EUROPSKI MODERNIZAM

-1857. -Gustave Flaubert objavljuje svoj roman Gospoa Bovary te Charles

Baudelaire objavljuje svoju pjesniku zbirku Cvjetovi zla
-Flaubert je svrstavan u vrhunac realizma, a Baudaleire je nagovjestio nov
pristup poeziji
-Pjesniko stvaralatvo je dominantno u razdoblju modernizma
-U to vrijeme slabi dominacija pozitivistike filozofije, a sve vie jaaju
idealizam i metafizika. Ono nesvjesno u ovjeku postaje zanimljivo u
filozofiji i umjetnosti.
-Pojavljuju se misticizam i spiritizam
-Dominantnu poziciju zauzela je francuska knjievnost
-Poezija tog vremena zapravo je reakcija na romantiarsku poeziju (A. de
Lamartine, A. de Vigny, V.Hugo) koja se kao knjievna moda ugasila sredinom
19. stoljea
-H. Friedrich: Moderno je pjesnitvo deromantizirana romantika
-LARPURLARTIZAM- literalni pokret koji promie Teophile Gautier. On smatra
da umjetnost treba biti samoj sebi cilj. Naziv potjee od fraze l'art pour l'art
to u doslovnom prijevodu znai umjetnost radi umjetnosti. Taj pokret porie
drutvene osnove i drutvene funkcije umjetnosti, a time joj zapravo izmie
osnovni sadraj.
-osnovno obiljeje lapurlatistike poezije je savrena forma koja je sinonim za
ljepotu, impersonalnost i detaljiziranje pjesnikih slika
-PARNASOVCI- skupina pjesnika okupljenih oko zbornika pjesama Suvremeni
Parnas koji izlazi 1866. Zaetnik tog pokreta je Leconte de Lisle a uz njega su
jos bili Sully Prudhomme i Jose Marija de Heredija.
-U zborniku SUVREMENI PARNAS svoje pjesme objavljuju i T. Gautier, Charles
Baudelaire, P.Verlaine i S. Mallarme
-Osnovna obiljeja parnasovake poezije: objektivnost i hladnoa izraza,
bezosjeajnost,impersonalnost. I njima je vana forma, izraz je gotovo
virtuozan

-Charles Baudelaire- njegova poezija je toliko originalna i individualna da se

ne moe svrstati ni u jednu pjesniku grupu. On je bio uzor simbolistima.
-SIMBOLISTI su se odmah suprotstavili poetici parnasovaca-objektivizmu i
hladnoi. Tomu se suprotstavljaju nagovjetaj, tajanstvenost, nedoreenost.
-3 pjesnika SIMBOLIZMA: ARTHUR RIMBAUD, PAUL VERLAINE i STEPHANE
MALLARME
-Na Baudelairea je snano utjecao Edgar Allan Poe, od kojeg preuzima
tajnovitost, grozu, tamne slutnje. Pokrenut ce estetiku, slike velegrada u
kojima spaja plinsko svijetlo i veerenje nebo, miris cvijea i smrad katrana.
Baudelaire je prema tome napisao Cvjetovi zla. Baudelaire cesto posee
za sonetom, koji je visokostiliziran poetski oblik.
-SIMBOLIZAM u pjesnitvo unosi iracionalizam i mistinost, ali ne u
romantiarskom smislu. Simnolisti sebe nalaze u mati, podsvijesti, udnim
psihikim stanjima pa i halucinacijama.
-Kako se nisu mogli posluiti tradicionalnim stilskim sredstvima da bi izrazili
takva stanja i osjeaje, stvaraju svoj poetski instrumentarij- individualnu
simboliku, muzikalnost, obojenost stiha te sinesteziju
MODERNISTIKA DRAMA
-Drama sredinom 19. st. doivljava vaan zaokret. Naputaju se velike
herojske tragike fabule u dramama , graanstvo i proletarijat zavladat e
dramskim priama, iako e jo neka dramska djela nositi oznake
romantiarske patetinosti i besperspektivnosti.
-Produbljuje se psiholoka interpretacija, mijenja se i scenski prostor
-Norveanin Henrik Ibsen i Rus Anton P. ehov stvaraju paralelu simbolistikoj
poeziji- graansku simbolistiku dramu.
-U toj dramatici je prvi put obraena tragika naeg vremena koja proizlazi iz
podvojenosti modernog ovjeka, pri emu se jedna istina sukobljava s
drugom, jedna pravda s drugom, a ne kao do tada- pravda protiv nepravde.
Ne bori se ovjek protiv vanjskih sila nego se te sile sukoblajvaju u ovjeku.
-Jedino nasljee romantizma jest da ovjek na kraju ostaje sam.
-AUGUST STRINDBERG-skandinavski dramatiar, uz Ibsena i ehova, snano
je utjecao na ravoj drame u 20. stoljeu. Njegove drame imaju i teorijsko

objanjenje djela i ta meusobna ovisnost teorije i prakse, svijest umjetnosti

o sebi samoj, jedno od obiljeja moderne drame
-EHOV- njegove drame odlikuju se iznimnom suptilnou, njega vie zanima
stanje due nego dogaaj. Za njega su karakteristini lirski opisi, svaka
drama ima neki svoj lajt-motiv koji se provlai kroz cijelu dramu i tako taj
zapravo postaje simbol.
-Nema glavnog junaka u drami koji e nositi neku poruku, teret ili
slino, sva su njegova lica jednako vana i sva ona zajedniki tvore dramu,
uvjetujui jedni druge

CHARLES BAUDELAIRE
-uzor simbolistima
Cvjetovi zla- Zbirka pjesama tiskana 1857. godine
Suglasja, Albatros
-romantiarsko prikazivanje ljubavi kao najuzvienijeg ljudskog osjeaja i
prirode kao utoita uznemirene ljudske due zamjenjuje velianjem tjelesne
ljubavi i strasti, grubo, realno slikajui ljepotu i beutnost prirode (ukljuujui
i ovjekovu prolaznost, njegovu tjelesnost i smrtnost)
-emotivnost u poeziji postie oajom, mrnjom, prkosom, prijezirom
-pjevajui o zlu, lai, trulei i krvi, on prepoznaje ljepotu ivota i u njegovoj
runoi, teei uzdisanju idealnoj, apstraktnoj boanskoj ljepoti
ARTHUR RIMBAUD
-djela: Iluminacije (1872.), Sezona u paklu (1873.), Samoglasnici
RAINER MARIA RILKE
-1894. god prva zbirka pjesama IVOT I PJESME
-zbirke: rtva larima, Okrunjeni snom, Advent
-zbirku MENI NA SLAVU Rilke oznaava svojim pravim poetkom
-roman: Zapisi Malte Laurdisa Briggea u obliku ispovjesti
HENRIK IBSEN

-Norveki knjievnik koji je radio u kazalitima u Njemakoj, Norvekoj i Italiji

-Sa veaninom Augustom Strindbergom je snano utjecao na moderno
europsko kazalite
-Prva drama: CATALINA- NEUSPJEH pa odlazi studirati medicinu
-Drame: -Nora (Kua lutaka ili Lutkina kua), Sablasti ,Neprijatelj naroda,
Divlja patka, Heda Gabbler, Rosmersholm
-raskrinkava graanski ivot i moral druge polovice 19. stoljea (brak, odnos
mukarca i ene)

ANTON PAVLOVI EHOV

-Ruski novelist i dramatiar
-Drame: Galeb, Ujak Vanja, Seljaci, Tri sestre, Drama bez naslova, Vinjik
-Novele: Sluaj iz prakse, Paviljon br.6, rtva, Stepa
-u dramama ga zanima stanje due, a ne dogaaj
-u drami nema pravih zapleta ni klasine dramske strukture

HRVATSKI MODERNIZAM
-Trajanje: od 1892. do 1916. ili od 1895. do 1914. godine
-Neki postignuti uspjesi: autonomna prosvjeta, nacionalno kazalite,
osnivanje akademije i sveuilita, preporod Matice hrvatske
-vaan povijesni dogaaj: 16.10.1895. kada je car Franjo dosao u Zagreb,
sveuilitarci su u znak prosvjeda zapalili maarsku zastavu na Jelaievu
trgu. Prvi meu njima je bio Vladimir Vidri. Studije su nastavili u Beu i Pragu
-Hermann Bahr- dominantna linost u 19. st. u Beu, zauzima se za poetak
individualne umjetnosti due. Smatra da moderni umjetnik mora biti
osjetljiv, tankoutan, a kroz umjetnost osloboditi svoje osjeaje.

-Toma Masaryk-bio je dominantna linost u Pragu. U slikarstvu, kiparstvu i

arhitekturi modernost se iskazala kroz minhensku i beku secesiju.
-SECESIJA- umjetniki pokret koji je protiv svega staroga
-Cilj: Stvaranje nove umjetnosti i novoga stila, propagira
demokratizaciju umjetnosti i
kozmopolitizam
Prekretnice u knjievnom stvaralatvu:
-1895. izveden je Vojnoviev Ekvinocij
-1891. Leskovarova novela Misao na vjenost
-1892. Matoeva novela Mo savjesti
-1914. umro je A.G. Mato, izlazi zbirka HRVATSKA MLADA LIRIKA
-Sukob starih i mladih- STARI su bili tradicionalisti knjievnici koji su
bili generacijski stariji od
MLADIH koji ele neto novo,
promjene, neku novu individualnost.
-Hrvatska misao 1897.g.- list koji je pokrenula PRAKA GRUPA
MLADIH- prognani sveuilitarci u Pragu predvoeni Milanom
ariem, a urednik tog lista je bio Stjepan Radi. Tim listom su
traili da knjievnost bude izraz zbiljskoga ivota jednog naroda i
njegovih ideala.
-Mladost 1898.g.-asopis koji je pokrenula BEKA GRUPA MLADIH,
posebno Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi
-Pjesnici hrv. modernizma: A.G. Mato, V.Vidri, D.Domjani,
M.Begovi, V.Nazor, F.Galovi
-Zbirka Milana Begovia Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta) nova je
tematikom i izrazom, njome je uzbudio ondanju kritiku. Govori o putenome,
osjetilnome, erotinome, oivljava antiku, antiku mitologiju, renesansnu
liriku, a vaan mu je kult ljepote
-Zbirka Slavenske Legende Vladimira Nazora njome se vraa u
slavensku mitologiju, izborom teme se predstavlja kao nacionalni pjesnik, ali
su mu izraz i metaforika moderni, njegova ideja odskae od pesimizma koji je
tada zavladao u poeziji

JANKO LESKOVAR-Misao na vjenost, Propali dvori, Sjene ljubavi,

Pripovjesti
ANTUN GUSTAV MATO
-Zbirka novela: Iverje (1899.), Novo iverje (1900), Umorne prie
(1909.)
-Zbirka pjesama: Pjesme (1923.)
-Putopisi: Vidici i putovi (1907.) , Nai ljudi i krajevi (1910.), Oko
Lobora
-Novele: Camao, Kip domovine leta 188*
-Pjesme: Utjeha kose
-Prva novela je MO SAVJESTI- 1892. god je objavljena u Vijencu
-U njegovim novelama ima puno sarkazma, ironije, komike, groteske, ali i
finog irilizma

VLADIMIR VIDRI
-Samo jedna zbirka pjesama: PJESME 1907. godine
-40-ak pjesama raziite tematike: ljubavne, antike, egipatske, biblijske, sa
motivima domaeg krajolika
-Neke pjesme: Pomona, Dva pejzaa

IVAN KOZARAC
-Pripovjetke: Slavonska krv (1906.), Izabrane pripovjetke (1911.)
-Poezija: Pjesme (1911.)
-Roman: uka Begovi (posmrtno) 1964.

MILAN BEGOVI

-Zbirka ljubavne lirike Knjiga Boccadoro (1900.)

-Lirski romani: Dunja u kovegu, Giga Barieva
-Novele: Dva bijela hljeba
-Dramska dijela: Bez treega, Pustolov pred vratima, Amerikanska
jahta u splitskoj luci
DINKO IMUNOVI
-Mrkodol 1905. ili 1909.- NEZNAM koja je tona obje u knjizi
-Tuinac 1911.
-erdan 1914.
-Alkar 1908.
-Porodica Vini 1923.
-Sa Krke i Cetine 1930.

DIJALEKTNA KNJIEVNOST U HRVATSKOJ MODERNOJ

KNJEVNOSTI
DRAGUTIN DOMJANI
-Poezija: Kipci i popevke (1917.), V suncu i senci (1927.), Po dragomu kraju
(1933), Bele roe
FRAN GALOVI
-Kajkavska lirika: Z mojih bregov 1948., Crn-bel
-Soneti: etiri grada 1913.
-Pripovjetke: Zaarano ogledalo 1913.

VLADIMIR NAZOR
-od 1876. do 1896.: Prie iz djetinjstva, Prie s Ostrva i iz Grada

-od 1896. do 1916 nov ovjek: Slavenske legende, ivana, Medvjed

Brundo, Veli Joe, Hrvatski kraljevi, Nove pjesme, Utva
-od 1916. do 1936. nov sija i nov etelac svojih usjeva: Arkun, Niza od
koralja, arko
-od 1936. do 1941.: Pastir Loda, prerada i prijevod Danteova Pakla
-od 1941. do 1949.: S partizanima