You are on page 1of 9

vedski jezik

o vedskom na hrvatskom
Menu
Skip to content

Home
O meni
07/09/2013

Kako u vedsku?
Ovo je jedno od mnogih slinih pitanja koje sam dobila preko bloga:
Moe li mi molim te pomoi? ivim u Hrvatskoj sa obitelji, suprugom i dva sina. Htjeli bi imigrirati u
vedsku, pa me zanima da li ste prvo pronali posao pa otili ili ste imali nekoga svoga tamo da vam je
pomogao? Ako to nije tajna naravno. Ja sam inae po struci slastiar, a suprug mesar. Takoer me zanima da
li u vedskoj ima posla za nae struke. Bila bih Vam zahvalna na bilo kakvoj pomoi, jer mi nemamo tamo
nikog, a situacija je ovdje grozna, jedini nam je izlaz otii van. Unaprijed Vam se zahvaljujem.
Svi koje znam su prvo nali posao. Za koji su se prijavili preko interneta. Ne, nisam imala nikakvu rodbine ni
prijatelje ni veze. Ne znam nita o vaim strukama.
Ipak, evo nekih korisnih informacija:
Migracijski ured
Prosjene bruto-plae u vedskoj
Kalkulator bruto-plae u neto-plau
vedski zavod za zapoljavanje (s ponudom poslova)
Daleki sjever (nekakva grupa koja potie useljavanje u gradi na dalekom sjeveru)
Meni nije trebalo veleposlanstvo jer sam sve rijeila direktno s Migracijskim uredom. Sada je potrebno jo
manje, jer smo u EU pa se svatko moe slobodno preseliti u vedsku. Meutim, to ne znai da imate pravo na
ikakvu pomo, socijalu, besplatno uenje jezika ili tome slino.
Takoer, napomenula bih da na Facebooku postoji grupa Idemo u vedsku, ali je iz nekog razloga puna
poluinformacija, dezinformacija i ne bih je preporuila. Znaju se pojaviti jako optimistine prie, ali iz nekog
razloga zaborave spomenuti da su doli vjenanjem, preko rodbine ili na neki drugi olakavajui nain. Mnogi
napiu kako su doli traiti posao, ali nikad ne jave rezultate. Realni podaci se esto odbacuju jer ne zvue
toliko bajno i ohrabrujue.
Takoer, mnogi ne razumiju da je vedska jako velika zemlja u odnosu na Hrvatsku pa iskopaju oglas za
nekakvu jeftinu kuu na Arktiku i onda trube kako je u vedskoj sve jeftino, iako je to lue nego za hrvatski
primjer uzeti kuu u likom selu s dvije babe i tri medvjeda.
Nakon to se dobije posao, naravno, sve je lake dobije se vedski JMBG, pravo na besplatno uenje
vedskog, lake je unajmiti stan i organizirati si ivot. Ii u vedsku pa traiti posao od vrata do vrata mi
djeluje suludo, iako ne sasvim nemogue.
Nemam recept za dobivanje posla, osim traenog obrazovanja (npr. medicinska i IT zanimanja) ili rodbinskih
veza.
Posted in linkovi, Uncategorized | Leave a comment

krtost na rijeima

21/04/2013 | Image | Leave a comment


13/03/2013

Uo
Ve sam znala da veanima teko idu Z, , D, , i i slina slova (izgovaraju ih redom kao S, SJ, J, J,
TJ, TJ), ali nedavno sam otkrila i neto novo.

Ja: Oko! (pokazujem na oko)


On: Oko!
Ja: Nos! (pokazujem na nos)
On: Nos!
Ja: Brk! (kao, ovo je izazov)
On: Brrrk!
Ja: Uho!
On: Uo!
Ja: U-H-O!
On: U--O!
Nakon promiljanja, pilanja jezikohobista i prouavanja vedske fonologije, zakljuila sam da hrvatsko H i
vedsko H nisu isti zvuk.

Nae je [x] (koje Claes spominje u mom prethodnom postu) bezvuni velarni frikativ (kae wiki), njihovo je
[h] bezvuni glotalni frikativ.
Njemu je moje H[x] zvualo kao SJ (jer ga tako neki i izgovaraju), ali kako je njegovo SJ blie naem
dobili smo UO, odnosno USJO. Ili bi ga on moda zapisao kao OSJ.
Nakon silna truda je uspio izgovoriti UHO, samo je H zvualo kao da izdie na samrti. :D
Inae nisam nikad razmiljala da su to zapravo dva slina glasa, ali ipak uho-ui, muha-muica, suh-sui,
strah-straan izgleda da jesu.
Takoer, jezikohobist mi je ukazao kako i u nekim njemakim dijalektima izgovaraju h u npr. ich vie kao i
nego kao ih. A i vedski Minen i Hevrolet sam ve spominjala
Posted in izgovor, SJ | Tagged vedski | Leave a comment
13/03/2013

Jo malo o glasu SJ
Ve sam spominjala SAOL (Svenska Akademins Ordlista). esto znam pogledati kako se pie ili kako se
deklinira neka rije, a i kako se izgovara.

Ove dvije natuknice bi nam trebale rei da se sj ne izgovara kao s+j, nego kao udnovato SJ (izmeu hrvatskih
i H), a k kao TJ (meko ). Meutim, ovaj integral i c s nogom (uen svijet nogu zove i cedille)
zapravo oznaavaju obino i neki glas kojem neu navoditi tono ime, ali nije TJ/meko .
Kako mi je ivot i dalje dosadan, opet sam gubila vrijeme na davljenje Sprkrdeta.
Evo odgovora:
Frst vill jag sga att SAOL inte gr ansprk p att anvnda IPA-transkriptioner i sina uttalsanvisningar.
Vissa IPA-symboler frekommer naturligtvis, men vissa av dem, t.ex. dem du nmner, anvnds inte IPAmssigt.
Det s.k. sje-ljudet (sj-ljudet), som i t.ex. sju, skjorta,skmta och andra ord med diverse stavningar, betecknas
ofta med symbolen i ordbcker och uppslagsverk. Symbolen ska hr inte uppfattas som en exakt beskrivning
av uttalet; i stllet ska den ses som ett slags samlingssymbol.
Som du kanske har noterat frekommer det en del variation i svenskars uttal av sje-ljudet. Vi som sysslar med
fonetik och fonologi brukar dela in de olika sje-ljudsvarianterna i ljusa och mrka; de ljusa har sitt
friktionsbrus i ett omrde som ligger relativt hgt p tonskalan (d.v.s. de pminner om ett [s]), medan de
mrka ligger relativt lgt (d.v.s. de liknar mer detljud som IPA betecknar med [x]). Ljusa varianterna

artikuleras oftast med tungspetsen eller tungbladet, mrka med tungryggen. Jag kan inte g in p variationen i
detalj hr, men den r svl regional, individuell som stilistisk. De olika ljusa och mrka varianterna
betecknas frsts nr det r ndvndigt med skilda IPA-symboler, de ljusa bl.a. med [] och [ ], de mrka
bl.a. med [] och [x], men det r sllan man mste vara s exakt. Sjlv valde jag tecknet [] nr jag gjorde
Svenska sprknmndens uttalsordbok fr tio r sedan. IPA-symbolen [] betecknar allts i vissa sammanhang
en specifik konsonant, men i andra sammanhang mste man kunna anvnda den som en samlingssymbol fr
flera olika uttal. P samma stt r det med ordbckernas bruk av .
Tje-ljudet uttalas oftast med den konsonant som IPA betecknar [], i Finland dock vanligen [t], sllan som
[], men det r just den sistnmnda symbolen, c med cedilj, som oftast anvnds i ordbckerna (i
Sprknmndens uttalsordbok anvnds dock []).
Det frikativa slutljudet i t.ex. kors och kurs betecknas i IPA-transkription vanligtvis med []. Uttalet
av rs sammanfaller fr vrigt hos mnga med uttalet av sje-ljudet. De som har sitt ursprung i sdra Sverige
och i Finland uttalar dock rs som tv separata ljud, och det r sklet till att ordbcker i regel skriver [rs] som
uttalsuppgift.
Vnliga hlsningar
Claes Garln
Ukratko, ovaj vedski fonolog kae da SAOL ne koristi meunarodnu fonetsku abecedu (IPA), nego su im
integral i c s nogom naprosto znakovi za SJ i TJ ma kako se SJ izgovarao u razliitim regijama.
Posted in izgovor, SJ, TJ | Tagged vedski | Leave a comment
14/01/2013

Prepiska s Institutom za jezik

Kako me u ivotu stalno mue teka pitanja, neka sam odluila


rijeiti pilanjem mudrih i uenih ljudi. Pitanje sam postavila prije nekoliko dana Institutu za jezik.
Zanimalo me zato veani tono piu njima strana slova kao i , ali , , i sline redovito obezglave
odnosno obeskvae. To je jo blesavije ako se uzme da se i piu kao C i C, ali se i piu kao TJ i TJ :D.
Pa je Ibrahimovic, aliTjakovskij. Ili Milosevic, ali Kalasjnikov.
Danas mi je stigao odgovor:
Hej! Du har rtt i att reglerna inte r konsekventa, och att de regler som finns inte heller anvnds konsekvent.
S r det ofta i sprket nr vi ska hantera frmmande namn, tecken och alfabet.
> r cedilj och trema mer vrdefull n hake och akut?
Vi har lrt oss att anvnda lnord frn vissa frmmande sprk bttre n andra, t.ex. frn franska, och srskilt
d vissa diakritfrsedda tecken frn dessa sprk (som i franska ord, i tyska ord osv.). Det handlar om

historiska konventioner och frekvens ver tiden fr dessa lnord. Drfr r vi mycket bttre p att hantera ord
som franais n att hantera stunget l () i polska namn.
> latinska och kyrillska r samma ljud varfr skriva en som s och den andra som sj?
Fr frmmande ord och namn skrivna med icke-latinskt alfabet anvnder vi translitterering (verfring tecken
fr tecken) eller ngot slags transkription (verfring ljud till tecken p det egna sprket), med lite olika
resultat. Men dr mste vi i alla fall ta stllning till hur ett frmmande ord eller namn ska terges p svenska.
Det behver vi ju inte t.ex. fr namn som redan finns tergivna med latinsk skrift, som Ibrahimovi. Dr ska vi
bara frska visa namnbraren respekt genom att terge diakriterna korrekt. Det finns det ibland tekniska
hinder fr, frsts. Men Sprkrdet uppmanar alla att terge diakriter och frmmande (latinska) tecken nr
man skriver. S hr skriver vi i Svenska skrivregler:
Med moderna trycktekniker och teckenuppsttningar i datorn br ambitionen vara att s lngt mjligt terge
diakritiska och frmmande tecken frn andra sprk i svenska texter, inte minst frn nordiska grannsprk och
svenska minoritetssprk (dansktnorskt och , samiskt och etc.). P samma stt br fr vrigt utlndska
skribenter frska terge , och nr de skriver ut svenska ord med dessa tecken.
I ordbehandlingsprogram finns diakritiska tecken och specialtecken ofta i funktionen Symboler eller
Specialtecken under menyn Infoga. Vissa tecken kan ns direkt frn tangentbordet (ctrl + , + c = i
Windows). Andra stadkoms med sifferkoder p det numeriska tangentbordet (alt + 0254= ). Sdana
tangent- och sifferkommandon brukar framg av symbolfonten, som innehller ett standardurval av fonter p
datorn.
Se avsnitt 16.2 fr tangentkombinationer fr ett urval av tecknen i avsnittet.
Vnlig hlsning
Ola Karlsson, sprkvrdare

Sprkrdet
Institutet fr sprk och folkminnen
Box 20057
104 60 Stockholm
08-442 42 00
sprakfragor@sprakradet.se
Ukratko, i veani bi trebali pisati , , , i druga slova (ali ih vjerojatno ne znaju natipkati). Ostaje mi
nada da e to spoznati i Migracijski ured, Porezna uprava, a i moja mila kolica.
Posted in pravopis | Tagged vedski | Leave a comment
02/01/2013

Rjenici koje ne koristim


Ve sam pisala o (papirnatim) rjenicima koje koristim, a sinulo mi je
da imam i jedan rjenik koji ba ne koristim. Radi se englesko-vedskom slikovnom rjeniku. Vizualna
poslastica, ali nije ba praktian pri pisanju eseja. :D Detaljan je, tako da ima mnogo pojmova koje ne znam ni
na hrvatskom, a kamoli na vedskom (npr. razliite dijelove mesa, puke, polja za kriket ili mukog

kaputa).

Posted in rjenici | Tagged vedski | Leave a comment


27/12/2012

Nove rijei vedskog jezika


Zahvaljujui mojim pretplatama spomenutima u prolom postu, saznala da sam je izala lista dopuna za
SAOL (vedski rjenik, tj. listu rijei) za 2012. godinu. Neke od rijei su drinkorexi (drinkoreksija?)
gladovanje tijekom dana kako bi se naveer moglo iste savjesti opijati, kopimism (kopimizam) politikoreligijska ideologija koja promie slobodu informaciju, da ne kaem P2P :D, nomofobi (nomofobija)
no+mobitel+fobija, panika koja vas uhvati kad nemate mobitel uz sebe ili vam se isprazni baterija, i moj

favorit
zlatanera (zlatanizirati? pozlatiti? :D) rijeiti neto na silu ili sa silom, dominirati. Dolazi od imena
nogometaa Ibrahimovia Zlatan. Ne zaboravimo da veani Z izgovaraju kao S, tako da me
ovo slataniziranje stvarno nasmijalo!
Posted in rjenici, Uncategorized, vokabular | Tagged vedski | Leave a comment

Svjei postovi

Kako u vedsku?
krtost na rijeima
Uo
Jo malo o glasu SJ
Prepiska s Institutom za jezik
Rjenici koje ne koristim

Nove rijei vedskog jezika


Korisne FB-stranice
Mali boini pojmovnik
Tvrdi i meki samoglasnici (Hrda och mjuka vokaler)
Glas J
Glas TJ
Glas SJ
Jo linkova
Online teaj za poetnike SAFIR
Slaganje vremena tempuskongruens
Glagoli Verb
Rjenici (papirnati)
Korisni linkovi
Moja motivacija za uenje vedskog jezika

Arhiva

September 2013
April 2013
March 2013
January 2013
December 2012

Kategorijski oblak
glagoli glagolska
vremenagramatika

izgovor Jkomvux linkovi motivacijaobiaji online pravopisrjenici sas sfi SJ TJUnc

ategorizedvokabular

vedski

Meta

Register
Log in
Entries RSS
Comments RSS
WordPress.com

vedski jezik
Create a free website or blog at WordPress.com. The Misty Lake Theme.

Follow

Follow vedski jezik

Get every new post delivered to your Inbox.


Join 32 other followers
Sign me up

Build a website with WordPress.com

You might also like