HRVATSKI KOMITET MEUNARODNOG VIJEA

ZA VELIKE ELEKTRINE SISTEME, ZAGREB, Berislavieva 6

ESTO SAVJETOVANJE
CAVTAT, 09. - 13. studenoga 2003.

mr. sc. Minea Skok, dipl. ing.

prof. dr. sc. Davor krlec, dipl. ing.
prof. dr. sc. Slavko Krajcar, dipl. ing.
FER, Zagreb

C6 02

PLANIRANJE PROSTORNO UZAMENIH RAZDJELNIH MREA PROGRAMSKIM

PAKETOM CADDIN
SAETAK
U radu je prikazan nova inaica programskog paketa CADDiN4.0 kojem je osnovna namjena
srednjorono i dugorono planiranje urbanih razdjelnih mrea. Paket se sastoji od niza modula, svaki
namijenjen nekom od specifinih zadataka planiranja: analiza i priprema podataka u nekom od
komercijalnih geografskih informacijskih sustava (GIS), prikaz razdjelne mree i rezultata planiranja,
vrednovanje razliitih planova i strategija razvitka razdjelne mree, optimalno strukturiranje razdjelne
mree (prstenasta, povezna, mrea s protustanicom i/ili meustanicom, mrea s potpornom tokom), te
predvianje optereenja. Rezultat optimizacijskog postupka su optimalne veliine i lokacije novih
transformatorskih stanica 110(35)/x kV, veliine novih transformatora u postojeim transformatorskim
stanicama, trase novih vodova, te opskrbna podruja pojedinih TS 110(35)/x kV. Postupak optimiranja
ukljuuje postojeu mreu (temeljem podataka iz GIS-a), proraun padova napona u normalnim i
izvanrednim pogonskim prilikama, gubitke snage i energije te provjeru termike granice vodova i
transformatora.
Kljune rijei: razdjelna mrea, planiranje, evolucijski algoritam, Geografski Informacijski Sustav

SPATIALY CLOSED DISTRIBUTION NETWORKS PLANNING WITH CADDIN

SOFTWARE TOOLS
SUMMARY
In this article we propose operational methodology based on the software tools collectively
referred to as CADDiN (Computer Aided Design of Distribution Networks) which is aimed at mid and long
term (European layout) urban distribution networks planning. It consists of several modules each aimed at
a specific part of the planning procedure: analyzing the existing distribution system and data preparation
within arbitrary Geographical Information System (GIS), evaluating different expansion alternatives,
interpreting and analyzing the expansion planning results, optimization module (optimal design of loop
and spur (interconnective and clasp) distribution network layouts), and spatial load forecasting module.
With respect to the observed expansion strategy the evolutionary algorithm based optimization procedure
has the following main functions: search for optimal sites for new HV/MV substations, their sizes and
supply areas, search for new transformers ratings, and search for the optimal distribution network layout
(i.e. feeder routes). All practical issues such as cost parameters (investments, line losses, maintenance),
and technical constraints (voltage drop, thermal limit) as well as GIS data on existing distribution network
assets and physical routing constraints (obstacles, high cost passages, existing line sections) are taken
into consideration.
Keywords: Distribution networks, planning, evolutionary algorithm, GIS
25

C6 02
1.

UVOD

U monopolno (vertikalno integriranom) elektrodistribucijskom poduzeu temeljni je cilj planiranja

razdjelnih mrea bio opskrbiti sve potroae elektrinom energijom uz to je mogue manje trokove pri
emu su morala biti zadovoljena sva tehnika ogranienja. S liberalizacijom elektroenergetskog sustava
situacija e se tek neznatno promijeniti za samog planera razdjelne mree. Naime, lokalna e
distribucijska poduzea i dalje biti vertikalno integrirana, a cijena prodanog proizvoda prema zahtjevima
potroaa (prije opskrbe/usluge potroaa elektrinom energijom) bit e i dalje u znatnoj mjeri uvjetovana
trokovima proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine energije (ne samo konkurencijom). Umjesto
obveze za opskrbom elektrinom energijom, lokalna e distribucijska poduzea imati obvezu povezati sve
sudionike: javnu mreu (prijenos), izvore elektrine energije (distribuirana proizvodnja) unutar razdjelne
mree i potroae, ili jo preciznije imat e obvezu osigurati dovoljan kapacitet razdjelne mree. Drugim
rijeima, u trinim uvjetima elektrina energije nekog drugog sudionika e moda tei razdjelnom
mreom, no elektrodistribucijsko poduzee e i dalje imati obvezu osigurati dovoljne kapacitete u mrei
kako bi se razdjela elektrine energije ostvarila uz minimalne trokove (u izvjesnoj mjeri maksimizaciju
profita) i ono to postaje od iznimne vanosti a to je kvaliteta elektrine energije (poradi zadovoljstva
proizvodom od strane kupaca, a i unapreenja image-a tvrtke).
Planiranje razdjelnih mrea vrlo je sloen problem zbog vrlo velikog broj nepoznanica,
ogranienja i moguih planova izgradnje razdjelne mree uzimajui u obzir karakteristike postojee
razdjelne mree, geografskog podruja na kojoj se ona rasprostire kao i samih potroaa u tom podruju.
Sasvim openito, postupak planiranja razdjelnih mrea moe se podijeliti u tri kategorije:
planiranje izgradnje i pojaanja razdjelnih mrea,
pogonsko planiranje razdjelnih mrea (cilj je odrediti optimalnu strukturu (uklopno stanje)
razdjelne mree u normalnim pogonskim prilikama u svrhu smanjenja gubitaka i poveanja
pouzdanosti opskrbe, pri tome bez ili uz to je mogue manja ulaganja u razdjelnu mreu),
planiranje za izvanredne prilike u razdjelnoj mrei (kako bi se u to je mogue kraem
vremenu to veem broju potroaa osigurala opskrba elektrinom energijom).
Tijekom zadnjih pedesetak godina pojavio se znatan broj metoda za planiranje razdjelnih mrea. Pri
tome je velik broj njih, pogotovo onih primjenjivih na rjeavanje veih optimizacijskih problema, koristio
linearnu funkciju cilja u modelu problem: metoda grananja i ograivanja [1,2,3], mjeovito-cjelobrojno
programiranje [4] zajedno sa Benderovom dekompozicijom [5] ili sa zamjenom grana/veza [6,7], zatim
dinamiko programiranje [7,8]. Detaljan pregled kao i podjelu metoda za planiranja razdjelnih mrea
mogue je pronai u [9,10]. U posljednjih nekoliko godina znaajnu ulogu u planiranju razdjelnih mrea
dobivaju evolucijski algoritmi (EA), grupi kojih pripadaju sveope prihvaeni genetski algoritmi (GA), [11,12].
Metode temeljene na EA iz [11,12] (tj. binarnoj reprezentaciji genotipa (karakteristika klasinog GA) ili u
obliku niza znakova ili cijelih brojeva (EA sasvim openito)) primjenjive su samo na planiranje manjih
razdjelnih mrea, odnosno tek na dijelove opskrbnih podruja veih razdjelnih mrea. Naime, njihova
kombinatorna priroda kada je rije o donoenju odluka pri dinamikom dugoronom planiranju razdjelnih
mrea znatno smanjuje kvalitetu rjeenja ali i eksponencijalno poveava vrijeme izvoenja takvih
algoritama. Time je i sama primjenjivost ovakvih metoda u rjeavanju realnih problema upitna. Tim vie to
te metode (zbog naina kodiranja rjeenja a koje je prilagoeno donoenju odluka pri dugoronom
planiranju (binarno kodiranje, [11])) u znatnoj mjeri generiraju neodgovarajue (npr. zamkaste a ne radijalne
ili djelomino nepovezane) strukture razdjelnih mrea u samom postupku optimiranja to znatno oteava
njihovu konvergenciju, i to je jo vanije, utjee na kvalitetu postignutih rezultata.
U ovom radu predstavljena je nova inaica programskog paketa CADDiN temeljena na
evolucijskim algoritmima (optimiranje) i GIS-u ija je namjena srednjorono i dugorono planiranje
razdjelnih mrea prostorno zatvorenih struktura (prstenasta, povezna, mrea s meustanicom, mrea s
protustanicom i mrea s potpornom tokom, Slika 1). U radu je teite stavljeno na algoritme za
planiranje mrea povezne strukture koje mogu sadravati protu i meustanice i koje su karakteristine za
urbane sredine (prstenaste strukture su karakteristine za suburbana podruja i detaljno su opisane u
radu [13]). Broj transformatorskih stanica TS VN/SN (TS 110 (30)/10(20) kV), te protu i meustanica u
podruju razrade (dio opskrbnog podruja za kojeg se planira razdjelna mrea) nije ogranien. Na temelju
analize dosadanjih radova, postoje samo dva rada (grupe istraivaa) koje su se bavile optimalnim
strukturiranjem takvih razdjelnih mrea [14,15]. Neki od nedostataka tih metoda su: ne uvaavanje
potrebe za restrukturiranjem postojeih vodova (odluke o naputanju postojeih vodova ukoliko se to
pokae ekonomski opravdanim), zatim strukturiranje razdjelnih mrea koje sadre protu i meustanice,
ne uvaavanje ogranienja na broj vodnih polja koje je mogue spojiti na TS VN/SN, protu ili
meustanicu, itd. Tijekom razvoja programskog paketa CADDiN nastojalo se uvaiti sve nedostatke
postojeih metoda te ga, to je najvanije, uiniti prihvatljivim od strane planera, znai u primjeni na
26

C6 02
realne probleme s kojima se susreu elektrodistribucijska poduzea. Naravno, s pojavom novih graninih
uvjeta na tritu elektrinom energijom razvoj CADDiN-a se nastavlja i dalje s ciljem da postane
uporabljiv za planiranje razdjelnih mrea u trinim uvjetima (financijska strana izgradnje, pojava izvora
energije unutar razdjelne mree, i sl.) a sve u svrhu zadovoljenja svih moguih tehno-ekonomskih kriterija
te poboljanja poslovanja tvrtki koje ga koriste.
CADDiN4.0 se sastoji od niza modula, svaki namijenjen nekom od specifinih zadataka planiranja:
analiza i priprema podataka u nekom od komercijalnih geografskih informacijskih sustava
(GIS),
prikaz razdjelne mree i rezultata planiranja,
vrednovanje razliitih planova i strategija razvitka razdjelne mree,
optimalno strukturiranje razdjelne mree (prstenasta, povezna, mrea s protustanicom i/ili
meustanicom, mrea s potpornom tokom),
predvianje optereenja.
U ovom je radu teite stavljeno na ulogu CADDiN-a u odreivanju dugorone strategije razvoja
povezne razdjelne mree koja se temelji na robusnim odlukama o izgradnji u budunosti vodei rauna o
vie razliitih i meusobno oprenih trokovnih kriterija prema kojima se vrednuje plan razvoja razdjelne
mree. Osim toga definirana uloga opisane metode u okvirima aktualnog neizrazitog (vie scenarijskog) i
viekriterijskog dinamikog planiranja temeljenog na minimiziranju rizika.

2.

STRUKTURE RAZDJELNIH MREA S VISOKOM RASPOLOIVOU U IZVANREDNIM

POGONSKIM PRILIKAMA

U razdjelnim mreama srednjeg napona u urbanim sredinama najee se koriste kabeli poloeni u
zemlju (bilo da su poloeni direktno ili se nalaze unutar kabelske kanalizacije). Takav nain razdjele elektrine
energije na srednjem naponu (10, 20 kV) s jedne strane omoguava vrlo pouzdanu opskrbu podruja s vrlo
visokom gustoom optereenja (osim toga ima prednosti i s estetske strane), ali je istovremeno i puno skuplji u
usporedbi s nadzemnim vodovima koji se koriste u seoskim i prigradskim sredinama. Pri tome se to primarno
ne odnosi na investicijske trokove u kabele ve na trokove pripremnih radnji i kopanja u urbanim sredinama
kako za potrebe izgradnje novih dionica tako i popravaka i odravanja postojeih kabela. Takve radnje
zahtijevaju dozvole i koordinaciju s ostalim radovima na podruju od interesa, to znai da popravak nekog
voda moe trajati od nekoliko sati pa i do par dana.
Uspostavom liberaliziranog trita jedna od osnovnih zadaa elektrodistribucijskog poduzee bit
e poveanje raspoloivosti razdjelne mree kako bi se smanjili frekvencija i trajanje perioda u kojima se
ne isporuuje elektrina energija potroaima s obzirom da ti parametri postaju vani kriteriji kvalitete
kupljenog proizvoda. To znai da e poduzea morati osigurati nain da odravanje i zamjenu pojedinih
elemenata u razdjelnoj mrei provode bez dugotrajnih prekida u opskrbi potroaa. Stoga u razdjelnoj
mrei moraju postojati tzv. alternativni izvori i putovi napajanja koji e omoguiti opskrbu svih (barem
veine) potroaa i u izvanrednim pogonskim prilikama kao to je kvar ili redovito odravanje pojedinih
dijelova mree. Bez sumnje, jedan od glavnih kriterija u postupku planiranja razdjelnih mrea (izbora
trasa vodova, kapaciteta transformatora u TS VN/SN) postaje mogunost napajanja i u izvanrednim
pogonskim prilikama.
Raspoloivost opskrbe sve do nedavno nije bila ukljuivana u model problema planiranja
razdjelnih mrea kod velike veine raunalnih algoritama i to prvenstveno stoga to je njegova precizna
matematika formulacija vrlo sloena. U posljednje vrijeme raspoloivost opskrbe postaje jedan od
kriterija u modelima razdjelnih mrea. Na primjer, u [16] jedno od ogranienja u postupku planiranja
razdjelnih mrea je radijalnost strukture. No nakon to je dobivena optimalna radijalna struktura razdjelne
mree, ne temelju nekolicine tehno-ekonomskih kriterija kao i iskustva planera u strukturu mree dodaje
se nekolicina novih kabela (ime razdjelna mrea na pojedinim dijelovima poprima prstenastu strukturu).
Na taj nain podie se raspoloivost opskrbe s obzirom da se pojavljuju i neki alternativni putovi
napajanja. Ipak, ne postoji garancija da e takav postupak odrediti optimalnu razdjelnu mreu s obzirom
da kriterij raspoloivost nije bio ukljuen u postupak optimalnog strukturiranja vodova (dok je cilj bio nai
optimalnu radijalnu strukturu mree).
Jedna od stvari koja dosta utjee na raspoloivost opskrbe u razdjelnim mreama, osim strukture
te kapaciteta vodova i transformatora u TS VN/SN, je i izbor te smjetaj sklopnih aparata. Uobiajena je
praksa u urbanim razdjelnim mreama (to nuno ne vrijedi i za seoske razdjelne mree) da se na
krajeve svih kabela izmeu dvije transformatorske stanice smjetaju rastavljai ili rastavne sklopke. Pri
tome, sam izbor da li su oni daljinski ili runo upravljivi utjee na raspoloivost mree. No optimalan izbor
27

C6 02
i smjetaj sklopnih aparata u razdjelnoj mrei s ciljem poveanja raspoloivosti uz minimalne trokove
sloen je optimizacijski postupak sam po sebi. Stoga se redovito taj problem ne rjeava u okviru
algoritama za planiranje razdjelnih mrea (barem ne onih dugoronih, stratekih), ve naknadno kada je
planirana optimalna struktura razdjelne mree definirana. Na taj nain za potrebe samog optimizacijskog
postupka nije mogue tono, ve samo priblino odrediti indekse raspoloivosti razdjelne mree.
Kako bi se poveala raspoloivost razdjelnih mrea u urbanim sredinama, ali i olakao njihov
pogon u normalnim a pogotovo u izvanrednim pogonskim prilikama, posljednjih par desetljea tendencija
je razdjelne mree u urbanim i suburbanim podrujima u Hrvatskoj (sukladno praksi u veini
elektrodistribucija u Europi, npr. u Njemakoj [17]) strukturirati kao prostorno uzamene (Slika 1). To su
mree koje zadovoljavaju kriterij raspoloivosti (n-1). U njima je, ukoliko su graene tako da postoji
odgovarajua zalihost u kapacitetu kabela i alternativnih izvora, mogue u vrlo kratkom vremenu
(pogotovo u automatiziranim mreama) i na transparentan nain uspostaviti napajanje u sluaju svih
jednostrukih kvarova (bilo na vodovima ili na transformatorima u TS VN/SN) u mrei. Svi se izvodi iz TS
VN/SN (eng. feeder) grade u paru (npr. kao dvije polovice prstena u prstenastoj mrei ili dvije polovice
veze u poveznoj mrei), i koji su meusobno povezani vodom koji predstavlja rastavno mjesto veze u
normalnom pogonu. Na taj je nain mogue nakon lokacije mjesta kvara uspostaviti napajanje svih TS
SN/NN sa samo dva do etiri sklapanja u mrei.
No, da bi osigurala visoka raspoloivost ovakvih mree potrebno je osigurati odgovarajuu
zalihost u kapacitetu vodova i transformatora u TS VN/SN kako bi oni bili u mogunosti preuzeti dodatno
optereenje u izvanrednim pogonskim prilikama. To naravno zahtjeva dodatne investicije u mreu, no u
prilog tome idu i sljedee injenice iz prakse:
Redovito postoji znatna razlika izmeu gornje ekonomske i termike granice optereenja kabela.
Za vrijeme izvanrednih pogonskih prilika dozvoljena su vei padovi napona i optereenja
vodova i transformatora u razdjelnoj mrei.
S obzirom na veliku gustou optereenja u razdjelnim mreama urbanih sredina, kabeli koji
se standardno polau relativno su velikog presjeka zbog ega zbog relativno kratkih duljina (u
usporedbi sa seoskim mreama) pad napona redovito nije ograniavajui faktor za postupke
planiranja, ak niti ako se radi o pogonu u izvanrednim prilikama.
Veina TS VN/SN graena je s dva (ili vie) transformatora koji onda u izvjesnoj mjeri
omoguavaju prebacivanje izvoda na drugi transformator u sluaju kvara ili redovnog
odravanja na jednom od njih odnosno sabirnicama.
Jednostavnost strukture razdjelne mree omoguava vrlo visoku standardizaciju s obzirom
koritenje komponente u mrei zbog ega je projektiranje, odravanje i pogon ovih mrea
puno jednostavniji nego u sluaju sloenijih prostorno uzamenih struktura.

3.

ULOGA GIS-a U POSTUPKU PLANIRANJA RAZDJELNIH MREA

U prolosti je uvaavanje tek ogranienog broja podataka vanih za planiranje razdjelnih mrea
bio jedan od najvanijih nedostataka koritenih raunalnih metoda. Koliina podataka koje je potrebno
ukljuiti u postupke planiranja nije samo vezana uz velik broj parametara koji opisuju svaku komponentu
razdjelne mree, ve i cijeli niz podataka koji su neposredno povezani, ali ipak vani za postupak
planiranja razdjelnih mrea. Uloga GIS-a, kao mogueg izvora iznimno velikog broj geo-referenciranih
podataka (npr. urbanih zona, ulica, parcela, postojeih transformatorskih stanica i trasa postojeih
vodova, moguih trasa polaganja novih elektroenergetskih vodova, trase ostalih komunalnih mrea, itd.,
ali i topoloke strukture podataka koja omoguava prostorne analize), u tom je smislu ne zamjenjiva.

28

C6 02
3.1.

Struktura (modularnost) CADDiN-a

CADDiN moduli u Geografskom Informacijskom
Sustavu
Analiza postojee razdjelne mree gustoa optereenja,
prijenosne moi postojeih kabela i vodova, kapaciteti i
opskrbna podruja postojeih transformatorskih stanica
Priprema podataka prikupljanje podataka, prilagodba i
proraun podataka.

Predvianje optereenja

Planiranje razdjelnih mrea - trase

kabela i vodova, smjetaj i snage
transformatorskih stanica VN/SN,
protustanica, meu stanica, potpornih
toki te njihova podruja opskrbe,
rastavna mjesta za normalno pogonsko
stanje.

Vrednovanje alternativnih planova.

Interpretacija i analiza strategije razvoja razdjelne mree.

Slika 2. Moduli CADDiN-a u GIS-u

Mogue trase novih kabela i vodova razdjelne mree (koridori) unutar GIS-a, sasvim openito,
mogu nastati kombiniranjem razliitih linijskih objekata (npr. centralne linije ulica (ili ve nekih drugih
linijskih objekata u vezi s ulicama), granice parcela, trase postojeih vodova, itd.). Direktno planiranje
razdjelnih mrea koritenjem takve mree koridora vrlo je sloeno i praktino ne provedivo ve i za
razdjelne mree s par desetaka transformatorskih stanica SN/NN. Razlog tome je to se pored znatnog
broja postojeih vodova i transformatorskih stanica javlja jo vei broj pomonih vorita koja nastaju
presijecanjem linijskih objekata koji ine mreu koridora (npr. postojeih vodova i centralnih linija). O
stupnju sloenosti takvog modela razdjelne mree govore podaci iz Tablice I. Mogue je zakljuiti da se
optimizacijski postupak suoava sa velikim brojem (milijunima) moguih naina povezivanja linijskih
objekata mree koridora u izvode razdjelne mree. Izvoenje optimizacijskog postupka unutar GIS-a, na
takvom modelu, je vrlo sloeno. Stoga CADDiN koristi pristup ekstrakcije kada je rije o integraciji
postupaka planiranja i GIS-a.
Tablica I Sloenost modela razdjelne mree u GIS-u
Mrea koridora za razdjelnu mreu s
3 TS VN/SN i 90 TS SN/NN
Bez vrednovanja postojeih kabela i vodova
S vrednovanjem postojeih kabela i vodova

GIS vorita
596
932

GIS linijski objekti

760
1473

Moduli za optimalno strukturiranje razdjelnih mrea u zadanu strukturu, te modul za predvianje

optereenja koriste podatke odgovarajue pripremljene i eksportirane iz GIS-a (npr. trokovi povezivanja,
tehniki podaci o komponentama, itd.), a rjeenja koja nastaju u takvim modulima vraaju se u GIS gdje
se interpretiraju i detaljno vrednuju (Slika 2). Jedna od glavnih prednosti ovog pristupa je primjenjivost
modula za planiranje na svaki GIS koje neko elektrodistribucijsko poduzee odlui koristiti. Za potrebe
ovog rada koriten je AutoCAD Map GIS.
3.2.

Analiza postojee razdjelne mree

Planiranje razdjelnih mrea nuno je kako bi se zadovoljila budua potranja novih i postojeih
TS SN/NN, zamijenile zastarjele komponente razdjelnih mrea, te poveala njihova efikasnost i
raspoloivost. Svakom postupku planiranja prethodi analiza postojee mree kapacitet postojeih
komponenti analizira se spram predvienih optereenja u budunosti. Ukoliko postojea mrea nije u
mogunosti zadovoljiti zadane ciljeve, razrauju se alternativne opcije za njezinu izgradnju odnosno
pojaanje (npr. izgradnja nove TS VN/SN, naputanje postojee TS VN/SN, poveanje instalirane snage
postojee TS VN/SN, izgradnja novih protu i meustanica, izgradnja novih izvoda i vodova, itd.) koje se
onda detaljno razrauju u samim optimizacijskim postupcima.

29

C6 02
3.3.

Priprema podataka

U postupku pripreme podataka prikupljaju se podaci spremljeni u vanjske baze podataka koje
koristi neko elektrodistribucijsko poduzee (npr. TIS Tehniki Informacijski Sustav), i odgovarajue
prilagoavaju te prema potrebi raunaju novi. Osim toga, u ovom koraku postupka planiranja planer treba
definirati sljedee:
Podruje razrade (dio geografskog podruja koji djelomino ili u potpunosti obuhvaa
opskrbna podruja promatranih TS VN/SN).
Strukturu razdjelne mree. Naime, planer je taj koji odluuje o tome koja e se struktura
razdjelne mree (prstenasta, ili povezna sa ili bez protu i meustanica) koristiti u podruju
razrade.
Pogonski napon (CADDiN-om je mogue razmotriti posljedice uvoenja novog pogonskog
napona razdjelne mree), minimalan presjek ili godina polaganja postojeih vodova i kabela
(postojei vodovi i kabeli koji ne zadovoljavaju ove kriterije postaju tek mogue trase
polaganja novih vodova), mogue standardne snage novih transformatora u TS VN/SN,
mogue lokacije novih TS VN/SN , protu i meustanica (ukoliko se ta opcija razmatra u
postupku planiranja), maksimalan broj izvoda iz pojedinih TS VN/SN, protu i meustanice (na
temelju usporedbe podruja razrade s opskrbnim podrujem TS VN/SN, rezerviranih izvoda
za posebne namjene).
3.4.

Vrednovanje alternativnih rjeenja

Svako mogue rjeenje u evolucijskom algoritmu vrednuje se na temelju zadanih atributa u

funkciji cilja i kriterija. Kriterija su zahtjevi i ogranienja koje mogue rjeenja nuno mora zadovoljiti (npr.
pad napona u normalnim pogonskim prilikama 2-8%, a u izvanrednim prilikama 10-12%, termike granice
vodova, kabela i transformatora, struktura mree). Kako bi se u CADDiN optimizacijskom postupku
stimuliralo formiranje rjeenja koja zadovoljavaju ogranienja na termiku granicu vodova, i poveavaju
raspoloivost mree, prethodnoj listi kriterija u CADDiN-u su dodani sljedei kriteriji koje mora zadovoljiti
svako mogue rjeenje problema:
Ukupno optereenje svih TS SN/NN unutar veze ili prstena mora biti manje od strane planera
zadanog limita. Maksimalna smislena vrijednost tog limita, naravno, odgovara termikoj
granici novih kabela/vodova s obzirom da je praksa u hrvatskim razdjelnim mreama
koritenje uniformnog presjeka svih novih kabela. Prema elji ponekad planer moe zadati i
niu vrijednost (npr. kako bi se sauvala rezerva za budui rast optereenja u izvodima).
Ukupan broj svih TS SN/NN unutar veze ili prstena mora biti manji od strane planera zadanog
limita (npr. 15-30).
Atribut funkcije cilja je kriterij kvalitete kojeg je postupkom optimiranja potrebno maksimizirati a da
pri tome budu zadovoljeni svi kriteriji. Tradicionalni postupci planiranja razdjelnih mrea (tj. deterministiki
pristup) podrazumijevaju samo jedan atribut, a to je troak kojeg je potrebno minimizirati. Pri tome se
troak sastoji od investicijskih trokova (komponente, priprema i rad), trokova pogona i odravanja, te
trokova uslijed gubitaka snage i energije. Metoda sadanje vrijednosti se koristi kako bi se trokovi koji
nastaju u razliitim periodima razdoblja planiranja sveli na sadanju vrijednost.
Trokovi kabela i vodova uobiajeno predstavljaju od 2/3 do 3/4 trokova razdjelne mree i
mjesta su gdje nastaje izmeu 1/2 i 2/3 svih kvarova u mrei [18]. Veina postupaka za optimalno
strukturiranje razdjelnih mrea zahtjeva da se unaprijed definiraju mogui kandidati za trasa vodova u
mrei. To pojednostavljuje problem, ali isto tako esto ne daje optimalno rjeenja problema. U CADDiN-u
se koristi drugaiji pristup koristi se GIS prostorna analiza najkraeg puta kako bi se odredile najjeftinije
trase i trokovi povezivanja parova transformatorskih stanica u razdjelnoj mrei. Te su trase temelj (ulazni
parametri) na kojem evolucijski optimizacijski postupak gradi trase buduih vodova i kabela.
Analiza najkraeg puta za odreivanje najjeftinijih trokova povezivanja temelji se na
investicijskim i trokovima odravanjima izraenim po jedinici duljine za svaki linijski objekt u mrei
koridora (trokovi uslijed gubitaka snage i energije vrednuju se u optimizacijskom postupku kada je
poznata struktura razdjelne mree). Sasvim openito, ti se trokovi razlikuju za pojedine linijske objekte
meusobno jer pored investicijskih trokova u sam vod/kabel ukljuuju i trokove priprema, iskopa,
dozvola, nabave opreme, itd. Na taj je nain u CADDiN-u mogue odgovarajue vrednovati i utede koje
nastaju koritenjem trasa postojeih vodova koji se iz nekog razloga nee koristiti, smjetaj vie kabela u
zajedniki rov i sl. S druge strane, pridjeljivanjem nerealno visokih jedininih trokova pojedinim trasama
moe se na jednostavan nain sprijeiti njihovo koritenje u konanom rjeenju. Za one linijske objekte
30

C6 02
koji predstavljaju segment postojeeg voda koji zadovoljava kriterij o minimalno potrebom presjeku i
godini polaganja kabela, investicijska komponenta jedininih trokova je jednaka nuli (sastoji se samo od
aktualiziranih trokova odravanja u periodu planiranja razdjelne mree).
Opisani pristup definiranju trokova vodova omoguava da se jedinstveni optimizacijski postupak
koristi za simultanu izgradnju i restrukturiranje postojee razdjelne mree, pri emu je teite na
koritenju postojeih vodova (ali ne i nuno, ukoliko to dugorono gledano nije isplativo).

4.

POTREBA ZA STRATEGIJOM

4.1.

Dinamiko planiranje

Bez obzira to je evolucijski algoritma opisan u narednom poglavlju po prirodi statiki (ne rjeava
problem dinamike investicija u razdoblju planiranja) mogue ga je iskoristiti i za pseudo-dinamiko
planiranje razdjelnih mrea. Pseudo-dinamiku metodu potrebno je podijeliti u dvije faze u prvoj fazi se
mrea planira statiki (optereenje u pojedinim TS SN/NN odgovara predvienome za kraj razdoblja
planiranja), a potom u drugoj fazi se eksplicitno razmatra trend porasta optereenja u vremenu i u
pojedinim tokama optereenja razdjelne mree. Za svaki pojedini segment razdoblja planiranja, odreuje
se optimalna struktura razdjelne mree koja se moe sastojati od vodova postojee mree i vodova koji
su sastavni dio statikog rjeenja razdjelne mree. Na taj je nain mogue odrediti i trenutak izgradnje
novih komponenti razdjelne mree. Rad na dinamikom modelu planiranja za potrebe CADDiN-a traje
(ideja je ugraditi metodu donoenja odluka o trenutku izgradnje novih komponenti razdjelne mree u
postupak vrednovanja pojedinih rjeenja (kromosoma) u evolucijskom algoritmu).
4.2.

Neizvjesnost budunosti

Model planiranja razdjelnih mrea postaje jo sloeniji ukoliko se budua dogaanja (npr. porast
optereenja, cijene) smatraju neizvjesnima. Nedeterministiki pristup planiranju razdjelnih mrea
intenzivno se istrauje posljednjih nekoliko godina. Pri tom su koriteni razliiti optimizacijski algoritmi:
mjeovito cjelobrojno programiranje [19], metaheurizmi (stohastika relaksacija, tabu pretraivanje [20] i
genetski algoritmi [11].
U [11,20] neizvjesnost buduih optereenja transformatorskih stanica modelira se kao neizraziti
broj (opisuje raspodjelu mogunosti). Metaheuristiki postupci odnosno GA koriste se kako bi se odredio
skup nedominantnih rjeenja viekriterijskog modela problema. Uvrtenje neizrazitosti u model problema
podrazumijeva da su i atributi funkcije cilja neizraziti brojevi to uslonjava meusobnu usporedbu
rjeenja. Osim toga, uslonjava se i ocjena zadovoljenja postavljenih ogranienja naime, uvoenjem
neizrazitosti nepraktino je rjeenja vrednovati prema kriteriju potpunog zadovoljenja svih ogranienja,
ve se ona vrednuju ovisno o mjeri u kojoj ih ona ne zadovoljavaju. Praktino to znai da se uvode tzv.
indeksi robusnosti (glede mogunosti opskrbe budueg neizrazitog optereenja) i neprikladnosti (mjera u
kojoj nisu zadovoljena pojedina ogranienja, a imajui u vidu neizrazitost budueg optereenja).
Nadalje, u [11] neizvjesnost buduih dogaanja modelira se i diskretno u obliku stabla (buduih
scenarija dogaanja), pri emu je za svaki scenarij karakteristina prethodno spomenuta kontinuirana
promjena optereenja opisana neizrazitim brojevima. Za svaku stazu u stablu koristi se GA kako bi se
odredio skup nedominantnih rjeenja kao i ono uvjetno idealno na temelju meusobno oprenih atributa
funkcije cilja (trokovi, raspoloivost, robusnost). U drugoj fazi optimizacijskog postupka, vodei rauna o
svim stazama u stablu buduih dogaanja i uvjetno idealnim rjeenjima, novim genetskim algoritmom
odreuje se robusna strategija izgradnje i pojaanja razdjelne mree na temelju tzv. minimizacije rizika.
Naime, modeliranje buduih dogaanja sa vie moguih scenarija (stablo) smanjuje rizik od donoenja
krivih odluka s obzirom da ono nuno pokriva sve mogunosti buduih dogaanja glede vremenske i
prostorne promjene optereenja u razdjelnoj mrei. Kao takvo ono prepoznaje injenicu da e zbog
neizvjesnosti u nekom trenutku u budunosti sigurno morati doi do promjene u smjeru dugoronog plana
koji je trenutno aktualan. Stoga rezultantna robusna strategija izgradnje i/ili pojaanja razdjelne mree
pretpostavlja skup dugoronih planova, a ne samo jedan plan njezina razvoja.
Minimiziranje rizika samo je jedan od naina odreivanja robusne strategije. U [12] modeliranje
neizvjesnosti isto se temelji na reprezentaciji stabla budunosti (kontinuirana reprezentacija neizvjesnosti
u obliku neizrazitih brojeva se ne koristi), ali ipak postoje i neke razlike spram pristupa iz [11]. Ova
metoda pretpostavlja da je za prvi segment razdoblja planiranja mogue dosta tono predvidjeti to e se
odgoditi. Stoga, nakon to se za svaku stazu u stablu buduih dogaanja evolucijskim algoritmom odredi
31

C6 02
skup nedominantnih rjeenja, cilj optimizacijskog postupka u drugoj fazi je odrediti optimalne odluke o
izgradnji i pojaanju razdjelne mree za prvi segment razdoblja planiranja, a imajui u vidu razliite
mogue scenarije (staze) iz stabla budunosti.
Mogue je primijetiti da je zajedniko svim tim metodama odreivanje skupa nedominantnih
rjeenja (bez obzira radilo se o neizrazitom i/ili vie scenarijskom planiranju). Stoga se evolucijski
algoritam, koji je opisan u narednom poglavlju, ini izuzetno prikladnim za primjenu u nekoj od prethodno
opisanih metoda viekriterijskog planiranja, ali kada je rije o prostorno uzamenim strukturama
razdjelnih mrea koje se koriste u Hrvatskoj (naime, prethodno opisane metode nisu primjenjive na
prostorno uzamene strukture razdjelnih mrea).

5.

EVOLUCIJSKI ALGORITAM

Odluka o koritenju evolucijskih algoritama u programskom paketu CADDiN temelji se na njihovoj

sposobnosti da uspjeno rjeavaju optimizacijske probleme s vrlo sloenim funkcijama cilja (kao to je
funkcija cilja problema planiranja razdjelnih mrea), te da s obzirom da rade s populacijom rjeenja kao
konano rjeenje mogu dati skup meusobno nedominantnih rjeenja kada je rije o vie-kriterijskom
planiranju. Rukovodei se potekoama s kojima se susreu metode kod kojih je topologija mree (npr.
radijalnost rjeenja, zadana struktura poput povezne ili prstenaste) jedan od kriterija koje optimizacijski
postupak mora zadovoljiti (pogotovo one koje koriste binarnu reprezentaciju rjeenja (npr. [11])), za
genotip kao i evolucijske operatore koji se koriste u CADDiN-u karakteristino je da je znanje o strukturi
mree evolucijski prenosiva (nasljedna) osobina. Na taj nain evolucijski algoritam nikad nee producirati
rjeenja koja ne zadovoljavaj po tom kriteriju. U nastavku bit e opisan evolucijski algoritam (EA) za
optimalno strukturiranje poveznih mrea koje mogu sadravati protu i meustanice s obzirom da je on
neto sloeniji od EA za prstenastu mreu [13].
5.1.

Kodiranje rjeenja (kromosom)

12

0
5

10

13

9
11

kromosom 14 12 15 8 9 13

14

kodiranje

16

dekodiranje

15
8

12

12

4
5

10

13
TS SN/NN
TS VN/SN, protu ili meustanica

9
11

14

16

Rjeenja nakon prvog koraka

procedure dekodiranja

13

15

11
6

10
14

1
16
15
8

Rjeenja nakon drugog koraka faze

dekodiranja

Slika 3. Kodiranje i dekodiranje rjeenja

Razliite povezne razdjelne mree u EA predstavljene su kao niz TS SN/NN iz podruja razrade
(prema Slici 3, EA promatra problem planiranja kao problem optimalnog rasporeda (eng. sequencing
problem)). Prije svakog vrednovanja mogueg rjeenja, nuno je dekodiranje opisanog niza u poveznu
strukturu razdjelne mree to se provodi u dva koraka. U prvom koraku, krenuvi od prve TS SN/NN u
nizu, TS SN/NN se povezuje na najblii kraj izvod (prema trokovima povezivanja odreenim u GIS-u). U
drugom koraku, vodei rauna o maksimalnom broju moguih izvoda iz svake TS VN/SN te zadanoj
strukturi mree (protu i meustanice mogu se povezati samo s jednom odnosno dvije TS VN/SN),
odreuju se najblii parovi izvoda nastali u prvom koraku procedure dekodiranja.
5.2.

Ogranienja

Ukoliko se u postupku optimiranja EA pojavi rjeenje koja ne zadovoljavaju neko od tehnikih

ogranienja, njegova se prikladnost za reprodukciju smanjuje putem funkcije kazne. Testiranjem vie
strategija kanjavanja u EA [21], odlueno je da se u CADDiN-u koristi Powellova metoda [22] s obzirom
da se pokazala superiornom u primjeni na realne probleme za koje karakteristian vrlo mali broj rjeenja
koja zadovoljavaju sva ogranienja.
32

C6 02
5.3.

Krianje i mutacija

Dvije stvari koje su se pokazale izuzetno vanim s obzirom na koriteni nain dekodiranja
kromosoma u poveznu razdjelnu mreu jest pozicija i relativni redoslijed TS SN/NN u kromosomu. Stoga
se u EA koriste FRX i CX operatori krianja [22]. Usporedbom tri razliita operatora mutacije OBM
operator [22] se pokazao najprikladnijim za veinu test problema.

6.

REZULTATI

U ovom dijelu rada predstavljeni su rezultati CADDiN4.0 programskog paketa u primjeni na

izmiljeni problem planiranja razdjelne mree za dva znaajno razliita scenarija porasta optereenja u
podruju razrade. Mogue trase kabela temelje se na geografskim podacima o ulicama i djelomino
postojeim vodovima grada Rijeke (elektrodistribucijsko poduzee Elektroprimorje, Rijeka). Izmiljeno
podruje razrade sastoji se od tri postojee TS 30(35)/10 kV u kojima se nalaze po dva transformatora (8+8
MVA) i 90 TS SN/NN (od kojih e neke biti novoizgraene ili pojaane u razdoblju planiranja od 15 godina).
Poetno optereenje svih TS SN/NN je 23 MVA, a predvieno konano optereenje kree se u
granicama 39-51 MVA. Ukoliko u razdjelnoj mrei postoje lateralne grane (radijalne strukture) njihovo se
optereenje pridjeljuje TS SN/NN u kojoj se razdjelna mrea grana. Dva znaajno razliita plana razvoja
razdjelne mree ukljuuju slijedee opcije:
plan 1: jedna nova TS_4 e se izgraditi, i jedna postojea TS_1 pojaati (40 MVA)
plan 2:jedna nova TS_4 e se izgraditi, i jedna postojea TS_1 pojaati (40 MVA) a druga
postojea TS_3 postaje meustanica (bez transformacije)
Zadani su sljedei ulazni parametri postupka planiranja: pogonski napon 10 kV, faktor
istodobnosti 0.5, XHE 49A tipski kabel za nove kabelske dionice, 150 mm2 minimalni presjek postojeih
vodova, broj izvoda iz svake TS 30(35)/10 kV i meustanice ogranien je na 7.

plan1

plan2

Slika 4. Dva plana izgradnje razdjelne mree za izmiljeni primjer opskrbnog podruja
Na Slici 4 prikazana je planirana struktura razdjelne mree za dva scenarija buduih dogaanja
pri emu deblje linije predstavljaju kabele u poveznoj mrei a tanje linije predstavljaju mogue trase
polaganja kabela (centralne linije ulica, postojee kabele i trase naputenih kabela). Trokovi koji su
navedeni na slici odnose se samo na dio ukupnih trokova koji pripada kabelima u razdjelnoj mrei
(aktualizirano na sadanju vrijednost za cijelo razdoblje planiranja).

33

C6 02
7.

ZAKLJUAK

Izgradnjom razdjelnih mrea u prostorno uzamene strukture poput prstenaste i povezne mree
sa protu i meustanicama mogue je postii visoku raspoloivost u izvanrednim pogonskim prilikama uz
znatno pojednostavljen pogon i odravanje ovakvih mrea. Programski paket CADDiN4.0 temeljen na
evolucijskim algoritmima predstavljen je u ovom radu kao vrlo korisna metoda kojom je mogue odrediti
skup ne-dominantnih planova izgradnje i pojaanja poveznih razdjelnih mrea s neogranienim brojem
TS VN/SN, protu i meustanica i to na temelju razliitih (oprenih) atributa funkcije cilja i kriterija. GIS je u
prepoznat vrlo rano kao izvor velikog broja geo-referenciranih podataka o razdjelnoj mrei korisnih ne
samo u postupku optimiranja ve i donoenja odluka. CADDiN se sastoji od nekolicine modula: svaki
namijenjen nekom od specifinih zadataka planiranja: analiza i priprema podataka, prikaz razdjelne
mree i rezultata planiranja, vrednovanje razliitih planova i strategija razvitka razdjelne mree, optimalno
strukturiranje razdjelne mree, predvianje optereenja. Prilagodba CADDiN novim uvjetima na tritu
elektrinom energijom, modelima koji omoguavaju dinamiko planiranje, te modeliranje neizvjesnosti
buduih dogaanja ciljevi su daljnjeg razvoja programskog paketa.

LITERATURA
[1]

R.N. Adams, M.A. Laughton, 1974, Optimal planning of power networks using mixed-integer
programming part 1 static and time-phased network synthesis, Proc. Inst. Electr. Eng., Vol.121,
No.2, pp.139-148.

[2]

G.L. Thompson, D.L.Wall, 1981, A branch-and-bound model for choosing optimal substation
locations, IEEE Trans. Power App. Syst., Vol.PAS-100, pp. 2683-2688.

[3]

G.T. Boardman, C.C. Meckiff, 1985, A branch-and-bound formulation to an electricity distribution

planning problem, IEEE Trans. Power App. Syst., Vol.PAS-104, pp. 2112-2118.

[4]

M.A. El-Kady, 1984, Computer aided planning of distribution substation and primary feeders,
IEEE Trans. Power App. Syst.,vol.PAS-103, pp.1183-1189

[5]

N. Kagan, R.N. Adams, 1990, Application of benders decomposition technique to the distribution
planning problem, Proc. 10th PSCC, pp. 433-438.

[6]

K. Nara, T. Satoh, K. Aoki, M. Kitagawa, 1994, Multi-year expansion planning for distribution
system, IEEE Trans. Power Sys, vol.6, pp. 952-958.

[7]

G.J. Peponis, M.P. Papadopoulos, 1997, New dynamic branch exchange method for optimal
distribution system planning, Proc. Inst. Electr. Eng. Generation, Transmission, Distribution,
vol.144, no.3, pp.333-339.

[8]

E. Lakervi, K. Kauhaniemi, J. Partanen, 1995, PC applications for dynamic planning of network

investments, Proc. 13th CIRED, Brussels, Belgium, p.s.6.16.

[9]

S.K. Khator, L.C. Leung, 1997, Power Distribution Planning: A Review of Models and Issues,
IEEE Trans. Power Sys, vol.12, no.3, pp. 1151-1159.

[10]

M. Vaziri, K. Tomsovic, T. Gonen, 2000, Distribution Expansion Problem Revisited: PART 1

Categorical Analysis and Future Directions, IASTED 4th Int. Conf. on Power Energ. Sys, pp. 283290.

[11]

V. Miranda, L.M. Proenca, L. Oliveira, L. Carvalho, 1995, Dynamic planning of distribution

networks for minimum regret strategies, Proc. 13th CIRED, Brussels, Belgium, vol.1, p.s.6.13.

[12]

P.M.S. Carvalho, L.A.F.M. Ferreira, F.G. Lobo, L.M.F. Barruncho, 1998, Optimal distribution
network expansion planning under uncertainty by evolutionary decision convergence, Int.Jour.
Electr. Power Energ. Sys, vol.20, no.2, pp.125-129.

[13]

D. Skrlec, S. Krajcar, M. Filipec, S. Blagajac, 1997, How can we Best Route the Electric Energy in
Distribution Networks, Proc. of the 5th Int. Middle East Power Conference, Alexandria, Egypt, 468472.

[14]

V. Glamocanin, 1993, Open-loop distribution system design, IEEE Trans. on Power Delivery, 8,
1900-1906.

[15]

G. Levitin, 1995, Genetic algorithm for open-loop distribution system design, Electric Power
Systems Research, 32, 81-87.

34

C6 02
[16]

V. Miranda, 1991, Using fuzzy reliability indices in a decision aid environment for establishing an
interconnected and switching location policy in distribution networks, Proc. of CIRED91, Liege,
Belgium.

[17]

M. Bechtel, J.Schneider, 2000, Verteilungsnetze im liberalisierten Markt, VDE Verlag, Berlin,

Deutchland.

[18]

H. L. Willis, 1997, Power Distribution Planning Reference Book, Marcel Dekker Inc.,New York,
USA.

[19]

N. Kagan, R.N. Adams, Electrical power distribution systems planning using fuzzy mathematical
programming, Int. Jour. Of Elec. Pwr. & Enrg Sys., 16(3), pp.191-196.

[20]

M.A. Matos, I.J. Ramirez-Rosado, M.T. Ponce de Leao, J.A. Dominguez-Navarro, 2000, Decision
Strategies Based on Metaheuristics for Distribution Networks Planning, Proc. of PMAPS2000,
Madeira, Portugal.

[21]

M. Skok, D. Skrlec, S. Krajcar, 2000, New Genetic algorithm for link Distribution System Design,
Proc. of the10th MELECON 2000, Cyprus, pp. 887-890.

[22]

Z. Michalewicz, 1992, Genetic Algorithms + Data Structures = Evolution Programs, SpringerVerlag.

35