Marija Zubak

E-mail: zubakmarija2@gmail.com
Pregledni rad
UDK: 618.3918(091)

Abortus u 19. stoljeu

Abortus je kroz stoljea bio dominantno enska privatna praksa. No ulaskom mukaraca
u to podruje tijekom 19. stoljea, njegova se uloga bitno promijenila. Dok je ranije
bio rjeenje za neeljenu trudnou silovanih ena ili majki s velikim brojem djece, abortus je u 19. stoljeu postao kontracepcijsko sredstvo (eng. birth control) i sredstvo planiranja i kontroliranja veliine obitelji. Istodobno, doneseni su zakoni koji zabranjuju
abortus iz moralnih, nacionalnih i profesionalnih razloga. Za sobom su ostavili brojne
posljedice, osobito rasprave za i protiv abortusa koje e se nastaviti i u 20. stoljeu.
Kljune rijei: abortus, 19. stoljee, zakonska zabrana, kontracepcija, sredstvo planiranja obitelji

Uvod
Abortus ili pobaaj bio je istodobno prisutna i tabu tema tijekom povijesti. Iako se
provodio stoljeima, o njemu se javno poinje raspravljati tek u 19. stoljeu kada je
konano i zakonski reguliran. U ranijim razdobljima slubeno nije bio ni dozvoljen
ni zabranjen, a u 19. stoljeu poela se primjenjivati njegova zakonska zabrana uz
sankcije. Unato ilegalnosti, abortus se i dalje nastavio provoditi tijekom posljednja
dva stoljea. Pod utjecajem borbe za graanska prava, seksualne revolucije, feministikoga pokreta, razvijanja svijesti o reproduktivnim pravima ena i mnogih drugih
faktora, u zadnjoj treini 20. stoljea ponovno polako postaje legalan u veem djelu
Europe i Sjedinjenim Amerikim Dravama. Abortus je i danas ilegalan u mnogim
dravama u svijetu u skladu s njihovom populacijskom politikom, religijom ili nekom drugom odrednicom. tovie, u dravama u kojima je doputen, esta je tema
ustrih polemika to ga ini zanimljivom, aktualnom, izazovnom i delikatnom istraivakom temom.
Ovaj e se rad baviti abortusom u 19. stoljeu. Glavno istraivako pitanje odnosi
se na ulogu abortusa u tom razdoblju. Potpitanja, koja se nameu, su sljedea: tko
ga provodi (koji se socijalni slojevi odluuju za abortus i koje ga osobe vre / pomau
izvriti), koje se metode abortusa rabe, zato u 19. stoljeu postaje ilegalan i, na kraju,
koje su posljedice takve zakonske regulacije.

145

PUN24a.indd 73

26.01.2015. 11:26

Povijest u nastavi 24

Abortus u 19. stoljeu

Sve do 19. stoljea abortus je veinom bio enska praksa. ene su samostalno i svojevoljno vrile samoinducirani pobaaj ili su pomagale jedna drugoj u tome. Sam
abortus nije smatran problematinim i ene nisu osjeale krivnju jer esto nisu razumjele da je ilegalan.1 Osim toga, postojalo je uvjerenje da fetus nije iv dok se ne
pone pomicati, to se, prema devetnaestostoljetnim amerikim i engleskim zakonima, zbivalo u etvrtome mjesecu trudnoe.2 Razvoj tehnologije i medicine te ulazak
mukarca u to ensko podruje, izmijenili su praksu i percepciju abortusa. Bolje
poznavanje enske anatomije i fiziologije omoguavalo je sigurnije vrenje pobaaja.3
Sukladno tome, na estotu abortusa utjecali su sami lijenici koji su se istodobno
protivili abortusu i pokazali da je mogue vriti abortus na poprilino siguran nain.4
Od jedne privatne enske prakse skrivene od oiju javnosti, abortus je u 19. stoljeem postao komercijalna roba u mukome svijetu. Primjerice, u Velikoj Britaniji
braa Chrimes su imali 10 000 klijentica samo u 1898. godini,5 a procjenjuje se da je
u SAD-u 1890-ih provedeno oko dva milijuna abortusa godinje.6 Zato ga Judith R.
Walkowitz s pravom naziva cvjetajuim poslom.7 Usporedno s poveanjem broja
abortusa, javili su se napori da se takva praksa zakonski i medicinski kontrolira te
strogo vee uz lijenike. Abortus se mogao vriti samo iz zdravstvenih razloga (tzv.
terapeutski pobaaj8), tj. ako je trudnoa iz nekoga razloga ugroavala enin ivot.
Dakle, u 19. stoljeu ulazak mukaraca u dotada dominantno ensku praksu vrenja
abortusa ima tri znaajne posljedice: profesionalizaciju i smanjenje rizika abortusa,

1 Mnoge ene u 19. stoljeu nisu razumjele da je i samoinducirani pobaaj zakonski zabranjen, nego su
mislile da je ilegalan samo ako ga vri neka druga osoba, dakle neki pomaga poput lijenika, babice i sl.
Takoer, su pretpostavljale da je pobaaj bio legalan u prva tri mjeseca trudnoe, a tek potom zakonski
zabranjen. Angus McLaren, Abortion in England, 18901914, Victorian Studies 20/4 (ljeto 1977):
396. http://www.jstor.org/stable/3826710 (posjet 3. 5. 2014.).
2 Yvonne Knibiehler, Bodies and Hearts, u A History of Women. Emerging Feminism from Revolution to
World War, sv. 4., ur. Genevive Fraisse i Michelle Perrot (Cambridge Mass., London: The Belknap Press
of Harvard University Press, 1998): 345.
3 Ibid., 346.
4 Angus McLaren, Abortion in France: Women and the Regulation of Family Size 18001914,
French Historical Studies 10/3 (proljee 1978): 462, 470. http://www.jstor.org/stable/286340 (posjet
3. 5. 2014.); McLaren, Abortion in England, 389-390. Angus McLaren, Abortion in England,
18901914, Victorian Studies 20/4 (ljeto 1977): 396. http://www.jstor.org/stable/3826710 (posjet 3.
5. 2014.).
5 Knibiehler, Bodies and Hearts, 346. Broj klijentica brae Chrimes bio je velik unato neuinkovitosti i
beskorisnosti tonika i pilula koje su prodavali enama uvjeravajui ih da je rije o abortivnim sredstvima.
McLaren, Abortion in England, 382.
6 Linda Gordon, Womans Body, Womans Right: Birth Control in America, 2. izd. (New York: Penguin
Group, 1990), 53.
7 Judith R. Walkowitz, Dangerous Sexualities, u A History of Women. Emerging Feminism from Revolution
to World War, sv. 4., ur. Genevive Fraisse i Michelle Perrot (Cambridge Mass., London: The Belknap
Press of Harvard University Press, 1998): 383.
8 McLaren, Abortion in France, 471.

146

PUN24a.indd 74

26.01.2015. 11:26

Marija Zubak: Abortus u 19. stoljeu

velike zarade prilikom prodaje razliitih abortivnih sredstva ili raznih naina pomaganja u induciranju pobaaja te na kraju i njegovu zakonsku zabranu.
Metode abortusa u 19. stoljeu
Unato zabrani i profesionalizaciji abortusa, ene su i dalje u tajnosti vrile preteno
samoinducirane abortuse. Informacije o metodama abortusa bile su javna tajna, a
ene su meu sobom (majke i keri, prijateljice, susjede, kolegice na poslu9) dijelile
iskustva i poznate informacije. Metode abortusa u 19. stoljeu mogle bi se podijeliti
u tri kategorije: prirodne, mehanike i fiziki napor.
Prirodne bi metode ukljuivale razliite biljne ili druge preparate i lijekove koji
su imali abortivni uinak. Tako su meu Sjevornoamerikim Indijancima bile proirene metode uzimanja razliitog korijenja i biljaka. Crnkinje10 u Teksasu koristile
su indigo, a u Engleskoj su se krajem 19. stoljea proirile tzv. olovne pilule nakon
to je primijeeno da radnice zaposlene u tvornicama olova esto doivljavaju pobaaje.11 U Francuskoj je bila proirena abortivna metoda uzimanja rute (rutvice),
somine (planinskoga gluhog smria) ili raene glavice (raene gljivice).12 Ove biljke
djelovale su kao svojevrsni otrovi izazivajui iritaciju i pobaaj, koji je esto zapravo
bio samo nuspojava trovanja probavnoga sustava ili tijela.13 Budui da su mogli imati otrovno djelovanje, postojala je odreena opasnost pri njihovoj uporabi. Kasnije
su neke od tih prirodnih abortivnih sredstava ak poeli koristiti i lijenici, ali uz
odreeni oprez. Primjerice, raena glavica (gljivica) izazivala je kontrakciju glatkih
miia poput onih u maternici, a njezina prerada se danas rabi za izazivanje trudova
i izbacivanje posteljice.14
Mnoge su se ene odluile na mehanike metode abortusa. One su se temeljile
na umetanju razliitih instrumenata u maternicu: igala, pribora za heklanje, turpija
za nokte, drobilica za orahe, noeva, ica ili katetera ako je enama bila dostupnija
profesionalna oprema.15 Takve su metode bile vrlo opasne. Ako bi zakazale, ene
su na rizine naine pokuavale izazvati krvarenje, rabile vrue kupke te inile veoma zahtjevne i optereujue vjebe poput podizanja tekoga tereta, penjanja na
drvee, skakanja s velikih visina itd.16 Tako je npr. barunica Henrietta Stanley svoju
desetu trudnou prekinula istkom, tj. dugom vruom kupkom i potom veoma
9 Ibid., 475-476.
10 Prije ukidanja ropstva crnkinje u SAD-u puno su ee vrile abortuse jer im je zasigurno bilo teko
raditi u drugom stanju ili donijeti na svijet dijete u tako nepovoljnim uvjetima. Gordon, Womans Body,
Womans Right, 54.
11 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 385; McLaren, Abortion in England, 391.
12 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 385.
13 Gordon, Womans Body, Womans Right, 36.
14 McLaren, Abortion in England, 391.
15 Gordon, Womans Body, Womans Right, 37-38.
16 Ibid., 38.

147

PUN24a.indd 75

26.01.2015. 11:26

Povijest u nastavi 24

drugakom etnjom.17 Posljednji odabir (ako samoinducirani pobaaj nije uspio) bilo
je uzimanje lijekova za abortus reklamiranih u novinama i popularnim asopisima ili
odlazak lijeniku koji bi mehaniki izazvao pobaaj.18 Naime, ve na prijelazu stoljea postala je uobiajena praksa da ene nakon pokuaja samoinduciranoga pobaaja
odlaze u bolnicu u trenutku kada lijenici vie nisu imali izbora i morali su dovriti
pobaaj da bi spasili njihov ivot.19
Na kraju valja rei da su abortivne metode u 19. stoljeu doivjele znaajne izmjene. Osim uporabe prirodnih (biljnih) preparata naslijeenih iz ranijih razdoblja,
javile su se i druge modernije, ali i sigurnije metode. U ranijim razdobljima rabile
su se opasne metode: uzimanje razliitih lijekova i biljka, umetanje ivae igle ili
namjerni padovi s ciljem ozljede. Kasnije su se koristile metode poput uporabe kemikalija20 (npr. unoenja sapunice u maternicu) to je moglo biti sigurnije rjeenje
jer je smanjivalo rizik od infekcije ako su poduzete sve mjere opreza.21 Ipak, unato
opasnostima i riziku, poprilino velik broj izvrenih abortusa, preuveliavanje stope
mortaliteta pri abortusu i malobrojni izvori sauvani o njima upuuju na to da je
veina ipak provedena uinkovito i sigurno.22
Tko vri abortus?
Abortus je zaista postao komercijalna roba sa znaajnim profitom za industriju lijekova, lijenike, ljekarnike, travare, nadrilijenike i dr. osobe koje su ga (ilegalno)
provodile.23 Njihove prakse esto su djelovale u siromanim gradskim etvrtima ili su
bile smjetene blizu kolodvora i slinih lokacija kako bi bile dostupne i enama koje
nisu ivjele u gradovima.24 Meutim, pitanje iz podnaslova ima dvostruki smisao,
tj. odnosi se na osobe iz razliitih socijalnih slojeva koje se odluuju na abortus i na
osobe koje im u tome pomau. Dok je na drugi dio pitanja odgovoreno u prvome
odlomku, sada se valja se osvrnuti i na prvi dio pitanja.
Uoljivo je da je abortus u 19. stoljeu, bez obzira na zabranu, doivio bitnu
promjenu u svojemu znaaju. Njegova uestalost i brojnost osobito su se poveale u
17 Knibiehler, Bodies and Hearts, 345; Deborah Simonton, Women in European Culture and Society:
Gender, Skill and Identity from 1700 (London, New York: Routledge, 2011), 170-171.
18 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 385. Sve do prvoga pomicanja fetusa oko treega ili etvrtoga
mjeseca trudnoe nije se smatralo da su ene trudne, nego da im samo izostaje mjesenica (to se moglo
zbivati iz razliitih razloga, npr. pothranjenosti). To je koristio marketing koji je abortivna sredstva reklamirao kao lijekove koji e rijeiti problem neredovitosti mjesenice. Walkowitz, Dangerous Sexualities,
389; Janet Farrell Brodie, Contraception and Abortion in Nineteenth-Century America (New York: Cornell
University Press, 1994), 5, 190. http://books.google.hr/books/about/Contraception_and_Abortion_in_
Nineteenth.html?id=Wbeoi0rGvpkC&redir_esc=y (posjet 16. 5. 2014.).
19 McLaren, Abortion in France, 478.
20 Gordon, Womans Body, Womans Right, 38.
21 Knibiehler, Bodies and Hearts, 346.
22 Gordon, Womans Body, Womans Right, 52.
23 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 385.
24 Ibid., 385; McLaren, Abortion in France, 472.

148

PUN24a.indd 76

26.01.2015. 11:26

Marija Zubak: Abortus u 19. stoljeu

drugoj polovici stoljea. U ranijim razdobljima on je bio posljednji izbor, rjeenje za

rtve silovanja, neudane djevojke zavedene lanim obeanjima25 ili za majke s velikim
brojem djece, da bi u 19. stoljeu postao odreena vrsta kontracepcije,26 tj. sredstvo
kontroliranja veliine obitelji.27 Naime, tada su postojee metode planiranja obitelji
bile nepouzdane, a brojke pokazuju da je u zapadnoj Europi i SAD-u u 19. stoljeu
primijeen trend pada nataliteta. Ako je kontracepcija bila neuinkovita, neto je
moralo utjecati na pad broja roenih i, sukladno s time, ideju planiranja obitelji.
Naravno, uvijek se moe rei da su na to utjecale apstinencija i razliita kontracepcijska sredstva (prekinuti snoaj, kalendarska metoda ritma, spermicidalno ispiranje,
prezervativ itd.). No povjesniari upozoravaju da su takve metode bile nepouzdane,
ovisile su o suradnji mukarca te zahtijevale vrijeme, novac i sl.28 Abortus je zato
postao svojevrsni priuvni plan u sluaju da ranije navedene kontracepcijske metode
zakau.29 Njegove prednosti su bile cijena, pouzdanost i injenica da nije zahtijevao nikakvo ranije planiranje. Takoer je enama omoguavao odreenu kontrolu,
opciju kojoj je mogla pribjei ako mukarac nije elio rabiti kontracepciju. Openito
govorei, abortus i kontracepcija utjecali su na razvoj svijesti o planiranju obitelji, ali
i seksualnosti pa se spolni odnos poeo distancirati od strogo reproduktivnoga ina.30
Ideja da su abortusu najee pribjegavale pripadnice niega socijalnoga statusa i to posebice neudane mlade radnice, nerijetko izjednaavane s prostitutkama,
ne odaje pravu sliku stvarnosti. Nema sumnje da je abortus bio proirena pojava
meu neudanim pripadnicama niega drutvenog sloja, ali se jednako tako javljao i
u ostalim dijelovima drutva,31 tj. meu udanim enama svih klasa. Tako imperijalna
Njemaka biljei podjednak broj udanih i neudanih ena koje su osuene zbog ina
abortusa od 1890. do 1914. godine .32 Isto tako, ene iz srednje ili vie klase mogle su
si priutiti profesionalnu pomo te uinkovitije i pouzdanije abortuse koji su ostajali
skriveni od javnosti. S druge strane, abortusi pripadnica radnike klase odvijali su
se kod razliitih nadrilijenika i sl. i stoga esto zavravali u policijskim dosjeima.
Takoer, supruzi ena iz srednje i vie klase bili su voljniji rabiti kontracepciju,33 a
obzirom na njihovo bolje materijalno stanje bila im je dostupnija kvalitetnija i uin25 Nezakonita djeca bila su skandal i velika sramota zbog ega su mnoge mlade djevojke i ene pribjegavale
abortusu ili infanticidu. Simonton, Women in European Culture and Society,172.
26 Kontracepcija moda nije najprikladniji izraz u ovome sluaju zato to se podrazumijeva da ona spreava
zaee, a abortus to ne ini. Svakako bi prikladniji bio engleski izraz birth control koji se esto rabi u
inozemnoj literaturi. Kako u hrvatskome jeziku nije uobiajen pojam kontrole raanja, autorica u ovome
tekstu rabi pojam kontracepcije tipian za hrvatski jezik, ali ga podrazumijeva kao sredstvo planiranja
trudnoe te kontroliranja broja roene djece.
27 Knibiehler, Bodies and Hearts, 346; McLaren, Abortion in France, 462, 464, 466.
28 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 384; McLaren, Abortion in France, 468.
29 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 384; McLaren, Abortion in France, 462.
30 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 384.
31 Knibiehler, Bodies and Hearts, 345.
32 Jeffrey S. Richter, Infanticide, Child Abandonment, and Abortion in Imperial Germany, The Journal
of Interdisciplinary History 28/4 (proljee 1998): 516. http://www.jstor.org/stable/206235 (posjet 3. 5.
2014.)
33 McLaren, Abortion in England, 394.

149

PUN24a.indd 77

26.01.2015. 11:26

Povijest u nastavi 24

kovitija kontracepcija.34 U 19. stoljeu postojala su razliita miljenja o uestalosti

abortusa meu neudanim i udanim enama. Dok su neki isticali da je abortus bio
ei meu neudanim enama kao nain okonanja izvanbrane trudnoe, drugi su
smatrali obrnuto, tj. da je bio uestaliji meu udanim enama.35 Zato ne valja stvarati
odreenu stereotipiziranu predodbu o abortusu. Oito je da su se na pobaaj odluivale i neudane djevojke i/ili prostitutka iz radnike klase kao i brojne udane ene
(nerijetko ve i majke) iz srednje ili vie klase.36
Mnogi su primijetili korelaciju izmeu porasta broja abortusa, urbanizacije i
industrijalizacije. U gradovima su mnoge ene radile izvan svojih domova (npr. u
tvornicama) i nisu si mogle priutiti da zbog trudnoe ostanu bez prihoda.37 Brojke
o krivinim postupcima zbog abortusa iz imperijalne Njemake takoer pokazuju osobito visoku stopu abortusa u velikim gradovima poput Berlina, Bremena ili
Hamburga. Abortus je takoer vezan uz velike nadnice te zaposlenja u domainstvu
ili industriji. Istodobno se oituje negativna korelacija izmeu abortusa i zaposlenja
u poljoprivredi.38 Dakako, to ne znai da ene na selu nisu prakticirale pobaaj, nego
da su mu vjerojatno rjee pribjegavale. Vie su rabile prirodna abortivna sredstva,
manje su odlazile u udaljene gradove to je smanjivalo mogunost da budu otkrivene,
uhiene i krivino osuene. Pozitivna korelacija prema enama zaposlenim u industriji i domainstvu zapravo potvruje da je abortus bio proiren meu radnicama
i slukinjama, ali vjerojatno i samim gazdaricama kune posluge domaicama, tj.
najvjerojatnije uzdravanim enama iz srednje i vie klase.
Dakle, abortus je bio proiren meu enama svih klasa neovisno o tome jesu li
bile udane ili ne. Sluio je kao rjeenje za neeljenu trudnou (primjerice silovanim
enama), ali i majkama s velikim brojem djece. Imao je ulogu kontracepcije i sredstva
planiranja i kontroliranja veliine obitelji. U njegovome vrenju vanu ulogu imali
su mnogi lijenici, i nadrilijenici, babice, travari, kemiari itd. to je imalo veliki
utjecaj na javno mnijenje i rasprave o zakonskoj regulaciji abortusa.
Zakonska regulacija abortusa u 19. stoljeu i njezine posljedice
U drugoj polovici 19. stoljea tinjajua reakcija na abortus doivjela je svoj vrhunac. On je od privatnoga prerastao u javno i politiko pitanje koje je zadiralo u
pitanje enskih reproduktivnih prava. Prema Yvonne Knibiehler svaki rat upozorava
na svetost ivota pa su tako ratovi 19. stoljea (Ameriki graanski rat, Francusko34 Peter C. Engelman, A History of Birth Control Movement in America (Santa Barbara: ABC-CLIO,
LLC, 2011), 10. http://books.google.hr/books/about/A_History_of_the_Birth_Control_Movement.
html?id=D_J5OPvEyrUC&redir_esc=y (posjet 14. 6. 2014.).
35 Robert Sauer, Attitudes to Abortion in America, 1800 1973, Population Studies 28/ 1 (oujak 1974):
53, 55. http://www.jstor.org/stable/2173793 (posjet 12. 6. 2014.).
36 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 383.
37 McLaren, Abortion in France, 474-475.
38 Richter, Infanticide, Child Abandonment, and Abortion in Imperial Germany, 540, 545.

150

PUN24a.indd 78

26.01.2015. 11:26

Marija Zubak: Abortus u 19. stoljeu

Pruski rat 1870./1., Burski ratovi) bili neizravni uzroci zakonskoga reguliranja zabrane abortusa. Naime, ve je ranije postojala tendencija izjednaavanja abortusa i
infanticida39 prema kojoj su se i fetus i embrio poeli smatrati punopravnim ljudskim
biima. Kranstvo je ovo stajalite zauzimalo ve jako dugo,40 ali ini se da ga je tek
u drugoj polovici 19. stoljea drutvo prihvatilo i sekulariziralo.41
Prve zakonske mjere protiv abortusa uvela je Velika Britanija jo 1803. godine,
a potom ih je revidirala 1837. godine. Francuska i Belgija su 1810. donijele antiabortivne zakone zasnovane na Napoleonovu graanskome zakoniku. U SAD-u su
1820-ih doneseni zakoni, a potom su ispravljeni izmeu 1860. i 1880. godine. Slini
su se zakoni pojavili u Njemakoj, skandinavskim zemljama i drugdje do kraja 19.
stoljea. Ipak, takve zakonske zabrane vrenja abortusa nisu sprijeile njegovu praksu
pa je veina njih ukljuivala sankcije za ene koju se htjele pobaciti i one koji su im
u tome pomagali (operatere). ene su mogle biti kanjene s pet do deset godina
zatvora, a njihovim pomagaima prijetio je doivotni zatvor. Meutim, Judith R.
Walkowitz navodi da su kazne za pomagae provoene samo ako se ena teko razboljela ili umrla.42 Kao to je ve reeno, u veini sluajeva abortus je bio uspjean i
nije bio otkriven. Treba naglasiti da se s veom sumnjom gledalo na neudanu trudnu
djevojku koju je bilo lake uhititi jer je imala manje sredstava i osoba koje su joj
mogle pomoi.43
Dok je britanski zakon iz 1803. zabranjivao abortus tek nakon prvoga pomicanja
fetusa oko treega ili etvrtoga mjeseca trudnoe, odnosno od trenutka kada su se
ene poele smatrati trudnima, njegova revizija iz 1837. zabranjivala je abortus u bilo
kojoj fazi trudnoe. Slino se odvijalo u Americi, gdje su se izmeu 1860. i 1880.
vodile brojne kampanje protiv abortusa koje su imale za cilj postroiti antiabortivne
zakone i zabraniti abortus u svakome trenutku trudnoe osim ako je ugroen ivot
ene.44 Primjerice, krvarenje ili grevi liberalnijim lijenicima mogli su biti razlog za
pobaaj (uz pristanak ene), ali dio se lijenika protivio govorei da alternativa moe
biti tada vrlo rizian carski rez ili su se jednostavno oslanjali na ideju Crkve da je
manji grijeh ubiti odrasloga grenog ovjeka nego nevino dijete. S vremenom je ideja
terapeutskoga pobaaja uzela maha pa se javljalo sve manje glasova protiv abortusa u
sluajevima stvarne opasnosti za majin ivot.45 Tako je krivini zakon Njemakoga
39 Na povezivanje abortusa i infanticida moglo je utjecati vie faktora, npr. poveanje broja abortusa i
infanticida (iako povjesniari upozoravaju da takvi podatci mogu biti preuveliani) zbog zatvaranje
sirotita u Francuskoj koja su prihvaala naputenu djecu. McLaren, Abortion in France, 465-466. Ili
ak nazivanje abortusa prenatalnim infanticidom na prijelazu stoljea. Gordon, Womans Body, Womans
Right, 59.
40 Iako su statovi protiv abortusa dugo prisutni u kranstvu, Katolika crkva nije ozakonila zabranu abortusa sve do 1869. godine. Gordon, Womans Body, Womans Right, 57.
41 Knibiehler, Bodies and Hearts, 346.
42 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 385.
43 McLaren, Abortion in France, 478.
44 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 386; McLaren, Abortion in England, 389.
45 McLaren, Abortion in France, 471-472.

151

PUN24a.indd 79

26.01.2015. 11:26

Povijest u nastavi 24

Carstva iz 1871. godine doputao abortus u sluaju suene zdjelice, fibroidnih tumora, sepse ili krvarenja.46
Predvoditelji kampanja protiv abortusa bili su lijenici koji su isticali moralne i
nacionalne razloge. Naglaavali su da ene koje se odluuju na pobaaj prkose svojim
prirodnim ulogama portvovnih majki i poslunih supruga i preputaju se sebinim
i beskrupuloznim uitcima47 te da takvo ponaanje vodi u samoubojstvo nacije.
Spomenuti su stavovi u skladu s devetnaestostoljetnim razvojem nacionalizma u
Europi, ali i razvojem darvinistike misli meu eugeniarima i lijenicima koji su
upozoravali da je preivljavanje nacije ugroeno ako zdrave ene ne raaju djecu.48
Razlog koji je navodio prave lijenike da se zalau za abortus bila je konkurencija
lanih lijenika, tj. osoba razliitih profesija i zvanja bez lijenike licencije koje su
vrile (ilegalne) abortuse: alopatski lijenici, nadrilijenici, babice, travari, kemiari
i dr.49 Lijenici su osobito optuivali babice, koje su im bile velika konkurencija, da
su vie zaraivale od abortusa nego od poroda. Stoga su ak donesena ogranienja
da babice smiju asistirati samo pri porodima bez ikakvih komplikacija.50 Primjer
brae Chrimes koji su varali i ucjenjivali svoje klijentice iao je u prilog argumentima
pravih lijenika o arlatanstvu lanih lijenika.51
Treba naglasiti da je i znatan dio lijenika vrio ilegalni abortus jer im je to bio
dobar izvor zarade.52 Meutim, cjelokupna kampanja protiv abortusa ukljuivala je
nekoliko faktora: porast ednosti i javnoga moralizma, popravljanje zdravstvenoga
standarda izbjegavanjem smrti izazvane abortusom i elju za profesionalizacijom medicine preko napada na lane lijenike.53
Krajem stoljea mogli su se uti i rijetki glasovi koji su se zalagali za reformu zakona o abortusu. To su obino bili lijenici koji su upozoravali na opasnost ilegalnih
pobaaja i/ili njihov utjecaj na javno zdravlje. Zatim su neke drave, npr. vedska,
sve uestalije poele doputati abortuse iz zdravstvenih razloga.54 E. Adolphe Spiral
govorio je da se zbog zabrane abortusa poveavao broj infanticida te je upozoravao
na problem zavedenih, prevarenih i silovanih djevojaka kojima bi eventualno trebalo
dopustiti abortus.55 Rjee su se javljale osobe poput Madeleine Pettelier, lijenice, feministice i socijalne aktivistice, koja se protivila medicinskome i zakonskome nadzoru
te branila enska reproduktivna prava.56 Osobito se zalagala za legalizaciju abortusa
zbog potreba radnike klase koja si nije mogla priutiti skupu kontracepciju i koja je
46 Richter, Infanticide, Child Abandonment, and Abortion in Imperial Germany, 511.
47 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 387; Gordon, Womans Body, Womans Right, 409.
48 Ibid.
49 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 385; McLaren, Abortion in France, 463, 472; McLaren,
Abortion in England, 390.
50 McLaren, Abortion in France, 472-473.
51 Idem, Abortion in England, 387.
52 Idem, Abortion in France, 473-474.
53 Gordon, Womans Body, Womans Right, 59.
54 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 388.
55 McLaren, Abortion in France, 480.
56 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 388.

152

PUN24a.indd 80

26.01.2015. 11:26

Marija Zubak: Abortus u 19. stoljeu

ee bila izloena mukome seksualnom nasilju nego via klasa.57 U Njemakoj je

1904. godine osnovan Bund fr Mutterschutz (Savez za zatitu majinstva), kojeg je
predvodila Helene Stcker. Izmeu ostaloga zalagao se za jednaka prava za nezakonitu djecu te je promovirao kontracepciju ili legalizaciju abortusa.58 Madeleine Pettelier
i Helene Stcker bile su rijetke feministice koje su podravale abortus. Naime, meu
feministicama prvoga vala prevladavao je slian stav kao i meu lijenicima. One su
se protivile abortusu i kontracepciji smatrajui da ine ene neistima, podrobnima za muko iskoritavanje te da ih vode u seksualnu degradaciju.59 Nasuprot tome,
slavile su majinstvo kao eninu najviu dunost. No vano je naglasiti da je bila
rije o voljnome majinstvu, tj. ene su imale pravo ostvariti svoje reproduktivno
pravo planiranja veliine obitelji, ali samo putem apstinencije.60 To je impliciralo
sline ideje koje su zastupali neki ljenici o unapreenju nacije raenjem manje i
bolje djece. Iako su meu feministicama prevladali gore navedeni stavovi, manjina
je na prijelazu stoljea poela zastupati neomaltuzijansko naelo to je dovelo do
doputanja uporabe kontracepcije kao opreznoga i dostojanstvenoga sredstva, ali i
nastavak protivljenja rizinome abortusu.61
Zakonska regulacija abortusa u 19. stoljeu imala je vie uzroka i posljedica. Meu
uzrocima se izdvajaju ratovi, porast nacionalizma, moralni problemi poput novoga
poimanja ivota embrija i fetusa ili uloge ene u obitelji i drutvu, stalno prisutni
utjecaj religije i sl.. Posljedice su bile porast javnoga moralizma, profesionalizacija
medicinske struke u podruju abortusa, rasprave o njegovoj ulozi i vanosti uz glasove za i protiv itd. Osim u sluaju ugroenosti enina ivota, abortus je ostao slubeno
zakonski zabranjen u zapadnoj Europi i SAD-u sve do druge polovice 20. stoljea.
Zakljuak
Sve gore navedeno upuuje na to da abortus nije bio nain izbjegavanja majinstva,
to je bio est argument protivnika abortusu. Naprotiv, abortus je bio priuvni plan
enama u sluaju zakazivanja kontracepcije. Osobito je bio znaajan meu enama
viih klasa koje su si zasigurno mogle priutiti odgoj velikoga broja djece, ali to nisu
inile. Naime, prodor kulta enskosti stavio je naglasak na nezamjenjivu ulogu
majke, ali je istodobno utjecao na planiranje sada dominantno malobrojnijih obitelji.62 Nadalje, abortus je bio vrlo bitan za ene iz nie, posebno radnike klase, ali je
ondje i prodor ideja o planiranju obitelji bio sporniji. Vanija je bila potreba velikoga
broja djece kao izvora radne snage i prihoda. Tek se s vremenom i enskim odlukama
(o vanosti vlastitoga prihoda nautrb trudnoe i brige za veliku obitelj) sve ee
57 McLaren, Abortion in France, 482-483.
58 Simonton, Women in European Culture and Society, 242-243.
59 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 388-389.
60 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 389; Gordon, Womans Body, Womans Right, 477.
61 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 389.
62 Ibid.

153

PUN24a.indd 81

26.01.2015. 11:26

Povijest u nastavi 24

poeo ograniavati broj djece putem abortusa ili na druge naine.63 Osim toga, ene
su se same poele zalagati za ideju voljne trudnoe i majinstva, a istodobno su poeli
prodirati enski stavovi u rasprave o fertilitetu i samoubojstvu nacije.64
Na kraju je potrebno rei da je abortus zauzimao znaajno mjesto u ivotu ena
19. stoljea. Iako je abortus provoen u tajnosti jer je prema religijskom shvaanjima
predstavljao greni in, on je takoer bio rjeenje za neeljene trudnoe u sluaju
silovanja itd. tovie, bio je posljednje sredstvo kad bi nepouzdana kontracepcija
zakazala. To upuuje na njegovu ulogu u razvijanju svijesti o planiranju i kontroli
veliine obitelji. Budui da su takve ideje bile ee meu pripadnicama srednje i
vie klase, jasno je da abortus, unato uvrijeenoj slici, nije bio pojava proirena
samo u nioj klasi, tj. meu prostitutkama i radnicama. U 19. stoljeu iz moralnih,
nacionalnih i profesionalnih razloga dolazi do zakonske regulacije zabrane abortusa
uz sankcije, no on se ne prestaje provoditi u praksi. Sve se ee vri na razliite manje
ili vie sigurne naine, a na prijelazu stoljea poinju se javljati i malobrojni glasovi u
njegovu obranu koji e svoj vrhunac doivjeti tek 1960-ih i 1970-ih kada e abortus
biti legaliziran u zapadnoj Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Bibliografija
Brodie, Janet Farrell. Contraception and Abortion in Nineteenth-Century America. New York:
Cornell University Press, 1994. http://books.google.hr/books/about/Contraception_
and_Abortion_in_Nineteenth.html?id=Wbeoi0rGvpkC&redir_esc=y (posjet 16. 5.
2014.).
Engelman, Peter C. A History of Birth Control Movement in America. Santa Barbara: ABCCLIO, LLC, 2011. http://books.google.hr/books/about/A_History_of_the_Birth_
Control_Movement.html?id=D_J5OPvEyrUC&redir_esc=y (posjet 14. 6. 2014.).
Gordon, Linda. Womans Body, Womans Right: Birth Control in America, 2. izd. New York:
Penguin Group, 1990.
Knibiehler, Yvonne. Bodies and Hearts. U A History of Women. Emerging Feminism from
Revolution to World War, sv. 4., ur. Genevive Fraisse i Michelle Perrot, 325368.
Cambridge (Massachusetts) and London (England): The Belknap Press of Harvard
University Press, 1998.
McLaren, Angus. Abortion in England, 18901914. Victorian Studies 20/4 (ljeto 1977):
379400. http://www.jstor.org/stable/3826710 (posjet 3. 5. 2014.).
______, Abortion in France: Women and the Regulation of Family Size 18001914. French
Historical Studies 10/3 (proljee 1978): 461485. http://www.jstor.org/stable/286340
(posjet 3. 5. 2014.).
Richter, Jeffrey S. Infanticide, Child Abandonment, and Abortion in Imperial Germany.
The Journal of Interdisciplinary History 28/ 4 (proljee 1998): 511551. http://www.
jstor.org/stable/206235 (posjet 3. 5. 2014.).
63 McLaren, Abortion in France, 484.
64 Walkowitz, Dangerous Sexualities, 390.

154

PUN24a.indd 82

26.01.2015. 11:26

Marija Zubak: Abortus u 19. stoljeu

Sauer, Robert. Attitudes to Abortion in America, 1800 1973. Population Studies 28/1
(oujak 1974): 5367. http://www.jstor.org/stable/2173793 (posjet 12. 6. 2014.).
Simonton, Deborah. Women in European Culture and Society: Gender, Skill and Identity from
1700. London, New York: Routledge, 2011.
Walkowitz, Judith R. Dangerous Sexualities. U A History of Women. Emerging Feminism
from Revolution to World War, sv. 4., ur. Genevive Fraisse i Michelle Perrot, 369398.
Cambridge (Massachusetts) and London (England): The Belknap Press of Harvard
University Press, 1998.

SUMMARY
Abortion in the 19th century
Through the centuries, abortion was considered to be done primarily by women.
When men entered that field in the 19th century its role has drastically changed.
While in earlier times it represented a solution for unwanted pregnancies of raped
women or for the mothers with many children, in the 19th century abortion became a birth control means, as well as a method of family planning and for family
size control. At the same time, a law that prohibits abortion for moral, national and
professional reasons came into force. This regulation left numerous consequences that
prepared a ground for discussions about whether abortion should be legal or not,
which continued in the 20th century as well.
Keywords: abortion, the 19th century, legal prohibition, birth control, a method of
family planning

155

PUN24a.indd 83

26.01.2015. 11:26