You are on page 1of 3

Aldijana Muratovi, Duko Bjelica, Dobrislav Vujovi, Stevo Popovi

KEMIZAM KONTRAKCIJE I OPUTANJA MIIA, KREBSOV CIKLUS I ADAPTACIJA U SPORTSKOM TRENINGU

OPE TEME

KEMIZAM KONTRAKCIJE I OPUTANJA MIIA, KREBSOV


CIKLUS I ADAPTACIJA U SPORTSKOM TRENINGU

364

Aldijana Muratovi, Duko Bjelica, Dobrislav Vujovi, Stevo Popovi


Fakultet za sport i tjelesnu kulturu, Niki, Crna Gora

Kemizam miine kontrakcije istrauje se ve


vie od dva stoljea, meutim, jo uvijek postoje
neke nepoznanice na tom polju. Jedino to je sigurno je da se kemijska energija, koja se oslobaa tijekom katabolizma pretvara u mehaniku. Iako su
suvremene hipoteze prilino kontradiktorne, svu
problematiku kemijskog procesa miine kontrakcije moemo promatrati sa tri aspekta:
1) Energetski to slui kao osnovni izvor energije miine kontrakcije;
2) Morfoloki to se dogaa u miinom vlaknu
pri kontrakciji;
3) Biofiziki kako se energija pretvara u mehaniku energiju.
Osnova kontrakcije miinog vlakna sastoji se
u uzajamnom djelovanju izmeu tankih i debelih
protofibrila prilikom ega dolazi do uvlaenja tankih protofibrila u disk A. Taj proces se pokree ionima kalcija, koji aktiviraju adenozin trifosfatazu,
lokaliziranu u M-meromiozinskim glavicama debelih protofibrila.
Kada motorni impuls putem ivanog vlakna
doe do krajnje motorne ploe ivanog zavretka,
u njoj se izdvaja acetilkolin, koji difuzijom kroz
membranu krajnje ploe dolazi u kontakt sa miinom membranom i depolarizira je. Pri tome se acetilkolin brzo razara kolinesteraza. Smanjenjem potencijala membrane naglo se poveava propustljivost membrane za ione natrija (Na++). Ovi se ioni
usmjeravaju prema unutranjosti miinog vlakna,
to jo vie sniava membranski potencijal. Porastom koncentracije iona natrija smanjuje se njegovo dalje prodiranje u miino vlakno. Poveanjem
propustljivosti iona kalija smanjuje se propustljivost
iona natrija. Oslobaanje iona kalija iz miinog
vlakna izaziva smanjenje pozitivnog naboja i pad
membranskog potencijala do razine mirovanja. Pojava akcijskog potencijala prethodi naprezanju miinog vlakna. Maksimum postie 3-5 ms poslije
nadraaja. U trenutku snienja potencijala poinje
sve vei rast, a zatim oslobaanje iona kalcija sarko-

plazmatske mree, koje dostiu najvee vrijednosti


kroz 12-15 ms. Kada koncentracija slobodnog kalcija raste (u periodu od 7 do 12 ms poslije nadraaja),
napregnutost miinog vlakna opada. Ovo takozvano latentno oputanje objanjava se promjenom duine elemenata sarkoplazmatske mree kao rezultat
gubitka kalcija i smanjenja unutranjeg osmotskog
pritiska, koji povlai za sobom i oslobaanje vode.
Kada pak koncentracija osloboenih iona kalcija dostigne maksimum, dolazi do kontrakcije miinog
vlakna. Za aktivaciju svakog enzimatskog centra
adenozin trifosfataze potrebna su dva iona kalcija.
Prilikom metabolizma srednjeg intenziteta, biokemizam miine kontrakcije odrava kruni tok,
koji se u praksi naziva Krebsov ciklus. Krebsov ciklus poinje razgradnjom pirogroane kiseline na
ugljini dioksid i vodu. U prvoj fazi ciklusa dolazi
do dekarboksilacije pirogroane kiseline, prilikom
koje se vee za koenzim A, pri emu nastaje acetil
koenzim A. Tada dolazi do oslobaanja 2H i stvaranja ugljinog dioksida. Zatim se acetil koenzim
A s oksalacetatom i stvara limunsku kiselinu, koja
zatim prelazi preko cis-akonitata u izocitrat, zatim
u oksalsukcinat, pa u alfa-ketoglutarat, pa u jantarnu (sukcinil), fumarnu (furmarat), jabunu (malat),
i ponovo u oksalacetatnu kiselinu, ime se Krebsov
ciklus zavrava. Tim procesom nakon svakog ciklusa nastaje jedan adenozin trifosfat, osam H, dva
ugljina dioksida i koenzim A, tj, za svaku molekulu glikoze dva adenozin trifosfata, 16 H, etiri
ugljina dioksida i dva koenzima A.
Kako bi dolo do razgradnje acetilkoenzima A,
mitohondriji moraju imati odreeni broj molekula
oksalacetatne kiseline, koje se sintetiziraju u mitohondrijima iz pirogroane kiseline. Vezivanjem
pirogroanu kiseline za ugljini dioksid dolazi do
procesa karboksilacije i nastaje oksalacetatna kiselina. Za spajanje ugljinog dioksida piruvinom
kiselinom potrebna je jedna molekula adenozin trifosfata. Adenozin trifosfat se u prisustvu iona mangana razgrauje i aktivira karboksilaciju piruvine
kiseline.

Krebsov ciklus dalje nastavlja svoje kruenje


pretvaranjem alfa ketoglutarne kiseline u jantarnu
kiselinu (sukcinilnu kilselinu), pri emu se sintetizira jedna molekula adenozin trifosfata. Ovaj proces se odvija pomou neorganskog fosfata i GDP
(gvanozin difosfata), ime dalje nastaje GTP (gvanozin trifosfat) i jantarna kiselina. Energetski potencijali adenozin trifosfata i gvanozin trifosfata su
priblino podjednaki, prenosi se visoko energetska
fosfatna grupa sa gvanozin difosfata na adenozin
difosfat djelovanjem enzima fosfokinaze, i nastaje
adenozin trifosfat i gvanozin difosfat. Time se pri
svakom ciklusu sintetizira jedna molekula adenozin
trifosfata, dok se za molekulu glikoze dobije dvije
molekule adenozin trifosfata. Ne smijemo zaboraviti da je adenozin trifosfat osnovni izvor energije,
koji omoguava odvijanje miine kontrakcije, odnosno proizvodi mehaniku silu, kojom svako ivo
bie raspolae kako eli.
Niko ne zna kako je nastao svemir. Niko ne zna
kako je nastao prostor. Niko ne zna kako je nastalo vrijeme. Niko ne zna kako je nastala energija.
Niko ne zna kako je nastala materija (tvar). Niko
ne zna kako je nastao ivot. Jedino ovjek svojim
osjetilima moe primijetiti da to sve postoji. Ako
to isto ljudsko bie promatra svijet oko sebe sa vieg intelektualnog gledita, onda oko sebe primjeuje stalne promjene. Mnoge od tih promjena ovjek jo nije znanstveno objasnio, ali ako gledamo
na svijet oko sebe sa dijalektikog gledita, u naoj
svijesti se namee stalno prisutna injenica, a to je
stalnost promjena. ak su i organske tvari podvrgnute promjenama, ako ne po sadraju, onda bar po
obliku. Na primjer, kristalizacija je takoer jedan
oblik promjene, samo se ona mjeri milijunima godina, tako da je jedan ljudski vijek prekratak da bi
mogao primijetiti te promjene.
Najupeatljivije promjene se dogaaju na polju organske prirode. Te se promjene ne dogaaju
sluajno. Te promjene su u stvari nemilosrdna bitka za opstanak. Organski ivot neposredno ovisi o
neorganskom svijetu. Najjai generator ivota predstavlja sunce. Zahvaljujui suncu, u biljkama nastaje klorofil, koji je primarni faktor za razvoj biljnog
svijeta. Zahvaljujui biljnom svijetu, razvio se i organski ivot. Razvoj flore i faune na naem planetu
je najsloeniji proces koji ljudski mozak moe zamisliti. Razvoj i promjene su rijei sa tijesno povezanim znaenjem. Promjene se ne dogaaju stihijski tj. sluajno. One idu u samo jednom pravcu, a
svako odstupanje od tog smjera koi daljnji razvoj, i
oznaava prestanak ivota. Te diktirane promjene se
jednom rijeju nazivaju adaptacija. Odgovarajuom
strukturom okolne neorganske sredine, kao to su
voda, minerali i dr., uz prisustvo vanjskih imbeni-

ka, kao to su zrak, toplina, vlaga, sunevo zraenje, i uz jo ovjeku nepoznate imbenike, nastala
je prva iskra ivota. Logino je da je takva struktura bila vrlo nestabilna, i da je njen opstanak bio
uvjetovan brzim prilagoavanjem novim uvjetima.
Taj proces adaptacije ive tvari, od prve iskre ivota
do Homo sapiensa, se neprestano odvija. Dokazi za
ovu postavku su svakodnevno prisutni. Suvremeni
ovjek ima duboko upisan adaptacijski genski zapis, koji se nije formirao nastankom ivota, nego
je postojao i prije.
Adaptacijski zapis kod suvremenog ovjeka je
vrlo efikasan, i u stanju izazvati veoma intenzivne
promjene u relativno vrlo kratkom vremenu. Samo
u jednoj generaciji, odnosno jedna ljudska jedinka,
u stanju je prilagoditi se ekstremnim promjenama.
Ti adaptacijski procesi se odvijaju na polju prehrane, temperature, biomotorike i sl.
U sportskoj praksi najaktualniji adaptacijski
procesi se odvijaju na vie podruja. Na podruju
elementarnih biomotorikih dimenzija to je podizanje razine sile, brzine i izdrljivosti, to se dogaa
nakon prelaenja odgovarajueg praga podraaja.
Cirkadijanska prilagodba podrazumijeva promjenu
bioritma, takoer nakon prelaenja odgovarajueg
praga. Kod motorikih sposobnosti to je stjecanje
novih i usavravanje postojeih dinamikih stereotipa. Kod probave to je prilagoavanje organa za
probavu na odgovarajui sastav hrane. Na intelektualnom podruju to je promjena naina razmiljanja od spontanog prema svjesnom shvaanju sloenog kretanja.
Postojanje adaptacije, koja samu sebe dokazuje u toku kibernetikog kretanja, odnosno kao promjena objekta u vremenu, potvruje dijalektiku
tvrdnju, koja datira jo od antikih grkih filozofa
(panta rei sve tee), da nita nije isto, ako je proteklo kroz vrijeme.

OPE TEME

13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

LITERATURA
1.

2.

3.

4.

Bjelica, D. (2005). Sportski trening i antropomotorike sposobnosti fudbalera petnaestogodinjaka kontinentalne regije u Crnoj Gori. Sport
Mont, 5/III, 56-59.
Bjelica, D. (2005). Razvoj tjelesnih sposobnosti
mladih fudbalera mediteranske regije u Crnoj Gori
uticajem sportskog treninga. Sport Mont, 6-7/III,
208-222.
Bjelica, D. (2005). Sportski trening i njegov
uticaj na antropomotorike sposobnosti fudbalera
etrnaestogodinjaka mediteranske regije u Crnoj
Gori. Sport Mont, 8-9/III, 26-40.
Bjelica, D. (2006). Sportski trening Niki:
Filozofski fakultet. [ISBN 86-906779-3-3]

365

Aldijana Muratovi, Duko Bjelica, Dobrislav Vujovi, Stevo Popovi


KEMIZAM KONTRAKCIJE I OPUTANJA MIIA, KREBSOV CIKLUS I ADAPTACIJA U SPORTSKOM TRENINGU

5.
6.

OPE TEME

7.

366

8.

Bjelica, D. (2007). Teorijske osnove tjelesnog


i zdravstvenog obrazovanja. Niki: Filozofski
fakultet. [ISBN 86-906779-5-X]
Bjelica, D. (2013). Teorija sportskog treninga.
Podgorica: Univerzitet Crne Gore. [ISBN 978-867664-110-9]
Bjelica, D., Fratri, F. (2011). Sportski trening
- teorija, metodika i dijagnostika. Podgorica:
Crnogorska sportska akademija, Fakultet za sport
i fiziko vaspitanje. [ISBN 978-9948-569-03-7]
Bjelica, D. & Popovi, S. (2012). Football theory,
technique and tactics. Podgorica: Montenegrin
Sports Academy. [ISBN 978-9940-569-05-1]

Bjelica, D., Popovi, S., & Petkovi, J. (2013).


Comparison of Instep Kicking Between Preferred
and Non-Preferred Leg in Young Football Players.
Montenegrin Journal of Sports Science and
Medicine, 2(1), 5-10.
10. Bjelica, D., Popovic, S., & Akpinar, S. (2014). Book
of Abstracts of the 11th International Scientific
Conference on Transformation Process in Sport
Sport Performance. Podgorica: Montenegrin
Sports Academy.
11. Hadi, R., Bjelica, D., Georgiev, G., Vujovi,
D. & Popovi, S. (2014). Anthropometrical
Characteristics of Subjects in Predicting Technique
Achievements of Basic Turn In Alpine Skiing.
International Journal of Morphology, 32(1),
232-240.

9.

You might also like