefalopatije, a mievi koji su dobili miije ostali su zdravi.28
76
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 77
Daljnja istraivanja mogla bi potvrditi ove rezultate, iako ostaje pitanje

o razliitim ivotinjskim vrstama. Nema naina da saznamo hoe li ljudi
reagirati isto kao i mievi. U meuvremenu, zaraznost mozga i lene
modine i dalje je vaan problem. Sumnja se da je veliki rizik za Britance
predstavljala mljevena govedina koja je sadravala komadie mozga ili
lene modine. Zarazu je vjerojatno prouzroila mehanika oprema za
odvajanje mesa u klaonicama.
Te naprave za odvajanje mesa mogu prenijeti potencijalno zarazno tkivo iz mozga i lene modine na miie, tj. meso koje jedu ljudi. U
svibanjskom broju asopisa Meat and Poultry (Crveno meso i perad)
detaljno se opisuje nain na koji se dobivaju mesni proizvodi - upotrebom
strojeva za odvajanje mesa i kostiju koji kidaju meso od kraljenice. U
tom je lanku navedeno da su istraivai sa Sveuilita Nebraska napisali: Kada se mehaniki pritisak koristi da bi se meso odvojilo od kraljeaka, na povrinu izlaze odreeni sastojci kao to je lena modina29 Vei dio govedine koja se dobiva mehanikim strojnim odvajanjem
pretvara se u mljeveno meso i hamburgere.
Jednako zabrinjavaju rezultati nalaza o tome kako stoka koja se omamljuje udarcem prije klanja moe poveati rizik od infekcije BSE-om. Vrlo
uobiajena praksa u klaonicama je da se ivotinji kroz elo probije klin.
(Nanoenje ove teke ozljede glave smatra se humanijim nego da se ivotinji preree grlo dok je potpuno svjesna.) Meutim, u medicinskoj je literaturi pomno dokumentirano da se kod ljudi koji su preivjeli ozljedu glave
modano tkivo moe nai i u drugim dijelovima tijela. Skupina istraivaa
iz A&M u Teksasu eljela je istraiti ima li ubijanje uzgojene stoke probijanjem ela isti uinak. Njihova su istraivanja pokazala da se metodom
zabijanja klina, to se uglavnom primjenjuje u SAD-u, dijelovi mozga
unose u krvotok ivotinje. Pismo ove skupine, objavljeno u britanskom
medicinskom asopisu Lancet u kolovozu 1996., zavrava primjedbom:
Vrlo je vjerojatno da se proteini priona nalaze u tijelu ivotinja koje se za
klaonice ubijaju probijanjem lubanje.30
Zbog takvih otkria izjave Udruenja stoara nisu vie tako umirujue.
TO AMERIKA MOE NAUITI OD VELIKE BRITANIJE
U sijenju 1997. Amerika uprava za hranu i lijekove (FDA) konano je
predloila da se zabrani hranjenje goveda dijelovima stoke. Taj je prijedlog stupio na snagu u lipnju 1997. Bude li se zabrana strogo primjenjivala, to bi moglo bitno ukloniti mogunost pojave epidemije britanskog obli-
77
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 78
ka kravljeg ludila u Americi. ak ako neka krava spontano dobije tu

bolest, ne bude li se stoka preraivala u stonu hranu, sprijeit e se irenje zaraze.
Meutim, FDA e zakonski i dalje doputati uzgajivaima stoke da riskiraju s amerikim dobavljaima mesa. Uzrok epidemije kravljeg ludila bio
je taj to su se krave hranile kravama, vaan pokazatelj da je hranjenje
jedne vrste ivadi drugom pogreka. Krave su prva jestiva ivotinja koja je
razvila agens-uzronik bolesti - pretpostavlja se, prion - koji je opasan za
ljude, ali nikako ne moemo biti sigurni da se slian prion nee pojaviti i
kod svinja ili kod kokoi. Ve je zabiljeeno da je kod svinja bilo spongiformne bolesti i nema razloga da smatramo da je ne moe razviti i perad.
Pretpostaviti da su svinje i perad zbog neega imune, bilo bi nerazumno
optimistino. A to je onaj isti optimizam koji je svojedobno naveo vlasti
da izriito tvrde da BSE ili kravlje ludilo nije prenosivo na ljude.
Odredbe FDA o zabrani izuzimaju svinje, konje i kokoi, kao i mlijeko,
krv i elatinu. Dok god se bilo kakvi preraeni ivotinjski proteini daju
ivotinjama u hrani, uvijek e postojati mogunost da ljude ugrozi nova
prionska epidemija. Ako zarazni agens naposljetku zarazi perad ili svinje,
opasnost bi vrlo lako mogla dugo biti nezamijeena. BSE je u britanskim
kravama muzarama djelomino otkriven jer je kravama bilo doputeno da
ive neto due (oko jedne etvrtine prirodnog ivotnog vijeka) nego je to
uobiajeno kod veine ivotinja koje se uzgajaju za hranu. Nekoliko tih
starijih ivotinja pokazalo je simptome koji su upozorili farmere i veterinare da neto nije u redu. Svinje i pilad veinom se ubijaju vrlo rano, prije
nego bi se simptomi mogli pokazati.
U kulturi koja podrava jedenje mesa nusproizvodi piletine, svinjetine i
govedine takoer su korisni - kao hrana za kune ljubimce (psi i make
prirodno su mesoderi, a posebno make zahtijevaju dodatke hrani ako
im je prehrana veganska). Ali ponovno hraniti mesnim nusproizvodima te
iste ivotinje od kojih je hrana dobivena znai riskirati epidemiju spongiformne bolesti u Americi. Takav rizik koji se namee amerikoj javnosti ne
moe biti opravdan ak ni financijski. Prihodi od te industrije relativno su
mali - ine manje od 2 posto prihoda industrije govedine.31 Sada kada je
opasnost tako jasna, nema razloga da se ugroavaju ljudski ivoti kako bi
se zatitila industrija takve stone hrane.
Sve dok se nastavlja hranjenje uzgojene stoke uzgojenom stokom,
postojat e opasnost od epidemije spongiformne bolesti. Uvijek e biti
rizino jesti meso. Uzgajivai ne mogu uiniti mnogo toga da smanje utje-
78
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 79
caj mesa na srana oboljenja, rak i gojaznost. Meutim, mogu ukloniti

opasnost od epidemije spongiformne bolesti.
Naime, iako nije uspostavljena opa zabrana da se domae ivotinje
hrane domaim ivotinjama, Amerikanci se svejedno mogu zatititi od
mogunosti da obole od nekog oblika BSE-a. Iako moda nikada nee biti
mogue znati u kakvom je stanju meso s obzirom na prione, sasvim je
sigurno mogue uope ne jesti meso. Stvar je u tome da meso trebate
poeti izbjegavati prije nego postane zaraeno. Lekcija koju smo nauili od
Britanaca kae da milijuni ljudi mogu biti izloeni bolesti prije nego se ona
definira. Amerikanci su bili dovoljno rano upozoreni da vjerojatno jo mogu
izbjei osobni rizik tako to nee jesti meso i mesne preraevine.
79
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 80
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 81
DRUGI DIO
Istina o hrani ivotinjskog

porijekla
Ako ovjek tei pravednikom ivotu, najprije bi se trebao
suzdrati od toga da ini naao ivotinjama.
Lav N. Tolstoj
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 82
Drugi dio: Istina o hrani ivotinjskog porijekla
6.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 83
Spaeni!
Kako nestaju obiteljske farme, ivotinje s kojima se nekad blago

postupalo i pazilo na njihovu dobrobit sada ive u nevjerojatnim
uvjetima. Meutim, na jednoj farmi drave New York i jo jednoj u
Kaliforniji domae ivotinje ive bez trauma prenapuenosti, nasilnog zatvaranja i prijevoza do klaonica.
Spaeni!
Doao sam iza staje upravo na vrijeme da vidim sljedei prizor: Lorri
Bauston - teka jedva kojih ezdeset kilograma - prilazi mladom volu.
Ne oklijevajui ni trenutak, prebacuje ivotinji preko glave povodac
od ueta i privezuje ga za ogradu. To radi tako njeno i struno da
lako moe upravljati mladim volom koji je mnogo tei od nje. U sljedeem mu trenutku ve spretno daje injekciju protiv glista. Oslobaa
ga pohvalivi ga i tapui ga po vratu, zatim odlazi po drugu ivotinju.
Lorri je suosniva Farm Sanctuaryja (Farmersko svetite), raja za
spaene ivotinje od 175 jutara zemlje na sjeveru drave New York.
Farm Sanctuary nalazi se u ruralnom podruju u blizini gradia
Watkins Glen. U desetak staja koje su izgraene na padinama blagih
breuljaka utoite su nale sve vrste domaih ivotinja - telad,
kokoi, krave muzare, koze, svinje, ovce, purani, pa ak i zeevi. Kad
je zavrila svoj posao, Lorri mi je dala posebnu dozvolu da i sam obiem staje - upozorivi me da uvijek zatvaram vrata za sobom.
Poeo sam s obilaskom kokoinjca. Kad sam uao, okruilo me
pedesetak pilia. Sjeo sam na komad drva i osjeao se kao da sam
okruen znatieljnom djecom. Kokoi su plaljive i iako veina ne eli
da ih se dira, ini se da ele biti u mojoj blizini.
Nakon otprilike pet minuta, jato se naviknulo na moje prisustvo pa
su se kokoi poele razilaziti. Ali neke su bile znatieljnije od ostalih
pa su me ostale promatrati. Pozornost mi je privukla jedna ptica.
Manja nego ostale, pribliavala mi se nervozno kao djeai koji se
eli uuljati u kino. Nakon nekoliko minuta ivotinja je sjela do mene
i dopustila mi da je pomilujem po krilima.
Staja je bila petnaestak metara dalje. Dok sam iao prema njoj,
83
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 84
uo sam roktanje svinja. Svinjac je bio dvostruko vei od kokoinjca

i u njemu je bilo etrdeset svinja. Uvijek sam mislio da su svinje ivotinje srednje veliine, teke od 70 do 100 kilograma. No svinje u tom
svinjcu bile su goleme - najvea je teila oko 400 kilograma. Kasnije
sam saznao da je to normalna veliina odrasle svinje ako joj se dopusti da je doivi. U SAD-u se svinje uglavnom kolju kad imaju oko 110
kilograma.
Po unutranjim zidovima svinjca rasporeene su lampe za zagrijavanje, a pod je do visine lanaka pokriven slamom. Veina svinja
spava ispod sijalica. Mnoge hru. Dvije ili tri svinje zainteresirao je
moj dolazak. Nasreu, prilaze mi jedna po jedna - ne bi mi bilo ugodno da me okrue tri ivotinje od 400 kilograma.
Gene Bauston, Lorrin mu, rekao mi je da za svinje postoji uzreica: Psi gledaju ljude kao na vie od sebe, make gledaju na ljude
kao na nie od sebe, ali svinje te gledaju kao sebi ravne. U tom sam
svinjcu shvatio kako je to istinito. Sjetio sam se kako naa maka
ponekad zna svisoka pogledati mog oca, dok se pas ponaa kao vazal
koji ga oboava. Ove svinje nisu pokazivale ni jedno ni drugo. One su
vas gledale ravno u oi i niste mogli izbjei njihov pogled. Iako ne
znaju matematiku i ne govore engleski, svjesne su to se dogaa.
Iznenadio sam se kad sam otkrio da su i vrlo njene. Nakon to sam
pomazio tri svinje koje su mi prile, proetao sam svinjcem i odluio
svaku zaspalu ivotinju pogladiti po toplom trbuhu. Neke jedva da su
prestale hrkati, ali druge su otvorile oi i pogledale me. Uzdahnule bi
i malo se protegnule dok sam ih eao po uima.
Uz brdo je staja u kojoj je telad. Veina je ivotinja iz pogona za
uzgoj teladi. Na ploici na vratima pisalo je: U spomen na Toma
Scholza za doprinos utoitu za telad. Uao sam u staju. Ako sam se
kraj svinja osjeao sitan, sad sam se pretvorio u pravog patuljka.
Spaene kao telad, gotovo sve ivotinje u staji sada su potpuno odrasle. One najrazliitije reagiraju na moje prisustvo. Dvije ivotinje prilaze mi i daju da ih milujem po licu. Druge stoje ukopane na mjestu
cijelo vrijeme mojeg boravka u staji i gotovo ne reagiraju na milovanja. Jedan mladi vol uope ne eli imati posla sa mnom. Prilazio sam
mu tri puta, ali me svaki put nervozno izbjegao. Prilino je udno kad
se ivotinja koja je sedam puta vea od tebe boji biti na tri koraka od
tebe. (Kasnije sam saznao da je taj mladi vol, Alby, spaen prije
nekoliko godina s farme koja je tako zanemarivala ivotinje da ih je
veina umrla od gladi.) Dok sam milovao ivotinje, osjetio sam stra-
84
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 85
Spaeni!
hopotovanje prema njihovoj veliini. Ramena su im tvrda kao u

bodybuildera i nekoliko puta vea.
ivotinje na Farm Sanctuaryju, iako su mirne i uglavnom vjeruju ljudima, rijetko se prema njima ponaaju kao psi ili make. Nisam vidio
ni jednu pretjeranu reakciju umiljavanja, nita to bi nalikovalo na predenje ili mahanje repom. Moja kuja Heather, sjeam se, bila mi je
gotovo mlaa sestra. Kad bih se htio provozati naim amcem, slijedila bi me cijelim putem do rijeke, a zatim uskoila u amac, spremna
poi sa mnom u avanturu. Nakon jutra provedenog u Farm
Sanctuaryju nisam imao divnih pria ni dirljivih zgoda koje bih ispriao
- ali vidio sam neto mnogo dublje. Ulazei u staje pune kokoi, svinja
i krava, osjeao sam snanu prisutnost i svjesnost tih ivotinja.
Ni jedna ivotinja nije uinila nita kako bi mi udovoljila, a ja nisam
osjetio sentimentalnost prema njima, zbog ega je tako teko izraziti
zato su me se tako dojmile. Ali, stojei tiho meu njima, dobio sam
nepogreivi osjeaj da su barem neke od tih ivotinja svjesne sebe i
svojeg okolia kao i moj voljeni i pametni pas. Ne provodim mnogo
vremena sa ivotinjama i ne osjeam posebnu sentimentalnost prema
ivotinjama koje sam vidio na Farm Sanctuaryju. Umjesto toga, osjetio sam potovanje i vrstu poniznosti. Kad se sjetim ispitivakih pogleda svinja ili njihova zadovoljnog roktanja dok sam ih eao po trbuhu,
moram vjerovati da su te ivotinje jednako svjesne svojih tijela kao i
ja. Moram vjerovati da osjeaju otricu noa jednako kao i mi.
IZRAZ SUUTI
Kasnije toga dana, kada sam s Lorri iao u obilazak, vidio sam drugu
stranu tih ivotinja. U njezinoj prisutnosti postaju mnogo povjerljivije
i vie su prijateljski raspoloene. Ako mene ivotinje tretiraju s opreznim zanimanjem s kakvim djeca promatraju posjetitelje, oko Lorry
se okupljaju kao oko svoje voljene dobre prijateljice. Dobro je poznaju i neupitno je da je vole. Krave je liu, svinje je gurkaju njukom, a
pijetlovi se pred njom ponosno koopere i prave vani.
Sve do 1950-ih, kae Lorri, veina farmi u zemlji jako je sliila
ovoj. Ovo je u svakom pogledu radna farma, kakve su bile tradicionalne obiteljske farme prije nego je sve preuzela velika poljoprivreda.
Jedina je razlika u tome to mi ne koljemo ivotinje, ne muzemo krave
niti skupljamo jaja za ljude. Svi koji ovdje ive i rade su vegani, jer
85
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 86
smatramo da je uzgoj ivotinja za meso, mlijeko i jaja nepotreban.

Ni jedna od tih ivotinja nikada nee dospjeti na stol kao veera sve e biti putene da proive svoj prirodni ivotni vijek. Gene i Lorri
skupljaju kokoja jaja, kuhaju ih utvrdo i onda njima ponovo hrane
ptice. Krave na farmi rijetko daju mlijeko jer nisu trudne. Mujacima
su uklonjeni organi za rasplodnju. U rijetkim sluajevima kada Farm
Sanctuary prihvati trudnu kravu, ljudi uope ne uzimaju njezino mlijeko. Umjesto toga, novoroeno tele sisa do zavretka mlijenog ciklusa. ivotinje imaju obilje prostora, ne dobivaju hormone i - budui da
ive u zdravim uvjetima - dobivaju mnogo manje medikamenata nego
to se obino koristi na komercijalnim imanjima.
Zamisao o Farm Sanctuaryju rodila se 1986. Lorri i Gene ve su
znali da e rad na poboljavanju uvjeta ivotinja uzgojenih za hranu
initi veliki dio njihovih ivota. Iz svog doma u Delawareu esto su
odlazili u posjete stonim oborima, sajmitima i klaonicama kako bi
pruili pomo ozlijeenim ivotinjama i dokumentirali nehumane
uvjete ili postupke. To su ljeto otili do jednog velikog stonog
sajmita u Lancasteru, u Pennsylvaniji. Dan prije odrana je tjedna
aukcija stoke i svuda je jo bilo smea.
Sva takva sajmita imaju hrpe leeva, gdje se bacaju ostaci ivotinja koje ne preive aukciju. U Lancasteru su one bile iza zgrada.
Dok su im Lorri i Gene prilazili, pozlilo im je od odvratnog smrada pa
su skupili svu snagu kako bi se pripremili na ono to su znali da ih
eka. Ostaci ovaca, svinja i krava bili su pobacani na betonsku plou
u nastambi od troske. Neke su ivotinje oito bile mrtve ve tjednima, iz raspadajueg mesa provirivale su kosti i lubanje. ivotinje s
posljednje aukcije bile su mrtve manje od 24 sata, ali brzo su propadale na jutarnjoj vruini. Oko njih su zujali rojevi zelenih muha.
Gene je zamolio Lorri da mu da kameru. Slikat u ovo pa idemo
odavde. Da je Lorri ponijela svoju idiot-kameru umjesto svojeg
dobrog 35-milimetarskog fotoaparata, vjerojatno se ono to je uslijedilo ne bi ni dogodilo. Kad je Gene okinuo, lea je u kameri glasno
kljocnula i mehanizam je glasno prevrtio sliku. Odjednom, jedna je
ovca s hrpe podigla glavu, zastenjala, otvorila pa zatvorila oi, a
zatim joj je glava ponovno pala.
Gene i Lorri gledali su zaprepateno i u nevjerici, a zatim pourili
do ovce. Leala je na boku i povrinski disala. Odvukli su ovcu s hrpe
to su paljivije mogli i iznijeli je na otvoreno. Zatim se Gene vratio i
zadravajui dah doticao ostala tijela kako bi provjerio je li jo neka
86
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 87
Spaeni!
ivotinja iva. Ni jedna nije bila.

Gene se vratio do njihova kombija i dovezao ga do vratnica.
Prenijeli su ovcu do vozila i odveli je u veterinarsku kliniku oko osam
kilometara odatle. Kad su stigli, ovca jedva da je disala.
Izvukli smo ovu ivotinju s hrpe leeva na stonom sajmitu,
rekla je Lorri veterinaru. Nekako je preivjela no. Znamo da je vjerojatno ne moete spasiti, ali htjeli smo da barem bude humano
usmrena.
Veterinar je na brzinu pregledao ivotinju i rekao: ini mi se da
pati samo od iscrpljenosti vruinom i jake dehidracije. Mislim da se
moe izvui. Dao je ovci vode i vitaminsku injekciju. Ispostavilo se
da je njegova dijagnoza bila tona. Dvadeset minuta kasnije ivotinja
je ustala. Gene i Lorri nazvali su je Hilda i shvatili da joj sad moraju
nai dom.
Zato bi netko odbacio ovu ivotinju kad je sve to joj je trebalo
zaklon i voda? Zar ne bi bilo prirodno da se pobrinu za nju, pa makar
samo zato da zarade na njoj prodajom klaonici? Ne nuno. Od
Baustona sam saznao da u svako doba moete doi na sajmite i
vidjeti bolesne, ozlijeene ili posrnule ivotinje. Neke su tako bolesne
da umru za samo nekoliko sati ili ak minuta i za njih se ne moe
mnogo uiniti. Ali druge - poput Hilde - mogu se lako oporaviti uz
odgovarajuu njegu. Dan prodaje je dan ekonomske uinkovitosti.
Kada uzgajivai dou na takve sajmove, sa sobom dovedu desetke ili
ak stotine ivotinja za prodaju i nemaju vremena poklanjati pozornost oboljelima. Novac donose ivotinje koje stoje na nogama.
Bolesne ili ozlijeene smatraju se oekivanim gubitkom i uzgajivai ih
esto bacaju na hrpe leeva gdje mnoge ivotinje koje bi mogle biti
spaene umru od ei i vruine.
Lorri i Gene odveli su ovcu Hildu kui shvativi da postoji potreba
za utoitem za ivotinje poput nje te su uskoro osnovali Farm
Sanctuary. Nastavili su posjeivati klaonice i sajmita. Gotovo svaki
put pronali bi barem jednu onemoalu ivotinju, ostavljenu da zanemarena umre. Iz mjeseca u mjesec njihovo je dvorite postalo dom
sve veem broju ivotinja. Ne samo ovcama, nego i kokoima, puranima, jednoj mladoj svinji i teletu spaenom s farme krava.
Spaavanje ivotinja pomoglo je i nama, sjea se Gene. Srce
vam se para kad vidite to se dogaa u klaonicama. Svaka ivotinja
koju spasimo daje nam nadu. Spaene ivotinje zaista su nam pomo-
87
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 88
gle da ostanemo emocionalno zdravi nakon onoga to smo vidjeli na

sajmitima, u klaonicama i na tvornikim farmama.
Kako su ivotinje nastavile pristizati, par je vidio da uskoro nee
imati dovoljno mjesta i poeli su sanjati o tome da izgrade ivotinjsku
farmu koja bi bila utoite dovoljno veliko da prihvati stotine
spaenih ivotinja. Do 1990. Baustoni su uspjeli privui desetke
volontera i tisue pristaa, te su nakon to su pogledali nekoliko
lokacija, kupili farmu u blizini Watkins Glena. Sagradili su osam
nastamba za ivotinje i konferencijski centar za posjetitelje. Kako bi
prikupili novac za aktivnosti i omoguili ljudima da ostanu i preko
noi te provedu jo jedan dan na farmi i upoznaju se sa ivotinjama,
sagradili su i tri kuice koje funkcioniraju po principu krevet i doruak. Spaene ivotinje, koje bi inae umrle od posljedica ozljeda,
bolesti, zanemarivanja ili klanja da im Baustoni nisu pruili dom,
ubrzo su popunile nastambe.
Na farmu su poeli stizati kolski autobusi, a u njima i po stotinu
djece koja su tako imala priliku upoznati se sa ivotinjama. Obitelji na
praznicima esto bi zastale da posjete farmu. Organiziranje kampanja kojima su traili udomitelje za ivotinje pomogle su da se prikupe
vrlo potrebna sredstva. Televizijski programi i nacionalni asopisi
poeli su govoriti o radu Baustona, a lanstvo Farm Sanctuaryja naraslo je na desetke tisua lanova.
HILDA
Hilda, desno gore, bila je baena s mrtvim ivotinjama iza

jednog sajmita u Pennsylvaniji.
88
Hilda, kojoj nije trebalo vie

od malo vode da se vrati u
ivot, bila je odbaena kao
nepotrebna - ivotinja koja je
jednostavno postala preveliki
problem za njezina vlasnika.
Ona je bila prva domaa ivotinja koju su Baustoni spasili
pa je postala simbol mnogih
loih stvari u nainu na koji
se odnosi prema ivotinjama za hranu.
Hilda je bila ukrcana na kami-
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 89
Spaeni!
on s desetak drugih ovaca, to je standardni postupak kako

bi se utedjelo na transportu ivotinja do trnice. U tim stresnim uvjetima neke ivotinje ne izdre. Pregledavajui
biljeke sajmita, Baustoni su otkrili da Hilda nije mogla
hodati kad je stigla na sajmite Lancaster. Voza koji je istovarivao ivotinje izvukao ju je iz kamiona i bacio je na hrpu
leeva. Tamo je leala oko 16 sati prije nego su je Gene i
Hilda na Farm
Lorri nali.
Baustoni su bili uvjereni da e taj in zanemarivanja biti Sanctuaryju gdje
ivi i danas.
dovoljan da potakne lokalne vlasti da poduzmu mjere protiv
prijevoznika i sajmita zbog okrutnosti prema ivotinjama. Uskoro su, meutim,
saznali da u Pennsylvaniji i mnogim drugim dravama domae ivotinje (koje se
uzgajaju na farmama) ne potpadaju pod zakon o okrutnosti prema ivotinjama.
Baustonima je reeno da se ostavljanje ivih ivotinja na hrpama leeva smatra
normalnom praksom u poljoprivredi.
Kasnije su se Hildi, prvoj ivotinji na Farm Sanctuaryju, pridruile mnoge
druge ivotinje koje su spaene iz okrutnih i nehumanih uvjeta.
STOARSTVO POSTAJE ZNANOST

Sve do prije otprilike pedeset godina, veina je farmera prema ivotinjama postupala onako kako se s njima danas postupa na Farm
Sanctuaryju. Trgovina stokom nazivala se stoarstvom ili uzgoj
stoke, to je podrazumijevalo i brigu za ivotinje. Bernard Rollin, profesor i direktor bioetikog planiranja na Colorado State Universityju,
pie: U tradicionalnoj poljoprivredi, ako bi netko uinio bilo to ime
bi ugrozio prirodu ivotinje ili ako bi im na bilo koji nain sustavno
tetio, on je djelovao protiv vlastitih interesa kao i protiv ukorijenjene etike uzgoja ivotinja.1
Rollin pie da je tijekom posljednjih pedeset godina znanost o
ivotinjama zamijenila termin stoarstvo. Ta se dva termina iz
temelja razlikuju. Termin stoarstvo ili uzgoj stoke odraava moral
farmera prve polovice dvadesetog stoljea, kada su se uzgajivai
stoke trudili da stvore idealni okoli za svoje ivotinje. Farmeri se
nisu nuno toliko brinuli zbog svoje velikodunosti, koliko zbog toga
to je to bio jedini nain da ivotinje napreduju dovoljno da bi davale profit. Dananji farmeri nemaju potrebu za tim moralom. Pedeset
godina znanosti o ivotinjama razvilo je cijeli arsenal lijekova, hormo-
89
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 90
na, tehnika sustavnog sakaenja te na poseban nain uzgojenih

domaih ivotinja. Ovaj je razvoj omoguio farmerima da uzgajaju
ivotinje ostvarujui vei profit - ali pod nemilosrdnim uvjetima i u
prenapuenosti nastamba u kojima nekadanje domae ivotinje ne
bi preivjele. Rezultat je da su sve ivotinjske farme zapravo u loijem
stanju kao posljedica revolucije znanosti o ivotinjama.
NOVA ARKA
Sve od svojeg vjenanja 1986. Lorri i
Gene Bauston ivjeli su skromno.
Upoznali su se dok su radili na
jednom brodu za Greenpeace i oboje
su radije postali aktivisti za okoli
umjesto da izaberu zanimanje koje bi
im omoguilo lagodniji ivot. Ali to
su vie ivotinja spaavali, shvaali
su da trebaju poveati svoje prihode
kako bi mogli plaati hranu za ivotinje i veterinare.
Prijatelj koji je prodavao majice
Gene i Lorri Bauston sa spaenim ivotinjama, kratkih rukava na koncertima dao im
Spikeom, Sparkyjem i Tobyjem, na svojoj farmi.
je ideju. Uskoro bi Baustoni, kad god
je u sjeverozapadnom dijelu SAD-a bio koncert neke poznatije rock-grupe,
natovarili svoj kombi toplim sendviima s tofuom i odvezli se na koncert.
Njihov je tand bio vrlo uspjean i priskrbio im dovoljno novaca da prehrane i osiguraju skrb ivotinjama koje su usvojili.
Osnovali su Farm Sanctuary na sjeveru drave New York 1990., a 1993.
Gene i Lorri su otputovali u Kaliforniju kako bi otvorili drugo utoite. Kupili
su prekrasno zemljite od 300 jutara u Orlandu. Na novoj su farmi sagradili pet nastamba i ogradili vie od 100 jutara za ivotinje. Do kraja prve godine West Coast Farm Sanctuary primio je stotine krava, ovaca, svinja i
kokoi.
Dok se Gene bavio istragama o okrutnostima poinjenima na ivotinjama
irom zemlje, Lorri je mnogo vremena provodila na novoj farmi na zapadnoj
obali i koristila je kao bazu da pokrene desetke sluajeva spaavanja ivotinja. Godine 1993. Farm Sanctuary dobio je svoj prvi sluaj temeljem zakona o okrutnosti prema ivotinjama protiv sajmita u Pennsylvaniji - bilo je to
ono isto sajmite na kojem su na hrpi leeva nali Hildu.
U meuvremenu su Lorri i Gene osmislili interni program za ljude koji su
90
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 91
Spaeni!
eljeli puno vrijeme volontirati na njihovoj farmi. Svake godine, Farm

Sanctuary organizira program za vie od pedeset ljudi. Ti volonteri pomau
brinuti se za ivotinje i sudjeluju u svakodnevnim poslovima na farmi. Za
mnoge je taj rad znaio prvi susret s aktivizmom za veganstvo te oznaio
poetak povremene ili stalne aktivne brige za ivotinje.
91
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 92
7.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 93
Kokoi i jaja
Aktivistkinja za spaavanje ivotinja Lorri Bauston primijetila je da

kokoi koje se uzgajaju u modernim uzgajalitima najvie pate u najnehumanijim uvjetima od svih ivotinja koje se uzgajaju za hranu. No
o tome se tako nedovoljno govori u javnosti da vrlo malo ljudi zna
kakav je zaista ivot jedne kokoi nesilice ili brojler pilia. elite li
izvjetaj s nezaboravnog obilaska, nastavite itati.
Kokoi i jaja
U modernim kokoinjcima s kokoima nesilicama obino je jedan
zaposlenik na svakih 100.000 ivotinja. Njegov je posao da provjerava rade li strojevi za automatsko hranjenje i skupljanje jaja ispravno.
Oni takoer moraju uklanjati mrtve ivotinje iz kaveza.
Lorri Bauston posjetila je vie od stotinu tehnologiziranih farmi,
sajmita i klaonica. Vidjela je standardne uvjete ivljenja za sve vrste
domaih ivotinja. Oekivao sam da e farme teladi proglasiti najgorim zatoenikim sustavima za ivotinje. Iznenadio sam se kad je
rekla da su kokoinjci za nesilice jo gori.
Lorri kae: Nema niega to bi se moglo usporediti sa suvremenim
farmama jaja, ni po trajanju zatoenja ni po okrutnosti. Dosad sam
obila nekoliko desetaka takvih farmi, ali one su sve praktiki iste, od
kaveza napunjenih strujom do prostorija koje su osmiljene za poseban tretman tih ivotinja. Ptice dnevno ugibaju u tim kavezima.
Budui da stara, bolesna nesilica ne vrijedi gotovo nita, nikada se ne
isplati zvati veterinara kako bi joj pomogao. Tipina reakcija na bolesnu koko je da je se jednostavno baci na tlo gdje umire od bolesti ili
od ei. Ponekad ptice umru u svojim kavezima, a njihovi leevi stoje
satima ili danima prije nego nadzornik doe izbaciti tijela.
Poetkom dvadesetog stoljea pokretna je traka promijenila proizvodnju svih tvornikih proizvoda. Ali farmeri nisu vidjeli mogunost
primjene masovne proizvodnje na domae ivotinje. U sljedeih
nekoliko desetljea nije se mnogo promijenilo u uzgoju ivotinja.
Farmeri su drali perad u zatvorenim ili otvorenim kokoinjcima, u
93
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 94
kojima je svaka ivotinja imala dovoljno mjesta za kretanje i druenje s drugim pticama. Kada se skupi nekoliko kokoi, ivotinje brzo
stvore hijerarhiju u redu jedenja, to im pomae u suivotu, a na taj
nain izbjegavaju se i sukobi. Ako dvije ivotinje stignu do hrane u
isti as, ona koja je na viem poloaju jede prva. Svaka ivotinja u
jatu zapamti koje su ptice iznad a koje ispod nje u toj hijerarhiji hranjenja. No, kokoi mogu memorirati status samo pedesetak ptica.
Kad god bi farmer pokuao poveati taj broj, ivotinje bi umirale u
meusobnim borbama. Osim toga, u jatu bi se ee pojavljivala
oboljenja.
Strunjak za bioetiku Bernard Rollin pie: Ni jedan poljoprivrednik
u devetnaestom stoljeu ne bi ni sanjao, na primjer, da dri tisuu
kokoi u jednoj zgradi - to bi bio brzi put u propast, jer bi prouzroio
brzo irenje bolesti i smrt ivotinja te konano financijsku katastrofu.1 Meutim, peradarima je ipak poelo svitati da bi se trokovi
mogli bitno smanjiti kada bi se nekoliko tisua ptica moglo drati u
jednoj jedinoj nastambi.
Tijekom 1940-ih uzgoj ivotinja - zadatak koji je trebao uskladiti
okoli farme s potrebama ivotinja - poeo se smatrati zastarjelim.
Rollin primjeuje da su odjeli za domae ivotinje pri fakultetima
poeli mijenjati ime katedri iz uzgoj ivotinja u znanost o ivotinjama. Ti su znanstvenici eljeli prevladati hijerarhiju hranjenja i probleme bolesti meu peradi te znatno poveati veliinu jata. Prije su
se farmeri oslanjali na okoli i brigu kako bi odrali perad zdravom.
Sada se poinju oslanjati na sve vei arsenal snanih medikamenata.
Novi lijekovi i antibiotici omoguuju peradi da preive uvjete prenapuenosti koji bi pokosili jata ptica koja nisu dobila lijekove. Kako
Rollin kae: Vie nas ne ograniava priroda ivotinja u proizvodnji
Antibiotici, cjepiva, hormoni i drugi lijekovi, na primjer, omoguili su
nam ne samo da pomognemo ivotinjama da iskoriste svoje prirodne
snage u borbi za ivot, nego [sad] moemo uzgojiti tisue ptica u
jednoj nastambi, a da one pritom ne obole.2
OSTAJU ILI SE ODBACUJU - OVISI O SPOLU
Dok je dio novih znanstvenika koji su prouavali ivotinje bio zaposlen razvijanjem lijekova, drugi je dio, obrazovanih i u genetici,
pokuao uzgojiti profitabilniju perad. Ti su genetiari poeli odvajati
kokoju vrstu u dva dijela. Vie se nee uzgajati jedan tip kokoi i za
94
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 95
Kokoi i jaja
meso i za jaja. Umjesto toga, znanstvenici su uzgojili novi soj - brojler - koji e bre rasti i biti vei nego ikada prije. Razvili su takoer i
soj nesilica, koje daju mnogo manje mesa, ali zato mnogo vie jaja.
Svake godine u SAD-u na svijet doe vie od 400 milijuna nesilica
- a polovica je mukog spola.3 Muke su nesilice bezvrijedne. One ne
daju ni izdaleka toliko mesa kao brojler pilii pa ih je neprofitabilno
uzgajati za klanje. to se onda dogaa s tih 200 milijuna novoizleglih
pilia? Gotovo odmah nakon to se izlegu i ponu se glasati u novootkrivenom svijetu, bacaju ih ili melju za preradu.
Odvajanje spolova odvija se u kokoinjcu u kojem se leu pilii.
Radnik sjedi u prostoriji s posluavnikom punim gotovo izleglih pilia
i uzima ih jednog po jednog u ruku, pa trlja prstom izmeu noica da
bi im odredio spol. Sve muke pilie odvaja i baca.
Industrija proizvodnje jaja ne oglaava kako ubija muke pilie.
Najhumaniji postupak koji se koristi je stavljanje ptica pod mlaz plina
ugljinog dioksida nakon ega relativno brzo uginu. ee se koristi
postupak da se pilii bace u plastine vree za smee u kojima polako ugibaju pod teinom drugih tijela. Unitavanje mukih pilia dnevni je posao - u ovom trenutku u SAD-u postoje deseci uzgajalita s
vreama punim mukih pilia nesilica koji se koprcaju i gue.
U nekim se uzgajalitima ak i ne mue s ubijanjem pilia prije
nego iskoriste njihova tijela. Odbaeni pilii najee se koriste kao
gnojivo, to zahtijeva mljevenje. U nekim se uzgajalitima muki pilii, nakon to ih se prepozna - jo ivi - bacaju u stroj za mljevenje.
Stroj neke zahvati i odmah samelje dok se drugi okreu u krug dok ih
vir ne povue i sjeckalica konano zahvati. To ponekad znai da se
pilii osakaeni mue ekajui da ih zahvati smrtonosni vrtlog. Jedna
je studija objavila: ak i nakon dvadeset sekundi bilo je samo djelomino osakaenih ivotinja s cijelim lubanjama.4
LILLY
Lilly se oporavlja na Farm Sanctuary. Kao i kod mnogih kokoi
uzgajanih u kavezu ima rijetko perje i ogoljelu kou.
Gene i Lorri posjetili su 1989. farmu jaja u sredinjoj

Pennsylvaniji. Kavezi su bili tako postavljeni da su
strojevi mogli ispod njih uklanjati smee, izmet i ugi-
95
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 96
nule ptice. Dok je Gene

ekao kraj kaveza na stazi za
nadzornika, Lorri je ula u
prostor ispod kaveza. Skorjeli
izmet i kosti mrtvih ivotinja
krckali su joj pod cipelama.
Bilo je tako mrano da gotovo
nije primijetila odbaenu
koko: U uglu je bila skutrena mala koko i izgledala
beskrajno beznadno.
Drhtavu su pticu izvukli
iz
njezina
kaveza i izbacili na
U jednom se kavezu obino dri pet nesilica. Pod svakog
pod, vjerojatno dan, dva
kaveza manji je povrinom od dva lista pisaeg papira.
prije. Gotovo uope nije
imala perja na sebi i bila je vrlo prljava. Lorri ju je uzela u naruje. Koko je bila
preslaba da bi se micala, a glava joj je pala tako da je zarila kljun u Lorrine grudi.
Lorri je odnijela koko na Farm Sanctuary, nazvala je Lilly i provela pola noi
hranei je iz ruke u kuhinji. Na kuhinjskom svjetlu Lorri je ugledala modrice koje
su pokrivale polovicu malenog tijela. Rekla je Geneu da sumnja u oporavak i da
su joj time to su je odnijeli kui i njegovali je samo produili muke.
Idue jutro inilo se da je Lilly jednako blizu smrti, ali do popodneva se malo
oporavila. Lorri je provela sate uz nju, hranei je na kapaljku. Jedno jutro,
nakon tjedan dana njege, Lorri se uputila nahraniti Lilly i pronala je na nogama. Lorri je sjela na nekoliko koraka udaljenosti. Lilly je dola do Lorri i skoila joj u krilo.
Kokoi rijetko skau ljudima u krilo. Moda je Lilly eljela izraziti svoju
zahvalnost prema Lorri, a to joj je mogla rei samo skokom u krilo, rekao mi je
Gene. Gotovo nikada nisam vidio da to kokoi rade, posebno ne nakon to su
provele tjedan dana borei se za ivot.
Nakon nekoliko dana koje je provela u kui, Gene i Lorri odveli su Lilly da ivi
s ostalim kokoima u kokoinjcu. I danas tamo ivi.
UKLANJANJE KLJUNOVA
Nakon to se uklone muki pilii, pozornost se okree prema enskima. Da bi mogli preivjeti uvjete u pretrpanim kokoinjcima, tijekom
ivota dobivaju lijekove u hrani. Ali i dalje treba nadzirati drutveni
aspekt. Bez utvrenog drutvenog poretka i pod golemim stresom,
96
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 97
Kokoi i jaja
one bi se svejedno meusobno poklale. Uzgajivai ovaj problem

rjeavaju jednostavno. Glavno oruje pilia pod pritiskom je njihov
kljun. Rijei se kljuna i umanjit e se sposobnost ivotinja da se ubijaju, bez obzira na to pod kakvim su stresom.
Lorri Bauston kae: Na Farm Sanctuary stalno dovodimo odbaene pilie i nikada im ne uklanjamo kljunove. Komercijalni uzgajivai
ine to jer su ivotinje u njihovim kokoinjcima skuene i pod neprirodnim stresom.
Osoba koja uklanja kljunove odsijee ih na stotine u jednom satu.
Piletu se kljun postavi u utor na spravi, a zatim se polugom spusti
otrica - neto kao runi reza za papir. Strujom zagrijana otrica
automatski spaljuje krvne ile nakon to otkine oko jedne etvrtine
kljuna.5 U peradarskoj industriji ovaj se postupak naziva podrezivanje kljuna6, gotovo kao da se radi o manikiranju.
Iako je unutranjost kljuna ispunjena zavrecima ivaca, ini se da
neka istraivanja podupiru tvrdnje peradarske industrije da taj postupak gotovo uope nije bolan - na poetku. Odsijecanje/spaljivanje je
tako iznenadno i naglo da, kao i u satima nakon zadobivanja tekih
opekotina kod ljudi, nema veih bolova. Ali, opet kao i kod ljudi,
prava bol poinje nakon otprilike dvadeset etiri sata i traje najmanje est tjedana.7 Tijekom uklanjanja kljunova ne koriste se nikakva
sredstva za ublaavanje bolova, a ni kod bilo kojeg drugog postupka koji se vri nad piliima, djelomino zato to se znanstvenici nisu
potrudili testirati takve lijekove na piliima.8
Bernard Rollin je, nakon to je prouio rezultate veterinara o odsijecanju kljunova, napisao:9 Nakon odsijecanja vruom otricom,
oteeni ivci pretvaraju se u velike neurome, za koje se zna da su
bolni i kod ljudi i kod ivotinja.10 Nadalje, ti neuromi lue nenormalni
iscjedak i izazivaju reakcije specifine za sindrome akutnih i kroninih bolova kod sisavaca.11 Reakcije bijelih stanica i reakcije u
ponaanju na odsijecanje kljunova potvruju ovaj zakljuak. 12
Takoer postoje dokazi da se bol od tog postupka moe ralaniti u
bol pri jedenju, gubitak tjelesne teine i izgladnjelost kod piladi.13
Izgladnjelost je termin koji se u peradarstvu koristi za ivotinje koje
umru od gladi, esto zbog toga to nakon odsijecanja kljunova ne
mogu jesti.
Nakon uklanjanja kljunova, pilii su spremni za najneugodnije doba
u svom ivotu. Njihovim je tijelima potrebno dvadesetak tjedana da
se razviju i ponu lei jaja. Tako sljedeih dvadeset tjedana ptice
97
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 98
rastu dok nisu spremne da ih se poalje na farmu kokoi nesilica.

ivotinje ive u napuenim uvjetima, ali ni izbliza onako kako e
uskoro ivjeti. Budui da farme pilia prodaju svoje kokoi farmama
specijaliziranim za proizvodnju jaja, relativno je jeftino odravati
isti, prostrani okoli nekoliko tjedana prije prodaje.
Ali kada ptice konano stignu na farme za nesilice, uvjeti ivota
potpuno se izmijene. Natrpaju ih u kaveze poredane u baterije
odnosno dugake redove, gdje ostaju do kraja ivota.
PAULA I RUBY
ak i aktivisti za prava ivotinja imaju tekoe osjetiti suut za pojedine kokoi kad se nau na farmi nesilica. Prostorije su zatamnjene i
natrpane desecima tisua ivotinja. U toj nepreglednosti gotovo je
nemogue dobiti osjeaj za pojedinanu ivotinju. Ali na Farm
Sanctuaryju lako je uoiti jedinstveno ponaanje svake ptice te njihov meusobni odnos. Budui da osoblje i praktikanti na farmi vode
brigu o svakoj ivotinji pojedinano, imaju priliku upoznati ove nesilice onako kako je nemogue na golemim farmama za proizvodnju jaja.
Karen Meicht, koja radi u utoitu Orland, imala je priliku provesti
neko vrijeme s dvije kokoi, Paulom i Ruby.
Kad su Paula i Ruby spaene i dovedene u utoite Orland vrlo su
brzo poele ivjeti s ostalim kokoima u glavnom kokoinjcu. Poput
veine spaenih nesilica, ni Paula ni Ruby nisu se osjeale oputeno
u drutvu ljudi. Kad god bi joj netko priao, Paula bi zakokodakala i
otrala. Ruby nije bila tako plaljiva; prilazila bi ljudima, ali im nikada
nije doputala da je dotaknu.
Nekoliko mjeseci nakon to su se Paula i Ruby pridruile glavnom
jatu, Karen je ula u kokoinjac i ugledala Ruby kako spava na Pauli.
Pauli se vidjela samo glava. Karen i ostalo osoblje odluili su ih
pomnije promotriti kako bi saznali to se dogaa. Podigli su Ruby i
vidjeli da Pauli na nekim mjestima nedostaje perje i da joj se vidi
koa. Bilo je oito da su neke od kokoi u nastambi napale Paulu.
Karen je smatrala da je prilino oito da je Ruby titila Paulu kako
bi je spasila od napada i utoplila je.
Osoblje je premjestilo Paulu u izolirani kut da se odmori i da joj
naraste poupano perje. Bili su dovoljno mudri da Ruby smjeste zajedno s njom, kako bi mogle nastaviti prijateljstvo. Iako drugih kokoi
nije bilo u blizini, Ruby je nastavila spavati na Pauli. Nakon tjedan
98
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 99
Kokoi i jaja
dana Karen je odluila provjeriti kakvo je stanje. Paula se jo bojala

ljudi pa je prestraeno zakokodakala kad ju je Karen podigla da je
pregleda. Ruby je odmah dojurila kako bi zatitila Paulu i napala
Karen. Bilo je teko dobro pregledati Paulu dok joj se otimala iz ruku,
a Ruby joj u isto vrijeme kljucala nogu, ali Karen se uspjela uvjeriti da
perje ponovo raste. Nakon toga Ruby se jo dugo zalijetala u Karen,
spremna za borbu, kad god bi se pribliila Pauli.
Vremenom je ranjena, gola koa na Paulinim leima zacijelila i sve
je perje ponovno naraslo. Ruby vie nije trebala grijati Paulu, pa je
prestala spavati na svojoj prijateljici. Nekoliko tjedana kasnije, Ruby
i Paula mogle su se vratiti u glavni kokoinjac. Ovaj put su se njih
dvije brzo asimilirale u jato. Ali ak i u jatu, Paula i Ruby ostale su
zauvijek prijateljice koje se nisu razdvajale te su i spavale jedna uz
drugu.
KRATAK I BIJEDAN IVOT
U asopisima koji prate dogaanja u peradarstvu podrobno su dokumentirani uvjeti kokoinjaca za nesilice. Danas oko 98 posto nesilica
ivi u kavezima, veinom cijeloga ivota, a strunjaci na tom podruju predviaju da e biti sve manje ptica koje e izbjei takvu sudbinu.14 Obino je u jednom kavezu smjeteno po pet nesilica, a svaki je
kavez povrine manje od dva lista papira formata A4.15 Naravno da
takva skuenost ivotnog prostora poveava smrtnost, pa ak i smanjuje proizvodnju jaja - ali ne dovoljno da bi se kompenzirao profit
zbog kojeg je isplativije drati u jednom kavezu pet nego jednu, dvije,
tri ili etiri ivotinje.16 Peradarska industrija priznaje da zbog uvjeta
prenapuenosti slabe kosti17 te da 44 posto nesilica pati od deformacija nogu.18
Dananje su kokoi, iako nesu vie jaja, takoer sve vie sklone
napasti svoje sustanare, a zabiljeene su i pojave kanibalizma.19
Dok genetiari uzgajaju vrste koje nesu sve vie jaja, kokoi postaju
sve agresivnije zbog sve veih potreba za hranom i vodom.20 Kad
jedna ptica napadne drugu, rtva nema priliku pobjei.21 Ako se
kokoi u istom kavezu ne slau, svejedno moraju dijeliti taj kavez 24
sata dnevno dok jedna od njih ne umre. Sve vie temperature u
takvim kokoinjcima mogu jo vie pogorati nasilje meu kokoima
ili ih ak ubiti na tisue. U ljeto 1995. godine vie od dva i pol milijuna nesilica uguilo se u svojim kavezima zbog ekstremne vruine koju
99
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 100
ventilatori za hlaenje nisu mogli dovoljno ublaiti.22

Istraivai su ustanovili da se nasilje meu kokoima moe uvelike
smanjiti tako da se jednostavno osigura dodatni prostor te da se
podignu preke za sjedenje u kavezima23, ali velike farme ne smatraju ni jednu od tih mogunosti isplativom. injenica je, meutim, da
su ak i najagresivnije kokoi openito poslune u humanim uvjetima
koji podrazumijevaju prirodnu hijerarhiju hranjenja. Farm Sanctuary
spreava pojavu nasilja meu kokoima tako to perad dri u prirodnim uvjetima.
Nakon otprilike godinu dana sposobnost nesilice da nese jaja poinje
opadati. Ovisno o uobiajenoj praksi na odreenoj farmi te o cijeni
novih kokoi, te se ptice ili alju u klaonicu ili se na silu erupaju.
Svrha nasilnog upanja perja je da simulira otru zimu. To poremeti
bioloki sat ivotinje i ona jo nekoliko mjeseci nese jaja. Tijekom
nasilnog erupanja gase se svjetla i hrana se potpuno uskrauje od
7 do 14 dana (a ponekad i due).24 Jedan vodei uzgajiva preporuuje da se ptice ne hrane dok ne izgube 30 posto svoje tjelesne mase.25
Mnoge kokoi eka i dodatni uas - neke kokoi uginu i ponu se
raspadati u pretrpanom kavezu. Njihova se tijela uklanjaju tek nakon
zavretka perioda nasilnog upanja perja. Kada se konano ponovo
upale svjetla i ptice ponu dobivati hranu, 5 do 10 posto kokoi je
mrtvo.26
Bez obzira na to obavi li se nasilno erupanje ili ne, nakon dvije godine sposobnost nesenja jaja opada i veina se nesilica smatra
potroenim. Iako e one i dalje nesti jaja, jeftinije je osloboditi njihove kaveze i dovesti nove ptice. Kokoi iz cijelog kokoinjca alju se
u klaonicu odjednom.
Budui da ivot provedu gotovo nepokretne u kavezima, gubei pritom kalcij u ljuskama jaja, njihovi su kosturi u vrlo jadnom stanju.
Radnici koji, kako to kau profesionalci, raseljavaju ili prazne
kokoinjce obino su plaeni po ivotinji a ne po satu, a posljedice su
traume i slomljene kosti kokoi koje se urno izvlai iz kaveza.27
Uobiajena metoda za pranjenje kaveza na struju je da se svakom
rukom za noge izvuku po tri ptice.28 Kada stignu u klaonicu, 30 posto
kokoi ima svjee prijelome kostiju.29 Jedna druga studija pokazala je
da samo vaenje kokoi iz kaveza za prijevoz i vjeanje na brzu pominu traku u klaonici poveava broj slomljenih kostiju za jo 44
posto.30 Nakon pripreme za klanje 88 posto nesilica ima slomljene
kosti.31
100
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 101
Kokoi i jaja
Budui da nesilice imaju relativno malo miinog tkiva, ilavo meso

te su natuene, gotovo su bezvrijedne. Ponekad se njihovo meso
upotrebljava za preraenu hranu najnie kvalitete kao to su jeftine
kupovne pite s mesom. Kako je njihovo meso tako nevrijedno kao
hrana za ljude, esto se prerauje u hranu za ivotinje. Jedna kompanija promovira takozvani Jet-Pro sustav, u kojem se klaonice potpuno
izostavljaju. Ta kompanija obilazi kokoinjce te donosi sa sobom
opremu kojom melje mrtve ivotinje na licu mjesta u hranu za pilie.32
Iako dananje farme nesilica uzgajaju perad u gotovo nezamislivim
uvjetima prenapuenosti, ve su ih zasjenile farme koje se tek pripremaju. Te nove farme uzgajat e perad u veem broju nego ikada prije.
Diljem SAD-a ve postoje mnoge megafarme, a broj im se i dalje
poveava - svaka broji vie od milijun kokoi.33
Kokoi koja ivi u uvjetima prenapuenih kaveza na struju potrebno je oko 24 sata da snese samo jedno jaje.34 Cijena jaja u supermarketima neznatna je (oko 10 amerikih centi). Nema mjerila kojim
bi se moglo usporediti 24 sata ivotinje koja pati i deset centi na
vaem raunu u duanu osim mjerila ljudske savjesti.
FRANKENSTEINOVI PILII
Druga vrsta kokoi odnosno pilia koje se u SAD-u uzgajaju za
masovnu potronju su brojleri, vrsta uzgojena da bi davala meso a ne
jaja. Dananji brojler pilii pravi su monstrumi u usporedbi s tradicionalnim piliima. Dananji pilii dvostruko bre narastu dvostruko vei
nego nekadanji.35 Dob za klanje pala je sa esnaest tjedana u 1950ima, preko dvanaest tjedana u 1970-ima do zapanjujuih sedam tjedana danas.36
Prsa su najvredniji dio pileta pa su genetiari nauili kako da najvei rast postignu ba u prsnim miiima. Dananji pilii stari osam
tjedana imaju sedam puta vie miine mase u prsima nego pilii od
devet tjedana prije dvadeset pet godina.37
Takav brzi rast poguban je za zdravlje pa su pilii danas vrlo loeg
opeg zdravstvenog stanja.38 U mnogim sluajevima ubrzani rast
uzrokuje epanje i druge deformacije nogu. Jedan lanak u asopisu
Worlds Poultry Science (Znanost o peradarstvu) procjenjuje:
Promjene u rastu i pretjerani razvoj pojedinih dijelova tijela nesumnjivo su pridonijeli sve uestalijoj pojavi slabih nogu.39 Oko 90
posto brojler pilia ima potekoe s hodanjem.40 est posto ih
101
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 102
bude tako hendikepirano da se, kad bi se na pilie primijenili zakoni

o stoci, njihovo meso ne bi moglo prodavati za ljudsku upotrebu.41
Farmeri se odbijaju vratiti uzgoju zdravijih vrsta koje polaganije
rastu. Umjesto toga, mnogi od njih mladim piliima uskrauju hranu
kako bi smanjili hendikepiranost. Uskraivanje hrane usporava prebrzi rast koji bi osakatio ili ubio jo vei broj ptica nego je trenutno sluaj.42 Jedna studija iz podruja peradarstva informira farmere da hranjenje pilia svaki drugi dan znatno smanjuje deformacije nogu.43
Budui da su problemi s rastom i nogama sve vei, istraivai se
pribojavaju da e pilii izgubiti svoju sposobnost da se prirodno razmnoavaju.44 To se ve dogodilo s puranima. Zahvaljujui genetikoj
manipulaciji koja je ustrajala na poveavanju prsa, domai se purani
ne mogu prirodno pariti - njihovi se uzgajivai sada moraju oslanjati
na umjetnu oplodnju.45
Ubrzani rast takoer smanjuje sposobnost imunolokog sustava da
obrani ivotinju od bolesti.46 Iako to moe zvuati udno, uzgajivai
pilia ne ele da njihove ivotinje imaju dobar i zdrav imunoloki
sustav.47 Oni e radije primijeniti lijekove kako bi zaustavili moguu
zarazu. Borei se protiv bolesti lijekovima, energija metabolizma potie rast umjesto normalne imunoloke reakcije. Da su genetiari
uzgojili pilie da imaju imunoloke sustave koji normalno funkcioniraju, industrijski bi pogoni u peradarstvu gubili i nekoliko stotina milijuna dolara godinje zbog smanjenog rasta ivotinja.48
Brojleri ive u golemim nastambama zajedno sa i do dvadeset tisua ptica. Te su nastambe nevjerojatno pretrpane - prosjena gustoa
je esnaest ptica po kvadratnom metru.49 Pa ipak ti uvjeti nisu gori od
onih koje moraju izdrati kokoi nesilice u kavezima. Strunjaci za
peradarstvo tek moraju otkriti kako napraviti masovne kaveze koji bi
bili isplativi za brojlere - ali ve rade na tome. William A. Dudley-Cash,
kolumnist jednog od najpopularnijeg asopisa za poljoprivredu
Feedstuffs (Hrana za ivotinje), pie: Ve podue sanjam o uzgoju
brojlera u kavezima.50
Nastambe u kojima ive brojleri imaju iznenaujue malo toga
zajednikog s kokoinjcima za nesilice. U ovim potonjima vie vlada
atmosfera bolnice - ptice stalno imaju zdravstvene probleme, a, iako
je bijeda kronina, vlada osjeaj reda. Ali u nastambama za brojlere
vladaju vreva i histerija. ivotinje su vrlo mlade - mlae od sedam tjedana - i u svojem uzbuenju u zrak nogama razbacuju velike koliine
praine, izmeta i bakterijama pokrivene komadie perja.
102
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 103
Kokoi i jaja
S dvadeset tisua pilia zarobljenih u jednoj zgradi, nastambe za

brojlere doimaju se kao da je u njima nemogue disati. Znanstvenici
za ivotinje jo nisu pronali uinkoviti nain da poboljaju kvalitetu
zraka.51 Pokazalo se da radnici na farmama pilia udiu razine praine
dvostruko vee od onih koje doputa vlada52, i meu njima su nenormalno visoke stope pojave bronhitisa, upale i oteenja plua.53
Temperature takoer mogu dosei smrtonosne visine. Za toplotnog
vala 1995. godine u SAD-u je uginulo vie od etiri milijuna brojler
pilia.54
BUEFORD
Sada odrasli pijetao, Bueford je lijep i zdrav.
Gene Bauston naao je Bueforda u klaonici brojlera.

Lorri je ostala uvati auto dok je Gene uao u klaonicu
kako bi provjerio uvjete. Lorri je uvijek bila nervozna
kada bi Gene nezatien iao u klaonice. Minute su prolazile, a nikako nije mogla znati je li sve u redu.
Konano se Gene pojavio na izlazu s nabreklinom pod
kouljom.
Gene je donio prljavog, drhtavog pilia koji je ispao iz
sanduka za prijevoz na mjestu gdje se pilii vjeaju na pokretnu traku.
Nervozan i uplaen, pili se pokuavao skloniti pred tekom mainerijom
koja je istovarivala goleme sanduke. Perje mu je bilo slijepljeno, a mjestimino je bilo poupano i bio je poprskan krvlju. Lorri ga je nazvala
Bueford te su ga poveli na Farm Sanctuary.
Dok se oporavljao od ozljeda, Bueford je ivio u uredu Baustona. Pilii
uglavnom vie vole drutvo drugih pilia. Ali inilo se da to Bueford ne zna
- on se ugodno smjestio s Baustonima i svim njihovim ivotinjama. Kad su
dan nakon to su ga donijeli ustali, nali su Bueforda kako spava smotan
s njihovim psom Whiskeyem.
Nije prolo dugo, a Bueford je otkrio da je hladnjak izvor poslastica.
Znao je da nee nita dobiti bude li iao do hladnjaka svakih deset minuta. Ali bi nekoliko puta dnevno stao kraj hladnjaka i ekao porciju brusnica, groa ili salate.
Filozofija na Farm Sanctuaryju zahtijeva da ivotinja, kad ozdravi, bude
smjetena s ostalim ivotinjama svoje vrste. Kada ivotinje trebaju pozornost ljudi jer imaju zdravstvenih problema, Baustoni vole s njima provoditi vrijeme, ali je krajnji cilj drati ivotinje po vrstama. Kada je Bueford
103
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 104
ozdravio i kad su ga
pokuali uvesti u jato,
zakriao je i otrao
natrag k Lorri. Ali
nakon nekoliko dana
Bueford se snaao u
hijerarhiji hranjenja i
poeo se navikavati na
ostale pilie. Nakon
tjedan dana izgledao
je kao najsretnije pile
na svijetu.
Bueford je s jedva sedam tjedana ispao iz sanduka u klaonici.
POURIVANJE U KLAONICU
Kad navre est ili sedam tjedana uzgajivai pouruju svoje pilie u
klaonice iako bi oni mogli narasti jo vei.55 Zato ubiti ivotinju prije
nego prestane rasti? Zato to oko estog tjedna poinje rasti stopa
smrtnosti.56 Ptice poinju ugibati od sranih udara, infekcija i drugih bolesti izazvanih ubrzanim rastom. Mnogi pilii koje se danas
zakolje na samom su rubu otkazivanja srca, iako su stari samo sedam
tjedana. Jedna je studija odgodila klanje do esnaestog tjedna - jo
relativno mladu dob budui da pilii odnosno kokoi mogu ivjeti
nekoliko godina. Rezultati su pokazali da je 26 posto pilia uginulo od
otkazivanja srca, a jo 10 posto bilo je u rizinoj skupini. 57
Dvanaest sati prije klanja prestaje se davati hrana, budui da
nakon tog vremena hrana koju bi pilii pojeli ne bi bila iskoritena
kao meso. Tada tim hvataa ulazi u nastambu s brojlerima.
Najlake je uhvatiti prve ptice - pod je tako krcat da pilii nemaju
mjesta trati. Radnici pakiraju ivotinje u sanduke za prijevoz koji se
onda slau u kamione i voze u klaonicu.
Vonja do klaonice moe izazvati smrtonosne traume, posebno za
vruih dana. Pilii, kao i psi, hlade se dahtanjem. Budui da se pilii
pokuavaju ohladiti na taj nain, zrak u sanducima postaje sve topliji i sve nepodnoljiviji.58 Vibracije i vonja dodatno optereuju ptice.59
Za pilie koji su sedam tjedana izdravali u nastambama za brojlere,
napor vonje ponekad je prevelik. Ispitivanjem se otkrilo da je od
104
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 105
Kokoi i jaja
1324 pilia koji su uginuli tijekom transporta 47 posto umrlo od kongestije srca.60 Izvjee kae: Pretpostavlja se da je u svim sluajevima kongestivnog otkazivanja srca fizioloka reakcija na stres hvatanja, utovarivanja i prijevoza bio prevelik da bi ga kardiovaskularni
sustav izdrao.61
Pile Bueford nekim je udom preivjelo svoju avanturu ispadanja iz
sanduka i izbjegavanja strojeva u klaonici a da nije dobio infarkt.
Nakon to je izgubio svoj status brojlera, Bueford se sada epiri u
kokoinjcu na Farm Sanctuaryju. Sada kada ga nain kuhanja vie ne
odreuje, Bueford e sigurno proivjeti svoj ivot.
105
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 106
8.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 107
Svinje
Komercijalno uzgojene svinje vrlo malo nalikuju na staromodne

slike golemih ivotinja koje se valjaju u dvorinom blatu ili strpljivo ruju u potrazi za irjem. Dananje su svinje natrpane u skuene
odjeljke s betonskim podovima ispunjene prainom, a hrani ih se
dnevnom dozom proteinskih koncentrata i dri to je mogue
nepokretnijim dok ne doe vrijeme da ih se, malo starije od etiri
mjeseca, odvede u klaonicu.
Svinje
Prije 1980-ih svinje su farmerima pruale jedan od nekoliko meusobno
ovisnih izvora prihoda. Kada je mladi farmer poinjao posao, mogao je
drati nekoliko svinja u staji. One su zahtijevale odreenu brigu, ali njihov
je uzgoj farmeru donosio poprilinu dobit. Nakon samo nekoliko godina
farmer je na svinjama mogao zaraditi dovoljno da kupi zemlju i upusti se
u poeljnija i potencijalno isplativija polja poljoprivrede, kao to su uzgoj
penice ili soje.
Ali 1980-ih na scenu su stupile velike korporacije i preuzele svinjogojstvo istim velikim sustavima koji su se primjenjivali u peradarstvu. Izmeu
ostalog, nove farme svinja znaile su nepodnoljivi zrak, bolesne ivotinje,
gotovo nezamislivo pretrpavanje nastamba i vrlo male i promjenjive
postotke profita od prodaje. Kako bi se nadoknadili trokovi, postavljena
su jednostavna pravila igre: stvoriti jo vee pogone koji e zahtijevati jo
manje ljudske radne snage. Posljedica toga je da u dananjim komercijalnim pogonima ljudi gotovo i ne nadgledaju svinje. Velika kompanija LandO-Lakes, koja upravlja tim golemim pogonima, procjenjuje da svaka svinja dobije dvanaest minuta ljudske pozornosti tijekom svog etveromjesenog ivota koji provede rastui kako bi dosegla teinu za klanje.1
BETON I ODJELJCI
Svinjci se grade tako da u njima moe boraviti najvei broj ivotinja uz najnie trokove.2 Betonske grede standardni su pod u komercijalnim pogonima za uzgoj svinja.3 Grede smanjuju potrebu za ienjem jer izmet pada
107
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 108
izmeu greda i nakuplja se u podzemnom podruju gdje se prikuplja. Kako

je pod odjeljka samo od greda, svinje spavaju na tvrdom betonu bez ikakvih leajeva - jer bi slama propala kroz otvore.4 Kako su ovi novi betonski
svinjci sve popularniji u svinjogojstvu, smanjene su potrebe za slamom,
usprkos injenici da studije opetovano pokazuju da slama poboljava psihiko i fiziko stanje svinja.5 Spavanje na betonu vie je nego neudobno
i tijekom vremena izaziva ozbiljne zdravstvene probleme. Zglobovi otiu,
koa se guli, a na stopalima se javljaju teke ozljede i infekcije.6 To sve
poveava stres i potie svinje na meusobne sukobe i kanibalizam.7
Neko su se farmeri brinuli da bolesne ili ozlijeene ivotinje dobiju
odgovarajuu veterinarsku njegu, ako ne iz moralnih razloga, a onda
barem kako bi zatitili svoja ulaganja. Danas to vie nije tako. Velike
farme ponekad namjerno uskrauju veterinarsku njegu kada je lijeenje
preskupo ili se kosi s rasporedom radnika na farmi. Bernard Rollin, strunjak za bioetiku, pisao je o jednom veterinaru koji je za posjeta jednom
velikom pogonu za uzgoj svinja primijetio da trudna krmaa u prljavom
odjeljku ima slomljenu nogu. Nitko mu nije spomenuo tu svinju pa se
veterinar obratio menaderu farme i ponudio mu da imobilizira nogu.
Menader je odgovorio da namjeravaju poroditi krmau, a onda je
poslati u klaonicu. Rekao je veterinaru da ne ele platiti lijeenje jer je
jeftinije zaklati krmau nakon to se okoti i zamijeniti je drugom.
Veterinar je razmislio o toj situaciji. Zakljuio je da, moralno, ne moe
otii a da ne pomogne krmai. Ponovno se obratio menaderu i ponudio
mu da namjesti krmai nogu samo za cijenu udlage. Menader ga je jo
jednom odbio, rekavi mu da pogon nema dovoljno radnika koji bi se brinuli za krmau dok joj je noga imobilizirana.8 Ta pria nije neobina.
Ispitivanje provedeno 1990. pokazalo je da jedno od etiri komercijalna
uzgajalita svinja cijelu godinu ne zatrai nikakvu uslugu veterinara.9
Nedavno ispitivanje provedeno na 6000 zaklanih svinja otkrilo je da ih
je 71 posto imalo upalu plua.10 Uzrok tako velikoj stopi bolesti dinih
putova vjerojatno je loa kvaliteta zraka koji svinje udiu 24 sata dnevno.
Kada uete u takav svinjac, instinktivno ponete disati povrinski i nikada kroz nos. Zrak je pun praine i zaudara na amonijak. Dok diete, jezik
vam prekrivaju isparine urina, a u pluima se javlja osjeaj bolesne teine. Uzgajivai svinja testirali su svakakve zamisli za poboljanje kvalitete
zraka, ali imali su malo uspjeha.11 Industrijalci odbijaju prozraivanje zgrada svjeim zrakom izvana kao preskupo, posebno u hladnijim klimatskim
podrujima.12
Zrak u svinjcima tako je teak da se na mjestima nakupljaju depovi
108
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 109
Svinje
plinova, praine i zagaivaa nalik na oblake. Specijalizirani asopisi preporuuju da se te ustajale zrane nakupine pomijeaju s ostalim zrakom
u prostoriji.13
Radnici u svinjogojilitima mogu imati ozbiljne probleme s disanjem,
ak i ako samo djelomino provode radni dan u zgradama. ezdeset
posto takvih radnika u SAD-u, Kanadi i vedskoj prijavljuje probleme s
disanjem.14 Jedno izvjee o kvaliteti zraka zavrava rijeima: Dok ekamo daljnja istraivanja ovog problema, zakljuili smo da je najdjelotvornije sredstvo za minimalno udisanje praine noenje prikladnih maski uvijek kada se nalazite u pogonima sa svinjama.15 Zdravlje svinja nije ni spomenuto.
U prirodi, pa ak i u stajama s mnogo slame, trudne svinje pripremaju
se za okot tako to grade gnijezdo. U prirodi krmae ponekad hodaju kilometrima kako bi nale najbolje mjesto da se okote i doje.16 Nakon to izabere mjesto, krmaa satima gradi svoje gnijezdo pripremajui ga za
praie.
Sve se to promijenilo kada su farmeri premjestili svinje u zatvorene
nastambe. Kad su prisilili krmae da raaju u zatvorenom, odjeljci za okot
inili su se kao dobro, a moda ak i humano rjeenje. Za razliku od krava
koje imaju samo po jedno tele u jednom okotu, krmaa okoti desetak
praia. Dok siu, mladima stalno prijeti da budu smlavljeni, budui da
krmaa lako moe izgubiti novoroenog praia iz vida jer su tako maleni da stanu na dlan ljudske ruke. Kad nemaju prilike saviti gnijezdo u prirodi, krmae sebi ne smiju dopustiti greku pri pomicanju. U zatvorenom,
ako se dogodi da prai sklizne pod krmau, gnjeenje nije ublaeno prirodnim slojem blata ili slame - krmaa zgnjei ili slomi mlado na betonu,
drvu ili metalu.
Odjeljci za okot napravljeni su tako da je krmaa u njima gotovo nepokretna prvih kritinih dana nakon okota. Zamisao je bila da se krmaa premjesti u vei odjeljak kada praii dovoljno porastu da izbjegnu gnjeenje. Ali vremenom su uzgajivai otkrili da krmae mogu preivjeti u takvim
uskim odjeljcima i due.17 Stalno dranje krmaa u takvim skuenim odjeljcima smanjuje trokove izgradnje i radne snage18 te je danas uobiajeno
drati krmae u uskim, skuenim odjeljcima gotovo cijeloga ivota.19
ak 86 posto komercijalnih svinjogojilita danas koristi takve odjeljke.20
Odjeljci za okot prisilili su krmae u veini svinjogojilita u SAD-u da
ive u uvjetima skuenog prostora u kakvom ive nesilice i telad. Ti su
odjeljci tako uski da se u njima, kao i u odjeljcima za telad, svinja ne moe
109
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 110
okrenuti.21 Tipian odjeljak je irok samo 60 cm (to su posebno skuene

dimenzije, imajui na umu da krmaa moe teiti i vie od 200 kg).22
Odjeljci su napravljeni tako da se u njima gotovo nemogue kretati krmaa moe napraviti samo jedan ili dva koraka naprijed-natrag.23 Takva
skuenost toliko ljuti i zbunjuje krmae da one ponekad napadaju svoje
odjeljke.24 Zdravstveni problemi koje izazivaju takvi uvjeti ivljenja treinu
svinja osuuju na rano klanje.25
Ali, ak i kad se koriste odjeljci za okot, dolazi do prignjeenja mladih.
Specijalizirani istraivai procjenjuju da od 4,8 do 18 posto praia koji
odrastaju u odjeljcima za okot biva zgnjeeno.26 Dvije opsene studije
usporedile su takve odjeljke s onim prostranijima. Jedna je otkrila da je
stopa preivljavanja u odjeljcima za okot tek neznatno via, a druge pokazuju da oni uope nemaju nikakvih prednosti.27 Prava je motivacija za
koritenje odjeljaka za okot to to oni omoguuju da u svakoj zgradi boravi vei broj krmaa.
IVOT JEDNE SVINJE
Ubrzo nakon njihova roenja radnici otrgnu komadi uha svakoj svinji
kako bi je mogli identificirati. Pritom se ne koristi nikakva anestezija.28
Kako bi se smanjila pojava ozljeda prouzroena meusobnim borbama,
njihovi se igliasti zubi potkreu, takoer bez anestezije.29 Muke se svinje kastrira, obino bez anestezije. Autori jednog lanka, objavljenog
1995. u asopisu Journal of Animal Sciences (asopis za znanost o ivotinjama), smatrali su da je bilo nuno kastrirati jednu skupinu svinja kako
bi se ispitalo smanjuje li lokalni anestetik prije kastriranja bol. Ne iznenauje da su otkrili da bez anestetika svinje vie skvie tijekom kastracije
te da im srce bre lupa.30
Svinje rastu u to je mogue manjem prostoru. Preporuuje se da se za
jednu mladu svinju teku oko 120 kg omogui malo vie od jednog kvadratnog metra.31 Pretrpanost ne tedi samo prostor - ona takoer smanjuje trokove hrane. Ono to bi veina ljudi smatrala zdravim i prirodnim
kretanjem za dananjeg je uzgajivaa svinja skupo i nepoeljno.
Suvremeni uzgajivai svinja ele da se njihove svinje kreu to je mogue
manje - kada svinja hoda, farmer vidi skupu hranu koja se trati na stvaranje energije za kretanje umjesto da se pohranjuje u mesu. Pretrpavanje
prostora smanjuje aktivnost svinja, a uveava profit. Kada su istraivai
smanjili prostor za svaku mladu svinju sa 0,22 na 0,14 kvadratnih metara, trokovi hrane pali su za 10 posto.32 asopis National Hog Farmer
110
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 111
Svinje
(Nacionalni uzgajiva svinja) zakljuio je da je vrlo poticajno natiskati svinje u tijesne nastambe, a naslov lanka glasio je: Pretrpanost svinjca se
isplati - ako je izvedena kako treba.33
Iako su povremeni sukobi normalni u svakoj skupini svinja, nije normalno da svinje jedna drugu grizu za rep. Svinje u skuenom prostoru i pod
stresom upravo e to napraviti. Kao kljucanje meu kokoima, to postaje
sve gore to se uvjeti vie pogoravaju.34 Uzgajivai svinja rjeavaju taj
problem time to praiima odsijecaju repove. Ni pritom se ne koristi
anestezija.35 Da se svinje uzgajaju u prostranijim uvjetima, one bi to radile rjee, ali uzgajivai to odbijaju jer je neprofitabilno. Odsijecanje repova
svinjama je poput odsijecanja kljunova piliima - farmere ne zanima
poboljavanje uvjeta ivota koji su uzrok nasilju, nego, umjesto toga, probleme rjeavaju sakaenjem ivotinja.
Jo jedna uobiajena praksa koja gotovo jami meusobne borbe i ugrize su mijeanje skupina ivotinja koje se meusobno ne poznaju u istom
natrpanom prostoru.36 Poput pilia, svinje razvijaju hijerarhiju nalik na obitelj, to im omoguuje uspostavljanje drutvenog reda i spreava sukobe.37 Kada se pomijeaju skupine svinja koje se meusobno ne poznaju,
taj se red raspada. Dolazi do sukoba jer pojedine ivotinje ne mogu znati
koja je svinja via po statusu. Pa ipak, uzgajivai to esto rade, posebno
tijekom stresnih situacija koje ukljuuju transport i klanje.38
U humanijim uvjetima svinje iz pomijeanih skupina brzo rijee meusobne razlike. Lorri Bauston s Farm Sanctuaryja kae: Svako malo moramo uvesti novu svinju u staju. Kad se to dogodi, sukob je neizbjean, ali
nikad nismo imali tee ozlijeene svinje. ini se da se svinje mrze sukobljavati i tui pa se slabija svinja obino brzo povue. Budui da mi svakoj
svinji osiguravamo veliki prostor, ona se uvijek moe povui i izbjei
borbu.
Ali na velikim, industrijskim svinjogojilitima borbe postaju vrlo okrutne i smrtonosne jer nema dovoljno prostora da se slabija svinja povue
kada se sukobi s drugom svinjom.39 Budui da nema naina da se naznai predaja, sukob koji bi inae bio brzo rijeen moe zavriti smru.40
Druga prirodna aktivnost svinja koju su moderne metode uzgoja poremetile nain je na koji se hrane. Glavna aktivnost svinja u divljini je da
jedu i trae hranu. U prirodi svinje pola vremena kada ne spavaju jedu sve
od izdanaka, lia kukaca pa do manjih ivotinja. Ovaj instinkt iz temelja
je naruen u tvornikim uvjetima uzgoja. Farmeri svinjama daju samo
jednu vrstu hrane: koncentrat koji je bogat bjelanevinama, s formulom
za brzo dobivanje na masi.41 Uz moderne postupke hranjenja svinje poje-
111
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 112
du svu koliinu dnevno potrebne hrane u samo dvadeset minuta.42 Iako ti

koncentrati daju svinjama obilje kalorija, oni slabo utauju glad.43
Osim to su svinje kronino gladne ako jedu samo koncentrate hrane44,
takva prehrana remeti i dulje instinktivne potrebe. Jedan istraiva pie:
Koncentrirana hrana za ivotinje esto ne zadovoljava glad, a u isto vrijeme zadovoljava potrebe za hranjivim tvarima Oito je da snani uroeni porivi za biranjem hrane u onome to je ponueno, da ruju u potrazi za
hranom te da odreuju jestivost tvari premetanjem po eljustima, ostaju
potpuno nezadovoljeni u modernim sustavima uzgoja.45
Neupitno je da ti koncentrati hrane ine uda stvarajui u svinji isplative koliine mesa. Ali oni su tako neprikladni za prehrambene potrebe svinja da mogu zaista otetiti unutarnje organe ivotinja. Kada su istraivai
prouili 6000 zaklanih svinja, uoili su da ih je 51 posto imalo oteenja
jetre46 - to su prouzroili koncentrati hrane.
DAWN
Svatko tko je proveo
neko vrijeme u blizini
svinja zna kako one vole
izazivati i razljutiti ljude.
Najnestanija svinja na
Farm Sanctuaryju je
velika, zlatno-ruiasta
svinja po imenu Dawn.
Kad god joj se priblii
neki ovjek, ona nauli
ui i pogleda ga s iekiDawn je bila potpuno izgladnjela kada su je nali. Mnoge druge
vanjem svojim sitnim
svinje ve su bile pomrle.
oicama. Kada posjetioci uu u svinjac, Dawn im se esto priulja i odvee im nirance. Zatim se udalji, kriom pogledavajui sve uokolo dok posjetitelj ne primijeti odvezane nirance. Dawn oboava zadirkivati ljude takvim trikovima, ali vrlo se voli maziti. Ako
joj samo dotaknete trbuh, ona e se smjesta prevrnuti na lea da je ekate.
Njezin nestani i razigrani karakter zapanjujui je s obzirom na uzgajalite iz
kojeg je stigla. Ponekad uzgajalita uskrauju hranu ivotinjama koje ne smatraju isplativima i putaju ih da gladuju. To se dogodilo Dawn kad se, dok je jo
bila prai, inilo da je bolesna te nije normalno rasla. Bacili su je u nastambu
s drugim bolesnim svinjama i pustili da umre. Jedan je susjed uo da ivotinje
112
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 113
Svinje
Dawn - nestana, osjeajna i senzibilna svinja sada ivi na

Farm Sanctuaryju.
neprestano skvie pa je nazvao policiju. (Mnoge

ivotinje dovedene su na farmu jer su susjedi bili
zabrinuti zbog glasova zlostavljanih ili zanemarivanih ivotinja.) Kada je policija stigla, nali su desetak svinja koje nisu dobivale hranu ni veterinarsku
njegu. Izgladnjele i prekrivene skorenom prljavtinom besciljno su tumarale
meu leevima svinja koje su ranije uginule i sad su se raspadale.
Jadna budunost koja je ekala Dawn iznenada se promijenila kada su Lorri
i Gene Bauston prihvatili te neeljene svinje. Dawn je ozdravila, a ubrzo je
postala vedra, draga i nestana kao to je i sada.
STIGLE MRTVE - JE LI TO UOPE VANO?

Kada navre otprilike est mjeseci, svinje idu na klanje. Uzgajivai imaju
tri cilja kada prevoze svinje: to vie smanjiti trokove, premjestiti svinje
to je bre mogue i dovesti ih do klaonice ive. Meutim, nije neprikosnoveni uvjet da svinje u klaonicu stignu ive - smanjenje trokova transporta vrijedno je nekoliko mrtvih svinja. Prijevoz poinje u divljoj uurbanosti kako bi se svaka svinja ukrcala u kamion pa radnici koji tako ure
esto uspanie svinje za vrijeme utovara. Specijalist za svinje Kenneth B.
Kephart pie: Daleko najvea slabost koju veina uzgajivaa pokazuje
tijekom premjetanja i istovarivanja jest nedovoljno strpljivosti. Vikanje,
okretanje, plaenje, udaranje i ibanje esto samo uznemire svinje.47
Uzgajivai smanjuju trokove transporta tako to prekrcaju prikolice.
Pretjerana vruina, meusobne borbe i stres u takvim prikolicama ubiju
velik broj svinja. Svakoga dana tijekom prijevoza do klaonica umre 250
svinja.48 Kephart objanjava koji su razlozi zbog kojih veliki profesionalni
uzgajivai prekrcavaju prikolice: ak i da vie mjesta u kamionu znai da
nijedna svinja nee umrijeti, te spaene svinje ne bi pokrile trokove prijevoza koji se smanjuju prekrcavanjem kamiona. To, dakle, postaje moralno pitanje.
Mnogo je toga to se ini svinjama i drugim ivotinjama moralno pitanje. Ako se ivotinja uzgaja s ciljem njezina ubijanja, je li zaista vano pati
li ivotinja tijekom ivota ili umre nadomak krajnjeg cilja? Mnogi uobiajeni postupci u industriji uzgoja ivotinja ukazuju da patnje i prerana smrt
nisu tako vane kao to je vaan profit.
113
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 114
9.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 115
Mlijeko i govedina
Kako velike korporacije preuzimaju proizvodnju mlijeka i mesa,

stoku se tretira sa sve manje brige za zdravlje, udobnost i prirodne ivotne funkcije. Telad stoji u odjeljcima vezana lancima, a
mnoge krave muzare ne odmaraju se vie od tri mjeseca izmeu
dviju trudnoa. Goveda ive u najboljim uvjetima od svih ivotinja
koje se uzgajaju za hranu dok ne dospiju u tovilita. Tamo ih hrane
raznim kombinacijama, a neke od njih ukljuuju i otpatke slame na
kojima su leali pilii kao i njihov izmet.
Mlijeko i govedina
Godine 1954. vie od dva milijuna farmi u SAD-u dralo je krave
muzare, u prosjeku svaka farma po deset krava. 1 Do 1982. ostalo je
samo 275.000 farmi koje su se bavile mljekarstvom, 1990. godine
200.000 te 1992. godine 155.000 farmi. 2 Dok se smanjivao broj
malih mljekarskih farmi, one koje su preivjele postajale su sve
vee. Ta je masivna konsolidacija prouzroila da opskrbljivanje mlijekom u SAD-u bude sve vie u rukama golemih korporacija, a takoer je degradirala svakodnevnu brigu za krave.
Velike mljekarske farme tede novac tako to upoljavaju manje
zaposlenika koji se brinu za vie krava. Clyde Rutheford, predsjednik
Syracuse, njujorkog mljekarskog kooperativa, predvia da e mljekare uskoro proizvoditi oko milijun litara mlijeka godinje po svakom
zaposleniku. 3 Gospodarstvo koje se eli baviti mljekarstvom danas
treba imati izmeu 1000 i 3000 krava kako bi bilo financijski isplativo. 4 Industrijski izvori spremno priznaju kako su dananji mljekarski pogoni daleko od nekadanjih obiteljskih farmi. U jednoj kolumni
u vodeem poljoprivrednom asopisu Feedstuffs (Hrana za ivotinje)
iz sijeanjskog broja 2000. godine pie: Veina modernih mljekarskih farmi, iz praktinih su razloga tvornike farme koje primjenjuju
financijska naela s Wall Streeta. 5
Budui da se sve manje zaposlenika brine o sve veem broju
krava, ivotni uvjeti krava brzo su se promijenili. Tradicionalna
munja rukama omoguavala je da se kravama dva puta dnevno pre-
115
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 116
gledava vime. Danas strojevi za munju, kada su pravilno postavljeni, ne nanose ni bol ni ozljede, ali brzina kojom strojevi rade ne
doputaju mnogo vremena za uoavanje nepravilnosti u njihovu radu
ili drugih problema. Krave provode oko pet minuta dva puta na dan
u odjelu za munju, prikljuene na strojeve. To znai da dvaput svakoga dana neispravni rad strojeva moe pogorati kronine ozljede
vimena. 6
Gotovo bilo kakvo ritmiko potezanje izazvat e oslobaanje mlijeka iz vimena. Nenormalno jako potezanje moe ozlijediti kravu, ali
mlijeko e i dalje tei. esto nema nikakvih znakova da strojevi ne
rade ispravno - oni mogu prejako sisati bradavicu, ali stroj e i dalje
izvlaiti mlijeko. Veterinar N. Bruce Haynes pie da su neispravni
strojevi za munju u mljekarstvu u SAD-u stalan uzrok ozljeda vimena, to dovodi do este pojave klinikog mastitisa. 7 Haynes nastavlja: Nevolje nastaju kada mljekari zaboravljaju da strojevi za
munju rade due od drugih strojeva na farmi i zato zahtijevaju periodine preglede i odravanje. To se i preesto zaboravlja sve dok se
strojevi ne pokvare. 8
Zahvaljujui radu genetiara, suvremene krave muzare vrlo su
uinkoviti proizvoai, ali takoer su mnogo sklonije bolestima.
Godine 1967. prosjena je krava davala manje od 4500 litara mlijeka godinje. Danas jedna krava u prosjeku daje gotovo 8000 litara
mlijeka. 9 Zbog toga gotovo dvostruko veeg izdajanja ivotinje su
pod golemim stresom.
Dok krv cirkulira kroz vime krave, iz nje se izdvajaju bjelanevine i
drugi sastojci kako bi se stvaralo mlijeko. Krv daje sve bjelanevine i
druge hranjive tvari koje se nalaze u kravljem mlijeku. Od 150 do 250
litara krvi cirkulira kroz vime kako bi se proizvelo pola litre mlijeka.10
Velika koliina mlijeka koja se danas dobiva od krava muzara moe
prouzroiti manjak proteina potrebnih za njezino vlastito zdravlje.
Kada se to dogodi, krava moe patiti od tekih oboljenja prouzroenih tim pomanjkanjem hranjivih tvari kao to je ketoza, stanje koje
remeti metabolizam. Mljekarska industrija vrlo dobro zna da je uzgojivi izdane krave muzare stvorila ivotinje sklone takvim oboljenjima. Jedan naslov u asopisu Dairy Today (Mljekarstvo danas) glasio
je: Ketoza: Bolest vrhunskih proizvoaa.11
Bjelanevine izgubljene u mlijeku samo su jedan problem od kojeg
pate krave muzare. Drugi je problem iscrpljivanje kalcija. Krave ve
gube znaajnu koliinu kalcija zato to svake godine raaju. To
116
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 117
Mlijeko i govedina
nadopunjuje injenica da dananje krave daju velike koliine mlijeka, a stalno iscrpljivanje kalcija moe izazvati mlijenu groznicu.
Mlijena groznica stanje je koje moe biti smrtonosno, a poinje
upalim oima i moe se razviti do dezorijentiranosti i konanog kolapsa. Naalost, mlijena groznica smatra se prihvatljivim rizikom na
veini amerikih mljekarskih gospodarstava. Jedan lanak o mljekarskoj industriji iz 1999. godine otkriva da najbolje farme uspijevaju
stopu oboljenja odrati na manje od 1 posto, ali mnogi proizvoai
toleriraju da se stope oboljelih ivotinja priblie 5%. 12
Mastitis, upala vimena, pogaa vie od jedne na pet krava. 13
Nateeno, premoreno vime dananjih krava muzara idealno je tlo za
infekciju. Mljekarstva legalno prodaju prvoklasno mlijeko koje su
dobili od krava sa subklinikom infekcijom mastitisa (tj. od onih
koje ne pokazuju vidljive simptome). Farmeri ele odrati stope zaraze to je mogue niima jer subkliniki oboljele krave daju oko 20
posto manje mlijeka. 14
Kako bi se sprijeile infekcije, vano je odravati vime istim tako
da se s njega ietka sva dlaka. Veterinar Andy Johnson zagovara da
se dlaka s vimena spali lemilicom. On demonstrira postupak kao
siguran tako to njome spaljuje dlake na vlastitoj ruci. 15 Oito je,
meutim, da je Johnson zatieniji jer sam kontrolira lemilicu i moe
reagirati na bilo kakvu pojavu boli. Ali takav postupak na kravama
muzarama jami pogreke i opekotine.
Oko 95 posto mljekarskih gospodarstava uklanja rogove svojim
kravama. 16 Dok manjina koristi elektrinu napravu, veina uobiajenih metoda ukljuuje vaenje spravom nalik na licu, izbijanje klinom ili rezanje rogova s glave ivotinje. 17
KRAVE I TELAD
U roku od 24 sata nakon roenja vie od 90 posto teladi zauvijek se
oduzme majkama. 18 Na nekim mljekarskim farmama telad se uzima
odmah nakon roenja. To se dogaa u otprilike jednom od pet sluajeva. 19 Veina druge novoroene teladi provede s majkom tek
nekoliko sati, a manje od polovice uspije sisati iz vimena jer su poveana i osjetljiva. 20 Nekoliko je puta Lorri Bauston promatrala kako na
komercijalnim mljekarskim farmama od majke odvode telad koja
nije stara ni jedan dan. Ona kae da je oito da su i mlado i majka
uznemireni.
117
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 118
Novoroena telad pije posebno mlijeko nazvano kolostrum koje

majka proizvodi odmah nakon raanja. Kolostrum nema komercijalne vrijednosti, ali pomae u razvoju imunolokog sustava kod teleta.
U veini sluajeva kolostrum se izdaja runom munjom a zatim se
daje teletu. 21 Ubrzo nakon toga teletu se daje zamjena za mlijeko
koja obino sadri antibiotike i druge lijekove. Zamjene za mlijeko
proizvode se od najjeftinijih sastojaka: 93 posto ini ivotinjska
mast ili kokosovo ulje kao primarni sastojak. 22
Prirodni ivotni vijek krava iznosi vie od dvadeset godina. 23 Ali
poto navre treu godinu ivota, one nakon svake trudnoe daju
sve manje mlijeka. Kada im je oko pet godina, krave idu u klaonicu,
a zamjenjuju ih mlae krave. Krave muzare imaju tvre, ilavije meso
od junadi. Zato meso krava muzara zavrava kao sastojak hamburgera u restoranima brze hrane i drugih jeftinijih proizvoda od mljevenog mesa.
Ubrzo nakon to se oteli, krava postupno poinje davati sve manje
mlijeka. Kako bi se koliina mlijeka maksimalno iskoristila, dananje
su krave muzare gotovo stalno trudne. Muzare imaju samo dva ili tri
mjeseca za oporavak od poroda prije nego to ih ponovo umjetno
oplode. U prosjeku, krave muzare u SAD-u otele se svakih trinaest
mjeseci. 24 Niz trudnoa jedna za drugom moda osiguravaju vie mlijeka farmerima, ali kravu izlau velikom riziku. Komplikacije u trudnoi uzrokuju gotovo jedan od pet smrtnih sluajeva izazvanih
boleu. 25
Gotovo stalna trudnoa i dosad nevieno izdajanje mlijeka dovodi
dananje krave muzare na rub bolesti. Svake godine deseci tisua
krava previe su bolesne da bi mogle stajati. Kada kolabiraju, u industriji ih nazivaju posrnule krave (downers) te ih otpisuju. Dodatna
pozornost koja se prua posrnuloj kravi samo uveava financijski
gubitak. Budui da ivotinje koje ne mogu stajati mogu biti legalno
zaklane za ljudsku hranu, ako jo diu kad stignu u klaonicu, te se
krave obino odvlae u kamion i odvoze u pogone za klanje.
Ponekad kravu, nakon to posrne, ostave leati nekoliko dana
iako bi mnoge ivotinje uz panju i odgovarajuu veterinarsku njegu
mogle ozdraviti. Mljekarska gospodarstva obino nisu spremna pruiti ivotinjama takvu njegu, znajui da ih je jeftinije otpremiti u klaonicu i zamijeniti ih doraslim teletom.
Budui da se jedna krava tijekom svog ivota oteli tri do est puta,
mljekarska industrija ima vie teladi nego to joj treba. Kao i u pro-
118
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 119
Mlijeko i govedina
izvodnji jaja, polovica mladih je neeljena. Proizvoai jaja bacaju

muku pilad u plastine vree za smee, a proizvoai mlijeka prodaju neeljene mlade uzgajivaima teladi.
Danas je veina teladi prodanih uzgajivaima mukog spola, ali taj
bi se omjer mogao uskoro promijeniti. Neki znanstvenici tvrde da e
praenjem i hormonskim injekcijama moda biti mogue predodrediti spol teleta u oko 90 posto sluajeva. ak ako se to i ostvari, i
dalje e biti neeljene teladi. Prosjena krava na svijet donese
barem dva enska teleta tijekom svog ivota. U najboljem e sluaju ta tehnologija omoguiti mljekarima da imaju vei postotak enske teladi od koje mogu izabrati onu koju ele. Bit e izabrane najbolje muzare, a enke koje manje obeavaju bit e, poput svoje brojne muke brae, prodavane uzgajivaima teladi. 26
TELAD
Telad ivi u najgorim uvjetima od svih vrsta stoke. Oni koji nisu ubijeni odmah nakon roenja za nemasnu teletinu, postaju skupa telad
hranjena mlijekom. Odvajaju ih od majki, ponekad odmah a gotovo
uvijek u roku jednog dana. Kako bi se postigla mekoa, zbog ega je
teletina skuplje i traenije meso, teletu se ne doputa da se normalno kree i razvija miie. Kako bi sprijeili tele da se kree, uzgajivai ga veu lancima u drveni odjeljak koji je jedva neto iri od
ramena ivotinje. Svijetla teletina od teleta hranjenog mlijekom
moda daje sliku teleta koje blaeno sie svoju majku sve do svog
nesretnog kraja. Ali to nije tako. Telad se hrani jeftinom zamjenom
za mlijeko koja esto sadri snane antibiotike. Iz te je mlijene
prehrane namjerno odstranjeno eljezo, jer tele mora postati anemino kako bi dalo eljeno ruiasto-bijelo meso.
Kada navri esnaest tjedana, tele izlazi iz svog odjeljka. Ono
pravi prve korake na slobodi otkako je roeno - dok ga uzgajiva
vodi u kamion za klaonicu.
ivot teleta nema nikakve veze s tradicionalnom slikom mlade
ivotinje nesigurne na nogama koja poskakuje travnatim panjacima
pod budnim pogledom svoje majke. Zanimljivo, telad prihvaa zatoenitvo bez protesta. Dok pilad u kavezima ili pretrpane kokoi
mogu postati histerini, a svinje e postati vrlo agresivne kada se
nau u preskuenom stanitu, reakcija teleta na doivotni zatvor
potpuno je drugaija. Kada hodate uz niz odjeljaka te zavirite u
119
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 120
jedan, dobivate dojam da se tele ne boji i da nije ljuto, samo rezignirano. Tele stoji u svom odjeljku, dok mu sputano tijelo svakim
danom postaje sve aneminije i ini se da podnosi svoje stanje zbunjeno i s gotovo opipljivom tugom.
ALBY
U okrugu Bradford, u
Pennsylvaniji, centru za
mlijekom
hranjenu
telad, susjedi su prijavili neprestano mukanje
koje se ulo iz staja
teladi na jednoj lokalnoj
farmi. Reagirajui na
prigovor policija je
otila na farmu kako bi
Telad cijeli ivot provede zavezana lancima u uskim odjeljcima istraila o emu se radi.
ivei na umjetnom mlijeku bez eljeza kako bi im meso ostalo Nali su staju punu
svijetlo.
mrtvih i raspadajuih
tijela teladi jo uvijek zavezanih lancima u odjeljcima te nekoliko potpuno
izgladnjelih preivjelih ivotinja.
Susjedne su farme preuzele preivjelu telad dok ljudi s Farm
Sanctuaryja nisu doli kako bi ih uzeli na posvojenje. Od sve je teladi Alby
bio u najgorem stanju. Lanac oko njegova vrata nije bio proirivan dok je
rastao pa mu je urastao u vrat. Gene Bauston sjea se: Alby tri dana nije
leao jer je znao da vie nee ustati ako legne. Nije mogao jesti vrstu
hranu. Morali smo mu kuhati alfalfu pa je pio aj od nje.
Zato bi neki farmer htio svoju telad izgladniti do smrti? Danas je velik
broj teladi u vlasnitvu velikih korporacija. Farmer koji uzgaja telad nije njihov vlasnik i ne plaa za njihovu hranu. On dobiva naknadu kako bi na
svom imanju uzgojio ivotinje, a kompanija mu daje ivotinje, hranu i ostale potreptine. Ovaj farmer nije bio zadovoljan kompanijom s kojom je
suraivao. Imao je osjeaj da su ga prevarili, a da im vrati milo za drago,
prestao se brinuti o ivotinjama za koje je ugovorom bio odgovoran. Kada
je policija stigla, 51 tele od 64, koliko ih je bilo u staji, umrlo je od gladi.
Uz veliku njegu Alby je preivio. Oiljci od lanca na vratu jo su vidljivi,
a on je najplahije i najnepovjerljivije tele na Farm Sanctuaryju. Ali nakon
to zakljui da je posjetitelj bezopasan i da mu nee nauditi, ponaa se
kao najvee tene na svijetu. Otkrio sam da voli kad mu se gladi trbuh i
eu lea. Iako je teak 400 kilograma, jedna je od najnjenijih ivotinja
120
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 121
Mlijeko i govedina
koju sam vidio.

Kad su se Alby i ostala telad poeli oporavljati, Baustoni
su tuili vlasnika farme. Industrija proizvodnje teletine
dala mu je podrku i ni jedan od ostalih proizvoaa u
okrugu Bradford nije htio slubeno izjaviti da zasluuje
osudu. Meutim, Baustoni su ustrajnou uspjeli u tome
da on postane prvi tvorniki uzgajiva u SAD-u koji je osuen zbog okrutnosti prema ivotinjama. Osuen je na novanu kaznu od 1000 dolara te 30 dana zatvora.
Alby je spaen meu umiruim i raspadajuim tijelima teladi nakon to ih je jedan uzgajiva odluio prestati hraniti.
GOVEDA UZGOJENA ZBOG MESA

Ljudi ih ponekad zovu koa za cipele na kopitima. Goveda koja se
uzgajaju za meso i nusproizvode obino se zamiljaju kao krupna i
tupa stvorenja kojima se cijeli ivot mora upravljati i poticati ih da
bi konano bila od neke koristi ljudima. Oni ive na prostranim
panjacima i u mnogo pogleda s njima se postupa gotovo kao i kad
su ivjeli na irokim prostranstvima. Stoari od davnina zanemaruju sposobnost ivotinja da osjeaju bol te esto koriste najbre i
najokrutnije metode.
Takav se stav moe prenijeti u vladine pravilnike. Do 1994. godine Ministarstvo poljoprivrede SAD-a zahtijevalo je da se svoj stoci
koja se uvozi iz Meksika utisne ig u obliku slova M na obraze.
igosanje na glavi mnogo je bolnije nego na drugim dijelovima tijela jer na licu ima mnogo ivanih zavretaka i malo dlake koja titi
tanku kou. Kada je Ministarstvo 1993. godine pokualo proiriti
to pravilo igosanja na licu, aktivist Henry Spira poveo je kampanju u novinskim oglasima preko cijele stranice kako bi razotkrio
muan postupak. Spira je predloio nekoliko alternativa za identifikaciju zbog kojih bi igosanje lica bilo nepotrebno. Udruenje stoara Colorada (Colorado Cattlemens Association) sloilo se s njim
te je Ministarstvo poljoprivrede uskoro odbacilo planove za
proirenje tog programa. Poetkom 1995. Spira je uvjerio
Ministarstvo poljoprivrede da proglasi nevaeim sve zahtjeve za
igosanjem lica ivotinja.
121
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 122
Ta je kampanja postavila vaan presedan. Ali nije uspjela ukloniti tri glavne traume koje proivljava mlada stoka u SAD-u: igosanje, uklanjanje rogova i, za mujake, kastriranje, a sve se obino
provode u prvim tjednima ivota.
Gene Bauston promatrao je kako se stoka kastrira i tvrdi da se
gotovo nikada ne koristi anestetik. Telad se obino zatvori u tijesan prostor nalik na kripac kako bi ih se imobiliziralo tijekom
postupka, no na nekim se farmama kastriranje i igosanje izvodi
gotovo kao i prije stotinu godina, dodaje Gene.
Na takvim farmama kauboji na konjima skupljaju, uetom hvataju i bacaju telad na tlo, jedno po jedno. Svako tele pritisnu vrsto
o tlo gdje ostaju dok se ne obavi posao s noem i ipkom za igosanje. Kauboji se okupe oko teleta vezanog uetom i jedan mu
razree kou i iupa testise, drugi mu otrim noem odree komadi uha, a trei uarenom ipkom za igosanje na bedro utisne
znak za identifikaciju.
Razrezano i opeeno tele mue u boli i strahu te ono iri paniku
meu ostalim ivotinjama. Zvukovi i pokreti teladi sve su mahnitiji
dok se konano ne uhvati i posljednje tele.
Bez obzira na nain na koji se ivotinje nadziru, veina stoara
ne koristi anestetik prilikom kastracije stoke unato injenici da to
nanosi bol ivotinji. Jedna metoda koja je provjerena je da se otvori skrotum, a da se testisi onda to bre i ustrije iupaju. Na
jednom uglednom koledu za poljoprivredu u SAD-u student koji je
trebao kastrirati svoje prvo tele dobio je sljedeu uputu: Zapamti,
Josh, mora ih iupati. To uzrokuje traumu, a oticanje spreava
krvarenje. Ako ih odree, mogao bi izazvati ozbiljno krvarenje. 27
Veini stoke uklanjaju se rogovi. 28 To ukljuuje ili njihovo piljenje
ili nanoenje kaustine masti koja ih izjeda. Iako se moda ini da
su rogovi mrtvi i neosjetljivi izvana, unutranjost im je ispunjena
mreom ivaca i krvnih ila.
Nakon zavretka tog sakaenja, telad se puta da odraste.
Tijekom idue godine pasu na panjacima. Kao to je strunjakinja
za okoli Lynn Jacobs utvrdila, prisutnost stoke na otvorenom
znai unitavanje velikog broja amerikih divljih ivotinja. Ali, to
se tie dobrobiti stoke, uvjeti u kojima ive do zrelosti esto su prilino dobri, u svakom sluaju mnogo bolji od ivota svih drugih
domaih ivotinja koje se komercijalno uzgajaju. U mnogim slua-
122
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 123
Mlijeko i govedina
jevima, stoka ponekad ne vidi ljudsko bie danima pa i tjednima.

Loa strana takve izolacije je da je veterinarska briga rijetka i neredovita. To je posebno vano za enke koje su blizu okota. Budui da
novoroeno tele moe biti teko oko 50 kilograma, okot moe trajati
nekoliko sati a sloen je i rizian jednako kao i ljudski porod. Veina
proizvoaa govedine ne odrava pogone za pomo noseim kravama.29 U jednom izvjeu Ministarstva poljoprivrede iz 1994. navodi
se: Vie od polovice proizvoaa (57,2 posto) provjerava svoje
mlade krave koje jo nikada nisu okotile mlado samo jednom ili dvaput u 24 sata Samo 32,8 posto pogona za krave/telad ima specijalizirana mjesta koja omoguuju ee promatranje i zatitu.30
Taj nedostatak pogona i veterinarske skrbi preesto znai bolnu
smrt majke i teleta na panjaku. Ako eete panjacima, kae
Gene Bauston, posebno u proljee, ponekad ete vidjeti kako
nateena krava lei mrtva u grmlju. Umrla je pri okotu.
Nakon to stoka doraste do svoje pune veliine, jo moe dobiti
nekoliko stotina isplativih kilograma ako jede izvore koncentriranih proteina umjesto trave. Veina je panjaka smjetena u neplodnim, zabaenim podrujima, kilometrima udaljena od produktivnih poljoprivrednih pogona. Tele moe jesti malo brdo koncentrirane hrane - oko 2,200 kilograma - tijekom tjedana tovljenja prije
odlaska u klaonicu 31, tako da je mnogo jeftinije dovesti govedo
zrnu nego zrno govedu.
Junci se tovare u kamion ili vlak i odvode u tovilita. Putovanje
je ponekad due od tisuu kilometara i vodi kroz nekoliko saveznih
drava, a moe trajati i vie od 18 sati. Tovarenje u kamione moe
nalikovati na stanje u nastambama za brojler pilie, jer su ivotinje
natiskane jedna uz drugu. Razlika je da stoka na putu u tovilite
tei od 300 do 450 kilograma 32 i pod ispod njihovih nogu moe se
snano treskati. Kada jedno govedo padne, posljedice mogu biti
strane. U jednom strunom lanku primjeuje se: Najvei rizik u
transportu stoke je da govedo padne. Taj se rizik znatno poveava
kada je stoka gusto natrpana u vozilo Kada u takvim uvjetima
govedo padne, zarobljeno je na podu, a ostala se stoka zatvara
nad njim i okupira osloboeni prostor za stajanje. Primijeeno je
nekoliko neuspjenih pokuaja ivotinja koje su pale da ustanu. 33
esto se dogodi da ostala goveda pogaze grlo koje je palo. Autor
gore spomenutog lanka uoava da: Nije neuobiajeno za uvjete
transportiranja da postanu tako loi da ivotinje pate i pojavljuju
123
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 124
se ekonomski gubici. 34
Put u tovilite oznaava kraj ivota junaca u prirodnom okruju.
Temple Grandin, koja posjeduje kompaniju za proizvodnju opreme
za klaonice, otvoreno je progovorila o zatiti stoke od okrutnog
postupanja. Grandin procjenjuje da samo od 20 do 40 posto tovilita u SAD-u odlino postupa sa stokom. 35 Jo gore, ona
naglaava: Oko 10 posto su kronini zlorabitelji koji doputaju
otvorenu okrutnost kao to je bacanje teladi, zloupotreba sakatih
ivotinja i upotreba brutalnih metoda sputavanja kada se iva
stoka vjea naglavake prije vjerskog klanja. 36 Ostalih 50 do 70
posto tovilita podvrgava ivotinje maltretiranju i zanemarivanju
zbog nestrunosti ili bezobzirne uprave. Grandin objanjava: Kada
uprava ne pazi budno na farmu, uvjeti postupanja sa stokom obino e se pogorati. Zaposlenici se ponaaju kako treba jer znaju
da e biti otputeni budu li namjerno maltretirali ivotinje. Svi odlino voeni pogoni koje je autorica lanka posjetila odravaju ovu
strogu politiku upravljanja. U pogonima u kojima sam vidjela veliko maltretiranje ivotinja nije bilo nadgledanja zaposlenika ili su
nadglednici sudjelovali u maltretiranju. 37
KEVIN
U sijenju 1992. Lorri Bauston saznala je za
vrlo bolesno tele staro tri tjedna koje ne dobiva
veterinarsku njegu. Lorri se odvezla na farmu i
otkrila zgreno tele na tlu koje se treslo od hladnoe u ruevnom zaklonu. Bilo je to usred
zime i na kanti za vodu nakupio se led. Lorri je
zamolila uzgajivaa da pozove veterinara.
Nakon to se on potuio da ga ne moe platiti,
Kevin, koji nikada nije narastao Lorri je zatraila doputenje da uzme tele na
kao veina druge stoke, vrlo je
Farm Sanctuary.
njean prema ljudima i voli njiFarmer se sloio i za manje od dva sata
hovo drutvo.
tele je bilo smjeteno u toplu staju gdje ga je
pregledala veterinarka. Lijenica je bila pesimistina - tele je jako dehidriralo i pokazivalo je znakove ozbiljnog pomanjkanja vitamina te nekoliko
drugih simptoma zanemarivanja. Najopasnija je bila infekcija izmeu rebara. Upotrebljavajui anestetik i skalpel, veterinarka je prorezala otvor u
124
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 125
Mlijeko i govedina
prsima, a zatim uputila Lorri i Gene kako da ispiru inficirano mjesto penicilinom dvaput dnevno. Zatim je postavila cijevi za intravenozno hranjenje
kako bi ivotinja dobila infuziju.
Lorri je tele nazvala Kevin, po nekadanjoj zvijezdi emisije Saturday
Night Live, Kevinu Nealonu koji aktivno promovira veganstvo. Nakon tjedan dana Kevin je jo bio previe bolestan da bi mogao stajati. Lorri je
znala da bi, ne ustane li uskoro, nove komplikacije mogle potpuno onemoguiti oporavak.
U zadnjem oajnikom pokuaju da spasi Kevina Lorri je rekla Genu:
Hajdemo ga staviti u staju. Moda e mu pomoi da bude okruen drugom
stokom.
To poslijepodne Lorri i Gene ukrcali su Kevina u kolica i odgurali ga u
kut staje do posebnog odjeljka napravljenog da bi se izolirale i zatitile
ozlijeene ivotinje. Gotovo nisu mogli vjerovati to se zatim dogodilo.
Ostala je stoka iz staje prila odjeljku, neke su strugale glavama po
reetkama pokuavajui dosei
Kevina. Tiho su se, utjeno glasale slino kravama koje imaju malu
telad. Vie od jednog sata dvadeset
goveda u staji bilo je okupljeno oko
Kevinova odjeljka i nije ga ostavljalo
samog. Tada se Kevin poeo polako
oporavljati. Za dva dana ve je sam
stajao i bilo je jasno da e ozdraviti.
Kevinovi su mnogostruki zdravKevin je bio ozbiljno zanemarivan te je bio
stveni problemi znatno usporili nje- vrlo bolestan kad su ga Baustoni spasili.
gov rast - sada je tek upola velik u
usporedbi s drugom stokom njegove dobi na Farm Sanctuaryju. Vrlo je njean i, budui da je oputen u drutvu ljudi, omiljena je ivotinja mnogih
posjetioca farme.
SAMLJEVENE NOVINE I OSTACI SA STOLOVA

Tovilita su golemi ograeni prostori. Ponekad traje i sat vremena
da se pree s jednog na drugi kraj. Velika tovilita dre desetke
tisua goveda odjednom. Povremeno u tovilite stignu nekastrirani
mujaci. Vie od jedne treine bikova se kastrira, 38 iako ivotinje
sada imaju gotovo jednu godinu i postupak je vjerojatno bolniji
125
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 126
nego kod mlaih ivotinja. Kao i obino, pritom se ne koristi anestetik.

Tovilita postoje jer su stoari plaeni po kilogramu a ne po grlu
stoke. Stoka ima instinktivni nagon, a jede gotovo neprekidno moraju, budui da su stvoreni tako da jedu vlaknastu, niskokalorinu hranu kao to je trava, lie i nisko raslinje. Vlasnici tovilita
koriste ovaj prirodni nagon tako to stoci daju pristup jedino koncentriranoj hrani koja sadri mnogo vie kalorija nego trava. U
roku nekoliko tjedana ivotinje nabujaju do pedesetak kilograma
iznad svoje normalne teine. Koncentrati hrane moda osiguravaju
profit, ali takva je hrana neodgovarajua za probavni sustav koji
ima eludac u etiri dijela namijenjen probavljanju bilja.
Vlasnici tovilita ine sve to mogu kako bi stoka dobila to vie
proteina i kalorija po to manjoj cijeni. Neki istraivai zagovaraju
da se stoka hrani pernatim i krvavim obrocima 39, a to bi moglo biti
ukusnije od alternativne hrane. Neist brojler pilia - izmet, slamu
na kojoj spavaju i druge otpatke iz nastamba pilia - stoka moe
probaviti, a mnogo je jeftinija od suhe kupovne hrane. 40 U posljednjih je nekoliko godina sve uestalije hranjenje stoke smeem od
brojlera. 41 Neka tovilita daju stoci mjeavinu od 50 posto suhe
hrane i 50 posto otpadaka pilia. 42 U meuvremenu, Illinois State
University promovira koncepciju kombinacije mljevenih tiskovina i
otpadaka iz blagovaonica sveuilita. 43 Na temelju injenice da su
njihove ivotinje preivai (sisavci iz podreda Ruminantia, koji
ukljuuje krupnu stoku, ovce, koze, jelene i irafe), uzgajivai ih
legalno smiju hraniti smeem i drugim proizvodima koji su inae
zabranjeni kao hrana za svinje i druge ivotinje.
Kako bi jo vie narasle, ivotinjama se ugrauju kuglice s hormonima koji mogu potaknuti nenormalno nasilno ponaanje. Ako
se implatanti razbiju, u krvotoku se iznenada nae velika koliina
hormona te moe izazvati agresivno seksualno ponaanje nazvano
bulling (engl. bull bik). 44 Junac kojemu se to dogodi pokuava
seksualno napastvovati druge junce izazivajui ozbiljne ozljede
miia te posljedine infekcije. 45
Praina koju uskovitlaju kopitima uzrokuje rairene probleme
disanja u tovilitu. 46 Dvije na svake tri ivotinje koje umru u tovilitu podlegnu bolestima dinih putova. 47 Ali, osim ako stoka ne
umire masovno, vlasnike tovilita ne zanima odrediti uzrok smrti.
Kada mlado govedo umre u tovilitu, izgledi da e uprava traiti
126
prelom corr2
9/2/03
9:50 AM
Page 127
Mlijeko i govedina
veterinara da odredi uzrok smrti manji su od jedan naprama pet. 48

Nakon otprilike dva mjeseca u tovilitu ivotinje se alje u klaonice gdje ih eka brza, ali okrutna smrt.
127
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 128
10.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 129
Ubijanje
O mnogim injenicama o kojima se govori u ovom poglavlju nije

bilo lako pisati, a sigurno ih nee biti lako ni itati. Pa ipak, to je
istina, iznesena jasno i bez pretjerivanja. Nije nuno koristiti preuveliavanje da bi se ukazalo da ubijanje ivotinja na traci vrijea i
one koji su zaklani i one koji ih kolju.
Ubijanje
Najuoljivija karakteristika klaonica piladi je pokretna traka s
metalnim vezovima koja vijuga od jednog do drugog kraja zgrade.
Zamislite jednu od onih pokretnih traka u kemijskim istionicama,
samo to s ovih, umjesto koulja, vise pilii. Zadrite li se na
jednom mjestu kraj trake jednu minutu, pokraj vas e proi i do
dvjesto pilia na putu u smrt.
Pokretne trake u klaonicama pilia prenose nekoliko tisua ptica
na sat. 1 Pripremanje, rezanje vrata pa ak i erupanje obavlja se
mehaniki, ali ljudi su jo potrebni kako bi objesili pilad na traku.
Kada ptice dou u tvornicu piletine, za vjeanje na traku odgovorno
je est ili sedam zaposlenika.
Taj posao obino obavljaju ene. Na tom su poslu uobiajene sve
vrste ozljeda. Jedan interni dopis koji je kruio treom najveom
nacionalnom tvornicom (Perdue Frams) ukazuje da 60 posto zaposlenika tvornice svakoga jutra od tvornike bolniarke trai lijekove protiv bolova ili zavoje za ozlijeene ruke. 2 Poetkom 2000.
Perdue je tuen da je navodno tjerao svoje radnike da rade izvan
radnog vremena kada su se presvlaili u sigurnosne uniforme. 3 Ova
parnica - u kojoj Perdue ustro odbacuje optube - samo je jedna
u nizu dobro dokumentiranih problema zaposlenika u toj tvornici.
Unato aktivnosti radnika i alarmantnom broju ozljeda zaposlenika, Perdue je uspjeno sprijeio sindikat da organizira njihove
radnike.
Kako bi zadrali svoj posao, ljudi koji vjeaju pilie na traku
moraju raditi brzo. Glavni je zahtjev da odre brzinu pokretne trake.
Svaki radnik ima dvije do etiri sekunde da uzme pile, zgrabi ga za
129
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 130
noge i umetne mu obje noge u obru na traci. 4 Iako moda zvui

nemogue to napraviti svake tri sekunde, ti radnici zaista rade tom
brzinom.
Zbog mahnitog ritma kojim rade da bi sauvali svoj posao, ti
radnici nemaju vremena posvetiti ikakvu panju ozlijeenim ivotinjama. Mnoga pilad, tek pristigla, ima slomljene kosti ili neke druge
ozljede i poremeaje. Reportaa objavljena u asopisu Worlds
Poultry Science Journal (asopis za znanost o peradi irom svijeta)
jasno kae da bi radnici koji bi eljeli posvetiti bilo kakvu pozornost
ozlijeenoj ivotinji morali raditi jo bre. 5 Istraivai koji su pisali
reportau promatrali su jednu skupinu takvih radnika tri dana i za
sve to vrijeme u kojem su vidjeli tisue ptica nisu ni jednom primijetili da je bilo kojoj ivotinji bio posveen i trenutak pozornosti. 6
Nakon klanja istraivai su otkrili da su mnoge ptice imale teke i
bolne ozljede prije stavljanja na pokretnu traku, obino zelene noge
i/ili vidljivo slomljene kosti. 7
Nakon to se nau na pokretnoj traci, pilad se odvlai u klaonicu.
Ne putuju tamo njeno. Lamau krilima i pokuavaju se osloboditi.
Panino kokodakanje utiava se vodenom kupkom, koja ih treba
smiriti prije klanja. Problem je u tome da proizvoai esto ne ele
pustiti dovoljnu koliinu struje kroz te kupke. 8 Vie voltae znaajno poveava slomljene kosti i pojavu sranog aresta 9, to moe
dovesti do smanjenja koliine iskoristivog mesa i manjeg prihoda za
klaonicu. ak i uz savreno omamljivanje, mnoge se ptice ponovo
osvijeste prije samog klanja. U jednoj studiji prosjena je koko
mogla reagirati na podraaj u roku kraem od jedne minute nakon
omamljivanja. 10 Neke se kokoi osvijeste ve nakon pola minute. 11
Sljedea je postaja otrica noa. Sve se obavlja mehaniki, a isti
no ree nekoliko tisua ptica na sat. Ptice se uvlae u tunel i, ako se
kreu kako je to uobiajeno za veinu ptica, vrat e doi u kontakt s
otricom, a jednu od dviju karotidnih arterija prekinut e isti rez.
Sljedea stanica na traci je vrui tank s kipuom vodom. Mrtve
ptice uranjaju se u vodu kako bi se pripremile za erupanje. Ali nisu
sve ivotinje mrtve kada ih ispuste u kipuu vodu. Rezanje vrata
ima oekivanu stopu promaaja. Ponekad alat za rezanje promai,
a u veini sluajeva nije konstruiran tako da preree obje karotidne
arterije 12, pa su neke ptice jo ive kada ih urone u kipuu vodu.
Ako je ivotinja iva, koa joj postaje crvenkasta dok se kuha do
smrti. 13
130
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 131
Ubijanje
Iako je o tim crvenokocima napisano nekoliko lanaka, jedna

je detaljna studija, objavljena u britanskom veterinarskom asopisu
British Veterinary Journal, provedena na vie od tisuu tijela iz jedne
velike klaonice. Podaci govore da je jedna od pet ivotinja bila jo
iva kad su je uronili u kipui tank. 14
Na kraju trake pticama se reu noge i glava, vade iznutrice te ih
pakiraju cijele ili u komadima za veleprodaju. U vrlo kratkom roku
meso se pojavljuje, uredno zapakirano u posudice od stiropora prekrivene sjajnom plastinom folijom, u hladnjacima supermarketa.
KLANJE STOKE
Henry Spira iz meunarodne organizacije za prava ivotinja Animal
Rights International zasluan je to je tijekom 1990-ih klanje stoke
postalo manje okrutno. On je nagovorio klaonice da prihvate novu
opremu, a Temple Grandin, predsjednicu kompanije za proizvodnju
opreme za klaonice, da razviju alternative metodi zavei i objesi.
Tijekom 1980-ih jedna od uobiajenih metoda ubijanja stoke
podrazumijevala je da se ivotinji navue okov na stranje noge te
da se objesi prije nego joj se preree vrat. Stoka je tako teka da
su bili esti sluajevi slomljenih kostiju i pokidanih ligamenata prije
samog klanja. Tu metodu i dalje koristi oko 4 posto uzgajivaa u
SAD-u, uglavnom oni koji opskrbljuju s koer govedinom. Iako
APSCA promovira poseban odjeljak za koer klanje koji je dobra
alternativa 15, metoda vezanja i vjeanja jo je legalna u SAD-u i koriste je klaonice koje ne ele promijeniti svoju opremu i ponovno
obuavati svoje radnike.
Novi sustavi klanja koriste kutiju ili boks u kojem je ivotinji
ogranieno kretanje. Ako je sve savreno, ivotinja e dobrovoljno
staviti glavu u boks, ne pokazujui mnogo znakova uznemirenosti ili
uzbuenja kad joj se preree vrat i pone krvarenje. 16
Veina je stoke ve omamljena prije klanja. Za razliku od svinja i
kokoi odnosno pilia, kod kojih se moe koristiti struja ili ugljini
dioksid, za stoku se obino koristi sistem hica ili udarca u glavu
(captive bolt). ivotinji, koja je esto sputana boksom, puca se u
glavu iz pitolja s komprimiranim zrakom. Ako oprema za omamljivanje nije ispravna, ivotinju se mora gaati vie puta sve dok je ne
pogodi udarac koji e je oboriti. Kao to je rekao jedan zaposlenik
klaonice: Ja sam obarao-ubijao stoku. Stoka dolazi kao na vrtuljku,
131
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 132
sputana, ivotinje nisu oiene i pitolj ne bi opalio, nego bi samo

odskoio. Umjesto da ih oborite odjednom, morali ste pucati dva ili
tri puta. 17
ak i kad sve ide kako treba, teko je prisustvovati klanju. Larry
Gallagher, pisac koji je proveo mjesec dana radei u klaonici pie:
Kada se glava goveda pojavi na mjestu za ubijanje, pozdravi je
pucanj iz pitolja, elini klin u elo, omamljujui govedo jednim
mehanikim udarcem. Prava rije kojom se moe opisati izraz na
licu ivotinje je zaprepatenje: oi i usta se smrznu otvorene, jezik
viri van, zubi zariveni u jezik - izraz koji bi, da je ljudski, vjerojatno
pitao: Kako se sve to dogodilo? Mislio sam da je nekoliko tjedana
rezanja vratova otupilo moje osjeaje. Znam da dajem svemu ljudsko
znaenje, ali jo se moram ugristi za jezik kako bih suspregnuo
suze. 18
Izraeni strah jedne ivotinje tijekom klanja moe biti zarazan.
Temple Grandin pie: Ako ivotinja postane vrlo uznemirena i
pomahnita dok je vezana, esto e se uznemiriti i ivotinje u njezinoj blizini. Cijeli dan u klaonici moe se pretvoriti u neprekinutu
lananu reakciju preuzbuenih ivotinja. Idui dan, nakon to se
oprema opere, ivotinje e biti mirne. Uzbuene ivotinje moda
mogu nanjuiti upozoravajui feromon iz krvi nekoliko goveda pod
stresom 19
Nakon omamljivanja ree se vrat. ovjek s noem poznat je kao
probada (sticker). On pravi dva reza. Prvi jedva okrzne vrat ivotinje. Zatim prstima nalazi vratnu venu i probode je. 20 Junci su goleme ivotinje koje obilno krvare. Treba nekoliko minuta da ivotinja
nasmrt iskrvari dok joj iz vrata istee vie od petnaest litara krvi. 21
Gallagher se sjea da je na mjestu za ubijanje nepogreivo
raspoznao oblik fetusa kako odlazi na pokretnoj traci 22 Kao da
nije vie od iznutrica ili lene modine, beivotni fetus baca se i
odvozi kamionom. 23 Takvi su prizori uobiajeni kod promjena
potranje na tritu - farmeri esto alju svoje nosee krave u klaonicu kada raste cijena hrane. Za vrijeme velike sue 1996. na
Velikim visoravnima cijene hrane toliko su porasle da je postalo
neisplativo toviti stoku. U svim su dravama koje zahvaaju to
podruje farmeri poeli slati svoju stoku u klaonice. eljeli su je to
prije prodati jer je svaki novi dan za njih znaio nove trokove za
hranu koji e im poveati gubitak. U junom Teksasu 80 posto
krava poslano je u klaonicu u drugom stanju. 24
132
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 133
Ubijanje
RAD U KLAONICI
U nekim su se pogledima u posljednjih deset godina uvjeti u kojima
se nalazi stoka u klaonicama popravili. Meutim, uvjeti u kojima
rade radnici u klaonici pogorali su se. Konsolidacija moi u proizvodnji govedine znaila je sve opasnije uvjete za ljude - uglavnom
pripadnike manjina 25 - koji rade u klaonicama. Svake godine tri velike kompanije koje posjeduju klaonice imaju sve veu kontrolu nad
tom granom industrije te kupuju manje proizvoae ili ih izguraju
iz posla. Vie od 70 posto stoke uzgojene u SAD-u zavri u klaonicama kojima su vlasnici ConAgra, Excel ili IBP. 26 U te se tri klaonice takoer kolje 34 posto svih svinja u SAD-u. 27
to zadobiva veu mo u toj industriji, velika trojka se vie bori
za veu produktivnost radnika. Produktivnost radnika lako je poveati: ona se poveava svaki put kad se ubrza pokretna traka. 28 Steve
Bjerklie, urednik asopisa Meat and Poultry pie: U proizvodnji
crvenog mesa i mesa peradi ne prestaje potraga za brim i boljim
nainima za klanje ivotinja i preradu mesa i stoke, a to je rezultiralo time da su u tvornicama pokretne trake (ili lanci) dostigle
nevjerojatne brzine 29
Nadglednici ponekad kriomice kontroliraju traku da vide koji
radnici ne mogu odravati korak. Jedan radnik je rekao: Kau ti:
ako ti to ne moe, nai emo nekoga tko to moe. 30 ak ni radnici koji uspijevaju pratiti brzinu trake obino ne ostaju dugo - rauna se da se mjeseno promijeni 12 posto radnika. 31 Radnici u klaonicama imaju vie stope ozljeda na poslu nego bilo koja druga profesija. 32 Dananji pakirai mesa opremljeni su od glave do pete:
hokejski ljemovi, pregae od nehrajueg elika, titnici za
podlaktice i metalne rukavice, koni remeni za dizae utega i titnici za noge. 33 Pa ipak, sva ta oprema ne prua dovoljnu zatitu na
ubrzanim trakama u klaonicama kojima moe prolaziti 400 grla
goveda ili 1000 svinja po satu. 34
Kako se sve vie i ustrajno poveava brzina pokretnih traka, ubrzano raste i broj ozljeda radnika. Autori Donald Stull i Michael
Broadway pokazali su jasnu vezu: Tijekom 1980-ih porastao je broj
ozljeda i bolesti, ali i produktivnost proizvoaa mesa: 21 posto od
1980. do 1986. godine. 35 Od 1979. do 1986. godine stope ponavljanja traumatskih poremeaja meu radnicima klaonica porasle
su gotovo 300 posto. 36 Stull i Broadway piu: Radnici koji pakiraju
133
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 134
meso spremno priznaju da ih ozljede kotaju - ali taj troak nije

velik i prihvatljiv je. 37
STOPE OZLJEDA NA RADU I BOLESTI PO ZANIMANJIMA
Usporedba radnika u mesnoj i peradarskoj industriji s drugim radnicima u
proizvodnji, 1980. - 1990., pokazuje vie stope ozljeda i bolesti.
(broj ozljeda na 100 stalno zaposlenih radnika)
Godina
Razvrstavai mesa
Radnici u peradarstvu
Ostali radnici u proizvodnji
1990.
1989.
1988.
1987.
1986.
1985.
1984.
1983.
1982.
1981.
1980.
42,4
35,1
39,2
38,4
33,4
30,4
33,4
31,4
30,7
32,8
33,5
26,9
22,8
19,4
19,0
18,5
18,3
18,8
18,7
17,9
19,3
22,1
13,2
13,1
13,1
11,9
10,6
10,4
10,6
10,0
10,2
11,5
12,2
Izvor: Ministarstvo rada SAD-a, Ured za statistiku rada
Radnici esto dolaze na posao s kroninim ozljedama zadobivenim na poslu 38 i trude se odrati korak s brzinom pokretne trake.
Mogu vas otpisati zbog bilo ega, kae jedan radnik. Tri puta i
nema vas vie. 39 A kad jednom odete, esto nemate kamo otii.
Radnici u klaonicama meu najsiromanijima su, u mnogim su sluajevima njihovi prihodi ispod granice siromatva. 40 Kompanije
koje se bave pakiranjem mesa svoje radnike esto nalaze u zajednicama doseljenika koje pruaju radnu snagu spremnu na opasan
i slabo plaen posao. Radnici esto ne mogu priutiti odgovarajuu prehranu niti mogu plaati odgovarajuu medicinsku njegu kad
su bolesni ili ozlijeeni. 41 Kada kompanija i plaa trokove lijeenja, radnici su esto prisiljeni ii kunom lijeniku kompanije a ne
privatnim lijenicima. 42
Ako su ozlijeeni na poslu i ne mogu raditi, radnici u klaonicama i
njihove obitelji esto nemaju nikakve financijske oblike pomoi.
Lobisti mesne industrije uspjeno su uvjerili mnoge drave da donesu
zakone o kompenzacijama koje su nepovoljnije za radnike.43 Kansas,
134
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 135
Ubijanje
na primjer, uestalo izglasava zakone koji ograniavaju financijsku

potporu za radnike koji pate od najuobiajenijih ozljeda u klaonicama.44
Takoer manjkaju i zakoni o sigurnosti radnika u klaonicama.
Godine 1983. dva su zaposlenika umrla u klaonici u vlasnitvu kompanije National Beef (Nacionalna govedina). Kolabirali su udiui
toksike isparine dok su istili spremnik za skupljanje krvi. Nakon
istrage, Occupational Safety and Health Administration (Uprava za
profesionalnu sigurnost i zdravstvene uvjete na radu pri
Ministarstvu rada) kaznila je kompaniju sa 960 dolara kazne i zahtijevalo da se u postupak ienja dodaju mjere sigurnosti. Godine
1991. jo je troje radnika umrlo pokuavajui izribati isti spremnik. 45 Godine 1992. jednog je radnika u klaonici u Kaliforniji traka
povukla u stroj za mljevenje mesa. 46 Isti se incident ponovio 1993.
godine, taj put u Alabami. 47
Federalna je vlada optuila jednu kompaniju iz velike trojke da
namjerno nije prijavila 1038 ozljeda i bolesti zadobivene na poslu
u razdoblju od 1985. do 1986. 47 Vladini tuitelji pokazali su da
kompanija nije prijavila i takve velike ozljede kao to su opekotine,
ozljede glave, ozljede noem, hernije, slomljene kosti i sindrom karpalnog tunela. 48 Sindrom karpalnog tunela je uobiajena bolest
runog zgloba i ruke ije su znaajke bol, kakljanje, slabost miia
uzrokovane pritiskom na medijalni ivac u podruju runog zgloba,
a koji se esto povezuje s traumom, reumatskim artritisom ili trudnikim edemom.
Godine 1991. Vlada SAD-a kaznila je jednu drugu kompaniju sa
1,1 milijun dolara za velike povrede zakona o sigurnosti na radu. 49
Zato broj ozljeda u klaonicama i dalje raste? Jedan je odgovor
da, za razliku od proizvedene robe, veliina ivotinje nikada ne
moe biti standardizirana. Stoka koja stie u klaonicu moe po teini varirati i do 150 kilograma, 50 pa nema naina da se primijene
standardizirane zatitne naprave kakve se koriste na veini specijaliziranih pokretnih traka.
Stalan stres koji radnici trpe takoer utjee na stanje ivotinja.
Jedan lanak iz 1990. godine objavljen u asopisu Meat & Poultry
upozorava: Dobro postupanje je izuzetno teko ako je oprema cijelo vrijeme prenapregnuta. Nemogue je imati dobar stav prema
stoci ako radnici stalno moraju raditi do krajnjih granica izdrljivosti i zato prenose sav svoj stres na ivotinje, a samo da bi mogli stizati brzinu pokretne trake.
135
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 136
George Eisman, registrirani strunjak za prehranu koji promovira

vegetarijanstvo i koji je pisao o uasima uvjeta u klaonicama i za
ivotinje i za ljude, kae: Drutvo koje zahtijeva meso za svoje stolove stvara skupinu ljudi koji su ili jadni i mrze svoj posao ili su
donekle poremeeni i opasni jer vole ono to rade. U svakom sluaju gubimo jer imamo poremeene pojedince koji sigurno nisu
zadovoljni drutvom u kojem ive.
ZAKONI KOJI POMAU I ONI KOJI NE POMAU
Europljani su ispred SAD-a u legalizaciji humanog uzgoja ivotinja.
Velika Britanija zabranila je uske odjeljke za telad 51, a do 1999. i
dranje krmaa u posebnim odjeljcima. 52 U Europskoj zajednici
odjeljci za telad vjerojatno e uskoro biti zabranjeni, a Europska
komisija preporuuje da se zabrane do 2008. 53 U vicarskoj su prenatrpani kavezi za kokoi zabranjeni od kraja 1991. A i druge
europske zemlje pokazuju sline sklonosti. 54
Dok Europa ide naprijed, situacija na farmama u SAD-u mnogo
manje obeava. Akt o zatiti ivotinja u SAD-u (U.S. Animal Welfare
Act) titi ivotinje od prenatrpanih nastamba, namjerne okrutnosti i
drugih zloporabnih situacija. Ali domae ivotinje koje se uzgajaju
na farmama izriito su izuzete iz tog dokumenta. 55 Jedini federalni
zakon koji ih spominje odnosi se na prijevoz i klanje, ali ne i na
uzgoj. Veina dravnih zakona o ivotinjama koje se uzgajaju na
poljoprivrednim dobrima ili su minimalni ili uope ne postoje.
Federalni odnosno savezni zakon zahtijeva da se ivotinje odmore nakon 28 sati puta, ali samo ako prelaze granicu izmeu dviju
saveznih drava. U Vermontu su zakoni o transportu najstroi, a
ipak doputaju da ivotinje putuju i do 18 sati bez vode i hrane. 56
Mnoge savezne drave doputaju da ivotinje budu u transportu i do
28 sati bez vode, hrane i odmora. A u rijetkim sluajevima kada se
prekritelji tih zakona krivino gone, obino plaaju prosjenu
kaznu od otprilike 500 dolara. 57
Savezna vlada ima Akt o humanom klanju (Humane Slaughter
Act) koji, meutim, ne ukljuuje kokoi odnosno pilad. Osim toga,
taj dokument odnosi se samo na klaonice koje pokrivaju savezni
inspektori. Perad i ivotinje u drugim klaonicama imaju samo zakone saveznih drava da ih tite. Dvadeset tri savezne drave nemaju
humane zakone o klanju: ivotinje se mogu ubijati kako god se to
136
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 137
Ubijanje
svia upravi klaonice. 58 Devet drava ak doputa da se kao orue

za omamljivanje prije klanja koristi malj. 59 Krenje saveznih zakona
o klanju ivotinja - ondje gdje postoji - donosi samo manje kazne.
Kazna je u prosjeku oko 500 dolara u veini drava, a u nekima se
uope ne preporuuje kazna. 60
Odvjetnik David Wolfson proveo je etiri godine pregledavajui
zakone o ivotinjama u SAD-u. ini se da su lobisti agrobiznisa tj.
poljoprivrede kao visokoprofitabilnog posla dobili neobjavljenu
kampanju da se rijee zakona i pravilnika koji bi titili ivotinje koje
se uzgajaju na farmama. Wolfson je otkrio da je nedavno promijenjen velik broj statuta kako bi se izuzela zatita tih ivotinja.
Izmeu 1986. i 1996. godine 17 je drava dopunilo svoje zakone o
okrutnosti. 61 Svi su amandmani postigli istu svrhu: iz statuta o okrutnosti iskljuili su sve uobiajene, rutinske postupke koji se primjenjuju na ivadi.
Danas 22 od 50 drava ne doputa krivino gonjenje prema zakonima o okrutnosti ako je postupak prihvaen, uobiajen, rutinski ili normalan. 62 Pitanje vie nije je li neki in okrutan nego je
li uobiajen. Bez obzira na to kako postupak bio okrutan, njime se
nee prekriti savezni zakoni sve dok se on iroko primjenjuje.
Wolfson kae: tko odluuje to se smatra prihvaenim,
uobiajenim, rutinskim ili normalnim postupkom? Ljudima koji
se bave poljoprivrednim biznisom dano je pravo da odreuju to
jest, a to nije okrutno za ivotinje koje uzgajaju. 63
ak i kad se kre zakoni o okrutnosti, to je teko otkriti, a tuba
je ponekad nemogua. U SAD-u su sve tvornike farme u privatnom
vlasnitvu. Ljudi koji sumnjaju da netko kri prava ivotinja moda
nee imati pristup farmi kako bi to istraili. Oni pak koji dospiju na
farmu i svjedoci su okrutnosti esto otkriju da lokalna policija nije
voljna podnijeti tubu. Gene Bauston kae: Znali smo vidjeti strahovite okrutnosti u klaonicama. Nazvali bismo policiju i zamolili ih
da se posvete tom problemu. Kad bi policija stigla, prijetila bi nama
da e nas optuiti za ulaenje na privatni posjed istodobno okreui lea onome to se dogaa u pogonima.
Trend prema sve loijim zakonima o zatiti ivotinja pomae objasniti uvjete koji vladaju u amerikom stoarstvu i peradarstvu - to
objanjava zato se kreu kljunovi piladi, zato se goveda i svinje
kastriraju bez anestetika i zato je veina ivotinja neodgovarajue
i neudobno smjetena. Interesi amerikog stoarstva i peradarstva
137
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 138
mogu ivotinjama sve to priutiti a da pritom ne prekre ni jedan

zakon.
GENE BAUSON
GOVORI O IVOTINJAMA KOJE SE UZGAJAJU NA FARMI
Za svog prvog posjeta Farm Sanctuaryju veerao sam s Geneom
Baustonom, jednim od osnivaa farme, u njegovu domu. Dok smo
razgovarali, Gene je bio zauzet oko tednjaka, spremajui nam
jednostavan, ali vrlo ukusan obrok. U njegovu drutvu osjeam strahopotovanje - nekoliko osoba koje su u pokretu promoviranja
vegetarijanstva kau mi da je on istinski svetac. Svakako, malo je
ljudi koji su vidjeli tako mnogo patnje s toliko suuti kao Gene. On
je obiao stotine sajmita i klaonica i ostao osjetljiv na bol svake
ivotinje. Svaka koko deformiranih nogu, svaka krava probodena u
klaonici, svaka svinja ijoj je kastraciji prisustvovao natjera ga da
se trgne.
Odlaenje na ta mjesta tako je bolno, Erik, kae on. Za svaku
ivotinju koju spasimo vidim desetke tisua koje na traci idu prema
nou. I svake godine, uz korporacijsku konsolidaciju u mesnoj industriji, uvjeti koje ivotinje podnose sve su gori.
Posluio nam je veeru - veganski obrok koji prua otar kontrast
nasilju o kojem smo upravo priali. To je jednostavna, ali apsolutno
ukusna veera - tjestenina u paprenom umaku od rajice s povrem. Pitam ga: to vidi u svemu tome, to ti najvie smeta?
To to uz sve te ubijene ivotinje ni jedna smrt nije zapravo
nuna. Ni jedna. Hou rei, budu li ljudi jeli ovakve obroke, ni jedna
ivotinja vie nee otii u klaonicu. Da su ljudskom tijelu potrebni
meso, mlijeko i jaja kako bi preivjelo, to bi bila druga stvar. Ali
nama nisu potrebni ivotinjski proizvodi - a sada ima tako mnogo
dokaza da je veganska prehrana najzdraviji izbor. Znai da u SAD-u
svake godine ubijamo deset milijardi ivotinja bez ikakvog razloga.
Lako je rei deset milijardi, nastavlja Gene, ali nemogue je
pojmiti golemu koliinu te patnje. Deset milijardi znai da se jedna
ivotinja uzgaja u tekim uvjetima, a zatim se ubija, pa onda druga,
pa trea ivotinja i tako sve dok ne nabrojimo deset milijardi. A ni
jedna od tih ivotinja ne umire za neku svrhu.
Pa ipak imam nade. Ljudi sve vie shvaaju da umjesto pileeg
krilca mogu pojesti brojne ukusne veganske namirnice, od meksi-
138
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 139
Ubijanje
kog burita do jela s riom i krumpirima. Ljudima zapravo ne treba

mnogo da ponu vie voljeti vegansku hranu od one na kojoj su
odrasli. Usprkos svoj patnji koju sam vidio, i dalje se nadam. Na
svakom polju - zdravlju, okoliu i ivotinjama - ljudi poinju shvaati kako je velika razlika izmeu hamburgera i pageta.
139
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 140
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 141
TREI DIO
Iza Vaeg stola

Veganstvo nije pasivno nijekanje sebe. Upravo suprotno,
ono potie aktivnu i ivu odgovornost za poticanje
drutvenih promjena jer predstavlja stalni izazov da
se ustrajno trai najvii ideal.
Joanne Stepeniak
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 142
Trei dio: Iza Vaeg stola
11.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 143
Glad u svijetu
Stanovnitvo svijeta raste i moglo bi dosei katastrofalne proporcije. Mnogi stanovnici Zemlje ve sada ive u vrlo loim uvjetima, a neki strunjaci upozoravaju da crpimo izvore koji su potrebni da se nahrane nove milijarde ljudi. Prijelaz na vegansku prehranu u cijelom svijetu mogao bi pomoi da se rijee trenutni i
budui problemi gladi u svijetu.
Glad u svijetu
U Knjizi postanka 9:7, tamo gdje se opisuju dogaaji nakon Potopa, Bog
kae Noi i njegovim sinovima: Plodite se i mnoite; naselite zemlju i
njome vladajte.
Jo iz vremena Starog zavjeta pa i prije, najvea elja mnogih kultura
bila je da proire ljudsku populaciju i ustanove dominaciju na Zemlji. I
tijekom veeg dijela ljudske povijesti inilo se da ima dovoljno mjesta na
planetu. Meutim, mnogi smatraju da smo doli do toke kada trebamo
ograniiti ljudsko stanovnitvo.
Povjesniari procjenjuju da je prije 2000 godina na cijeloj Zemlji ivjelo samo 250 milijuna ljudi - manje ljudi nego to danas ivi u SAD-u. I unato injenici da su mnoga drutva odravala visoke stope nataliteta, stanovnitvo svijeta u prvih tisuu godina nakon roenja Krista ee je opadalo nego to je cvjetalo. Iako su stope roenja bile visoke, stope smrtnosti bile su jo vie. Mnoga su djeca umirala pri raanju i mnogi su odrasli
umirali prije nego su doivjeli plodnu dob. U prvom tisuljeu nakon Krista
bilo je nekoliko stoljea u kojima je svjetska populacija zapravo opadala.
To je opadanje bilo toliko vidljivo da je do 1000. godine broj stanovnika
bio 225 milijuna. Za ovo smanjivanje populacije nije toliko bilo krivo opadanje stope nataliteta koliko znaajan broj ljudi koji su umirali prije nego
su bili sposobni postati roditelji.
Meutim, nakon 1000. godine, broj stanovnika na Zemlji poeo je polako rasti. Izmeu 1000. i 1800. broj ljudi na Zemlji udvostruavao se svakih 385 godina1. Do 1800. godine svjetsko je stanovnitvo bilo gotovo
jednu milijardu.
143
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 144
Zatim je dolo industrijsko doba, a s njim i bolji uvjeti ivota te napredak u higijeni i kontroliranju bolesti. Kako su se mnoge nacije diljem svijeta industrijalizirale, njihove su stope mortaliteta dojenadi i djece opadale. U samo nekoliko desetljea vie je beba preivjelo do odraslog
doba, kada su i sami imali vlastitu djecu, nego ikada prije. Meutim, uobiajena praksa da se rodi to je mogue vie djece nastavila se bez obzira na poveane anse da e ona dorasti do zrelosti. Kao rezultat toga,
1930. godine svjetska je populacija dosegla brojku od dvije milijarde,
1960. tri milijarde, 1975. etiri milijarde te 1990. godine pet milijardi.
RAST STANOVNITVA OD 1800. 2

6 milijardi (1998)
5 milijardi (1990)
4 milijarde (1975)
3 milijarde (1960)
2 milijarde (1930)
1 milijarda (1800)
1800
1850
1900
1950
2000
Krajem 1999. broj stanovnika na svijetu bio je 6 milijardi. Godine

1970., kada je stopa rasta populacije dosegla svoj povijesni vrhunac, stanovnitvo se udvostruavalo brzinom od svake 34 godine.3 Iako je stopa
rasta donekle opala (period udvostruavanja sada je oko 40 godina), broj
stanovnika i dalje raste svakoga dana za etvrt milijuna ljudi.
PLANET X
Koliko e jo dugo broj stanovnika na Zemlji rasti? Najbolje to moemo
je pogaati na temelju onog to smo dosad nauili. Joel Cohen, ravnatelj
Laboratorija za populaciju pri Sveuilitu Rockefeller, pie: Jedna od najbolje uvanih tajni demografije je sljedea: veina profesionalnih demografa vie ne vjeruje da mogu precizno predvidjeti stopu rasta, obim,
sastav i rasprostranjenost stanovnitva.4
144
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 145
Glad u svijetu
Jedan od razloga to je tako teko procijeniti je to to nitko zaista ne

zna kako e se ponaati budue generacije. ak i da predviamo samo 25
godina unaprijed, moramo procijeniti koliko e dananje bebe imati djece
kad odrastu. Gledanje 50 godina unaprijed znai da moramo predvidjeti
ponaanje ljudi iji se roditelji jo nisu ni rodili.
Svejedno, praktiki se svaki znanstvenik, strunjak za populaciju, slae
da e se svjetska populacija ubrzano poveavati jo barem 30 godina.
Klju za to predvianje je dob ljudi koji danas ive na Zemlji.
Kako bi se razumjelo zato je gotovo sigurno da e svjetska populacija
rasti, moramo najprije zamisliti jednostavniji scenarij u svijetu koji emo
nazvati planet X. Na njega je dola kolonija od jedne milijarde dvadesetogodinjaka, pola mukaraca, pola ena, a svi sposobni i eljni raati djecu.
Kako bi nadzirali brojnost stanovnitva, ti se dvadesetogodinjaci dogovore da svaki par ima samo po dvoje djece. Konano, recimo da je njihov
oekivani ivotni vijek izmeu 61 i 79 godina.
Evo to e se dogoditi. im dvadesetogodinjaci ponu raati djecu iako su se sloili da ogranie veliinu obitelji na samo dvoje djece - broj
stanovnika naglo e se poveati. Ne zaboravite, na planetu X nema starih
ljudi koji e umrijeti i uravnoteiti stanje. Kad svi parovi budu imali dvoje
djece, stanovnitvo planeta X e se udvostruiti. U iduih 20 do 30 godina, pod pretpostavkom da e idua generacija potivati dogovor o dvoje
djece po paru, broj stanovnika narast e do tri milijarde. Tada e se broj
polako ustaliti jer e ljudi koji su zapoeli priu poeti umirati otprilike
onom istom brzinom kojom e se raati njihovi prapraunuci.
Zato govorimo o tom izmiljenom mjestu? Iako se to moe uiniti
udnim, trenutni dobni odnosi na Zemlji nisu toliko razliiti od onih na planetu X. U ovom trenutku svjetsku populaciju masovno optereuju mladi
ljudi. Svaka trea osoba na Zemlji mlaa je od petnaest godina, dok je
samo jedna od deset osoba starija od 60.5 Prosjena dob na Zemlji trenutno je samo 28 godina.6 Ova koncentracija mladih irom svijeta znai da e
jo najmanje 30 godina stopa nataliteta gotovo sigurno biti via od stope
mortaliteta, bez obzira na to to suvremene obitelji nemaju mnogo djece.
Godine 1995. Ujedinjeni narodi izraunali su da bi broj stanovnika do
2050. godine narastao na 7,8 milijardi ak i kad bi svi parovi na svijetu
imali najvie dvoje djece.7 Svjetska populacija prestat e rasti tek kada
dananja masa mladih ostari i pone umirati. Imajte na umu da se izrauni UN-a temelje na najpovoljnijoj moguoj situaciji. Vjerojatno je da e
broj stanovnika prei 7,8 milijardi budui da ne postoji upravljani svjetski
pokret za postizanje najniih stopa raanja u ljudskoj povijesti.
145
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 146
Joel Cohen je zakljuio: Za zaustavljanje tekog kamiona i za okretanje prekooceanskog broda treba vremena. Za zaustavljanje rasta populacije nenasilnim putem u najboljem sluaju potrebna su desetljea.
Ako se situacija oko rasta broja stanovnika ini loom, dobre vijesti su
da je sve do nedavno izgledala jo gore. Analitiari su se ugodno iznenadili kad su diljem svijeta zabiljeili smanjenja stopa raanja. Iako su stope
raanja sada u naglom opadanju,8 vjerojatno e trebati najmanje pedeset
godina prije nego broj stanovnika na svijetu prestane rasti. Ujedinjeni
narodi predviaju da e svjetska populacija do 2050. dosei brojku od
deset milijardi.9 U svjetlu nedavno zabiljeenog pada stopa raanja, ta su
predvianja nia i optimistinija nego ona od prije samo nekoliko godina.
Ali unato povoljnom razvoju rasta populacije, deset milijardi i dalje predstavlja dosad neviene zahtjeve za proizvodnjom dovoljne koliine hrane
na Zemlji.
Carl Pope, izvrni direktor Sierra Cluba, primijetio je: Koliko ljudi, te
potrebe drugih vrsta, mogu opskrbljivati izvori planeta, a da se ivi u relativnom prosperitetu? Ja bih rekao da je 6 milijardi ve previe, a 6 milijardi je mnogo manje od 10 milijardi.10
PROUAVANJE PRIRODNIH IZVORA ZEMLJE
David Pimentel specijalizirao se za prouavanje jednog vrlo jednostavnog
pitanja: Koliko ljudi Zemlja moe prehraniti? Pimentel je nedavno umirovljeni profesor ekologije insekata i poljoprivrednih znanosti na Sveuilitu
Cornell. On prouava probleme hrane i stanovnitva od kasnih 1960-ih i
autor je 19 knjiga te vie od 450 znanstvenih lanaka.
Pitao sam Pimentela: Prolo je vie od 25 godina otkako je Paul
Ehrlich sa Sveuilita Stanford napisao knjigu The Population Bomb
(Populacijska bomba). Dosad se najgora predvianja iz te knjige nisu
ostvarila. Moemo li u tome nai neki razlog za optimizam?
Smatram da je profesor Ehrlich bio u pravu kad je ustvrdio da postoje
ozbiljni problemi populacije, rekao je Pimentel. Ne sumnjam previe da
e se njegova openita upozorenja potvrditi u budunosti, ali mislim da je
bio u krivu, te da je u nekom smislu naveo javnost na pogreno miljenje
kad je predvidio da e doi do bombe, eksplozije ili iznenadne krize.
Opasnosti prekobrojne populacije ne odvijaju se na taj nain. Nije jedne
godine sve krasno, a druge zavlada glad u svijetu.
Kako populacija raste, nastavio je Pimentel, svaki pojedinac koji
dolazi koristi odreenu koliinu prirodnih izvora. Negativne posljedice
146
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 147
Glad u svijetu
rasta populacije ne dogaaju se odjednom. Umjesto bombe ili eksplozije

zapravo proivljavamo postupni, gotovo neprimjetni proces.
Godine 1992. Pimentelov rad na prouavanju populacije otiao je
divovski korak naprijed, kad je prihvatio ponudu za suradnju Henryja
Kendalla, fiziara koji je dobio Nobelovu nagradu. Kendall - koji je umro u
nesrei pri ronjenju 1999. - imao je vrlo raznoliku karijeru. Jedan od vodeih svjetskih fiziara, Kendall je takoer prouavao podruja koja su s njegovom strukom bila usko povezana, na primjer alternativni izvori energije
te gaenje vatre na naftnim buotinama. Uvjeren da znanstvenik ima
posebnu dunost da onemogui zloupotrebu svojih otkria, Kendall je bio
suosniva Saveza znanstvenika kojima je stalo (Union of Concerned
Scientists) te bio predsjedatelj te skupine. A sve to bila je samo usputna
djelatnost uz njegov glavni posao profesora fizike na M.I.T.-u
(Massachusetts Institute of Technology), gdje je predavao i svake godine
objavljivao po nekoliko najutjecajnijih radova na svom polju.
Kendall je Pimentelu ponudio suradnju na otkrivanju pitanja hoe li
Zemljini izvori hrane moi odrati korak s oekivanim rastom populacije.
Iako e njihove analize biti strahovito sloene, struktura samog rada trebala bi biti vrlo jednostavna. Nakon osvrta na trenutna kretanja populacije, analizirat e kapacitete Zemlje za davanje usjeva. Svoju e analizu
temeljiti na tri glavne stvari koje odreuju prinos usjeva: plodno tlo, voda
i energija.
OBRADIVO TLO
Najjednostavniji nain da se osigura hrana za sve vei broj stanovnika je da
se kultivira dodatna zemlja. Stoga su Kendall i Pimentel poeli istraivati
koliko bi se kopna jo moglo pretvoriti u plodno tlo. Rezultati nisu bili ohrabrujui. Pet godina ranije Pimentel je pisao o toj temi u jednom poglavlju
svoje knjige u kojem je napisao: Veina neiskoritene zemlje previe je
strma, previe vlana, previe suha ili previe hladna za obraivanje.11
Kendall i Pimentel otkrili su da je 30 posto od ukupnog kopna na Zemlji
smrznuto, pustinja, nedostupno ili na drugi nain neprikladno za obraivanje.12 Jo 10 posto Zemljine povrine ljudi su zauzeli za nepoljoprivredne
svrhe: kue, ceste, industriju, gradove itd.13 Na svaku osobu koja se
raa u SAD-u jedno jutro zemlje koristi se za izgradnju, prometnice,
industrijsku ili komercijalnu svrhu. Iako ljudi roeni u siromanijim zemljama koriste manje zemlje nego Amerikanci, to utjee na sveukupno stanovnitvo. Kendall i Pimentel izraunali su da e svijet, ako populacija do
147
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 148
2020. godine naraste za 2,5 milijarde, imati 1 milijardu manje jutara

zemlje slobodnih za obraivanje.14
Jo vie uznemiruje otkrie o koliini obradivog tla koje je zahvatila
masivna erozija. Povrinski dio tla najvaniji je za uzgoj usjeva. Naalost,
povrinski sloj obradive zemlje trenutno je u opadanju. irom svijeta
povrinski sloj erodira u stopama od 16 do 300 puta bre nego to se
moe obnavljati.15 Kendall i Pimentel napisali su: Gotovo sve obradivo tlo
koje trenutno daje usjeve, posebno manje vrijedna zemlja, vrlo je podlono propadanju.16
Kada se erozija obradivog tla odvija bez nadzora, moe nestati toliko
povrinskog tla zemlje da se zemlja vie ne moe koristiti za sadnju usjeva. Veliki dio obradivog tla u svijetu na rubu je da postane neiskoristiv za
poljoprivrednike. Kendall i Pimentel zakljuili su da bi se jedna etvrtina
trenutno obradive zemlje trebala prestati kultivirati kako bi se najosjetljivija podruja zatitila da ne postanu pustinje.17
Uzevi u obzir navedena ogranienja, Kendall i Pimentel izraunali su
da se koliina obradivog tla na planetu ne moe poveati za vie od jedne
treine.18 To e biti problematino ako se populacija udvostrui u iduih
50 godina.
VODA
Kendall i Pimentel istraili su i buduu opskrbu vodom. Otkrili su da su
vitalni izvori vode, i u SAD-u i drugdje, u opadanju. Jedan od najgorih sluajeva nepovratnog iscrpljivanja izvora vode u tijeku je u sredinjim visoravnima Sjeverne Amerike.
Kada su prvi doseljenici poeli obraivati zemlju na tom podruju, prije
vie od stotinu godina, pod nogama su im leali izvori vode koji su se inili neiscrpnima. Ogallala, podzemni izvor vode, prostirao se od June
Dakote do Teksasa, a bio je tako irok i dubok da se inio beskonanim.
U svojoj knjizi o tom izvoru John Opie pie: Izvorni mit govorio je o golemoj podzemnoj rijeci koja je tekla od snjenih vrhova Stjenjaka pa sve do
Kanade.19
Ubrzo nakon to su ameriki farmeri naselili Srednji zapad, znanstvenici su postali svjesni da Ogallala nije neiscrpna rijeka, nego podzemno
jezero pitke vode, na dubini od nekoliko stotina metara, koje je polako
nastajalo vie od stotina tisua godina. Ogranienja tehnologije devetnaestog stoljea dopustila bi da Ogallala daje pitku vodu praktiki vjeno.
Ako ste iskopali bunar i podigli vjetrenjaom tjeranu pumpu, pie jedan
148
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 149
Glad u svijetu
od uvaenih strunjaka za vodu Marc Reisner, imali ste dovoljno za svoju

obitelj i nekoliko grla stoke.20
Ali pojava centrifugalnih pumpi na dizel gorivo osudilo je Ogallalu na
propast. Centrifugalne su pumpe svake minute crpile 800 galona vode i
tako ugrize komaraca na izvoru Ogallala pretvorili u puknute arterije.21
Farmeri koji su koristili te pumpe nisu se uope zabrinjavali. Bilo je dovoljno vode da ih opskrbi do kraja ivota, ali mnogi od njih ponaali su se kao
da moraju popiti sve do zadnjeg piva na mukom tulumu: popij koliko
najvie i najbre moe, inae e to popiti netko drugi. Sada se izvlai
posljednja voda u Ogallali, a za 40 godina farmeri e je potpuno izgubiti.
Kako primjeuje Reisner, s Ogallalom bi trebalo postupati kao i s
povrinskim slojem zemlje - dugoroni izvor trebalo bi konzervirati i prenijeti s jedne na drugu generaciju. Planiranjem bi Ogallala farmere mogla
opskrbljivati vodom jo stotinama godina, a ne samo jo nekoliko desetljea.22 Umjesto toga, Reisner primjeuje da farmeri i ljudi koji planiraju
radove Ogallalu shvaaju kao rudnik ugljena: cilj je da se izvue voda za
unosne usjeve to je bre mogue.23 Stephen Reynolds, upravitelj Uprave
za vode u Novom Meksiku, kae: Svjesno smo odluili iskoristiti svoj dio
Ogallale u razdoblju od 25 do 40 godina.24 Reisner nije komentirao kako
odluka da se u 40 godina iscrpi izvor koji je nastajao pola milijuna godina
moe biti svjesna.
Kada su Kendall i Pimentel poeli istraivati izvan SAD-a, vidjeli su da je
tamo situacija s vodom jo gora. Navodnjavanje znaajno poveava urode,
ali je zbog nestaice vode u glavnim svjetskim regijama za uzgoj itarica
navodnjavanje sve tee. Rezerve podzemne vode za najvea polja penice
i kukuruza u Kini opadaju za vie od etiri metra godinje.25 Slini se pad
zbiva u Indiji i nekoliko drugih zemalja.26 Ovo naglo nestajanje izvora vode
od 1978. godine u svijetu je ve smanjilo navodnjavana zemljita za 6
posto po osobi.27 Pimentel predvia da je to tek poetak.
FOSILNA GORIVA I POLJOPRIVREDA
Kendall i Pimentel potom su istraili naftu. Moda nije oito da je nafta
bitni faktor u obraivanju zemlje. Pitao sam profesora Pimentela zato su
izvori nafte tako vani za proizvodnju hrane.
Kada spomenem naftu, odgovorio je Pimentel, ljudi obino pomisle
na automobile i moda plastiku ili tvornice. Ono to ljudi ne shvaaju jest
da je u suvremenoj poljoprivredi nafta postala jednako bitan imbenik kao
tlo ili voda. Gnojiva i pesticidi bazirani na nafti glavni su razlog to erodi-
149
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 150
rana podruja i dalje daju visoke prinose. A na najproduktivnijim poljima

strojevi na dizel gorivo preuzeli su prekopavanje zemlje, oranje pa ak i
pobiranje plodova.
Moete li mi dati nekoliko primjera kako biste pokazali koliko suvremeni usjevi zahtijevaju fosilna goriva?
Potrebno je otprilike 530 litara nafte da bi se uzgojilo jedno jutro kukuruza, kae Pimentel. Dio nafte troi se na pokretanje traktora, dio se upotrebljava za gnojiva. Veina dananjih gnojiva, pesticida i herbicida proizvodi se od nafte. To znai da su nai usjevi nevjerojatno ovisni o nafti.
Dok se o ovisnosti poljoprivrede o naftnim proizvodima strunjaci uglavnom slau, neki dovode u pitanje Pimentelovu tvrdnju da e nafta moda
uskoro postati skupa roba. U doglednoj e budunosti, meutim, naftni
proizvodi biti temelj i za gnojiva i za pesticide, kao i gorivo za vei dio
opreme za farme, a analiza objavljena u asopisu Scientific American,
1998. godine, govori u prilog Pimentelovu miljenju da je mogue da e
cijene nafte uskoro naglo porasti.28
Prema Colinu J. Campbellu i Jean H. Laherrre, dvama visoko uvaenima znanstvenicima koji imaju vie od 40 godina strunog iskustva u naftnoj industriji, vjerojatno je da e izvori nafte uskoro postati nedostatni da
zadovolje potranju. Njihova analiza kae: Oko 80 posto nafte koja se
danas proizvodi potjee s buotina koje su otkrivene prije 1973. i veina
je u opadanju.29
Kao rezultat toga, piu Campbell i Laherrre, kontrola OPEC-a nad
svjetskim tritem nafte te, kao posljedica toga, sposobnost da diktiraju
cijene dramatino e se poveati u iduem desetljeu. Oni predviaju da
e do 2010. OPEC vrlo vjerojatno kontrolirati 50 posto naftnih proizvoda. Kad taj proces pone, kau Campbell i Laherrre, moglo bi se dogoditi da vidimo radikalno poveanje cijena nafte u svijetu. Oni su zakljuili da poljoprivredni sustav u svijetu mora pronai alternative trenutnoj ovisnosti o jeftinoj nafti: U svijetu nije sve manje nafte - barem jo ne. Ono
to eka nae drutvo, i to uskoro, kraj je jeftine nafte u izobilju, o emu
ovise sve industrijski razvijene nacije.30
U svojoj knjizi Food, Energy, and Society (Hrana, energija i drutvo)
Pimentel otkriva da se za proizvodnju godinje potronje hrane za jednu
osobu u SAD-u potroi 1500 litara nafte. Kad se sve zbroji, 17 posto
potronje nacionalnih fosilnih goriva iskoritava se u proizvodnji
hrane.31 Fosilna su goriva takoer potrebna za praktiki svaki korak
zapadnjake proizvodnje hrane: preradu, pakiranje, distribuciju, kuhanje.
150
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 151
Glad u svijetu
Dakle, od poetka do kraja, kae Pimentel, na smo sustav proizvodnje hrane utemeljili na nafti i drugim izvorima energije koji e se i dalje
smanjivati. U ovom trenutku, za visoke prinose suvremene poljoprivrede
zasluna je uglavnom jeftina nafta. Kada ona postane skupa, a to e se
vjerojatno dogoditi izmeu 2005. i 2015., neemo imati izvore kojima
emo moi tako intenzivno hraniti naa tla.
TEHNOLOGIJA I GLAD
Kao to smo vidjeli, postoje mnoga ogranienja budue opskrbe hranom.
Neki smatraju da se ne bismo trebali zabrinjavati jer tehnologija
poboljava metode obrade zemlje a time i prinose. Ali, poveanje prinosa
sve je manje, kae Pimentel. Bit e vrlo, vrlo teko znaajno poveati prinose usjeva u budunosti. Problem lei u naem dosadanjem uspjehu.
Proizvodnja hrane po jutru zemlje 50 je godina ustrajno rasla. Danas
razne vrste penice daju etiri puta vie prinosa po jutru zemlje nego
vrste iz 1940-ih.32 Genetiari lako mogu poboljati prinos tradicionalnih
vrsta itarica, ali mnogo je tee dalje usavravati biljke koje ve daju
nekoliko puta vee prinose nego njihovi prethodnici. Kao rezultat toga, u
posljednjih smo nekoliko godina doivjeli da je poveanje godinjih prinosa po jutru sve sporije.
Znai, vi ne smatrate da se vrste mogu dalje usavravati? pitao sam ga.
Naravno da mogu, rekao je, ali da se znaajan uspjeh dogodi ak u
periodu od 25 iduih godina, trebala bi nam biotehnologija koja bi udvostruila trenutne prinose po jutru. Vrlo je malo dokaza da ima prostora
za takvo daljnje usavravanje. Amerikanci zaista pogreno shvaaju biotehnologiju kad smatraju da e ona na udesan nain poveati prinose.
Veina novih biotehnoloki dobivenih usjeva ne daje bitno vie prinosa od
ve postojeih usjeva. Njihove specifinosti zapravo ukljuuju otpornost
na nametnike ili proizvodnju usjeva koja se lake moe obraivati strojevima. Iako ove prednosti mogu donekle unaprijediti prinose, biotehnologija jednostavno ne stvara udotvorno sjeme koje daje dvostruko ili trostruko vie od trenutnih vrsta.
Pretpostavimo da ste u tome pogrijeili, rekao sam. Zamislimo na
trenutak da e biotehnologija naposljetku zaista udvostruiti nae prinose od itarica i krumpira.
Mislim da se to nee dogoditi, ree Pimentel. Ali, ak ako genetiki
obraeni usjevi postignu ono o emu sada moemo samo sanjati, to nee
prevladati ogranienja naih prirodnih izvora. Usjevi koji daju vee prino-
151
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 152
se zahtijevaju vie vode, koje je u mnogim poljoprivrednim podrujima

sve manje. Oni zahtijevaju vie gnojiva koje e uskoro postati sve skuplje.
Ako usjevi ne budu dobivali gnojivo, crpit e hranjive tvari iz tla, to e
smanjiti prinose i konano dovesti do isuivanja tla odnosno pretvaranje
u pustinju. Sjeme koje daje visoke prinose takoer zahtijeva novac za
kupnju nove tehnologije, naftnih proizvoda te esto i novih strojeva novac koji ljudi to su sve blie siromatvu nemaju.
Odgovorio sam mu: ini mi se da hoete rei da e biotehnologija
biti korisna samo za neke ljude, ali da nee uiniti mnogo za gladne.
Upravo tako, rekao je Pimentel. Biotehnologija se uporno uvodi na
bogata podruja s najboljim i najplodnijim tlom. esto zato da se uzgoji
posebno voe i povre za velike korporacijske farme koje si mogu priutiti
plaanje dodatnih gnojiva, strojeva i tako dalje. S druge strane, sjeme
proizvedeno biotehnologijom ne koriste osiromaeni uzgajivai kukuruza
u siromanim brdovitim krajevima kao to je Meksiko.
KOLIKO LJUDI ZEMLJA MOE NAHRANITI?
Jasno je da Zemlja zaista, zasad, moe prehraniti 6 milijardi ljudi - iako vrlo
loe poprilinu manjinu. Ali moe li Zemlja prehranjivati 6 do 8 milijardi
ljudi jo 50 ili stotinu godina? Znanstvenici koriste termin kapacitet
podnoenja (carrying capacity) kako bi izrazili koliinu ljudi koje planet
teoretski moe prehraniti.
U jednom intervjuu iz 1996. godine Paul Ehrlich je rekao: Po gotovo
svim mjerilima, sada smo preli granicu tog kapaciteta. Ali to ne znai da
ne moemo jo vie prekoraiti tu granicu kroz neko vrijeme.33
Pitao sam Pimentela kako ljudska populacija moe privremeno
premaiti pravi kapacitet podnoenja Zemlje.
Odgovorio mi je: To postiemo iscrpljivanjem naftnih rezervi koritenjem mnogo gnojiva na osnovi nafte. Prelazimo na postupke obraivanja tla koji daju visoke prinose to esto izaziva velike erozije tla. Osim
toga, nepovratno isuujemo izvore pitke vode navodnjavanjem velikih
povrina zemlje. Time uspijevamo nahraniti sve vei broj ljudi u kratkom
vremenu. Ali time svake godine smanjujemo kapacitet Zemlje da dugorono prehrani svoje stanovnike.
Zatim sam pitao profesora Pimentela koliko ljudi Zemlja moe prehraniti, a da pritom ne pretjerano iscrpljuje svoje prirodne izvore.
Nema tonog odgovora, odgovorio je Pimentel. Mnogo toga ovisi o
standardu ivota koji elimo imati.
152
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 153
Glad u svijetu
Pa, pretpostavimo da drutvo poduzme sve mjere predostronosti

zatite okolia koje vi preporuujete. Pretpostavimo da smanjimo iskoritavanje fosilnih goriva, ustanovimo razumnu poljoprivredu i pobrinemo
se za druge ekoloke probleme. Koliko ljudi Zemlja moe prehraniti?
Pimentel je odgovorio: Pod tim uvjetima, mislim da bismo mogli dugorono prehraniti maksimalno 2 milijarde ljudi.
Dvije milijarde ljudi je manje od jedne treine dananje populacije.
BILJNA PREHRANA ISKORITAVA MANJE PRIRODNIH IZVORA
Postoji velika svijetla zraka nade usred tih mranih predvianja. Moda je
nadziranje populacije gotovo nemogui zadatak, ali Kendall i Pimentel
odluno tvrde da ve postoji nain na koji bi ljudi mogli uvelike sauvati
svjetske rezerve hrane. Oni su otkrili da ivotinjski proizvodi koriste vrlo
velike koliine prirodnih izvora - izvora koji bi se lako mogli iskoristiti
da se nahrane ljudi.
Kendall i Pimentel ustanovili su da oko 38 posto svjetskog ita odlazi
na prehranu domaih ivotinja.34 U SAD-u, na primjer, to je oko 135 milijuna tona itarica godinje od ukupne proizvodnje od 312 milijuna tona
godinje, to je dovoljno da se prehrani populacija od 400 milijuna ljudi
na vegetarijanskoj prehrani. Ako ljudi, pogotovo u razvijenim zemljama,
preu na prehranu s vie biljnih proteina umjesto dananje prehrane koja
je bogatija ivotinjskim proteinima, poprilina koliina itarica bila bi
dostupna za izravnu konzumaciju ljudima.35
Nacionalno udruenje stoara govori javnosti da treba oko 4,5 kilograma itarica kako bi se proizveo kilogram govedine.36 Meutim, ini se da
bi stoar koji bi koristio taj omjer za donoenje poslovnih odluka ubrzo
financijski propao. Kada rade svoje poslovne planove, stoari se koriste
razliitim brojkama dostupnim u novinama o trgovini govedinom. asopis
American Agriculturist (Ameriki agronom) upuuje stoare na sljedei
nain: Konverzija hrane - ili kilogrami stone hrane potrebne da se dobije kilogram mesa - varira u literaturi od najniih etiri do visokih 30. Treba
imati na umu da je uinkovitost bolja od omjera 10:1 vjerojatno riskantna.37 Ovo rasipanje izvora vie se nego udvostruuje nakon klanja: samo
35 do 40 posto tjelesne teine mladog goveda zavri kao govedina za ljudsku prehranu.38
Vegani u usporedbi s tim troe malo od Zemljinih oskudnih izvora.
Prema Joelu Cohenu, vegani dnevno troe oko 2500 kalorija od proizvodnje usjeva, a ljudi koji jedu 30 posto ivotinjskih proizvoda zahtijevaju
153
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 154
proizvodnju usjeva od vie od 9000 kalorija.39

Kako to da se oskudne koliine itarica u svijetu koriste kao hrana za
domae ivotinje umjesto da se njima nahrane gladni u svijetu? Joel
Cohen o problemu svjetskog siromatva kae: Siromani se ne mogu
natjecati za itarice sa stokom i peradi bogatog dijela ljudi u svijetu.
Izuzetno siromani potpuno su nevani za meunarodna trita, oni su
ekonomski nevidljivi. Ali su svejedno ljudi.40
Da cijeli svijet sutra pree na dobro uravnoteenu vegansku prehranu,
koliko bismo ljudi mogli prehraniti? Ovog trena samo se 4 milijarde od
5,6 milijardi ljudi na svijetu pravilno i dostatno hrani, kae Pimentel. Ali
da cijeli svijet pree na vegansku prehranu, naa trenutna proizvodnja
hrane mogla bi odgovarajue nahraniti 7 milijardi ljudi.41
To ne znai da bi svi na svijetu automatski jeli kako treba kad bi cijeli
svijet postao veganski. To je problem koji zbunjuje mnoge zagovarae
vegetarijanstva, koji esto tvrde da bi smanjenje potronje mesa irom
svijeta samo po sebi jamilo smanjenja gladi u svijetu. Da bih dobio to
bolji uvid u ovo, esto pogreno tumaeno pitanje, stupio sam u kontakt
s dr. Carlom Phillipsom s Uilita javnog zdravstva na Sveuilitu
Michigen. Phillips je studirao ekonomiju i analizu planiranja na Kennedy
School of Government (Vladina kola Kennedy) na Harvardu i proveo je
godine prouavajui vezu izmeu naina prehrane i gladi.
Phillips se snano protivi estim tvrdnjama u provegetarijanskoj literaturi da bi se smanjenjem konzumacije mesa na Zapadu u odreenom
postotku dobilo dovoljno itarica da se ukloni glad u Africi: Cijela zamisao o tome da bi smanjenje potronje mesa u SAD-u moglo sprijeiti glad
u svjetskim siromanim regijama zaista je pogrena. Iako bi nas odbacivanje konzumacije mesa uinilo mnogo bogatijima, a time moda i voljnijima da dio bogatstva damo gladnima u Africi, nije nuno da se to zaista i
dogodi. Glad je posljedica lokalnog siromatva a ne globalnog nedostatka
hrane.
Odbacivanje ili smanjivanje konzumacije mesa ne bi automatski rijeilo
problem gladi u svijetu. Meutim, to bi rasteretilo prirodne izvore koji
bi bogatijim zemljama dali vei izbor u tom pitanju. Ljudi i vlade i dalje bi
morali izabrati hoe li iskoristiti te osloboene izvore da nahrane siromana podruja. Kendall i Pimentel svoj rad zavravaju - zajedno s injenicom da su trenutna kretanja zaista alarmantna - sljedeim rijeima:
Ako se nastave dananji naini distribucije hrane, nestaju izgledi da se
poprave uvjeti ivota veine ljudi na svijetu. Vjerojatnost da e se svjetska populacija sretno i humano stabilizirati takoer nestaje. Plodnost i
154
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 155
Glad u svijetu
rast populacije u brojnim zemljama u razvoju bit e nasilno smanjene

bolestima zbog velikih nestaica hrane i drugim procesima prouzroenim
pomanjkanjem vitalnih izvora i nepopravljive tete u okoliu.42
MEDIJI POINJU SHVAATI
Lako je izgubiti nadu kada Pimenetelovu analizu postavite nasuprot aktualnim trendovima u jedenju mesa. Konano, prosjena osoba danas pojede dvostruko vie mesa u usporedbi s prosjenom osobom prije pedeset
godina.43 Meutim, prvi se put negativne posljedice uzgajanja domaih
ivotinja za prehranu ire izvan aktivistikih krugova.
Sve vea svjesnost o oteenjima okolia, to je posljedica stoarstva
i peradarstva, poinje privlaiti sve vie panje diljem svijeta. Na primjer,
u jednom se lanku iz 1999., objavljenom u asopisu Time, tvrdi da bi
ogranienja okolia mogla voditi u novu eru prehrane bez mesa: Ba kao
to smo postali svjesni pune ekonomske i socijalne cijene cigareta, otkrit
emo da vie ne moemo subvencionirati ili ignorirati cijenu masovne proizvodnje krupne stoke, peradi, svinja, ovaca i ribe kako bismo nahranili
sve veu populaciju. Ti trokovi ukljuuju vrlo neuinkovitu upotrebu pitke
vode i tla, veliko zagaenje izmetom ivotinja, poveane stope sranih
bolesti i drugih dengenerativnih bolesti te sve vee unitavanje naih
uma o kojima uvelike ovisi ivot na zemlji.44
Prije trideset godina Frances Moore Lapp bila je ocrnjena kad je u
knjizi Diet for a Small Planet (Prehrana za mali planet) rekla da proizvodnja
mesa nije kompatibilna s prehranjivanjem sve vee populacije. Meutim,
u gore citiranom lanku iz asopisa Time autor vodi argumente iz te knjige do logikog zakljuka te sugerira da e, zbog ogranienja okolia,
moda uskoro doi kraj masovnom uzgoju domaih ivotinja: Ne predviam da e ljudi prestati jesti meso. Stoka e se uzgajati jo desetljeima,
moda na prirodnim stanitima, za ljude koji su naviknuti i mogu si
priutiti najbolje komade mesa, dok e drugi meso jesti kao iznimku, u
ceremonijalnim obrocima u posebne dane, kao to su Dan zahvalnosti,
koji nas ritualno veu za nau evolucijsku i kulturnu prolost. Ali doba
masovne proizvodnje mesa za jelo te neodriva cijena koju plaaju ljudi i
okoli trebalo bi zavriti prije kraja idueg stoljea.45
GLEDAMO LI DALJE OD PROBLEMA GLADI
Vratimo se dr. Carlu Phillipsu, koji istie da je predvianja i predvianja o
155
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 156
globalnoj nestaici hrane bilo sve otkako je Thomas Malthus objavio svoj
Essay on the Principle of Population (Esej o principima populacije) 1798.
godine. Phillips kae: Ironija malthusevskih predvianja je u tome da su
ona, iako e se jednom morati pokazati tonima (pod pretpostavkom da
e populacija i dalje rasti), uvijek dosad bila pogrena i zbog toga je vjerojatno da e biti kriva i u 1990-ima. Svaki put kad svijet doivi dan kad
bi trebao ostati bez hrane, neka nova tehnologija - koju se nije moglo
predvidjeti tijekom posljednjih izrauna - dramatino povea uinkovitost
proizvodnje.
Phillips priznaje mogunost opasnosti u sljedeim godinama, ali smatra
da nam usredotoenost na moguu glad u svijetu zapravo odvlai panju
od pravih ekolokih prednosti biljne prehrane: Nerazumno rasipanje prirodnih izvora loe je bez obzira na to vodi li u glad. ak i bez te opasnosti, troenje energije, zemlje i ljudskog rada na uzgoj domaih ivotinja
kao hrane crpi prirodne izvore koji bi mogli popraviti nae ivote na svakojake naine.
Nekoliko odluka utjecat e na ivot na Zemlji buduih generacija vie
nego izbor hrane i nain reprodukcije o kojima odluujemo danas. U idealnom svijetu, ljudi bi preispitali trenutni problem populacije te prema
tome promijenili svoju prehranu i reprodukciju. Ali to bi bio svijet robota,
a ne ljudi s individualnim potrebama i stavovima.
U svojoj knjizi How Many People Can the Earth Support? (Koliko ljudi
Zemlja moe prehraniti?) Joel Cohen ovo sloeno pitanje postavio je na
svoj karakteristino pronicljiv nain:
Evolucija plodnosti predstavlja novi korak u ljudskoj svjesnosti, korak
koji stavlja ljude ispred svih drugih vrsta koje su ikada ivjele na Zemlji.
Promjene u milijardama kreveta i oko njih dale su ljudima svjesnu kontrolu nad njihovom plodnou. Naravno, nisu svi ljudi zakoraili naprijed u
svjesnost.46
Iako bi se moglo initi da sami nemamo nikakvog utjecaja na problem
populacije, to je zapravo pitanje koje je potpuno odreeno osobnim, pojedinim izborima. Nekad je bilo ispravno i dobro da veina parova ima velike obitelji. Danas se, meutim, situacija oito promijenila.
Kako e se pritisak poveanja populacije u sljedeim godinama poveavati, bez sumnje emo biti svjedoci temeljitog preispitivanja vrijednosti
koje se tiu raanja djece i izbora prehrane. U relativno nedavnoj
prolosti, na primjer, drutva diljem svijeta promijenila su stav o tome to
je ispravan odnos prema okoliu. Vie nije drutveno prihvatljivo izlijevati
motorno ulje u kanalizacijske otvore na cesti ili voziti automobil koji za
156
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 157
Glad u svijetu
sobom ostavlja gusti oblak dima. Vjerojatno emo uskoro doivjeti slino
odreivanje odgovornog planiranja obitelji i naina prehrane.
Za svakoga od nas ovo je vrijeme promjene u kojem ljudi trebaju odluiti kako e se postaviti prema tim promijenjenim drutvenim prioritetima. Negdje u toj mjeavini, sve se na koncu svodi na osobnu odgovornost. Jasno je da nema univerzalnog rjeenja koje e svima odgovarati.
Ne moemo oekivati da e svi donijeti istu odluku o veliini obitelji ili
nainu prehrane, a niti bismo to trebali. U budunosti e se vjerojatno i
nanovo odrediti to je to odgovorno ponaanje. Ali zasad su raanje djece
i nain prehrane i dalje stvar osobne savjesti. Moda je najvea nada ljudske vrste u tome da e dovoljno ljudi postupiti prema svojoj savjesti u
ovim pitanjima, bez ekanja na odluku drugih.
157
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 158
12.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 159
Ameriki panjaci
Javno govoriti protiv monog Nacionalnog udruenja stoara

zahtijeva hrabrost. Zbog utjecaja njihova lobija, vojske odvjetnika
i duboko ukorijenjenog nasljea vladanja amerikim panjacima,
oni su kolosalni suparnik. Ali Lynn Jacobs kae da je vrijeme da se
litanija stoara zanemari i da se umjesto toga shvate injenice o
razarajuim posljedicama uzgoja stoke na okoli.
Ameriki panjaci
Iako sam bio okruen biljkama i ivotinjama, otkrio sam da mi je panju
prvo zaokupio zrak. U njemu se osjea slojeviti, slatki miris koji isparava
bogati gornji sloj zemlje - pokriva od trave, lia, granica i cvijea u
raspadanju. Kukci zuje oko oblinjih biljaka, a kad pozornije posluam,
mogu uti nekoliko razliitih tonaliteta istodobno. Njeno divlje cvijee
svih boja cvate na otvorenom izmeu razbacanog niskog raslinja i drvea.
Kad smo okrznuli grm u prolazu, meu granama sam primijetio prepelicu.
Guteri nam se sklanjaju s puta, a pred nama skau zeevi.
To su ameriki panjaci i nisu - kako sam ih ja zamiljao - dosadni i
prazni. Umjesto toga, naao sam prirodni raj o kakvom mnogi mataju. Pa
ipak, osim nekolicine ljudi koji vole pjeaiti zabaenim podrujima, veina nas nikada nije vidjela tako bujnu i netaknutu zemlju.
Gotovo me svladala mo koju isijava taj kraj. Lynn Jacobs, koji me
doveo ovamo, osjea moje divljenje i zastaje dok ja sve upijam. Prije dvjesto godina zemlja tako zasiena ivotom protezala se nesmetano podrujem koje je postalo zapad Sjedinjenih Amerikih Drava.
Lynn i ja stojimo u malom odsjeku prolosti, ostatku praznih livada
na kojima nitko ne pase, u blizini Tucsona, u Arizoni, na Page
Experimental Farmu (Eksperimentalna farma Page). Lynn, voa pokreta za
zabranu ispae stoke na javnim travnatim povrinama, kae mi da je to
jedno od najboljih mjesta na tom podruju da se usporedi zemlja na kojoj
stoka pase travu i ona koja je netaknuta.
Ovo izdvojeno podruje od oko kilometra i pol kvadratnog gotovo
uope nije koriteno za ispau posljednjih pola stoljea, kae mi. Veina
ljudi ne cijeni amerike travnate povrine jer ih nikada nisu vidjeli u priro-
159
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 160
dnom stanju. Sliku koju imamo u glavi ine panjaci koji su zapravo vampirske rtve koje redovito krvare, a da pritom ne sauvaju minimalnu koliinu krvi potrebnu za obnavljanje.
Kaem: Uvijek sam zamiljao Arizonu uglavnom kao pustinju.
Ovdje padne samo oko 33 cm kie godinje, kae Lynn, ali zadivljujue je kako sloeni ekosistem kao to je ovaj moe bujati u gotovo
pustinjskim uvjetima.
Hodamo kroz travu i grmlje, a prati nas pjev ptica i zujanje insekata. Na
mjestima izviruju gusti buseni trave. Lynn mi pokazuje nekoliko razliitih
vrsta te biljke. Sada mogu vidjeti bodljikavu ogradu ispred nas. Pentramo
se preko nje da bismo se nali u pustom krajoliku gotovo nalik na onaj na
Mjesecu. Prelazimo nekoliko metara u tiini, a ja putam svoja ula da
istrae ovaj potpuno drugaiji okoli.
IZGUBLJENI RAJ
Ovdje je mnogo tie. Zvuk ptica ostao je iza nas. Slatki miris u zraku je
nestao, a zamijenio ga je bezoblian, prainasti vonj. Mnogo je manje cvijea, trave, kukaca i gutera. Busena visoke trave ima otprilike treinu u
usporedbi s terenom s druge strane ograde gdje ivotinje ne pasu, a Lynn
mi kae da je ovdje oko dvije treine manje vrsta. Mnogi su buseni otrgnuti gotovo do razine korijena.
Drugi vidljivi oblik ivota su rijetko raslinje i grmlje visoko do koljena
te nekoliko usamljenih i patuljastih stabala mesquite. Mnoge od tih biljaka otrovne su za stoku ili ih stoka ne voli to im pomae da opstanu u
podruju koje se pretjerano koristi za ispau. Pusto se iri sve do horizonta, a nekoliko krava koje lutaju naokolo izgledaju mi strano na tom
mjestu kao i krave koje voze kamione u crtiima. to im je ovdje preostalo za jelo? pitao sam se.
Pokazao sam na korov koji je opstao i rekao: Evo neega to moe
ivjeti ovdje.
Da, ali to nije biljka ovog kraja, kae Lynn. To je egzotina biljka i
izvorno ivi u Aziji. Ta i druge trnovite ili otrovne biljke prevladale su budui da praktiki sve drugo bude pojedeno ili pogaeno.
Ali, nemoj da te ovo zavara, nastavio je. Ovo podruje ima isti potencijal kao i ono s kojeg smo upravo doli. Jedina je razlika izmeu zemlje s
ove i s one strane ograde to na ovoj pase stoka. Bez stoke ova bi zemlja
bila dom jednake koliine i raznolikosti ivota.
Zato krave ine vie tete nego divlje ivotinje? pitao sam.
160
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 161
Ameriki panjaci
Konano, sve to pojedu vraa se natrag u zemlju, zar ne?

Nikako, kae Lynn. Kao prvo, stotine kilograma koje stoka dobije
dok pase predstavlja tisue kilograma konzumirane biomase koja se nikada nee vratiti zemlji. Hrana je otila zauvijek, a ivotinje e odvesti odavde. Kao drugo, stoka jede mnogo vie biomase nego bilo koja druga ivotinja koja je izvorno s ovog podruja. Goveda su takoer mnogo manje
izbirljiva u hrani koju jedu pa su sposobna ogoliti zemlju i pojesti gotovo
sve vrste bilja.
Lynn se pribliio jednom od mnogih kupova kravljeg izmeta koje su
istokale kraj. Udario je izmet nogom i on je odskoio koji metar, ali nije
se raspao.
Jesi li vidio? pitao je. Kravlja balega je potpuno razliita od izmeta
ivotinja u prirodi. ivotinje koje izvorno ive ovdje imaju mali izmet nalik
na kuglice koji se brzo raspada i vraa u zemlju, ak i u uvjetima suhe
klime. Kravlji je izmet vlana, blatnjava masa koja se brzo stvrdnjava na
suncu i esto se mjesecima, a ponekad i godinama, ne raspada. Paul
Ehrlich, ugledni ekolog na Sveuilutu Stanford kravlji izmet zove fekalijski plonik. Tamo gdje taj izmet padne, trava vie ne raste.
Malo dalje Lynn mi pokazuje prirodni put vode u zemlji koja je erodirala u odron koji iroko zjapi. Ispaa uzrokuje takve erozije uglavnom zato
to ima manje korijenja koje bi dralo zemlju tijekom velikih kia.
Dok se vraamo po opustoenoj zemlji, ponovno primjeujem golemu
razliku izmeu ovog krajolika i onog na Page Experimental Farmu. Lynn
kae: Nemoj zaboraviti da je sve to smo danas vidjeli javno zemljite.
JAVNO ZEMLJITE ZA PRIVATNU UPOTREBU
Saveznim javnim zemljitem upravlja Ured za upravljanje zemljom te
umska sluba SAD-a, a javnim povrinama u saveznim dravama upravljaju dravni odjeli za zemljite. Sve u svemu, 306 milijuna jutara javnog
zemljita koristi se za privatni uzgoj stoke.1 To je 41 posto zemlje u jedanaest zapadnih drava ili 25 posto ukupne povrine 48 niih drava.
Ukljuujui i privatno zemljite, stoka pase na oko 70 posto zemlje na
Zapadu.2
Ispaa je bespotedna, kae Lynn. Travnjaci su svake godine sve
vie goli i sve je vea erozija zemlje. Pitanje koje stalno ponavljam jest:
ele li ameriki graani i porezni obveznici zaista da javno zemljite
unitava stoka ili ele da ta zemlja bude onakva kakva bi trebala biti, puna
razliitih biljaka i ivotinja?
161
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 162
Lynn Jacobs postavlja mnoga pitanja o sudbini i budunosti javnog

zemljita na amerikom zapadu. Te smo veeri sjedili u njegovoj dnevnoj
sobi i razgovarali o tome.
Presedan koji je omoguio da se velika prostranstva javne zemlje stave
pod nadzor jedne industrije lei u graniarskoj prolosti, objanjava Lynn:
U devetnaestom stoljeu stoari su kupovali zemlju od vlade SAD-a za
samo nekoliko dolara po jutru. Vlada je praktiki poklanjala zemlju jer su
doseljenici oslabili domorodake Indijance i meksike snage. Ali stvar
time nije zavrila. Nakon to bi kupili relativno malu koliinu zemlje, stoari bi esto dobili i iskljuive privilegije za ispau stoke na tisuama ili
ak desecima tisua jutara zemlje koja su pripadala saveznoj vladi, a koja
su graniila s njihovim zemljitem.
Danas se veina dozvola za ispau tehniki mora obnavljati svakih
deset godina, ali obnavljanje je u biti automatsko. Kada stoar jednom
dobije dozvolu, javno zemljite kao da je postalo njegovo vlasnitvo. Tako
da stoar, koji se danas hvali o svojih 14.000 jutara zemlje, moda
zapravo posjeduje samo 40 ili 80 jutara, dok je ostatak javno zemljite
koje smije koristiti.
Ironija u povijesti govedarstva u SAD-u je da vlada slika o pranjavom,
vrstom i samodostatnom kauboju, a stoari zapravo dobivaju velikodunu potporu vlade. Mit ne odgovara stvarnosti, kae Lynn. Vlasnici
raneva su pravi kraljevi dravne potpore. Vlada im na svakom koraku
izlazi u susret.
Pisac James Michener doao je do slinog zakljuka u svojoj knjizi
Centennial (Stoljetni). Michener se ruga navodnoj neovisnosti prvih stoara: Sve to su oni eljeli od Washingtona bila je besplatna upotreba
javnog zemljita, visoki nameti na sve meso koje dolazi iz Australije ili
Argentine, izgradnju i odravanje javnih cesta, nadzor nad grabeljivcima,
besplatno obrazovanje, dobre potanske usluge s besplatnom dostavom
do vrata te jak erifov ured koji e uhapsiti svakog tko bi mogao pomisliti ui na njihovo zemljite. Ne elim da se vlada ikako mijea u moj
posao, objavio je stoar i zaista je to mislio.
Lynn nastavlja: U stotinjak godina koliko je prolo od dolaska tih prvih
stoara dravna je potpora postala jo velikodunija. Ove godine [1999.]
naplata za ispau jednog goveda na dravnoj zemlji za mjesec dana stoji
samo 1,35 dolara.3 Zamislite samo: 1,35 dolara da udebljate junca od 400
kilograma za cijeli mjesec - to je manje nego to kota hrana za make!
Kako odgovarate na tvrdnju Nacionalnog udruenja stoara da stoari plaaju potenu vrijednost za upotrebu javnog zemljita?4
162
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 163
Ameriki panjaci
Cijene su tako niske, kae Jacobs, da cijeli savezni program ispae

vladu stoji mnogo vie novca nego to joj donosi. To, osim toga, nije nikakva tajna. Izvjee koje je 1991. sastavio Generalni ured za raunovodstvo SAD-a (U.S. General Accounting Office) [agencija koja nadzire saveznu vladu] kae da reformatori jo nisu napredovali u pitanjima za koja su
se borili u 1930-ima. Lynn je u pravu. To izvjee kritizira strukturu odreivanja cijena: Ono ne postie cilj stvaranja razumnih trokova programa
jer ne postavlja cijene koje pokrivaju trokove vlade u upravljanju programom za ispau.5
Lynn dalje objanjava da stoari imaju dobrobit i od mnogih drugih oblika potpore vlade te besplatnih usluga: Niske cijene za ispau stoke
zapravo su relativno mali dio cjelokupnog sustava potpore. Vlada plaa za
izgradnju cesta, bodljikave ograde, vratnice, prelaze za stoku. Kada se
stoari ale da neka ivotinja ugroava njihovu stoku, Servis za divlje ivotinje (Wildlife Services) ubija tu ivotinju.6 A to su samo neki primjeri.
NESTAJANJE DIVLJIH IVOTINJA
to mislite, to se dogodilo grizliju, vukovima, antilopama i mnogim drugim ivotinjama koje su nekada lutale otvorenim prostranstvima zapada?
pita Lynn. Poeli su nestajati prije vie od stotinu godina, kada se stoarstvo rairilo. Sada razumijemo koliko je vano da sauvamo nae divlje
ivotinje, ali elitna aica posebnih interesa spreava te vrste da obnove
svoje populacije. Ovo potiskivanje divljeg ivota izravno je povezano s
govedarstvom na otvorenom.
Izum bodljikave ice 1874. bio je blagoslov za stoare koji su je vrlo brzo
prihvatili za ograivanje svojih stada. Bila je jeftina i bilo ju je lako odravati. Stoari su je mogli lako prijei, dok je za stoku bila nepremostiva zapreka. Tijekom desetljea, kilometri ice su postavljeni na brdima i ravnima.
Do 1900. godine iskriala je i sputala vei dio zapada, kae Lynn.
Bodljikava ica je djelotvorna prepreka, ne samo za domae nego i za
divlje ivotinje. Odreeni krupni sisavci ne mogu je prijei pa se ivotinje
koje se kreu velikim podrujima mogu suoiti s glau. Ograene od svojih zimskih podruja hranjenja, nekoliko je vrsta doivjelo periodine
pomore. Veina ljudi misli da je bodljikava ica jednostavno nain da se
ogradi stoka, kae Lynn. Pritom ne razmiljaju o njoj kao o sredstvu
koje omoguava razornu ispau stoke te kao o potencijalnom oruju protiv divljih ivotinja.
Za mnoge ljude u stoarstvu divlje ivotinje su neprijatelji. Jo je
163
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 164
poznat rat graniarskih stoara koji su vodili za ovce. Istodobno - manje

oito - stoarstvo je ubilo veliki broj jelena, antilopa, divljih ovaca i drugih
vrsta. Vidio sam mnoga mjesta na kojima je gotova sva jestiva vegetacija nestala iz krajolika, kae Lynn. U hladnim podrujima stoari zimi
svoju stoku obino hrane slamom. Divlje ivotinje koje ive na istom
podruju ponekad gladuju tijekom tih hladnih mjeseci jer je stoka pojela
tako mnogo jestivog raslinja tijekom ljeta i jeseni.
Stoari su napali sve ivotinje za koje su mislili da ugroavaju njihovu
stoku, naglaava Lynn. Tuneli koje su napravili prerijski psi predstavljaju
opasnost za stoku iji papci mogu iznenada potonuti u rupu te mogu slomiti zaglavljenu nogu. Stoari su otrovali i pukama pobili desetke milijardi prerijskih pasa u posljednjih sto godina, a i danas ih ubijaju.7
DIVLJE IVOTINJE KOJE JE SAVEZNA VLADA UBILA 1988. GODINE 10
Ameriki ured za kontrolu tete koju poine ivotinje, koji esto djeluje zbog
prigovora stoara, redovito uklanja ivotinje koje smatra prijetnjom ljudskim
djelatnostima. Ta navodna prijetnja govedima i ovcama koji pasu na javnim
zemljitima kriva je za veinu ubijenih ivotinja. Ovi su brojevi iz 1988., najnoviji koji su dostupni, a ured ih je opisao kao tipine za svoje djelovanje.
Crni medvjed
Ris
Kojot
Siva lisica
Crvena lisica
Planinski lav
Prerijski pas
Sivi vuk
275
1158
75.869
669
4057
192
124.292
53
U sijenju 2000. godine asopis Mother Jones (Majka Jones) objavio je

lanak koji je razotkrio masovni pokolj crnonogih prerijskih pasa. Autori
su pratili Gospodina Psa (Mr. Dog), strijelca (varminter) na ijem je
kamionu objeena ploa s rezultatom pokolja. Naginjui se kroz prozor
svog kamiona s pukom kalibra 0.22, Gospodin Pas djeluje s nesuzdranim ushitom dok gaa prerijske pse iz daljine - kad ima dobar dan, ubije
ih vie od 400. Zbog vladinih programa istrebljivanja i napora nebrojenih
ljudi kao to je Gospodin Pas, 99 posto prerijskih pasa nestalo je iz
stanita u kojima su ivjeli prije devetnaestog stoljea. Na golemim prostranstvima diljem Zapada prerijski psi samo to nisu potpuno nestali.8
164
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 165
Ameriki panjaci
Biolozi koji se bave divljim ivotinjama prerijske pse nazivaju potpornim kamenom vrste, kae mi Lynn. Metafora je uzeta iz arhitekture jer
potporni kamen na vrhu luka dri sve ostalo kamenje na mjestu. Izvadite
potporni kamen i cijeli e se luk sruiti. Kako se ubijaju prerijski psi, stotinama drugih ivotinja koje su utkane u ekosustav - jastrebovima,
mievima, kojotima, bizonima - takoer opada broj.
Rat stoara protiv divljih ivotinja i dalje ustrajno traje. Na primjer, sredinom 1990-ih stoari su bili kljuni u poticanju izborne inicijative
Kalifornije da se ukine zatita planinskih lavova.9 Stoari su se 1996.
obratili sudu u neuspjenom pokuaju zabrane da se vukovi vrate u
Nacionalni park Yellowstone.10
Program savezne vlade za ubijanje divljih ivotinja postoji uglavnom za
dobro stoara koji uzgajaju goveda i ovce. Sluba za divlje ivotinje ubija
veliki broj divljih ivotinja, ukljuujui i ptice, a sve na raun poreznih obveznika. Sluba za divlje ivotinje vodi evidenciju ubijenih ivotinja, no uglavnom ne objavljuje te brojke sve dok ne zastare. U oujku 2000. najnoviji
dostupni podaci (nepodijeljeni prema vrstama) su iz 1997. - kada je ta agencija potroila 14,6 milijuna dolara kako bi ubila vie od 90.000 grabeljivaca.11 Godine 1994. objavljeni su najnoviji podaci, koji su bili dostupni, iz
1988., godine koja je nazvana tipinim pokazateljem, odnosno tipinom
za djelovanje tog ureda (vidi tablicu na strani 164.)12
Nije zabiljeen broj ivotinja koje su stoari otrovali, ustrijelili ili uhvatili u zamke. Lynn kae da stoari nesumnjivo ubijaju daleko vie nego
vlada. Nadziranje divljih ivotinja glavni je razlog zbog kojeg stoari esto
nose vatreno oruje na svojem javnom zemljitu. Richard Lessner,
pomonik glavnog urednika u Arizona Republicu, saima to pitanje:
Iako se vole odijevati poput Gabbyja Hayesa, stoari su poslovni ljudi
i, poput svih poslovnih ljudi, ele to vei profit. Ako medvjedi ili [planinski] lavovi uzmu nekoliko grla stoke, to je ekonomski gubitak i on se najlake izbjegne tako to se grabeljivac ubije. Ali to su moji lavovi i medvjedi. Oni pripadaju javnosti jednako kao i zemlja. Protivim se masovnom
pokolju divljih ivotinja koje pripadaju javnosti zato da bi nekoliko desetaka stoara moglo odrati neekonomini ivotni stil koji je postao anakroizam prije 50 godina.13
KAKO SE POSTAJE AKTIVIST
Lynn je 1977. dovrio gradnju male kuice od cigle u jugozapadnom
Novom Meksiku. Novi dom njegove obitelji u podruju Gila National
165
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 166
Foresta (Nacionalne ume Gila) graniio je s javnim zemljitem koje je

Sluba za ume SAD-a koristila za ispau. Lynn je esto odlazio u etnju
sa svojim psom Mishkom na javno zemljite. Svaka je od tih etnji otkrila neku novu promjenu nastalu zbog stoke koja je tamo pasla. Nekoliko
je puta Lynn naiao na mrtvu stoku u potocima - naduta i u raspadajuem
stanju zagaivala je vodu nizvodno. Ponekad bi naao divlje ivotinje
nabodene ili zapetljane u bodljikavu icu. Tijela mrtvih ustrijeljenih kojota
visila su na ogradi gdje su ih stoari ostavili kako bi uplaili druge kojote
i drali ih na odstojanju.
Lynn je poeo sastavljati popis stvari koje je vidio, te razmiljati o drugim mjestima na Zapadu na kojima se vri intenzivna ispaa stoke. Poeo
je sagledavati iru situaciju. Istraivanjem je izraunao da stoarstvo na
otvorenom u SAD-u zahtijeva tri etvrt milijuna kilometara i jo toliko kilometara zemlje za putove po panjacima.14 Otkrio je da to uglavnom plaa
savezna vlada. Takoer je saznao da vlada SAD-a plaa stotine tisua
spremnika vode izgraenih na javnom zemljitu. Ti spremnici potiu preveliku ispau i, iako se govori da su oni korisni i za divlje ivotinje, jednako kao i za stoku, divlje ivotinje im zapravo ne prilaze esto. Kod spremnika je uglavnom stoka u okoliu u kojem je poharana vegetacija.15
Lynn je godinama putovao itavim Zapadom i sam je vidio stanje u
kojem je javno zemljite u svim zapadnim dravama. I to je dodao svojem
popisu. Jo nije znao to da radi s tim popisom ili s rezultatima svog istraivanja, ali doao je do nepobitnog zakljuka da ispaa domaih ivotinja
na zapadu SAD-a teti zemlji i unitava je.
U meuvremenu, inilo se da stoari s kojima je razgovarao sve to nije
bilo stoka i trava ne smatraju vrijednim, osim ako iz toga nisu mogli izvui neki profit.
Jednom je spomenuo svoju zabrinutost eni jednog stoara koja je izjavila: Vjerujem da je dobri Bog stavio travu ovdje kako bismo mi uzgajali ivotinje. Da stoka ne pase na toj javnoj zemlji, to biste s njom?
Lynn je odgovorio: Nita posebno, ostavio bih je divljim ivotinjama i
ostaloj prirodi.
Na to je ona primijetila: Ali, to ete s tolikim divljim ivotinjama?
Dva razliita pogleda na zemlju su se sudarila i Lynn je osjetio potrebu
iskazati ono u to je vjerovao. Trebao mi je nain, kae Lynn, da pokaem javnosti pravu situaciju i iru sliku.
Godine 1980. Lynn je s obitelji preselio u sredinju Arizonu gdje su
kupili jutro zemlje na jednom usjeku i izgradili malu kuu. Kao i u Novom
Meksiku, zemlja im je graniila s tisuama jutara savezne zemlje koja se
166
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 167
Ameriki panjaci
koristila za ispau. Lynn i njegova obitelj preselili su se 800 kilometara, ali

se i tu priroda unitavala stoarstvom kao i u Novom Meksiku.
Lynn je nastavio istraivati tetni utjecaj stoarstva na travnjacima te
biljeio sve vie i vie primjedbi. Razmiljajui o hrpi biljeki i literature,
konano je odluio stotine stranica proistiti u neto saeto i itko.
Nekoliko godina prouavanja ispae u obliku popisa saeo je u pripovjedni oblik. Rezultat je bio snaan spis od 48 stranica koji je nazvao
Oslobodite naa javna zemljita! (Free Our Public Lands!) Rad je bio ilustriran, zabavan i mogao se proitati u jednom dahu. to je najbolje, Lynn
je upravo bio naslijedio dovoljno novca da tiska 100.000 primjeraka.
Svoj je rad raspaao to je ire mogao. Poslao ga je medijima, politiarima i vladinim slubenicima, prijateljima i lanovima organizacija za
zatitu okolia i vegetarijancima diljem zemlje. Trokovi potarine iscrpili
su vei dio ostatka nasljedstva. Mjesecima je trajalo dok ih nije sve razaslao, ali i prije nego je zavrio, poela su mu stizati pisma. Ljudi su se
eljeli prikljuiti Lynnu u njegovim naporima kojima je htio dokrajiti
ispau na javnom zemljitu.
Lynn je uskoro postao dio pokreta za zabranu ispae na javnim
zemljitima. Brojne su ga skupine pozivale da dri govore u zapadnim
dravama kako bi se osvijestila potreba prestanka ispae. Zbog njega su
moni ljudi - veliki stoari i zastupnici u kongresu koji ih podravaju postali nervozni.
OPASAN PUT
Neki se stoari osjeaju tako ugroeni novonastalim promjenama da aludiraju na prijetnje nasiljem protiv onih koji za njih budu predstavljali opasnost. Idaho District Ranger (okruni uvar drave Idaho) Don Oman je
1990., potaknut pretjeranom ispaom, traio da se broj stoke u podruju
koje nadzire smanji za 10 posto. New York Times citirao je stoara Winslowa Whitleya: Oman e ili otii ili e mu se neto dogoditi. Ja i bilo koji od
stoara koji imaju dozvolu za ispau prerezat emo mu vrat ako ga sretnemo samog.16
Neki uvari, koji su pokuali primijeniti zakon na javna zemljita u
Idahu, nisu se osjeali ugodno posljednjih nekoliko godina. Godine 1995.
Ured za upravljanje zemljom u Idahu poeo je upuivati uvare da nikada
ne putuju sami te da esto komuniciraju putem radija.17 U Nevadi, pak,
Michelle Barret iz BLM-a kae: Postoje neka podruja u koja vie ne odlazimo.18
167
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 168
Lynn Jacobs istie kako ve neko vrijeme sumnja da njegovo prisustvo

sve vie ljuti i uznemiruje stoare. Dok su on i njegova obitelj jo ivjeli u
Novom Meksiku, netko je ubio njegova psa i ostavio oderano tijelo kraj
ceste u blizini njegove kue. U dvije razliite prilike u Arizoni primijetio je
da su razlabavljene matice nosaa kotaa na njegovu autu, zbog ega je
vozilo iznenada poelo skretati lijevo-desno. Oba puta Lynn je bio u automobilu s djecom.
Nakon to je objavio svoj rad, poeli su drugaiji napadi. Jedan je tjedan stigla poplava zahtjeva za materijalima - urednik jednih novina za stoare predloio je svojim itateljima da preplave Lynna zahtjevima za informacijama kako bi iscrpio njegove izvore.
Usprkos tome, Lynnov je rad privlaio pozornost. Zbog uspjeha njegova spisa, skupine za zatitu okolia poele su financirati njegov projekt.
Ukupna je svota iznosila manje od polovice plae uitelja u Arizoni, ali te
su svote, kao i privatne donacije koje su stalno stizale omoguile Lynnu
da mnogo svog vremena provodi bavei se problemima panjaka.
Iako je spis Oslobodite naa javna zemljita! razotkrio javnosti uinke ispae, on je samo zagrebao po povrini. Zato je Lynn poeo pisati knjigu koja je postupno prerasla u neku vrstu Rata i mira o ispai na javnim
zemljitima. Naravno, kao to Lynn kae: Kad se sagledaju dimenzije problema za stotine milijuna jutara unitene zemlje samo u SAD-u, ak je i
ovako velika knjiga mala.
CILJ PRIJE SVEGA

Poput mnogih ljudi u ruralnim podrujima i malim gradovima na zapadu, Lynn Jacobs ivi od svojeg rada. On
nekoliko dana kopa rupe za ograde, zatim dva tjedna lii
kue ili pomae prijatelju posaditi drvee. Izmeu raznih
poslova, radi na svom zemljitu i provodi vrijeme s prijateljima, obitelji i u prirodi. Meutim, njegov je najvaniji
poziv zatita okolia.
Lynn je 20 godina proveo skupljajui informacije i
piui o unitavanju panjaka na zapadu zbog intenzivnog stoarstva. Prvi se put obratio javnosti 1985., kada
je nakon smrti dalekog roaka naslijedio skromnu svotu.
Taj je novac bio sasvim neoekivan. Lynn je razgovarao sa svojom obitelji a oni
168
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 169
Ameriki panjaci
su se sloili da bi dobitak trebao iskoristiti da objavi svoj rad o okoliu.

Lynn je informacije koje je sakupio sastavio u debeli spis ije je tiskanje stajalo 15 centi po komadu. Ali umjesto da proda svoje izdanje, Lynn ga je poslao
svima koje je moglo zanimati. Ljudi su se zaista zainteresirali i Lynn je postao
poznat kao kljuni lik u pokretu za zatitu javnih zemljita.
Njegov je rad bio uinkovit, ali osjeao je potrebu za sustavnijim i dugotrajnijim oblikom za svoj rad na podruju zatite okolia. Odluio je napisati knjigu
te sam obaviti cijeli projekt - od istraivanja do ureivanja i prijeloma. Radio je
na malom, sporom osobnom raunalu koje je jedva uspijevalo podravati njegov izdavaki program.
Tri je godine Lynn - koji oboava boraviti na otvorenom - radio na svojoj knjizi osam do esnaest sati dnevno, est dana u tjednu. Toliko je vremena provodio nagnut nad kompjutorom da mu je jedan disk u kraljenici pritisnut te mu
uzrokuje bolove i trnue u lijevoj ruci. Konano je Waste of the West (Traenje
Zapada), knjiga od 600 stranica koju je Lynn sam objavio, bila zavrena. Dosad
je prodano 5000 primjeraka.
ISTINA O ISPAI
Jedna od najvanijih injenica koju je Lynn Jacobs razotkrio jest kako
malo ispaa pridonosi opskrbi zemlje govedinom. Nacionalno udruenje
stoara istie ispau kao djelotvoran nain da se proizvodnja hrane dovede do maksimuma: Samo kroz preivae [ivotinje s etiri eluca] koji
pasu moemo iskoristiti hranu s vie od 800 milijuna jutara panjaka i travnjaka u SAD-u.19
Ova tvrdnja istodobno je i tona i zavaravajua. Pitanje koje bi zapravo
trebalo postaviti je: Koliko govedine proizvodi ispaa? Lynn je kopao po
nebrojenim dokumentima kako bi otkrio odgovor na njega i 1986. konano pronaao vladino izvjee u kojem se kae da zemlja koju posjeduje
savezna vlada daje samo 2 posto hrane koju jede stoka u SAD-u.20 Pa
ipak, da bi se dobilo tih 2 posto, 70 posto zemlje na Zapadu izloeno je
unitavanju i iscrpljivanju.
Stoari su takoer u pravu kada se brane izjavama da je ratarstvo
razornije od ispae. Ispaa uzrokuje manju eroziju tla nego ratarstvo. Ali
zemlja koja se obrauje obnavlja se gnojivom, a ispaa se vri na zemlji s
mnogo manjim slojem povrinskog tla pa je tee pogoeno erozijom.
Takoer, ratarstvo daje mnogo vie hrane po jutru zemlje nego ispaa (na
primjer, samo jedno navodnjavano jutro zemlje godinje moe dati devet-
169
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 170
naest tona rajice).21 Dokle god se u SAD-u stoka uzgaja zbog prehrane,
bolje ju je hraniti hranom s farmi na istoku nego je pustiti da unitava
javno dobro na zapadu zemlje.
Godine 1991. pristojba za koritenje javnog zemljita za ispau u SADu iznosila je neto manje od 30 milijuna dolara.22 Razmislite o ovome: ono
to savezna vlada naplauje za koritenje 41 posto zemlje na zapadu radi
ispae nije dovoljno ni da se kupi jedan borbeni avion. Oni koji imaju koristi od ovog zlatnog rudnika malobrojni su elitni stoari koji stoku uzgajaju na panjacima. Istraivanje asopisa Fortune (Bogatstvo) otkriva da
28.700 dozvola za uzgoj domaih ivotinja u zemlji kontrolira samo 2,5
posto svih amerikih stoara, a polovicu dozvola posjeduje samo etvrtina postotka svih stoara.23 Stoari s dravnim dozvolama plaaju samo
etvrtinu cijene koju bi platili za najam privatne zemlje.24 Nije pretjerano
oznaiti tu malu skupinu elitistikom. Sve je to navelo Fortune da zakljui: Zato graani koji izvlae dobit iz koritenja javnog zemljita - i moda
ugroavanja prirodnih izvora - ne bi trebali barem plaali trinu vrijednost? Odgovor je: trebali bi.25
TRAENJE ZAPADA LYNNA JACOBSA
Malo je ljudi koji su tako rjeiti i ustri kada treba braniti budunost zapadnih panjaka nego to je to Lynn Jacobs. Izabrani ulomci iz njegove knjige
Waste of the West (Traenje Zapada) odzvanjaju njegovim glasom i vizijom:
Vi, ja i svi Amerikanci zajedniki smo vlasnici zemlje. Zajedno, kao
javnost posjedujemo gotovo polovicu zemlje u 11 zapadnih drava SADa To javno zemljite pokriva nevjerojatnu koliinu i raznolikost krajolika neke od najljepih i najosobitijih u svijetu, kao to su Grand Canyon,
Yellowstone park, Death Valley, glatke stijene u junom Utahu. Malo je
zemalja koje imaju toliko zemlje koja pripada svim ljudima Kao zajedniki vlasnici javne zemlje uglavnom se oslanjamo na razne vladine agencije
koje bi trebale provoditi nae elje za upotrebu i zatitu te zemlje. Ali one
nisu radile, ne rade, pa ak i odbijaju, raditi svoj posao. Ustvari, uz pomo
nae vlade mali odsjeak biznisa ustrajno manipulira i iskoritava javna
zemljita za osobni dobitak ve vie od 100 godina Naalost, najtetnija
upotreba u cijeloj povijesti takoer se i najtee i najmanje prepoznaje proizvodnja domaih ivotinja za hranu. Naizgled nekodljiv in uzgoja
domaih ivotinja prouzroio je vie tete za okoli nego bilo koje drugo
iskoritavanje zemlje, ne samo u zapadnom SAD-u, nego diljem svijeta.
Lynnove reenice zadiru u samo srce mita o stoarima, mita koji je
170
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 171
Ameriki panjaci
duboko ukorijenjen i u koji mnogi vjeruju. Udruenje stoara ve odavno

objavljuje izjave kao to su: Proizvodnja stoke u skladu je, a u mnogim
sluajevima i kljuna, za zdravo i dobro gospodarenje njime.26 Usjevi
koji se uzgajaju za proizvodnju stoke nisu odgovorni za znatnu eroziju.27
Stoari SAD-a bili su izvorni ekolozi i zatitnici okolia prije nego to je
to postalo moderno.28
Waste of the West suprotstavlja se tvrdnjama stoara o odgovornom
gospodarenju zemljom iscrpnim opisima utjecaja ispae domaih ivotinja na prirodu. Lynn pokazuje kako ograena domaa stoka istiskuje
divlje ivotinje. Posvetio je stranice opisu irenja neizvornih biljnih vrsta,
kao to je lana trava, na podruja ispae.29 I ispriao je prie iz osobnog
iskustva koje su otkrile bezobzirno nepotivanje koje su mnogi stoari
pokazali prema javnoj zemlji.
Od objavljivanja prvog izdanja knjige Vegan pokret za uklanjanje stoke
s javnih zemljita dobio je na snazi, Lynn Jacobs postao je jo ugledniji, a
njegova uloga vanija. Utjecajna knjiga Howarda Lymana iz 1998. Mad
Cowboy (Ludi kauboj) koristila je Waste of the West kao glavni izvor informacija o utjecaju ispae u zapadnim podrujima. Osim toga, pojavilo se
nekoliko utjecajnih akademskih radova koji su dali veu vjerodostojnost
razmiljanju koje je podravao Jacobs. U knjizi The Western Range
Revisited (Preispitani panjaci Zapada), koju je 1999. objavilo Sveuilite
Oklahoma, autorica Debra L. Donahue pie: Ekoloki utjecaj ispae na
Zapadu raireniji je od utjecaja svih drugih oblika ljudske aktivnosti, a
zaustavljanje ispae potencijalno je korisnije za bioraznolikost nego bilo
koja mjera koja bi se mogla primijeniti.30
Lynn Jacobs posvetio je vei dio svojih zrelih godina obrani javne zemlje
Zapada u korist njezinih vlasnika - amerikog naroda - a uz nepopustljivu
oporbu naao je i mnoge koji su ga sluali i s njime suosjeali. Pokazao je
ljudima kako da koriste injenine argumente i politike postupke da bi
potakli promjene. Meutim, mogue je podravati ouvanje zapadnih
podruja, vode te prirodne flore i faune i bez odlazaka na sastanke i pisanja pisama svom kongresmenu i to smanjenjem potranje za govedinom.
to e vie ljudi donijeti osobnu odluku o tome da iz svoje prehrane ukloni hranu koja nerazumno iscrpljuje prirodne izvore, sve e manje jutara
zapadne zemlje biti koriteno za proizvodnju stoke.
171
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 172
13.
POGLAVLJE
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 173
Buenje
Kad sam 1987. prvi put sreo vegetarijanca, rekao mi je da ne jede meso
ve etrnaest godina. Pogledao sam ga s uenjem kao da je cijelo
to vrijeme uspio zadravati dah. Danas znam da u prehrani koja
iskljuuje meso nema nita rigorozno ili udno. Ve vie od dvanaest
godina ivim sretno i zdravo s iskljuivo biljnom prehranom.
Buenje
Poput veine Amerikanaca odrastao sam jedui mnogo namirnica ivotinjskog porijekla. Ali odgojen sam da budem vegan. Dopustite mi da vam
objasnim. Moji su me roditelji poduili vrijednosti zdravlja te da se brinem
za svoje tijelo kako bih dugo i sretno ivio. Nauili su me da pokuam
ivjeti u skladu sa svojim okoliem. I nauili su me da nije u redu nauditi
bilo kojoj ivotinji, posebno ako to nije nuno. Ali u tinejderskim godinama poeo sam shvaati da hrana koju su moji roditelji jeli nije bila u skladu s vrijednostima kojima su me uili.
Kada mi je bilo sedamnaest godina, spomenuo sam majci jednog svog
prijatelja da razmiljam o tome da prestanem jesti meso. O, ne, rekla je
ga Neumann, koja se smatrala strunjakom za hranu jer je prije dvadeset godina studirala nutricionizam. Izriito je naglasila da je ljudima meso
definitivno potrebno za zdravlje. Bila je toliko nepopustljiva u svojim upozorenjima da sam joj povjerovao, zamiljajui vegetarijance kao bolesna,
izgladnjela stvorenja. Svejedno, iako sam i dalje jeo hamburgere, poeo
sam nositi platnene cipele jer sam znao da moje zdravlje ne ovisi o koi
koju nosim na sebi.
Na prvoj godini u koledu dogodile su mi se dvije stvari koje su me
konano uvjerile da prestanem jesti meso. Prva je bila slika na koju sam
zapravo sluajno naletio. ivio sam u domu, a deki u susjednoj sobi imali
su video i esto su posuivali filmove. Jedan dan navratio sam dok su gledali film u kojem se dio radnje odvijao u klaonici. Kad sam ja naiao, na
ekranu je bila scena u kojoj je umirue tele gledalo pravo u kameru. Imao
sam osjeaj da ta ivotinja, koja je krvarila do smrti dok je kamera snimala, gleda tono u mene. Otiao sam iz sobe duboko potresen.
173
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 174
Svejedno, te sam veeri pojeo hamburger i nastavio jesti meso jo

nekoliko mjeseci. Ali istodobno sam se osjeao sve nelagodnije i bio ak
pomalo ljut dok sam pokuavao pomiriti openito miljenje - da nam je
potrebno meso da bismo bili zdravi - sa slikom teleta u klaonici. Shvatio
sam da me svijet u kojem zdrava prehrana zahtijeva da muimo ivotinje
ne ini sretnim.
Nekoliko mjeseci kasnije dogodilo se jo neto, i opet je izvor bio popkultura. Bio sam veliki oboavatelj benda Boston i upravo sam kupio njihov trei album. itajui popratni materijal naao sam paragraf u kojem
je pisalo da su Tom Scholz i ostali lanovi grupe vegetarijanci te savjet
da se svi zainteresirani za informacije o vegetarijanstvu obrate Pokretu
za reformu domaih ivotinja (F.A.R.M. ili Farm Animal Reform
Movement.
Nisam to mogao vjerovati. Tom Scholz - vii od sto osamdeset i pun
energije na pozornici - bio je vegetarijanac? Moda je gospoa Neumann
ipak krivo shvatila neke stvari. Sjeam se da sam samo sjedio i buljio u
prazno otprilike pola sata pokuavajui srediti misli.
Ne mogu rei da me pomisao o mijenjanju naina prehrane oduevljavala. inilo mi se da u se morati pomuiti i kao da u se morati pridruiti nekom udnom klubu ili kultu. Nisam htio postati vegetarijanac - togod
to bilo. Sve to sam elio bilo je prestati jesti ivotinje! A to u onda
zapravo jesti, pitao sam se? Kristalku i tofu?
Bilo mi je gotovo dvadeset i moja su se osobna duhovna i filozofska
shvaanja jo oblikovala. Dok sam razmiljao o tome kako elim ivjeti
svoj ivot, shvatio sam da mi je jedan od prioriteta da poinim to manje
tete i patnje u svijetu. Shvatio sam da u, elim li initi manje tete u svijetu nego dosad, morati prestati jesti ivotinjsko meso. Znao sam da nikada ne bih mogao izravno nauditi ivotinji, pa kako bih onda mogao dopustiti da zbog mene bilo koja od njih nasmrt iskrvari? A to je ipak bilo upravo ono to sam radio - jer sam bio kulturoloki ogranien i jer nisam znao
kako se osloboditi navike.
Jedan lanak, objavljen 1995. u asopisu The Economist (Ekonomist),
savreno je to opisao: Malo je ljudi koji e sami drati koko u kutiji za
cipele cijelog njezinog zrelog ivota kako bi nesla jaja, ali svi e pojesti
lijepo upakirana svjea jaja s farme koja nesu kokoi u industrijskim
kokoinjcima.1
Poslao sam kratko pismo na adresu Pokreta za reformu domaih ivotinja traei vie informacija. Idueg mi je tjedna stigao njihov letak. U
njemu je pisalo da vegetarijanci mogu biti jednako zdravi kao i nevegeta-
174
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 175
Buenje
rijanci te da zaista nije tako teko prestati jesti meso. Letak me je podsjetio na to koliko je moje svakodnevne hrane zapravo vegetarijansko peciva, juhe od povra, zobene kae s voem i jo mnogo toga.
F.A.R.M. letak takoer je sadravao informacije o uvjetima u kojima
mnoge ivotinje koje se uzgajaju za hranu ive i umiru. Poeo sam spoznavati stvarnost iza svojih burgera i piletine koje sam redovito jeo.
Izraunao sam da bih jedui standardnu ameriku hranu u ivotu pojeo
oko 2000 piladi, sedam goveda i dvanaest svinja. Vjerojatno je da bi
svaka od tih ivotinja za ivota bila zatoena u nehumanim uvjetima na
industrijskim farmama, a naposljetku omamljena, zaklana i putena da
iskrvari do smrti. Odluio sam da ne elim sudjelovati u tom lancu dogaaja. Nisam elio bilo ime izazivati patnju ivotinja.
Idue to sam shvatio je da nee biti dovoljno da prestanem jesti samo
meso. Morat u se odrei i jaja i mlijenih proizvoda jer sve osim potpunog veganstva uzrokuje mnogo patnje. Da jedem samo jedno jaje svakog
drugog dana 70 godina, moje bi potrebe zahtijevale da se zakolje 30
kokoi, budui da koko obino snese manje od 500 jaja prije nego je
zakolju i zamijene mlaom ivotinjom. Te bi ivotinje bile stisnute u kavezima kako bi proizvele moja jaja punih 35 godina. Svako pojedino jaje
koje bih pojeo zahtijevalo bi da koko ivi u kavezu oko 30 sati.
Odluio sam da moji obroci budu vie vegetarijanski, iako sam i dalje
povremeno jeo meso, posebno ako sam bio na putu ili kod prijatelja na
veeri. Ubrzo sam shvatio da je moja dotadanja prehrana, koja se temeljila uglavnom na mesu, bila prilino dosadna. Kao nevegetarijanac proveo
sam ivot dan za danom jedui istu hranu - hamburgere, pilea prsa,
musake, jogurt, variva s mesom. Nisam jeo ta jela jer sam bio posebno
oduevljen njihovim okusom. Jeo sam ih jer sam na njima odrastao.
Kad sam otkrio bogatu raznolikost tjestenina, itarica, povra, mahunarki, umaka, jela od voa, oraastih plodova, zaina i drugih stvari u kojima sam mogao uivati kao vegan, bio sam na dobrom putu da potpuno
prestanem jesti namirnice ivotinjskog porijekla. Naao sam nekoliko
dobrih duana s prirodnom hranom koji su imali bogati izbor, odline
lokalne pekarne i razne gotove vegetarijanske obroke - blagoslov za studenta s puno obaveza.
S vremenom mi ak ni povremeni komadi piletine ili ribe nisu vie prijali. Nauio sam uzimati hranu sa sobom na put te pronaao restorane
koji su nudili dobar izbor salata i drugih vegetarijanskih jela. Kupio sam
hrpu vegetarijanskih kuharica i stalno pronalazio nova jela koja su mi se
sviala. Postupak mijenjanja prehrane postao je uzbudljiv - i posve supro-
175
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 176
tan onome to sam oekivao. Umjesto da mi veganstvo ogranii izbor

hrane, moji su obroci postali ukusniji i raznolikiji nego ikada prije.
Moda bih, da sam se usredotoio na ono od ega odustajem, imao
osjeaj da sam gladan i prikraen. Umjesto toga sam se koncentrirao na
proirivanje, a ne na smanjenje, svoje prehrane - i uivao u pronalaenju
novih poslastica, umjesto da alim nad onime to gubim. Da se postane
vegetarijanac ne treba snage nego volje da se kua nova hrana.
Kako mi je prehrana postajala sve vie vegetarijanska, odluio sam da
sam spreman na posljednji korak: prekidanje navike da pijem mlijeko i
jedem jaja. Izbacivanje jaja iz prehrane bilo je za mene lako. Ali mlijeni
proizvodi - je li ivot vrijedan ivljenja bez sira na pizzi?
U to sam vrijeme uselio u novu kuu i odluio imati i novu, potpuno
vegansku kuhinju: neu u kuu nikada unijeti nikakvu hranu koja nije
veganska. Meutim, dopustio sam si da u gradu pojedem koji komad
pizze. Znao sam da vie nikad neu otii u klasinu pizzeriju nakon to
sam smislio svoj vlastiti recept sa sirom od indijskog oraia. Jedan
moj prijatelj koji nije vegetarijanac nazvao ju je pizza koja zvui kao da
e biti odvratna, ali je ak bolja od pizze sa sirom. Tako sam postao
iskljuivi vegan.
Prole su dvije godine otkako sam shvatio da elim promijeniti svoju
prehranu. A isprva je bilo teko - jer sam se trebao odrei podosta hrane
koju sam volio. Da bih postao vegan, morao sam rei: nema vie sladoleda, nema palainki, pudinga i pizza sa sirom. Ali tada su se poeli pojavljivati veganski proizvodi, pa i deserti poput sladoleda s vaflom, pudinzi,
kolai, utipci. Poele su se pojavljivati veganske kuharice i naao sam
veganske recepte za svu svoju omiljenu hranu. Muffini, palainke, torte i
pite - sve se to moe napraviti na potpuno veganski nain.
Danas, kada sve vie ljudi prelazi na vegetarijansku ili vegansku prehranu, deseci kompanija poinju proizvoditi ukusnu i hranjivu vegansku
hranu. To vie nije neistraeno podruje, a svaki novi vegan pomae da se
trite prirodne hrane proiri zbog ega se svima drugima lake odluiti
da i oni pou tim putem.
Iako sam postao vegan iz primarno etikih razloga, otkrio sam i brojne
neoekivane pozitivne uinke te promjene.
Na prvoj sam godini studija dobio vie od deset kilograma. Ali kad sam
postao vegan, suvina je teina sama otila i danas sam teak tono onoliko koliko i kad sam zavrio srednju kolu. Sad sam takoer openito
zdraviji. Prije sam esto bio prehlaen. Danas imam prehladu rjee od
176
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 177
Buenje
jednom godinje i obino je mnogo blaa nego prije. Takoer sam dva
puta godinje imao strane napadaje peludne groznice. To se uvelike
poboljalo otkako sam prestao uzimati mlijene proizvode. (Znanstvenici
jo nisu do kraja prouili vezu izmeu veganstva i prehlada, ali gotovo svi
vegani s kojima sam razgovarao kau mi da su im prehlade i alergije rjee
i blae otkako ne jedu meso, jaja i mlijene proizvode.) Godinu dana
nakon to sam postao vegan testirao sam svoj kolesterol i bio je 128.
Moja zabrinutost da u jednog dana dobiti sranu bolest znatno se smanjila. Takoer se manje brinem da u se razboljeti od raka ili neke druge
bolesti. Sam nedostatak zabrinutosti snai me i krijepi.
Terry Shintani, koji je sastavio vegansku prehranu za mravljenje opisanu u treem poglavlju ove knjige, imao je 26 godina kad je preao na
vegansku prehranu. Iako sam o profesionalnom radu dr. Shintanija ve
govorio, sada bih volio rei neto vie o njegovoj osobnoj transformaciji.
I dalje vjerujem da je to postavilo temelje za intelektualno i duhovno
buenje, kae on.
Dok nije promijenio svoju prehranu, Shintani je imao osrednje ocjene.
Na prvoj se godini studija prava poalio prijatelju kako nema dovoljno
energije i motivacije za kolovanje.
Naravno da ti loe ide, odgovorio mu je prijatelj. Pogledaj to jede.
Pogledaj sve to meso, mlijeko, jaja i brzu hranu koju jede. Kako bi uope
mogao potpuno iskoristiti svoje sposobnosti?
Shintani je sluao kako njegov prijatelj govori o vanosti prehrane. Iako
je bio vrlo skeptian, odluio je probati vegansku prehranu:
Promjena koju sam doivio bila je zapanjujua, a zbila se gotovo preko
noi. Imao sam vie energije nego ikada u ivotu, poeo sam kristalno
jasno misliti, ocjene su mi se popravile i poeo sam objavljivati radove u
strunoj publikaciji. Takoer sam (bez pokuavanja) izgubio gotovo 20
kilograma u etiri mjeseca te se osjeao bolje nego ikada prije.
Nakon to je zavrio pravo, Shintani je shvatio da je prehrana tako
vana da eli postati lijenik. Na medicinskom fakultetu proglaen je izvrsnim studentom ve prve godine, a prosjek ocjena odrao je na 4,0.
Nisam mogao vjerovati kako se sve promijenilo, kae Shintani.
Nakon to sam postao vegan, inilo mi se kao da sam prvih 26 godina
ivio u magli. Prvi put u ivotu u sebi sam pronaao sposobnosti za koje
nisam ni znao da ih posjedujem.
Je li razumno pretpostaviti da ljudski mozak - daleko najsloeniji
bioloki organ na Zemlji - funkcionira identino bez obzira na hranu koju
dobiva? Je li logino da prehrana koja se sastoji od govedine, piletine i sla-
177
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 178
doleda proizvede iste misli i emocije kao prehrana koja sadri voe, povre i cjelovite itarice?
Neki ljudi vegetarijance smatraju slabiima ili udacima. Sloit u se da
je mogue pronai udne vegetarijance, jednako lako kao i nai udne
ljude ija prehrana nije vegetarijanska. Ali ono to mnogi dre slabou,
zapravo je poetna toka novog naina gledanja na svijet. U jezgri vegetarijanske filozofije je briga za osobno zdravlje, za okoli, za glad u svijetu te za ivotinje. A to ovisi o onome to veteran aktivist za prava ivotinja Henry Spira naziva ne-nasilni stol za blagovanje.
asopis The Economist pie: Za veinu je ljudi dovoljno da vide ivotinju koja trpi da osjete suosjeanje. Kad se to dogodi, to nije pogreka: to
je instinkt ovjeanstva za moralno rezoniranje na djelu, instinkt koji
bismo trebali njegovati umjesto da mu se rugamo.2
Lista poznatih vegetarijanaca u povijesti zapravo je popis velikih mislilaca i najnjenijih dua koje je dala civilizacija: Leonardo Da Vinci, George
Bernard Shaw, Isaac Bashevis Singer, Mahatma Gandhi, Lav Tolstoj i jo
mnogi drugi. Mnoge od najboljih i najgenijalnijih ljudi ta je prehrana privlaila tijekom 2000 godina, ak kada je drutvo glasno odbacivalo vegetarijanstvo kao opasno ili udno.
Danas vegetarijanci nisu samo uvaene osobe. Ljudi svih dobi i svih
vrsta postaju vegetarijanci i vegani. Moda zato to su danas bolje obavijeteni o zdravlju nego ikada prije. Ili moda zato to polako uimo vrednovati suut.
Tipina amerika prehrana zaratila nas je sa ivotinjama, okoliem pa
ak i naim vlastitim tijelima. Koji god da je razlog pojedinca da postane
vegan, to je u svojoj biti in milosra, a milosre moe postati in duboke transformacije. Ako si ono to jede, mijenjanje prehrane znaajno
mijenja ono to si ti. Nakon to postanu vegani, mnogi ljudi otkriju da im
se zdravlje poboljalo u sljedeim mjesecima i godinama. Moda bolje
zdravlje postavlja uvjete za duhovno buenje koje esto slijedi. To buenje moe trajati godinama, ali naposljetku je vjerojatno da ete otkriti da
ste drugo bie od onoga koje ste bili prije nego ste promijenili svoju prehranu. Uvjeren sam da je buenje dostupno svakome.
Malo je izbora koji su tako vani kao izbor onoga to jedemo, pa ipak
mnogi ljudi i dalje ne povezuju ono to jedu i ono u to vjeruju. Netko
moe postati uitelj ili socijalni radnik kako bi promijenio svijet nabolje, a
da pritom ne razmilja o tome da to to jede ivotinjsku hranu tri puta
dnevno djeluje upravo suprotno. Drugi ljudi planiraju svoj fitness pro-
178
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 179
Buenje
gram, a da prije toga ne donesu odluku da u svoj sustav ne unose kolesterol u hrani, zasiene masti i ivotinjske bjelanevine.
Neko su uglavnom veliki povijesni mislioci razmatrali posljedice svoje
prehrane. Danas gotovo svi imamo podlogu za razmatranje svojih izbora
hrane. Vrijeme buenja je stiglo.
179
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 180
etiri nove skupine namirnica

Tekst koji slijedi preuzet je, uz doputenje, iz teksta Vegetarian Starter
Kit (Pribor za vegetarijance poetnike), rad Odbora lijenika za odgovornu medicinu (Physicians Committee for Responsible Medicine ili
PCRM).
Mnogi od nas odrasli su uz etiri osnovne skupine namirnica amerikog
ministarstva poljoprivrede koje su se pojavile 1956. godine. U meuvremenu smo proirili znanje o vanosti vlakana, opasnostima kolesterola i
masti te snanih svojstava za prevenciju bolesti mnogih nutrienata koji se
nalaze iskljuivo u biljnoj hrani. Takoer smo otkrili da biljno carstvo
prua odlian izvor hranjivih tvari koje su nekad bile povezivane samo s
mesom i mlijenim proizvodima - proteina i kalcija.
Ministarstvo poljoprivrede SAD-a revidiralo je svoje preporuke tzv. piramidom zdrave prehrane, planom grupiranja namirnica koji preporuuje
smanjene koliine ivotinjskih namirnica i biljnih masti. PCRM je otkrio da
redovito uzimanje takve hrane - ak i u manjim koliinama - predstavlja
ozbiljan, nepotreban rizik za zdravlje te je 1991. sastavio etiri nove skupine namirnica. Taj plan bez kolesterola i s malo masnoa zadovoljava sve
dnevne potrebe prosjene odrasle osobe za hranjivim tvarima, ukljuujui dovoljne koliine vlakna.
Glavni ubojica Amerikanaca - bolesti srca, rak i modani udar - znatno
se rjee javljaju meu ljudima ija je prehrana primarno biljna. Problem
tjelesne teine - imbenik koji pridonosi zdravstvenim problemima - takoer se moe kontrolirati slijedei te preporuke.
Iskuajte i sami etiri nove skupine namirnica i otkrijte zdraviji nain
ivota!
ZA INFORMACIJE O PRIMJERKU VEGETERIAN STARTER KITA (OPREME ZA VEGETARIJANCE POETNIKE), informativne broure o razlozima i nainima prihvaanja vegetarijanske ili veganske prehrane, piite na adresu:
Physicians Committee for Responsible Medicine; 5100 Wisconsin Ave. N.W.;
Suite 404; Washington, D.C. 20016
180
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 181
Povre
3 ili vie porcija dnevno
Povre je puno hranjivih tvari - vitamina C, beta karotena, riboflavina,

eljeza, kalcija, vlakana i drugih. Tamno zeleno lisnato povre kao to
su brokula, blitva, kelj, lie repe i goruice, cikorija i kineski kupus
posebno su dobri izvori tih nutrienata. Tamno uto i naranasto povre kao to su mrkve, zimska tikva, slatki krumpir te bundeva daju
dodatni beta karoten. Ukljuite obilne porcije raznog povra u svoju
prehranu. Veliina jedne porcije: 1 alica sirovog povra, 1/2 alice
kuhanog povra.
Cjelovite itarice
Ova skupina ukljuuje kruh, riu, tjesteninu, tople ili hladne pahuljice od
itarica, kukuruz, proso, jeam, bulgur, heljdu i tortilje. Neka vam u sreditu svakog obroka bude jedno jelo koje obiluje itaricama - itarice su
bogate vlaknima i drugim sloenim ugljikohidratima, kao i bjelanevinama, vitaminima B skupine te cinkom. Veliina jedne porcije: 1/2 alice
vruih pahuljica, 30 g suhih itnih pahuljica, 1 krika kruha.
Voe
Voe je bogato vlaknima, vitaminom C i beta karotenom. Svakako u svoj

obrok svakodnevno ukljuite barem jednu porciju voa koje sadri mnogo
vitamina C - citrusno voe, dinje i jagode dobar su izbor. Radije jedite cjelovito voe nego vone sokove koji ne sadre mnogo vlakana. Koliina jedne
porcije: 1 srednje velika voka, 1/2 alice kuhanog voa, 1,2 dcl soka.
Mahunarke
Mahunarke su samo drugo ime za grah, graak i leu - dobre izvore vlakna,
bjelanevina, eljeza, kalcija, cinka i vitamina B skupine. Ova skupina takoer ukljuuje slanutak, peeni ili preni grah, sojino mlijeko, tempeh i biljne bjelanevine vidljive teksture (TVP). Veliina jedne porcije: 1/2 alice
kuhanog graha, 120 g tofua ili tempeha, 2,4 dcl sojinog mlijeka.
181
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 182
VITAMIN B12
Stvaran, ali jednostavan problem
(Skraeni izvadak iz Fact Sheet - letka o injenicama koji je sastavio Odbor
lijenika za odgovornu medicinu)
Postoji jedan vitamin nazvan B12 koji predstavlja stvarni nutricionistiki problem iako je on lako rjeiv. B12 je vaan za odravanje zdrave krvi i zdravih ivaca. Taj vitamin ne proizvode ni biljke ni ivotinje, nego bakterije i drugi jednostanini organizmi. Tijelu je potrebno samo oko 1g dnevno.* Budui da tijelo
moe pohraniti taj vitamin, nije neophodno imati dnevni izvor vitamina B12, ali
trebali biste ga uzimati barem svakih nekoliko dana.
Tradicionalno postoje vegetarijanski izvori vitamina B12. Neki dokazi ukazuju
da bakterije u zemlji mogu u korijenje bilja unijeti tragove B12, a azijska hrana
kao to su miso i tempeh krcata je tim vitaminom zahvaljujui bakterijama koje
se koriste za njihovu proizvodnju. Ali poveana higijena, oprezno pranje i
moderno procesuiranje unitava bakteriju koja proizvodi B12. Spirulina, koja se
esto prodaje u trgovinama zdrave hrane, nije dovoljan izvor pravog vitamina
B12.
Neka pakirana hrana, posebno itne pahuljice, obogaene su vitaminom B12,
to lako moete proitati na ambalai. Gotovo svi uobiajeni multivitaminski
dodaci, od Flinstones, One-A-Day do Stress Tabs takoer sadre vitamin B12.
U trgovinama zdrave hrane mogu se kupiti vegetarijanski dodaci vitamina B12,
obino iz alga. Potraite na pakiranju rijei kobalamin (cobalamin) i cianokobalamin (cyanocobalamin), to su kemijski nazivi za vitamin B12.
Pomanjkanje tog vitamina prilino je rijetko i svakako ne biste trebali poeti uzimati namirnice ivotinjskog porijekla da biste dobili B12. Ali trebate ukljuiti
neki izvor vitamina B12 u svoju prehranu. Pomanjkanje se obino manifestira
kao anemija i neuroloki problemi, kao to su slabost, trnci u rukama i nogama
te upaljeni ili bolan jezik. Neki ljudi imaju poremeaje u probavnom traktu.
Simptomi mogu biti vrlo blagi. Bitno je potraiti lijeniku provjeru jer problemi
s apsorpcijom vitamina B12 - to je problem probavnog trakta a ne koliinskog
unosa tog vitamina u vaoj prehrani - mnogo su ei nego nedostatak tog vitamina u hrani.
* Herbert V. Vitamin B12: plant sources, requirements, and assay. American
Journal of Clinical Nutrition 48 (1998.): 852-8
182
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 183
Izvori
VEGAN.COM
Vegan.com ustanovio je Erik Marcus kako bi promovirao veganstvo. Na adresi
http://www.vegan.com mogu se nai najnovije vijesti, izvori i recepti. Kako biste
saznali vie o radu vegan.coma, poaljite im kratku poruku ili poruku bez sadraja sa
svoje e-mail adrese na: info@vegan.com
elite li poslati duu poruku Eriku Marcusu, molimo vas da je uputite na adresu:
correspondence@vegan.com
ili mu piite na adresu:
Vegan.com
P.O. Box 432
Albion, CA 95410
Molimo da priloite omotnicu s povratnom adresom i plaenom potarinom ako elite odgovor.
FARM SANCTUARY
Za obavijesti o posjetima, pridruivanju, volonterskom radu ili seminarima i dogaanjima na Farm Sanctuaryju nazovite (607) 583-2225 (New York); (916) 865-4617
(Kalifornija) ili piite na adresu:
Farm Sanctuary - East
P.O. Box 150
Watkins Glen, NY 14891
Farm Sanctuary - West

P.O. Box 1065
Orland, CA 95963
REZIDENCIJALNI SKUPOVI OTVORITE SVOJE SRCE

(OPENING YOUR HEART)
Svake godine Institut za istraivanje preventivne medicine (Preventive Medicine
Research Institute) organizira rezidencijalne skupove koje vode profesionalni zdravstveni radnici koji su suraivali s dr. Deanom Ornishem na radu lijeenja bolesti srca.
Za vie informacija o tim dogaanjima, koji se trenutno odravaju u Oaklandu, u
Kaliforniji, piite na adresu:
PMRI Residential Retreats
900 Bridgeway, Suite One
Sausalito, CA 94965
183
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 184
Preporuena literatura
Prehrana
Virginia Messina, M.P.H., R.D. and Mark Messina, Ph.D. The Vegetarian Way. Crown
Trade Paperbacks, 1996.
Mark Messina, Ph.D. and Virginia Messina, M.P.H., R.D. The Dietitian's Guide to
Vegetarian Diets. Aspen Publishers, 1996.
Suzanne Havala, M.S., R.D., F.A.D.A. The Vegetarian Food Guide and Nutrition
Counter, Berkley Books, 1997.
Bolesti srca
Dean Ornish M.D. Dr. Dean Ornish's Program for Reversing Heart Disease: The Only
System Scientifically Proven to Reverse Heart Disease without Drugs or Surgery.
Ballantine Books, 1990., 1996.
Gubitak tjelesne teine

Terry Shintani, M.D., J.D., M.P.H. Eat More, Weigh Less Diet. Halpax Publishing,
1993. (P.O. Box 2677, Kamuela, Hawaii 96743-2677)
Terry Shintani, M.D., J.D., M.P.H. Eat More, Weigh Less Cookbook. Halpax
Publishing, 1995.
Dean Ornish M.D. Eat More, Weigh Less: Dr. Dean Ornish's Life Choice Program for
Losing Weight Safely While Eating Abundantly. HarperCollins, 1993.
Populacija/glad
Joel E. Cohen. How Many People Can the Earth Support? W.W. Norton and Company,
1995.
David Pimentel, ed. World Soil Erosion and Conservation. Cambridge University Press,
1993.
Panjaci
Lynn Jacobs. Waste of the West. Lynn Jacobs, 1991. (P.O. Box 5784, Tucson, AZ
85703)
Etinost
George Eisman, R.D. with Anne Green, Ph.D. and Matat Ball, M.S. The Most Noble
Diet. Diet Ethics, 1994. (3835 Route 414, Burdett, Ny 14818)
184
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 185
Biljeke
PRVI DIO: PREMA VAEM ZDRAVLJU
------------------------------------------------------------------------Prvo poglavlje:
SRCE I DALJE KUCA
------------------------------------------------------------------------1. Roger R. Williams, Diet, Genes, Early Heart
Attacks, and High Blood Pressure, u Nutrition
in the '90s: Current Controversies and
Analysis, ed. Frank N. Kotsonis i Maureen A.
Mackey (New York: Marcel Dekker, Inc.,
1994.), 25-44.
2. Isto
3. Hans Diehl, Reversing Coronary Heart disea
se u Western Diseases: Their Dietary
Prevention and Reveribility, ed. N. J. Temple i
D. P. Burkitt (Totowa, N.J.: Humana Press,
1994.), 237-316.
4. Isto
5. Jay N. Cohn i William B. Kannel,
Cardiovascular Medicine u Preventative
Cardiology, ed. James T. Willerson i Jay N. Cohn
(New York: Churchill Livingstone, Inc., 1995.),
1809-1827.
6. Diehl, Reversing Coronary Heart Disease.
7. Peter Sleight, Cardiovascular Risk Factors and
the Effects of Intervention, American Heart
Journal 121, no. 3 (1991): 990-995.
8. Hans U. Kloer, Diet and Coronary Heart
Disease, Archives of Internal medicine 65
(1989.): S13-S21.
10.Doralie L. Segal, The Rationale for Controlling
Dietary Lipids in the Prevention of Coronary
Heart Disease, Bulletin of PAHO 24, no. 2
(1990.): 197-209.
11. John C. LaRosa, AHA Medical/Scientific
Statement Special Report: The Cholesterol
Facts: A summary of the Evidence Relating
Dietary Fats, Serum Cholesterol, and Coronary
Heart Disease, Circulation 81, br. 5 (1990.):
1721-1733.
12. Cohn i Kannel, Cardiovascular Medicine.
13. Scott m. Grundy, Cholesterol, u
Cardiovascular Medicine, ed. James T.
Willerson i Jay N. Cohn (New York: Churchill
Livingstone, Inc., 1995.), 1846-1865.
15. H. Kesteloot, Dietary Fat and Health: The
Epidemiological Evidence, Acta Cardiologica
44, no. 6 (1989.): 446-448.
16. Kesteloot, Dietary Fat.
18. Dean Ornish, Dr. Dean Ornish's Program for
Reversing Heart Disease (New York: Ivy Books,

1990., 1996.), 260.
19. Department of Health and Human Services;
Department of Agriculture, The Relationship
Between Dietary Cholesterol and Blood
Cholesterol and Human Health and Nutrition, a
report to the Congress pursuant to the Food
Security Act of 1985 P.L. 99-198, Subtitle B,
Section 1453. (Washington, D.C., 1987.).
20. Isto
21. Herman A. Tyroler, Nutrition and Coronary
Heart Disease Epidmiology u Nutrition and
Biotechnology in Heart Disease and Cancer,
ed. John B. Longenecker, David Kritchevsky i
Marc K. Drezner (New York: Plenum Press,
1995.), 7-19; H. Kesteloot, Nutrition and
Health: The Conclusions of the B.I.R.N.H.
Study, Acta Cardiologica 44, no. 2 (1989.):
183-194; Segal, Controlling Dietary Lipids;
Sleight, Cadiovascular Risk Factors.
Cholesterol.
23. Isto
24. Alberto Scherio i Walter Willett, New
Directions in Dietary Studies of Coronary Heart
Disease, Journal of Nutrition (1995.) 125:
647S-655S;Walter Willett i Frank M. Sacks,
Chewing the Fat, New England Journal of
Medicine 423: 121-123.
Cholesterol
26. Kesteloot, Dietary Fat.
27. W.F. Enos, R.H. Holmes i J. Beyer, Coronary
Disease Among United States Soldiers Killed in
Action in Korea, Journal of the American
Medical Association 152 (1953.); 1090-1993.
28. J. Judson McNamara et al., Coronary Artery
Disease in Combat Casualties in Vietnam,
Journal of the American Medical Association
216, br. 7 (1971.): 1185-1187.
29. Elizabeth J. Lipp, Donna Deane i Nancy
Trimble, Cardiovascular Disease Risks in
Adolescent Males, Applied Nursing Research
9, br. 3 (kolovoz, 1996.): 102-107.
30. Scott M. Grundy, Lipids and Cardiovascular
Disease, Evaluation of Publicly Available
Scientific Evidence Regarding Certain NutrientDisease Relationships. Center for Food Safety
and Applied Nutrition; Food and Drug
Administration; Department of Health and
Human Sercices Under FDA Contract No. 22388-2124; Task Order #9. Washington, D.C.
31.Dean Ornish et al., Intensive Lifestyle Changes
185
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 186
for Reversal of Cornary Heart Disease" JAMA,

280, br. 23 (1998.): 2001-2007. Takoer Dean
Ornish (pismo), Circulation, 100, br. 9 (1999.):
1013-1014.
32. Isto
------------------------------------------------------------------------Drugo poglavlje:
SMANJENJE RIZIKA ZA OBOLJENJE OD RAKA
------------------------------------------------------------------------1. R. Doll i R. Peto, The Causes of Cancer:
Quantitative Estimates of Avoidable Risks of
Cancer in the United States Today, Journal of
the National Cancer Institute 66 (1981.): 11911208.
2. Walter C. Willett, Who is Susceptible to
Cancers of the Breast, Colon, and Prostate?
Annals of the New York Academy of Sciences
768 (30. rujna, 1995.): 1-11.
3. Doll i Peto, Causes of Cancer.
4. Walter C. Willet, Diet and Health: What Should
We Eat? Science 264 (22. travnja, 1994.):
532-537.
5. Willett, Who is Susceptible?
6. Kurt Kleiner, Vitamin Pill Fails to Fend Off
Cancer, New Scientist, no. 2014 (27. sijenj,
1996.): 4.
7. Isto.
8. Cheryl L. Rock et al., Update on the Biological
Characteristics of theAntioxidant
Micronutrients: Vitamin C, Vitamin E, and the
Carotenoids, Journal of the American Dietetic
Association 96 (lipanj 1996.): 693-702.
9. Isto
10. Peter C.H. Hollman i Martijn B. Katan, Health
Effects and Bioavailability of Dietary
Flavonols, Free Radical Research, 31 (1999.):
S75-S80.
11. Johanna W. Lampe, Health Effects of
Vegetables and Fruit: Assessing Mechanisms
of Action in Human Experimental Studies,
American Journal of Clinical Nutrition, 70
(1999 suppl): 475S-490S.
12. Isto
13. Mark Messina i Virginia Messina, The
Dietitians Guide to Vegetarian Diets (Port
Townshend, Wash.: Aspen Publishers, 1996.),
39.
14. R.L. Phillips i D.A. Snowdon, Association of
Meat and Coffee Use with Cancers of the Large
Bowel, Breast, and Prostate Among SeventhDay Adventists: Preliminary Results, Cancer
Research 43 (1983.): 2403S- 2408S.
15. Isto
16. M. Lipkin et al., Seventh-Day Adventist
Vegetarians have a Quiescent Proliferative
Activity in Colonic Mucosa, Cancer Letter 26
(1985.): 139-144.
186
17. B.S. Reddy i E. L. Wynder, Large-Bowel

Carcinogenesis: Fecal Constituents of
Populations with Diverse Incidence Rates of
Colon Cancer, Jorunal of the National Cancer
Institute 50 (1973.): 1437-1442; J.T. Korpela,
Fecal Free and Conjugated Bile Acids and
Neutral Sterols in Vegetarians, Omnivores, and
Patients with Colorectal Cancer, Scandinavian
Journal of Gastroenterology 23 (1988.): 277283; A. van Faassen, Bile Acids, Neutral
Steroids, and Bacteria in Feces as Affected by
a Mixed, a Lacto-ovovegetarian, and a Vegan
Diet, American Journal of Clinical Nutrition 46
(1987.): 962-967.
18. J.R. Thornton, High Colonic pH Promotes
Colorectal Cancer, Lancet, no. 8229 (1981.):
1081-1082.
19. G.J. Davies. Bowel Function Measurements of
Individuals with Different Eating Patterns, Gut,
27 (1986.): 164-169.
20. G.A. Glober. Bowel Transit Times and Stool
Weight in Populations with Different Colon
Cancer Risks, Lancet (1977.): 110-111.
21. American Cancer Society. Cancer Facts and
Figures (1984.).
22. Antonio Trichopoulou, Consumption of Folive
Oil and Specific Food Groups in Relation to
Breast Cancer Risk in Greece, Journal of
National Cancer Institute 87 (1995.): 110-116.
23. A. Ronco et al., Meat, Fat and Risk of Breast
Cancer: A Case-Control Study from Uruguay,
International Journal of Cancer 65 (26. sijenja,
1996.): 328-331.
24. Patricia M. Madigan et al., Premenopausal
Breast Cancer Risk and Intake of Vegetables,
Fruits, and Related Nutrients, Journal of the
National Cancer Institute 88 (1996.): 340-348.
25. Isto
26. Jennifer H. Cohen, Alan R. Kristal i Janet L.
Stanford, Fruit and Vegetable Intakes and
Prostate Cancer Risk, Journal of the National
Cancer Institute, 92, no. 1 (2000.): 61-68.
27. Keiji Wakabayashi, Food-Derived Mutagens
Produced by Frying Beef, Pork and a Soy-Based
Food, Food Chemical Toxicology 33 (1995.):
821-828.
29. Isto
30. B. Stavirc, Evaluation of Hamburgers and Hot
Dogs for the Presence of Mutagens, Food
Chemical Toxicology 33 (1995.): 815-820.
31. M. Thorogood et al., Risk of Death from
Cancer and Ischaemic Heart Disease in Meat
and Non-Meat Eaters, British Medical Journal
308 (1994.): 1667-1671.
32. L. J. Kinlen et al., A Proportionate Study of
Cancer Mortality Among Members of a
Vegetarian Society, British Journal of Cancer
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 187
48 (1983.): 355-361.
33. J. Chang-Claude i R. Frentzel-Beyme, Dietary
Lifestyle Determinants of Mortality Among
German Vegetarians, International Journal of
Epidemiology 22 (1993.): 228-236.
34. T. Hirayama, Mortality in Japanese with LifeStyles Similar to Seventh-Day Adventists:
Strategy for Risk Reduction by Life-Style
Modification, National Cancer Institute
Monograph 69 (1985.): 143-153.
35. H. Halling i J. Carstensen, Cancer Incidence
Among a Group of Swedish Vegetarians,
Cancer Detection and Prevention 7 (1984.):
abstract.
36. Marion Nestle et al., Guidelines on Diet,
Nutrition, and Cancer Prevention: Reducing the
Risk of Cancer with Healthy Food Choices and
Physical Activity. CA-A Cancer Journal for
Clinicians 46, br. 6 (studeni/prosinac 1996.):
325-341.
37. Isto
38. Osobna komunikacija, 19. studenoga 1996.
------------------------------------------------------------------------TREE POGLAVLJE:
JEDITE DOBRO DA BISTE SMRAVILI
------------------------------------------------------------------------1. Robert J. Kuczmarski et al., Increasing
Prevalence of Overweight Among U.S. Adults,
Journal of the American Medical Association
272, br. 3 (20. srpnja 1994.): 205-211.
2. Gary Taubes, As Obesity Rates Rise, Experts
Struggle to Explain Why, Science, 280 (29.
svibnja 1998.): 1367-1368.
3. Kuczmarski et al. Increasing Prevalence of
Overweight
4. a. White et al., Health Survey for England 1991
(London: Her Majestys Stationary Office,
1993.).
5. F. Xavier Pi-Sunyer, Health Implications of
Obesity, American Journal of Clinical Nutrition
53, br. 6 (lipanj 1991.) p. 1595S-1603S; F.
Xavier Pi-Sunyer, Medical Hazards of
Obesity, Annals of Internal Medicine 119, br.
7, part 2 (listopad 1993.): 655-660.
6. Pi-Sunyer, Health Implications of Obesity, PiSunyer, Medical Hazards of Obesity.
7. L. Garfinkel, Overweight and Cancer, Annals
of Internal Medicine 103: 1034-6.
8. T. Van Italie, Health Implications of
Overweight and Obesity in the United States,
Annals of Internal Medicine 103: 983-988.
9. Martha M. Werler, Carol Louik i Allen A.
Mitchell, Prepregnant Weight in Relation to
Risk of Neural Tube Defects, Journal of the
American Medical Association 275, br. 14 (10.
travnja 1996.): 1089-1092.
10. Michael J. Hill, Diet, Physical Activity and
Cancer Risk, Public Health Nutrition, 2, br. 3a

(1999.): 397-401.
11. Isto
12. Richard S. Strauss, Childhood Obesity and
Self-Esteem, Pediatrics, 105, br. 1 (2000.):
111.
13. Dean Ornish, Eat More, Weigh Less (New York:
HarperCollins, 1993.), 4.
14. Alan S. Levy i Alan W. Heaton, Weight Control
Practices of U.S. Adults Trying to Lose Weight,
Annals of Internal Medicine 119, br. 7, part 2
(listopad 1993.): 661-666.
15. Isto
16 Isto
17. NIH Technology Assessment Conference
Panel, Methods for Voluntary Weight Loss and
Control, Annals of Internal Medicine 119
(1993.): 764-770; F.M. Kramer et al., LongTerm Follow-Up of Behavioral Treatment for
Obesity: Patterns of Weight Regain Among
Men and Women, International Journal of
Obesity 13 (1989.): 123-136.
18. Taubes, Obesity Rates
------------------------------------------------------------------------ETVRTO POGLAVLJE:
SAVRENA HRANA KOJA TO NIJE
------------------------------------------------------------------------1. Henrietta Fleck, Introduction to Nutrition, 4th
ed. (New York: Macmillan, 1981.), 385.
2. Isto
3. Steve Carper, Milk is Not for Every Body (New
York: Facts on File, 1995.), 11.
4. R. K. Montgomery et al., Lactose Intolerance
and the Genetic Regulation of Intestinal-phlori
zin Hydrolase, FASEB J 5 (1991.): 2824-2832;
F.J. Simoons, The geographic hypothesis and
lactose malabsorption, Dig Dis Sci, 23
(1989.): 963-980.
5. Carper, Milk is Not for Every Body, 1.
6. Gordon M. Wardlaw i Paul M. Insel.
Perspectives in Nutrition. (St. Louis: Mosby,
1996.), 535.
7. N. Mead, Dont Drink Your Milk, Natural
Health (srpanj/kolovoz 1994.): 72.
8. (June, 1995.) Journal of the American Dietetic
Association. Svezak 95, broj 6.
9. H.C. Gerstein, Cows Milk Exposure and Type
I Diabetes Mellitus, Diabetes Care (1993.) 17:
13-19.
10. (lipanj 1995.) Journal of the American Dietetic
Association. Svezak 95, broj 6.
11. Osteroporosis Consensus Panel,
Osteoporosis, Journal of the American
Medical Association 252 (1984.)
12. Eivind Gudmand-Hoyer, The Clinal
Signifcance of Disaccharide Maldigestion,
American Journal of Clinical Nutrition (oujak
187
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 188
1994.) Svezak 59, broj 3, 735S.

13. Kimberly Knight, Dairy Tales, Essence (svi
banj 1993.) Svezak 24, broj 1:30.
------------------------------------------------------------------------PETO POGLAVLJE:
A TO SAD, LUDE KRAVE
------------------------------------------------------------------------1. Alan McGregor, WHO Coordinates Responses
to New CJD Variant. The Lancet 347 (1996.):
1036.
2. BBC Horizon (televizijski program), nedjelja i
ponedjeljak, 18. studenoga 1996.
3. Paul Brown, et al. Resistance of Scrapie
Infectivity to Steam Autoclaving after
Formaldehyde Fixation and Limited Survival
after Ashing at 360C, Journal of Infectious
Diseases 161 (1990.): 467-472; S.F. Dealler i
R. Lacey, Transmissible Spongiform
Encephalopathies, Food Microbiology 7
(1990.): 253-279; T.A. Holt i J. Phillips, Bovine
Spongiform Encephalopathy, British Medical
Journal 296 (1988.): 1581-1582.
4. J. Gerald Collee, A Dreadful Challenge, The
Lancet 347 (1996.): 917-918.
5. BBC Horizon.
6. Richard W. Lacey, Mad Cow Disease: The
History of BSE in Britain (Jersey, Channel
Islands: Cypsela Publications Limited, 1994.).
7. Mark Caldwell, Mad Cows and Wild Proteins,
Discover (travanj 1991.): 69-74; Daniel Pearl,
Beef Disaster in U.K. Raises Oversight
Issues, Wall Street Journal (22. oujka 1996.).
8. BBC Horizon
9. Lacey, Mad Cow Disease
10. Isto
11. Jeremy Chefas, Mad Cow Disease, Science
249 (1900): 1492-1493.
12. J.K. Kirkwood i A.A. Cunningham,
Epidemiological Observations on Spongiform
Encephalopathies in Captive Wild Animals in
the British Isles, Veterinary Record (24. rujna
1994.): 296-304; Mad Cows and Englishen.
Economist (30. oujka 1996.).
13. Dangerous Food, Oprah Winfrey Show,
Harpo Productions, 16. travnja 1996.
(Livingston, N.J.: Burrelles Information
Services).
14. BBC Horizon
15. Paul Brown, Beef Crisis, Guardian (26. ouj
ka 1996.): 7; Luisa Dillner, BSE Linked to New
Variant of CJD in Humans, British Journal of
Medicine (30. oujka 1996.); Victoria
MacDonald, CJD Study Casts Doubt on Link to
Mad Cow Disease, Sunday Telegraph (31.
oujka 1996.): 1.
16. John Collinge i Martin Rossor, A New Variant
of Prion Disease, The Lancet 347 (1996.):
188
916-7; The Link is Unproved, But No Better

Explanation is Presently Forthcoming, British
Medical Journal (30. oujka 1996.); Ten
Deaths That May Tell a Shocking Tale, New
Scientis (30. oujka 1996.)
17. BBC Horizon
18. C. Arthur i L. Hunt, Scientists Split Over
Dangers of Beef-Eating, Independent (21.
oujka 1996.):2.
19. BBC Horizon
20. Graham F. Medley, Integrals of Disease,
Nature, 403, (13. sijenja 2000.): 138.
21. William D. Hueston, Anita M. Bleem i Kevin D.
Walker, Bovine Spongiform Encephalopathy,
Animal Health Insight Fall 1992; 1-7; R.F.
Marsh i R.A. Bessen, Epidemiologic and
Experimental Studies on Transmissible Mink
Encphalopathy, Developments in Biological
Standardization 80 (1993.): 111-118;
Department of Agriculture, animal and Plant
health Inspection Service, Qualitative Risk
Assessment of BSE in the United States (Fort
Collins: Centers for Epidemilogy and Animal
Health, 1991.).
22. Isto
23. BSE/Scrapie Group Share Research, Debate
Feed Bans, Food Chemical News (5. srpnja
1993.): 57-59.
24. Mad Cow Disease Must Be Found in U.S.
Cows in Low Levels. Food Chemical News (3.
lipnja 1996.).
25. D. J. Middleton i R. M. Barlow, Failure to
Transmit bovine Spongiform Encephalopathy
to Mice by Feeding Them with Extraneural
Tissues of Affected Cattle, Veterinary Record
(29. svibnja 1993.): 545-547.
26. Department of Agriculture, Animal and Plant
Health Inspection Service, Bovine Spongiform
Encephalopahy: Implications for the United
States (Fort Collins: Centers for Epidemilogy
and Animal Health, 1993.); M.E. Ensminger,
Beef Cattle Science (Interstate Printers and
Publishers, 1987.; Associated Press, U.S.
Inspectors to Increase Testing for Mad Cow
Disease (26. oujka 1996.).
27. Hearing before the Subcommittee on
Livestock of the Committee on Agriculture,
House of Representatives, One Hundred Third
Congress, Second Session on HR 559, 28.
rujna 1994. (Washinton: U.S. Government
Printing Office, 1995.).
28. D.J. Middleton i R.M. Barlow, Failure to
Transmit Bovine Spongiform Encephalopathy.
29. Tam Garland, Nathan Bauer i Murl Bailey, Jr.
Brain Emboli in the Lungs of Cattle After
Stunning, The Lancet 348 (31. kolovoza
1996.): 610.
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 189
30. Isto
31. Joel Bleifuss, Killer Beef, In These Times (31.
svibnja 1993.):12-15.
DRUGI DIO: ISTINA O HRANI IVOTINJSKOG PORIJEKLA

------------------------------------------------------------------------ESTO POGLAVLJE: SPAENI!
------------------------------------------------------------------------1. Bernard E. Rollin, Animal Production and the
New Social Ethic for Animals, Food Animal
Well Being: 1993 Conference Proceedings and
Deliberations (West Lafayette, Ind.: USDA and
Purdue University Office of Agricultural
Research Programs, 1993.), 3-13.
------------------------------------------------------------------------SEDMO POGLAVLJE:
KOKOI I JAJA
------------------------------------------------------------------------1. Bernard E. Rollin, Animal Production and the
New Social Ethic for Animals, Food Animal
Deliberations (West Lafayette, Ind.: USDA and
Research Programs, 1993.), 3-13.
2. Rollin, Animal Production
3. Rod Smith, Eggmen Starting to Downsize
Flock but Continued Reduction Still Needed,
Feedstuffs 67, br. 21 (22. svibnja 1995.): 33;
Bureau of the Census, 1992 Census of
Agriculture (Washington, D.C.): Table 20.
4. Walter Jaksch, Int. J. Stud. Anim. Prob. 2
(1981.): 4.
5. California Poultry Letter, Department of Avian
Science, U.C. Davis (Davis, Cal., oujak 1994.):
7-8.
6. Isto
7. M.J. Gentle, Pain in Birds, Animal Welfare 1,
br. 4 (1992.): 235-247.
8. Isto
9. Bernard E. Rollin, Farm Animal Welfare: Social,
Bioethical, and Research Issues. (Ames, Iowa:
Iowa State University Press, 1995.), 119.
10. Joy Mench, The Welfare of Poultry in Modern
Production Systems" CRC Critical Reviews in
Poultry Biology 4 (1992.).
11. Andrew Fraser i D.M. Broom, Farm Animal
Behaviour and Welfare, 3rd ed. (London:
Bailliere Tindall, 1990.), 370.
12. Mench, Welfare of Poultry
13. Isto
14. D. Bell, The Egg Industry of Califrnia and the
U.S.A. in the 1990s: A Survey of Systems,
Worlds Poultry Science Journal 49, br. 1 (ou
jak 1993.): 58-64.
15. David Fraser, Assesing Animal Well Being:

Common Sense, Uncommon Science, Food
Animal Well Being: 1993 Confernce
Proceedings and Deliberations (West
Lafayette, Ind.: USDA and Purdue University
Office of Agricultural Research Papers, 1993.),
41.
16. Isto
17. Allison A. Taylor i J. Frank Hurnik, The Effect
of Long-Term Housing in an Aviary and Battery
Cages on the Physical Condition of Laying
Hens: Body Weight, Feather Condition, Claw
Length, Food Lesions, and Tibia Strength,
Poultry Science 73, br. 2 (veljaa 1994.): 272.
18. Ian Elliott, McDonalds Libel Suit Continues in
London, Feedstuffs (24. srpnja 1995.): 17.
19. Chris Sigurdson Perdues Kinder, Gentler
Chicken Moves into Real World Test,
Feedstuffs 67, br. 3 (16. sijenja 1995.): 4748.
20. Isto
21. Gentle, Pain in Birds
22. Robert H. Brown, Hot, Humid Weather Kills
Millions of Poultry, Feedstuffs (24. srpnja
1995.): 5.
23. B. Huber-Eicher i L. Audige, Analysis or Risk
Factors for the Occurrence of Feather-Pecking
in Laying Hen Growers, British Poultry
Science, 40 (1999.): 599-604.
24. Taylor i Hurnik, Condition of Laying Hens,
270; R. J. Buhr i D.L. Cunningham, Evaluation
of Molt Induction to Body Weight Loss of
Fifteen, Twenty, or Twenty-Five Percent by
Feed Removal, Daily Limited, or Alternate-Day
Feedings of a Molt Feed, Poultry Science 73,
br. 10 ( listopad 1994.): 1499-1510.
25. Buhr i Cunningham Evaluation of Mold
Induction
26. Journal of Applied Poultry Research 1 (1992.):
200-206.
27. T.G. Knowles, Handling and Transport of
Spent Hens, Worlds Poultry Science Journal
50, br. 1 (oujak 1994.): 60-61.
28. Knowles, Spent Hens
29. N.G. Gregory i L.J. Wilkins, Broken Bones in
Domestic Fowl: Handling and Processing
Damage in End-of-Lay Battery Hens, British
Poultry Science 30, br. 3 (rujan 1989.): 555562; Knowles, Spent Hens.
30. N.G. Grgory, Pathology and Handling of
Poultry at the Slaughterhouse, Worlds Poultry
Science Journal 50, br. 1 (oujak 1994.): 6667.
31. Gregory i Wilkins, Broken Bones
32. Feedstuffs, 24. listopada 1994.
33. Bell, Egg Industry
34. Carol V. Gay, Penn State Poultry Pointers:
189
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 190
Building Better Bones, Lancaster Farming (18.

srpnja 1992.): C5.
35. J.W.Deaton i F.N. Reece, Temperature and
Light and Broiler Growth, Poultry Science 49,
br. 1 (sijeanj 1970.): 44-46; N.Acar, E.T.
Moran, Jr., i D.R. Mulvaney, Breast Muscle
Development of Commercial Broilers from
Hatching to Twelve Weeks of Age, Poultry
Science 72, br. 2 (veljaa 1993.): 317-325.
36. Deaton and Reece, Temperature and Light,
H. Xin et al., Feed and Water Consumption,
Growth, and Mortality of Male Broilers, Poultry
Science 73, br. 5 (svibanj 1994.): 615.
37. Acar, Moran i Mulvaney, Breast Muscle
Development
38. K. Boa-Amponsem et al., Genotype, Feeding
Regimen, and Diet Interactions in Meat
Chickens, Part 3: General Fitness, Poultry
Science 73, br. 6 (1994.): 897-903.
40. S.C. Kestin et al., Prevalence of Leg
Weakness in Broiler Chickens and its
Relationshi with Genotype, Veterinary Record
131, br. 9 (29. kolovoza 1992.): 190-194.
41. Isto
42. Xin et al., Mortality of Male Broilers
43. Boa-Amponsem et al., Meat Chickens, Part 3
44. F.E. Robinson et al., The Relationship
Between Body Weight and Reproductive
Efficiency in Meat-Type Chickens, Poultry
Science 72, br. 5 (svibanj 1993.): 912-922.
45. Robinson et al., Body Weight and
Reproductive Efficiency
46. Boa-Amponsem et al., Meat Chickens, Part 3
47. Sarah Muirhead, Conference Provides Latest
on Feed Energy Values, Immunity, Fats,
Feedstuffs (9. svibnja 1994.): 12.
48. Isto
49. S.C.Kestin et al., Leg Weakness in Broiler
Chickens
50. William A. Dudley-Cash, Commercial Cage
Rearing of Broilers Should Not be Ignored,
Feedstuffs 67, br. 10 (6. oujka 1995.): 11,19.
51. R.T. Whyte, Aerial Pollutants and the Health of
Poulty Farmers, Worlds Poulty Science
Journal 49, br. 2 (srpanj 1993.): 139-156.
52. J.R. Mulhausen et al., Aspergillus and Other
Human Respiratory Disease Agents in Turkey
Confinement Houses, American Industrial
Hygiene Association Journal 48 (1987.): 894899.
53. Whyte, Aerial Pollutants
54. Brown, Hot, Humid Weather
55. Xin et al., Mortaltiy of Male Broilers
56. Isto
57. R.J.Julian et al., The Relationship of Right
Ventricular Hypertrophy, Right Ventricular
Failure, and Ascites to Weight Gain in Broiler
190
and Roaster Ckickens, Avian Diseases 31, br.

1 (1987.): 130-135.
58. M.A. Mitchell i P.J.Kettlewell, Road
Transportation of Broiler Chickens: Induction
of Physiological Stress, Worlds Poulty
Science Journal 50, br. 1 (oujak 1994.): 5759.
59. Mitchell and Kettlewell, Transportation of
Broiler Chickens
60. Gregory, N.G. (oujak 1994.) Pathology and
Handling of Poultry at the Slaughterhouse,
Worlds Poultry Science Journal. Svezak 50,
broj 1, str. 66-67.
61. Gregory, Pathology and Handling of Poultry
------------------------------------------------------------------------OSMO POGLAVLJE:
SVINJE
------------------------------------------------------------------------1. Scott Kilman, Iowans Can Handle Pig Smells,
But This is Something Else, Wall Street Journal
(4. svibnja 1995.)
2. C.M.Wathes i D.R.Charles, Livestock housing
(Oxon, United Kingdom: CAB International,
1994.), 289.
3. Ray Herren, The Science of Animal Agriculture
(Albany: Delmar Publisher, 1994.), 182;
Department of Agriculture, Swine 95: Grower
Finisher Part II: Reference of 1995 U.S.
Grower/Finisher Health & Management
Practices (Fort Collins, Colo., lipanj 1996.): 8.
4. Colin Whittemore, The Science and Practice of
Pig Production (Essex, England: Longman
Scientific and Technical, 1993.), 256.
5. D.S.Arey, The Effect of Bedding on the
Behaviour and Welfare of Pigs, Animal Welfare
2, br. 3 (1993.): 235-246.
6. Whittemore, Pig Production, 256.
7. Isto
8. Bernard E. Rollin, Animal Production and the
New Social Ethic for Animals u Food Animal
Deliberations (West Lafyette, Ind.: USDA and
Research Papers), 3-13.
9. United States Department of Agriculture,
Highlights of the National Swine Survey, (Fort
Collins, Colo.: USDA Animal and Plant
Inspection Service, oujak 1992.), 1-2.
10.U.S. Department of Agriculture, Animal and
Plant Health Inspection Service, National
Animal Health Monitoring System, Swine
Slaughter Surveillance Project (Fort Collins,
Colo.), 1-2.
11. W.D. Morrison, R.R. Hacker, and J.H. Smith,
Dust in Hog Growing Facilities: A Research
Update, Highlights of Agricultural and Food
Research in Ontario 14, br. 2 (lipanj 1991.): 6- 10.
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 191
12. John Pickrell, Hazards in Confinement

Housing: Gases and Dusts in Confined Animal
Houses for Swine, Poultry, Horses and
Humans, Veterinary and Human Toxicology
33, br. 1 (veljaa 1991.): 32-39.
13.Isto
14.Lancaster Farming (24. travnja 1993.)
15.Morrison, Hacker i Smith, Dust in Hog
Growing Facilities.
16.Per Jensen, Observations on the Maternal
Behaviour of Free-Ranging Domestic Pigs,
Applied Animal Behaviour Science 16, br. 2
(rujan 1986.): 131-142.
17.P.A. Philips i D. Fraser, Developments in
Farrowing Housing for Sows and Litters, Pig
News and Information 14, br. 1 (oujak 1993.):
51N-55N.
18.William H. Friday et al., Swine Farrowing
Handbook (Ames, Iowa: Midwest Plan Service,
1992.), 5.
19.Philips i Fraser, Developments in Farrowing
Housing; Whittemore, Pig Production, 249.
20.United States Department of Agriculture,
National Swine Survey, 1-2.
21.Philips i Fraser, Developments in Farrowing
Housing
22.Friday et al., Swine Farrowing Handbood, 4.
23.Whittemore, Pig Production, 151.
24.E.S.E. Hafez i J.P. Signoret, The Behavior of
Swine u The Behavior of Domestic animals,
ed. E.S.E. Hafez (London: Bailliere Tindall,
1969), 349-390.
26.D.C. Lay et al., Danger to Pigs Due to Crushing
Can be Reduced by the Use of a Simulated
Udder, Journal of Animal Science, 77 (1999.):
2060-2064.
27.Dale S. Arey, The Welfare of Pigs in Confined
and Non-Confined Farrowing Systems, Pig
News and Information 14, br. 2 (lipanj 1993.):
81N-84N.
28.G.J. Noonan et al., Behavioural Observations
of Piglets Undergoing Tail Docking, Teeth
Clipping and Ear Notching, Applied Animal
Behaviour Science 39, nos. 3-4 (oujak 1994.):
203-213.
29.Isto
30.R.G. White, et al., Vocalization and
Physiological Response of Pigs During
Castration With of Without a Local Anesthetic,
Journal of Animal Science 73, br. 2 (veljaa
1995.): 381-386.
31.Bob Ridgen, The Economics of Pig Production
(Ipswich, U.K.: Farming Press Books, 1993.),
515.
32.Isto
33.Crowding Pigs Pays - It Its Managed
Properly, National Hog Farmer (15. studenoga

1993.): 62.
35.Noonan et al., Behavioural Observations of
Piglets
37.Isto, 145
38.Isto
39.Isto
40.Isto
41.Isto, 153
42.Isto, 152
43.Isto
44.Isto
45.Isto
46.U.S Department of Agriculture, Swine
Slaughter Surveillance Project, 1-2.
47.Kenneth B. Kephart, Pork Prose, Lancaster
Farming (Oct. 27, 1995.): D14, D16.
48.Isto
------------------------------------------------------------------------DEVETO POGLAVLJE:
MLIJEKO I GOVEDINA
------------------------------------------------------------------------1. James R. Gillespie, Modern Livestock and
Poultry production, 5th ed. (Albany: Delmar
Publishers, 1997.), 709.
2. Toni su brojevi: 602 093 mljekarstva 1950.
godine u SAD-u; 277 762 godine 1982.; 202
068 godine 1990. te 155 339 godine 1992.
Bureau of the Census. 1992 Census of
Agriculture, Table 01.
3. Eleanor Jacobs, A Future for Northeast
Dairy? American Agriculturist 192, br. 10
(listopad 1995.): 6-7.
4. Ken Bailey, Challenges, Opportunities in New
Millennium Discussed, Feedstuffs, (10. sije
nja 2000.): 18, 27.
5. Isto
6. N. Bruce Haynes, Keeping Livestock Healthy:
A Veterinary Guide to Horses, Cattle, Goats,
and Sheep (Pownal, Vt.: Storey
Communications, 1994.), 146.
7. Isto
8. Isto, 147
9. Gillespie, Modern Livestock, 710.
10.Ray Herren, The Science of Animal Agriculture
(Albany: Delmar Publishers, 1994.), 64.
11.Ketosis: The Disease of High Producers,
Diary Today (sijeanj 1993.): 30.
12.Shirley Roenfeldt, Milk Fever, Dairy Herd
Management, (studeni 1999.): 28-30.
13.T.C. White et al., Clinical Mastitis in Cows
Treated with Sometribove (Recombinant
Bovine Somatotropin) and its Relationship to
Milk Yield, Journal of Dairy Science 77
(1994.): 2249-2260.
191
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 192
14.Haynes, Keeping Livestock Healthy, 145.

15.Paula Mohr, Flame Away Dirty Udders, Dairy
Today, Sept. 1994, 24.
16.U.S. Department of Agriculture, Animal and Plant
Health Inspection Service, Dairy Herd Management
Practices Focusing on Preweaned Heifers (Fort
Collins, Colo., srpanj 1993.), 10.
17.Isto
Plant Health Inspection Service, Dairy Herd
Management Practices Focusing on
Preweaned Heifers (Fort Collins, Colo., veljaa
1994.), 16.
19.Isto
20.Isto, 15
21.Isto
22.USDA, Dairy Herd Management, 35
23.Philip L. Altman and Dorothy S. Dittmer,
Biology Data Book, 2nd ed., vol. 1 (Bethesda,
Md.: Federation of American Societies for
Experimental Biology, 1972.), 229; Gene
Bauston, osobni razgovor.
24.U.S.Department of Agriculture, Animal and
Plant Health Inspection Service, Reference of
1996 Dairy Management Practices, Part I,
USDA, (Fort Collins, Colo., svibanj 1996.), p. 8.
25.Isto, 33
26.Rod Fee, Heifer Calves on Call, Successful
Farming, (prosinac, 1999.): 41.
27.Jim Doherty, The Cattle Ranch that Doubles as
a School for Doers, Smithsonian 26, br. 1 (tra
vanj 1995.): 115.
28. U.S. Department of Agriculture, Animal and
Plant Health Inspection Service, Cattle on Feed
Evaluation, Part 1: Feedlot Management
Practices, (Fort Collins, Colo., sijeanj 1995.),
8.
Plant health Incpection Service, Operations to
Improve Calving Management on Beef
Cow/Calf Operations (flyer) (Fort Collins, Colo.
oujak 1994.).
30.Isto
31.Gillespie, Modern Livestock, 303.
32.Isto, 302
33.Vivion Tarrant and Temple Grandin, 81993)
Cattle Transport in Livestock Handling and
Transport, ed. Temple Grandin (Oxon, U.K.:
CAB International, 1993.), 109-126.
34.Isto
35.Temple Grandin, Introduction: Management
and Economic Factors of Handling and
Transport u Livestock Handling and Transport,
ed. Temple Grandin (Oxon, U.K.: CAB
International, 1993.), 1-9.
36.Isto
37.Isto
192
38.USDA, Cattle on Feed Evaluation, 8.

39.F.M.Pate, W.F. Brown i A.C. Hammond, Value
of Feather Meal in a Molasses-Based Liquid
Supplement Fed to Yearling Cattle Consumin a
Forage Diet, Journal of Animal Science 73, br.
10 (listopad, 1995): 2865-2872.
40.David D. Kee et al., Research Stocker
Systems: An Economic Evaluation of Parasite
Control, Stocking Rate, and Broiler
Litter/Grain Supplementation for Stockers on
Bermudagrass, Journal of Production
Agriculture 8, br. 3 (1995.): 329-334.
41.Ellis W. Brunton, Animal Waste Management:
An Industry Perspective, National Livestock,
Poultry, and Aquaculture Waste Management:
Proceedings of the National Workshop, 29-31
July 1991 (St. Joseph, Mich.: American Society
of Agricultural Engineers, 1992.), 23-27.
42.David D. Kee, et al., Research Stocker
Systems; T.A. McCaskey et al., Feed Value of
Broiler Litter for Stocker Cattle, Highlights of
Agricultural Research 41, br. 2 (ljeto, 1994.):
12.
43.Floyd B. Hoelting i Paul M.Walker, Illinois
State University to Recycle Dining Center Food
and Paper Wastes into Cattle Feed,
Bioscience Technology 49, br. 1 (1994.): 8992.
44.T.A. Edwards, Buller Syndrome: Whats Behind
This Abnormal Sexual Behavior? Large Animal
Veterinarian 50, br. 4 (srpanj/kolovoz, 1995.):
6-7.
45.Isto
Plan Health Inspection Service, Environmental
Monitoring by Feedlots (Fort Collins, Colo. sije
anj 1995.), 2.
Plan Health Inspection Service, Cattle Death
Rates in Small Feedlots (Fort Collins, Colo., svi
banj, 1994.), 2.
48.USDA, Cattle on Feed Evaluation, 16.
------------------------------------------------------------------------DESETO POGLAVLJE:
UBIJANJE
------------------------------------------------------------------------1. Steve Bjerklie, On the Horns of a Dilemma u
Any Way You Cut It: Meat Processing and
Small-Town America, ed. Donald D. Stull,
Michael J. Broadway i David Griffith (Lawrence:
University Press of Kansas, 1995.), 17-40.
2. Michael J. Broadway, From City to
Countryside u Any Way You Cut It: Meat
Processing and Small-Town America, ed.
Donald D. Stull, Michael J. Broadway i David
Griffith (Lawrence: University Press of Kansas,
1995.), 17-40.
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 193
3. Perdue Farms Sued for Wage Violations,

Feedstuffs, (3. sijenja 2000.): 7.
4. J.M. Sparrey i P. J. Kettlewell, Shackling of
Poultry: Is It a Welfare Problem? Worlds
Poultry Science Journal 50, br. 2 (srpanj
1994.): 167-176.
5. Isto
6. Isto
7. Isto
8. N.G. Gregory et al., Broken Bones in Domestic
Fowls: Effect of Husbandry System and
Stunning Method in End-of-Lay Hens, British
Poultry Science 31, br. 1 (1990.): 59-69.
9. Isto; N.G. Gregory i S.B. Wotton, Effect of
Electrical Stunning Current on the Duration of
Insensibility in Hens, British Poultry Science
35, br. 3 (srpanj, 1994.): 463-465.
10.Isto
11.Isto
12.N.G. Gregory, Stunning and Slaughter u
Processing of Poultry, ed. G. C. Mead (New
York: Elsevier Applied Science, 1989.), 31-63.
13.G. B. S. Heath et al., Further Observations on
the Slaughter of Poultry, British Veterinary
Journal 139, br. 4 (1983.): 285-290.
14.Isto
15.Temple Grandin, Handling and Welfare of
Livestock in Slaughter Plants u Livestock
Handling and Transport, ed. Temple Grandin
(Oxon, U.K.: CAB International, 1993.), 289311.
16.Isto
17.Donald D. Stull i Michael J. Broadway, Killing
Them Softly u Any Way You Cut It: Meat
Donald d. Stull, Michael J. Broadway i David
1995.), 61-83.
18.Larry Gallagher, The Killing Floor, Details,
March 1996, 152-157, 209.
19.Grandin, Livestock in Slaughter Plants
20.Gallagher, The Killing Floor
21.Gubitak krvi izraunat je na temelju uupne
mase krvi za svaki kilogram krave, prema
Reynoldsu (57 cl krvi po kilogramu tjelesne
mase). Zaklano june u naem primjeru teko je
600 kg. Prihvaen nain raunanja pretposta
vlja da polovica ukupne krvi istee iz ivotinje
tijekom klanja, dok druga polovica ostaje u
mesu i organima ivotinje; Monica Reynolds,
Plasma and Blood Volume in the Cow Using
the T-1824 Hematocrit Method, American
Journal of Physiology 173 (1953.): 421-427.
23.Isto
24.Sam Howe Verhovek, Worst Drought Since
Thirties Grips Great Plains, New York Times
(20. svibnja 1996.)

25.Lourdes Gouveia and Donald D. Stull, Dances
with Cows u Any Way You Cut It: Meat
1995.), 85-107.
26.Broadway, From City to Countryside
27.Isto
28.Isto
29.Bjerklie, Horns of a Dilemma
30.David Griffith, Michael J. Broadway I Donald D.
Stull, Making Meat u Any Way You Cut It:
Meat Processing and Small-Town America, ed.
1995.), 1-15.
31.Gouveia i Stull, Dances with Cows
32.Stull i Broadway, Killing Them Softly
33.Isto
34.Bjerklie, Horns of Dilemma
36.Isto
37.Isto
39.Griffith, Broadway i Stull, Making Meat
40.Isto
41.Isto
43.Isto
44.Isto
45.Isto
47.Isto
49.Isto
50.Isto
51.Bjerklie, Horns of a Dilemma
52.David J. Wolfson, Beyond the Law:
Agribusiness and the Systemic Abuse of
Animals Raised for Food or Food Production
(New York: Archimedian Press, 1996.), 24.
53.Animal Welfare Institute, Animals and Their
Legal Rights: A Summary of American Laws
from 1641-1990 (1987.), Supra note 8, u 304.
Br. 2021.
54.Wolfson, Beyond the Law, 25-26.
55.Isto, 25
56.Animal Welfare Act, Section 213(g).
57.VT. STAT. ANN. Tit. 13, 382 (Supp. 1994.).
58.Wolfson, Beyond the Law, 9.
59.Isto
60.Isto
61.Isto, 10
62.Isto, 3
63.Isto
64.Isto, 19
193
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 194
TREI DIO: IZA VAEG STOLA

------------------------------------------------------------------------JEDANAESTO POGLAVLJE:
GLAD U SVIJETU
------------------------------------------------------------------------1. Ponekad se populacija udvostruavala bre
nego jednom svakih 385 godina a ponekad je
stopa udvostruavanja bila sporija. Izraun od
385 godina odnosi se na prosjenu stopu udvo
struavanja u razdoblju izmeu 1000. i 1800.
2. Wolfgang Lutz, The Future World population,
Population Bulletin 49, br. 1 (lipanj, 1994.): 2.
3. Joel E. Cohen, How Many People can the Earth
Support? (New York: WW Norton and Sons,
1995.), 30.
4. Cohen, How Many People?, 109-110.
5. Lutz, The Future World Population, 29
6. Isto
7. Henry W. Kendall i David Pimentel,
Constraints on the Expansion of the Global
Food Supply, Ambio 23, br. 3 (svibanj, 1994.):
198-205.
8. Marla Cone, Los Angeles Times, Growth Slows
as Population Hits 6 Billion (12. listopada
1999.): A1.
9. Isto
10.Isto
11.Kendall i Pimentel, Global Food Supply
12.P. Buringh, Availability of agricultural land for
crop and livestock production u Food and
Natural Resources, ed. D. Pimentel I S.W. Hall
(San Diego: Academic Press, 1989.), 69-83.
13.Pimentel, David. Osobni razgovor.
14.Isto
15.Christopher J. Barrow, Land Degradation:
Development and Breakdown of Terrestrial
Environments (Cambridge UK: Cambrigde
University Press, 1991.).
16.Kendall i Pimentel, Global Food Suply
17.H.E. Dregne, Historical Perspective of
Accelerated Erosion and Effect on World
Civilization (Madison, Wisc.: Amer. Soc. Agron,
1982.); Kendall i Pimentel, Global Food
Supply.
18.Isto
19.John Opie, Ogallala: Water for a Dry Land
(Lincoln: University of Nebraska Press, 1993.),
163.
20.Marc Reisner, Cadillac Desert: The American
West and its Disappearing Water (New York:
Penguin Books, 1986.), 453.
21.Isto
22.Isto, 457
23.Isto, 456
24.Isto, 11
25.S. Postel, Water: Rethinking Management in an
Age of Scarcity, Worldwatch Paper br. 62,
194
Worldwatch Institute, Washington D.C., 1984;

S. Postel, Water for Agriculture: Facing the
Limits, Worldwatch Institute, Washington, D.C.,
1989.
26.Worldwatch Institute (1990.) State of the
World 1990. Washington. A report by The
World Resources Institute. 1990. World
Resources 1990-1991. Oxford University
Press, New York.
27.S. Postel, Last Oasis: Facing Water Scarcity
(New York: W.W. Norton and Co., 1992.).
28.Colin J. Campbell i Jean H. Laherrre, The End
of Cheap oil, Scientific American (oujak,
1998.): 78-83.
29.Isto
30.Isto
31.Pimentel, David. Osobni razgovor.
32.Kenneth Blaxter i Noel Robertson, From Dearth
to Plenty (Cambridge: Cambridge University
Press, 1995.), 124.
33.Jim Motavelli, Paul and Anne Ehrlich: The
Countdown Continues on the Population
Bomb, E-The Environmental Magazine (stude
ni/prosinac, 1996.): 10-12.
34.A.T. Durning I H.B. Brough, Reforming the
Liestock Economy u State of the world, ed.
L.R. Brown (New York: W.W. Norton & Co.,
1992.), 66-82.
35.Kendall i Pimentel, Global Food Suply
36. National Cattlemens Association and Beef
Board, 12 Myths & Facts About Beef
Production, (Englewood, Colo.: National
Cattlemens Association and Beef Board, bez
datuma, sadraj odgovara za 1995. godinu), 3.
37. Michael Baker, For Livestock Farmers,
American Agriculturist (kolovoz, 1995.): 15.
38. Ray Herren, The Science of Animal Agriculture
(Albany: Delmar Publishers, 1994.), 76.
39. Cohen, How Many People?, 170171.
40. Isto, 54
41. R. W. kates et al., The Hunger Report
(Providence, R.I.: Brown University Hunger
Project, 1988.); R.W. Kates et al., The Hunger
Report: Update 1989 (Providence, R.I.: Brown
University Hunger Project, 1989.)
42. Kendall i Pimentel, Global Food Supply.
43. Ed Ayres, Will We Still Eat Meat? Time, (8.
studenog 1999.): 106-107.
44. Isto
45. Isto
46. Cohen, How Many People?, 56
------------------------------------------------------------------------DVANAESTO POGLAVLJE:
AMERIKI PANJACI
------------------------------------------------------------------------1. Lynn Jacobs, Waste of the West (Tuscon AZ:
Lynn Jacobs, 1991.), 21.
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 195
2. National Cattlemens Association, Cattle and

Beef Handbook, 2-Grazing; Lynn Jacobs, Waste
of the West, 21.
3. United States Department of the Interior,
Budget Justifications and Annual Performance
Plan 2001, p. II-2.
Beef Handbook, 4-Grazing.
5. Rangeland Management: Current Formula
keeps Gazing Fees Low, GAO/RCD-91-185BR
(Washington, D.C.: U.S. Geneal Accounting
Office, lipanj, 1991.), 1-33.
Plant Health Inspection Service, Animal
Damage Control Program Final Environmental
Impact Statement (Washington, D.C., travanj,
1994.), 61-63.
7. William K. Stevens, Prarie Dog Colonies
Bolster Life in the Plains, The New York Times
(11. srpnja 1995.).
8. Ted Williams The Prairie Dog Wars, Mother
Jones, (sijeanj/veljaa, 2000.): 39-41.
9. Lion Attacks Lead to Vote in California, The
New York Times (18. listopada 1995.)
10. Judge Oks Release of Yellowstone Wolves,
Los Angeles Times (30. oujka 1996.).
11. Paul Rogers, Government Hunting Program
Under Attack as Antiquated, The Denver Post,
(3. prosinca 1999. 2nd Edition): A-33.
Plant Health Inspection Service, Animal
Damage Control Program Final Environmental
Impact Statement, (Washington, D.C., travanj,
1994.), 61-63.
13. Richard Lessner, Dancing with Wolves:
Ranchers Should Lose this War, Arizona
Republic (1. travnja 1991.).
14. Jacobs, Waste of the West, 221.
15. Isto
16. Timothy Egan, Ranchers vs. Rangers Over
Land Use, The New York Times, (19. kolovoza
1990.)
17. Western Showdown, Newsweek (17. travnja
1995.), 39.
18. Isto
Beef Handbook, 3-Resource Use.
20. Committee on Government Operations, 34th
Report, Federal Grazing Program: Allis Not Well
on the Range (Washington, D.C.: U.S.
Governemt Printing Office, 1986.), 3.
21. Colorado Agricultural Statistics, 1990
(Lakewood, Colo.: Colorado Agricultural
Statistics Service), 112.
Beef Handbook, 4-Grazing.
23. Andrew Kupfer, Wheres the Beef? Check this
Out, Fortune 24, no3 (29. srpnja 1991.): 163164.

24. Isto
25. Isto
Beef Handbook, 1-Environment.
Beef Handbook, 1-Erosion/Soil Coservation.
Beef Handbook, 1-Environment.
29. Jacobs, Waste of the West, 44.
30. Debra L. Donahue, The Western Range
Revisited: Removing Livestock from Public
Lands to Conserve Biodiversity, (Normal, OK,
University of Oklahoma Press, 1999.): 287.
------------------------------------------------------------------------TRINAESTO POGLAVLJE:
BUENJE
------------------------------------------------------------------------1. What Humans Owe to Animals, The
Economist (19. kolovoza 1995.): 11-12.
2. Isto, 11.
195
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 196
Indeks/kazalo
--------------------------------------------------------
A
Aguzzi, Adriono, 68, 70, 73
Alby, tele, 84, 120-121
American Agriculturist, 153
American Cancer Society, 37
American Heart Association, 9
Animal Welfare Act, 136
Arizona, padaline, 160
alergije, 56-60
anemija, kod teladi, 119
ateroskleroza, vidi bolesti srca
--------------------------------------------------------
B
Bernard, Neal, 38
Barret, Michelle, 167
Bauston, Gene, 84, 85-90, 138-139
i stoka , 122
i kokoi, 95-96, 103-105
Bauston, Lorri, 83, 85-90
i stoka, 117, 124-125
i kokoi, 93, 95-96, 97,
103-105
Bjerklie, Steve, 133
Bolton, David, 65
British Medical Journal, 35
British Veterinary Journal, 131
Broadway, Michael, 133
Bueford, pijetao, 103-105
bodljikava ica, 163
beta-karoten, 28-29
biotehnologija, 151-152
bjelanevine
i rak, 36
i mlijeko, 58-59
bolesti srca, 3-21, 43, 58, 180
196
i kolesterol, 9-16
lijekovi za, 6
program Deana Ornisha za borbu
protiv, 16-20
statistike o, 8-9
kod mladih ljudi, 12-13
brojler pilii, smee, 126
bolest kravljeg ludila; vidi govea
spongiformna encefalopatija (BSE)
--------------------------------------------------------
C
Campbell, T. Colin, 14, 24-27, 30-31,
35-36, 39
Centennial (Michener), 162
centri za kontroliranje bolesti (Centers
for Disease Control), 65
China Health Project, 24-27, 35
Churchill, Steve, 69-70
Cohen, Joel, 144, 146, 153, 154, 156
Collinge, John, 65-66, 71
ConAgra, 133
Cornell University, 31
Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD),
69-71, 74
colostrum vidi kolostrum
--------------------------------------------------------
D
Dairy Today, 116
Dawn, svinja, 112-113
Dealler, Stephen, 71-73
Dietitian's Guide to Vegetarian Diets
(Messina), 32
Dr. Dean Ornish's Program for
Reversing Heart Disease (Ornish),
7, 19
Dudley-Cash, William A., 102
dodaci hrani
u mlijeku, 58
vidi takoer lijekovi, koji se daju
ivotinjama
djeca
i mlijeko, 27-28, 69-71
dijabetes
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 197
i mlijeko, 58
i tjelesna teina, 43
divlje ivotinje, 159-165
domae ivotinje, nedovoljna zatita,
136-138
--------------------------------------------------------
E
Eat More, Weigh Less Diet
(Shintani), 47
Eat More, Weigh Less (Ornish), 7
EMI (Eat More Indeks), 47-48
E. Coli, 35
Economist, 174, 178
Ednie, Jean, 51-53
Ehrlich, Paul, 146, 152, 161
Eisman, George, 136
Essay on the Principle of Population,
An (Malthus), 156
Essence, 60
Excel, 133
erozija, 148, 152, 160-161, 169, 171
--------------------------------------------------------
F
Farm Animal Reform Movement
(F.A.R.M.), 174-175
Farm Sanctuary 83-91, 100
ivotinje koje su spasili, 84, 87-89,
95-96, 98-99, 103-105, 112-113,
120-121, 124, 125
farme za proizvodnju mlijeka (diary
farms), 115-117
Fat Free and Delicious (Siegel), 20
Fitzsimons, Dina, 43
Food, Energy, and Society (Pimentel),
150
Food and Drug Administration (FDA)
i hranjenje stoke stokom, 77-78
o smanjenju kolesterola, 14
Forbes, 19
Fortune, 170
Framingham Heart Study, 10
Free Our Public Lands! (Jacobs),
167-169
fosilna goriva, 149-151

--------------------------------------------------------
G
goveda, 121-127
igosanje, 121
kastracija, 122, 124
uklanjanje rogova, 117, 122
i tovilita, 124-127
koer, 131
vidi takoer govea spongiformna
encefalopatija
govea spongiformna encefalopatija
(BSE), 63-79
u Velikoj Britaniji, 66-74, 77-79
procijenjeni broj smrtnih sluajeva
od, 71-74
period inkubacije, 69, 70-71
prelazak s vrste na vrstu, 68, 71,
72, 74-76
testiranja 76
u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, 74-79
gnojivo
od muke piladi, 94-95
na osnovi nafte, 149, 150, 151, 152
glad, 153-157
Gallagher, Larry, 132
Gibbs, James, 74
Gotto, Antonio, 9
goveda uzgojena za govedinu i teletinu, 119-120, 121
Grandin, Temple, 124, 131, 132
grebe, 75-76
--------------------------------------------------------
H
Havala, Suzanne, 55-56, 60
profil, 57
havajska hrana, 44-46
Haynes, N. Bruce, 116
Hebenstreit, Werner, 4-7, 14-18
profil, 4
Hegsted, Mark, 25
Hennekens, Charles, 29
197
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 198
Hilda, ovca, 87-89

How Many People Can the Earth
Support? (Cohen), 156
Humane Slaughter Act, 136
hranjenje stoke stokom, 64-66, 73-76,
77-79
hrana za kune ljubimce, 72, 78-79
heterocyclic amines (Has), 34-35
hijerarhija (red) hranjenja kod kokoi,
94, 100
hormoni vidi lijekovi, koji se daju ivotinjama
--------------------------------------------------------
I
IBP, 133
Idaho, 167
Illinois State University, 126
Indija, 149
Ironside, James, 72
ispaa
uinci, 160-161
naknade 161, 170
na javnom zemljitu, 161-163
izvori, prirodni, studija Zemljinih,
146-155
obradivo tlo, 147-148
fosilna goriva, 149-151, 152
voda, 148-149, 151
--------------------------------------------------------
J
Jacobs, Lynn, 122, 159-171
profil, 168-169
Japan, 9
Johnson, Andy, 117
Journal of Animal Science, 110
Journal of the American Dietetic
Association, 29
Journal of the American medical
Association
studija Ornishevih pacijenata,
17-18
Junshi, Chen, 25
198
jaja, 175
vidi takoer kokoi, postupanje s
nesilicama
javno zemljite
privatno koritenje, 161-163,
169-171
divlje ivotinje 159-165, 171
--------------------------------------------------------
K
Kansas, ozljede u klaonicama,
134-135
Kendall, Henry, 147-149, 153, 154
Kephart, Kenneth B., 113
Kesteloot, H., 11-12
Kevin, tele, 124-125
kavezi, industrijski za kokoi, 93,
98-101, 102, 136
ketoza (ketosis), 116
koncentracije proteina, vidi hranjenje
stoke stokom
koer govedina, 131
kosti, ljudske
i unos kalcija, 59
gubitak kotane mase, 59
kalcij
i mlijeko, 58-59
biljni izvori, 59
kalorije
iz masti, 12, 58
vidi takoer EMI indeks
kastracija, 122, 124
Kina
i bolesti srca, 9
i voda, 149
vidi takoer China Health Project
klanje
stoke, 77-78, 124, 131-132
piladi (kokoi), 129-131, 136
krava muzara, 118
svinja, 110, 113
klaonice
i govea spongiformna encefalopatija, 76-77
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 199
uvjeti rada 129-131, 133-139

kokoi, 84, 93-105
i kolesterol, 15
klanje, 104-105, 129-131, 136
i spongiformna encefalopatija,
77-79
transport, 104-105
postupanje s brojler piliima, 95,
103-105
postupanje s nesilicama, 93-101,
102
kolesterol
i rak, 27
i bolesti srca, 5-16
vrste, 11
kolike, 57
kolostrum, 118
kuhanje hrane, 34-35
kravlja balega, 161
krave vidi goveda
krave muzare, 115-119
i govea spongiformna encefalopatija, 76
i telad, 117-119
bolesti, 116-117
munja, 115-117
--------------------------------------------------------
L
Lacey, Richard, 67-69
Land-O-Lakes, 107
Lessner, Richard, 165
Lilly, koko, 95-96
Lyman, Howard, 63-64, 73-74
lemilica, upotreba na stoci, 117
lijekovi, koji se daju ivotinjama, 58, 94
lipoproteini, 11
lipoprotein male gustoe (LDL), 11
lipoprotein velike gustoe (HDL), 11
laktoza, intolerancija na, 56-60
--------------------------------------------------------
M
McDougall, John, 20
Malthus, Thomas, 156
Marsh, Richard, 75
Meat and Poultry, 77, 133, 135
Meicht, Karen, 98
Messina, Mark i Virginia, 32
Michener, James, 162
masti, 46
u mlijeku, 58
zasiene, 10-12, 14-15, 33
mahunarke, 175
mastitis, 116
meso vidi prehrana temeljena na
namirnicama ivotinjskog porijekla
Ministry of Agriculture, Fisheries, and
Food (MAFF), 67
mitarenje (gubljenje perja), prisilno,
100
mlijeko, 55-61
alergije 56-59
kao izvor kalcija, 58-59
probavljanje, 56-57, 59-60
vidi takoer krave muzare
--------------------------------------------------------
N
nafta, 149-151
National Beef, 135
National Dairy Council, 60
National Hog Farmer, 110-111
National Institutes of Health, 9
Nature, 28
Nestle, Marion, 38
New Scientist, 29
New York Times, The, 24
Nurses' Health Study, 28
nutricionizam, poduavanje, 46-48, 57
na Cornell Universityju, 31
--------------------------------------------------------
O
odreivanje spola, kod piladi, 95
Ogallala izvor, 148-151
Oman, Don, 167
Opening Your Heart program, 8
Opie, John, 148
Ornish, Dean, 3
199
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 200
profil, 7-8
program lijeenja, 14-21
i Werner Hebenstreit, 6-7, 14-18
Oski, Frank a., 57
oglaavanje, 59-60
omamljivanje udarcem klinom u elo,
77, 132
omamljivanje prije klanja, 77,
131-132, 137
obradivo tlo, 147-148
odjeljci za krmae, 109-110, 136
odjeljci za telad, 119-120, 136
osteoporoza, 58-59
Oxford University, 67
--------------------------------------------------------
P
Page Experimental Farm, 159
panjaci, 123, 159-171
Payne, Ruth, 41-42, 44-49, 50-51
Peto, Richard, 26
Phillips, Carl, 154, 155-156
Physicians Committee for Responsible
Medicine (PCRM)
i mlijeni proizvodi, 58, 60
preporuke za prehranu, 38, 60,
180-182
Pimentel, David, 146-154
poi, 44-46
populacija, svjetska
procijene za budunost, 144-146
kroz povijest, 143-144
i osobni izbor, 155
Population Bomb, The (Ehrlich), 146
Poultry Science, 101
Preventive Medicine Research
Institute, 8, 18
prehrana temeljena na namirnicama
ivotinjskog porijekla, 138
i rizik od raka, 27, 32, 33-38
i bolesti srca, 3, 12, 13, 14-15
i tjelesna teina, 46, 47-48
biljnog porijekla, 37-39
200
i kalcij, 58-59
i rak, 27-33
i zdravlje srca, 3-4, 9, 11, 12, 14-15
izvori koji se koriste 152-154
i tjelesna teina, 44-50
prerijski psi, 164-165
pretilost, vidi tjelesna teina
prioni, 65-66, 68, 72, 74-76
prirodni izvori, vidi izvori
Prusiner, Stan, 74
pilad, vidi kokoi
podrezivanje kljunova kod piladi vidi
uklanjanje kljunova
prehrana
vidi prehrana temeljena na
namirnicama ivotinjskog porijekla;
biljnog porijekla; veganska
prehrana; tjelesna teina
posrnule krave, 118
povre, 181
povrinski sloj zemlje, vidi erozija
praina
u nastambama s piliima, 103
u tovilitima, 126
u svinjcima, 108-109
preivai, 126
prijevoz ivotinja, vidi transport ivotinja
purani, 102
--------------------------------------------------------
R
radnici u klaonici, sputavanje piladi,
129-130
rak dojke, 28, 32-33
rak, 23-29, 180
i proizvodi ivotinjskog porijekla,
27, 33, 33-36
dojke, 28, 32-33
uzroci, 32-33
crijeva, 32-33
i proizvodi biljnog porijekla, 36
rak debelog crijeva, 32-33
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 201
rasizam, 60
Reisner, Marc, 149
Reynolds, Stephen, 149
Rimmer, Vicky, 69
rizini prag, 36
Roberts, William C., 9, 18
Rollin, Bernard, 89, 94, 97, 108
Rutherford, Clyde, 115
--------------------------------------------------------
S
Scholz, Tom, 84, 174
Seventh-Day Adventists, 32
Shintani, Terry, 41-51, 177
Eat More Indeks, 47-48
profil, 50
Siegel, Robert, 20-21
Southwood, Richard, 67
Southwood Committee, 67-68
Spira, Henry, 121, 131, 178
Stull, Donald, 133
stoka
govedina, 121-127
mlijeni proizvodi, 115-120
itarice koritene za hranu, 153
klanje, 131-136
telad uzgajana za dobivanje teletine, 119-120
vidi takoer govea spongiformna
encefalopatija, ispaa
stres, ublaavanje, 7, 16
sindrom posrnulih krava, 75
skupine namirnica, nove, 38, 60,
180-181
slobodni radikali, 34-36
svinje, 84, 107-113
uvjeti ivota, 107-113
i medicinska njega, 108, 110
i spongiformna encefalopatija, 78
transport, 113
--------------------------------------------------------
T
taro, 44
Texas A&M, 77
tjelesna teina, 41-53, 180

tovilita, 124, 125-127
transport ivotinja, 88-89, 104-105,
113, 124, 137
--------------------------------------------------------
U
Union of Concerned Scientists, 147
Ujedinjeni narodi, 145
United States Department of
Agriculture (Ministarstvo
poljoprivrede SAD-a), 121, 180
umjetna oplodnja
krava, 118
peradi, 102
uklanjanje kljunova kokoima/piladi,
96-97
uklanjanje rogova stoci, 117, 122
urea nitrogen, 27
--------------------------------------------------------
V
veganska prehrana
i rak, 32-33, 36-39
i kolesterol, 20-21
i ope zdravstveno stanje, 176-177,
178-179
kao potencijalna prehrana populacije, 154
i zasiene masti, 10-13, 14, 27
i mravljenje, 48-53
vegetarijanci, 30, 37-38, 178
i masti, 12, 13
Velika Britanija
zakoni o zatiti ivotinja, 136
govea spongiformna encefalopatija 66-75, 78-79
Vermont, 136
veterinarska njega, 108, 123
vitamin C, 29
vitamin D, 58, 59
vitamin E, 29
vlada SAD-a
i potpora stoarima, 161-163, 166,
169-170
201
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 202
i nadzor nad divljim ivotinjama,

163-165
vlakna, 32-33
voe, 181
voda, 148-149, 152
von Eggers Doering, William, 29
--------------------------------------------------------
W
Waste of the West (Jacobs), 169,
170-171
Weber, Gary, 73-74
West Coast Farm Sanctuary, 90
Whitely, Winslow, 167
Willet, Walter C., 11, 27-28
Winfrey, Oprah, 73-76
Wolfson, David, 137
World Health Organization (WHO), 65,
70
World's Poultry Science Journal, 101
--------------------------------------------------------
Z
zrak, kvaliteta, vidi praina
znanost o ivotinjama, 89-90, 93-94
zakoni o okrutnosti prema ivotinjama,
89, 122, 136-138
zakoni o kompenzacijama radnicima,
135
zasiene masti, 11-12, 15, 33
--------------------------------------------------------
igosanje lica, stoke, 121-122

elatina, 75
itarice, 181
202
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 203
O autoru
Erik Marcus je pisac i predava koji se posvetio promicanju veganske i
vegetarijanske prehrane. Diplomirao je poduavanje pisanja na
Sveuilitu Columbia. Vei dio knjige Vegan napisan je za njegova ivota
na sjeveru drave New York. Gospodin Marcus trenutno ivi u sjevernoj
Kaliforniji.
Vegan.com
Erik Marcus odrava i pie za Vegan.com - stranicu na Internetu. Ta stranica nudi dnevne vijesti kao i opsene informacije za vegane i za one koji
bi eljeli postati vegetarijanci. Moete pisati Eriku Marcusu putem elektronike pote odnosno preko web-stranice Vegan.com, na adresu
correspondence@vegan.com.
Vegan.com
P.O. Box 432
Albion, CA 95410
Molimo, u pismu priloite frankiranu omotnicu s povratnom adresom ako
elite odgovor na svoje pismo.
Druga knjiga Erika Marcusa

Go Vegan: Quick and Easy Guide to Lifelong Change (Postanite vegan: brzi
i lagani vodi za ivotnu promjenu) objavljena je u SAD-u u rujnu 2000., a
trenutno je dostupna iskljuivo kao tzv. online knjiga na Internet stranici
www.Erikmarcus.com.
203
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 204
iz edicije
itajte sljedee naslove:
Jadranka Boban Peji i Zlatko Peji
Hrana za ivot
Michio Kushi
Velika makrobiotika kuharica

dr. Andrew Weil
Spontano iscjeljenje
dr. Andrew Weil
Osam tjedana do optimalnog zdravlja
Trgovina: tel. 01/4847-119

Izdavatvo: tel. 01/3768-362
www.biovega.hr
prelom corr2
9/2/03
9:51 AM
Page 205
intro prelom corr2
9/2/03
9:14 AM
Page 4

Vegan

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vegan

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

intro prelom corr2

intro prelom corr2

Prevela: Nataa Ozmec

CIP - Katalogizacija u publikaciji

intro prelom corr2

Za Henryja Spirau, neumornog branitelja ivotinja

intro prelom corr2

intro prelom corr2

Predgovor Howarda Lymana

ISTINA O HRANI IVOTINJSKOG PORIJEKLA

IZA VAEG STOLA

------------Dodatak A: etiri nove skupine namirnica

intro prelom corr2

intro prelom corr2

intro prelom corr2

BUENJE JE NA VRATIMA. Od hot-dogova na stadionima do purica za Dan

intro prelom corr2

intro prelom corr2

Prvi dio: Prema zdravlju

Srce i dalje kuca

Srana oboljenja - najuinkovitiji ubojica Amerikanaca - dobila su

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

teak stupanj oduzetosti, poeo pridravati programa dr. Ornisha

LICEM U LICE S NAJGORIM NEPRIJATELJEM

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

Srce i dalje kuca

to je moj lijenik preporuio. Tako mi je loe od lijekova koje uzimam da

Prvi dio: Prema zdravlju

Ornish je odrastao u Dallasu, u saveznoj dravi Teksas. Otac mu je bio zubar

KAKVU SMRT MOETE OEKIVATI

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

sterola niske, ak ako postoje drugi uobiajeni rizini imbenici.17

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

zdravlju pie: Smanjeni unos zasienih masti u prehrani... trebao bi biti

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

tu koji je objavila Uprava za hranu i lijekove SAD-a (Food and Drug

Srce i dalje kuca

sadri vrlo malo zasienih masti i uope ne sadri kolesterol. Ali

Prvi dio: Prema zdravlju

vanu ulogu u razvoju sranih oboljenja. Zbog toga se koncentriramo i na

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

prema napucima Amerikog udruenja za srce (American Heart

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

svjee povre, snani i aromatini zaini, pune cjelovite itarice, ukusne

Srce i dalje kuca

Prvi dio: Prema zdravlju

Smanjite izglede da dobijete rak

Sve brojniji znanstveni dokazi pokazuju da prehrana siromana

Smanjite izglede da dobijete rak

Prvi dio: Prema zdravlju

iv, te da veina oboljelih ne ivi ni godinu dana nakon postavljanja

Smanjite izglede da dobijete rak

temeljitija studija koja je poduzeta o vezi izmeu prehrane i rizika od

Prvi dio: Prema zdravlju

lijenika i istraivaa koji su pomogli prikupljati podatke.

Smanjite izglede da dobijete rak

Prvi dio: Prema zdravlju