Professional Documents
Culture Documents
Sila
Veliina koja karakterie koliinsku meru mehanikog meudejstva izmeu
materijalnih tela, naziva se sila.
Mehanika dejstva izmeu tela razliita su po svojoj prirodi i mogu se ostvariti
na sledea dva naina:
direktnim dodirom tela preko povrina kojima se tela dodiruju;
meudejstvom (interakcijom) izmeu tela kada se ona nalaze na izvesnom
rastojanju.
r
slovom F ili F .
Prava p, koja je nosa vektora sile, naziva se napadna linija (linija dejstva)
sile. Taka u kojoj sila deluje na telo naziva se napadna taka sile.
Jedinica sile u meunarodnom sistemu jedinica je Njutn: 1N = 1kg m2 . To je
s
sila koja masi od jednog kilograma daje ubrzanje od jednog metra u sekundi na
kvadrat.
Postoji vie podela sila koje deluju na telo.
povrinske i
zapreminske.
ili na
spoljanje i
unutranje.
Sistem sila. Rezultanta. Uravnoteavajua sila
Sistem sila je skup svih sila koje deluju na telo.
Sistem sila moe biti:
prostorni i
ravan.
Mogue je sistem sila podeliti i na:
sueljan,
paralelan i
proizvoljan.
Ako se sistem od n sila, koje deluju na telo, zameni drugim sistemom od m sila, a pri
tome ne doe do promene stanja mirovanja ili kretanja tela, za takva dva sistema sila
kae se da su ekvivalentni. Ta injenica izraava se na sledei nain
r r
r
r r
r
(F1 , F2 ,K , Fn ) ~ (F1, F2,K , Fm )
Ako je dati sistem sila koji deluje na telo ekvivalentan samo jednoj sili, onda
se ta sila zove rezultanta datog sistema sila.
r r
r
r
(F1 ,F2 ,K ,Fn ) ~ Fr
r
Ako moe da se nae takva sila (Fr1 ) , koja pridodata nekom sistemu sila koji
deluje na telo, ini taj sistem uravnoteenim, tada se ta sila naziva uravnoteavajua
sila datog sistema sila i vai
r r
r r
(F1 ,F2 ,K ,Fn ,Fr1 ) ~ 0
ili
r r r r
r r
F i = F i cos( F , i ) = F cos ,
tj. projekcija sile na osu jednaka je i skalarnom proizvodu vektora sile i jedininog
vektora te ose.
X >0
X =0
X <0
ako je
ako je
ako je
0 < 90 o
= 90 o
90o < 180o .
Projekcija sile na ravan je vektor koji za poetnu i krajnju taku ima ortogonalne
projekcije poetne i krajnje take sile na tu ravan.
r
pisati
tj.
F = Fcos .
FR =
X +Y + Z
Y
X
Z
cos R = R , cos R = R , cos R = R
FR
FR
FR
2
R
2
R
2
R
Aksiome statike
Prva aksioma:
Da bi kruto telo, na koje deluju dve sile, bilo u ravnotei, potrebno je da te sile
imaju zajedniku napadnu liniju, jednake intenzitete i suprotne smerove.
Sistem ove dve sile ini osnovni sistem uravnoteenih sila.
Druga aksioma:
Dejstvo datog sistema sila na kruto telo nee se promeniti ako mu se doda ili
oduzme uravnoteeni sistem sila.
Trea aksioma:
Sistem od dve sile koje deluju u istoj taki krutog tela ima rezultantu koja je
jednaka vektorskom zbiru tih sila i koja sadri napadnu taku tih sila.
Intenzitet ove rezultante moe se odrediti primenom kosinusne
teoreme
Fr = F12 + F22 + 2 F1 F2 cos ,
etvrta aksioma:
Dva materijalna tela deluju jedno na drugo silama koje
imaju isti intenzitet, zajedniku napadnu liniju, a suprotne smerove.
Ove dve sile, obzirom da ne deluju na jedno telo, ne ine osnovni
uravnoteeni sistem sila.
2. Ue
RA =
Y
X A2 + YA2 , tg = A
XA
4. Pokretan oslonac
5. Sferni zglob
- podvrsta- potporno leite (sl. b)
RA =
cos =
X A2 + YA2 + Z A2 ,
Z
XA
Y
, cos = A , cos = A .
RA
RA
RA
10
6. Laki tap
11