Ispitna pitanja iz Optikih komunikacijskih sustava

Pitanja na koje se svakako mora znati odgovor kako bi se proao usmeni

(nuni uvjet prolaska usmenog):
1. Apsorpcija, spontana i stimulirana emisija; izgled lasera.
2. Vrste laserskih dioda (Fabry-Prot, DFB, DBR, VCSEL), P-I karakteristika, spektralna
karakteristika
3. Vrste fotodetektora (PIN i APD fotodetektorske diode), parametri fotodetektora (kvantna
djelotvornost, odziv, vrijeme porasta, frekvencijska irina pojasa)
4. Svjetlovodna pojaala, svojstva EDFA-pojaala, saturacija pojaanja, shema EDFApojaala
5. Princip rada svjetlovoda, Snellov zakon, kritini kut, numerika apertura, vrste svjetlovda
6. Ogranienja u svjetlovodu: guenje i disperzija; ovisnost maksimalne udaljenosti veze o
brzini prijenosa, valnoj duljini i vrsti svjetlovoda
7. Multipleksiranja signala - TDM i WDM pristup
8. Projektiranje optike veze - proraun snage i proraun vremena odziva
Ostala ispitna pitanja:
9. Laseri - osnovna laserska jednadba, iznos minimalnog potrebnog pojaanja, fazni uvjet
kod lasera
10. LED diode (osnovna svojstva, nutarnja i vanjska kvantna djelotvornost, P-I
karakteristika, spektralna karakteristika, izvedbe LED dioda)
11. Laserska dioda (izgled, izvedba pomou heterostrukture, osnovna laserska jednadba za
laserske diode, P-I karakteristika, temperaturna ovisnost P-I karakteristike)
12. Modulacijski postupci kod optikih komunikacijskih sustava (intezitetna modulacija
(OOK), fazna modulacija (DPSK, DQPSK)); spektralna gustoa snage.
13. Naini modulacije laserske diode (direktna modulacija ili vanjski modulator), problemi
kod direktne modulacije
14. Parametri optikih predajnika (, , -20dB irina, omjer gaenja, potiskivanje bonih
modova)
15. um kod PIN i APD fotodetektorskih dioda; usporedba S/N za PIN i APD detektorske
diode
16. Odreivanje greke bita (BER-a)
17. Osjetljivost prijamnika, ovisnost osjetljivosti prijamnika o Q i S/N, principjelna shema
optikog prijamnika, zahtjevi na parametre optikog prijamnika
18. Vrste optikih pojaala (EDFA, poluvodika optika pojaala, Ramanova pojaala)
19. um u optikim sustavima s EDFA pojaalima
20. Planarni svjetlovodi, analiza planarnih svjetlovoda, odreivanje broja modova u
planarnom svjetlovodu
21. Rigorozna metoda analize cilindrinog svjetlovoda osnovni principi
22. Modovi u svjetlovodu (TE,TM i hibridni modovi), ovisnost koeficijenta rasprostiranja o
frekvenciji, normirana frekvencija, dominatni mod, prvi vii modovi, LP modovi,
ovisnost broja modova o frekvenciji, omjer optike snage u jezgri i u platu

23. Guenje u svjetlovodu, infracrvena apsorpcija, ultraljubiasta apsorpcija, Rayleighovo

rasprenje, tehnoloko guenje
24. Guenje uslijed savijanja svjetlovoda, nove vrste svjetlovoda, svjetlovodi za dalje
infracrveno podruje ( > 1.7 m)
25. Nekromatske vrste disperzije, meumodalna disperzija, polarizacijska disperzija,
ogranienje na brzinu prijenosa
26. Kromatska disperzija, ovisnost o grupnoj brzini, parametar kromatske disperzije,
ogranienje na brzinu prijenosa
27. Materijalna disperzija, valovodna disperzija
28. Vrste svjetlovoda, ITU-T preporuke G 652 G 657.
29. Kompenzacija kromatske disperzije (DCF svjetlovod, kompenzacija pomou Braggove
reetke, elektronika kompenzacija disperzije); kompenzacija polarizacijske disperzije
30. Gradijentni svjetlovodi (profil indeksa loma, osnovna ideja konstrukcije, broj modova,
varijacija grupne brzine, disperzija u gradijentnom svjetlovodu)
31. Mjerne metode u svjetlovodnim komunikacijama mjerenje snage, greke i ogranienja
kod mjerenja snage
32. Mjerne metode u svjetlovodnim komunikacijama OTDR, nadzor optikih mrea
33. Mjerne metode u svjetlovodnim komunikacijama mjerenje kromatske i polarizacijske
disperzije
34. Nelinearni efekti Kerrov efekt (vlastita modulacija faze, krina modulacija faze,
mijeanje etiri vala).
35. Nelinearni efekti Ramanovo i Brilloiunovo nelinearno rasprenje
36. Projektiranje optike veze princip naruavanja snage (primjer: kromatska disperzija),
polarizacijska disperzija, parazitne optike refleksije
37. Multipleksiranja signala - TDM i WDM pristup, naini sinkronizacije takta u TDM
sustavima, TDM komunikacijski sustavi: PDH, SDH/SONET
38. WDM sustavi, svojstva DWDM i CWDM sustava, komponente za WDM sustave

Apsorpcija, spontana i stimulirana emisija

Apsorpcija, spontana i stimulirana emisija su pojave na kojima
se bazira rad lasera.
Svjetlost ima korpuskularnu (estinu) prirodu tj. svjetlosna
zraka se sastoji od paketa svjetlosnih kvanata ili fotona od kojih
svaki ima energiju

E h ,

gdje je h Planckova konstanta (h = 6.626*10-34Js), a je

frekvencija zraenja.
Gornja jednadba je openita, tj. ne vrijedi samo za svjetlosne
frekvencije, ve i openito za elektromagnetsko zraenje.

37

Apsorpcija, spontana i stimulirana emisija

U atomima (takoer i u molekulama, u poluvodiu) postoje
diskretni energetski nivoi koje prezentiramo pomou
energetskih dijagrama

E2

E1
38

Spontana emisija
Spontana emisija je, kao to ve i samo ime kae, kada atom
spontano prijee iz stanja E2 (stanje vee energije) u stanje E1
(stanje manje energije) te pri tome emitira foton
Poslije

Prije

E2

E2

E1

E1
39

Spontana emisija (2)

Frekvencija emitiranja je:

E2 E1
21
h

Uoiti
val se moe emitirati u bilo kojem smjeru
val moe imati bilo koju polarizaciju
vea razlika izmeu nivoa vea frekvencija (od radio valova
do rendgenskog frekvencijskog podrua).

40

Apsorpcija
Atom apsorbira foton iz ulazne zrake i stoga prelazi u vie
energetsko stanje

Poslije

Prije

E2

E2

E1

E1
41

Stimulirana emisija
Reverzni proces u odnosu na apsorpciju. Atom daje energiju h
koja se koherentno zbraja s upadnim elektromagnetskim valom
te ga pojaava
Poslije

Prije

E2

E2

E1

E1
42

Stimulirana emisija (2)

to to znai koherentno zbrajanje?
1. na istoj frekvenciji kao i stimulacijski val
2. iste polarizacije kao i stimulacijski val
3. isti smjer putovanja kao i stimulacijski val
4. ista faza kao i stimulacijski val
Izgleda magino. Moemo zamisliti kao inverznu pojavu
apsorpcije (apsorpcija je neto to je za oekivati da se dogaa
u prirodi). Napomenimo da ovo nije istina, dolo bi do razliitih
apsurda kao npr. krenja veine termodinamikih zakona.

43

Izgled lasera
Napomena: Nain uzbude ovisi o tipu lasera
(elektronska uzbuda, bljeskalica, kemijska uzbuda, ...)

Uzbuda aktivnog materijala

Aktivni materijal
Izlazno zraenje

R1

R2
Polupropusna zrcala
2

Laser (2)
Uzbuda
Aktivni materijal

Laser moemo promatrati kao oscilator. Povratna veza je

rezonantna upljina.
Osnovni model rezonatora Fabry-Perot-ov rezonator
(rezonator s dva paralelna zrcala).
Rezonator oklopljena elektromagnetska struktura sa
sposobnou pohranjivanja elektromagnetske energije.
Postoje diskretne konfiguracije polja za koje je to mogue
(tzv. modovi) uvjet konstruktivne interferencije.

Laser (3)
R1

R2

Oznaimo sa
L duljina aktivnog materijala
R1, R2 refleksivnosti zrcala
(refleksivnost R odnosi se na intezitet,
faktor refleksije odnosi se na elektrino polje E,
2
R )
- pojaanje po jedinici duljine
I intenzitet elektromagnetskog vala
Uoiti: 1 - R = dio energije koji se proputa kroz polupropusno zrcalo.
4

Laser (4)
Za kontinuirano osciliranje mora dobitak na dvostrukom putu biti
vei od gubitaka.

L
Matematiki zapis minimalnog potrebnog pojaanja po jedinici
duljine
Uvjet postojanja
Ie 2L R1R2 I
laserskih oscilacija
1
1 1
2L

R1R2

ln
2 L R1R2

Napomena. Indirektno smo pretpostavili 2L = q2,

odnosno da se signal vraa u fazi (q N).

Laser (5)
Pumpanje

Iizl

Aktivni materijal

R1

R2

Gubitke u rezonantnoj upljini, odnosno prag laserskih oscilacija

oznaiti emo s :

1 1

ln

2 L R1 R2
Izlazni intenzitet zraenja je:

I izl I (1 R2 )
6

Laserske diode
Prednosti laserskih dioda u odnosu na LED:
Velika izlazna snaga (tipino 10 mW, neke izvedbe i vie)
Visok stupanj koherencije (uski spektar emitiranog signala)
Iznimno irok modulacijski spektar (do 30 GHz)
Visoka djelotvornost (do 50%).
Nedostaci laserskih dioda u odnosu na LED:
P-I karakteristika vie nije linearna
Velika temperaturna osjetljivost
Visoka potrebna tehnologija (heterostruktura, rezonator,
Braggova periodika struktura, ...)
relativno visoka cijena.
48

Spektralna ovisnost emitirane svjetlosti

Poveavanjem struje kroz propusno polariztiranu lasersku diodu,
bitno se mijenja spektar emititranog optikog signala:

I1

I2
spektar
spontane
emisije

I3
spektar
stimulirane
emisije

I1 I 2 I 3
49

P-I karakteristika
Poveavanjem struje kroz propusno polariztiranu lasersku diodu,
bitno se mijenja izraena optika snaga:

Izlazna
snaga
svjetla

Stimulirana
emisija

Spontana
emisija

Struja praga

ID
Struja kroz diodu
50

Vanjska diferencijalna kvantna djelotvornost

Nutarnja kvantna djelotvornost definirana je na slian nain

kao kod LED-a:

Srednji broj fotona

i
Srednji broj injektiranih nosioca

Tok fotona i generirana optika snaga jednaki su

id iprag
i
e
id iprag
P0 h i h
e
Vanjska kvantna djelotvornost uzima u obzir gubitke nee
svi generirani fotoni biti emitirani (refleksija na polupropusnom
zrcalu i reapsorpcija):

ex e i

Vanjska diferencijalna kvantna djelotvornost

Vanjska kvantna djelotvrnost je zapravo vanjska

diferencijalna kvantna djelotvornost:
dobivamo je deriviranjem jednadbe za izraenu
optiku snagu:

dP
h
ex
di
e
e dP
ex
h di

Izlazna
snaga
svjetla

Stimulirana
emisija
Spontana
emisija

dP
di

Struja praga

Struja kroz diodu

Vanjska diferencijalna kvantna djelotvornost

Analogno kao i kod LED diode moemo pisati

P ex id iprag

Tipino:

h
e

i 60 70 %
ex 50 30 %

Uoiti: djelotvornost pretvorbe elektrine u optiku snagu

nije ex (zbog postojanja struje praga). Za sluaj kada je
I >> Iprag ta djelotvornost je otprilike ex .

Spektralna ovisnost emitirane svjetlosti

Spektar emitiranog signala

(viemodna Fabry-Perot laserska dioda)
Izmjerena karakteristika

Ovisnost broja modova o struji kroz diodu (odnosno

ovisnost o izlaznoj optikoj snazi)
I1

I2

I3

I1 I 2 I 3

54

Laserske diode temperaturni utjecaj

Optika snaga (mW)

20 C

50 C 65 C
35 C

50

100

ID(mA)

Za tipinu lasersku diodu (viemodnu Fabry-Perot lasersku diodu)

struja praga raste s faktorom 1,4 izmeu 20 C i 60 C
nuno je potrebno podesiti predstruju za konstantnu izraenu
optiku snagu
55

Laserske diode temperaturni utjecaj

Prag laserske emisije Iprag raste s temperaturom (razliiti su razlozi)
Empirijski izraz:

I prag (T ) I z eT / T0
Iz - konstanta
T0 - mjera relativne temperaturne neosjetljivosti
- za Fabry-Perot trakastu lasersku diodu, rubni emiter
tipino T0 = 120 C 160 C (za T = 20 C)
Primjeri:
T0 = 135 C
Ipr = 52 mA

I prag
T

0,8

%
C

T0 = 437 C
trakasta
I prag
%
laserska dioda
0,23
T
C
(rubni emiter LD)

GaAlAs laser s
kvantnom
jamom
56

Laserske diode temperaturni utjecaj

Regulacija konstantne izraene optike snage:
- optikom povratnom vezom
- dio optike snage se odvoji iz prednjeg ela diode (prije
ulaska npr. u svjetlovod), ili sa stranjeg ela diode
- dio snage iz stranjeg ela se prati fotodetektorom
- temperaturno prilagodljivim sklopovima za prepoznavanje praga
Drugi razlog podeavanja predstruje izbjegavamo razaranje
laserske diode zbog prevelike optike snage u laserskoj upljini
("vrlo skupe LED diode").
Laserske diode tipino u istom kuitu imaju i detektorsku diodu:
det
las
57

Jednomodni laseri -temperaturni utjecaj

temperaturna ovisnost
valne duljine lasera

laser je jednomodni
prisutna je jedna valna duljina,
njena vrijednost skae s
promjenom temperature

Slika prikazuje valnu duljinu jednomodnih lasera kao funkciju

temperature (bitno kod DWDM sustava da valna duljina ne
"pobjegne" u drugi komunikacijski kanal!)
Tipian razmak izmeu valnih duljina kod DWDM sustava iznosi
0.8 nm ili 0.4 nm.
58

Laserske diode temperaturni utjecaj

Usporedba temperaturne ovisnosti jednomodne i viemodne
laserske diode.

spektar

Fabry-Prot
viemodna dioda

25 C

1300

spektar

DFB jednomodna
dioda

25 C

85 C

1330

(nm)

1300

85 C

1330

(m)

59

Laserske diode heterostrukture

Laserske diode se u pravilu izvode koristei heterostrukture:

Kod homostrukture aktivno podruje (debljine d) nije jasno
odreeno.
irina optikog moda isto nije jasno odreena gubici u
optikoj strukturi uslijed reapsorpcije su veliki.
Maksimum pojaanja max obrnuto proporcionalno ovisi o
debljini aktivnog sloja
laserske diode izvedene od homostrukture ne mogu
raditi kao izvor kontinuiranog optikog signala (CW nain
rada) na sobnoj temperaturi!

Laserske diode heterostrukture

+

AlxGa1-xAs

AlxGa1-xAs

p-

n+

GaAs
(aktivni sloj)

Eg1

Eg2
+

Eg1

E g 2 E g1

+
+

+
+

Laserske diode heterostrukture

Prednosti heterostrukture:
(a) debljina sloja u koji su injektirani
elektroni "dobro" je definirana
aktivnim srednjim slojem.
(b) budui da je energetski procjep Eg
vei u prvom i treem sloju,
smanjena je reapsorpcija unutar
materijala (h < Eg). Drugim rijeima,
prvi i trei sloj su prozirni.
(c) mogue je postii vee koncentracije
nosioca (zbog razlike u vrijednosi Eg
za pojedine slojeve).

AlxGa1xAs

AlxGa1xAs

p-

n+

GaAs
(aktivni
sloj)
-

Eg1

- - - -

Eg2
+

+
+

Eg1

+
+

Laserske diode heterostrukture

Prednosti heterostrukture:
(d) razlika u indeksu loma (indeks loma
u srednjem sloju je vei u odnosu na
susjedne slojeve) omoguuje
formiranje planarnog svjetlovoda
svjetlost je zarobljena unutar
aktivnog sloja.

Valna duina emitirane svjetlosti

Primarno odredjena primjenom, ali esto tehnologijom.

Komunikacijski laseri

1310 nm i 1550 nm zbog malih gubitaka i niske disperzije u kvarcnom svjetlovodu

(optical fiber) - InP,
850 nm diktirani materijalom GaAs
980 nm i 1480 nm EDFA pumpe (diktirani primjenom) GaAs, InP

tampai, CD/DVD laseri rade na 780 nm, 635 nm, i 405 nm (diktirani
tehnologijom) GaAs, GaN
Senzori (npr. optiki mi); valna duina ovisi o primjeni
Laserske pumpe (Laser Diode Pump). Naprimjer 808 nm za svjetlosno
pumpanje Nd:YAG lasera velike snage - GaAs

Valna duina odreuje poluvodi kojim se laser radi

64

Vrste poluvodikih lasera podjela po rezonatoru

Laser: rezonator + svjetlosno pojaalo

Rezonator se radi poluvodikom tehnologijom

Rezonator u ravnini ipa

in-plane ili edge-emitting laser
Rezonator okomit na ravninu ipa
vertical-cavity surface-emitting laser / VCSEL
Exotini rezonatori
npr. whispering gallery-mode laseri

65

Rezonator u ravnini ipa

dielektrini valovod
(sa svjetlosnim pojaalom)

zrcalo

Izgled laserske diode:

Tzv. heterostruktura
razliite vrste poluvodia
omoguavaju formiranje
dielektrinog valovoda.

zrcalo

poluvodiki ip

66

Valovod s zrcalima
jedan transverzalni mod
vie longitudinalnih modova

energija u valovodu

vie transverzalnih modova

vie longitudinalnih modova
67

Laseri s jednim transverzalnim modom

Jedan transverzalni mod koriste se kad je potrebno svjetlo

fokusirati u malu tocku:
Komunikacije - svjetlosno vlakno (optical fiber)
CD ili DVD primjene.
Laserski tampai

Fabry-Prot laser
(ima vise longitudinalnih modova, ali nije problem za gornje
primjene osim za svjetlosno vlakno ako je modulacija visoka >
1Gb/s)
68

Fabry-Prot laser

valna duina

jedan transverzalni mod

vie longitudinalnih modova

Podruje gdje je pojaanje

vee od gubitaka

69

Fabry-Prot laser

0.5 mm

Laserska dioda za DVD (635 nm)

Laserska dioda za optike komunikacije (1310 nm)

5 mm
70

Laseri s jednim transverzalnim modom

Svjetlosno vlakno ima ogranienje uslijed disperzije:

rasipanje (proirenje) signala pri propagaciji.
Disperzija ovisi o frekvenciji signala (valnoj duljini signala)

Da bi se rasipanje signala minimiziralo, mora se koristiti samo

jedan mod (jedan transverzalni i longitudinalni mod):

Za komunikacije preko ~ 1km i brzinama > 2.5 Gb/s

Tipine udaljenosti i brzine danas: 10 Gb/s i >100 km
71

Laseri s jednim longitudinalnim modom

Ravno zrcalo nema frekvencijske selektivnosti.

Da se odabere jedan longitudinalni mod potrebno je zrcalo kojem
se koeficijent refleksije (i njegova faza) mijenja u frekvenciji:
periodicno zrcalo (Distribuirano Braggovo Zrcalo).
Distribuirano zrcalo ima periodu /2. Svi reflektirani valovi se
zbrajaju u fazi (konstruktivnom interferencijom) i nastaje jaki
reflektirani signal.

n(x) index loma

/2

x koordinata u longitudinalnom smjeru

72

Distribuirano (Braggovo) zrcalo

73

DBR laserska dioda

(DBR Distributed Bragg Reflector)

/2

POJAANJE
ZRCALO

ZRCALO

g-

valna duina

Distribuirano Braggovo zrcalo selektira longitudinalni mod

Zbog komplicirane tehnologije, cijena takve diode je dosta
visoka.

74

Distributed FeedBack laser (DFB)

/2
POJAANJE

ZRCALO

g-

Aktivni sloj je ujedno i jezgra planarnog svjetlovoda.

Distribuirano zrcalo se esto kombinira sa zrcalom na kraju ipa

75

DFB laser

76

DBR laser sa ugodivom valnom duljinom

I2

I1
POJAANJE

ZRCALO

I4

I3

FAZNO KANJENJE
ZRCALO

I1 = svjetlosno pojaanje (aktivni sloj)

I2, I3 = rezonantna frekvencija zrcala, struja mijenja
efektivni index loma
I4 = fazno kanjenje za fino ugadjanje valne duine
kompliciran proces i kontrola, ali se danas komercijalno
proizvode za komunikacije na velike udaljenosti.
77

Ugodivi DBR laser

Ugodivi laser s vanjskim modulatorom:

m
m
4
7

78

Laser s vertikalnim rezonatorom (VCSEL)

VCSEL = Vertical-Cavity Surface-Emitting Laser

Motivacija razvoja: napraviti lasersku diodu iji je proizvodni
process sukladan s uobiajnim planarnim proizvodnim
procesu (npr. light-emitting diode), i time dobiti vrlo jeftinu
lasersku diodu.

79

Laser s vertikalnim rezonatorom

rezonator je okomit na ravninu
ipa
jedan longitudinalni mod
jedan ili vise transverzalnih
modova
pojacanje mnogo manje nego u
laserima u ravnini cipa jer je
duljina aktivnog sloja vrlo mala
(~ 25 nm)
zrcala moraju biti vrlo visokog
koeficijena refleksije (>99.5%)

transverzalni modovi

-
valna duzina

vie transverzalnih modova

jedan longitudinalni mod

80

Laser s vertikalnim rezonatorom

Transverzalni modovi

pojaanje struje

81

Laser s vertikalnim rezonatorom

82

Usporedba laserskih dioda

Vrsta laserske
diode

Longitudinalni
smjer

Transversalni
smjer

Primjena

Fabry-Prot

Viemodan

Jednomodan

Komunikacije
CD/DVD, stampai

DBR, DFB

Jednomodan

Jednomodan

Komunikacije

VCSEL (MM)

Jednomodan

Viemodan

Komunikacije

VCSEL (SM)

Jednomodan

Jednomodan

Komunikacije, senzori,
optiki mi

83

Usporedba laserskih dioda

Cijena:

Fabry-Prot

VCSEL

850 nm

1300 nm

DFB, DBR

1550 nm

Tipino guenje svjetlovoda:

1. komunikacijski prozor

0.85 m

2.5 dB/km

2. komunikacijski prozor

1.3 m

0.35 dB/km

3. komunikacijski prozor

1.55 m

0.2 dB/km
84

Usporedba laserskih dioda

5 nm

Spektar:

Fabry-Prot laser
0.2 nm

DBR laser
85

PIN-fotodioda
- Najei poluvodiki detektor
-

+
RL
izlaz

i
p

i intrinsian sloj
(slabo dopirani sloj)

Elektrino polje unutar fotodiode:

E
x
7

PIN-fotodioda
fotogeneriran elektron
-

Eg

vodljivi pojas
i
n
+

foton
(h Eg)

fotogenerirana upljina

valentan pojas

Uslijed prisudnog elektrinog polja u intrinsinom I-sloju PIN

diode, elektroni e se gibati prema N-sloju, a upljine prema
P-sloju (treba uoiti da je dioda reverzno polarizirana).
8

Lavinska fotodioda
Mogue je napraviti diodu koja e iskoristiti unutarnje
mehanizme pojaanja tako da se generirana struja pojaa time
je detektirani signal lake mogue obraditi budui da ima vei
amplitudu.

Unutarnji mehanizam pojaanja je lavinski efekt. Dakle, ako
narinemo veliki reverzno-polarizirani napon doi e do lavinskog
efekta i time e se pojaati signal koji je detektiran u intrinzinom
dijelu.

Energija

p
+
+

+
+

Eg

x
9

Lavinska fotodioda
Konstrukcija lavinske foto diode
- APD kratica za lavinske fotodiode (APD Avalanche Photo
Diode).
- APD dioda je u principu PIN dioda + dio s poveanim poljem
gdje dolazi do ionizacije sudarima.
- Elektroni se dodatno ubrzavaju u podruju s pojaanim
elektrinim poljem i ako dosegnu dovoljno veliku brzinu
(dovoljno veliku energiju), u sudaru s kristalnom reetkom
generirat e novi par elektron upljina.
-

RL
p+

n+

elektrino polje

10

Lavinska fotodioda
Uoiti: Podruje gdje moe doi do lavinskog efekta elimo
lokalizirati, kako ne bi dolo do nekontroliranog lavinskog efekta
dobivamo tzv. separate-absorption-multiplication APD.

p+

n+

elektrino
polje

x
11

Parametri poluvodikih fotodetektora

Kvantna djelotvornost () definirana je kao vjerojatnost da
ulazni foton generira par elektron-upljina.
Drugim rijeima, ne generiraju svi dolazni fotoni parove elektronupljina. Sam proces apsorpcije fotona je proces voen
vjerojatnou:

Neki fotoni biti e reflektirani na granici zrak-poluvodi.

Neki e se parovi elektron-upljina, generirani blizu
povrine poluvodia, brzo rekombinirati zbog obilja
rekombinacijskih centara na povrini poluvodia.

Ako svjetlost nije fokusirana na aktivno podruje, neki
fotoni bit e izgubljeni.

12

Parametri poluvodikih fotodetektora

Odziv ( ) daje odnos struje koja tee kroz detektor i upadne
optike snage.
Ako bi svaki foton generirao jedan par elektron-upljina (jedan
fotoelektron), tok fotona bi generirao tog elektrona , to bi
odgovaralo struji kroz diodu (tj. struji koja tee kroz diodu s
time da su noice diode kratko spojene).

ID = e
Optika snaga P = h [W] na frekvenciji bi (u idealnim
uvjetima) generirala struju:

eP
ID =
h
13

Parametri poluvodikih fotodetektora

Budui da samo dio fotona sudjeluje u generiranju fotoelektrona,
struja kratkog spoja je jednaka

e
ID =
P = P
h
Odziv je dakle faktor proporcionalnosti izmeu optike snage i
elektrine struje (jedinica A/W).

0 [m]
e
=
=
h
1,24
Odziv raste linearno s valnom duljinom budui da uz
konstantnu optiku snagu imamo sve vie fotona na ulazu.
Uoiti da ovisi o valnoj duljini, tako da je podruje u kojem
linearno ovisi o 0 ogranieno.
14

Parametri poluvodikih fotodetektora

 Ovisnost odziva o valnoj duljini:
Odabir poluvodia za
komunikacijske
prozore:
I kom. prozor
( 0.85 m) Si
II i III kom. prozor
( 1.3 m i 1.55 m)
- Ge, InGaAs

15

Parametri poluvodikih fotodetektora

Uoiti da kod APD imamo jo i faktor multiplikacije M (koji
opisuje pojaanje pomou lavinskog efektra), tako da za
APD fotodiode vrijedi:

e
ID = M
P = M P
h
Faktor multiplikacije M u principu govori koliko prosjeno svaki
elektron koji ulazi iz I-sloja u sloj multiplikacije generira novih
parova elektron-upljina.

16

Parametri poluvodikih fotodetektora

irinu pojasa detektora (frekvencijsku irini pojasa) odredit
emo preko vremena porasta Tr vrijeme potrebno da struja
promjenu od 10% do 90% vrijednosti uz skokovitu promjenu
pobude.
Ekvivalenti sklop za PIN diodu:
-

+
RL

n
RS

IP

Cp

RL

Cp parazitni kapacitet
PIN diode
Rs serijski otpor
PIN diode
17

Svojstva poluvodikih fotodetektora

Vrijeme porasta Tr fotodiode (RC nadomjesnog sklopa):

Tr = ln 9 ( pr + RC )

ln 9 = 2,197

gdje je:
pr vrijeme proleta (vrijeme koje je potrebno da generirani
elektro odnosno upljina napusti I-sloj u fotodetektoru; kod
lavinskih dioda treba uranati vrijeme potrebno za lavinski efekt
i vrijeme potrebno da se lavinski generirane upljine prou kroz
I-sloj)
RC vremenska konstanta ekvivalentnog RC sklopa

RC = (RL + RS ) C P
vanjski otpor

unutarnji
serijski otpor

parazitni
kapacitet
18

Svojstva poluvodikih fotodetektora

Ekvivalenti sklop za PIN diodu:
RS

IP

RL

U izl = I p RL

1
j C
1
+ RS + RL
j C

I p RL
1 + j ( RS + RL )C

Frekvencijska irina pojasa:

[ (

f = 2 pr + RC

)]1,

RC = (RS + RL ) C P

Ovisnos vremena porasta Tr i frekvencijske irine pojasa

(dobiveno izjednaavanjem pr + RC iz izraza za Tr i f ):
f =

2.197 0.35
=
2 Tr
Tr

PIN diode imaju frekvencijsku irinu pojasa do ~ 50 GHz.

19

Svojstva poluvodikih fotodetektora

 Frekvencijska irina pojasa:
ID( f )
I D ( 0)

= 0,707

1
2 ( pr + RC )

20

Optika pojaala


Optika pojaala su pojaala koja pojaavaju signal u optikoj

domeni.
Drugim rijeima, kod optikih pojaala nema pretvorbe iz
optike u elektrinu domenu te nakon pojaanja pretvorbe
ponovo u optiku domenu (eliminira se potreba za skupim
regeneratorima signala).
Optika pojaala mogu istovremeno pojaavati vie optikih
signala (valnih duljina). To je posebno vano kod WDM
sustava.
Vrste optikih pojaala:




Erbijem dopirano svjetlovodno pojaalo (EDFA)

Poluvodiko optiko pojaalo (SOA)
Ramanovo pojaalo
3

Optika pojaala

Primjena optikih pojaala:

Poveanje snage
predajnika
Poveanje osjetljivosti
prijamnika
Kompezacija gubitaka
pri prijenosu
Kompezacija gubitaka
uslijed grananja signala
4

WDM sustav s optikim pojaalima

DWDM sustav s optikim pojaalima mogue je postii

optike veze (linkove) na puno vee udaljenosti
(primjer: podmorska veza Europa-SAD; svakih 80 km nalazi
se optiko pojaalo).

WDM sustav s optikim pojaalima



Problem s klasinim regeneratorima za svaku valnu duljinu

trebalo bi posebno napraviti regenerator (koji u sebi sadri
opto-elektrinu pretvorbu, sam regenerator te elektro-optiku
pretvorbu) izuzetno sloeno i skupo rjeenje.

Slika: Branka Medved Rogina

WDM sustav s optikim pojaalima

Opiko pojaalo je 1R regenerator samo pojaava signal

(re-amplification).
Pri tome dodaje um spontane emisije
(ASE noise amplified spontaneous emission noise).
Drugim rijeima, nakon svakog optikog pojaala pogorava
se odnos signal um S/N.
Razlikujemo stoga:



Razmak izmeu optikih pojaala (tipino ~ 80 km)

Maksimalni razmak izmeu 3R regeneratora - optiki domet
(eng. optical reach). Kod takvih regeneratora se vri O-E-O
pretvorba. Tipine vrijednosti su ~ 1000 km.

Optika pojaala

Osnovna ideja:
 Princip pojaanja stimulirana emisija.
 Optiko pojaalo je u osnovi laser bez rezonantne upljine.

EDFA Erbijem dopirano svjetlovodno pojaalo

EDFA Erbijem dopirano svjetlovodno pojaalo
(engl. Erbium Doped Fiber Amplifier)

Izgled energetskih nivoa erbija:

Zbog amorfne prirode stakla od kojeg je nainjen svjetlovod,

energetski nivoi se cijepaju u (iroke) energetske pojaseve. To
odraava injenicu da pojedini atomi vide razliita okruenja jer
struktura nije geometrijski pravilna (odnosno nije kristalna struktura).

Pumpanje mogue na dvije valne duljine 980 nm i 1480 nm.

Obiljeja EDFA pojaala





Jezgra optikog vlakna dopirana je erbijem.

Erbij - kemijski element iz skupine lantanida (rijetki zemljani elementi).
Ovisnost apsorpcije i pojaanja o valnoj duljini:

10

Obiljeja EDFA pojaala





EDFA pojaava signal na 1530nm-1565nm.

Maksimalno pojaanje na ~1531nm.
Frekvencijska karakteristika EDFA pojaala (frekvencijska karakteristika
je irokopojasna zbog amorfne prirode SiO2 stakla):

Parametar:
snaga pumpanja

11

Konstrukcija EDFA pojaala

EDFA u principu laser bez rezonatora
signal samo jednom prolazi kroz aktivni medij
(ne reflektira se neprestano od krajeva rezonatora).

12

Konstrukcija EDFA pojaala



Pumpanje moe biti i straga i sprijeda:

13

Konstrukcija EDFA pojaala




Izvedba s dvije pumpe.

Prvi stupanj je konstruiran tako da ostvari velik dobitak i
mali um dok je zadaa drugog stupnja osigurati veliku
izlaznu snagu.

(npr. filtar za
izravnavanje
krivulje pojaanja)

14

Saturacija pojaanja EDFA pojaala




Saturacija = zasienje
Razlog saturacije pojaanja: za velike ulazne snage ne
postoji dovoljan broj atoma erbija (ak i da su svi atomi erbija
u viem energetskom stanju) pomou kojih bi se postiglo
maksimalno pojaanje.
Zasienje pojaanja se moe opisati sljedeom jednadbom:

Pri tome je



P sat Gmax
G = 1+
ln
Pul
G

Gmax maksimalno pojaanje (bez zasienja)

Psat interna saturacijska snaga

Ako definiramo Pizlsat kao snage na izlazu kod koje je pojaanje

palo za 3 dB

Pizlsat P sat ln(2)

17

Saturacija pojaanja EDFA pojaala



Ovisnost pojaanja EDFA pojaala o ulaznoj snazi:

P sat Gmax
G = 1+
ln
Pul
G

18

Obiljeja EDFA pojaala



Mala meditacija: ovisnost pojaanja EDFA pojaala o

snazi pobude i o duljini erbijem dopiranog svjetlovoda
(EDF):

Snaga pumpanja [mW]

Nepobueni atomi erbija

apsorbiraju optiki signal

Svi atomi erbija

su pobueni
19

Izgled svjetlovoda

n2

n
1

c arcsin
n2

n1

Princip rada: totalna refleksija svjetlosne zrake

2

Totalna refleksija princip rada svjetlovoda

Snellov zakon:
n1 sin 1 n2 sin 2

Promotrimo Snellov zakon za tri karakteristina sluaja

(n2 < n1):

(a)

n2

n1

(c)

2
1 1

(b) Upadna zraka se iri uz 1 c

(definicija kritinog kuta 2 90)
n2

1 c
n1

n2

1 1

c
n2
n1

c arcsin

n1

1 c

Vrste svjetlovoda

2a=62.5m

(a) Viemodni svjetlovod sa stepeniastim profilom indeksa loma

(b) Viemodni svjetlovod s gradijentnim profilom indeksa loma

Profil indeksa loma

Izgled svjetlovoda

Tipine dimenzije
4

Vrste svjetlovoda
(c) Jednomodni svjetlovod

Profil indeksa loma

Izgled svjetlovoda

Tipine dimenzije

Prihvat svjetla u svjetlovod

Promatrajmo konus prihvata svjetla u svjetlovod:

2m

Definirajmo numeriku aperaturu NA kao mjeru koliine

svjetlosti sakupljene u svjetlovod:

NA sin m
7

Prihvat svjetla u svjetlovod

Iz Snellovog zakona dobivamo:

na sin m n1 sin m n1 cos C

na 1

n2
2
cos C 1 sin C 1
n1

sin m n1

2
1

n22
n1

1/ 2

n n
2
1

n12 n22
n12 n22

2
n1
n1

2 1/ 2
2

1/ 2

n1 n2 n1 n2

Uvedimo oznake:

n n1 n2
n1 n2
n
2
sin m 2n n 1 / 2

Numerika apertura je jednaka:

NA na sin m 2n n 1 2
8

Karakteristike svjetlovoda
z=0

z=L

Guenje

z=0

Disperzija

z=L

T
23

Guenje u svjetlovodu
SiO2 svjetlovodi:

)
Guenje svjetlovoda (SiO
2
2
Infra-crveni rub pojasa
Guenje (dB/km)

1.5

Ultra-ljubiasta
absorpcija
1.0
OH--vrh
0.5

0.16-0.20
dB/km

Rayleighovo
rasprenje

0.2
0.8

0.9

1.0

1.1

1.2

1.3

1.4

1.5

1.6

1.7

1.8

Valna duljina (m)

24

Disperzija

Pojava proirenja i slabljenja signala:

Ogranienje na birzinu prijenosa i maksimalnu duljinu

optike veze:
T0
1
B0
T
odnosno
2
2T
Osnovni uzroci dsperzije (poredani po iznosu proirenja
signala T ):

Meumodalna disperzija
Kromatska disperzija
Polarizacijska disperzija

26

Ogranienja na udaljenost i brzinu prijenosa

Kod niih brzina prijenosa prevladava ogranienje uslijed guenja,
dok kod veih brzina prijenosa prevladava ogranienje uslijed
disperzije:
maksimalna
udaljenost (km)

ogranienje uslijed
guenja

1000

ogranienje uslijed
disperzije

100
10

10

100

1000

B0 (Mb/s)

10000
30

Guenje u svjetlovodu

Definicija komunikacijskih prozora

850 nm/
2.5
dB/km

1. komunikacijski prozor:
- 0.85 m
- Odreen valnom
duljinom GaAs lasera
- 2.5 dB/km
2. komunikacijski prozor:
- 1.3 m
- Odreen lokalnim
minimumom guenja
- 0.35 dB/km
3. komunikacijski prozor:
- 1.55 m
- Odreen lokalnim
minimumom guenja
- 0.2 dB/km
30

Saetak rezultata o guenju

Ogranienje na brzinu prijenosa i maksimalnu udaljenost za
razliite vrste svjetlovoda:
jednomodni
svjetlovodi

guenje

disperzija

1000

m aksim alna udaljenosr, km

1,55 m

1,3 m
100
0,85 m

10

1,55,m
viemodni
stepeniasti

gradijentni

1
0,1

10

100

103

104

105

brzina prjenosa, Mb/s

31

Saetak rezultata o guenju

Pitanje: Zato se smanjuje maksimalna udaljenost s porastom

brzine prijenosa (ogranienje uslijed guenja)?
Promatrajmo izraz za osjetljivost prijamnika Ppr P1 P0 2 :

Ppr

1 n
n1
h 1 h B0
2
T 2

Kako je stalan broj fotona po bitu koji prijamnik treba primiti,

sijedi da potrebna srednja optika snaga Ppr raste kako se
poveava brzina prijenosa (odnosno smanjuje vremensko
trajanje bita)

32

Disperzija

Pojava proirenja i slabljenja signala:

Osnovni uzroci dsperzije (poredani po iznosu

proirenja signala T ):

Meumodalna disperzija (viemodni svjetlovodi)

Kromatska disperzija
Polarizacijska disperzija
4

Disperzija proirenje signala

Skica proirenja signala
proirenje signala opisujemo sa T:

Uski
impuls
t

iroki
impuls
T0

T/2

T0

T/2

Disperzija proirenje signala

T0

T/2

T0

T0

T/2

Uslijed proirenja signala moe doi do intersimbolne interferencije.

Iz gornje slike slijedi da smijemo dozvoliti da se bit proiri za polovicu
(Tmax TB / 2) i pri tome e intersimbolna interferencija biti dovoljno
mala. Potrebno je uoiti da je to priblina ocjena (samo za odreivanje
reda veliine), tj. mogli smo uzeti i neki drugi faktor (npr. B0 1 / T).
Ogranienje na birzinu prijenosa i maksimalnu duljinu optike veze:

T0
2

odnosno

B0

1
2T
6

Disperzija proirenje signala

Ilustracija intersimbolne interferencije uslijed disperzije:

RZ i NRZ format

RZ signal

Veina dananjih optikih komunikacijskih sustava koristi intezitetnu

modulaciju. Pri tome je logika jedinica predstavljena signalom optike
snage P1, a logika nula signalom optike snage P0.
U idealnom sluaju P0 bi trebala biti jednaka nuli, no iz praktinih
razloga uvijek imamo neku malu snagu u logioj nuli.
Koriste se dva formata pri prijenosu: NRZ (nonreturn-to-zero) i RZ
(return-to-zero). U komercijalnim sustavima uglavnom se koristi NRZ
format, dok se RZ format koristi u sustavima koji rade na vrlo velikim
brzinama (40 Gb/s).

NRZ signal

8
t

Disperzija - ogranienje na brzinu prijenosa

Spektralna irina signala f definira se

kao 3 dB irina, odnosno irina kada
spektar padne za 3dB u odnosu na
maksimalnu vrijednost.
Za NRZ format priblina je veza
izmeu spektralne irine signala i
maksimalne brzine bita (argument
sinus funkcije priblino je jednak /2):

Tb 2 2 f Tb
Tb 1 2 f

2 2

B0 2 f

Za RZ format signala sa Tb = T0 / 2
priblino vrijedi

B 0 f

P0Tb sin(Tb 2)

S A ( )
4 Tb 2

Primjer strateke odluke

- tehnike multipleksiranja signala

Dva osnovna naina multipleksiranja u optikim

komunikacijskim sustavima:

TDM - multipleksiranje u vremenskoj domeni
(TDM time division multiplexing)

WDM - multipleksiranje po valnim duljinama
(WDM wavelength division multiplexing)

Tehnike multipleksiranja signala

TDM - multipleksiranje u vremenskoj domeni
(TDM time division multiplexing)

Uoiti: brzina prijenosa i format ulaznih podataka

je strogo odreeno.
4

Tehnike multipleksiranja signala

TDM multipleksiranje digitalnih pritoka provodi se na dva naina:
bit po bit i znak po znak.

bit po bit

znak po znak
(najee
okteti)
5

Tehnike multipleksiranja signala

WDM - multipleksiranje po valnim duljinama
(WDM wavelength division multiplexing)

Uoiti: brzina prijenosa i format ulaznih podataka

mogu biti proizvoljni.
6

WDM
WDM sustav gdje se razliiti kanali prenose razliitim valnim
duljinama.
Uoiti da pojedini signali mogu ve biti multipleksirani
(npr. TDM ili FDM).
Stoga je prirodni put multipleksiranja:
1. TDM nain mutipleksiranja - do brzine prijenosa 10 Gb/s
2. WDM nain multipleksiranja za vee brzine prijenosa.
Za razliku od TDM gdje pojedini signali moraju imati odreeni
format (kako bi mogli biti multipleksirani), kod WDM-a nema
nikakvog ogranienja na pojedine signale. Npr. jedan signal moe
biti analogno modulirani, a drugi digitalno.
Najjednostavniji WDM jedan kanal na 1,3 m, a drugi kanal na
1,55 m. Budui da su detektori irokopojasni, potrebno je filtrom
razdvojiti signale na prijemu.

Primjer WDM sustava

DWDM
Gusti WDM (DWDM - Dense WDM)
Nema stroge definicije, odnosi se na WDM gdje razmak kanala
nije vei od nekoliko nm.
Standardi: - razmak kanala 100 GHz (0.8 nm)
- razmak kanala 50 GHz (0.4 nm)
Danas su komercijalno dostupni sustavi od 160 kanala
(x 10 Gb/s = 1,6 Tb/s).
Problem kod velikog broja kanala je bliski razmak valnih duljina. To
predstavlja stroge zahtjeve na opremu, posebno lasere, to podie
cijenu opreme (potrebno je imati temperaturno stabilizirane lasere).
Ponajvie se koriste se valne duljine u C pojasu (1530 1560 nm) i
L pojasu (1570 1605 nm) gdje postoje optika EDFA pojaala.
9

DWDM sustav s optikim pojaalima

DWDM sustav s optikim pojaalima mogue je postii

optike veze (linkove) na puno vee udaljenosti
(primjer: podmorska veza Europa-SAD; svakih 80 km nalazi
se optiko pojaalo)
Problem s klasinim regeneratorima za svaku valnu duljinu
trebalo bi posebno napraviti regenerator (koji u sebi sadri
opto-elektrinu pretvorbu, sam regenerator te elektro-optiku
pretvorbu) izuzetno sloeno i skupo rjeenje.
10

CWDM
Grubi WDM (CWDM - Coarse WDM)
Jeftiniji WDM (jeftinija oprema), pogodan za sustave s manjim
udaljenostima izmeu repetitora ( regionalne mree).
Standard koji doputa jeftinije komponente za WDM mree koje
doputajue vee tolerancije (posebno u odnosu na valnu duljinu).
Standard :
- 20 nm razmak kanala (kanali su smjeteni u II. i III.
komunikacijskom prozoru)
- Koritene valne duljine (ITU-T G 694.2):
1.271 m, 1.291 m, 1.311 m, ... , 1.531 m, 1.551 m, 1.571 m,
1.591 m i 1.611 m (ukupno 18 valnih duljina).
11

CWDM


Valne duljine u
CWDM sustavima:

Definicija frekvencijskih
pojaseva (odnosno
pojaseva valnih duljina):

12

Usporedba DWDM i CWDM

Parametar

DWDM

CWDM

0.8 nm ili 0.4 nm

(100GHz ili 50 GHz)

20 nm

preko 160

do 18

da

vrlo skupo i
komplicirano

velika

srednja

Laseri

Jednomodni, potrebna
regulacija temperature
odnosno valne duljine

Jednomodni, nema
regulacije temperature
odnosno valne duljine

Trite

Velike udaljenosti,
metro

Metro, pristupne,
lokalne

Razmak kanala
Broj kanala
Optiko pojaanje
Tehnoloka
kompleksnost

13

Projektiranje optikog sustava

1. Proraun snage ("power budget")
- Proraun snage optikog sustava radi se kako bi se osigurala
potrebna razina snage na ulazu u optiki prijemnik
- Najmanja srednja razina optike snage koja je potrebna da sitigne
na prijamnik (uz BER manji od maksimalno dozvoljenoga) naziva
se osjetljivost prijemnika i oznaava se Ppr
- Izraavat emo vrijednost u decibelima, s time da se optike
snage ( Pod i Ppr ) izraavaju u dBm

Pod Ppr C L M S
ukupni gubitci

dB
margina
sustava
14

Projektiranje optikog sustava

broj konektora
na trasi

Ukupni gubici:

broj varenih
spojeva na trasi

CL L C NC S N S
Guenje svjetlovoda
(u dB/km)

gubitak snage u
konektoru (u dB)

gubitak snage na
varenom spoju (u dB)

Duljina svjetlovoda
(u km)

Margina sustava MS:

- zbog kratkoronih promjena u sustavu - ponajvie zbog
temperaturne varijacije (tipino 3 dB)
- zbog dugoronih promjena u sustavu ponajvie zbog starenja
komponenti odnosno degradacije komponenti (tipino 3 dB)
tipina margina sustava 6 dB!

15

Projektiranje optikog sustava

Skica:

konektor ili
fiksni spoj
svjetlovod

Odailja

Pod

svjetlovod

Prijamnik

dB
nagib -

km

C ili S

MS

Ppr

OSJETLJIVOST PRIJAMNIKA
16

Projektiranje optikog sustava

Ovisnost maksimalne duljine linka Lmax o brzini prijenosa:
Osjetljivost
prijamnika postaje
loija s porastom B0
jer je potreban
odreen broj fotona
po bitu kako bi BER
bio manji od
zahtijevanoga:

SNAGA IZVORA
Optika snaga (dBm)

Lmax

-30

M s C NC S N S

Ppr

-70
0.1

B0 Mb/s

100

n1
h B0
2

104

OSJETLJIVOST PRIJEMNIKA

17

Projektiranje optikog sustava

Osjetljivost prijamnika postaje loija s porastom B0 jer je

potreban odreen broj fotona po bitu kako bi BER bio manji

od zahtijevanoga:
n1
Ppr h B0
2

Tonu ovisnost dobivamo iz izraza za osjetljivost prijamnika

dobivenu uz ogranienje na maksimalni iznos BER-a:

Q
T

eF
Q
f
A

M
12

Q eM FAQB0 4k BTef B0

M
2
2 RL

Ppr

18

Projektiranje optikog sustava

Ovisnos osjetljivosti PIN i APD prijamnika o brzini prijenosa

(primjer dvije fotodiode):

Priblina ovisnost (primjer ove dvije fotodiode):

PprPIN 8 log10 B0 28

[dBm]

PprAPD 5 log10 B0 38

[dBm]
19

Projektiranje optikog sustava

Pitanje kolika je maksimalna udaljenost linka za prijamnik sa

predhodne prozirnice uz Pod 0 dBm, 0.2 dB/km i M S 3 dB.

LPIN Pod Ppr M S /

0 8 log10 B0 28 3 / 0.2
40 log10 B0 125

L APD Pod Ppr M S /

0 5 log10 B0 38 3 / 0.2
25 log10 B0 175

20

Projektiranje optikog sustava

Kod projektiranja veze treba paziti i na preoptereenje prijamnika.
Ako imamo premalo guenje trase, treba ugraditi atenuator na
prijamniku (npr. 10 dB atenuator)
Priruno rjeenje par namotaja svjetlovoda oko olovke
(za 1.55 m).
Pod

minimalno guenje trase

preoptereenje prijamnika
maksimalno
guenje trase

Ppr

margina sustava
21

Projektiranje optikog sustava

2. Proraun vremena porasta
- proraun vremena porasta slui da se provjeri da li je sustav
sposoban ostvariti eljenu brzinu prijenosa
- ak i kada je svaka komponenta sustava sposobna ostvariti veu
brzinu prijenosa od zadane brzine, moe se dogoditi da sustav u
cjelini to nije sposoban
Vrijeme porasta Tr linearnog sustava je vrijeme koje je potrebno da
odziv sustava poraste sa 10% na 90% konane vrijednosti.
Stepeniasta pobuda
Odziv na stepeniastu pobudu

Vrijeme

25

Projektiranje optikog sustava

Kao primjer uzet emo linearni RC sklop:
Vrijeme porasta iznosi:
U ul

U izl

Tr 2,2 RC

Fourierovom transformacijom dobivamo prijenosu funkciju

RC sklopa:

ln 9

1
H( f )
1 j 2fRC
2

irina pojasa odgovara frekvenciji za koju jeH ( f )

1
f
2RC
Dobivamo: Tr

imamo niskopropusni filtar

2,2
0,35

2f
f

1
2

26

Projektiranje optikog sustava

Inverzni odnos Tr i f vrijedi za sve linearne sustave, ali openito
produkt Tr i f ima razliitu vrijednost od 0,35. Za projektiranje
optikih sustava moe se koristiti vrijednost 0,35 kao
konzervativna granica.
U digitalnim sustavima moemo koristiti dva formata: RZ (return to
zero) i NRZ (non-return to zero).
Za NRZ/RZ vrijedi priblina ovisnost maksimalne brzine bita i
irine pojasa:
0,7
B0
za NRZ
B0 2f za NRZ
Tr

B0 f za RZ

B0

0,35
za RZ
Tr
27

Projektiranje optikog sustava

Ukupno vrijeme porasta optikog sustava priblino je jednako:

Tr2 Tr2,od Tr2,sv Tr2, pr

vrijeme porasta
odailjaa

vrijeme porasta
svjetlovoda

vrijeme porasta
prijemnika

Vremena porasta za odailja u pravilu je poznato za konkretne

komponente.
Vrijeme porasta za odailja ovisi o elektronikim sklopovima koji
pogone optiki izvor. Za LED diodu Tr iznosi nekoliko nanosekundi
dok za laser moe biti manje od 0,1 ns.

28

Projektiranje optikog sustava

Vrijeme porasta za prijemnik odreeno je s 3 dB irinom pojasa
(Tr = 0,35/f).
Vrijeme porasta za svjetlovod:

Tr2,sv Tr2, mod Tr2, krom

vrijeme porasta uslijed
meumodalne disperzije

Moemo aproksimirati

vrijeme porasta uslijed

kromatske disperzije

Tr ,sv s vremenom rasipanja:

Tr ,sv T
29

Projektiranje optikog sustava

(a) Viemodni svjetlovod s stepeniastim indeksom loma

Tr ,sv Tr ,mod

n1
T
L
c

(b) Gradijentni svjetlovod

Tr ,sv Tr ,mod

n12
T
L
4c

(c) Jednomodni svjetlovod

Tr ,sv Tr ,krom D L

30