Marpol v20

MEUNARODNA KONVENCIJA O
SPRJEAVANJU ONEIENJA MORA S

BRODOVA
International Convention for the Prevention of

Pollution from ships
MARPOL
SADRAJ
PREDGOVOR ...................................................................................................................... 1
MEUNARODNA KONVENCIJA O SPREAVANJU ONEIENJA
MORA S BRODOVA, 1973................................................................................................ 1
PROTOKOL IZ 1978 ......................................................................................................... 11
PROTOKOL I..................................................................................................................... 15
PROTOKOL II.................................................................................................................... 17
PROTOKOL IZ 1997. GODINE ....................................................................................... 21
PRILOG I ............................................................................................................................ 25
POGLAVLJE 1 OPENITO .........................................................................................................25
POGLAVLJE 2 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE SVJEDODBE .................35
POGLAVLJE 3 ZAHTJEVI ZA PROSTORIJE STROJEVA NA SVIM
BRODOVIMA ....................................................................................................40
POGLAVLJE 4 ZAHTJEVI ZA PROSTOR TERETA NA TANKERIMA ZA ULJE ............46
POGLAVLJE 5 SPREAVANJE ONEIENJA ULJEM NASTALOG
NEZGODOM......................................................................................................84
POGLAVLJE 6 OBALNI UREAJI ZA PRIHVAT ..................................................................85
POGLAVLJE 7 POSEBNI ZAHTJEVI ZA FIKSNE I PLUTAJUE PLATFORME .............88
IZMJENA I DOPUNA PRILOGA I.................................................................................................92
PRILOG II......................................................................................................................... 104

POGLAVLJE 1 OPENITO .......................................................................................................104
POGLAVLJE 2 RAZVRSTAVANJE TETNIH TEKUIH TVARI .....................................110
POGLAVLJE 3 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE SVJEDODBI ................111
POGLAVLJE 4 IZVEDBA, KONSTRUKCIJA, UREAJI I OPREMA................................116
POGLAVLJE 5 ISPUTANJA OSTATAKA TETNIH TEKUIH TVARI ........................119
POGLAVLJE 6 MJERE NADZORA DRAVA LUKA ..........................................................123
POGLAVLJE 7 SPREAVANJE ONEIENJA KOJE POTJEE OD NEZGODE
U KOJU SU UKLJUENE TETNE TEKUE TVARI ..............................125
POGLAVLJE 8 OBALNI UREAJI ZA PRIHVAT ................................................................126
PRILOG III ....................................................................................................................... 128

PRILOG IV ....................................................................................................................... 132
POGLAVLJE 2 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE SVJEDODBI ................134
POGLAVLJE 3 OPREMA I NADZOR ISPUTANJA ............................................................138
POGLAVLJE 4 OBALNI UREAJI ZA PRIHVAT ................................................................140
IZMJENA I DOPUNA PRILOGA IV............................................................................................142
POGLAVLJE 5 NADZOR DRAVE LUKE ............................................................................142
PRILOG V......................................................................................................................... 143
PRILOG VI ....................................................................................................................... 150

POGLAVLJE 2 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE SVJEDODBE TE
SREDSTVA NADZORA.................................................................................153
POGLAVLJE 3 ZAHTJEVI ZA NADZOR ISPUTANJA S BRODOVA.............................159
PREDGOVOR
Konvencija o spreavanju oneienja mora s brodova usvojena je na Meunarodnoj
konferenciji o oneienju mora odranoj u Londonu od 8. listopada do 2. studenog
1973.
Konvencija je izmijenjena Protokolom iz 1978. Protokolom su izmijenjena i dopunjena
neka pravila Priloga I Konvencije.
Toj Konvenciji prethodila je Meunarodna konvencija o spreavanju oneienja mora
naftom usvojena 12. svibnja 1954, koja je mijenjana 1962, 1969. i 1972. Bila je to prva
viestrana konvencija zakljuena u cilju zatite morskog okolia.
Stupanjem na snagu Konvencije i Protokola iz 1973. i 1978. prestala je za drave koje
obvezuje Konvencija i Protokol Konvencije iz 1954. zajedno s njenim izmjenama i
dopunama.
Konvencija o spreavanju oneienja s brodova ima dva Protokola i 6 Priloga:
1. Protokol I Odredbe o izvjetavanju o nezgodama s tetnim tvarima. Protokol I
izmijenjen je rezolucijama MEPC 21(1985) i MEPC 68(1996)
2. Protokol II Arbitraa
Prilozi jesu:
Prilog I Pravila o spreavanju oneienja uljem je izmijenjen Protokolom iz 1978.
te kasnije rezolucijama Odbora za zatitu morskog okolia IMO-a MEPC 14(1984),
29(1987), 39(1990), 42(1990), 47(1991), 51(1992), 52(1992), rezolucijom br.1
Konferencije drava ugovornica (1994), te rezolucijama MEPC 75(1997), MEPC
78(1999), MEPC 95 (2001) i rezolucijom MEPC 111(2003).
Prilog I je u cijelosti izmijenjen rezolucijom MEPC 117 od 15 listopada 2004. te
rezolucijom MEPC 141(54) koja je usvojena 23. oujka 2006, a stupit e na snagu 1.
kolovoza 2007
Prilog II Pravila o spreavanju oneienja tetnim tekuim tvarima koje se
prevoze u trupu je izmijenjen rezolucijama MEPC 16(1985), 17(1987), 34(1989),
39(1990), 57(1992), rezolucijom br.1 Konferencije drava ugovornica (1994) te
rezolucijom MEPC 78(1999).
Konano, Prilog II je u cijelosti izmijenjen rezolucijom MEPC 118 koja je usvojena od
15 listopada 2004.
Prilog III Pravila o spreavanju oneienja tetnim tvarima u pakiranom obliku
je izmijenjen u cijelosti rezolucijom MEPC 58(1992), rezolucijom br.2 Konferencije
drava ugovornica Konvencije (1994) te rezolucijom MEPC 84(2000)
Prilog IV Pravila o spreavanju oneienja fekalijama je izmijenjen rezolucijom
MEPC 115(2004)
Prilog IV je izmijenjen i dopunjen rezolucijom MEPC 143(54) koja je usvojena 23.

oujka 2006, a stupit e na snagu 1. kolovoza 2007.
Prilog V Pravila o spreavanju oneienja otpacima je izmijenjen rezolucijama
MEPC 36(1989), 42(1990), 48(1991), rezolucijom br.3 Konferencije drava ugovornica
Konvencije (1994), rezolucijama MEPC 65(1995), MEPC 89(2000) i MEPC 116(2004)
Prilog VI Pravila o spreavanju oneienja zraka s brodova usvojen je
Protokolom od 26. rujna 1997. Prilog je mijenjan rezolucijom MEPC 132 od 22. srpnja
2005.
Svi prilozi sadre i dodatke. Neki od tih dodataka su prevedeni uz odgovarajui prilog
dok su naslovi ostalih samo spomenuti punim nazivom na engleskom jeziku.
Izvorni tekstovi priloga kao i navedenih dodataka mogu se nai u knjizi MARPOL
Consolidated edition 2006 koje je objavila Meunarodna pomorska organizacija. Pored
navedenog ovo izdanje sadri i:
1.
List of unified interpretations of MARPOL Annexes I, III and VI
2.
List of related documents
3.
List of MEPC resolutions
4.
Status of MARPOL 73/78 amendments and related instruments
5.
Cross-reference tables between "old" and "new" regulations of Annex I
6.
Prospective amendments to MARPOL, Annex I (Resolution MEPC 141(54)
7.
Unified Interpretation to regulation 12A of MARPOL, Annex I
8.
Prospective amendments to MARPOL Annex IV (Resolution MEPC 143(54)
9.
Guidelines for on-board exhaust gas-S0x cleaning systems
10. Certificates and documents required to be carried on board ships
MEUNARODNA KONVENCIJA O SPREAVANJU ONEIENJA MORA

S BRODOVA, 1973
Stranke ugovornice ove konvencije
SVJESNE POTREBE da se ouva ljudski okoli openito i morski okoli posebno,
UVIAJUI da je namjerno, nemarno ili sluajno isputanje ulja i drugih tetnih tvari iz
brodova predstavlja vaan izvor oneienja,
UVIAJUI TAKOER vanost Meunarodne konvencije o spreavanju oneienja
mora uljem, 1954, kao prvog viestranog ugovora zakljuenog ponajprije radi zatite
okolia i uvaavajui velik doprinos te konvencije ouvanju morskog i obalnog okolia
od oneienja,
U ELJI da se postigne potpuno uklanjanje namjernog oneienja morskog okolia
uljem i drugim tetnim tvarima i svede na najmanju mjeru sluajno isputanje takvih
tvari,
SMATRAJUI da se taj cilj moe najbolje postii donoenjem pravila koja se ne
ograniavaju samo na oneienje uljem nego imaju openiti znaaj.
SLOILE su se:
lanak 1.
Ope obveze iz Konvencije
(1)
Strane ugovornice ove Konvencije obvezuju se da e provoditi odredbe ove

Konvencije i odredbe njenih Priloga koje ih obvezuju u cilju spreavanja
oneienja morskog okolia isputanjem tetnih tvari ili izljeva koji sadre takve
tvari suprotno odredbama Konvencije.
(2)
Ako nije izriito drukije predvieno, pozivanje na ovu Konvenciju znai

istodobno pozivanje na njezine Protokole i Priloge.
lanak 2
Tumaenje pojmova
Ako nije izriito drukije odreeno, slijedei izrazi u ovoj Konvenciji znae:
(1)
Pravila oznaavaju pravila sadrana u Prilozima ove Konvencije
(2)
tetna tvar oznaava svaku tvar koja, ako je unijeta u more, moe uzrokovati
opasnost za ljudsko zdravlje, nakoditi ivim biima mora te drugim blagodatima
mora ili ometati druge legitimne uporabe mora i obuhvaa svaku tvar koja
podlijee nadzoru po ovoj Konvenciji.
(3)
(a) Isputanje, kad je rije o tetnim tvarima ili izljevima koji sadre takve tvari,
znai svako isputanje iz broda neovisno o tome ime je uzrokovano i obuhvaa
svako istjecanje, odstranjivanje, prosipanje, curenje, pumpanje, izbacivanje ili
pranjenje.
(b) Isputanje ne obuhvaa:
(i)
izbaaj u smislu Konvencije o spreavanju oneienja mora

izbaajem otpadaka i drugih tvari, sklopljene u Londonu 13.
studenoga 1972; ili
1
(ii)
isputanje tetnih tvari koje izravno potjeu od istraivanja,

iskoritavanja i s time povezane odobalne prerade mineralnih
bogatstava s morskog dna; ili
(iii)
isputanje tetnih tvari u svrhu legitimnog znanstvenog

istraivanja radi nadzora i smanjenja oneienja.
(4)
Brod znai plovilo bilo koje vrste koje djeluje u morskom okoliu i ukljuuje
hidrokrilna plovila, lebdjelice, podmornice, plutajue objekte i fiksne ili
plutajue platforme.
(5)
Uprava znai vladu drave ugovornice pod ijom vlau brod djeluje. U pogledu
broda koji ima pravo vijati zastavu neke drave Uprava je vlada te drave. Kod
fiksnih i plutajuih platformi koje obavljaju istraivanje i iskoritavanje morskog
dna i njegovog podzemlja koje se nalazi uz obalu nad kojom obalna drava ima
suverena prava radi istraivanja i iskoritavanja njegovih prirodnih bogatstava,
Uprava je vlada te obalne drave.
(6)
Nezgoda znai dogaaj koji ukljuuje stvarno ili vjerojatno isputanje tetne tvari
ili izljeva koji sadre takve tvari u more.
(7)
Organizacija znai Meuvladinu pomorsku savjetodavnu organizaciju.*
lanak 3
Primjena
(1)
Ova se Konvencija primjenjuje:

(a)
na brodove koji su ovlateni vijati zastavu stranke ugovornice

Konvencije; i
(b)
na brodove koji nisu ovlateni vijati zastavu stranke ugovornice, ali plove
pod vlau stranke ugovornice.
(2)
Nita u ovom lanku ne smije se tumaiti kao ogranienje ili proirenje suverenih
prava stranaka ugovornica po meunarodnom pravu nad morskim dnom i
njegovim podzemljem koje se nalazi uz njihove obale, a u svrhu istraivanja i
iskoritavanja njegovih prirodnih bogatstava.
(3)
Ova se Konvencija nee primjenjivati na bilo koji ratni brod, pomoni brod ratne
mornarice ili drugi brod koji je u tom trenutku u vlasnitvu drave ili kojim
drava upravlja i koji se upotrebljava iskljuivo za vladinu netrgovaku slubu.
Meutim, svaka e strana ugovornica, usvajanjem odgovarajuih mjera koje nee
utjecati na smanjenje djelatnosti ili radne sposobnosti brodova koji su njeno
vlasnitvo ili kojima upravlja, osigurati da ti brodovi postupaju na nain koji je
sukladan, koliko je to prikladno i mogue s ovom Konvencijom.
lanak 4
Krenje Konvencije
(1)
Zabranjeno je svako krenje zahtjeva ove Konvencije te e za taj sluaj biti

odreene sankcije po zakonima Uprave kojoj brod pripada kad god do njega
Izmjenom Konvencije o Organizaciji, koja je stupila na snagu 22. svibnja 1982, Organizacija je izmijenila
ime u Meunarodnu pomorsku organizaciju.
doe. Ako je Uprava obavijetena o takvom krenju i ako smatra da postoji

dovoljno dokaza za pokretanje postupka o navodnom krenju, pokrenut e
postupak, to je prije mogue, u skladu s svojim zakonom.
(2)
Zabranjeno je svako krenje zahtjeva ove Konvencije na podruju pod vlau

stranke ugovornice Konvencije i za njega e se odrediti sankcije prema zakonu te
strane ugovornice. Kadgod doe do takva krenja, ta e stranke ugovornica:
(a)
poduzeti mjere za pokretanje postupka u skladu s svojim zakonom; ili
(b)
pruiti Upravi kojoj pripada brod podatke i dokaze o poinjenom krenju

kojima raspolae.
(3)
Kad Uprava kojoj pripada brod dobije podatke ili dokaze da je njen brod prekrio
ovu Konvenciju, obavijestit e hitno stranu ugovornicu koja joj je dostavila
podatke ili dokaze i Organizaciju o mjerama koje je poduzela.
(4)
Kazne predviene zakonom stranke ugovornice prema ovom lanku moraju biti
odgovarajue stroge da bi osujetile krenje ove Konvencije te jednako stroge bez
obzira gdje se krenje dogodilo.
lanak 5
Svjedodbe i posebna pravila o inspekciji brodova
(1)
Pridravajui se odredaba toke (2) ovog lanka, svjedodba izdana po

ovlatenju neke stranke ugovornice ove Konvencije u skladu s odredbama
pravila prihvatit e druge strane ugovornice i smatrat e se za sve svrhe
obuhvaene ovom Konvencijom jednakovrijednim svjedodbama koje one
izdaju.
(2)
Brod koji mora imati svjedodbu u skladu s odredbama pravila, podlijee za

vrijeme boravka u lukama ili odobalnim terminalima pod vlau stranke
ugovornice inspekciji slubenika koje je valjano ovlastila ta stranka ugovornica.
Svaka takva inspekcija treba se ograniiti na provjeravanje postoji li na brodu
valjana svjedodba, osim ako postoje oiti razlozi za sumnju da stanje broda ili
njegove opreme znaajno ne odgovara podacima iz svjedodbe. U tom sluaju ili
ako brod nema valjane svjedodbe, stranka ugovornica koja obavlja inspekciju
mora poduzeti mjere kako bi sprijeila da brod isplovi sve dok ne bude u takvom
stanju da ne predstavlja pretjeranu opasnost za ugroavanje morskog okolia. Ta
stranka ugovornica moe ipak, dozvoliti brodu da isplovi iz luke ili s odobalnog
terminala radi odlaska do najblieg prikladnog i raspoloivog brodogradilita za
popravak.
(3)
Ako neka stranka ugovornica zabrani stranom brodu ulazak u luku ili odobalni
terminal pod njenom vlau, ili poduzme neku mjeru protiv takvog broda zbog
toga to ne udovoljava odredbama ove Konvencije, ta stranka govornica mora
odmah obavijestiti konzularne ili diplomatske predstavnike stranke ugovornice
iju zastavu brod vije ili, ako to nije mogue, Upravu tog broda. Prije nego to
zabrani ulazak ili poduzme takvu mjeru stranka ugovornica moe zahtijevati
razmjenu miljenja s Upravom tog broda. Upravu treba obavijestiti i ako brod
nema valjane svjedodbe u skladu s odredbama pravila.
(4)
Prema brodovima drava koje nisu strane ugovornice ove Konvencije, stranke
ugovornice e primjenjivati zahtjeve ove Konvencije kako je potrebno kako se
brodovi tih drava ne bi doveli u povoljniji poloaj.
3
lanak 6
Otkrivanje prekraja i provoenje odredaba Konvencije
(1)
Stranke govornice ove Konvencije dune su suraivati u otkrivanju prekraja i

provedbi odredaba ove Konvencije primjenom svih prikladnih i provedivih mjera
otkrivanja prekraja i nadzora morskog okolia te odgovarajuih postupaka za
izvjetavanje i prikupljanje dokaza.
(2)
Brod na koji se primjenjuje ova Konvencija moe, u svakoj luci ili odobalnom
terminalu stranke ugovornice biti podvrgnut inspekciji slubenika koje je
imenovala ili ovlastila ta stranka ugovornica u svrhu provjeravanja je li brod
ispustio bilo kakve tetne tvari suprotno odredbama pravila. Ako se inspekcijom
utvrdi povreda Konvencije, Upravi se mora dostaviti izvjetaj radi poduzimanja
odgovarajue radnje.
(3)
Svaka stranka ugovornica mora podnijeti Upravi dokaze, ako postoje, kada brod
ispusti tetne tvari ili izljeve koji sadre takve tvari suprotno odredbama pravila.
Ako je to provedivo nadlena vlast spomenute stranke govornice mora
obavijestiti zapovjednika broda o navodnom krenju pravila.
(4)
Po primitku takvih dokaza, izvjetena Uprava mora provesti istragu, a moe

zahtijevati od druge stranke ugovornice da joj dostavi dodatne ili temeljitije
dokaze o navodnom krenju pravila. Ako Uprava smatra da ima dovoljno dokaza
za pokretanje postupka o navodnom prekraju, mora pokrenuti postupak u skladu
s svojim zakonom, to je prije mogue. Uprava mora odmah obavijestiti stranku
ugovornicu koja ju je izvijestila o navodnom prekraju i Organizaciju o
poduzetim mjerama.
(5)
Stranka ugovornica moe takoer obaviti inspekciju broda na koji se primjenjuje

ova Konvencija, kad on ue u luku ili odobalni terminal pod njenom vlau, ako
primi, od bilo koje stranke ugovornice, zahtjev za istragu s dovoljnim dokazima
da je brod bilo gdje ispustio tetne tvari ili izljeve koji sadre takve tvari.
Izvjetaj o toj istrazi mora se dostaviti stranci ugovornici koja ga je zahtijevala te
Upravi kako bi se poduzele odgovarajue mjere u skladu s ovom Konvencijom.
lanak 7
Prekomjerno zaustavljanje broda
(1)
Treba poduzeti sve mjere kako bi se izbjeglo nepotrebno zadravanje broda ili
zaustavljanje prema lancima 4, 5. ili 6. ove Konvencije.
(2)
Kad je brod prekomjerno zadran ili zaustavljen prema lancima 4, 5 i 6 ove

Konvencije ima pravo na naknadu za svaki gubitak ili pretrpljenu tetu.
lanak 8
Izvjetaj o nezgodama s tetnim tvarima
(1)
Izvjetaj o nezgodi mora se sastaviti bez odlaganja i u najpotpunijem moguem

opsegu u skladu s odredbama Protokola I ove Konvencije.
(2)
Svaka stranka ugovornica ove Konvencije mora:

(a)
poduzeti sve potrebne mjere da odgovarajui slubenik ili ured prihvati i

provede postupak o svim izvjetajima o nezgodama; i
(b)
(3)
(4)
obavijesti Organizaciju s potpunim podacima o poduzetim mjerama radi

obavjetavanja drugih strana ugovornica i drava lanica Organizacije.
Kadgod stranka ugovornica primi izvjetaj po odredbama ovoga lanka mora bez
odgode dostaviti izvjetaj:
(a)
Upravi odreenog broda;
(b)
svakoj drugoj dravi koja moe biti pogoena.
Svaka stranka ugovornica Konvencije obvezna je izdati upute svojoj inspekciji

pomorskih brodova i zrakoplova i drugim odgovarajuim slubama da izvijeste
svoje nadlene slube o svakoj nezgodi na koju se odnosi Protokol I ove
Konvencije. Stranka ugovornica e, ako to smatra prikladnim, izvijestiti o tome
Organizaciju i svaku drugu zainteresiranu stranku ugovornicu.
lanak 9
Drugi ugovori i tumaenja
(1)
Nakon stupanja na snagu ove Konvencije njome e se zamijeniti Meunarodna

konvencija o spreavanju oneienja mora uljem, 1954, s izmjenama i
dopunama to su ih stranke govornice usvojile.
(2)
Nijedna odredba ove Konvencije nee utjecati na kodifikaciju i razvoj prava

mora Konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora koja je sazvana rezolucijom
2750 C(XXV) Ope skuptine Ujedinjenih naroda niti na sadanje i budue
zahtjeve i pravna shvaanja neke drave o pravu mora i prirodi i opsegu vlasti
obalne drave i drave zastave broda.
(3)
Izraz vlast u ovoj Konvenciji tumait e se u svjetlu meunarodnog prava na

snazi u vrijeme primjene ili tumaenja ove Konvencije.
lanak 10
Rjeavanje sporova
Svaki spor izmeu dvije ili vie stranaka ugovornica Konvencije koji se odnosi na
tumaenje ili primjenu ove Konvencije, ako nije mogao biti rijeen pregovorima
stranaka u sporu i ako se one nisu na drugi nain dogovorile, podnijet e se zahtjevom
bilo koje od njih arbitrai navedenoj u Protokolu II ove Konvencije.
lanak 11
Dostavljanje obavijesti
(1)
Strane ugovornice Konvencije obvezuju se dostavljati Organizaciji:

(a)
tekstove zakona, naredbi, odluka i pravila te drugih propisa koji su

objavljeni o bilo kojem predmetu iz okvira ove Konvencije;
(b)
popise nevladinih agencija koje su ovlatene djelovati u njihovo ime u

predmetima koji se odnose na projektiranje, gradnju i opremanje brodova
koji prevoze tetne tvari u skladu s odredbama pravila;*
Tekst ove toke zamijenjen je onom sadranom u lanku III Protokola iz 1978.
(2)
(c)
dovoljan broj primjeraka svojih svjedodbi koje se izdaju po odredbama

pravila;
(d)
popis obalnih ureaja za prihvat, ukljuujui njihov poloaj, kapacitet,

raspoloiva sredstva i druga obiljeja;
(e)
slubene izvjetaje ili saetke slubenih izvjetaja ako se iz njih vide

rezultati primjene ove Konvencije; i
(f)
godinji statistiki izvjetaj u obliku koji je utvrdila Organizacija, o

kaznama to su doista izreene zbog krenja ove Konvencije.
Organizacija e obavijestiti stranke ugovornice o primitku bilo koje obavijesti

prema ovom lanku i dostaviti svim strankama ugovornicama bilo koju obavijest
koju je primila po podtokama (1)(b) do 1(f) ovog lanka.
lanak 12
Udesi brodova
(1)
Svaka Uprava obvezuje se provesti istragu o svakom udesu koji se dogodi

nekom od njenih brodova na koje se primjenjuju odredbe pravila ako je takav
udes imao vei tetni uinak na morski okoli.
(2)
Svaka strana ugovornica Konvencije obvezuje se dostavljati Organizaciji

obavijesti o nalazima takve istrage, kada ocijeni da takva obavijest moe pomoi
pri odluivanju koje bi promjene ove Konvencije bile poeljne.
lanak 13
Potpis, ratifikacija, prihvat, odobrenje i pristup
(1)
Ova Konvencija e ostati otvorena za potpisivanje u sjeditu Organizacije od 15.

sijenja do 31. prosinca 1974, a zatim e biti otvorena za prihvat. Drave mogu
postati strane ugovornice Konvencije:
(a)
potpisom bez pridraja ratifikacije, prihvata ili odobrenja; ili
(b)
potpisom uz pridraj ratifikacije, prihvata ili odobrenja nakon ega slijedi

ratifikacija, prihvat ili odobrenje; ili
(c)
pristupom.
(2)
Ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup obavljaju se polaganjem isprave o

tome kod Glavnog tajnika Organizacije.
(3)
Glavni tajnik Organizacije e obavijestiti sve drave koje su potpisale ovu

Konvenciju ili su joj pristupile o svakom potpisu ili polaganju bilo koje isprave o
ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu i o datumu njezina polaganja.
lanak 14
Neobavezni prilozi
(1)
Drava moe u vrijeme potpisivanja, ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa

ovoj Konvenciji izjaviti da ne prihvaa neke ili sve Priloge III, IV i V (u
nastavku teksta neobavezni prilozi) ove Konvencije. U skladu s tim, drave e
biti obvezne pojedinim Prilogom u cijelosti.
(2)
Drava koja je izjavila da je ne obvezuje neki od neobveznih Priloga moe u

svako doba taj Prilog prihvatiti polaganjem kod Organizacije isprave navedene u
lanku 13(2).
(3)
Drava koja je dala izjavu iz toke (1) ovog lanka o neobaveznom Prilogu, a
koja nije naknadno prihvatila taj Prilog u skladu s tokom (2) ovog lanka, nee
imati bilo kakvu obvezu ni prava zahtijevati bilo kakvu povlasticu prema ovoj
Konvenciji u predmetima iz tog Priloga i nijedno pozivanje na stranke
ugovornice ove Konvencije nee ukljuiti tu dravu ako se radi o predmetima iz
tog Priloga.
(4)
Organizacija e obavijestiti drave koje su potpisale ili pristupile ovoj Konvenciji

o svakoj izjavi iz ovog lanka i o primitku svake isprave poloene u skladu s
odredbama toke (2) ovog lanka.
lanak 15
Stupanje na snagu
(1)
Ova e Konvencija stupiti na snagu dvanaest mjeseci od datuma do kojega

najmanje 15 drava kojih ukupna trgovaka flota iznosi najmanje 50% bruto
tonae brodovlja svjetske trgovake mornarice, postanu njezine stranke
ugovornice u skladu s lankom 13.
(2)
Neobavezni prilog stupit e na snagu nakon dvanaest mjeseci od datuma do

kojega su ispunjeni uvjeti iz toke (1) ovog lanka za taj prilog.
(3)
Organizacija mora obavijestiti drave koje su potpisale ovu Konvenciju ili su joj
pristupile o datumu kada ona stupa na snagu i o datumu stupanja na snagu nekog
neobaveznog priloga u skladu s tokom (2) ovoga lanka.
(4)
Za drave koje su poloile isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu

ovoj Konvenciji ili nekom neobaveznom prilogu nakon to su ispunjeni uvjeti za
njihovo stupanje na snagu, ali prije datuma njihova stupanja na snagu,
ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup e vaiti od dana stupanja na snagu
Konvencije odnosno priloga ili tri mjeseca nakon dana polaganja isprave, prema
tome koji je datum kasniji.
(5)
Za drave koje su poloile isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu

nakon datuma stupanja na snagu Konvencije ili neobaveznog priloga, ova
Konvencija ili taj neobavezni prilog e stupiti na snagu tri mjeseca nakon datuma
polaganja tih isprava.
(6)
Nakon datuma do kojeg su ispunjeni svi uvjeti za stupanje na snagu izmjena i

dopuna ove Konvencije ili neobaveznog priloga, prema lanku 16. svaka isprava
o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu koja bude poloena smatrat e se da
se primjenjuje na izmijenjenu ili dopunjenu Konvenciju ili Prilog.
lanak 16
Izmjene ili dopune
(1)
Ova Konvencija moe se izmijeniti ili dopuniti u bilo kojem postupku

navedenom u sljedeim tokama.
(2)
Izmjene i dopune nakon razmatranja u Organizaciji:
(a)
svaka izmjena ili dopuna koju predloi neka strana ugovornica

Konvencije mora se podnijeti Organizaciji, a Glavni je tajnik mora
dostaviti svim lanicama Organizacije i svim strankama ugovornicama
najmanje est mjeseci prije njenog razmatranja;
(b)
svaku tako predloenu i dostavljenu izmjenu ili dopunu Organizacija

mora podnijeti odgovarajuem tijelu na razmatranje;
(c)
u radu tog tijela imaju pravo sudjelovati strane ugovornice Konvencije

neovisno o tome jesu li lanice Organizacije ili ne;
(d)
izmjene ili dopune prihvaaju se dvotreinskom veinom glasova

prisutnih stranaka ugovornica Konvencije koje glasaju;
(e)
ako se izmjene ili dopune prihvate u skladu s podtokom (d), Glavni

tajnik Organizacije e ih priopiti svim strankama ugovornicama
Konvencije radi prihvata;
(f)
izmjena ili dopuna e se smatrati prihvaenom u ovim sluajevima:
(g)
(i)
izmjena ili dopuna nekog lanka Konvencije smatrat e se

prihvaenom na dan kad je prihvate dvije treine stranaka
ugovornica kojih ukupna trgovaka flota iznosi najmanje 50%
bruto tonae svjetske trgovake flote;
(ii)
izmjena ili dopuna nekog Priloga Konvencije smatrat e se

prihvaenom u skladu s postupkom navedenim u podtoki (f)
(iii), osim ako odgovarajue tijelo u vrijeme njezina usvajanja ne
odredi da e se izmjena ili dopuna smatrati prihvaenom na dan
kada je prihvate dvije treine stranaka ugovornica kojih ukupna
trgovaka flota iznosi najmanje 50% bruto tonae svjetske
trgovake flote. Ipak, u bilo koje vrijeme prije stupanja na snagu
izmjene ili dopune nekog Priloga Konvencije stranka ugovornica
moe obavijestiti Glavnog tajnika Organizacije da e biti
potrebno njezino izriito odobrenje prije nego to ta izmjena ili
dopuna stupi za nju na snagu. Glavni tajnik mora o toj obavijesti i
datumu njezina primitka obavijestiti stranke ugovornice.
(iii)
izmjena ili dopuna dodatka nekom Prilogu Konvencije smatrat e

se prihvaenom na kraju razdoblja kojeg e odrediti odgovarajue
tijelo u vrijeme njezina usvajanja, koje ne smije biti krae od 10
mjeseci, osim ako u tom razdoblju Organizaciji ne uloi prigovor
najmanje jedna treina stranaka ugovornica ili ugovornice kojih
ukupna trgovaka flota iznosi najmanje 50% bruto tonae
svjetske trgovake flote, prema tome koji je od navedenih uvjeta
ispunjen;
(iv)
na izmjenu ili dopunu Protokola I Konvencije primjenjuje se isti

postupak kao na izmjenu ili dopunu njenih Priloga, kako je to
navedeno u podtoki (f)(ii) ili (f)(iii).
(v)
na izmjenu ili dopunu Protokola II Konvencije primjenjuje se isti

postupak kao na izmjenu ili dopunu nekog njezinog lanka, kako
je navedeno u podtoki (f)(i);
izmjena ili dopuna e stupiti na snagu pod sljedeim uvjetima:
(3)
(4)
(i)
u sluaju izmjene ili dopune nekog lanka Konvencije, Protokola

II, Protokola I ili nekog priloga Konvencije na koji se ne
primjenjuje postupak naveden u podtoki (f)(iii), izmjena ili
dopuna prihvaena u skladu s navedenim odredbama stupit e na
snagu est mjeseci nakon dana njenog prihvata od stranaka
ugovornica koje su dale izjavu o prihvatu;
(ii)
u sluaju izmjene ili dopune Protokola I, dodatka nekom Prilogu

ili Priloga Konvencije po postupku navedenom u podtoki (f)(iii),
izmjena ili dopuna koja se smatra prihvaenom u skladu s
navedenim odredbama, stupit e na snagu est mjeseci od dana
prihvata za sve stranke ugovornice osim za one koje su prije tog
dana izjavile da je ne prihvaaju ili su dale izjavu na temelju
podtoke (f)(ii) o potrebi njihovog izriitog odobrenja.
Izmjene ili dopune na Konferenciji:

(a)
Na zahtjev jedne stranke ugovornice koji podri najmanje jedna treina

stranaka ugovornica, Organizacija mora sazvati Konferenciju stranaka
ugovornica Konvencije radi razmatranja izmjena ili dopuna Konvencije.
(b)
Svaku izmjenu ili dopunu koju prihvati takva konferencija

dvotreinskom veinom glasova prisutnih stranaka ugovornica koje
glasaju, Glavni tajnik Organizacije mora priopiti svim stranama
ugovornicama radi njihova prihvaanja.
(c)
Ako konferencija ne odlui drukije, smatrat e se da je izmjena ili

dopuna prihvaena i da je stupila na snagu u skladu s postupcima
navedenim u toki (2)(f) i (g)
(a)
U sluaju izmjene ili dopune neobaveznog priloga, izraz iz ovog lanka

stranka ugovornica Konvencije smatrat e se da se odnosi na stranku
ugovornicu koja je obvezana tim prilogom.
(b)
Svaka stranka ugovornica koja je odbila prihvatiti neku izmjenu ili

dopunu Priloga nee se smatrati strankom ugovornicom samo pri
primjeni te izmjene ili dopune.
(5)
Na usvajanje i stupanje na snagu novog priloga primijenit e se isti postupak kao

i na usvajanje i stupanje na snagu izmjene ili dopune nekog lanka Konvencije.
(6)
Ako nije izriito drukije odreeno, svaka izmjena ili dopuna ove Konvencije
prema ovom lanku, koja se odnosi na brodsku konstrukciju, primijenit e se
samo na brodove za koje je sklopljen ugovor o gradnji ili, ako takvog ugovora
nema, za koje su kobilice poloene na dan ili nakon dana stupanja na snagu
izmjene ili dopune.
(7)
Svaka izmjena ili dopuna Protokola ili Priloga mora se odnositi na bit tog
Protokola ili Priloga i mora biti u skladu s lancima Konvencije.
(8)
Glavni tajnik Organizacije e obavijestiti sve stranke ugovornice o svim

izmjenama ili dopunama koje su stupile na snagu prema ovom lanku i datumu
njihovog stupanja na snagu.
(9)
Svaka izjava o prihvatu ili prigovoru na izmjenu ili dopunu prema ovom lanku
mora se priopiti pisanim putem Glavnom tajniku Organizacije koji mora o njoj i
datumu njezina primitka obavijestiti stranke ugovornice Konvencije.
9
lanak 17
Unapreenje tehnike suradnje
Stranke ugovornice Konvencije zalagat e se, u dogovoru s Organizacijom i drugim
meunarodnim tijelima, uz pomo i suradnju izvrnog direktora Programa Ujedinjenih
naroda za zatitu okolia radi pruanja podrke strankama ugovornicama kojima je
potrebna tehnika pomo radi:
(a)
obuavanja znanstvenog i tehnikog osoblja,
(b)
opskrbe potrebnom opremom i sredstvima za prihvat i praenje,
(c)
olakavanja drugih mjera i sporazuma radi spreavanja ili smanjivanja

oneienja morskog okolia s brodova, i
(d)
poticanja istraivanja;
dajui prednost pruanju pomoi u tim zemljama, podupirui na taj nain ciljeve i svrhe
ove Konvencije.
lanak 18
Otkaz
(1)
Svaka stranka ugovornica moe otkazati ovu Konvenciju ili neobavezni prilog u
svako doba, a nakon isteka pet godina od dana kada Konvencija ili takav prilog
stupe za nju na snagu.
(2)
Otkaz se daje pisanim putem Glavnom tajniku Organizacije, koji e o svakoj

takvoj primljenoj obavijesti, datumu njenog primitka i datumu stupanja na snagu
otkaza obavijestiti sve druge stranke ugovornice.
(3)
Otkaz stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana kad Glavni tajnik Organizacije
primi obavijest o otkazu ili nakon to protekne neki drugi dulji rok koji bi mogao
biti naveden u obavijesti.
lanak 19
Polaganje i upis
(1)
Ova Konvencija e biti pohranjena kod Glavnog tajnika Organizacije, koji e

svim dravama koje su je potpisale ili su joj pristupile dostaviti ovjerene preslike.
(2)
im ova Konvencija stupi na snagu, Glavni tajnik Organizacije e njezin tekst

dostaviti Glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi upisa i objavljivanja u skladu
s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.
lanak 20
Jezici
Ova Konvencija sastavljena je u jednom primjerku na engleskom, francuskom, ruskom i
panjolskom jeziku i svaki je tekst jednako vjerodostojan. Slubeni prijevodi na arapski,
njemaki, talijanski i japanski jezik bit e pripremljeni i pohranjeni uz potpisani izvornik.
U potvrdu toga su dolje navedeni, u tu svrhu valjano ovlateni od svojih vlada, potpisali
ovu Konvenciju.
SASTAVLJENO U LONDONU, drugog studenog tisuu devet stotina sedamdeset i
tree.
10
PROTOKOL IZ 1978
KOJI SE ODNOSI NA MEUNARODNU KONVENCIJU O SPREAVANJU
ONEIENJA MORA s BRODOVA, 1973
STRANKE UGOVORNICE OVOG PROTOKOLA,
PREPOZNAJUI velik doprinos koji moe biti ostvaren Meunarodnom konvencijom o
spreavanju oneienja mora s brodova, 1973, zatiti morskog okolia od oneienja s
brodova,
PREPOZNAJUI TAKOER potrebu za daljnjim poboljanjem zatite i nadzora
oneienja mora s brodova, posebno s tankera za ulje,
UVIAJUI NADALJE potrebu za primjenom pravila o spreavanju oneienja uljem
sadranih u Prilogu I navedene konvencije, im prije i u to irem opsegu,
PRIZNAJUI MEUTIM potrebu da se odgodi primjena Priloga II navedene
konvencije dok se na zadovoljavajui nain ne rijee odreeni tehniki problemi,
SMATRAJUI da se ti ciljevi mogu najbolje postii zakljuivanjem Protokola koji se
odnosi na Meunarodnu konvenciju o spreavanju oneienja mora s brodova, 1973,
SUGLASILE su se:
lanak I
Ope obveze
1.
Strane ugovornice ovog Protokola obvezuju se da e provoditi odredbe:

(a)
ovog Protokola i njegovog Priloga koji je sastavni dio Protokola; i
(b)
Meunarodne konvencije o spreavanju oneienja mora s brodova,

1973, (u nastavku teksta Konvencija) s izmjenama ili dopunama
navedenim u ovom Protokolu.
2.
Odredbe Konvencije i ovog Protokola smatrat e se i tumaiti kao jedan tekst.
3.
Svako pozivanje na ovaj Protokol smatrat e se pozivanjem na njegov Prilog.
lanak II
Primjena Priloga II Konvencije
1.
Bez obzira na odredbe lanka 14(1) Konvencije, stranke ugovornice ovog
Protokola suglasne su da nee biti vezane odredbama Priloga II Konvencije za vrijeme
od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Protokola ili duljem roku to ga moe
utvrditi dvotreinska veina stranaka ugovornica ovog Protokola u Odboru za zatitu
morskog okolia (u nastavku teksta Odbor) Meuvladine pomorske savjetodavne
organizacije (u nastavku teksta Organizacija).*
Izmjenom Konvencije o Organizaciji, koja je stupila na snagu 22. svibnja 1982, Organizacija je izmijenila
ime u Meunarodnu pomorsku organizaciju.
11
2.
U roku koji je naveden u toki 1. ovog lanka, stranke ugovornice ovog
Protokola nee biti vezane i nee imati prava zahtijevati bilo kakve povlastice prema
Konvenciji ako se radi o predmetima iz Priloga II Konvencije tako da pozivanje na
strane ugovornice Konvencije nee obuhvaati stranke ugovornice ovog Protokola ako
se radi o predmetima koja se odnose na taj Prilog.
lanak III
Dostavljanje obavijesti
Tekst lanka 11(1)(b) Konvencije zamjenjuje se sljedeim tekstom:
popis imenovanih strunjaka ili priznatih organizacija koji su u njihovo ime
ovlateni obavljati poslove koji se odnose na projektiranje, gradnju, opremu i rad
brodova koji prevoze tetne tvari u skladu s odredbama pravila kako bi ih stranke
ugovornice priopile svojim slubenicima. Uprava e stoga obavijestiti
Organizaciju o posebnim obvezama i ovlatenjima koje je prenijela na imenovane
strunjake i priznate organizacije.
lanak IV
Potpis, ratifikacija, prihvat, odobrenje i pristup
1.
Ovaj e Protokol biti otvoren za potpisivanje u sjeditu Organizacije od 1. lipnja
1978. do 31. svibnja 1979, a zatim e ostati otvoren za pristup. Drave mogu postati
stranke ugovornice ovog Protokola:
(a)
potpisom bez pridraja ratifikacije, prihvata ili odobrenja;
(b)
potpisom uz pridraj ratifikacije, prihvata ili odobrenja nakon kojeg

slijedi ratifikacija, prihvat ili odobrenje;
(c)
pristupom.
2.
Ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup obavit e se polaganjem isprave o tome
kod Glavnog tajnika Organizacije.
lanak V
Stupanje na snagu
1.
Ovaj e Protokol stupiti na snagu dvanaest mjeseci od datuma do kojega e
najmanje 15 drava kojih ukupna trgovaka flota iznosi najmanje 50% bruto tonae
svjetske trgovake flote postati njegove stranke ugovornice u skladu s lankom IV ovog
Protokola.
2.
Svaka isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu poloena nakon
datuma stupanja na snagu Protokola, poet e vrijediti tri mjeseca od dana polaganja.
3.
Nakon datuma na koji e se izmjena ili dopuna ovog Protokola smatrati
prihvaenom prema lanku 16. Konvencije, svaka poloena isprava o ratifikaciji,
prihvatu, odobrenju ili pristupu primjenjuje se na izmijenjeni ili dopunjeni Protokol.
12
lanak VI
Izmjene ili dopune
Postupci navedeni u lanku 16. Konvencije za izmjene ili dopune lanaka, nekog priloga
i dodatka nekom prilogu Konvencije primijenit e se i na izmjene ili dopune lanaka,
priloga i dodataka prilogu ovog Protokola.
lanak VII
Otkaz
1.
Svaka stranka ugovornica moe otkazati ovaj Protokol u svako doba nakon
proteka pet godina od dana stupanja na snagu Protokola za tu stranku ugovornicu.
2.
Otkaz se obavlja polaganjem isprave o otkazu kod Glavnog tajnika Organizacije.
3.
Otkaz stupa na snagu nakon dvanaest mjeseci ili nakon to protekne neki dulji
rok koji moe biti naznaen u ispravi od dana kada je Glavni tajnik Organizacije primio
ispravu o otkazu.
lanak VIII
Polaganje isprave
1.
Ovaj e Protokol biti pohranjen kod Glavnog tajnika Organizacije (u daljnjem
tekstu depozitar)
2.
Depozitar e:
(a)
(b)
obavijestiti sve drave koje su potpisale ovaj Protokol ili su mu

pristupile:
(i)
o svakom novom potpisu ili polaganju isprave o ratifikaciji,

prihvatu, odobrenju ili pristupu te o datumu polaganja;
(ii)
datumu stupanja na snagu ovog Protokola;
(iii)
o polaganju svake isprave o otkazu ovog Protokola, o datumu

njezina primitka te o datumu stupanja na snagu otkaza;
(iv)
o svakoj odluci koja je donijeta u skladu s lankom II(1) ovoga

Protokola.
dostaviti ovjerene preslike ovog Protokola svim dravama koje su ga

potpisale ili su mu pristupile.
3.
im ovaj Protokol stupi na snagu depozitar mora poslati njegovu ovjerenu kopiju
Tajnitvu Ujedinjenih naroda radi upisa i objavljivanja u skladu s lankom 102. Povelje
Ujedinjenih naroda.
lanak IX
Jezici
Ovaj Protokol je sastavljen u jednom primjerku na engleskom, francuskom, ruskom i
panjolskom jeziku i svaki je tekst jednako vjerodostojan. Slubeni prijevodi na arapski,
njemaki, talijanski i japanski jezik bit e pripremljeni i poloeni zajedno s potpisanim
izvornikom.
13
U POTVRDU TOGA su dolje navedeni, u tu svrhu valjano ovlateni od svojih vlada,

potpisali ovaj Protokol.
SASTAVLJENO U LONDONU, sedamnaestog veljae tisuu devet stotina sedamdeset
osme.
14
PROTOKOL I
(ukljuujui izmjene i dopune)
ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA IZVJETAJE O NEZGODAMA U KOJIMA
SU UKLJUENE TETNE TVARI
(u skladu s lankom 8. Konvencije)
lanak I
Dunost izvjetavanja
(1)
Zapovjednik broda ili druga osoba koja upravlja brodom koji sudjeluje u nezgodi
na koju se odnosi lanak II ovog Protokola mora izvijestiti o pojedinostima takve
nezgode bez odlaganja i u najirem moguem opsegu u skladu s odredbama ovog
Protokola.
(2)
Ako je brod iz toke (1) ovog lanka naputen ili je izvjetaj o takvom brodu
nepotpun ili se ne moe dobiti, vlasnik, brodar, upravitelj ili poslovoa broda ili njihovi
agenti moraju u najirem moguem opsegu preuzeti obveze koje se zahtijevaju od
zapovjednika broda prema odredbama ovog Protokola.
lanak II
Kada se izrauje izvjetaj
(1)
Izvjetaj se mora izraditi kada nezgoda ukljuuje:

(a)
isputanje iznad doputene razine ili vjerojatno isputanje ulja ili tetnih
tekuih tvari iz bilo kojeg razloga ukljuujui one u svrhu ouvanja
sigurnosti broda, ili spaavanja ljudskog ivota na moru; ili
(b)
isputanja ili vjerojatnog isputanja tetnih tvari u pakiranom obliku,

ukljuujui one u kontejnerima, prenosivim tankovima, cestovnim i
eljeznikim vozilima i brodskim teglenicama; ili
(c)
oteenje, kvar ili lom broda duljine 15 metara i dulje koji:
(d)
(2)
(i)
utjeu na sigurnost broda, ukljuujui ali se ne ograniavajui na

sudar, nasukavanje, poar, eksploziju, strukturno oteenje,
naplavljivanje i premjetaj tereta; ili
(ii)
utjeu na sigurnost plovidbe, ukljuujui ali se ne ograniavajui

na kvar ili lom kormilarskog ureaja, u porivnog ureaja, sustava
za proizvodnju elektrine energije i bitna brodska navigacijska
pomagala; ili
isputanje za vrijeme rada broda ulja ili tetnih tekuih tvari

prekomjernih koliina ili trenutanih koliina doputenih prema ovoj
Konvenciji.
U ovom Protokolu:
(a)
Ulje navedeno u podtoki 1(a) ovog lanka znai ulje kako je utvreno u
pravilu 1(1) Priloga I Konvencije.
15
(b)
tetne tekue tvari navedene u podtoki 1(a) ovog lanka znae tetne
tekue tvari kako su tvrene u pravilu 1 (6) Priloga II Konvencije.
(c)
tetne tvari u pakiranom obliku navedene u podtoki 1(b) ovog lanka

znae tvari koje su utvrene kao morski oneiivai u Meunarodnom
pomorskom kodeksu o opasnim robama (IMDG Code)
lanak III
Sadraj izvjetaja
Svaki izvjetaj mora sadravati:
a) identitet ukljuenog broda;
b) vrijeme, vrstu i mjesto nezgode;
c) koliinu i vrstu ukljuenih tetnih tvari;
d) mjere pomoi i spaavanja.
lanak IV
Dopunski izvjetaj
Svaka osoba koja je obvezna prema odredbama ovog Protokola poslati izvjetaj mora,
kada je to mogue:
(a)
dopuniti poetni izvjetaj, prema potrebi, podacima o daljnjem razvoju

dogaaja; i
(b)
udovoljavati to je potpunije mogue zahtjevima pogoenih drava za

dopunskim podacima
lanak V
Postupci izvjetavanja
(1)
Izvjetaji moraju biti poslani najbrim telekomunikacijskim
raspoloivim za najveu moguu prednost do najblie obalne drave.
kanalima
(2)
Da bi se provele odredbe ovog Protokola strane ugovornice ove Konvencije
moraju izdati ili se pobrinuti da budu izdana pravila ili upute o postupcima koje treba
primijeniti kod izvjetavanja o nezgodama u koje su ukljuene tetne tvari, koje e se
temeljiti na smjernicama koje je usvojila Organizacija.*
Odnosi se na Opa naela za sustav izvjeivanja s brodova i zahtjeve za izvjeivanje ukljuujui

Smjernice za izvjeivanje o nezgodama u koje su ukljuene opasni tereti, tetne tvari i/ili morski
oneiivai koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.851(20)
16
PROTOKOL II
ARBITRAA
( u skladu s lankom 10 Konvencije)
lanak I
Osim ako strane ugovornice u sporu ne odlue drukije, arbitrani postupak mora biti u
skladu s pravilima navedenim u ovom Protokolu.
lanak II
(1)
Arbitrani sud osnovat e se na zahtjev jedne od stranaka ugovornica Konvencije

upuen drugoj stranci ugovornici po lanku 10 ove Konvencije. Zahtjev za
arbitrau mora sadravati navod o sluaju zajedno s ispravama koje potvruju taj
navod.
(2)
Stranka ugovornica koja je stavila zahtjev mora obavijestiti Glavnog tajnika

Organizacije o injenici da je zatraila osnivanje suda, o imenima stranaka u
sporu i o lancima Konvencije ili Pravila oko kojih po njenom miljenju postoji
neslaganje oko tumaenja ili primjene. Glavni tajnik mora prenijeti ovu obavijest
svim strankama ugovornicama.
lanak III
Sud e se sastojati od triju lana. Po jednog arbitra imenuje svaka stranka u sporu, a
treeg arbitra, koji e biti predsjednik, odreuju sporazumno dva imenovana arbitra.
lanak IV
(1)
Ako po proteku roka od 60 dana od imenovanja drugog arbitra nije imenovan

predsjednik, Glavni tajnik Organizacije e na zahtjev jedne od strana u daljem
roku od 60 dana pristupiti tom imenovanju, birajui ga iz popisa kvalificiranih
osoba koji je prethodno sastavio Savjet Organizacije.
(2)
Ako u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva, jedna od stranaka nije

imenovala lana suda za iji je izbor odgovorna, druga strana moe o tome
odmah obavijestiti Glavnog tajnika koji e imenovati predsjednika suda u roku
od 60 dana, birajui ga s popisa propisanog u toki (1) ovog lanka.
(3)
Predsjednik suda mora, nakon imenovanja, zahtijevati od stranke koja nije

odredila arbitra da to uini na isti nain i pod istim uvjetima. Ako strana ne obavi
zahtijevano imenovanje predsjednik suda e zahtijevati da Glavni tajnik
Organizacije obavi imenovanje u obliku i pod uvjetima propisanim u prethodnoj
toki.
(4)
Predsjednik suda, ako je imenovan prema odredbama ovog lanka, ne smije biti
niti je smio biti istog dravljanstva kao jedna od zainteresiranih stranaka, osim uz
suglasnost druge strane.
(5)
U sluaju smrti ili ogluhe arbitra za ije je imenovanje odgovorna jedna od

stranaka, ta stranka mora imenovati zamjenika u roku od ezdeset dana od
datuma smrti ili ogluhe. Ako ta stranka ne obavi imenovanje arbitraa se mora
17
provesti s preostalim arbitrima. U sluaju smrti ili ogluhe predsjednika suda,

zamjenu e se imenovati u skladu s odredbama lanka III ili u nedostatku
sporazuma izmeu lanova suda u roku od ezdeset dana od smrti ili ogluhe, u
skladu s odredbama ovog lanka.
lanak V
Sud moe sasluati i utvrditi protuzahtjeve koji izravno potjeu iz predmeta spora.
lanak VI
Svaka stranka je odgovorna za isplatu naknade svom arbitru i za trokove koji su s tim
povezani te za trokove nastale svojom pripremom za sudjelovanje u sporu. Trokove
naknade predsjedniku suda i ope trokove arbitrae snose stranke u jednakim iznosima.
Sud e biljeiti sve svoje trokove i podnijeti konani izvjetaj o njima.
lanak VII
Svaka stranka ugovornica Konvencije koja ima neki pravni interes i koja moe biti
oteena odlukom u tom sluaju moe se, nakon to je u pisanom obliku obavijestila
stranke koje su pokrenule postupak, pridruiti postupku arbitrae uz suglasnost suda.
lanak VIII
Svaki arbitrani sud osnovan po odredbama ovog Protokola donijet e vlastita pravila o
postupku.
lanak IX
(1)
Odluke suda o postupku i mjestu zasjedanja te o svim pitanjima koja su pred

njega iznijeta moraju se donositi veinom glasova njegovih lanova. Izostanak ili
uzdravanje od glasovanja jednog od lanova suda za ije su imenovanje
odgovorne stranke ne e predstavljati prepreku za donoenje odluke. U sluaju
jednakog broja glasova odluujui je glas predsjednika.
(2)
Strane e olakati rad suda i posebno, u skladu s svojim zakonodavstvom,

koristei sva sredstva koja su im na raspolaganju:
(3)
(a)
pruiti sudu sve potrebne isprave i obavijesti;
(b)
omoguiti sudu pristup na svoj teritorij, radi sasluanja svjedoka i

strunjaka i posjeta mjestu dogaaja.
Izostanak ili ogluha od glasovanja jedne stranke ne e predstavljati zapreku za

postupak.
lanak X
(1)
Sud mora donijeti presudu u roku od pet mjeseci od osnivanja suda, osim ako, u
sluaju potrebe, ne odlui produljiti rok za najvie tri mjeseca. Presuda suda
mora imati obrazloenje. Ona mora biti konana i bez mogunosti albe i mora
se priopiti Glavnom tajniku Organizacije. Stranke moraju udovoljiti presudi bez
odlaganja.
18
(2)
Bilo kakav nesporazum izmeu stranaka oko tumaenja ili izvrenja presude
moe jedna ili druga strana podnijeti sudu koji je donio presudu na razmatranje
ili, ako on nije na raspolaganju, drugom sudu osnovanom u tu svrhu na isti nain
na koji je osnovan prvobitni sud.
19
NAPOMENE PREVODITELJA:
Konvencija o spreavanju oneienja mora s brodova usvojena je 2. studenog 1973.
Konvencija je izmijenjena Protokolom usvojenim 17. veljae 1978. Konvencija s
Protokolom iz 1978. je stupila na snagu 2. listopada 1983.
Drave koje su prihvatile Konvenciju vezane su Prilozima I i II. Prilozima III - VI
drave su vezane samo ako su ih posebno prihvatile.
Konvencija obvezuje 138 drava s 97,71% svjetske trgovake flote (stanje na dan 30.
rujna 2006). To su:
Alir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Australija, Austrija, Azerbejdan,
Bahami, Banglade, Barbados, Belgija, Belize, Benin, Bjelorusija, Bolivija,
Brazil, Brunej, Bugarska, Cipar, eka, ile, Danska, Dominika, Dominikanska
republika, Dibuti, Egipat, Ekvador, Ekvatorijalna Gvineja, Estonija, Filipini,
Finska, Francuska, Gana, Gabon, Gambija, Grka, Gruzija, Gvajana, Gvatemala,
Gvineja, Honduras, Hrvatska, Indija, Indonezija, Iran, Irska, Island, Italija, Izrael,
Jamaika, Japan, Jordan, Juna Afrika, Kamboda, Kanada, Katar, Kazahstan,
Kenija, Kina, Kolumbija, Komori, Kongo, Kongo DR, Koreja, Koreja NDR,
Kuba, Latvija, Letonija, Libanon, Liberija, Libija, Luksemburg, Madagaskar,
Maarska, Malavi, Maldivi, Malezija, Malta, Maroko, Maralski Otoci,
Mauricijus, Mauritanija, Meksiko, Mianmar, Moldavija, Monako, Mongolija,
Mozambik, Namibija, Nigerija, Nikaragva, Nizozemska, Norvekla, Novi
Zeland, Njemaka, Obala Bjelokosti, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova
Gvineja, Peru, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Samoa, Saudijska Arabija,
Sejeli, Senegal, Sijera Leone, Singapur, Sirija, Sjedinjena Amerike Drave,
Slovaka, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Sri Lanka, Surinam,, Sveta Lucija, Sveti
Kristofer i Nevis, Sveti Toma i Princip, Sveti Vincent i Grenadini, panjolska,
vedska, vicarska, Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Tuvalu,
Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Urugvaj,
Vanuatu, Venezuela, Vijetnam, Zelenortski Otoci.
Pridruene lanice: Hong-Kong (Kina), Makao (Kina) i Farski Otoci (Danska)
Tekst Konvencije (bez Protokola I i II i Priloga) i Protokol iz 1978. objavljeni su u
"Slubenom listu SFRJ - Meunarodni ugovori" br.1/85.
Konvencija obvezuje Republiku Hrvatsku na temelju notifikacije o sukcesiji Narodne
novine Meunarodni ugovori br.1/92.
20
PROTOKOL IZ 1997. GODINE

KOJIM SE MIJENJA I DOPUNJUJE MEUNARODNA KONVENCIJA O
SPREAVANJU ONEIENJA S BRODOVA IZ 1973. KAKO JE
PREINAENA PROTOKOLOM IZ 1978.
STRANKE OVOG PROTOKOLA,
Kao Stranke Protokola iz 1978. koji se odnosi na Meunarodnu konvenciju o
spreavanju oneienja s brodova, 1973,
PRIHVAAJUI potrebu spreavanja i nadzora oneienja zraka s brodova,
POZIVAJUI se na 15. naelo Deklaracije o okoliu i razvoju iz Ria, kojim se zahtijeva
primjena opreznog pristupa,
UZIMAJUI u obzir da se ovaj cilj moe najbolje postii zakljuivanjem Protokola iz
1997. godine kojim se mijenja i dopunjuje Meunarodna konvencija o spreavanju
oneienja s brodova iz 1973., kako je preinaena Protokolom iz 1978., koji se na nju
odnosi
SPORAZUMJELE su se kako slijedi:
lanak 1
Tekst koji se mijenja i dopunjuje
Tekst koji se ovim Protokolom mijenja i dopunjuje je Meunarodna konvencija o
spreavanju oneienja s brodova, 1973., preinaena Protokolom iz 1978. koji se na nju
odnosi (u daljnjem tekstu:Konvencija)
lanak 2
Dodavanje Priloga VI Konvenciji
Dodaje se Prilog VI, pod naslovom Pravila za spreavanje oneienja zraka s
brodova", iji je tekst naveden u dodatku ovog Protokola.
lanak 3
Ope obveze
1.
Konvencija i ovaj Protokol se meu strankama ugovornicama ovog Protokola
shvaa i tumai zajedno kao jedinstveni instrument.
2.
Svako pozivanje na ovaj Protokol predstavlja ujedno i pozivanje na odnosni
prilog.
lanak 4
Postupak izmjene i dopune
Pri primjeni lanka 16 Konvencije na izmjene i dopune Priloga VI i njegovih dodataka,
pozivanje na stranku Konvencije smatrat e se pozivanjem na stranku koja se obvezuje
tim Prilogom.
21
lanak 5
Potpisivanje, ratifikacija, prihvat, odobrenje i pristup
1.
Ovaj Protokol je otvoren za potpisivanje u sjeditu Meunarodne pomorske
organizacije (u daljnjem tekstu: Organizacija), od 1. sijenja 1998. do 31. prosinca
1998., a nakon koga ostaje otvoren za pristupanje. Samo drave ugovornice Protokola iz
1978. koji se odnosi na Meunarodnu konvenciju o spreavanju oneienja s brodova iz
1973, (u daljnjem tekstu: Protokol iz 1978. ) mogu postati stranke ovog Protokola:
(a)
potpisivanjem, bez pridraja ratifikacije, prihvata ili odobrenja; ili
(b)
potpisivanjem, uz pridraj ratifikacije, prihvata ili odobrenja; ili
(c)
pristupom.
2.
Ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup vri se polaganjem u tu svrhu
odgovarajue isprave kod Glavnog tajnika Organizacije (u daljnjem tekstu: Glavni
tajnik)
lanak 6
Stupanje na snagu
1.
Ovaj Protokol stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma kad je najmanje
petnaest drava, kojih ukupna trgovaka flota ini najmanje 50 posto bruto tonae
svjetske trgovake flote, postalo strankama Protokola u skladu s lankom 5. ovog
Protokola.
2.
Svaka isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu poloena nakon
datuma stupanja na snagu ovog Protokola, stupa na snagu tri mjeseca nakon datuma
polaganja.
3.
Nakon datuma kada se smatra da su izmjene i dopune ovog Protokola prihvaene
u skladu s lankom 16. Konvencije, svaka isprava o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili
pristupu, koja je poloena odnosit e se na ovaj Protokol kako je izmijenjen i dopunjen.
lanak 7
Otkaz
1.
Ovaj Protokol moe otkazati svaka stranka ovog Protokola u bilo koje vrijeme
nakon isteka pet godina od datuma kad je Protokol stupio na snagu za tu stranku.
2.
Otkaz e proizvoditi uinak polaganjem isprave o otkazu kod Glavnog tajnika.
3.
Otkaz stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon primitka pisane obavijesti od
Glavnog tajnika ili nakon isteka bilo kojeg duljeg perioda koji moe biti naveden u
obavijesti.
4.
Otkaz Protokola iz 1978. u skladu s lankom VII., koji se na njega odnosi,
ukljuuje otkaz ovog Protokola u skladu s ovim lankom. Takav otkaz stupa na snagu
danom stupanja na snagu otkaza Protokola iz 1978, u skladu s lankom VII. tog
Protokola.
lanak 8
Mjesto pohrane
1.
Ovaj Protokol je poloen kod Glavnog tajnika (u daljnjem tekstu: depozitar).
22
2.
Depozitar mora:
(a)
(b)
obavijestiti sve drave koje su potpisale ovaj Protokol ili mu pristupile o:

(i)
svakom novom potpisu ili polaganju isprave o ratifikaciji,

prihvatu, odobrenju ili pristupu, zajedno s pripadajuim
datumima:
(ii)
datumu stupanja na snagu ovog Protokola; i
(iii)
polaganju bilo koje isprave o otkazu ovog Protokola zajedno s

datumom kad je otkaz stupio na snagu; i
proslijediti ovjerene preslike ovog Protokola svim dravama koje su

potpisale ovaj Protokol ili mu pristupile.
3.
Odmah nakon stupanja na snagu ovog Protokola, depozitar e proslijediti
njegovu ovjerenu kopiju Tajnitvu Ujedinjenih naroda radi registracije i objave u skladu
s lankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.
lanak 9
Jezici
Ovaj Protokol je sastavljen u jednom primjerku na arapskom, kineskom, engleskom,
francuskom, ruskom i panjolskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan.
KAO POTVRDU OVOGA potpisani, propisno ovlateni od svojih vlada, potpisali su
ovaj Protokol.
SASTAVLJENO U LONDONU dvadeset i estog rujna tisuu devetsto devedeset i
sedme godine.
23
NAPOMENE PREVODITELJA
Protokol je usvojen 26. rujna 1997, a stupio je na snagu 19. svibnja 2005.
Protokolu je priloen Prilog VI Pravila o spreavanju oneienja zraka s brodova.
Protokol s Prilogom VI objavljen je u "Narodnim novinama - Meunarodni ugovori"
br.4/05. Drave vezane ovim Protokolom i Prilogom VI navedene su na kraju teksta
Priloga VI.
24
PRILOG I
PRAVILA O SPREAVANJU ONEIENJA ULJEM
POGLAVLJE 1 OPENITO
Pravilo 1
Tumaenje pojmova
U ovom Prilogu:
1.
Ulje je nafta u bilo kojem obliku ukljuujui sirovu naftu, tekue gorivo, talog,
otpatke ulja i rafinirane proizvode (osim onih petrokemijskih na koje se odnose odredbe
Priloga II ove Konvencije) i ne ograniavajui spomenutu openitost, ukljuuje tvari
nabrojene u Dodatku I ovog Priloga.
2.
Sirova nafta je bilo koja tekua mjeavina ugljikovodika nastala prirodno u
zemlji bez obzira je li obraena ili ne, da bi se uinila prikladnom za prijevoz i ukljuuje:
3.
.1
sirovu naftu iz koje su izdvojene odreene frakcije destilacije; i
.2
sirovu naftu kojoj su dodane odreene frakcije destilacije.
Mjeavina ulja je mjeavina s bilo kojim sadrajem ulja.
4.
Tekue gorivo je bilo koje ulje koje se koristi kao gorivo za porivne i pomone
strojeva broda na kojem se takvo ulje prevozi.
5.
Tanker za ulje je brod izgraen ili prilagoen prvenstveno za prijevoz ulja u
trupu i njegovim prostorima za teret, ukljuujui vienamjenske brodove, tankere za
prijevoz tetnih tekuih tvari kako je utvren u Prilogu II ove Konvencije i svaki brod za
prijevoz plina kako je utvren u pravilu 3.20 poglavlja II-1 SOLAS Konvencije, 1974,
(kako je izmijenjena i dopunjena) kada prevozi teret ili dio tereta ulja u trupu.
6.
Tanker za sirovu naftu je tanker za ulje koji obavlja prijevoz sirove nafte.
7.
Brod za prijevoz derivata nafte je tanker za ulje koji obavlja prijevoz ulja koje
nije sirova nafta.
8.
Vienamjenski brod je brod namijenjen za prijevoz bilo ulja bilo krutih rasutih
tereta.
9
Vea preinaka
.1
.2
znai preinaku broda:

.1.1
kojom se bitno mijenjaju dimenzije ili prijevozna sposobnost

broda; ili
.1.2
kojom se mijenja tip broda; ili
.1.3
kojoj je namjera, po miljenju Uprave, bitno produljenje njegova

trajanja; ili
.1.4
koja na drugi nain tako mijenja brod tako da kada bi on bio novi
brod bio bi podloan odgovarajuim odredbama ove Konvencije,
koje nisu primjenjive na njega kao postojei brod.
Bez obzira na ove odredbe:
25
.2.1
preinaka tankera za ulje od 20.000 tona nosivosti i veeg

isporuenog 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je odreen u
pravilu 1.28.3, koji udovoljava zahtjevima pravila 18. ovog
Priloga, nee se smatrati veom preinakom prema ovom Prilogu;
i
.2.2
preinaka tankera za ulje isporuenog prije 6. srpnja 1996, kako je

odreen u pravilu 1.28.5, koji udovoljava zahtjevima pravila 19.
ili 20. ovog Priloga nee se smatrati veom preinakom prema
ovom Prilogu.
10.
Najblie kopno. Izraz od najblieg kopna znai od osnovne crte od koje se
utvruje teritorijalno more nekog teritorija u skladu s meunarodnim pravom, osim to u
ovoj Konvenciji izraz od najblieg kopna od sjeveroistone obale Australije znai od
crte povuene od toke na obali Australije 11 S, 142 08E
do toke 10 35S 141 55E
odatle do toke 10 00 S, 142 00E,
odatle do toke 09 10S, 143 52E
odatle do toke 09 00S, 144 30E,
odatle do toke 17 30S 147 00E
odatle do toke na obali Australije 24 42S, 153 15 E
11
Posebno podruje je morsko podruje gdje je zbog priznatih tehnikih razloga s
obzirom na njegovo oceanografsko i ekoloko stanje i posebna obiljeja njegovog
prometa, potrebno usvajanje posebnih obveznih naina spreavanja oneienja mora
uljem.
U svrhu ovog Priloga posebna podruja su:
.1
Podruje Sredozemnog mora je Sredozemno more s njegovim zaljevima

i morima s granicom izmeu njega i Crnog mora koju ini paralela 41 N
te omeeno na zapadu Gibraltarskim tjesnacem meridijanom 005 36W;
.2
Podruje Baltikog mora je Baltiko more s Botnijskim zaljevom,

Finskim zaljevom i ulazom u Baltiko more ogranieno paralelom Skaw
u Skagerraku 57 44,8N;
.3
Podruje Crnog mora je Crno more, s granicom prema Sredozemnom

moru koju ini paralela 41 N;
.4
Podruje Crvenog mora je Crveno more, Sueski zaljev i zaljev Aqaba

omeeno na jugu loksodromom izmeu Ras si Ane (12 28,5N, 043
19,6E) i Husn Murad (12 40,4N, 043 30,2 E);
26
.5
Podruje Zaljeva je morsko podruje smjeteno sjeverozapadno od

loksodrome izmeu Ras al Hadd (22 30N, 059 48E) i Ras al Fasteh
(25 04N, 061 25E)
.6
Podruje Adenskog zaljeva je dio Adenskog zaljeva izmeu Crvenog i

Arapskog mora omeeno na zapadu loksodromom izmeu Ras si Ane
(12 28,5N, 043 19,6E ) i Husn Murad (12 40,4N, 043 30,2E) i na
istoku loksodromom izmeu Ras Asir (11 50N, 051 16,9E ) i Ras
Fartak (15 35N, 052 13,8E);
.7
Podruje Antarktika je morsko podruje juno od 60 S; i
.8
Sjeverozapadne europske vode ukljuuju Sjeverno more i njegove

prilaze, Irsko more i njegove prilaze, Keltsko more, Engleski kanal i
njegove prilaze i dio sjeveroistonog Atlantika neposredno uz zapadnu
Irsku. Podruje je omeeno linijama koje spajaju slijedee toke:
48 27N na francuskoj obali
48 27N; 006 25 W
49 52N, 007 44W
50 30N, 012 W
56 30N, 012 W
62 N 003 W
62 N na norvekoj obali
57 44,8N na danskoj i vedskoj obali
.9
Podruje Omana u Arapskom moru je podruje mora zatvoreno

slijedeim koordinatama:
22 30,00N, 059 48,00E
23 47,27N, 060 35,73E
22 40,62N, 062 25,29E
21 47,40N, 063 22,22E
20 30,37N, 062 52,41E
19 45,90N, 062 25,97E
18 49,92N, 062 02,94E
17 44,36N, 061 05,53E
16 43,71N, 060 25,62E
16 03,90N, 059 32,24E
15 15,20N, 058 58,52E
14 36,93N, 058 10,23E
14 18,93N, 057 27,03E
14 11,53N, 056 53,75 E
13 53,80N, 056 19,24E
27
13 45,86N, 055 54,53E

14 27,38N, 054 51,42E
14 40,10N, 054 27,35E
14 46,21N, 054 08,56E
15 20,74N, 053 38,33E
15 48,69N, 053 32,07E
16 23,02N, 053 14,82E
16 39,06N, 053 06,52E
12
Trenutana koliina isputanja sadraja ulja znai koliinu isputanja ulja u
litrama na sat u bilo kojem trenutku podijeljena s brzinom broda u vorovima u istom
trenutku.
13.
Tank je zatvoreni prostor koji tvori stalna konstrukcija broda, a koji je
namijenjen za prijevoz tekuina u trupu.
14.
Boni tank je svaki tank koji se nalazi uz oplatu boka.
15.
Sredinji tank je svaki tank unutar uzdune pregrade.
16.
Taloni tank je tank koji je posebno namijenjen za prikupljanje izljeva iz
tankova, ostataka pranja tankova i drugih mjeavina ulja.
17.
isti balast je balast u tanku koji je, nakon to se u njemu prevozilo ulje, tako
oien da, tekuina isputena iz njega s nepokretnog broda u isto mirno more po
vedrom danu, nee ostaviti vidljive tragove ulja na morskoj povrini ili na oblinjoj obali
ili prouzroiti talog ili emulzije koje bi se taloile ispod povrine mora ili na oblinjoj
obali. Ako se balast isputa kroz sustav za praenje i nadzor isputanja ulja kojeg je
odobrila Uprava, dokazi zasnovani na tom sustavu koji pokazuju da sadraj ulja u
tekuini ne prelazi 15 dijelova ulja na milijun dijelova tekuine bit e odluni za
zakljuak da je balast ist, bez obzira na prisutnost vidljivih tragova.
18.
Odijeljeni balast je balastna voda unijeta u tank koji je potpuno odvojen od tereta
ulja i sustava tekueg goriva, stalno predvien za prijevoz balasta ili balasta i drugih
tereta, osim ulja ili tetnih tekuih tvari kako je to iscrpno utvreno u Prilozima ove
Konvencije.
19.
Duljina (L) je 96% ukupne duljine na vodnoj liniji na 85% najmanje proraunske
visine mjerene od vrha kobilice ili duljina od prednje strane pramane statve do osi
osovine kormila na toj vodnoj liniji, ako je ona vea. Na brodovima koji su projektirani s
kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ova duljina mora biti usporedna s
projektiranom vodnom linijom. Duljina (L) se mjeri u metrima.
20.
Pramana i krmena okomica uzima se na pramanom i krmenom kraju duljine
(L). Pramana okomica se mora podudarati s prednjom stranom pramane statve na
vodnoj liniji na kojoj je izmjerena duljina.
21.
Sredina broda je na polovini duljine (L).
22.
irina (B) je najvea irina broda mjerena u sredini broda do vanjskih rubova
rebara na brodu s metalnom oplatom odnosno do vanjske povrine trupa na brodu s
oplatom od bilo kojeg drugog materijala. irina (B) se mjeri u metrima.
28
23.
Nosivost broda (DW) je razlika u metrikim tonama izmeu istisnine broda u
vodi relativne gustoe 1,025 na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom
ljetnom nadvou i teine praznog broda.
24.
Teina praznog broda je istisnina broda u metrikim tonama bez tereta, tekueg
goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, pitke vode i vode za napajanje u tankovima,
potronih zaliha, putnika i posade i njihovih stvari.
25.
Naplavljivost prostora je omjer zapremine unutar tog prostora za koji se
pretpostavlja da e biti naplavljen vodom i ukupne zapremine tog prostora.
26.
Zapremine i povrine na brodu se uvijek raunaju do konstrukcijskih linija.
27.
Datum godinjice znai dan i mjesec svake godine koji odgovara datumu isteka
Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja uljem.
28.1
28.2
28.3
Brod isporuen 31. prosinca 1979. ili prije toga je brod:

.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen 31. prosinca 1975. ili prije toga; ili
.2
ako takvog ugovora nema, ija je kobilica poloena ili je bio na slinom
stupnju gradnje 30. lipnja 1976. ili prije toga; ili
.3
koji je isporuen 31. prosinca 1979. ili prije toga; ili
.4
koji je podvrgnut veoj preinaci:

.4.1
za koju je ugovor zakljuen 31. prosinca 1975. ili prije toga; ili
.4.2
ako takvog ugovora nema na kojoj je rad zapoeo 30. lipnja 1976.
ili prije toga; ili
.4.3
koja je dovrena 31. prosinca 1979. ili prije toga.
Brod isporuen nakon 31. prosinca 1979. je brod:

.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen nakon 31. prosinca 1975. ili
.2
ako takvog ugovora nema, za koji je kobilica poloena ili je bio na

slinom stupnju gradnje nakon 30. lipnja 1976. ili
.3
koji je isporuen nakon 31. prosinca 1979. ili
.4
koji je bio podvrgnut veoj preinaci:

.4.1
za koju je ugovor zakljuen nakon 31. prosinca 1975. ili
.4.2
ako takvog ugovora nema, na kojoj je rad zapoeo nakon 30.

lipnja 1976. ili
.4.3
koja je dovrena nakon 31. prosinca 1979.
Tanker za ulje koji je isporuen 1. lipnja 1982. ili prije toga je tanker:
.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen 1. lipnja 1979. ili prije toga: ili
.2

slinom stupnju gradnje 1. sijenja 1980. ili prije toga; ili
.3
koji je isporuen 1. lipnja 1982. ili prije togaili
.4

4.1
za koju je ugovor zakljuen 1. lipnja 1979. ili prije toga; ili
29
28.4
28.5
4.2
ako takvog ugovora nema, na kojoj je rad zapoeo 1. sijenja

1980. ili prije toga; ili
4.3
koja je dovrena 1. lipnja 1982. ili prije toga.
Tanker za ulje isporuen nakon 1. lipnja 1982. je tanker:

.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen nakon 1. lipnja 1979. ili
.2

slinom stupnju gradnje nakon 1. sijenja 1980. ili
.3
koji je isporuen nakon 1. lipnja 1982. ili
.4

.4.1
za koju je ugovor zakljuen nakon 1. lipnja 1979. ili
.4.2

sijenja 1980. ili
.4.3
koja je dovrena nakon 1. lipnja 1982.
Tanker za ulje isporuen prije 6 srpnja 1996. je tanker:

.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen prije 6. srpnja 1993. ili
.2
stupnju gradnje prije 6. sijenja 1994. ili
.3
koji je isporuen prije 6. srpnja 1996. ili
.4

.4.1
za koju je ugovor zakljuen prije 6. srpnja 1993. ili
.4.2
ako takvog ugovora nema, na kojoj je rad zapoeo prije 6.

sijenja 1994. ili
.4.3
koja je dovrena prije 6. srpnja 1996.
28.6 Tanker za ulje isporuen 6. srpnja 1996. ili nakon toga je tanker za ulje:
.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen 6. srpnja 1993. ili nakon toga; ili
.2
stupnju gradnje 6. sijenja 1994. ili nakon toga; ili
.3
koji je isporuen 6. srpnja 1996. ili nakon toga; ili
.4

.4.1
za koju je ugovor zakljuen 6. srpnja 1993. ili nakon toga; ili
.4.2
ako takvog ugovora nema, na kojoj je rad zapoeo 6. sijenja

1994. ili nakon toga; ili
.4.3
koja je dovrena 6. srpnja 1996. ili nakon toga.
28.7 Tanker za ulje isporuen 1. veljae 2002. ili nakon toga je tanker za ulje:
.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen 1. veljae 1999. ili nakon toga; ili
.2

slinom stupnju gradnje 1. kolovoza 1999. ili nakon toga; ili
30
28.8
.3
koji je isporuen 1. veljae 2002. ili nakon toga; ili
.4

.4.1
za koju je ugovor zakljuen 1. veljae 1999. ili nakon toga; ili
.4.2
ako takvog ugovora nema, na kojoj je rad zapoeo 1 kolovoza

1999. ili nakon toga; ili
.4.3
koja je dovrena 1. veljae 2002. ili nakon toga.
Tanker za ulje koji je isporuen 1. sijenja 2010. ili nakon toga je tanker za ulje:
.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen 1. sijenja 2007. ili nakon toga; ili
.2
ako takvog ugovora nema za koji je kobilica poloena ili je bio na

slinom stupnju gradnje 1. srpnja 2007. ili nakon toga; ili
.3
koji je isporuen 1. sijenja 2010. ili nakon toga; ili
.4

.4.1
za koju je ugovor zakljuen 1. sijenja 2007. ili nakon toga: ili
.4.2
ako takvog ugovora nema na kojoj je rad zapoeo 1. srpnja 2007.

ili nakon toga; ili
.4.3
koja je dovrena 1. sijenja 2010. ili nakon toga.
29.
Dijelovi na milijun (ppm) su zapreminski dijelovi ulja na milijun dijelova vode.
30.
Izgraen znai brod ija je kobilica poloena ili je na slinom stupnju gradnje.
Pravilo 2
Primjena
1.
Ako nije izriito drukije odreeno, odredbe ovog Priloga primijenit e se na sve
brodove.
2.
Na brodove, osim na tankere za ulje s prostorima za teret koji su izgraeni i koji
se koriste za prijevoz ulja u trupu ukupne zapremine od 200 kubinih metara ili vie,
zahtjevi pravila 16, 26.4, 29, 30, 31, 32, 34 i 36 ovog Priloga koji se odnose na tankere
za ulje primijenit e se takoer na gradnju i rad ovih prostora, osim na one s ukupnom
zapreminom manjom od 1.000 kubinih metara kada se umjesto pravila 29, 31. i 32.
mogu primijeniti zahtjevi pravila 34.6 ovog Priloga.
3.
Ako se teret na koji se primjenjuju odredbe Priloga II ove Konvencije prevozi u
prostorima za teret tankera za ulje primijenit e se takoer odgovarajui zahtjevi Priloga
II ove Konvencije.
4.
Zahtjevi pravila 29, 31. i 32. ovog Priloga nee se primijeniti na tankere za ulje
koji prevoze asfalt ili druge proizvode na koje se odnose odredbe ovog Priloga koji zbog
njihovih fizikih svojstava onemoguuju uspjeno odvajanje tereta i vode i praenje, za
koje e nadzor isputanja prema pravilu 34. ovog Priloga biti obavljen zadravanjem
ostataka na brodu i isputanjem sve oneiene vode od pranja u ureaje za prihvat.
5.
Pridravajui se odredaba toke 6. ovog pravila, pravila 18.6 do 18.8 ovog
Priloga nee se primijeniti na tanker za ulje isporuen 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako
je utvren u pravilu 1.28.3, koji plovi iskljuivo izmeu:
.1
luka ili terminala unutar drave stranke ugovornice ove Konvencije; ili
31
.2
luka ili terminala drava stranaka ugovornica ove Konvencije, ako je:
.2.1
putovanje u cjelini unutar posebnog podruja; ili
.2.2
putovanje u cjelini unutar drugih granica koje je odredila

Organizacija.
6.
Odredbe toke 5. ovog pravila primijenit e se samo ako luke ili terminali u
kojima se krca teret na takvim putovanjima imaju odgovarajue ureaje za prihvat i
obradu svog balasta i voda od pranja tankova tankera za ulje koji se njima koriste i ako je
udovoljeno svim sljedeim uvjetima:
.1
ako je, ovisno o izuzecima predvienih pravilom 4. ovog Priloga, sva

balastna voda, ukljuujui isti balast i ostatke od pranja tanka zadrana
na brodu i prenijeta do ureaja za prihvat, a odgovarajui upis u Knjigu
ulja Dio II, spomenutu u pravilu 36. ovog Priloga, potvrdila nadlena
vlast drave luke.
.2
ako je postignut sporazum izmeu Uprave i vlada drava luka

spomenutih u tokama 5.1 ili 5.2 ovog pravila o upotrebi tankera za ulje
isporuenog 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je odreen u pravilu
1.28.3, za posebnu plovidbu;
.3
ako su prikladnost ureaja za prihvat u skladu s odgovarajuim

odredbama ovog Priloga, u spomenutim lukama ili terminalima, u svrhu
ovog pravila, potvrdile vlade drava stranaka ugovornica ove Konvencije
unutar kojih su takve luke ili terminali smjeteni; i
.4
ako je u Meunarodnoj svjedodbi o spreavanju oneienja uljem

potvreno da tanker za ulje obavlja iskljuivo takvu posebnu plovidbu.
Pravilo 3.
Osloboenja i odricanja
1.
Svaki brod, kao to je hidrokrilni brod, brod na zranom jastuku, povrinsko
plovilo, podmornica itd. ija su konstrukcijska obiljeja takva da bi primjena bilo kojih
odredaba poglavlja 3. i 4. ovog Priloga koje se odnose na konstrukciju i opremu bila
neopravdana ili neprovediva, Uprava moe osloboditi tih odredaba, pod uvjetom da
konstrukcija i oprema tog broda prua jednakovrijednu zatitu od oneienja uljem,
uzimajui u obzir slubu kojoj je brod namijenjen.
2.
Podaci o svakom takvom osloboenju koje je odobrila Uprava moraju se navesti
u Svjedodbi navedenoj pravilu 7. ovog Priloga.
3.
Uprava koja je odobrila takvo osloboenje mora, to je prije mogue, ali
najkasnije u roku od 90 dana od tog odobrenja, priopiti Organizaciji podatke o tome i
razloge za to, koje e Organizacija dostaviti strankama ugovornicama ove Konvencije
radi njihovog upoznavanja i odgovarajuih mjera, ako je potrebna.
4.
Uprava se moe odrei zahtjeva pravila 29, 31. i 32. ovog Priloga, u odnosu na
svaki tanker za ulje koji iskljuivo plovi na putovanjima od 72 sata ili manje i unutar 50
nautikih milja od najblieg kopna, pod uvjetom da tanker za ulje obavlja iskljuivo
putovanja izmeu luka ili terminala unutar drave stranke ugovornice ove Konvencije.
Svako takvo odricanje mora biti uvjetovano time da e tanker za ulje zadrati na brodu
sve mjeavine ulja radi naknadnog isputanja u ureaje za prihvat i utvrivanjem Uprave
da su ti ureaji raspoloivi za prihvat takvih mjeavina ulja odgovarajui.
32
5.
Uprava se moe odrei zahtjeva pravila 31. i 32. ovog Priloga glede tankera za
ulje osim onih navedenih u toki 4. ovog pravila u sluajevima kada:
.1
tanker za ulje isporuen 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je odreen u
pravilu 1.28.3, od 40.000 tona nosivosti ili vee, kako je navedeno
pravilu 5.2 ovog Priloga, obavlja jedino posebnu plovidbu, a udovoljava
uvjetima navedenim u pravilu 2.6 ovog Priloga; ili
.2
tanker obavlja iskljuivo jednu ili vie slijedeih vrsta putovanja:

.2.1
putovanja unutar posebnih podruja; ili
.2.2
putovanja unutar 50 nautikih milja od najblieg kopna izvan

posebnih podruja gdje tanker obavlja:
.2.2.1 plovidbu izmeu luka ili terminala drave stranke ugovornice ove
Konvencije; ili
2.2.2
ograniena putovanja kako ih je utvrdila Uprava u trajanju od 72

sata ili kraa.
ako je udovoljeno svim ovim uvjetima:

.2.3
da su sve mjeavine ulja zadrane na brodu radi naknadnog

isputanja u ureaje za prihvat;
.2.4
da je za putovanja navedena u toki 5.2.2 ovog pravila, Uprava

utvrdila postojanje raspoloivosti odgovarajuih ureaja za
prihvat takvih mjeavina ulja u onim ukrcajnim lukama ili
terminalima u koje tanker pristaje;
.2.5
da je Meunarodnom svjedodbom o spreavanju oneienja

uljem, kada se ona zahtijeva, potvreno da brod obavlja
iskljuivo jednu ili vie vrsta putovanja navedenih u tokama
5.2.1 i 5.2.2..2 ovog pravila; i
.2.6
da su koliine, vrijeme i luka isputanja zabiljeeni u Knjizi ulja.
Pravilo 4.
Osloboenja
Pravila 15. i 34. Priloga nee se primijeniti na:
.1
isputanje u more ulja ili mjeavine ulja potrebno radi zatite sigurnosti
broda ili spaavanja ljudskog ivota na moru; ili
.2
isputanje u more ulja ili mjeavine ulja prouzroeno oteenjem broda

ili njegove opreme;
.3
.2.1
ako su bile poduzete sve razumne mjere nakon oteenja ili

otkrivanja isputanja radi spreavanja ili smanjenja isputanja; i
.2.2
osim ako su vlasnik ili zapovjednik djelovali u namjeri da

prouzroe tetu ili nepanjom i s znanjem da bi se teta mogla
vjerojatno dogoditi; ili
isputanje u more tvari koje sadre ulje, koje je odobrila Uprava, kada se
koristi u svrhu suzbijanja pojedinih nezgoda s oneienjem, a da bi se
33
smanjila teta od oneienja. Svako takvo isputanje mora odobriti vlada

pod ijom vlau se oekuje da e se isputanje dogoditi.
Pravilo 5
Jednakovrijednost
1.
Uprava moe dopustiti da se na brod postavi bilo koji ureaj, materijal, naprava
ili aparat umjesto onih koje zahtijeva ovaj Prilog, ako su takav ureaj, materijal, naprava
ili aparat barem najmanje jednako uinkoviti kao oni koje zahtijeva ovaj Prilog. To
ovlatenje Uprave ne smije se proiriti na zamjenu radnih postupaka koji se odnose na
nadzor isputanja ulja kao jednakovrijednih onim projektiranim i izvedenim obiljejima
koje su propisane pravilima ovog Priloga.
2.
Uprava koja doputa postavljanje na brod ureaja, materijala, naprava ili aparata
umjesto onih koje zahtijeva ovaj Prilog, mora podatke o tome priopiti Organizaciji koja
e ih uputiti strankama ugovornicama Konvencije radi njihovog upoznavanja i
odgovarajueg postupka, ako je potreban.
34
POGLAVLJE 2 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE

SVJEDODBE
Pravilo 6
Pregledi
1.
Svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei i svaki drugi brod od 400 bruto
tonae i vei mora se podvri sljedeim pregledima:
.1
osnovnom pregledu prije stavljanja broda u slubu ili prije nego li mu je

prvi put izdana svjedodba prema pravilu 7. ovog Priloga, koji e
obuhvaati potpuni pregled njegove strukture, opreme, sustava, pribora,
ureaja i materijala u mjeri u kojoj se na brod primjenjuje ovaj Prilog.
Pregled mora biti takav da s sigurnou utvrdi da struktura, oprema,
sustavi, pribor, ureaji i materijal udovoljavaju primjenjivim zahtjevima
ovog Priloga;
.2
redovnom pregledu u rokovima koje odreuje Uprava, ali koji ne smiju

biti dulji od pet godina, osim ako je primjenjivo pravilo 10.2.2, 10.5, 10.6
ili 10.7 ovog Priloga. Redovni pregled mora biti takav da Pregled mora
biti takav da s sigurnou utvrdi da struktura, oprema, sustavi, pribor,
ureaji i materijal u potpunosti udovoljavaju primjenjivim zahtjevima
ovog Priloga.
.3
meupregledu unutar tri mjeseca prije ili poslije datuma druge godinjice
ili unutar tri mjeseca prije ili poslije datuma tree godinjice svjedodbe
koji se mora obaviti pri jednom od godinjih pregleda navedenih u toki
1.4 ovog pravila. Meupregled mora biti takav da s sigurnou utvrdi da
oprema, sustavi pripadajue pumpe i cjevovodi, ukljuujui sustave
praenja i nadzora isputanja ulja, sustavi pranja sirovom naftom, oprema
za odvajanje ulja od vode i sustav filtriranja ulja u potpunosti
udovoljavaju primjenjivim zahtjevima ovog Priloga i da su u dobrom
radnom stanju. Takvi meupregledi moraju se potvrditi na Svjedodbi
koja je izdana po pravilu 7. ili 8. ovog Priloga.
.4
godinjem pregledu unutar tri mjeseca prije ili poslije svakog datuma
godinjice Svjedodbe, koji ukljuuje opu inspekciju strukture, opreme,
sustava, pribora, ureaja i materijala navedenih u toki 1.1 ovog pravila
da s sigurnou utvrdi da su oni odravani u skladu s tokama 4.1 i 4.2
ovog pravila i da su u zadovoljavajuem stanju za slubu za koju je brod
namijenjen. Takvi godinji pregledi moraju se potvrditi na Svjedodbi
izdanoj po pravilu 7. ili 8. ovog Priloga; i
.5
dodatnom pregledu, potpunom ili djelominom, ve prema prilikama,

koji se mora obaviti nakon popravka koji je posljedica ispitivanja
propisanih u toki 4.3 ovog pravila ili kadgod su obavljeni znaajniji
popravci ili obnove. Pregled mora biti takav da s sigurnou utvrdi da su
potrebni popravci ili obnove bili uspjeno obavljeni, da su materijal i rad
takvih popravaka ili obnova u svakom pogledu zadovoljavajui i da brod
udovoljava u svakom pogledu zahtjevima ovog Priloga.
35
2.
Uprava mora utvrditi odgovarajue mjere za brodove na koje se ne odnose
odredbe toke 1. ovog pravila da bi se utvrdilo je li udovoljeno primjenjivim odredbama
ovog Priloga.
3.1
Pregledi brodova glede provoenja odredaba ovog Priloga moraju obaviti
slubenici Uprave. Uprava moe, meutim, povjeriti preglede u tu svrhu imenovanim
strunjacima ili od nje priznatim organizacijama. Takve organizacije moraju
udovoljavati smjernicama koje je usvojila Organizacija Rezolucijom A.739(18) koje
Organizacija moe izmijeniti i dopuniti i posebnostima koje je usvojila Organizacija
Rezolucijom A.789(19) koje Organizacija moe izmijeniti i dopuniti, ako su takve
izmjene i dopune usvojene, stupile na snagu i primijenjene u skladu s odredbama lanka
16, ove Konvencije o postupcima izmjene i dopune koje se primjenjuju na ovaj Prilog.
3.2
Uprava koja je imenovala strunjake ili priznate organizacije za obavljanje
pregleda navedenih u toki 3.1 ovog pravila mora ovlastiti svakog imenovanog
strunjaka ili priznatu organizaciju da mogu barem:
.1
zahtijevati popravke broda; i
.2
obaviti preglede, ako to zahtijevaju odgovarajue vlasti drave luke.
Uprava mora priopiti Organizaciji posebne odgovornosti i uvjete ovlatenja koje je

povjerila imenovanim strunjacima ili priznatim organizacijama radi dostavljanja
strankama ugovornicama ove Konvencije u svrhu izvjeivanja njihovih slubenika.
3.3
Ako imenovani strunjak ili priznata organizacija utvrde da stanje broda ili
njegove opreme bitno ne odgovaraju podacima iz svjedodbe ili je takvo da brod nije
sposoban za plovidbu morem, a da ne predstavlja pretjeranu opasnost oteenja morskog
okolia takav strunjak ili organizacija moraju odmah osigurati da se poduzmu mjere za
otklanjanje nedostataka i o tome pravovremeno obavijestiti Upravu. Ako takve mjere
nisu poduzete svjedodba se mora oduzeti i o tome odmah obavijestiti Uprava, a ako je
brod u luci druge stranke ugovornice moraju se odmah obavijestiti i odgovarajue vlasti
drave luke. Kada su slubenik Uprave, imenovani strunjak ili priznata organizacija
obavijestile odgovarajue vlasti drave luke, vlada drave luke mora takvom slubeniku,
strunjaku ili organizaciji pruiti potrebnu pomo radi obavljanja njegovih obveza po
ovom pravilu. Kada je to prikladno, vlada drave luke mora poduzeti takve korake
kojima e osigurati da brod nee ploviti dok ne bude mogao nastaviti put morem ili
napustiti luku radi plovidbe do najblieg pogodnog i raspoloivog brodogradilita za
popravak, a da ne predstavlja pretjeranu opasnost oteenja morskog okolia.
3.4
U svakom sluaju, odgovarajua Uprava mora u potpunosti jamiti za potpunost
i uspjenost pregleda i poduzeti potrebne mjere da udovolji ovoj obvezi.
4.1
Stanje broda i njegove opreme mora se odravati sukladno odredbama ove
Konvencije kako bi se osiguralo da brod u svakom pogledu ostaje sposoban nastaviti put
morem, a da ne predstavlja pretjeranu opasnost od tete morskog okolia.
4.2
Nakon dovretka svakog pregleda broda prema toki 1. ovog pravila ne smije se
obavljati nikakva izmjena strukture, opreme, sustava, pribora, ureaja ili materijala na
koje se odnosi pregled, bez odobrenja Uprave, osim izravne zamjene takve opreme i
pribora.
4.3
Kadgod se dogodi nezgoda brodu ili je otkriven kvar koji bitno utjee na
cjelovitost broda, uspjenost ili potpunost opreme na koju se odnosi ovaj Prilog,
zapovjednik ili vlasnik broda moraju prvom prilikom obavijestiti Upravu, priznatu
organizaciju ili imenovanog strunjaka odgovornog za izdavanje odgovarajue
36
svjedodbe koji moraju potai ispitivanja kojima e se utvrditi je li pregled koji zahtijeva
toka 1. ovog pravila potreban. Ako je brod u luci druge strane govornice, zapovjednik
broda ili vlasnik moraju takoer odmah obavijestiti odgovarajue vlasti drave luke, a
imenovani strunjak ili priznata organizacija moraju provjeriti je li takva obavijest
poslana.
Pravilo 7
Izdavanje ili potvrivanje svjedodbe
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja uljem mora se izdati nakon
osnovnog ili redovnog pregleda u skladu s odredbama pravila 6. ovog Priloga svakom
tankeru za ulje od 150 bruto tonae i veem i svim drugim brodovima od 400 bruto
tonae i veima koji obavljaju putovanja do luka ili odobalnih terminala pod vlau
drugih stranaka ugovornica ove Konvencije.
2.
Takvu svjedodbu mora izdati ili potvrditi, ve prema sluaju, Uprava, osobe ili
organizacija valjano od nje ovlatene. U svakom sluaju Uprava snosi punu odgovornost
za svjedodbu.
Pravilo 8
Izdavanje ili potvrivanje svjedodbe od druge vlade
1.
Vlada stranke ugovornice ove Konvencije moe, na zahtjev Uprave, narediti da
se brod pregleda i ako se uvjerila da je udovoljeno odredbama ovog Priloga izdati ili
ovlastiti na izdavanje Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja uljem brodu i,
kad je to odgovarajue, potvrditi ili ovlastiti za potvrivanje te svjedodbe brodu u
skladu s ovim Prilogom.
2.
Preslika svjedodbe i preslika izvjetaja o pregledu mora se, im je to mogue,
dostaviti Upravi koja je zatraila pregled.
3.
Tako izdana svjedodba mora sadravati navod da je izdana na zahtjev Uprave i
ona e imati istu snagu i biti priznata isto kao i svjedodba izdana po pravilu 7. ovog
Priloga.
4.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja uljem nee se izdati brodu
koji je ovlaten vijati zastavu drave koja nije stranka ugovornica.
Pravilo 9.
Obrazac svjedodbe
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja uljem mora se izdati u obliku koji
odgovara obrascu iz Dodatka II ovog Priloga i biti barem na engleskom, francuskom ili
panjolskom jeziku. Ako se koristi i slubeni jezik zemlje koja je izdala ispravu on e
imati prednost u sluaju spora ili nesuglasice.
Pravilo 10.
Trajanje i valjanost svjedodbe
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja uljem mora se izdati na rok
koji je utvrdila Uprava, a koji ne smije biti dulji od pet godina.
2.1
Bez obzira na zahtjeve toke 1. ovog pravila, kada je redovni pregled obavljen
unutar tri mjeseca prije datuma isteka postojee svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti
37
od datuma dovretka redovnog pregleda do datuma koji mora biti u okviru roka od pet
godina od datuma isteka postojee svjedodbe.
2.2
Kada je redovni pregled obavljen nakon datuma isteka postojee svjedodbe,
nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka redovnog pregleda do datuma koji
mora biti unutar roka od pet godina od datuma isteka postojee svjedodbe.
2.3
Kada je redovni pregled obavljen vie od tri mjeseca prije datuma isteka
postojee svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka redovnog
pregleda do datuma koji mora biti unutar roka od pet godina od datuma dovretka
redovnog pregleda.
3.
Ako je svjedodba izdana na rok krai od pet godina, Uprava moe produljiti
valjanost svjedodbe preko datuma njenog isteka do najduljeg roka navedenog u toki 1.
ovog pravila, pod uvjetom da su pregledi, navedeni u pravilima 6.1.3 i 6.1.4 ovog
Priloga, primjenjivi kad se svjedodba izdaje na rok od pet godina, provedeni kako je
primjereno.
4.
Ako je redovni pregled dovren, a nova se svjedodba ne moe izdati ili dostaviti
na brod prije datuma isteka postojee svjedodbe, osoba ili organizacija ovlatena od
Uprave, moe potvrditi postojeu svjedodbu i takva se svjedodba mora prihvatiti kao
valjana u daljnjem roku koji ne smije prelaziti pet mjeseci od datuma isteka
5.
Ako brod u vrijeme kada svjedodba istjee nije u luci u kojoj treba biti
pregledan Uprava moe produljiti rok valjanosti svjedodbe pri emu e se ovo
produljenje odobriti samo da se omogui brodu da dovri putovanje do luke u kojoj treba
biti pregledan, ali i tada samo u sluajevima kad se pokae da je to prikladno i razumno
uiniti. Nijedna svjedodba nee se produljiti na rok dulji od tri mjeseca, a brod kojemu
je odobreno produljenje nee, po svom dolasku u luku u kojoj treba biti pregledan, moi
na osnovi tog produljenja napustiti tu luku, a da nije dobio novu svjedodbu. Kada je
redovni pregled obavljen nova svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti u okviru
roka od pet godina od datuma isteka postojee svjedodbe prije odobrenja produljenja.
6.
Svjedodbu izdanu brodu koji obavlja kraa putovanja koja nije produljena po
spomenutim odredbama ovog pravila Uprava moe produljiti na rok do jednog mjeseca
od datuma isteka utvrenog u njoj. Kada je redovni pregled obavljen, nova svjedodba
e vrijediti do datuma koji mora biti u okviru roka od pet godina od datuma isteka
postojee svjedodbe prije odobrenja produljenja.
7.
U posebnim okolnostima, kako ih je utvrdila Uprava, nova svjedodba ne mora
nositi datum isteka postojee svjedodbe, kako to zahtijeva toka 2.2.5 ili 6. ovog
pravila. U tim posebnim okolnostima, nova svjedodba e vrijediti do datuma koji mora
biti u roku roka od pet godina od datuma dovretka redovnog pregleda.
8.
Ako je godinji pregled ili meupregled obavljen prije roka navedenog u pravilu
6. ovog Priloga tada:
.1
datum godinjice oznaen u svjedodbi mora se zamijeniti potvrdom s

datumom koji nee biti dulji od tri mjeseca od datuma dovretka
pregleda;
.2
naredni godinji pregled ili meupregled koje zahtijeva pravilo 6.1 ovog
Priloga mora biti obavljen u razmacima propisanim pravilom upotrebom
novog datuma godinjice; i
38
.3
datum isteka moe ostati neizmijenjen, ako su jedan ili vie godinjih
pregleda ili meupregleda, kako je odgovarajue, obavljeni tako da
najvei razmaci izmeu pregleda propisani pravilom 6.1 ovog Priloga
nisu prekoraeni.
9.
Svjedodba izdana po pravilu 7. ili 8. ovog Priloga e prestati vrijediti u svakom
od slijedeih sluajeva:
.1
ako odgovarajui pregledi nisu obavljeni u rokovima propisanim

pravilom 6.1 ovog Priloga;
.2
ako svjedodba nije potvrena u skladu s pravilom 6.1.3 ili 6.1.4 ovog
Priloga; ili
.3
nakon prijenosa broda pod zastavu druge drave. Nova svjedodba e se

izdati samo kad se vlada koja izdaje novu svjedodbu uvjerila da brod
udovoljava zahtjevima pravila 6.4.1 i 6.4.2 ovog Priloga. U sluaju
prijenosa izmeu stranaka ugovornica, ako je takav zahtjev stavljen u
roku od 3 mjeseca od prijenosa, vlada stranke ugovornice iju je zastavu
brod do tada bio ovlaten vijati mora, to je prije mogue, dostaviti
Upravi presliku svjedodbe koju je brod imao prije prijenosa i, ako je
mogue, preslike odgovarajuih izvjetaja o pregledu.
Pravilo 11
Nadzor drave luke nad radnim postupcima*
1.
Brod u luci ili odobalnom terminalu druge stranke ugovornice podloan je
inspekciji slubenika koje je valjano ovlastila ta stranka, glede radnih postupaka po
ovom Prilogu, ako postoji osnovana sumnja da zapovjednik broda ili posada nisu
upoznati s bitnim postupcima na brodu koji se odnose na spreavanje oneienja uljem.
2.
U okolnostima navedenim u toki 1. ovog pravila, strana ugovornica e poduzeti
takve korake kojima e osigurati da brod nee isploviti dok se stanje ne dovede u red u
skladu s zahtjevima ovog Priloga.
3.
Na ovo pravilo primijenit e se postupci koji se odnose na nadzor drave luke
propisani pravilom 5. ove Konvencije.
4.
Nita u ovom pravilu nee se tumaiti da ograniava prava i obveze stranke
ugovornice koja obavlja nadzor radnih postupaka posebno predvienih ovom
Konvencijom.
Odnosi se na Postupke za nadzor drave luke, koje je usvojila Organizacija Rezolucijom A.787(19), kako
je izmijenjena Rezolucijom A.882(21).
39
POGLAVLJE 3 ZAHTJEVI ZA PROSTORIJE STROJEVA NA SVIM

BRODOVIMA
DIO A - KONSTRUKCIJA
Pravilo 12
Tankovi za ostatke ulja (talog)
1.
Svaki brod od 400 bruto tonae i vei mora imati tank ili tankove odgovarajue
zapremine, zavisno od vrste postrojenja i duljine putovanja, za prihvat ostataka ulja
(taloga) s kojim se ne moe drukije postupati u skladu s zahtjevima ovog Priloga, kao
to su oni koji nastaju od proiavanja tekueg goriva i maziva ulja ili izljeva ulja u
prostorijama strojeva.
2.
Cjevovod do i od tankova taloga ne smije biti izravno povezan s kopnom
drukije nego li s standardnom prikljunicom navedenom u pravilu 13.
3.
Na brodovima koji su isporueni nakon 31. prosinca 1979, kako su utvreni u
pravilu 1.28.2, tankovi za ostatke ulja moraju biti projektirani i izraeni tako da
olakavaju njihovo ienje i isputanje ostataka u ureaje za prihvat. Brodovi isporueni
31. prosinca 1979. ili prije toga, kako su utvreni u pravilu 1.28.1, moraju udovoljavati
zahtjevima koliko je to god opravdano i provedivo.
Pravilo 13
Standardna prikljunica za isputanje
Da bi se omoguilo da se cjevovod ureaja za prihvat povee s brodskim cjevovodom za
isputanje ostataka iz kaljua postrojenja i iz tankova taloga oba cjevovoda moraju imati
standardnu prikljunicu za isputanje u skladu s slijedeim:
Standardne dimenzije prirubnica za odvodne prikljunice
Opis
Dimenzije
Vanjski promjer
215 mm
Unutarnji promjer
Prema vanjskom promjeru cijevi
Promjer krunice svornjaka
183 mm
Prorezi u prirubnici
6 rupa promjera 22 mm, koje su smjetene na jednakim

meusobnim udaljenostima na krunici svornjaka navedenog
promjera, te imaju proreze do ruba prirubnice
irina proreza je 22 mm.
Debljina prirubnice
20 mm
Svornjaci i matice, koliina, promjer
6, svaka promjera 20 mm i prikladne duljine
Prirubnica je projektirana da primi cijevi najveeg unutarnjeg promjera od 125 mm i mora biti od elika ili
drugog jednakovrijednog materijala ravne povrine. Ona, zajedno s brtvilom od materijala nepropusnog za
ulje, mora biti pogodna za radni tlak od 600 kPa.
40
DIO B OPREMA
Pravilo 14
Oprema za filtriranje ulja
1.
Osim kako je navedeno u toki 3. ovog pravila, svaki brod od 400 bruto tonae i
vei, ali manji od 10.000 bruto tonae mora imati opremu za filtriranje ulja koja
udovoljava toki 6. ovog pravila. Svaki takav brod koji moe isputati u more balastnu
vodu zadranu u tankovima tekueg goriva u skladu s pravilom 16.2 mora udovoljavati
zahtjevima toke 6 ovog pravila.
2.
Osim kako je predvieno u toki 3. ovog pravila svaki brod od 10.000 bruto
tonae i vei mora imati opremu za filtriranje ulja koja udovoljava zahtjevima toke 7.
ovog pravila.
3.
Brodovi kao to su brodovi hoteli, brodovi za skladitenje itd., koji su nepokretni
osim na putovanjima kada se premjetaju bez prijevoza tereta, ne moraju imati opremu
za filtriranje ulja. Takvi brodovi moraju imati sabirni tank odgovarajue zapremine, koji
zadovoljava Upravu, za zadravanje na brodu sve zauljene kaljune vode. Sva zauljena
kaljuna voda mora se zadrati na brodu radi naknadnog isputanja u ureaje za prihvat.
4.
Uprava mora osigurati da su brodovi manji od 400 bruto tonae opremljeni,
koliko je mogue, za zadravanje ulja ili mjeavine ulja na brodovima ili njihovo
isputanje u skladu s zahtjevima pravila 15. ovog Priloga.
5.
Uprava se moe odrei zahtjeva toaka 1. i 2. ovog pravila za:

.1
svaki brod koji obavlja iskljuivo putovanja unutar posebnih podruja; ili
.2
svaki brod s svjedodbom po Meunarodnom kodeksu o sigurnosti vrlo

brzih plovila (ili drukije unutar okvira tog Kodeksa s obzirom na
veliinu i izvedbu) koji obavlja redovita kruna putovanja u trajanju ne
duljem od 24 sata i putovanja ovih brodova radi premjetaja bez
prijevoza putnika ili tereta,
.3
s obzirom na odredbu podtoaka 5.1 i 5.2, mora se udovoljiti slijedeim

uvjetima:
.3.1
da brod ima sabirni tank odgovarajue zapremine, koji

zadovoljava Upravu, za zadravanje na brodu sve zauljene
kaljune vode;
.3.2
da je sva kaljuna voda zadrana na brodu radi naknadne predaje

u ureaje za prihvat;
.3.3
da je Uprava utvrdila da odgovarajui ureaji za prihvat

raspoloivi za prihvat takve zauljene kaljune vode su na
raspolaganju u dovoljnom broju luka ili terminala u koje brod
pristaje;
.3.4

uljem, kada se ona zahtijeva, potvreno da brod obavlja
iskljuivo putovanja unutar posebnih podruja ili je prihvaen
kao vrlo brzo plovilo u svrhu ovog pravila kao i da mu je sluba
utvrena; i
41
.3.5
da su koliina, vrijeme i luka isputanja zabiljeeni u Knjizi ulja

Dio I.
6.
Oprema za filtriranje ulja navedena u toki 1. ovog pravila mora biti takve
izvedbe koju je odobrila Uprava i takva da osigurava da svaka mjeavina ulja isputena u
more, nakon prolaska kroz sustav, ima sadraj ulja koji ne prelazi 15 dijelova na milijun.
Pri razmatranju izvedbe takve opreme Uprava mora uzeti u obzir upute koju je
preporuila Organizacija.*
7.
Oprema za filtriranje ulja navedena toki 2. ovog pravila mora udovoljavati toki
6. ovog pravila. K tome, ona mora imati ureaj za uzbunu koji e pokazati kad se ova
razina ne moe odrati. Sustav mora takoer biti opremljen ureajima koji e osigurati
da se svako isputanje mjeavina ulja automatski zaustavlja ako sadraj ulja u tekuini
prijee 15 dijelova na milijun. Pri razmatranju izvedbe takve opreme i odobrenja,
Uprava mora uzeti u obzir upute koje je preporuila Organizacija.
DIO C NADZOR RADA PRI ISPUTANJU ULJA
Pravilo 15
Nadzor isputanja ulja
1.
Pridravajui se odredaba pravila 4. ovog Priloga i toaka 2, 3 i 6 ovog pravila,
svako isputanje ulja ili mjeavina ulja u more s brodova je zabranjeno.
A. Isputanje izvan posebnih podruja
2.
Svako isputanje u more ulja ili mjeavina ulja s brodova od 400 bruto tonae i
veih je zabranjeno osim ako je udovoljeno svim ovim zahtjevima:
.1
da je brod u plovidbi;
.2
da su mjeavine ulja proputene kroz opremu za filtriranje koja

udovoljava zahtjevima pravila 14. ovog Priloga;
.3
da sadraj ulja u izljevu bez razrjeivanja ne prelazi 15 dijelova na

milijun;
.4
da mjeavina ulja ne potjee iz kaljua prostorija s teretnim pumpama na

tankerima za ulje; i
.5
da mjeavina ulja, na tankerima za ulje, nije izmijeana s ostacima tereta

ulja.
B. Isputanje u posebnim podrujima

3.
Svako isputanje u more ulja ili mjeavina ulja s brodova od 400 bruto tonae i
veih je zabranjeno, osim ako je udovoljeno svim ovim uvjetima:
Odnosi se na Preporuku o meunarodnoj specifikaciji za izvedbu i ispitivanje opreme za odvajanje ulja od

vode i mjerila sadraja ulja koju je usvojila Organizacija rezolucijom Skuptine A.393(X) ili Smjernice i
specifikacije opreme za spreavanje oneienja za kaljue prostora strojeva, koje je usvojio Odbor za
zatitu morskog okolia rezolucijom MEPC 60(33) ili Izmijenjene smjernice i specifikacije opreme za
spreavanje oneienja za kaljue prostora strojeva, koje je usvojio Odbor za zatitu morskog okolia
42
.1
.2
da je mjeavina ulja proputena kroz opremu za filtriranje koja

udovoljava zahtjevima pravila 14.7 ovog Priloga;
.3
da sadraj ulja u izljevu bez razrjeivanja ne prelazi 15 dijelova na

milijun;
.4
da mjeavina ulja ne potjee iz kaljua prostorije s teretnim pumpama na

tankerima za ulje; i
.5

ulja.
4.
Svako isputanje ulja ili mjeavine ulja u more s takvog broda u podruju
Antarktika je zabranjeno.
5.
Nita u ovom pravilu ne zabranjuje brodu na putovanju na kojem je samo jedan
njegov dio u posebnom podruju isputanje izvan posebnog podruja u skladu s tokom
2. ovog pravila.
C. Zahtjevi za brodove manje od 400 bruto tonae u svim podrujima osim u
podruju Antarktika.
6.
Brod manji od 400 bruto tonae e ulje ili sve mjeavine ulja ili zadrati na brodu
radi naknadnog isputanja u ureaje za prihvat ili ispustiti u more u skladu s slijedeim
odredbama:
.1
.2
da brod ima u radu opremu takve izvedbe koju je odobrila Uprava koja
e osigurati da sadraj ulja u izljevu bez razrjeivanja nee prijei 15
dijelova na milijun;
.3
da mjeavina ulja ne potjee iz kaljua prostorije s teretnim pumpama na

tankerima za ulje;
.4

ulja.
D. Opi zahtjevi
7.
Kadgod se primijete vidljivi tragovi ulja na povrini vode ili ispod nje u
neposrednoj blizini broda ili njegove brazde, Vlade stranaka ugovornica ove Konvencije
trebaju, u mjeri u kojoj je to razumno mogue uiniti, odmah ispitati injenice kako bi
utvrdile je li dolo do povrede odredaba ovog pravila. Pri ispitivanju treba posebno
ukljuiti stanje vjetra i mora, smjer i brzinu broda, druge mogue izvore vidljivih tragova
u blizini te sve biljeke o isputanju ulja.
8.
Nikakvo isputanje u more ne smije sadravati kemikalije ili druge tvari u
koliinama ili koncentracijama tetnim za morski okoli ili kemikalije ili druge tvari
unijete radi izigravanja uvjeta za isputanje navedenih u ovom pravilu.
9.
Ostaci ulja koji se ne mogu ispustiti u more u skladu s ovim pravilom moraju se
zadrati na brodu radi naknadnog isputanja u ureaje za prihvat.
43
Pravilo 16
Odjeljivanje ulja i balastne vode i prijevoz ulja u tankovima pramanog pika
1.
Osim kako je predvieno u toki 2. ovog pravila, na brodovima isporuenim
nakon 31. prosinca 1979, kako su utvreni u pravilu 1.28.2, od 4.000 bruto tonae i
veim koji nisu tankeri za ulje i tankerima za ulje koji su isporueni nakon 31. prosinca
1979, kako su utvreni u pravilu 1.28.2, od 150 bruto tonae i veim, balastna voda ne
smije se prevoziti u bilo kojem tanku tekueg goriva.
2.
Gdje je zbog potrebe za prijevozom veih koliina tekueg goriva potrebno
prevoziti balastnu vodu koja nije ista u bilo kojem tanku tekueg goriva, takva balastna
voda mora se ispustiti u ureaje za prihvat ili u more u skladu s pravilom 15. ovog
Priloga te upotrebom opreme navedene u pravilu 14.2 ovog Priloga, te o tome upisati
biljeku u Knjigu ulja.
3.
Na brodu od 400 bruto tonae i veem, za koji je ugovor o gradnji zakljuen
nakon 1. sijenja 1982. ili, ako takvog ugovora nema, ija je kobilica poloena ili koji je
bio na slinom stupnju gradnje nakon 1. srpnja 1982, ulje se ne smije prevoziti u
pramanom piku ili u tanku ispred sudarne pregrade.
4.
Svi brodovi, osim onih na koje se odnose toke 1. i 3. ovog pravila, moraju
udovoljavati odredbama tih toaka koliko je to razumno i mogue.
Pravilo 17
Knjiga ulja, Dio I Radovi u prostoriji strojeva
1.
Svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei i svaki brod od 400 bruto tonae i
vei koji nije tanker za ulje mora imati Knjigu ulja Dio I (Radovi u prostoriji strojeva).
Knjiga ulja, bila ona dio slubenog brodskog dnevnika ili ne, mora biti u obliku
navedenom u Dodatku III ovog Priloga.
2.
Knjiga ulja Dio I mora se ispuniti svakom prigodom, ako je prikladno za svaki
tank, kadgod se obavlja neka od slijedeih radnji u prostoriji strojeva na brodu:
.1
balastiranje ili ienje tankova tekueg goriva;
.2
isputanje prljavog balasta ili vode od ienja tankova tekueg goriva;
.3
sakupljanje i odlaganje ostataka ulja (talog i drugi otpaci ulja)
.4
isputanje izvan broda ili drukije odlaganje kaljunom vodom koja se

sakupila u prostorima strojeva; i
.5
uzimanje tekueg goriva ili neupakiranog maziva ulja.
3.
U sluaju isputanja takvog ulja ili mjeavine ulja kako je navedeno u pravilu 4.
ovog Priloga ili u sluaju nehotinog ili drugog izvanrednog isputanja ulja koje nije
izuzeto tim pravilom, u Knjigu ulja Dio I treba unijeti okolnosti i razloge isputanja.
4.
Svaka radnja opisana u toki 2. ovog pravila mora se tono zabiljeiti bez
odgaanja u Knjigu ulja - Dio I tako da svi upisi u knjizi odgovaraju onoj radnji koja je
obavljena. Svaku dovrenu radnju moraju potpisati asnik ili asnici u slubi pri
izvoenju te radnje, a svaku popunjenu stranicu zapovjednik broda. Upisi u Knjigu ulja Dio I za brodove koji trebaju imati Meunarodnu svjedodbu o spreavanju oneienja
uljem moraju biti barem na engleskom, francuskom ili panjolskom jeziku. Ako se
koriste i upisi na slubenom jeziku drave iju je zastavu brod ovlaten vijati ovi e imati
prednost u sluaj spora ili nesuglasice.
44
5.
U Knjigu ulja - Dio I mora se upisati svaki kvar opreme za filtriranje.
6.
Knjiga ulja - Dio I mora se drati na takvom mjestu koje je lako dostupno za
inspekciju u svakom razumnom vremenu, osim kod brodova bez posade u teglju, te se
mora drati na brodu. Ona se mora uvati tri godine od zadnjeg upisa.
7.
Nadlena vlast vlade stranke govornice ove Konvencije moe pregledati Knjigu
ulja - Dio I na svakom brodu na koji se primjenjuje ovaj Prilog dok je brod u njenoj luci
ili odobalnom terminalu, izraditi presliku svakog upisa u knjizi i zahtijevati od
zapovjednika broda da ovjeri da je preslika vjeran odraz takvog upisa. Svaka tako
izraena preslika ovjerena od zapovjednika broda kao vjeran odraz upisa u brodsku
Knjigu ulja - Dio I mora se prihvatiti u svakom sudskom postupku kao dokaz o
injenicama utvrenim u upisu. Pregled Knjige ulja - Dio I i uzimanje ovjerene preslike
od nadlene vlasti prema ovoj toki moraju biti provedeni toliko brzo koliko je to
mogue bez izazivanja prekomjernog zaustavljanja broda.
45
POGLAVLJE 4 ZAHTJEVI ZA PROSTOR TERETA NA TANKERIMA ZA

ULJE
DIO A - KONSTRUKCIJA
Pravilo 18
Odijeljeni balastni tankovi
Tankeri za ulje od 20.000 tona nosivosti i vei isporueni nakon 1. lipnja 1982.
1.
Svaki tanker za sirovu naftu od 20.000 tona nosivosti i vei, i svaki brod za
derivate nafte od 30.000 tona nosivosti i vei, isporuen nakon 1. lipnja 1982, kako je
utvren pravilu 1.28.4, mora imati odijeljene balastne tankove i udovoljavati tokama 2,
3. i 4. ili 5, kako je primjereno, ovog pravila.
2.
Zapremina odijeljenih balastnih tankova mora se utvrditi tako da brod moe
sigurno ploviti na putovanjima u balastu bez pribjegavanja uporabe tankova tereta za
vodeni balast, osim kako je predvieno u toki 3. ili 4. ovog pravila. U svim sluajevima,
meutim, zapremina odijeljenih balastnih tankova mora biti najmanje takva da, pri
svakom stanju balasta na svakom dijelu puta, ukljuujui stanja koja se sastoje od teine
praznog broda uveane samo za odijeljeni balast, gazovi broda i trim mogu udovoljiti
slijedeim zahtjevima:
.1
konstruktivni gaz u sredini broda (dm) u metrima (ne uzimajui u obzir

bilo koju deformaciju broda) ne smije biti manji od:
dm = 2,0 + 0,02 L
3.
.2
gazovi na pramanoj i krmenoj okomici moraju odgovarati onima koji su

odreeni gazom u sredini broda (dm) kako je navedeno u toki 2.1 ovog
pravila, povezano s trimom na krmi ne veim od 0,015L; i
.3
gaz na krmenoj okomici nikada ne smije biti manji od onog koji je

potreban da se postigne potpuni uron vijka (vijaka).
Balastna voda se ne smije prevoziti u tankovima tereta, osim:

.1
na onim rijetkim putovanjima kada su vremenski uvjeti tako nepovoljni

da je, po miljenju zapovjednika broda, potrebno uzeti dodatnu balastnu
vodu u tankove tereta radi sigurnosti broda; i
.2
u izuzetnim sluajevima kad je zbog posebnih obiljeja rada tankera za

ulje potrebno pribjei prijevozu balastne vode u veoj koliini od one
koju zahtijeva toka 2. ovog pravila, ako takav rad tankera za ulje spada
u kategoriju izuzetnih sluajeva kako ih je utvrdila Organizacija.
Ta dodatna balastna voda mora se obraditi i ispustiti skladu s pravilom 34. ovog Priloga,
a podatke o tome valja unijeti u Knjigu ulja II spomenutu u pravilu 36. ovog Priloga.
4.
U sluaju tankera za sirovu naftu, dodatna balastna voda doputena tokom 3.
ovog pravila ukrcat e se u tankove tereta samo ako su ti tankovi oprani sirovom naftom
u skladu s pravilom 35. ovog Priloga prije odlaska iz luke ili terminala za iskrcaj ulja.
5.
Bez obzira na odredbe toke 2. ovog pravila uvjeti odijeljenog balasta na
tankerima za ulje kraim od 150 metara moraju biti na zadovoljstvo Uprave.
46
Tankeri za sirovu naftu od 40.000 tona nosivosti i vei, isporueni 1. lipnja 1982. ili
prije toga
6.
Pridravajui se odredaba toke 7. ovog pravila, svaki tanker za sirovu naftu od
40.000 tona nosivosti i vei, isporuen 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je utvren u
pravilu 1.28.3, mora imati odijeljene balastne tankove i udovoljavati zahtjevima toaka
2. i 3. ovog pravila.
7.
Tankeri za sirovu naftu navedeni u toki 6. ovog pravila mogu, umjesto da imaju
odijeljene tankove, primijeniti postupak ienja tankova pranjem sirovom naftom u
skladu s pravilom 33. i 35. ovog Priloga, osim ako je tanker za sirovu naftu namijenjen
prijevozu sirove nafte koja nije prikladna za pranje sirovom naftom.
Brodovi za prijevoz derivata nafte od 40.000 tona nosivosti i vei isporueni 1. lipnja
1982. ili prije toga.
8.
Svakim brod za prijevoz derivata nafte od 40.000 tona nosivosti i vei isporuen
1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je utvren u pravilu 1.28.3, mora imati odijeljene
balastne tankove i udovoljavati zahtjevima toaka 2. i 3. ovog pravila, ili umjesto toga
raditi s namjenskim istim balastnim tankovima u skladu s slijedeim odredbama:
.1
Brod za prijevoz derivata nafte mora imati odgovarajuu zapreminu

tankova, namijenjenih iskljuivo prijevozu istog balasta kako je
utvreno u pravilu 1.17 ovog Priloga, koji udovoljava zahtjevima toaka
2. i 3. ovog pravila.
.2
Smjetaj i radni postupci za namjenske iste balastne tankove moraju

udovoljavati zahtjevima koje je utvrdila Uprava. Takvi zahtjevi moraju
sadravati barem sve odredbe izmijenjenih Specifikacija za tankere za
ulje s namjenskim istim balastnim tankovima koje je usvojila
Organizacija rezolucijom A.495(XII).
.3
Brod za prijevoz derivata nafte mora biti opremljen mjeraem sadraja

ulja koje je odobrila Uprava na osnovi specifikacija koje je preporuila
Organizacija, da bi se omoguio nadzor sadraja ulja u isputenoj
balastnoj vodi.*
.4
Svaki brod za prijevoz derivata nafte koji radi s namjenskim istim

balastnim tankovima mora imati Prirunik za rad s namjenski istim
balastnim tankovima s detaljnim opisom sustava i radnih postupaka.
Takav Prirunik mora zadovoljavati Upravu i sadravati sve obavijesti iz
specifikacija navedenih u podtoki 8.2 ovog pravila. Ako je dolo do
izmjena koje utjeu na sustav s namjenskim istim balastnim tankovima,
Prirunik o radu treba u skladu s tim izmijeniti.
Na mjerae sadraja ulja postavljena na tankerima za ulje izgraenim prije 2. listopada 1986. odnosi se
Preporuka o meunarodnim specifikacijama za izvedbu i ispitivanje opreme za odvajanje ulja od vode i
mjerae sadraja ulja koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.393(X). Na mjerae sadraja ulja kao
dijela sustava za praenje i nadzor isputanja postavljenih na tankerima za ulje izgraenim 2. listopada
1986. ili kasnije, odnose se Smjernice i specifikacije za sustave praenja i nadzora isputanja ulja na
tankerima za ulje, koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.586(14). Na mjerae sadraja ulja
postavljene na tankerima za ulje ije su kobilice poloene ili su se nalazili na slinom stupnju gradnje 1.
sijenja 2005. ili kasnije, odnose se Izmijenjene smjernice i specifikacije koje je usvojila Organizacija
Vidi rezoluciju A.495(XII) o standardnom obrascu Prirunika.
47
Tanker za ulje utvren kao tanker za ulje s odijeljenim balastom

9.
Svaki tanker za ulje koji ne mora biti opremljen s odijeljenim balastnim
tankovima prema tokama 1, 6 ili 8. ovog pravila moe ipak biti utvren kao tanker s
odijeljenim balastom ako udovoljava zahtjevima toaka 2. i 3. ili 5., ve prema
prilikama, ovog pravila.
Tankeri za ulje isporueni 1. lipnja 1982. ili prije toga, s posebno ureenim balastom
10.
Tankeri za ulje isporueni 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako su utvreni u pravilu
1.28.3, imaju posebno ureen balast:
.1
Ako je tanker za ulje isporuen 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je
utvren u pravilu 1.28.3, izgraen ili radi tako da stalno udovoljava
zahtjevima gaza i trima navedenim u toki 2. ovog pravila, a da ne mora
pribjei koritenju balastne vode, treba smatrati da udovoljava zahtjevima
za odijeljeni balastni tank, navedenim u toki 6. ovog pravila, ako
udovoljava svim ovim uvjetima:
.1.1
da je radne postupke i rad s balastom odobrila Uprava;
.1.2
da je postignut dogovor izmeu Uprave i vlada drava luka

stranaka ugovornica ove Konvencije kad se zahtjevima za gaz i
trim broda udovoljava radnim postupkom; i
.1.3

uljem potvreno da tanker za ulje plovi s posebnim smjetajem
balasta.
.2
Balastna voda nikad se ne smije prevoziti u tankovima ulja, osim na

onim rijetkim putovanjima kad su vremenski uvjeti tako nepovoljni da je,
po miljenju zapovjednika broda, potrebno imati dodatnu balastnu vodu u
tankovima tereta radi sigurnosti broda. Takva dodatna balastna voda
mora se obraditi i ispustiti u skladu s pravilom 34. ovog Priloga i
zahtjevima pravila 29, 31 i 32, ovog Priloga, te podatke o tome valja
upisati u Knjigu ulja navedenu u pravilu 36. ovog Priloga.
.3
Uprava koja je potvrdila svjedodbu u skladu s tokom 10.1.3 ovog

pravila mora podatke o tome priopiti Organizaciji radi obavjetavanja
stranaka ugovornica ove Konvencije.
Tankeri za ulje od 70.000 tona nosivosti i vei isporueni nakon 31. prosinca 1979
11.
Tankeri za ulje od 70.000 tona nosivosti i vei, isporueni nakon 31. prosinca
1979, kako su tvreni u pravilu 1.28.2, moraju imati odijeljene balastne tankove i
udovoljavati tokama 2, 3 i 4 ili 5, ve prema prilikama, ovog pravila.
Zatitni smjetaj odijeljenog balasta
12.
Zatitni smjetaj prostora odijeljenog balasta
Na svakom tankeru za sirovu naftu od 20.000 tona nosivosti i veem i svakom tankeru
za prijevoz derivata nafte od 30.000 tona nosivosti i veem isporuenom nakon 1. lipnja
1982, kako je utvren u pravilu 1.28.4, osim onih tankera koji udovoljavaju pravilu 19,
odijeljeni balastni tankovi koji moraju imati zapreminu u skladu s zahtjevima toke 2.
ovog pravila, a smjeteni su unutar duljine tankova tereta, moraju biti razmjeteni prema
zahtjevima toaka 13, 14. i 15. ovog pravila kako bi se osigurale zatitne mjere protiv
izlijevanja ulja u sluaju nasukavanja ili sudara.
48
13.
Odijeljeni balastni tankovi i prostori koji nisu tankovi ulja unutar duljine tankova
tereta (Lt) moraju biti tako smjeteni da udovoljavaju slijedeem zahtjevu:
PAc + PAs J[Lt (B + 2D) ]
gdje je:
PAc = povrina bone oplate u kvadratnim metrima za svaki odijeljeni balastni
tank ili prostor koji nije tank za ulje temeljena na projektiranim
proraunskim dimenzijama,
PAs = povrina oplate dna u kvadratnim metrima za svaki takav tank ili prostor
temeljena na projektiranim proraunskim dimenzijama,
Lt =
duljina u metrima izmeu krajnjih pramanih i krmenih toaka tankova

tereta,
B=
najvea irina broda u metrima kako je utvrena u pravilu 1.22 ovog

Priloga,
D=
proraunska visina u metrima mjerena okomito od gornjeg ruba kobilice

do gornjeg ruba sponje palube nadvoa, bono na sredini broda. Kod
brodova s zaobljenim zavrnim vojem, proraunska visina se mora
mjeriti do toke presjeka proraunskih linija palube i bone oplate, ako se
linije produlje kao da je bona oplata kutne konstrukcije,
J=
0,45 za tankere za ulje od 20.000 tona nosivosti, 0,30 za tankere za ulje

od 200.000 tona nosivosti i vee, pridravajui se odredaba toke 14.
ovog pravila.
Za meuvrijednosti nosivosti vrijednost J odreuje se linearnom
interpolacijom.
Kadgod se u ovom pravilu primjenjuju znakovi iz ove toke oni imaju znaenje kako je
utvreno u ovoj toki.
14.
Za tankere od 200.000 tona nosivosti i vee vrijednost J moe se smanjiti kako
slijedi:
O + Os
Jsmanjeno = J a c
40 A
ili 0,2, ako je to vie
gdje:
a=
0,25 za tankere za ulje od 200.000 tona nosivosti,
a=
0,40 za tankere za ulje od 300.000 tona nosivosti,
a=
0,50 za tankere za ulje od 420.000 tona nosivosti i vee.
Za meuvrijednosti nosivosti vrijednost a mora se odrediti linearnom

interpolacijom.
Oc =
kako je utvreno u pravilu 25.1.1. ovog Priloga,
Os =
kako je utvreno u pravilu 25.1.2 ovog Priloga,
OA = doputeno istjecanje ulja kako se zahtijeva pravilom 26.2 ovog Priloga.

15.
Pri odreivanju PAc i PAs, za odijeljene balastne tankove i prostore koji nisu
tankovi za ulje primijenit e se:
49
.1
najmanja irina svakog bonog tanka ili prostora koji se prua cijelom
visinom boka broda ili od palube do vrha dvodna, ne smije biti manja od
2 metra. irina e se mjeriti unutar broda od boka broda okomito na
sredinjicu. Gdje je predviena manja irina boni tank ili taj prostor nee
se uzeti u obzir kod izrauna zatitne povrine PAc; i
.2
najmanja okomita visina svakog dvodna tanka ili prostora mora biti B/15
ili 2 metra, pre,ma tome to je manje. Ako je predviena manja visina,
tank dvodna ili prostor nee se uzimati u obzir kod izrauna zatitne
povrine PAs.
Najmanja irina i visina bonih tankova i tankova dvodna mjerit e ne uzimajui u obzir
prostor kaljue a, u sluaju najmanje irine, mjerit e se ne uzimajui u obzir zaobljenja
zavrnog voja.
Pravilo 19.
Zahtjevi za dvostruki trup i dvodno na tankerima za ulje isporuenim 6. srpnja 1996. ili
kasnije
1.
Ovo pravilo e se primijeniti na tankere za ulje od 600 tona nosivosti i vee
isporuene 6. srpnja 1996. ili kasnije, kako su utvreni u pravilu 1.28.6, kako slijedi:
2.
Svaki tanker za ulje od 5.000 tona nosivosti i vei, mora:

.1
umjesto tokama 12 do 15 pravila 18, ve prema prilikama, udovoljavati

zahtjevima toke 3. ovog pravila osim ako se na njega odnose odredbe
toaka 4. i 5. ovog pravila; i
.2
udovoljavati, ako je primjenjivo, zahtjevima pravila 28.6
3.
Cijela duljina tanka tereta mora biti zatiena balastnim tankovima ili prostorima
koji nisu tankovi u kojima se prevozi ulje, kako slijedi:
.1
Boni tankovi ili prostori

Boni tankovi ili prostori moraju se pruati cijelom visinom boka broda ili od
vrha dvodna do najvie palube zanemarujui zaobljenje zavrnog voja, ako
postoji. Oni moraju biti postavljeni tako da su tankovi tereta smjeteni unutar
broda od proraunske linije bone oplate nigdje manje od udaljenosti w, kako
je prikazano na slici 1, mjereno od presjeka okomito na bonu oplatu, kako
slijedi:
w = 0,5 +
DW
(m), ili
20.000
w = 2,0 m, prema tome to je manje.
Najmanja vrijednost w = 1,0 m.

.2
Tankovi dvodna ili prostori
Na bilo kojem presjeku dubina svakog tanka dvodna ili prostora mora biti
takav da udaljenost h izmeu dna tankova tereta i proraunske linije oplate
dna mjerena okomito na oplatu dna, kako je prikazano na slici 1, nije manja
nego li je ovdje navedeno:
50
h = B/15 (m) ili

h = 2,0 m, prema tome to je manje.
Najmanja vrijednost h = 1,0 m.

.3
Zaobljenost povrine dna na mjestima bez jasno utvrene zaobljenosti dna.
Kada su udaljenosti h i w razliite, udaljenost w mora imati prednost na

razinama koje se proteu 1,5 h iznad osnovne linije, kako je prikazano na
slici 1.
Slika 1 Granine linije tanka tereta u svrhu toke 3.
.4
Ukupna zapremina balastnih tankova
Na tankerima za sirovu naftu od 20.000 tona nosivosti i veim i brodovima

za prijevoz derivata nafte od 30.000 tona nosivosti i veim, ukupna
zapremina bonih tankova, tankova dvodna, tankova pramanog i krmenog
pika ne smije biti manja od zapremine tankova odijeljenog balasta potrebne
za udovoljavanje zahtjevima pravila 18. ovog Priloga. Boni tankovi ili
prostori i tankovi dvodna koji se koriste da bi se udovoljilo zahtjevima
pravila 18. moraju biti smjeteni jednoliko koliko je to mogue po duljini
tankova tereta. Dodatna zapremina odijeljenog balasta predviena radi
smanjenja veliine uzdunog savijanja nosaa trupa, trima, itd. moe biti
smjetena bilo gdje unutar broda.
.5
Zdenci usisa u tankovima tereta
Zdenci usisa u tankovima tereta mogu se pruati u dvodno ispod granine

linije utvrene udaljenou h pod uvjetom da su takvi zdenci toliko mali
koliko je mogue, a razmak izmeu dna zdenca i bone oplate dna nije manji
od 0,5 h.
.6
Cjevovod balasta i tereta
Cjevovod balasta i drugi cjevovodi, kao to su cjevovodi za mjerenje razine

tekuine i cjevovodi odzraivanja, do balastnih tankova ne smiju prolaziti
kroz tankove tereta. Cjevovod tereta i slini cjevovod do tankova tereta ne
smiju prolaziti kroz balastne tankove. Izuzeci od ovog zahtjeva mogu se
odobriti za krae dijelove cjevovoda, pod uvjetom da su potpuno zavareni ili
jednako zatieni.
4.
Na tankove dvodna ili prostore primjenjuje se slijedee:

.1
Tankovi dvodna ili prostori koje zahtijeva toka 3.2 ovog pravila mogu
biti podijeljeni, ako je izvedba tankera takva da pritisak tereta i pare koji
51
djeluje na oplatu dna, kao jedinu granicu izmeu tereta i mora, ne prelazi
vanjski tlak vodenog stupca, kako je izraen izrazom:
f x hc x c x g + p dn x s x g
gdje je:
hc
visina tereta u dodiru s oplatom dna u metrima,
najvea gustoa tereta u kg/m3,
dn
najmanji radni gaz pod bilo kojim oekivanim stanjem

nakrcanosti u metrima,
gustoa morske vode u kg/m3
najvei tlak iznad atmosferskog tlaka (manometarski tlak)

ventila tlak/vakuum predvien za tank tereta u Pa
faktor sigurnosti = 1,1
standardno ubrzanje gravitacije (9,81 m/s)
.2
Svaka vodoravna pregrada potrebna da bi se udovoljilo ovim zahtjevima

mora biti smjetena na visini ne manjoj od B/6 ili 6 metara, prema tome
to je manje, ali ne vie od 0,6D iznad osnovne linije gdje je D
proraunska visina u sredini broda.
.3
Smjetaj bonih tankova ili prostora mora biti kako je utvreno u toki
3.1 ovog pravila, osim to, ispod razine 1,5h iznad osnovne linije, gdje je
h kako je utvreno u toki 3.2 ovog pravila, granina linija tanka tereta
moe biti sputena okomito na oplatu dna, kako prikazuje slika 2.
5.
Umjesto zahtjeva propisanih tokom 3. ovog pravila mogu se prihvatiti i drugi
naini izvedbe i konstrukcije tankera za ulje ako oni osiguravaju najmanje istu razinu
52
zatite od oneienja uljem u sluaju sudara ili nasukavanja i ako ih je u naelu odobrio
Odbor za zatitu morskog okolia na temelju smjernica koje je izradila Organizacija.*
6.
Svaki tanker za ulje manji od 5.000 tona nosivosti mora udovoljavati tokama 3.
i 4. ovog pravila, ili mora:
.1
imati barem tankove dvodna ili prostore koji imaju takvu visinu da
razmak h naveden u toki 3.2 ovog pravila udovoljava slijedeem:
h = B/15(m)
sa najmanjom vrijednosti h = 0,76 m;

na zaobljenom dijelu podruja kaljua i na mjestima bez jasno utvrene
zaobljenosti kaljua granina linija tanka tereta mora se pruati
usporedno s linijom ravnine dna u sredini broda, kako je prikazano na
slici 3; i
.2
imati tankove tereta tako ureene da zapremina svakog tanka tereta ne

prelazi 700 m3, osim ako su boni tankovi ili prostori ureeni u skladu s
tokom 3.1 ovog pravila udovoljavaju slijedeem:
W = 0,4 +
2,4 DW
(m)
20.000
s najmanjom vrijednou w = 0,76m.
7.
Ulje se ne smije prevoziti u nekom prostoru koji se prua ispred sudarne
pregrade smjetene u skladu s pravilom II-1/11 Meunarodne konvencije o zatiti
ljudskog ivota na moru, 1974, s izmjenama i dopunama. Tanker za ulje za kojeg se ne
zahtijeva da ima sudarnu pregradu u skladu s tim pravilom, ne smije prevoziti ulje u bilo
kojem prostoru koji se prua ispred poprene ravnine okomite na sredinju liniju i koja je
smjetena kako bi bila smjetena sudarna pregrada u skladu s tim pravilom.
Odnosi se na Izmijenjene privremene smjernice za odobravanje alternativnih metoda izvedbe i

konstrukcije tankera za ulje, koje je usvojio Odbor za zatitu morskog okolia Organizacije rezolucijom
MEPC 110(49).
53
8.
Pri odobravanju izvedbe i konstrukcije tankera za ulje koji e biti izgraen u
skladu s odredbama ovog pravila Uprave moraju uzeti u obzir aspekte ope sigurnosti,
ukljuujui potrebu odravanja i inspekcije bonih tankova i tankova dvodna ili prostora.
Pravilo 20
Zahtjevi za dvostruki trup i dvodno na tankerima za ulje isporuenim prije 6. srpnja
1996.
1.
2.
3.
Ako nije izriito drukije predvieno:

.1
ovo pravilo e se primijeniti na tankere za ulje od 5.000 tona nosivosti i

vee, koji su isporueni prije 6. srpnja 1996, kako su odreeni u pravilu
1.28.5 ovog Priloga; i
.2
ovo pravilo se nee primijeniti na tankere za ulje koji udovoljavaju

pravilu 19. i pravilu 28. s obzirom na toku 28.6, koji su isporueni prije
6. srpnja 1996, kako su odreeni u pravilu 1.28.5 ovog Priloga; i
.3
ovo pravilo se nee primijeniti na tankere za ulje na koje se odnosi toka

1. ovog pravila, koji udovoljavaju pravilu 19.3.1 i 19.3.2 ili 19.4 ili 19.5
ovog Priloga, osim to ne mora biti udovoljeno u svakom pogledu
zahtjevu za najmanje razmake izmeu pregrada tanka tereta i bone
oplate i oplate dna. U tom sluaju razmaci bone zatite ne smiju biti
manji od onih navedenih u Meunarodnom kodeksu o prijevozu
kemikalija za tankove tipa 2, a razmaci bone zatite na sredinjici
moraju udovoljavati pravilu 18.15.2 ovog Priloga.
U ovom pravilu:
.1
Teko dizelsko ulje je dizelsko ulje osim onih iji se destilati vie od 50%
zapremine destiliraju na temperaturi koja ne prelazi 340 C kad je
ispitano metodom koju je prihvatila Organizacija.*
.2
Tekue gorivo su teki destilati ili ostaci sirove nafte ili mjeavine takvih
materijala namijenjeni za koritenje kao gorivo za zagrijavanje ili pogon
kakvoe jednake specifikaciji koju je prihvatila Organizacija.
U svrhu ovog pravila, tankeri za ulje dijele se u slijedee razrede:

.1
Tanker za ulje razreda 1 je tanker za ulje od 20.000 tona nosivosti i vei,

koji prevozi sirovu naftu, tekue gorivo, teko dizelsko ulje ili ulje za
podmazivanje kao teret i od 30.000 tona nosivosti i vei, koji prevozi
druga ulja osim navedenih, koji ne udovoljava zahtjevima za tankere za
ulje isporuene nakon 1. lipnja 1982, kako su utvreni u pravilu 1.28.4
ovog Priloga;
.2
Tanker za ulje razreda 2 je tanker za ulje od 20.000 tona nosivosti i vei,

koji prevozi sirovu naftu, tekue gorivo, teko dizelsko ulje ili ulje za
podmazivanje kao teret, i od 30.000 tona nosivosti i vei, koji prevozi
druga ulja osim navedenih, koji udovoljava zahtjevima za tankere za ulje
Odnosi se na Standardne naine ispitivanja materijala Amerikog drutva za testiranje (oznaka D 86)
Odnosi se na Standardni nain ispitivanja materijala Amerikog drutva za testiranje (Oznaka D 396) za
tekue gorivo br.4 ili tea.
54
isporuene nakon 1. lipnja 1982, kako su utvreni u pravilu 1.28.4 ovog

Priloga; i
.3
Tanker za ulje razreda 3 je tanker za ulje od 5.000 tona nosivosti i vei

ali manji od onog navedenog u podtoki 1. ili 2. ove toke.
4.
Tanker za ulje na koji se primjenjuje ovo pravilo mora udovoljavati zahtjevima
toaka 2. do 5, 7. i 8. pravila 19. i pravila 28. s obzirom na toku 28.6 ovog Priloga
najkasnije do 5. travnja 2005. ili datuma godinjice isporuke broda na datum ili u godini
navedenoj u ovoj tablici:
Razred tankera za ulje
Razred 1
Datum ili godina

5. travanj 2005. za brodove isporuene 5. travnja 2005. ili ranije
2005. za brodove isporuene nakon 5. travnja 1982.
Razred 2. i 3
5. travnja 2005. za brodove isporuene 5. travnja 1977. ili ranije

2005. za brodove isporuene nakon 5. travnja 1977, ali prije 1. sijenja 1978.
2006. za brodove isporuene u 1978. i 1979.
2007. za brodove isporuene u 1980. i 1981.
2008. za brodove isporuene u 1982.
2009. za brodove isporuene u 1983.
2010. za brodove isporuene u 1984. ili kasnije
5.
Bez obzira na odredbe toke 4. ovog pravila, u sluaju tankera za ulje razreda 2.
ili 3. koji ima samo dvodna ili dvostruke bokove koji se ne koriste za prijevoz ulja, a
pruaju se cijelom duljinom tanka tereta, ili prostore dvostrukog trupa koji se ne koriste
za prijevoz ulja koji se proteu cijelom duljinom tanka tereta, ali koji ne udovoljavaju
uvjetima da bi bili osloboeni od odredaba toke 3. ovog pravila, Uprava moe dopustiti
nastavak rada takvog broda i poslije datuma navedenih u toki 4. ovog pravila, pod
uvjetom:
.1 da je brod bio u slubi 1. srpnja 2001;
.2 da se Uprava uvjerila provjerom slubenih zabiljeki da brod ispunjava
gornje uvjete;
.3 da navedeni uvjeti broda ostaju neizmijenjeni; i
.4 da se rad broda ne nastavlja nakon to je brod navrio 25 godina od datuma
njegove isporuke.
6.
Tanker za ulje razreda 2. ili 3 koji je navrio 15 ili vie godina od njegove
isporuke mora udovoljavati Programu za procjenu stanja koji je usvojio Odbor za zatitu
morskog okolia rezolucijom MEPC 94(46), s izmjenama i dopunama, pod uvjetom da
su takve izmjene i dopune usvojene, da su stupile na snagu i proizvele pravni uinak u
skladu s odredbama lanka 16. ove Konvencije, a koji se odnosi na postupke izmjena i
dopuna koji se primjenjuju na Dodatak Prilogu.
7.
Uprava moe dopustiti nastavak rada tankera za ulje razreda 2. ili 3. nakon
datuma navedenih u toki 4. ovog pravila, ako je zadovoljna rezultatima Programa za
procjenu stanja koji jame, po miljenju Uprave, da je brod sposoban nastaviti takav rad,
pod uvjetom da se takav rad nee obavljati nakon datuma godinjice isporuke broda u
2015. ili nakon to je brod navrio 25 godina od datuma njegove isporuke, prema tome
to ranije nastupi.
55
8.1
Uprava stranke ugovornice ove Konvencije koja dopusti primjenu toke 5. ovog
pravila ili dopusti, obustavi, ukine ili odbije primjenu toke 7. ovog pravila, brodu koji je
ovlaten vijati njezinu zastavu, e o tome bez odlaganja izvijestiti Organizaciju radi
dostavljanja tih podataka strankama ugovornicama u svrhu njihovog upoznavanja i
odgovarajuih mjera, ako su potrebne.
8.2
Stranka ugovornica ove Konvencije bit e ovlatena zabraniti ulazak u luke ili
odobalne terminale pod njenom vlau tankerima za ulje koji postupaju u skladu s
odredbama:
.1 toke 5. ovog pravila nakon datuma godinjice isporuke broda u 2015; ili
.2 toke 7. ovog pravila.
U takvim sluajevima stranka ugovornica e izvijestiti Organizaciju radi dostavljanja
podataka o tome strankama ugovornicama ove Konvencije u svrhu njihovog
upoznavanja.
Pravilo 21
Spreavanje oneienja uljem iz tankera koji prevoze teko ulje kao teret
1.
2.
Ovo pravilo:
.1
e se primijeniti na tankere za ulje od 600 tona nosivosti i vee koji

prevoze teko ulje kao teret bez obzira na datum isporuke; i
.2
nee se primijeniti na tankere za ulje na koje se odnosi toka 1. ovog

pravila koji udovoljavaju pravilima 19.3.1 i 19.3.2 ili 19.4 ili 19.5 ovog
Priloga, osim to ne mora biti udovoljeno u svakom pogledu zahtjevu za
najmanje razmake izmeu pregrada tanka tereta i boka broda i oplate
dna. U tom sluaju, bone zatitne udaljenosti ne smiju biti manje od
onih navedenih u Meunarodnom kodeksu o prijevozu kemikalija za
razred 2. smjetaja tanka tereta, a zatitne udaljenosti prema dnu na
sredinjici moraju udovoljavati pravilu 18.15.2 ovog Priloga.
U ovom pravilu teko ulje je:

.1
sirova nafta gustoe vee od 900 kg/m3 na 15 C;
.2
tekue gorivo* gustoe vee od 900 kg/m3 na 15 C ili kinematski

viskozitet vei od 180 mm2/s na temperaturi od 500 C; ili
.3
bitumen, katran i njihove emulzije.
3.
Tanker za ulje na koji se primjenjuje ovo pravilo mora udovoljavati odredbama
toaka 4 do 8. ovog pravila i k tome primjenjive odredbe pravila 20.
4.
Pridravajui se odredaba toaka 5, 6. i 7. ovog pravila tanker za ulje na koji se
primjenjuje ovo pravilo mora:
.1
ako je nosivosti 5.000 tona i vie, udovoljavati zahtjevima pravila 19.

ovog Priloga najkasnije do 5. travnja 2005; ili
.2
ako ima 600 tona nosivosti i vie, ali manje od 5.000 tona nosivosti, imati
tankove dvodna ili prostore koji udovoljavaju odredbama pravila 19.6.1
ovog Priloga te bone tankove ili prostore ureene u skladu s pravilom
Ovu definiciju izmijenio je MEPC 54 rezolucijom 141(54)
56
19.3.1 koji udovoljavaju zahtjevima za razmak w kako je navedeno u

pravilu 19.6.2 najkasnije do datuma godinjice isporuke broda u 2008.
godini.
5.
U sluaju tankera za ulje od 5.000 tona nosivosti i vee, koji prevoze teko ulje
kao teret i koji ima samo dvodna ili dvostruke bokove koji se ne koriste za prijevoz ulja,
a proteu se cijelom duljinom tanka tereta, ili prostorima dvostrukog trupa koji se ne
koriste za prijevoz ulja, a proteu se cijelom duljinom tanka tereta, ali koji ne
udovoljavaju uvjetima da bi bili osloboeni od odredaba toke 1.2 ovog pravila, Uprava
moe dopustiti nastavak rada takvog broda i poslije datuma navedenog u toki 4. ovog
pravila, pod uvjetom:
.1
da je brod bio u slubi 4. prosinca 2003;
.2
da se Uprava uvjerila provjerom slubenih biljeki da brod udovoljava

spomenutim uvjetima;
.3
da navedeno stanje broda ostaje neizmijenjeno; i
.4
da rad nije nastavljen nakon to je brod navrio 25 godina od datuma

njegove isporuke.
6.1
Uprava moe dopustiti nastavak rada tankera za ulje od 5.000 tona nosivosti i
veeg, koji prevozi sirovu naftu gustoe vee od 900 kg/m3 na 15 C, ali manje od 945
kg/m3, nakon datuma navedenog u toki 4.1 ovog pravila, ako je zadovoljavaju rezultati
Programa za procjenu stanja navedenog u pravilu 20.6 koji jame, da je po miljenju
Uprave, brod sposoban nastaviti takav rad uzimajui u obzir veliinu, starost, podruje
rada i stanje strukture broda i pod uvjetom da rad nije nastavljen nakon to je brod
navrio 25 godina od datuma njegove isporuke.
6.2
Uprava moe dopustiti nastavak rada tankeru za ulje od 600 tona nosivosti i
veem ali manjem od 5.000 tona nosivosti koji prevozi teko ulje kao teret, nakon
datuma navedenog u toki 4.2 ovog pravila, ako je, po miljenju Uprave, brod sposoban
nastaviti takav rad uzimajui u obzir veliinu, starost, podruje rada i stanje strukture
broda, pod uvjetom da rad nije nastavljen nakon to je brod navrio 25 godina od datuma
njegove isporuke.
7.
Uprava stranke ugovornice ove Konvencije moe osloboditi tanker za ulje od
600 tona nosivosti i vei, koji prevozi teko ulje kao teret, od odredaba ovog pravila ako
tanker za ulje:
.1
obavlja putovanja iskljuivo u podruju pod njenom vlau ili radi kao
plutajue postrojenje za skladitenje tekog ulja koje je smjeteno na
podruju pod njenom vlau; ili
.2
obavlja putovanja iskljuivo u podruju pod vlau druge stranke

ugovornice ili radi kao plutajue postrojenje za skladitenje tekog ulja
koje je smjeteno na podruju pod vlau druge stranke ugovornice, pod
uvjetom da je stranka ugovornica na ijem e podruju tanker za ulje
raditi suglasna s njegovim radom na podruju pod njenom vlau.
8.1
Uprava stranke govornice ove Konvencije koja dopusti, obustavi, ukine ili odbije
primjenu toke 5, 6. ili 7. ovog pravila brodu koji je ovlaten vijati njezinu zastavu, mora
o tome odmah izvijestiti Organizaciju radi dostavljanja podataka strankama
ugovornicama ove Konvencije, a u svrhu njihovog upoznavanja i odgovarajuih mjera,
ako su potrebne.
57
8.2
Pridravajui se odredaba meunarodnog prava, stranka ugovornica ove
Konvencije je ovlatena zabraniti ulazak tankerima za ulje koji rade u skladu s
odredbama toke 5. ili 6. ovog pravila, u luke ili odobalne terminale pod njenom vlau
ili zabraniti prekrcaj tekog ulja s broda na brod u podrujima pod njenom vlau, osim
kada je to potrebno radi zatite sigurnosti broda ili spaavanja ljudskih ivota na moru. U
takvim sluajevima ta strana ugovornica e izvijestiti o tome Organizaciju, radi
dostavljanja odnosnih podataka strankama ugovornicama ove Konvencije radi njihovog
upoznavanja.
Pravilo 22
Zatita dna prostorije s pumpama
1.
Ovo pravilo primjenjuje se na tankere za ulje od 5.000 tona nosivosti i vee
izgraene 1. sijenja 2007. ili kasnije.
2.
Prostorija s pumpama mora imati dvodno koje na svakom presjeku svakog tanka
dvodna ili prostora ima takav razmak h izmeu dna prostorije s pumpama i osnovne
linije broda mjeren okomito na osnovnu liniju broda koji nije manji od ovog:
h = B/15 (m) ili
h = 2 m, prema tome to je manje.
Najmanja vrijednost h = 1 m
3.
U sluaju prostorija s pumpama ije se dno iznad osnovne linije nalazi najmanje
na visini koju zahtijeva toka 2 ovog pravila (npr. izvedba krme poput gondole) nee ni
u kojem sluaju biti potrebno dvodno u prostoriji s pumpama.
4.
Balastne pumpe moraju biti izvedene tako da se osigura uspjean usis iz tankova
dvodna.
5.
Bez obzira na odredbe toaka 2. i 3. ovog pravila, gdje naplavljivanje prostorije s
pumpama nee uiniti nedjelotvornim sustav pumpi balasta i tereta, dvodno ne mora biti
izvedeno.
Pravilo 23
Izvedba za sluaj nehotinog istjecanja ulja
1.
Ovo pravilo primijenit e se na sve tankere za ulje isporuene 1. sijenja 2010. ili
kasnije, kako su utvreni pravilom 1.28.8.
2.
U ovom pravilu primjenjuju se slijedei pojmovi:

.1
Gaz teretne linije (ds) je okomiti razmak, u metrima, od proraunske

osnovice na sredini duljine do vodne linije koja odgovara ljetnom
nadvou dodijeljeno tom brodu. Izraune prema ovom pravilu treba
temeljiti na gazu ds bez obzira na dodijeljena nadvoa koja mogu
prelaziti ds kao to je tropska vodena linija.
.2
Vodena linija (dB) je okomiti razmak u metrima, od proraunske

osnovice na sredini duljine do vodene linije koja odgovara 30% visini Ds.
.3
irina (BS ) je najvea proraunska irina broda u metrima, na ili ispod

najveeg gaza teretne linije ds.
58
.4
irina (BB) je najvea proraunska irina broda, u metrima, na ili ispod

vodne linije dB.
.5
Visina (Ds) je proraunska visina u metrima, mjerena na sredini duljine

do gornje palube na boku.
.6
Duljina (L) i nosivost (DW) su one kako je utvreno u pravilima 1.19

odnosno 1.23.
3.
Da bi se pruila odgovarajua zatita od oneienja uljem u sluaju sudara ili
nasukavanja mora biti udovoljeno slijedeem:
.1
za tankere za ulje od 5.000 tona nosivosti (DWT) i vee, parametar

srednjeg istjecanja ulja mora biti kako slijedi:
C 200.000 m3
OM 0,015
0M 0,012+(0,003/200.000) (400.000-C)
za 200.000 m3<C<400.000 m3
C 400.000 m3
OM 0,012
za vienamjenske brodove izmeu 5.000 tona nosivosti (DWT) i 200.000

m3 zapremine, moe se primijeniti parametar srednjeg istjecanja ulja, pod
uvjetom da podnijeti izrauni zadovoljavaju Upravu, pokazuju da nakon
to mu je izraunata poveana strukturna vrstoa, vienamjenski brod
ima izvedbu izljeva ulja najmanje jednaku standardu tankera dvostrukog
trupa iste veliine koji ima OM= 0,015.
C 100.000 m3
OM 0,021
OM 0,015+(0,006/100.000) (200.000 C)
za 100.000m3 < C 200.000 m3
gdje:
0M = parametar srednjeg istjecanja ulja
C = ukupna zapremina tereta ulja u m3 pri 98% popunjenosti tanka.
.2
za tankere za ulje manje od 5.000 tona nosivosti (DWT)

Duljina svakog tanka tereta ne smije prelaziti 10 m ili jednu od slijedeih
vrijednosti, prema tome koja je vea
.2.1
gdje unutar tankova tereta nije predviena uzduna pregrada

(0,5 b1/B + 0,1) L ali da ne prelazi 0,2L
.2.2
gdje je unutar tankova predviena uzduna sredinja pregrada

(0,25 b1/B + 0,15) L
.2.3
gdje su unutar tankova tereta predviene dvije ili vie uzdunih

pregrada
.2.3.1 za bone tankove tereta: 0,2 L
.2.3.2 za sredinje tankove tereta:
.2.3.2.1
ako je b1/B 0,2L : 0,2L
59
ako je b1/B 0.2 ;
.2.3.2.2
.2.3.2.2.1
gdje nije predviena uzduna

sredinja pregrada:
(0,5 b1/B + 0,1 ) L
.2.3.2.2.2
gdje je predviena
sredinja pregrada:
uzduna
(0,25 b1/B + 0,15) L

bi je najmanji razmak od boka broda do vanjske uzdune pregrade odnosnog tanka,
mjerena unutar broda okomito na sredinjicu na razini koja odgovara dodijeljenom
ljetnom nadvou.
4.
Kod izrauna parametra srednjeg istjecanja ulja primijenit e se slijedee ope
pretpostavke:
.1
da se duljina bloka tereta protee izmeu pramanih i krmenih krajeva

svih tankova za prijevoz tereta ulja, ukljuujui talone tankove.
.2
gdje se ovo pravilo odnosi na tankove tereta treba razumjeti da to

ukljuuje sve tankove tereta, talone tankove i tankove tekueg goriva
smjetene unutar duljine bloka tereta.
.3
treba pretpostaviti da je brod nakrcan do gaza teretne linije ds, bez trima
ili nagiba.
treba pretpostaviti da su svi tankovi tereta nakrcani do 98% volumetrijske

zapremine. Nazivna gustoa tereta ulja (n) mora se izraunati kako
slijedi:
n = 1000(DWT) /C (kg/m3 )
5.
.5
za izraune istjecanja naplavljivost svakog prostora unutar bloka tereta,

ukljuujui tankove tereta, balastne tankove i druge prostore bez ulja,
treba uzeti kao 0.99, osim ako se pokae drukije.
.6
zdenci usisa mogu se zanemariti pri odreivanju mjesta tanka pod

uvjetom da su takvi zdenci toliko mali koliko je mogue, a razmak
izmeu dna zdenca i oplate dna nije manja od 0,5 h, gdje je h visina kako
je utvrena u pravilu 19.3.2.
Kada se povezuju parametri istjecanja ulja treba koristiti slijedee pretpostavke:

.1
Prosjek istjecanja ulja mora se izraunati odvojeno za bono oteenje i

oteenje dna i tada ih povezati u bezdimenzionalni parametar istjecanja
ulja OM, kako slijedi:
OM = (0,4 OMS + 0,6 OMB ) /C
gdje je:
OMS = prosjek istjecanja za bono oteenje u m3; i
OMB = prosjek istjecanja za oteenje dna u m3.
.2
Za oteenje dna moraju se izraditi odvojeni izrauni za prosjek izljeva

za 0 m i stanja -2.5 m morskih mijena, i tada povezati kako slijedi:
OMB = 0,7MB(O) + 0,3MB(2.5)
60
gdje je:
OMB(O) = prosjek istjecanja za stanja 0 m morskih mijena; i
OMB(2.5) = prosjek istjecanja za stanja -2.5 morskih mijena, u m3
6.
Prosjek istjecanja za bono oteenje OMS mora se izraunati kako slijedi:

n
OMB = C3 PS(i) Os(i) (m3)

i
gdje je:
i=
svaki tank tereta koji se razmatra;
n=
ukupan broj tankova tereta:
PS(i) = vjerojatnost bonog probijanja i-tog tanka tereta, izraunata u

skladu s tokom 8.1 ovog pravila.
OS(i) = istjecanje, u m3, od bonog oteenja i-tog tanka tereta, za koje se
pretpostavlja da je jednako ukupnoj zapremini i-tog tanka tereta
pri 98% popunjenosti, osim ako se pokae, primjenom Smjernica
navedenih u pravilu 19.5, da e se zadrati znaajna koliina
tereta; i
C3 =
0,77 za brodove koji imaju dvije uzdune pregrade unutar

tankova tereta, ako se ove pregrade neprekinuto proteu du
bloka tereta, a PS(i) dobiven u skladu s ovim pravilom. C3 je
jednak 1,0 za sve druge brodove ili kada je Ps(i) dobiven u skladu s
tokom 10 ovog pravila.
7.
Prosjek istjecanja kod oteenja dna mora se izraunati za svako stanje morskih
mijena kako slijedi:
.1
OMB(O) = PB(i) OB(i) CDB(i) (m3)

i
gdje:
i=
svaki tank tereta koji se razmatra;
n=
ukupan broj tankova tereta;
PB(i) = vjerojatnost probijanja i-tog tanka tereta od oteenja dna

izraunata u skladu s tokom 9.1 ovog pravila;
OB(i) = istjecanje iz i-tog tanka tereta u m3, izraunato u skladu s tokom
7.3 ovog pravila; i
CDB(i) = faktor za izraun zahvata ulja, kako je utvreno u toki 7.4 ovog
pravila.
.2
OMB(2.5) = PB(i) OB(i) CDB(i) (m3)

i
61
gdje su:
i, n, PB(i) i CDB(i) = su kako je utvreno u podtoki 1. ovog pravila.
OB(i) = istjecanje iz i-tog tanka tereta u m3, nakon promjene plime i oseke
.3
Istjecanje ulja OB(i) za svaki tank tereta mora se izraunati na osnovama

naela uravnoteenja tlaka, u skladu s slijedeim pretpostavkama:
.3.1
da e brod biti nasukan bez trima i nagiba, s gazom nasukavanja

prije promjene plime i oseke jednakim gazu teretne linije ds.
.3.2
Razina tereta nakon oteenja izraunati e se kako slijedi:

hc =
{(d s
+ tc Z1 )( s ) (1000 p ) /g } / n
gdje:
hc =
visina tereta ulja iznad Z1 u metrima;
tc =
promjena plime i oseke u metrima. Smanjenja plime i

oseke moraju se izraziti kao negativne vrijednosti;
Z1 =
visina najnie toke u tanku tereta iznad osnovne linije u

metrima;
s = gustoa morske vode koju treba uzeti da je 1,025 kg/m3
.3.3
.4
p=
ako postoji sustav inertnog plina, treba uzeti da normalni

nadtlak u kPa nije manji od 5 kPa. Ako ne postoji sustav
inertnog plina treba uzeti da je nadtlak 0;
g=
akceleracija gravitacije koju treba uzeti da je 9.81 m/s2; i
n =
nominalna gustoa tereta ulja izraunata u skladu s

tokom 4.4 ovog pravila.
Za tankove tereta omeene oplatom dna, ako se nije pokazalo

drukije, uzet e se da istjecanje ulja OB(i) nije manje od 1%
ukupne zapremine tereta ulja ukrcanog u i-ti tank tereta izraunat
za poetnu izmjenu gubitaka i dinamike uinke zbog struje i
valova.
U sluaju oteenja dna, dio izljeva iz tanka tereta moe biti zahvaen u
odjeljenjima bez ulja. Ovaj uinak je procijenjen faktorom CDB(I) za svaki
tank koji treba uzeti kako slijedi:
CDB(i) = 0,6 za tankove tereta omeene odozdo odjeljcima bez
ulja;
CDB(i) = 1,0 za tankove tereta omeene oplatom dna.
62
8.
Vjerojatnost PS probijanja odjeljka od bonog oteenja izraunat e se kako
slijedi:
.1
PS = PSL PSV PST

gdje je:
.2
PSL = 1 - PSf - PSa =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti u uzdunu

zonu omeenu s Xa i Xf;
PSV = 1 - PSu - PSl =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti u okomitu

zonu omeenu s Z1 i Zu; i
PST = 1 - PSy =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti popreno

izvan pregrade utvrene s y.
PSa, PSf, PSl, PSu i PSy moraju se utvrditi linearnom interpolacijom iz tablice
vjerojatnosti za bono oteenje predvieno u toki 8.3 ovog pravila,
gdje je:
PSa =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini iza poloaja

Xa/L;
PSf =
vjerojatnost da e oteenje e leati u cjelini ispred

poloaja Xf/L;
PSl =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini ispod tanka;
PSu =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini iznad tanka; i
PSy =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini izvan tanka.
Pregrade odjeljaka Xa, Xf, Zl, Zu i y moraju se dobiti kako slijedi:

Xa =
uzduni razmak od krmenog kraja L do krajnje toke

prema krmi odjeljka koji se razmatra u metrima;
Xf =

prema pramcu odjeljka koji se razmatra u metrima;
Z1 =
okomiti razmak od proraunske osnovne linije do najnie

toke odjeljka koji se razmatra u metrima;
Zu =
okomiti razmak od proraunske osnovne linije do najvie

toke odjeljka koji se razmatra u metrima; Nee se uzeti
da je Zu vei od Ds; i
y=
najmanji vodoravni razmak mjeren okomito na

sredinjicu izmeu odjeljka koji se razmatra i bone
oplate u metrima.*
.3 Tablica vjerojatnosti bonog oteenja
Za simetrini raspored tankova uzimaju se u obzir samo oteenja na jednoj strani broda u kojem sluaju
e se y dimenzije mjeriti na istoj strani. Za nesimetrini raspored tankova valja pogledati Napomenu o
tumaenju o izvedbi u sluaju nehotinog izljeva ulja koju je usvojila Organizacija rezolucijom MEPC
122(52)
63
Xa/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSa
0,000
0,023
0,068
0,117
0,167
0,217
0,267
0,317
0,367
0,417
0,467
0,517
0,567
0,617
0,667
0,717
0,767
0,817
0,867
0,817
0,967
Xf/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSr
0,967
0,917
0,867
0,817
0,767
0,717
0,667
0,617
0,567
0,517
0,467
0,417
0,367
0,317
0,267
0,217
0,167
0,117
0,068
0,023
0,000
Zl/Ds
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSl
0,000
0,000
0,001
0,003
0,007
0,013
0,021
0,034
0,055
0,085
0,123
0,172
0,226
0,285
0,347
0,413
0,482
0,553
0,626
0,700
0,775
Zl/Ds
0,00'
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSl
0,968
0,952
0,931
0,905
0,873
0,836
0,789
0,733
0,670
0,599
0,525
0,452
0,383
0,317
0,255
0,197
0,143
0,092
0,046
0,013
0,000
PSy se mora izraunati kako slijedi:

PSy = (24,96199,6 y/BS) (y/BS)
za y/Bs 0,05
PSy = 0,749 + {5-44,4 (y/BS 0,05) ) (y/BS 0,05)

za 0,05 < y/Bs 0,1
PSy = 0,888 + 0,56 (y/BS0,1)
za y/BS 0,1
Psy nee se uzeti da je vei od 1.

9.
Vjerojatnost PB probijanja odjeljenja zbog oteenja dna izraunat e se kako
slijedi:
.1
PB = PBL PBT PBV

gdje je :
.2
PBL = 1- PBf PBa =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti u uzdunu

zonu omeenu s Xa i Xf;
PBT = 1 - PBp PBs =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti u poprenu

zonu omeenu s Yp i Ys; i
PBV = 1 PBz =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti okomito

iznad pregrade utvrene s z.
Pa , Pf , PBp, Ps i Pz odredit e se linearnom interpolacijom iz tablice

vjerojatnosti za oteenja dna predvieno u toki 9.3 ovog pravila, gdje
je:
64
PBa = vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini iza poloaja

Xa/L;
PBf =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini ispred poloaja

Xf/L;
PBp = vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini lijevo od

tanka;
PBs =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini desno od

tanka;
PBZ = vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini ispod tanka.

Pregrade odjeljaka Xa, Xf, Yp, Ys i z bit e kako slijedi:
Xa i Xf
kako su utvreni u toki 8.2 ovog pravila;
Yp =
popreni razmak od najvie lijeve toke odjeljka

smjetenog na ili ispod vodne linije dB do okomite ravnine
smjetene na BB/2 na desno od sredinjice broda, u
metrima;
Ys =
popreni razmak od najvie desne toke odjeljka

smjetene na BB/2 desno od sredinjice broda, u metrima;
z=
najmanja vrijednost z na cijeloj duljini odjeljka, gdje je,

na nekom danom uzdunom poloaju z okomiti razmak
od nie toke oplate dna na tom uzdunom poloaju do
nie toke odjeljka na tom uzdunom poloaju, u
metrima.
.3 Tablica vjerojatnosti oteenja dna

Xa/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PBa
0,000
0,002
0,008
0,017
0,029
0,042
0,058
0,076
0,096
0,119
0,143
0,171
0,203
0,242
0,289
0,344
0,409
0,482
0,565
0,658
0,761
Xf/L
0,00
0,05
0,05
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PBf
0,969
0,953
0,936
0,916
0,894
0,870
0,842
0,810
0,775
0,734
0,687
0,630
0,563
0,489
0,413
0,333
0,252
0,170
0,089
0,026
0,000
Yp/BB
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PBz e se izraunati kako slijedi:
65
PBp
0,844
0,794
0,744
0,694
0,644
0,594
0,544
0,494
0,444
0,394
0,344
0,297
0,253
0,211
0,171
0,133
0,097
0,063
0,032
0,009
0,000
yS/BB
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PBs
0,000
0,009
0,032
0,063
0,097
0,133
0,171
0,211
0,253
0,297
0,344
0,394
0,444
0,494
0,544
0,594
0,644
0,694
0,744
0,794
0,844
PBz = (14,5 67z/DS ) (z/Ds)
za z/DS 0,1
PBz = 0,78 +1,1 (z/Ds 0,1)
za z/DS > 0,1.
Za PBz nee se uzeti vie od 1.

10.
Ovo pravilo koristi pojednostavljeni probabilistiki pristup na nain da se
zbrajaju prosjeni izljeva iz svakog tanka tereta. Za odreene izvedbe, kao to su one
koje obiljeava pojava koraka ili udubljenja u pregradama/palubama i kosim pregradama
i/ili istaknutog savijanja trupa stroi izraun moe biti prikladniji. U takvim sluajevima
moe se primijeniti jedan od slijedeih postupaka izrauna:
11.
.1
Vjerojatnosti navedene u 8. i 9. mogu se izraunati s veom tonosti

primjenom pretpostavljenih pododjeljaka.*
.2
Vjerojatnosti navedene u 8. i 9. mogu se izraunati izravnom primjenom

funkcija gustoe vjerojatnosti sadranim u Smjernicama navedenim u
pravilu 19.5.
.3
Izvedba izljeva ulja moe se procijeniti u skladu s nainom opisanim u

Smjernicama navedenim u pravilu 19.5.
Na izvedbu cjevovoda primijenit e se slijedee odredbe:

.1
Cijevi cjevovoda koje se pruaju kroz tankove tereta na mjestu manje od

0,30 B od boka broda ili manje od 0,30 Ds od dna broda moraju imati
ventile ili sline naprave za zatvaranje na toki na kojoj one ulaze u neki
tank tereta. Ovi ventili se moraju drati zatvorenim na moru uvijek kad
tankovi sadre teret ulja, ali se mogu otvoriti za prijenos tereta potreban
za bitne radnje s teretom.
.2
Smanjenje istjecanja ulja upotrebom brzog ureaja za prebacivanje tereta

u sluaju nude ili drugog ureaja za ublaavanje istjecanja ulja u sluaju
nezgode mogu se uzeti u obzir samo nakon to aspekte uinkovitosti i
sigurnosti ureaja odobri Organizacija. Podnesak za odobrenje mora se
izraditi u skladu s odredbama Smjernica navedenih u pravilu 19.5.
Pravilo 24
Pretpostavke oteenja
1.
U svrhu odreivanja pretpostavljenog istjecanja ulja iz tankera za ulje u skladu s
pravilima 25. i 26., tri dimenzije protezanja oteenja kvadra na boku i dnu broda
pretpostavljaju se kako slijedi. U sluaju oteenja dna izloena su dva stanja koja se
pojedinano primjenjuju na pojedine dijelove tankera za ulja.
.1
Oteenje boka
.1.1
Uzduno protezanje (lc)
1/3 L2/3 ili 14,5 metara,

prema tome to je manje
.1.2
Popreno protezanje(tc)
B/5 ili 11,5 metara, prema

tome to je manje
(u unutranjosti broda od boka
Vidjeti Napomenu o tumaenju koje se odnosi na procjenu nehotinog izljeva ulja, koju je usvojila
Organizacija rezolucijom MEPC 122(52)
66
broda okomito na sredini na

razini koja odgovara
dodijeljenom ljetnom nadvou)
.1.3
.2
Okomito protezanje (vc)
Od osnovne linije prema

gore, bez ogranienja
Oteenje dna
Za 0,3 L od
prednje okomice
broda
Svaki drugi dio

broda
L/10
L/10 ili 5 metara

prema tome to je
manje
.2.1
Uzduno protezanje (ls)
.2.2
Popreno protezanje (ts) B/6 ili 10

metara, ve
prema tome to
je manje, ali ne
manje od 5
metara
.2.3
Okomito protezanje od B/15 ili 6 metara, prema tome to je

manje
osnovne linije (vs)
5 metara
2.
Gdjegod se u ovom poglavlju pojave znakovi navedeni u ovom pravilu imaju
znaenje koje je odreeno ovim pravilom.
Pravilo 25
Pretpostavljeno istjecanje ulja
1.
Pretpostavljeno istjecanje ulja u sluaju oteenja boka (Oc) i oteenja dna (Os)
izraunat e se prema sljedeem izrazu, uzimajui u obzir odjeljke probijene oteenjem
svih zamiljenih mjesta uzdu broda do opsega odreenog u pravilu 24. ovog Priloga,:
.1
Za bona oteenja:
Oc = W1 + KiCi
.2
(I)
Za oteenje dna
Os = 1/3 ( Zi Wi + Zi Ci)
(II)
gdje je:
Wi =
zapremina bonog tanka u kubinim metrima za kojeg se

pretpostavlja da e biti razbijen oteenjem, kako je navedeno u
pravilu 24. ovog Priloga. Wi za odijeljeni balastni tank moe se
uzeti da je jednak 0.
Ci =
zapremina sredinjeg tanka u kubinim metrima za kojeg se

pretpostavlja da e biti razbijen oteenjem kako je navedeno u
67
pravilu 24. ovog Priloga. Ci za odijeljeni balastni tank moe se

uzeti da je jednak 0.
Ki = 1-bi/tc
0.
kada je bi jednak ili vei od tc, treba uzeti da je Ki jednak
Zi = 1-hi/vs,
0.
kada je hi jednak ili vei od vs, treba uzeti da je Zi jednak
bi =
irina bonog tanka koji se razmatra,u metrima, mjerena s

unutarnje strane od boka broda okomito na sredinjicu na razini
koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvou.
hi =
najmanja visina tanka dvodna koje se razmatra u metrima. Gdje

ne postoji dvodno treba uzeti da je hi jednak 0.
Gdjegod se u ovom poglavlju pojave ovi znakovi imaju znaenje koje je odreeno ovim
pravilom.
2.
Ako je prazan prostor ili tank odijeljenog balasta krai od lc, kako je utvreno u
pravilu 24. ovog Priloga, smjeten izmeu bonih tankova ulja, Oc u izrazu (I) moe se
izraunati na osnovi zapremine Wi koja je stvarna zapremina jednog takvog tanka (ako su
oni jednake zapremine) ili zapremine manjeg od dvaju tankova (ako su oni razliite
zapremine) koji se nalaze uz takav prostor, pomnoen s Si kako je utvreno u daljnjem
tekstu te uzimajui za sve druge bone tankove zahvaene sudarom vrijednost njihove
stvarne pune zapremine.
Si = l li /lc
gdje je:
li =
duljina u metrima razmatranog praznog prostora ili tanka odijeljenog

balasta.
3.1
Ako su tankovi dvodna prazni ili se u njima nalazi ista voda kada se prevozi
teret u tankovima iznad njih, nee se uzimati u obzir zapremina tih tankova dvodna.
3.2
Ako se dvodno ne protee punom duljinom i irinom tanka o kojem je rije,
smatrat e se da dvodna nema, a zapremina tankova iznad podruja oteenja dna mora
se ukljuiti u izrazu (II) ak i ako se tank ne smatra razbijenim zbog postojanja takvog
djelominog dvodna.
3.3
Zdenci usisa se mogu zanemariti pri odreivanju vrijednosti hi pod uvjetom da
takvi zdenci nisu pretjerano velike povrine i da se proteu ispod tanka na najmanjoj
udaljenosti, a nikada vie od polovice visine dvodna. Ako je dubina takvog zdenca vea
od polovice visine dvodna, uzima se da je hi jednak visini dvodna umanjenoj za visinu
zdenca.
Cjevovodi koji slue takvim zdencima ako su postavljeni unutar dvodna moraju imati
ventile ili druge ureaje za zatvaranje, koji se moraju nalaziti na mjestu spoja s tankom
kojem slue da bi se sprijeilo istjecanje u sluaju oteenja cjevovoda. Takvi cjevovodi
moraju se postaviti to je mogue vie iznad oplate dna. Ovi ventili se moraju drati
stalno zatvoreni na moru kada se u njima nalazi teret ulja, a mogu se otvoriti samo u
sluaju prebacivanja tereta potrebnog radi trima broda.
4.
Kada su prilikom oteenja dna istodobno ukljuena etiri sredinja tanka,
vrijednost Os moe se izraunati prema izrazu:
68
Os = 1/4 ( ZiWi + ZiCi)
(III)
5.
Uprava moe odobriti, kao nain smanjivanja izljeva ulja u sluaju oteenja dna,
postavljanje ureaja za prebacivanje tereta visokim usisom za sluaj nude u svakom
tanku tereta ulja, koji moe prebaciti teret iz probijenog tanka ili tankova u tankove
odijeljenog balasta ili u raspoloive tankove tereta ako je sigurno da takvi tankovi imaju
dovoljno slobodnog prostora. Odobrenje za takav ureaj davat e se na osnovi
sposobnosti sustava da za dva sata rada prebaci koliinu ulja koja je jednaka polovici
najveeg od probijenih tankova te prema raspoloivosti istovrijedne zapremine za
prihvat u balastnim tankovima ili tankovima tereta. Odobrenje e se ograniiti samo na
to da se omogui izraunavanje Os prema izrazu (III). Cijevi za usis moraju biti
postavljene barem na visini koja nije manja od okomitog protezanja kod oteenja dna vs.
Uprava mora izvijestiti Organizaciju o ureajima koje je odobrila, kako bi ona mogla
obavijestiti druge stranke ugovornice Konvencije.
6.
Ovo pravilo ne primjenjuje se na tankere za ulje isporuene 1. sijenja 2010. ili
kasnije, kako su utvreni u pravilu 1.28.8.
Pravilo 26
Ogranienje veliine i smjetaj tankova tereta
1. Osim ako je drukije predvieno tokom 7. ovog pravila:

.1
svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei, isporuen nakon 31.
prosinca 1979, kako je utvren u pravilu 1.28.2; i
.2
svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei isporuen 31. prosinca
1979. ili prije toga, kako je utvreno u pravilu 1.28.1, koji spada u jedan
od ovih razreda:
.2.1
tanker, koji je isporuen nakon 1. sijenja 1977., ili
.2.2
tanker koji ispunjava oba ova uvjeta:

.2.2.1 da nije isporuen kasnije od 1. sijenja 1977.; i
.2.2.2 da je ugovor o gradnji zakljuen nakon 1. sijenja 1974,
ili ako ugovora nema, ija je kobilica poloena ili koji je
bio na slinom stupnju gradnje nakon 30. lipnja 1974.
mora udovoljavati odredbama ovog pravila.

2.
Tankovi tereta na tankerima za ulje moraju biti takve veliine i tako smjeteni da
pretpostavljeno istjecanje Oc ili Os izraunato u skladu s odredbama pravila 25 ovog
Priloga bilo gdje po duljini broda nije vee od 30.000 kubinih metara ili 400 3 DW prema
tome to je vee, ali najvie 40.000 kubinih metara.
3.
Zapremina bilo kojeg bonog tanka tankera za ulje ne smije biti vea od 75%
granine koliine pretpostavljenog istjecanja ulja navedenog u toki 2. ovog pravila.
Zapremina bilo kojeg sredinjeg tanka tankera za ulje ne smije biti vea od 50.000
kubinih metara. Ipak, na tankerima za ulje s odijeljenim balastom, kako je utvreno u
pravilu 18. ovog Priloga, doputena zapremina bonog tanka tankera za ulje koji je
smjeten izmeu dva tanka odijeljenog balasta od kojih je svaki dulji od 1c moe se
poveati do najvieg pretpostavljenog istjecanja ulja, pod uvjetom da irina bonih
tankova prelazi tc.
69
4.
Duljina svakog tanka tereta ne smije prelaziti 10 m ili jednu od slijedeih
vrijednosti, prema tome to je vee:
.1
gdje ne postoji uzduna pregrada unutar tankova tereta:

(0,5 bi/B + 0,1) L
.2
ali da ne prelazi 0,2 L
gdje unutar tankova tereta postoji uzduna pregrada na sredinjici:

(0,25 bi/B + 0,15) L
.3
gdje su unutar tankova tereta predviene dvije ili vie uzdunih pregrada:
.3.1
za bone tankove tereta: 0,2L
.3.2
za sredinje tankove tereta:

.3.2.1 ako je bi/B jednak ili vei od jedne petine: 0,2 L
.3.2.2 ako je bi/B manji od jedne petine:
.3.2.2.1 tamo gdje nema uzdune pregrade na sredinjici:
(0,5 bi/B + 0,1) L
.3.2.2.2 tamo gdje postoji uzduna pregrada na sredinjici:
(0,25 bi/B + 0,15) L
bi je najmanja udaljenost od boka broda do vanjske uzdune pregrade odnosnog

tanka mjerena u unutranjosti broda okomito na sredinjicu na razini koja
odgovara dodijeljenom ljetnom nadvou.
5.
Da se ne bi prekoraila ogranienja zapremine utvrena tokama 2, 3. i 4. ovog
pravila i bez obzira na prihvaenu vrstu ugraenog ureaja za prebacivanje tereta, kada
takav ureaj meusobno povezuje dva ili vie tankova tereta, moraju se predvidjeti
ventili ili druge sline naprave za zatvaranje koji e odjeljivati tankove jedan od drugoga.
Ti ventili ili naprave moraju biti zatvoreni dok je tanker na moru.
6.
Cijevi cjevovoda koje prolaze kroz tankove tereta na mjestu koje je manje od tc
udaljeno od boka broda ili manje od vc od dna broda moraju imati ventile ili sline
naprave za zatvaranje na mjestu na kojem se otvaraju u bilo koji tank tereta. Ti ventili
moraju biti stalno zatvoreni na moru kada tankovi sadre teret ulja, a mogu se otvoriti
samo kada se teret prebacuje radi trimovanja.
7.
Ovo pravilo nee se primijeniti na tankere za ulje isporuene 1. sijenja 2010. ili
nakon toga, kako su utvreni u pravilu 1.28.8.
Pravilo 27
Stabilnost u neoteenom stanju
1.
Svaki tanker za ulje od 5.000 tona nosivosti i vei isporuen 1. veljae 2002. ili
kasnije, kako je utvren u pravilu 1.28.7, mora udovoljavati uvjetima stabilnosti u
neoteenom stanju navedenim u tokama 1.1 i 1.2 ovog pravila, ve prema sluaju, za
bilo koji radni gaz pod najloijim moguim uvjetima optereenja teretom i balastom,
sukladno dobroj radnoj praksi te ukljuujui meustupnjeve pri prebacivanju tekuine. U
svim uvjetima treba pretpostaviti da balastni tankovi nisu potpuno puni.
.1
U luci, poetna metacentarska visina GMo, ispravljena za utjecaj

slobodnih povrina mjerena pri 0 nagiba, ne smije biti manja od 0,15 m;
70
.2
Na moru, vrijede sljedei uvjeti:

.2.1
povrina pod krivuljom poluge stabilnosti (GZ krivulje) ne smije

biti manje od 0,055 mrad do = 30 kuta nagiba i ne manja od
0,09 m rad do = 40 ili drugog kuta naplavljivanja f* ako je
ovaj kut manji od 40. K tome, povrina ispod krivulje poluge
stabilnosti (GZ krivulje) izmeu kutova nagiba od 30 i 40 ili
izmeu 30 i f ako je ovaj kut manji od 40, ne smije biti manja
od 0,03 mrad;
.2.2
poluga stabilnosti GZ mora biti najmanje 0,20 m ako je kut

nagiba jednak ili vei od 30;
.2.3
najvei krak stabilnosti e nastati kod kuta nagiba za koji je

poeljno da prelazi 30, ali ne manji od 25 ; i
.2.4
poetna metacentarska visina GMo, ispravljena za utjecaj

slobodne povrine mjerena pri 0 nagiba ne smije biti manja od
0,15 m.
2.
Zahtjevima toke 1 ovog pravila mora biti udovoljeno konstruktivnim mjerama.
Za vienamjenske brodove mogu se dopustiti jednostavni dodatni radni postupci.
3.
Jednostavni dodatni radni postupci za radnje prekrcaja navedeni u toki 2. ovog
pravila znae postupke u pisanoj formi koji su dostupni zapovjedniku broda:
.1
koje je odobrila Uprava;
.2
koji e ukazati na one tankove tereta i balasta koji mogu, pod posebnim
uvjetima prekrcaja tekuine i mogueg opsega gustoe tereta, biti
nedovoljno puni, a jo uvijek omoguavati udovoljavanje mjerilima
stabilnosti. Nedovoljna napunjenost tankova moe se mijenjati za vrijeme
operacija prekrcaja i u bilo kojoj kombinaciji ako osigurava
udovoljavanje uvjetima;
.3
koji e biti lako razumljivi asniku u strai pri prekrcaju tekuina;
.4
koji e osigurati planirani tijek prekrcaja tereta/balasta;
.5
koji e omoguiti usporedbu postignute i zahtijevane stabilnosti

upotrebom uvjete za utvrivanje stabilnosti u grafikom ili tablinom
obliku.
.6
koji nee zahtijevati opsene matematike izraune asnika u strai;
.7
koji e omoguiti poduzimanje ispravaka asnika u strai u sluaju

odstupanja od preporuenih vrijednosti i u sluaju nude; i
.8
koji e biti istaknuto prikazani u odobrenoj knjiici trima i stabilnosti, na

upravljakoj postaji za prekrcaj tereta/balasta te kao raunalni podrka za
izraun stabilnosti.
je kut nagiba pri kojem su otvori nadgraa trupa ili palubnih kuica koji se ne mogu nepropusno
zatvoriti radi zatite od nevremena, uronjeni. U primjeni ovog mjerila mali otvori kroz koje ne moe doi
do progresivnog naplavljivanja nee se smatrati otvorenim.
71
Pravilo 28
Pregraivanje i stabilnost u oteenom stanju
1.
Svaki tanker za ulje isporuen nakon 31. prosinca 1979, kako je utvren u
pravilu 1.28.2, od 150 bruto tonae i vei, mora udovoljavati mjerilima pregraivanja i
stabilnosti u oteenom stanju kako je navedeno u toki 3. ovog pravila, nakon
pretpostavljenog oteenja boka ili dna kako je navedeno u toki 2. ovog pravila, pri bilo
kojem radnom gazu koji odraava stvarno stanje djelominog ili punog optereenja u
skladu s trimom i vrstoom broda i s relativnom gustoom tereta. Takvo oteenje se
mora primjenjivati na sva mogua mjesta uzdu broda koja mogu biti oteena kako
slijedi:
.1
na tankerima duljim od 225 metara na bilo kojem mjestu uzdu broda;
.2
na tankerima duljim od 150 metara, ali kraim od 225 metara, na bilo

kojem mjestu uzdu broda, iskljuujui dio krmene ili pramane pregrade
koja omeuje prostor strojnog ureaja smjetenog na krmi. Prostor
strojarnice se mora uzeti kao jedan odjeljak kod naplave; i
.3
na tankerima koji nisu dulji od 150 m, bilo gdje uzdu broda izmeu
susjednih poprenih pregrada s izuzetkom prostora strojnog ureaja. Za
tankere duljine 100 metara ili krae kada se ne moe udovoljiti svim
zahtjevima toke 3. ovog pravila, a da se bitno ne ugroze radna svojstva
broda, Uprava moe ublaiti te zahtjeve.
Stanje tankera kada ne prevozi ulje u tankovima tereta, iskljuivi bilo kakve otpatke
ulja, nee se razmatrati.
2.
U vezi s opsegom i vrstom pretpostavljenog oteenja primjenjivat e se
slijedee odredbe:
.1
.2
Bono oteenje:
1/3 L2/3 ili 14,5 metara,
prema tome to je manje
.1.1
Uzduno protezanje
.1.2
Popreno protezanje
B/5 ili 11,5 metara, prema

(u unutranjosti broda od boka tome to je manje
broda okomito na sredini na
razini
koja
odgovara
dodijeljenom ljetnom nadvou)
.1.3
Okomito protezanje
Od proraunske linije
oplate dna na sredinjicu,
prema gore bez ogranienja
Oteenje dna
Za 0,3 L od
prednje okomice
broda
Svaki drugi dio

broda
.2.1
Uzduno protezanje
1/3(L2/3) ili 5
1/3(L2/3) ili 14,5
metara, prema
metara, prema
tome to je manje tome to je manje
.2.2
Popreno protezanje
B/6 ili 10 metara,

prema tome to
72
B/6 ili 5 metara,

prema tome to
.2.3
Okomito protezanje
je manje
je manje
B/15 ili 6 metara,

prema tome to
je manje, mjerei
od proraunske
linije oplate dna
na sredinjici
B/15 ili 6 metara,

prema tome to
je manje, mjerei
od proraunske
linije oplate dna
na sredinjici
.3
Ako bi neko oteenje manjeg protezanja od najveeg protezanja

oteenja navedenog u podtokama 2.1 i 2.2 ove toke moglo uzrokovati
tee stanje, takvo oteenje treba razmotriti.
.4
Kada se predvia oteenje poprenih pregrada kako je navedeno u

podtokama 1.1 i 1.2 ovog pravila, poprene vodonepropusne pregrade
moraju biti udaljene jedna od druge najmanje za duljinu jednaku
uzdunom protezanju pretpostavljenog oteenja navedenog u podtoki
2.1 ove toke da bi se mogle smatrati pouzdanim. Kada su poprene
pregrade postavljene na manjoj udaljenosti jedna od druge, jedna ili vie
tih pregrada unutar takvog protezanja oteenja pretpostavljat e se da ne
postoje u svrhu utvrivanja naplavljenih odjeljaka.
.5
Kad se predvia oteenje izmeu susjednih poprenih vodonepropusnih

pregrada kako je navedeno u podtoki 1.3 ovog pravila, nijedna glavna
poprena pregrada ili poprena pregrada koja omeuje bone tankove ili
tankove dvodna nee se smatrati oteenom, osim:
.6
.5.1
ako je razmak izmeu susjednih pregrada manji od uzdunog

protezanja pretpostavljenog oteenja navedenog u podtoki 2.1
ove toke; ili
.5.2
ako postoji stepenica ili udubina u poprenoj pregradi duljine

vee od 3,05 metara, smjetena u podruju u koje prodire
pretpostavljeno oteenje. Stepenica koju tvori pregrada krmenog
pika i njegov pokrov nee se smatrati stepenicom u svrhu ovog
pravila.
Ako su cijevi, rovovi ili tuneli smjeteni unutar pretpostavljenog

protezanja oteenja, moraju se poduzeti mjere da se progresivno
naplavljivanje ne moe protegnuti na druge odjeljke osim na one za koje
se pretpostavlja da e biti naplavljeni prilikom svakog oteenja.
3.
Smatrat e se da tankeri za ulje udovoljavaju mjerilima stabilnosti u oteenom
stanju ako je udovoljeno slijedeim zahtjevima:
.1
Konana vodna linija, uzimajui u obzir uron, nagib i trim broda, mora
biti ispod donjeg ruba bilo kojeg otvora kroz koji moe doi do
progresivnog naplavljivanja broda. Takvi otvori ukljuuju odunike i
otvore koji se zatvaraju vodonepropusnim vratima ili poklopcima grotala,
a mogu se iskljuiti oni otvori koji se zatvaraju vodonepropusnim
poklopcima slivnika, otvori za istjecanje s palube i mali vodonepropusni
poklopci grotala tankova tereta koji odravaju potpunu cjelovitost palube,
klizna vodonepropusna vrata s daljinskim upravljanjem i bona okna
koja se ne mogu otvarati.
73
.2
Pri konanom stupnju naplavljivanja, kut nagiba koji je nastao uslijed

nesimetrinog naplavljivanja ne smije biti vei od 25, s tim da se taj kut
moe poveati do 30 ako ne dolazi do urona ruba palube.
.3
Pri konanom stupnju naplavljivanja mora se ispitati stabilnost, i moe se

smatrati da je dovoljna ako opseg krivulje poluge stabilnosti iznosi
najmanje 20 preko stanja ravnotee, a uz to najvea preostala poluga
stabilnosti iznosi najmanje 0,1 m unutar opsega od 20. Povrina ispod
krivulje unutar ovog opsega ne smije biti manje od 0,0175 mrad.
Nezatieni otvori ne smiju biti uronjeni unutar ovog opsega, osim ako se
ne pretpostavlja naplavljivanje tog prostora. Unutar ovog opsega, uron
bilo kojih otvora navedenih u podtoki 3.1 ove toke i drugih otvora koji
se mogu vodonepropusno zatvoriti moe se dopustiti.
.4
Uprava se mora uvjeriti da postoji dovoljna stabilnost meustanja

naplavljivanja.
.5
Ureaji za poravnanje za koje su potrebna mehanika pomagala kao to

su ventili ili kriane cijevi, ako postoje, nee se prihvaati prikladnim za
smanjenje kuta nagiba ili odravanje najmanjeg opsega preostale
stabilnosti udovoljavanjem zahtjevima podtoaka 3.1, 3.2 i 3.3 ove toke,
a dovoljna preostala stabilnost mora se odrati za vrijeme svih
meustanja kada se koristi poravnanje. Prostori koji su povezani
rovovima velikog presjeka mogu se smatrati jednim prostorom.
4.
Zahtjevi toke 1. ovog pravila moraju biti potvreni proraunima koji uzimaju u
obzir konstrukcijska obiljeja broda, smjetaj, raspored i sadraj oteenih odjeljaka, te
razdiobu, relativne gustoe i utjecaj slobodnih povrina tekuina. Prorauni se moraju
temeljiti na slijedeem:
.1
Treba uzeti u obzir svaki prazni ili djelomino puni tank, relativnu
gustou tereta koji se prevozi, kao i svako istjecanje tekuina iz oteenih
odjeljaka.
.2
Pretpostavljena propusnost naplavljenih prostora kao posljedica oteenja

mora biti kako slijedi:
Prostori
Naplavljivost
Prikladni za spremita
0,60
Prostori nastambi
0,95
Prostori strojnih ureaja
0,85
Prazni prostori
0,95
Prostori namijenjeni za potrone tekuine

Prostori namijenjeni za druge tekuine
.3
0,0 0,95
0,0 0,95*
Uzgon bilo kojeg nadgraa neposredno iznad bonog oteenja nee se

uzimati u obzir. Nenaplavljeni dijelovi nadgraa izvan protezanja
oteenja mogu se ipak uzeti u obzir pod uvjetom da su odvojeni od
Naplavljivanje djelomino ispunjenih odjeljaka mora biti u skladu s koliinom tekuine koja se prevozi u
odjeljku. Kadgod je oteen tank koji sadri tekuinu mora se pretpostaviti da je sadraj tog odjeljka
potpuno izgubljen i zamijenjen slanom vodom do razine konane ravnine ravnotee.
74
oteenog prostora vodonepropusnim pregradama i da je udovoljeno

zahtjevima podtoke 3.1 ovog pravila s obzirom na te neoteene
prostore. Vodonepropusna preklopna vrata mogu se dopustiti u
vodonepropusnim pregradama u nadgrau.
.4
Uinak slobodne povrine e se izraunati za kut nagiba od 5 za svaki

pojedini odjeljak. Uprava moe zahtijevati ili dopustiti da se ispravke
slobodne povrine izraunavaju pri kutu nagiba veem od 5 za
djelomino pune tankove.
.5
Pri izraunavanju uinka slobodnih povrina potronih tekuina

pretpostavit e se da, za svaku vrstu tekuine, najmanje jedan popreni
par ili samo jedan sredinji tank ima slobodnu povrinu, a da e tank ili
kombinacija tankova koji e se uzeti u obzir biti oni kod kojih je uinak
slobodne povrine najvei.
5.
Zapovjednik svakog tankera za ulje na koji se primjenjuje ovo pravilo i osoba na
dunosti na tankeru za ulje bez vlastitog pogona, na koji se primjenjuje ovo pravilo,
moraju imati na odobrenom obrascu:
.1
informaciju o krcanju i raspodjeli tereta koji su potrebni da bi se

osiguralo udovoljavanje odredbama ovog pravila; i
.2
podatke o sposobnosti broda da udovolji uvjetima stabilnosti u

oteenom stanju, kako su utvreni ovim pravilom, ukljuujui
djelovanje olakica doputenih prema podtoki 1.3 ovog pravila.
6.
Kod tankera za ulje od 20.000 tona nosivosti i veih isporuenih 6. srpnja 1996.
ili kasnije, kako su utvreni u pravilu 1.28.6, pretpostavke oteenja propisane tokom
2.2 ovog pravila moraju se dopuniti slijedeim pretpostavljenim oteenjem ukoenog
dna:
.1
uzduno protezanje:
.1.1
brodovi od 75.000 tona nosivosti i vei:

0,6 L mjereno od prednje okomice;
.1.2
rodovi manji od 75.000 tona nosivosti:

0,4 L mjereno od prednje okomice;
.2
popreno protezanje: B/3 bilo gdje na dnu;
.3
okomito protezanje: proboj vanjskog trupa.
Pravilo 29
Taloni tankovi
1.
Pridravajui se odredaba toke 4. pravila 3. ovog Priloga, tankeri za ulje od 150
bruto tonae i vei, moraju biti opremljeni talonim tankom u skladu s zahtjevima toaka
2.1 do 2.3 ovog pravila. Na tankerima za ulje koji su isporueni 31. prosinca 1979. ili
prije toga, kako su utvreni u pravilu 1.28.1, svaki tank tereta moe se odrediti kao
taloni tank.
2.1
Moraju se predvidjeti odgovarajua sredstva za ienje tankova tereta i
prebacivanje prljavih ostataka balasta i vode od pranja tankova iz tankova tereta u taloni
tank, koje je odobrila Uprava.
75
2.2
U ovom sustavu mora se predvidjeti prebacivanje otpadaka ulja u taloni tank ili
kombinaciju talonih tankova tako da e svaka tekuina isputena u more biti takva da
udovolji odredbama pravila 34. ovog Priloga.
2.3
Taloni tank ili kombinacija talonih tankova mora imati zapreminu potrebnu da
se zadri talog nastao od pranja tanka, ostataka ulja i ostataka prljavog balasta. Ukupna
zapremina talonog tanka ili tankova ne smije biti manja od 3% zapremine broda u kojoj
se prevozi ulje, pri emu Uprava moe prihvatiti:
.1
2% za one tankere za ulje gdje je ureaj za pranje tankova takav da

jednom ispunjeni taloni tank ili tankovi s vodom za pranje osiguravaju
dovoljno vode za pranje tanka i, gdje je potrebno, za pogonsku tekuinu
eduktora. bez unoenja dodatne vode u sustav.
.2
2% gdje su predvieni odijeljeni balastni tankovi ili namjenski isti

balastni tankovi u skladu s pravilom 18. ovog Priloga, ili gdje je
postavljen ureaj za ienje tanka tereta koji koristi sirovu naftu za
pranje u skladu s pravilom 3. ovog Priloga. Ova se zapremina moe
nadalje smanjiti na 1,5% za takve tankere za ulje gdje je ureaj za pranje
tanka takav da jednom ispunjeni taloni tank ili taloni tankovi s vodom
za pranje osiguravaju dovoljno vode za pranje tanka i, kada je potrebno,
za pogonsku tekuinu eduktora, bez unoenja dodatne vode u sustav; i
.3
1% za vienamjenske brodove gdje se teret ulja prevozi samo u

tankovima s glatkim stjenkama. Ta se zapremina moe nadalje smanjiti
na 0,8% gdje je ureaj za pranje tanka takav da jednom ispunjeni taloni
tank ili taloni tankovi s vodom za pranje osiguravaju dovoljno vode za
pranje tanka i, kada je potrebno, za pogonsku tekuinu eduktora, bez
unoenja dodatne vode u sustav.
2.4
Taloni tankovi moraju biti tako izraeni, posebno s obzirom na mjesto ulaza,
izlaza, titnike ili brane, gdje postoje, da se sprijei pretjerana turbulencija i zadravanje
ulja ili mjeavine ulja ili emulzije s vodom.
3.
Tankeri za ulje od 70.000 tona nosivosti i vei isporueni nakon 31. prosinca
1979, kako su utvreni u pravilu 1.28.2, moraju imati najmanje dva talona tanka.
Pravilo 30
Ureaji pumpi, cjevovoda i ispusta
1.
Na svakom tankeru za ulje viestruka prikljunica za spajanje na ureaje za
prihvat prljave balastne vode ili zauljene vode mora se nalaziti na izloenoj palubi na
obim stranama broda.
2.
Na svakom tankeru za ulje od 150 bruto tonae i veem, cijevi za isputanje u
more balastne ili zauljene vode iz tankova tereta, koje moe biti doputeno po pravilu 34.
ovog Priloga, moraju voditi na otvorenu palubu ili na bok broda iznad vodne linije
najdubljeg zagaaja s balastom. Mogu se prihvatiti razliita ureenja cjevovoda koji
doputaju rad na nain doputen podtokama 6.1 do 6.5 ovog pravila.
3.
Na tankerima za ulje od 150 bruto tonae i veim, isporuenim nakon 31.
prosinca 1979, kako su utvreni u pravilu 1.28.2, moraju se predvidjeti sredstva za
zaustavljanje isputanja u more balastne ili zauljene vode iz tanka tereta, razliita od onih
za isputanje ispod vodne linije doputenih po toki 6. ovog pravila, s mjesta na gornjoj
palubi ili iznad nje, smjetena tako da se viestruka prikljunica u upotrebi, navedena u
76
toki 1. ovog pravila, i isputanje u more iz cijevi, navedeno u toki 2. ovog pravila,
mogu vidno osmotriti. Sredstva za zaustavljanje isputanja ne moraju se predvidjeti na
osmatranici ako postoji sustav veza kao to su telefon ili radio veza predvieni izmeu
osmatranice i mjesta za nadzor isputanja.
4.
Svaki tanker za ulje isporuen nakon 1 lipnja 1982, kako je utvren u pravilu
1.28.4, koji mora biti opremljen odijeljenim balastnim tankovima ili ureajem za pranje
sirovom naftom mora udovoljavati slijedeim zahtjevima:
.1
mora imati cjevovod za ulje tako projektiran i postavljen da je

zadravanje ulja u cijevima svedeno na najmanju mjeru; i
.2
mora se predvidjeti nain pranjenja svih pumpi za teret i svih cijevi za

ulje po zavretku iskrcaja, ako je potrebno preko spoja s ureajem za
suenje. Odvodi cijevi i pumpe moraju biti takvi da se mogu isprazniti i
na kopno i u tank tereta ili taloni tank. Ako se isputa na kopno, u tu e
se svrhu upotrijebiti cijev malog promjera te biti postavljena s vanjske
strane brodske viestruke prikljunice.
5.
Svaki tanker za sirovo ulje isporuen 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako je
utvren u pravilu 1.28.3, koji mora biti posjedovati odijeljene balastne tankove ili bit
opremljen ureajem za pranje sirovom naftom, mora udovoljavati odredbama toke 4.2
ovog pravila.
6.
Na svakom tankeru za ulje isputanje balastne vode ili zauljene vode iz tanka
tereta mora biti iznad vodne linije, osim kako slijedi:
.1
Odijeljeni balast i isti balast mogu se isputati ispod vodne linije:

.1.1
u lukama ili odobalnim terminalima; ili
.1.2
na moru slobodnim padom; ili
.1.3
pumpanjem u more, ako se provodi zamjena balastne vode prema

odredbama pravila D-1 Meunarodne konvencije o nadzoru i
postupanju s brodskim balastnim vodama i talogom.
pod uvjetom da je povrina balastne vode bila ispitana bilo motrenjem

bilo drugim sredstvima, neposredno prije isputanja, kako bi se osiguralo
da nee doi do bilo kakvog oneienja uljem.
.2
Tankeri za ulje isporueni 31. prosinca 1979. ili prije toga, kako su
utvreni u pravilu 1.28.1, koji bez izmjena ne mogu isputati odijeljeni
balast iznad vodne linije, mogu isputati odijeljeni balast ispod vodne
linije na moru, pod uvjetom da je povrina balastne vode bila ispitana
neposredno prije isputanja kako bi se osiguralo da nee doi bilo kakvog
oneienja uljem.
.3
Tankeri za ulje isporueni 1. lipnja 1982. ili prije toga, kako su utvreni u
pravilu 1.28.3, s namjenskim istim balastnim tankovima, koji bez
izmjene ne mogu isputati balastnu vodu iz namjenskih istih balastnih
tankova iznad vodne linije, mogu isputati ovaj balast ispod vodne linije,
pod uvjetom da se isputanje balastne vode nadzire u skladu s pravilom
18.8.3 ovog Priloga.
.4
Na svakom tankeru za ulje na moru, prljava balastna voda ili zauljena

voda iz tankova u prostoru tereta, koji nisu taloni tankovi, moe se
77
isputati slobodnim padom ispod vodne linije, pod uvjetom da je proteklo

dovoljno vremena da bi se omoguilo odvajanje ulja od vode, a balastna
voda bila ispitana neposredno prije isputanja pomou ureaja za
odreivanje razine odvojenosti (poloaja graninog sloja) ulje-voda
navedenog u pravilu 32. ovog Priloga., kako bi se osiguralo da je visina
razine odvojenosti takva da isputanje nee dovesti do poveane
opasnosti od oneienja morskog okolia.
.5
Na tankerima za ulje isporuenim 31. prosinca 1979. ili prije toga, kako
su utvreni u pravili 1.28.1, na moru prljava balastna voda ili zauljena
voda iz tanka tereta moe biti isputena ispod vodne linije, primjenom
metode ili umjesto metode isputanja navedene u podtoki 6.4 ove toke,
pod uvjetom da:
.5.1
tijek takve vode dijelom prolazi kroz stalni cjevovod do lako

pristupanog mjesta na gornjoj palubi ili iznad nje gdje se ona
moe biti vidno nadzirana tijekom isputanja; i
.5.2
dio takvog izljeva udovoljava zahtjevima koje je odredila Uprava,

koji moraju sadravati najmanje sve odredbe Specifikacija za
izvedbu, postavljanje i rad sustava djelominog izljeva radi
nadzora isputanja preko palube koje je usvojila Organizacija.
7.
Svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei isporuen 1. sijenja 2010. ili
nakon toga, kako je utvren u pravilu 1.28, koji ima ugraeni usis mora stalno povezan
na sustav cjevovoda tereta, mora imati ventil usisa mora i unutarnji izolacijski ventil. K
tome, ovi ventili usisa moraju omoguavati odvajanje od sustava cjevovoda tereta dok
tanker ukrcava, prevozi ili iskrcava teret upotrebom sigurnih sredstava koja
zadovoljavaju Upravu. Takva sigurna sredstva jesu ona sredstva ugraena u sustav
cjevovoda radi spreavanja, u svim okolnostima, da dio cjevovoda izmeu ventila usisa
mora i unutarnjeg ventila bude ispunjena teretom.
DIO B OPREMA
Pravilo 31
Sustav za praenje i nadzor isputanja ulja
1.
Pridravajui se odredaba toaka 4. i 5. pravila 3. ovog Priloga, tankeri za ulje od
150 bruto tonae i vei moraju biti opremljeni ureajem za praenje i nadzor isputanja
ulja koji je odobrila Uprava.
2.
Pri razmatranju izvedbe mjeraa sadraja ulja koji e biti ugraen u ureaj,
Uprava mora uzeti u obzir specifikaciju koju je preporuila Organizacija.* Sustav mora
imati napravu za neprekidno biljeenje isputanja u litrama po nautikoj milji i ukupne
koliine isputenoga, ili sadraja ulja i trenutanu koliinu isputanja. Iz biljeke mora
Na mjerila sadraja ulja postavljena na tankerima za ulje izgraenim prije 2. listopada 1986. odnosi se
Preporuka o meunarodnim specifikacijama za izvedbu i ispitivanje opreme za odvajanje ulja od vode i
mjerila sadraja ulja koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.393(X).Na mjerila sadraja ulja kao dijela
sustava za praenje i nadzor isputanja postavljena na tankerima za ulje izgraenim 2. listopada 1986. ili
kasnije, odnose se Smjernice i specifikacije za sustave praenja i nadzora isputanja ulja na tankerima za
ulje, koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.586(14). Na mjerila sadraja ulja postavljena na tankerima
za ulje ije su kobilice poloene ili su se nalazili na slinom stupnju gradnje 1. sijenja 2005. ili kasnije,
odnose se Izmijenjene smjernice i specifikacije koje je usvojila Organizacija rezolucijom MEPC 108(49).
78
biti vidljivo vrijeme i datum isputanja i mora se uvati najmanje tri godine. Ureaj za
praenje i nadzor isputanja ulja mora se pokrenuti kad doe do bilo kakvog isputanja
tekuine u more i biti takav da osigura automatsko zaustavljanje svakog isputanja
mjeavine ulja kada trenutana koliina ulja u tekuini pree onu koja je doputena po
pravilu 34. ovog Priloga. Svaki kvar ureaja za praenje i nadzor isputanja ulja mora
zaustaviti isputanje. U sluaju kvara ureaja za praenje i nadzor isputanja ulja moe
se koristiti alternativni nain runog upravljanja, a pokvareni ureaj se mora popraviti
to je prije mogue. Uz odobrenje vlasti drave luke tanker s neispravnim ureajem za
praenje i nadzor isputanja ulja moe poduzeti jedno putovanju u balastu prije nego
proslijedi prema luci popravka.
3.
Ureaj za praenje i nadzor isputanja ulja mora biti izveden i postavljen u
skladu s smjernicama i specifikacijama za ureaj praenja i nadzor isputanja ulja za
tankere koje je izradila Organizacija.* Uprava moe prihvatiti takve posebne ureaje koji
su poblie navedeni u Smjernicama i Specifikacijama.
4.
Upute za rad ureaja moraju biti u skladu s Prirunikom za rad koji je odobrila
Uprava. One se moraju odnositi kako na runi tako i na automatski nain rada i moraju
biti namijenjene osiguranju da ulje nee ni u kojem trenutku biti isputano, osim ako ono
ne udovoljava uvjetima navedenim u pravilu 34. ovog Priloga.
Pravilo 32
Ureaj za odreivanje razine odvojenosti (poloaja graninog sloja) ulje-voda
Pridravajui se odredaba toaka 4. i 5. pravila 3. ovog Priloga, tankeri za ulje od 150

bruto tonae i vei moraju imati djelotvorne ureaje za odreivanje razine odvojenosti
(poloaja graninog sloja) ulje-voda koje je odobrila Uprava za brzo i ispravno
utvrivanje razine odvojenosti ulja/vode u talonim tankovima te moraju biti raspoloivi
za upotrebu i u drugim tankovima gdje se obavlja odvajanje ulja od vode i iz kojih se
namjerava ispustiti tekuina izravno u more.
Pravilo 33
Zahtjevi za pranje sirovom naftom
1.
Svaki tanker za sirovu naftu od 20.000 tona nosivosti i vei isporuen nakon 1.
lipnja 1982, kako je utvren u pravilu 1.28.4, mora imati ureaje za ienje tankova
tereta koritenjem sirove nafte. Uprava mora osigurati da ureaj u potpunosti udovoljava
zahtjevima ovog pravila u roku od jedne godine nakon to tanker prvi put preveze sirovu
naftu ili po zavretku treeg putovanja na kojem je prevozio sirovu naftu pogodnu za
pranje sirovom naftom, ve prema tome to se dogodi kasnije.
2.
Ureaj za pranje sirovom naftom i pripadajua oprema moraju udovoljavati
zahtjevima koje je utvrdila Uprava. Takvi zahtjevi moraju sadravati najmanje sve
odredbe Specifikacija za konstrukciju, rad i nadzor ureaja za pranje sirovom naftom
Odnosi se na smjernice i specifikacije za ureaje za praenje i nadzor isputanja ulja za tankere za ulje
koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.496(XII) ili Izmijenjene smjernice i specifikacije za istu svrhu
koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.586(14) ili Izmijenjene smjernice i specifikacije koje je
usvojila Organizacija rezolucijom MEPC 108(49), ve prema sluaju.
Odnosi se na specifikacije za ureaje za odreivanje razine odvojenosti (poloaja graninog sloja) uljevoda koje je usvojila Organizacija rezolucijom MEPC 5(XIII)
79
koje je usvojila Organizacija.* Kada brod ne mora imati ureaj za pranje sirovom
naftom, u skladu s tokom 1. ovog pravila, ali ih ima, on mora udovoljavati spomenutim
Specifikacijama u dijelu koji se odnosi na sigurnosne aspekte.
3.
Svaki ureaj za pranje sirovom naftom za koji se zahtijeva u skladu s pravilom
18.7 ovog Priloga mora udovoljavati zahtjevima ovog pravila.
DIO C - NADZOR NAD RADOM ISPUTANJA ULJA
Pravilo 34
Nadzor isputanja ulja
A. Isputanje izvan posebnih podruja
1.
Pridravajui se odredaba pravila 4. ovog Priloga i toke 2 ovog pravila, svako
isputanje ulja ili mjeavine ulja u more iz prostora tereta nekog tankera za ulje je
zabranjeno, osim ako je udovoljeno svim ovim uvjetima:
.1
da tanker nije unutar posebnih podruja;
.2
da je tanker udaljen vie od 50 nautikih milja od najblieg kopna;
.3
da je tanker u plovidbi;
.4
da trenutana koliina isputanja sadraja ulja ne prelazi 30 litara po

nautikoj milji;
.5
da ukupna koliina ulja isputenog u more ne prelazi, za tankere

isporuene 31. prosinca 1979. ili prije toga, kako su utvreni u pravilu
1.28.1, 1/15.000 ukupne koliine odreenog tereta od kojeg ostatak ini
dio, a za tankere isporuene nakon 31. prosinca 1979, kako su utvreni u
pravilu 1.28.2, 1/30.000 ukupne koliine odreenog tereta od kojeg
ostatak ini dio; i
.6
da tanker ima u pogonu ureaj za praenje i nadzor isputanja ulja i

taloni tank, kako se zahtijeva pravilima 29. i 31. ovog Priloga.,
2.
Odredbe toke 1. ovog pravila nee se primijeniti na isputanje istog ili
odijeljenog balasta.
B. Isputanje u posebnim podrujima
3.
Pridravajui se odredaba toke 4. ovog pravila, svako isputanje u more ulja ili
mjeavine ulja iz prostora tereta tankera za ulje bit e zabranjeno dok je on u posebnom
podruju.
4.
Odredbe toke 3. ovog pravila nee se primijeniti na isputanje istog ili
odijeljenog balasta.
Odnosi se na Izmijenjene specifikacije za izvedbu, rad i nadzor ureaja za pranje sirovom naftom koje je
usvojila Organizacija rezolucijom A.446(XI), koje je izmijenila Organizacija rezolucijom A.497(XII) te
naknadno rezolucijom A.897(21)
Odnosi se na pravilo 38.6
80
5.
Nita ovom pravilu ne zabranjuje brodu, na putovanju koje je samo dijelom u
posebnom podruju, isputanje izvan posebnog podruja u skladu s tokom 1. ovog
pravila.
C. Zahtjevi za tankere za ulje manje od 150 bruto tonae
6.
Zahtjevi pravila 29, 31. i 32. ovog Priloga nee se primijeniti na tankere za ulje
manje od 150 bruto tonae, za koje e nadzor isputanja ulja prema ovom pravilu biti
obavljen zadravanjem ulja na brodu i naknadnim isputanjem sve oneiene vode od
pranja u ureaje za prihvat. Ukupna koliina ulja i vode koritene za pranje i vraene u
skladini tank ispustit e se u ureaje za prihvat osim ako su poduzete odgovarajue
mjere kako bi se osiguralo da tekuina koja se moe ispustiti u more bude djelotvorno
nadzirana kako bi se osiguralo udovoljavanje odredbama ovog pravila.
D. Opi zahtjevi
7.
Kadgod su primijeeni vidljivi tragovi ulja na ili ispod povrine vode u
neposrednoj blizini broda ili njegove brazde, vlade strana ugovornica ove Konvencije
trebaju, u opsegu kojem to mogu razumno uiniti, odmah ispitati injenice da bi se
utvrdilo je li dolo do povrede odredaba ovog pravila. Ispitivanje treba ukljuiti napose,
stanja vjetra i mora, put i brzinu broda, druge mogue izvore vidljivih tragova u blizini i
svako takvo isputanje ulja zabiljeiti.
8.
Nikakvo isputanje u more ne smije sadravati kemikalije ili druge tvari u
koliinama ili koncentracijama koje su opasne za morski okoli ili kemikalije ili druge
tvari unijete u svrhu izbjegavanja zadovoljavanja uvjeta za isputanje navedenih u ovom
pravilu.
9.
Ostaci ulja koji se ne mogu ispustiti u more u skladu s tokama 1. i 3. ovog
pravila moraju se zadrati na brodu radi naknadnog isputanja u ureaje za prihvat.
Pravilo 35
Pranje sirovom naftom
1.
Svaki tanker za ulje koji radi s ureajima za pranje sirovom naftom mora imati
Prirunik o radu i opremi* koji sadri detaljnije odredbe o ureaju i opremi i radnim
postupcima. Takav Prirunik mora zadovoljavati Upravu i sadravati sve informacije
izloene u specifikacijama navedenim u toki 2. pravila 33 ovog Priloga. Ako je dolo
do izmjene ureaja za pranje sirovom naftom, u skladu s tim treba izmijeniti Prirunik o
radu i opremi.
2.
S obzirom na balastiranje tankova tereta, dovoljni broj tankova tereta mora se
oprati sirovom naftom prije svakog putovanja u balastu, da bi se, uzimajui u obzir nain
poslovanja tankera i oekivane vremenske uvjete, balast stavio samo u tankove tereta
koji su bili oprani sirovom naftom.
3.
Osim ako tanker za ulje prevozi sirovu naftu koja nije pogodna za pranje
sirovom naftom, tanker za ulje mora koristiti ureaj za pranje sirovom naftom u skladu s
Prirunikom za rad i opremu.
*
Odnosi se na standardni oblik Prirunika o radu i opremi kod pranja sirovom naftom koji je usvojio
Odbor za zatitu morskog okolia Organizacije rezolucijom MEPC 3(XII) koja je izmijenjena rezolucijom
MEPC 81(43)
81
Pravilo 36
Knjiga ulja, Dio II Radovi s teretom/balastom
1.
Svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei mora imati Knjigu ulja - Dio II
(Radovi s teretom/balastom). Knjiga ulja - Dio II, bilo da je dio slubenog brodskog
dnevnika ili ne, mora biti u obliku navedenom u Dodatku III ovog Priloga.
2.
Knjiga ulja Dio II mora se ispuniti u svakoj prilici, za svaki tank, ako je
prikladno, kadgod se na brodu obavlja neka od slijedeih radnja:
.1
krcanje tereta ulja;
.2
unutarnje prebacivanje tereta ulja za vrijeme putovanja;
.3
iskrcavanje tereta ulja;
.4
balastiranje tankova tereta i namjenski istih balastnih tankova;
.5
ienja tankova tereta ukljuujui pranje sirovom naftom;
.6
isputanje balasta, osim iz tankova odijeljenog balasta;
.7
isputanje vode iz talonih tankova;
.8
zatvaranje svih primijenjenih ventila ili slinih naprava nakon isputanja

iz talonog tanka;
.9
zatvaranje ventila potrebnih za odvajanja namjenski istih balastnih

tankova od cijevi tereta i isuivanja nakon isputanja iz talonog tanka; i
.10
uklanjanje ostataka.
3.
Na tankerima za ulje navedenim u pravilu 34.6 ovog Priloga, ukupna koliina
ulja i vode koja je koritena za pranje i vraena u skladini tank mora se zabiljeiti u
Knjizi ulja - Dio II.
4.
U sluaju takvog isputanja ulja ili mjeavine ulja kakvo je navedeno u pravilu 4.
ovog Priloga ili u sluaju nehotinog ili drugog izvanrednog isputanja ulja koje nije
izuzeto tim pravilom, u Knjizi ulja - Dio II treba navesti okolnosti i razloge za isputanje.
5.
Svaki rad opisan u toki 2. ovog pravila mora se bez odlaganja detaljno
zabiljeiti u Knjizi ulja - Dio II tako da svi stavci u knjizi koji se odnose na taj rad budu
popunjeni. Svaki obavljeni rad moraju potpisati asnik ili asnici na dunosti pri
obavljanju te radnje, a svaku ispunjenu stranicu zapovjednik broda. Upisi u Knjigu ulja Dio II moraju biti barem na engleskom, francuskom ili panjolskom jeziku. Ako se za
upise koristi i slubeni jezik drave iju je zastavu brod ovlaten vijati, on e imati
prednost u sluaju spora ili nesuglasice.
6.
Svaki kvar ureaja za praenje i nadzor isputanja ulja mora se zabiljeiti u
Knjigu ulja - Dio II.
7.
Knjiga ulja mora se uvati na takvom mjestu koje je lako dostupno radi
inspekcije u svako razumno vrijeme i, osim u sluaju brodova bez posade u teglju, mora
se drati na brodu. Ona se mora uvati tri godine od posljednjeg upisa.
8.
Nadlena vlast vlade stranke ugovornice Konvencije moe obaviti pregled
Knjige ulja - Dio II na svakom brodu na koji se primjenjuje ovaj Prilog dok je brod u
njenoj luci ili njenom odobalnom terminalu i moe izraditi presliku bilo kojeg upisa u toj
knjizi i zahtijevati da zapovjednik broda ovjeri tu presliku kao vjeran odraz takvog upisa.
Svaka tako izraena preslika, koju je ovjerio zapovjednik broda kao vjerni odraz nekog
82
upisa u Knjizi ulja - Dio II e biti dostupna u bilo kojem sudskom postupku kao dokaz o
injenicama navedenim u upisu. Pregled Knjige ulja - Dio II i uzimanje ovjerene preslike
od nadlene vlasti prema ovoj toki mora se obaviti to je bre mogue da se ne
prouzroi nepotrebno odlaganje odlaska broda.
9.
Za tankere za ulje manje od 150 bruto tonae koji postupaju u skladu s pravilom
34.6 ovog Priloga, Uprava treba izraditi odgovarajuu Knjigu ulja.
83
POGLAVLJE 5 SPREAVANJE ONEIENJA ULJEM NASTALOG

NEZGODOM
Pravilo 37
Brodski plan u nudi za sluaj oneienja uljem
1.
Svaki tanker za ulje od 150 bruto tonae i vei i svaki brod koji nije tanker za
ulje, od 400 bruto tonae i vei, mora imati na brodu brodski plan u nudi za sluaj
oneienja uljem koji je odobrila Uprava.
2.
Takav plan mora se pripremiti na temelju smjernica* koje je izradila Organizacija
te biti napisan na radnom jeziku zapovjednika broda i asnika. Plan mora sadravati
najmanje:
.1
postupak koji e primijeniti zapovjednik broda ili druge osobe koje

upravljaju brodom da bi izvijestile o nezgodi s oneienjem, kako to
zahtijeva lanak 8. i Protokol I ove Konvencije, u skladu s smjernicama
koje je izradila Organizacija;
.2
popis vlasti ili osoba s kojima treba stupiti u vezu u sluaju nezgode
oneienja uljem;
.3
podroban opis radnje koju trebaju odmah poduzeti osobe na brodu da bi

smanjile ili nadzirale isputanje ulja nakon nezgode; i
.4
postupke i mjesta za uspostavljanje veze na brodu radi usklaivanja

mjera na brodu s nacionalnim i lokalnim vlastima radi suzbijanja
oneienja.
3.
Na brodovima na koje se primjenjuje i pravilo 17. Priloga II ove Konvencije,
takav se plan moe objediniti s brodskim planom u nudi kod oneienja mora tetnim
tekuim tvarima koji zahtijeva pravilo 17. Priloga II ove Konvencije. U tom sluaju
naziv takvog plana treba biti Brodski plan u nudi kod oneienja mora
4.
Svi tankeri za ulje od 5.000 tona nosivosti i vei moraju imati brz pristup
raunalnim programima na kopnu o stabilnosti u oteenom stanju i o rezidualnoj
strukturnoj vrstoi.
Odnosi se na Smjernice za izradu brodskog plana u nudi o spreavanju oneienja, koje je usvojila
Organizacija rezolucijom MEPC 54(32), kako je izmijenjena rezolucijom MEPC 86(44)
Odnosi se na Opa naela za sustave izvjetavanja s brodova ukljuujui smjernice za izvjetavanje o

nezgodama s opasnim robama, tetnim tvarima i/ili morskim oneiivaima koje je usvojila Organizacija
rezolucijom A.851(20).
84
POGLAVLJE 6 OBALNI UREAJI ZA PRIHVAT

Pravilo 38
Obalni ureaji za prihvat
A. Ureaji za prihvat izvan posebnih podruja
1.
Vlada svake stranke ugovornice ove Konvencije duna je osigurati opremanje
terminala za ukrcaj ulja, luka za popravke i drugih luka u kojima brodovi iskrcavaju
ostatke ulja, obalnim ureajima za prihvat takvih ostataka i mjeavina ulja koje ostaju od
tankera i drugih brodova, odgovarajui* potrebama brodova koji se njima koriste bez
izazivanja bespotrebnog odlaganja odlaska brodova.
2.
3.
Ureaji za prihvat skladu s tokom 1. ovog pravila moraju se predvidjeti u:

.1
svim lukama i terminalima u kojima se krca sirova nafta na tankere za

ulje gdje su ti tankeri neposredno prije dolaska dovrili putovanje u
balastu u trajanju od najvie 72 sata ili najvie 1.200 nautikih milja;
.2
svim lukama i terminalima u kojima se krca ulje koje nije sirova nafta u
trup u prosjenoj koliini veoj od 1.000 tona dnevno;
.3
svim lukama koje imaju brodogradilita za popravak brodova ili ureaje

za ienje tankova;
.4
svim lukama i terminalima koji primaju brodove s tankom (tankovima) s

uljnim talogom koje zahtijeva pravilo 12. ovog Priloga;
.5
svim lukama u kojima se zauljene kaljune vode i drugi ostaci ne mogu

ispustiti u skladu s pravilom 15. ovog Priloga; i
.6
svim lukama ukrcaja rasutog tereta s obzirom na ostatke ulja s

vienamjenskih brodova koji se ne mogu ispustiti u skladu s pravilom 34.
ovog Priloga.
Zapremina ureaja za prihvat mora biti kako slijedi:

.1
Terminali za ukrcaj sirove nafte moraju imati dovoljne ureaje za prihvat

ulja i mjeavina ulja koji se ne mogu ispustiti u skladu s odredbama
pravila 34.1 ovog Priloga, iz svih tankera za ulje na putovanjima
opisanim u toki 2.1 ovog pravila.
.2
Ukrcajne luke i terminali navedeni toki 2.2 ovog pravila moraju imati
dovoljne ureaje za prihvat ulja i mjeavina ulja koji se ne mogu ispustiti
u skladu s odredbama pravila 34.1 ovog Priloga iz tankera za ulje koji
krcaju ulje osim sirove nafte u trupu.
.3
Sve luke koje imaju brodogradilita za popravak brodova ili ureaje za

ienje tanka moraju imati dovoljne ureaja za prihvat svih ostataka i
mjeavina ulja koji ostaju na brodu do njihova uklanjanja s broda prije
ulaska u takvo brodogradilite ili ureaj.
Vidi rezoluciju MEPC 83(44) - Smjernice za osiguranje odgovarajuih ureaja za prihvat otpadaka u
lukama.
85
.4
Svi ureaji predvieni u lukama i terminalima prema toki 2.4 ovog

pravila moraju biti dovoljni za prihvat svih ostataka zadranih u skladu s
pravilom 12. ovog Priloga s svih brodova za koje se moe razumno
oekivati da e pristati u takve luke i terminale.
.5
Svi ureaji predvieni u lukama i terminalima prema ovom pravilu

moraju biti dovoljni za prihvat zauljenih kaljunih voda i drugih ostataka
koji se ne mogu ispustiti u skladu s pravilom 15. ovog Priloga.
.6
Ureaji predvieni u lukama ukrcaja rasutog tereta moraju uzeti u obzir

posebne probleme vienamjenskih brodova.
B. Ureaji za prihvat unutar posebnih podruja
4.
Vlada svake stranke ugovornice ove Konvencije, ija obala granii s nekim
posebnim podrujem, mora osigurati da svi terminali za ukrcaj ulja i luke za popravak
unutar posebnog podruja imaju odgovarajue ureaje za prihvat i obradu svih prljavih
balastnih voda i voda od pranja tanka iz tankera za ulje. K tome, sve luke unutar
posebnog podruja moraju imati odgovarajue* ureaje za prihvat drugih ostataka ulja i
mjeavina ulja iz svih brodova. Takvi ureaji moraju imati odgovarajuu zapreminu da
bi udovoljili potrebama brodova koji se njima koriste, a bez bespotrebnog zadravanja
brodova.
5.
Vlada svake stranke govornice ove Konvencije koja ima pod svojoj vlau
prolaze do morskih putova male dubine i takvog oblika koji moe zahtijevati smanjenje
gaza isputanjem balasta, mora osigurati ureaj naveden u toki 4. ovog pravila, uz
mogunost da brodovi koji trebaju ispustiti talog ili prljavi balast mogu biti podvrgnuti
odreenoj odgodi odlaska.
6.
U podruju Crvenog mora, podruju Zaljeva, podruju Adenskog zaljeva i
podruju Omana u Arapskom moru:
.1
Svaka strana ugovornica na koju se to odnosi mora obavijestiti

Organizaciju o mjerama koje je poduzela prema odredbama toaka 4. i 5.
ovog pravila. Nakon prijema dovoljno obavijesti Organizacija e odrediti
datum od kojeg e se primijeniti zahtjevi za isputanje iz pravila 15 i 34
ovog Priloga u odnosu na odnosno podruje. Organizacija mora
obavijestiti sve strane ugovornice o tako odreenom datumu najmanje
dvanaest mjeseci unaprijed.
.2
Tijekom vremena izmeu stupanja na snagu ove Konvencije i tako

odreenog datuma, brodovi, dok plove u posebnom podruju moraju
udovoljavati zahtjevima pravila 15. i 34. ovog Priloga o isputanju izvan
posebnih podruja.
.3
Nakon tog datuma tankeri za ulje koji krcaju u lukama u tim posebnim
podrujima gdje takvi ureaji nisu raspoloivi moraju takoer u
potpunosti udovoljavati i zahtjevima pravila 15. i 34. ovog Priloga o
isputanju unutar posebnih podruja. Meutim, tankeri za ulje ulazei u
ova posebna podruja radi krcanja, moraju uloiti svaki napor da uu u
podruje samo s istom balastnom vodom na brodu.
Vidi rezoluciju MEPC 83(44) - Smjernice za osiguranje odgovarajuih ureaja za prihvat otpadaka u
lukama.
86
.4
Nakon datuma na koji su zahtjevi za odreeno podruje stupili na snagu,

svaka stranka ugovornica mora obavijestiti Organizaciju radi
obavjetavanja drugih zainteresiranih stranaka ugovornica o svim
sluajevima gdje su ureaji navodno neodgovarajui.
.5
U roku od jedne godine od datuma stupanja na snagu ove Konvencije

moraju se predvidjeti barem ureaji za prihvat propisani tokama 1, 2. i
3. ovog pravila.
7.
Bez obzira na toke 4, 5. i 6 ovog pravila, na podruju Antarktika primijenit e se
slijedea pravila:
.1
Vlada svake stranke ugovornice ove Konvencije iz ijih luka brodovi

odlaze na put u podruje Antarktika ili iz njega dolaze dune su osigurati
da se, to je prije mogue, predvide odgovarajui ureaji za prihvat svog
taloga, prljavog balasta, vode od pranja tanka i drugi ostaci ulja i
mjeavina ulja iz svih brodova, bez bespotrebnog zadravanja, i prema
potrebama brodova koji ih koriste.
.2
Vlada svake stranke ugovornice ove Konvencije mora osigurati da svi

brodovi koji su ovlateni vijati njenu zastavu, prije ulaska u podruje
Antarktika imaju tank ili tankove dovoljne zapremine za zadravanje
svog taloga, prljavog balasta, vode od pranja tanka i drugih ostataka ulja i
mjeavina ulja dok su u podruju i da imaju zakljuene sporazume o
predaji takvih otpadaka ulja u ureaje za prihvat nakon naputanja
podruja.
C. Opi zahtjevi
8.
Svaka stranka ugovornica mora obavijestiti Organizaciju radi prijenosa te
obavijesti drugim stranama ugovornicama o svim sluajevima gdje su ureaji predvieni
ovim pravilom navodno neodgovarajui.
87
POGLAVLJE 7 POSEBNI ZAHTJEVI ZA FIKSNE I PLUTAJUE

PLATFORME
Pravilo 39.
Posebni zahtjevi za fiksne i plutajue platforme
1.
Ovo pravilo primjenjuje se na fiksne ili plutajue platforme, ukljuujui
platforme za buenje, plutajua sredstva za proizvodnju, skladitenje i iskrcavanje FPSOs
(od Floating production, storage and offloading facilities), koja se koriste za odobalnu
proizvodnju i skladitenje ulja i plutajue skladine jedinice za odobalno skladitenje
proizvedenog ulja FSUs (od Floating storage units)
2.
Fiksne i plutajue platforme, kada obavljaju istraivanje, iskoritavanje i s njima
povezane postupke s mineralnim izvorima s morskog dna te druge platforme moraju
udovoljavati zahtjevima ovog Priloga koji se primjenjuju na brodove od 400 bruto
tonae i vee koji nisu tankeri za ulje, osim to:
.1
moraju biti opremljene, koliko je god mogue, ureajima koje zahtijevaju

pravila 12. i 14. ovog Priloga;
.2
moraju voditi biljeke o svim radnjama u vezi s isputanjem ulja ili

mjeavine ulja, u obliku koji odobrila Uprava; i
.3
pridravajui se odredaba pravila 4. ovog Priloga, isputanje u more ulja

ili mjeavine ulja bit e zabranjeno, osim ako sadraj ulja u ispustu bez
razrjeivanja ne prelazi 15 dijelova na milijun.
3.
Pri provjeri udovoljavaju li platforme koje posluju kao FPSO ili FSU ovom
Prilogu, Uprave moraju, pored zahtjeva toke 2. uzeti u obzir i Smjernice koje je usvojila
Organizacija.*
Odnosi se na rezoluciju MEPC 139(53) - Smjernice za primjenu zahtjeva izmijenjenog Priloga I

MARPOL-a. na FPSO i FSU.
88
DODACI PRILOGU I
DODATAK I
POPIS ULJA*
Asfaltni rastvori (Asphalt solutions)
Komponente za mijeanje (Blending stocks)

Roofers flux (Roofers flux)
Ostaci (Straight run residue)
Ulja
Proiena (Clarified)
Sirova nafta (Crude oil)
Mjeavine koje sadre sirovu naftu (Mixtures containing crude oil)
Dizelsko ulje (Diesel oil)
Tekue gorivo br.4 (Fuel oil no.4)
Ostatak tekueg goriva(Residual fuel oil)
Ulje za cestovna vozila (Road oil)
Ulje za transformatore (Transformer oil)
Aromatino ulje (iskljuujui biljno ulje) (Aromatic oils excluding vegetable oil)
Maziva ulja i komponente za mijeanje (Lubricating oils and blending stocks)
Mineralno ulje (Mineral oil)
Motorno ulje (Motor oil)
Penetrirajue ulje (Penetrating oil)
Osovinsko ulje ili vretensko ulje (Spindle oil)
Turbinsko ulje (Turbine oil)
Destilati
Straight Run (Straight Run)

Flashed feed mjeavine (Flashed feed stocks)
Plinsko ulje
Krakirano (Cracked)
Benzinske mjeavine za otapanje
Alkilatno gorivo (Alkylates fuel)

Reformates (Reformates)
Ovaj popis ulja ne treba smatrati sveobuhvatnim
89
Polimerno gorivo (Polymer fuel)

Benzini
Laki benzin (prirodni) (Casing head natural)

Benzin za vozila (Automotive)
Benzin za avione (Aviation)
Straight Run (Straight Run)
Tekue gorivo br. 1 kerozin (Fuel oil no.1 kerosene)
Tekue gorivo br. 1 - D (Fuel oil no. 1 - D)
Tekue gorivo br. 2 (Fuel oil no.2)
Tekue gorivo br. 2 - D (Fuel oil no. 2 - D)
Goriva za mlazne avione
JP-1-kerozin (JP-1 kerosene)

JP-3 (JP 3)
JP-4 (JP-4)
JP-5 teki kerozin (JP-5 kerosene, heavy)
Gorivo za plinske turbine (Turbo fuel)
Kerozin (Kerosene)
Mineralni pirit (Mineral spirit)
Nafta
Otapala (Solvent)
Petrolej (Petroleum)
Hearcut destilirano ulje (Hearcut distillate oil)
Appendix II
Form of IOPP Certificate and Supplements
(U obrascima Svjedodbi A i B dodana je nova toka 2A*)
Appendix III
Form of Oil Record Book
Unified Interpretations of annex I
Appendices to Unified Interpretations of Annex I
Appendix 1 - Guidance to Administrations concerning draughts recommended
for segregated ballast tankers below 150 m in length
Vidi rezoluciju MEPC 141.
90
Appendix 2 - Interim recommendation for a unified interpretation of regulations

18.12 to 18.15 "Protective location of segregated ballast spaces"
Appendix 3 - Connection of small diameter line to the manifold valve
Appendix 4 - Specification for the design, installation and operation of a part
flow system for control of overboard discharges
Appendix 5 - Discharges from fixed or floating platforms
91
IZMJENA I DOPUNA PRILOGA I
Rezolucijom MEPC 141(54) u Prilog I unijete su sljedee izmjene i dopune:

U pravilu 1. iza toke 28.8 unijeta je nova toka 28.9.
28.9
Brod isporuen 1. kolovoza 2010. ili kasnije je brod:

.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen 1. kolovoza 2007. ili kasnije; ili
.2
ako nema ugovora o gradnji, za koji je kobilica poloena ili se nalazio na

slinom stupnju gradnje 1. veljae 2008. ili kasnije; ili
.3
koji je isporuen 1. kolovoza 2010. ili kasnije; ili
.4

.4.1
za koju je ugovor zakljuen nakon 1. kolovoza 2007; ili
.4.2

veljae 2008; ili
.4.3
koja je dovrena nakon 1. kolovoza 2010.
Nakon postojeeg pravila 12 unijeto je novo pravilo 12 A

Pravilo 12 A
Zatita tanka tekueg goriva
1.
Ovo pravilo primijenit e se na sve brodove s prosjenom zapreminom tekueg
goriva od 600 m3 i vie koji su isporueni 1. kolovoza 2010. ili kasnije, kako su utvreni
u pravilu 1.28.9 ovog Priloga.
2.
Primjena ovog pravila pri utvrivanju rasporeda tankova koji se koriste za
prijevoz tekueg goriva ne zahtijeva uz to primjenu odredaba pravila 19. ovog Priloga.
3.
U ovom pravili primijenit e se slijedee definicije:

.1
Tekue gorivo je svako ulje koje se koristi kao gorivo ulje za pogon i
pomono postrojenje broda na kojem se takvo ulje prevozi.
.2
Gaz teretne linije (ds) je okomita udaljenost u metrima od proraunske

osnovne linije na sredini do vodne linije koja odgovara gazu ljetnog
nadvoa koji e se dodijeliti brodu.
.3
Gaz praznog broda je proraunski gaz u sredini koji odgovara teini

praznog broda.
.4
Gaz djelomine teretne linije (dp) je gaz praznog broda uvean za 60%
razlike izmeu gaza praznog broda i gaza teretne linije (ds). Gaz
djelomine teretne linije (dp) mjeri se u metrima.
.5
Vodna linija d/B je okomita udaljenost u metrima od proraunske

osnovne linije na sredini duljine do vodne linije koja odgovara 30%
visini DS.
92
.6
irina BS je najvea proraunska visina broda, u metrima, na ili ispod

gaza najvie vodne linije dB.
.7
irina BB je najvea proraunska irina broda, u metrima, na ili ispod

vodne linije d/B.
.8
Visina (D/S ) je proraunska visina, u metrima, mjerena na sredini duljine

do gornje palube na boku. U ovom pravilu "gornja paluba" je najvia
paluba na kojoj se proteu vodonepropusne poprene pregrade,
izuzimajui pregrade krmenog pika.
.9
Duljina (L) je 96% ukupne duljine na vodnoj liniji na 85% najmanje

proraunske visine broda mjerene od vrha kobilice, ili duljina od prednje
strane pramane statve do osi osovine kormila na toj vodnoj liniji, ako je
ona vea. Na brodovima koji su projektirani s kosom kobilicom, vodna
linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti usporedna s projektiranom
vodnom linijom. Duljina L mjeri se metrima.
.10
irina (B) je najvea irina broda, u metrima, mjerena u sredini broda do

proraunske linije rebara na brodu s metalnom oplatom odnosno do
vanjske povrine trupa na brodu s oplatom od bilo kojeg drugog
materijala.
.11
Tank tekueg goriva je tank u kojem se prevozi tekue gorivo, ali ne

obuhvaa one tankove koji ne sadre tekue gorivo u redovnom radu,
takvi kao to su preljevni tankovi.
.12
Mali tank tekueg goriva je tank tekueg goriva s najveom

pojedinanom zapreminom ne veom od 30 m3.
.13
C je ukupna zapremina tekueg goriva broda, ukljuujui malene tankove

tekueg goriva, u kubinim metrima,.
.14
Zapremina tekueg goriva je zapremina tanka u kubinim metrima pri

98% napunjenosti.
4.
Odredbe ovog pravila primijenit e se na sve tankove tekueg goriva osim na
male tankove, kako su utvreni u 3.12, pod uvjetom da ukupna zapremina takvih
iskljuenih tankova nije vea od 600 m3.
5.
Pojedini tankovi tekueg goriva ne smiju imati zapreminu veu od 2, 500 m3.
6.
Na brodovima, koji nisu samopodizna postrojenja za buenje, koji imaju ukupnu
zapreminu tekueg goriva 600 m3 ili veu, tankovi tekueg goriva moraju biti smjeteni
iznad proraunske linije oplate dna nigdje manje od razmaka h kako slijedi:
h = B/20 (m) ili
h = 2,0 m, prema tome to je manje.
Najmanja vrijednost h = 0,76 m.
Na zaobljenoj povrini kaljua i na mjestima bez jasno utvrenog zaobljenja kaljua,
granina linija tanka tekueg goriva mora tei usporedo s linijom sredine ravnog dna,
kako prikazuje slika l.
93
7.
Na brodovima koji imaju ukupnu zapreminu tekueg goriva od 600 m3 ili veu,
ali manju od 5.000 m3, tankovi tekueg goriva moraju biti smjeteni unutar proraunske
linije bone oplate, nikada manje od razmaka w koji se, kako pokazuje slika 2., mjeri u
poprenom presjeku okomitom na bonu oplatu, kako se navodi:
w = 0,4 + 2,4 C /20.000 m
Najmanja vrijednost w = 1,0 m; meutim, za pojedine tankove s zapreminom tekueg
goriva manjom od 500 m3 najmanja vrijednost je 0,76 m.
8.
Na brodovima koji imaju prosjenu zapreminu tekueg goriva od 5.000 m3 i
veu, tankovi tekueg goriva moraju biti smjeteni unutar proraunske linije bone
oplate, nikada manje od razmaka w koji se, kako prikazuje slika 2., mjeri u poprenom
presjeku okomitom na bonu oplatu, kako se navodi:
w = 0,5 + C/20.000 m ili
w = 2,0, prema tome to je manje.
Najmanje vrijednost w = 1,0 m.
Slika 2. Granine linije tanka tereta u svrhu toaka 7. i 8.
9.
Cijevi cjevovoda tekueg goriva smjetene na udaljenosti od brodskog dna
manje od h, kako je utvreno u toki 6. ili od boka broda manje od w, kako je utvreno u
toki 7. i 8. moraju imati ventile ili sline naprave za zatvaranje unutar ili u neposrednoj
blizini tanka tekueg goriva. Ovi ventili moraju biti u stanju staviti se u rad s lako
pristupanog zatvorenog prostora do kojeg je mogu pristup s zapovjednikog mosta ili
94
nadzornog mjesta za pogon postrojenja, bez prelaenja izloenih nadvodnih paluba ili
nadgraa. Ventili se moraju zatvarati u sluaju kvara sustava daljinskog upravljanja
(kvar u zatvorenom poloaju) i moraju biti stalno zatvoreni na moru kada se u tanku
nalazi tekue gorivo, ali se mogu otvoriti tijekom prebacivanja tekueg goriva.
10.
Usisni zdenci u tankovima tekueg goriva mogu se pruati u dvodno ispod
granine linije odreene razmakom h pod uvjetom da su takvi zdenci toliko mali koliko
je to mogue, a razmak izmeu dna zdenca i dna oplate dna nije manja od 0,5 h.
11.
Alternativno tokama 6 ili 7. odnosno 8. brod mora udovoljavati izvedbenom
standardu za nehotino istjecanje tekueg goriva navedeno nie:
.1
Razina zatite od oneienja tekuim gorivom u sluaju sudara ili

nasukavanja odredit e se na osnovi parametra prosjenog istjecanja ulja
kako slijedi:
OM 0,0157 1,14 E -6C
za 600 m3 C <5.000 m3
0M 0,010 za C 5.000 m3
gdje je:
0M = parametar prosjenog istjecanja ulja;
C = ukupna zapremina tekueg goriva.
.2
.3
Kod izrauna parametra prosjenog istjecanja ulja primijenit e se

slijedee ope pretpostavke:
.2.1
pretpostavit e se da je brod nakrcan do gaza djelomine teretne

linije (dp) bez trima ili nagiba;
.2.2
pretpostavlja se da su svi tankovi tekueg goriva nakrcani do

98% njihove izmjerene zapremine;
.2.3
nazivna gustoa tekueg goriva (n) uzet e se openito kao 1,000

kg/m3. Ako je gustoa tekueg goriva posebno ograniena na
manju vrijednost, moe se primijeniti ta manja vrijednost; i
.2.4
u svrhu izrauna ovog istjecanja, naplavljivost svakog tanka

tekueg goriva uzet e se kao 0,99, osim ako se utvrdi drukije.
Kod objedinjavanja parametara istjecanja ulja koristit e se sljedee

pretpostavke:
.3.1
Prosjek istjecanja ulja izraunat e se odvojeno za bono

oteenje i oteenje dna i tada e se objedinjavati u
bezdimenzionalni parametar istjecanja ulja 0M, kako slijedi:
0M = (0,4 0MS + 0,6 0MB) /C
gdje je:
0MS
= prosjek istjecanja za bono oteenje, u m3
0MB
= prosjek istjecanja za oteenje dna, u m3
= ukupna zapremina tekueg goriva.
95
.3.2
Za oteenje dna, odvojeni izrauni za prosjek istjecanja moraju

se izraditi za 0 m i 2,5 m stanja morskih mijena, i tada
objedinjavati kako slijedi:
0MB = 0,7 0MB (0) + 0,3 OMB(2,5)
gdje je:
0MB(o) = prosjek istjecanja za 0 m stanja plime i oseke, i
0MB(2,5) = prosjek istjecanja za 2,5 m stanja plime i
oseke, u m3.
.4
Prosjek istjecanja za bono oteenje 0MS izraunat e se kako slijedi:

n
0MS =
PS (i) 0S (i) (m3)
gdje je:
i=
svaki tank tekueg goriva koji se razmatra;
n=
ukupan broj tankova tekueg tereta
PS(i) = vjerojatnost probijanja tanka tekueg goriva i bonim

oteenjem, izraunata u skladu s tokom 11.6 ovog
pravila;
oS (i) = istjecanje, u m3, iz bonog oteenja tanka tekueg goriva
i za koje se pretpostavlja da je jednako ukupnoj zapremini
tanka tekueg goriva i ispunjenog 98%.
.5
Prosjek istjecanja iz bonog oteenja izraunat e se za svako stanje

plime i oseke kako slijedi:
n
.5.1
0MB(o) =
PB(i) 0B(i) CDB(i) (m3)
gdje je:
i=
svaki tank tekueg goriva koji se razmatra;
n=
ukupan broj tankova tekueg tereta
PB(i) = vjerojatnost probijanja tanka tekueg goriva i

bonim oteenjem, izraunata u skladu s tokom
11.7 ovog pravila;
0B(i) = istjecanje iz tanka tekueg goriva i, u m3,
izraunato u skladu s tokom 11.5.3 ovog pravila;
i
CDB(i)= faktor za izraun zadravanja ulja kako je
utvreno u toki 11.5.4.
.5.2
0MB(2,5) =
PB(i) 0B(i) CDB(i) (m3)
gdje je:
96
i, n, PB(i) i CDB(i) = kako je odreeno u toki 5.1

= istjecanje iz tanka tekueg goriva i, u m3, nakon
izmjene plime i oseke.
0B(i)
.5.3
Istjecanje ulja 0B(i) za svaki tank tekueg goriva izraunat e se na

osnovi naela ravnotee tlaka, u skladu s sljedeim
pretpostavkama:
5.3.1
Pretpostavit e se da je brod nasukan bez trima i nagiba, s

gazom nasukavanja prije promjene plime i oseke
jednakom djelominom gazu teretne linije dp
.5.3.2 Razina tekueg goriva nakon oteenja izraunat e se

kako slijedi:
hp = [(dp + tC - Zl) S] n
gdje je:
hp
visina povrine tekueg goriva iznad Zl, u

metrima;
tC
izmjena plime i oseke, u metrima.

Smanjenje razine mora (oseke) bit e
izraena kao negativne vrijednosti;
Zl
visina najnie toke u tanku tekueg

goriva iznad osnovne linije u metrima;
gustoa morske vode koju treba uzeti kao

1025 kg/m3; i
nazivna gustoa tekueg goriva kako je

utvrena u 11.2.3.
.5.3.3 Istjecanje 0B(i) za svaki tank omeen oplatom dna uzet e

se da nije manji nego prema slijedeem izrazu, ali ni vei
od zapremine tanka:
0B(i) = HW. A
gdje je:
HW
1,0 m, kad je YB = 0
HW
BB /50 ali ne vee od 0,4 m, kad je yB vee

od BB/5 ili 11,5 m, prema tome to je
manje
HW e se mjeriti prema gore od sredine ravne linije dna.

Na zaobljenoj povrini kaljua i na mjestima bez jasno
utvrene zavoja kaljua, HW e se mjeriti od linije
usporedne s sredinom ravnog dna kako je prikazano za
razmak h na slici 1.
Za YB vrijednosti s vanjske strane BB/5 ili 11,5 m, prema
tome to je manje, HW e biti linearno interpoliran.
YB
najmanja vrijednost YB po duljini tanka

tekueg tereta, gdje je na svakom
97
zadanom mjestu YB poprean razmak

bone oplate na vodnoj liniji dB i tanka na
ili ispod vodne linije dB.
A
najvea vodoravna projektirana povrina

tanka tekueg goriva do razine HW od dna
tanka.
Hw = BB/50, ali ne
vee od 0,40 m
Hw = 1,0 m
BB/5 ili 11,5 m, prema tome to je manje
(mjerena izvan broda od boka broda pod pravim
kutovima na sredinjicu na razini ds
Slika 3 - Dimenzije za izraun najmanjeg istjecanja ulja u svrhu podtoke 11.5.3.3
.5.4
.6
U sluaju oteenja dna, dio istjecanja iz tanka tekueg goriva

moe se zadrati u odjeljcima bez ulja. Uinak je procijenjen
primjenom faktora CDB(i) za svaki tank, koji e se uzeti kako
slijedi:
CDB(i) =
0,6 za tankove tekueg goriva omeene nie

odjeljcima bez ulja;
CDB(0) =
1 u svim drugim sluajevima.
Vjerojatnost PS prodora odjeljka uslijed bonog oteenja izraunat e se

kako slijedi:
.6.1
PS = PSL. PSV. PST

gdje je:
PSL = (1 - PSf - PSa) = vjerojatnost da e se oteenje proiriti u
uzdunu zonu omeenu s Xa i Xf ;
PSV = (1 - PSu - PSl ) = vjerojatnost da e se oteenje proiriti u
okomitu zonu omeenu s Zl i Zu;
PST = (1- PSy ) =
vjerojatnost da e se oteenje proiriti

popreno izvan granica utvrenih s y.
98
.6.2
PSa, PSf , PSu i PSl e biti odreeni linearnom interpolacijom iz

tablica vjerojatnosti za bona oteenja priloenoj u toki 11.6.3,
a PSy e biti izraunat iz izraza navedenih u 11.6.3 gdje je:
PSa =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini iza poloaja

Xa/L;
PSf =

Xf/L;
PSl =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini ispod tanka;
PSu =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini iznad tanka; i
PSy =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini izvan tanka.
Pregrade odjeljaka Xa, Xf, Zl, Zu i y moraju se dobiti kako slijedi:

Xa =

odjeljka koji je razmatran, u metrima;
Xf =
uzduni razmak od krmenog kraja L do najdalje toke

odjeljka koji je razmatran, u metrima;
Zl =
okomiti razmak od proraunske osnovne linije do najnie

toke odjeljka koji je razmatran, u metrima. Gdje je Zl
vei od DS,, Zl e se uzeti kao DS.
Zu =
okomiti razmak od proraunske osnovne linije do najvie

toke odjeljka koji je razmatran, u metrima. Gdje je Zu
vei od DS,, Zu e se uzeti kao DS.
y=
najmanji vodoravni razmak mjeren pod pravim kutom na

sredinjicu izmeu odjeljka koji se razmatra i bone
oplate, u metrima*
Na mjestu u blizini zaobljenog dijela kaljua y ne treba bit

razmatrano ispod udaljenosti h iznad osnovne linije gdje je h
manje od B/10, 3 m ili vrha tanka.
.6.3 Tablica vjerojatnosti za bono oteenje
Za simetrini raspored tankova uzimaju se u obzir samo oteenja na jednoj strani broda u kojem sluaju
e se y dimenzije mjeriti na istoj strani. Za nesimetrini raspored tankova valja pogledati Napomenu o
tumaenju o izvedbi u sluaju nehotinog izljeva ulja koju je usvojila Organizacija rezolucijom MEPC
122(52)
99
Xa/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSa
0,000
0,023
0,068
0,117
0,167
0,217
0,267
0,317
0,367
0,417
0,467
0,517
0,567
0,617
0,667
0,717
0,767
0,817
0,867
0,917
0,967
Xf/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSf
0,967
0,917
0,867
0,817
0,767
0,717
0,667
0,617
0,567
0,517
0,467
0,417
0,367
0,317
0,267
0,217
0,167
0,117
0,068
0,023
0,000
Zl/DS
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSl
0,000
0,000
0,001
0,003
0,007
0,013
0,021
0,034
0,055
0,085
0,123
0,172
0,226
0,285
0,347
0,413
0,482
0,553
0,626
0,700
0,775
Zu/DS
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PSa
0,968
0,952
0,931
0,905
0,873
0,836
0,789
0,733
0,670
0,599
0,525
0,452
0,383
0,317
0,255
0,197
0,143
0,092
0,046
0,013
0,000
PSy e se izraunati kako slijedi:

PSy = (24,96 199,6 y/BS ) (y/BS)
za y/BS 0,05
PSy = 0,749 + [5- 44,4 (y/BS 0,05) ][(y/BS) 0,05]

za 0,05 < y/BS < 0,1
PSy = 0,888 + 0,56 (y/BS 0,1)
za y/BS 0,1
PSy se nee uzeti veim od 1.

.7
Vjerojatnost PB prodora odjeljka uslijed oteenja dna izraunat e se

kako slijedi:
.7.1
PB = PBl. PBT. PBV

gdje je:
PBL = (1 - PBf - PBa) = vjerojatnost da e se oteenje proiriti u
uzdunu zonu omeenu s Xa i Xf;
PBT = (1 - PBp - PBs) = vjerojatnost da e se oteenje proiriti u
poprenu zonu omeenu s Yp i Ys;, i
PBV = (1 - PBz) =
.7.2
vjerojatnost da e se oteenje proiriti

okomito iznad pregrade utvrene s z;
PBs, PBf, PBp i PBs odredit e se linearnom interpolacijom iz tablice

vjerojatnosti za oteenje dna predvieno u 11.7.3, a PBz e se
izraunati iz izraza predvienog u 11.7.3, gdje je:
PBa = vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini iza poloaja Xa/
L;
100
PBf =

Xf/L;
PBp = vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini lijevo od

tanka;
PBs =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini desno od

tanka; i
PBz =
vjerojatnost da e oteenje leati u cjelini ispod tanka.
Pregrade odjeljaka Xa, Xf, Yp, Ys i z odredit e se kako slijedi:

Xa i Xf kako su utvreni u 11.6.2
.7.3
Xa/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
Yp =
popreni razmak od najvie lijeve toke odjeljka

smjetene na BB/2 desno od sredinjice broda;
Ys =
popreni razmak od najvie desne toke odjeljka

smjetenog na ili ispod vodne linije d/B do okomite
ravnine smjetene na BB/2 desno od sredinjice broda;
z=
najmanja vrijednost z preko duljine odjeljka, gdje je, na

bilo kojem uzdunom poloaju z okomiti razmak od nie
toke oplate dna na tom uzdunom poloaju do nie toke
odjeljka na tom uzdunom poloaju.
Tablica vjerojatnosti za oteenje dna

PBa
0,000,
0,002
0,008
0,017
0,029
0,042
0,058
0,076
0,096
0,119
0,143
0,171
0,203
0,242
0,289
0,344
0,409
0,482
0,565
0,658
0,761
Xf/L
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
P/Bf
0,969
0,953
0,936
0,916
0,894
0,870
0,842
0,810
0,775
0,734
0,687
0,630
0,563
0,489
0,413
0,333
0,252
0,170
0,089
0,026
0,000
Yp/Bp
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PBp
0,844
0,794
0,744
0,694
0,644
0,594
0,544
0,494
0,444
0,394
0,344
0,297
0,253
0,211
0,171
0,133
0,097
0,063
0,032
0,009
0,000
PBz e se izraunati kako slijedi:

PBz = (14,5 -67z/Ds) (z/Ds)
101
za z/Ds
0,1,
Ys/BB
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
1,00
PBs
0,000
0,009
0,032
0,063
0,097
0,133
0,171
0,211
0,253
0,297
0,344
0,394
0,444
0,494
0,544
0,594
0,644
0,694
0,744
0,794
0,844
PBz = 0,78 + 1,1 [(z/Ds- 0,1) ] za z/Ds > 0,1

PBz se nee uzeti veim od 1.
.8
U svrhu odravanja i inspekcije, svaki tank tekueg goriva koji ne granii

vanjskim rubom oplate ne smije biti smjeten oplati dna blie od
najmanje vrijednosti h iz toke 6. i ne blie bonoj oplati od najmanje
vrijednosti w u toki 7. ili 8.
12.
Pri odobravanju izvedbe i konstrukcije brodova koji e biti izgraeni u skladu s
ovim pravilom, Uprave e obratiti panju na ope aspekte sigurnosti, ukljuujui potrebu
odravanja i inspekcije bonih tankova i tankova dvodna ili prostora.
Izmjena pravila 21.
Tekst toke 2.2 pravila 21. zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
"ulje, koje nije sirova nafta, gustoe pri temperaturi od 150 C vee od 900 kg/m3
ili kinematikog viskoziteta na 50 C veeg od 180mm2/s; ili"
102
Prilog I obvezuje sve drave ugovornice Konvencije. Prilog se primjenjuje od 2

listopada 1983.
103
PRILOG II
PRAVILA O SPREAVANJU ONEIENJA TETNIM TEKUIM
TVARIMA KOJE SE PREVOZE U TRUPU
POGLAVLJE 1 OPENITO
Pravilo 1
Definicije
U ovom Prilogu:
1.
Datum godinjice je dan i mjesec svake godine koji odgovara datumu isteka
Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja kod prijevoza tetnih tekuih tvari u
trupu.
2.
Pripadajui cjevovod znai cjevovod od mjesta usisa u tanku tereta do obalnog
prikljuka za iskrcaj tereta i obuhvaa sve brodske cjevovode, crpke i filtre koji su u
izravnoj vezi s linijom za iskrcaj tereta,
3.
Balastna voda
isti balast znai balastnu vodu u tanku koji je prilikom posljednje upotrebe
sadravao tvari razreda X, Y ili Z koji je potpuno oien, ostaci iz njega iskrcani, a tank
ispranjen u skladu s odgovarajuim zahtjevima ovog Priloga.
Odijeljeni balast znai balastnu vodu u tanku koji je stalno namijenjen prijevozu
balasta ili tereta, osim uljnih ili tetnih tekuih tvari kako su razliito utvreni u
prilozima ove Konvencije i koji je potpuno odijeljen od tereta i ureaja tekueg goriva.
4. Kodeksi o brodovima za prijevoz kemikalija
Kodeks o brodovima za prijevoz kemikalija je Kodeks o gradnji i opremi brodova
za prijevoz opasnih kemikalija u trupu koji je usvojio Odbor za zatitu morskog okolia
Organizacije rezolucijom MEPC 20(22), kako ga je izmijenila Organizacija, pod
uvjetom da su takve izmjene usvojene i da su stupile na snagu u skladu s odredbama
lanka 16. ove Konvencije o postupcima izmjene koji se primjenjuje na Dodatak
Prilogu.
Meunarodni kodeks o brodovima za prijevoz kemikalija je Meunarodni kodeks
o gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih kemikalija u trupu koji je usvojio Odbor
za zatitu morskog okolia Organizacije rezolucijom MEPC 19(22), kako ga je
izmijenila Organizacija, pod uvjetom da su takve izmjene usvojene i da su stupile na
snagu u skladu s odredbama lanka 16. ove Konvencije o postupcima izmjene koji se
primjenjuju na Dodatak Priloga.
5.
Dubina vode je dubina oznaena na pomorskim kartama.
6.
U plovidbi znai da brod plovi morem u kursu ili kursovima, ukljuujui
skretanje s najkrae izravne rute, toliko koliko je mogue u plovidbene svrhe, da se
obavi isputanje na toliko irokom podruju mora koliko je to prikladno i mogue,
7.
Tekue tvari su tvari kod kojih tlak pare ne prelazi 0, 28 MPa apsolutno pri
temperaturi od 37,8 C.
104
8.
Prirunik je Prirunik o postupcima i mjerama u skladu s obrascem iz Dodatka 6,
ovog Priloga.
9.
Najblie kopno. Izraz od najblieg kopna znai od osnovne linije od koje se
utvruje teritorijalno more u skladu s meunarodnim pravom, osim to za svrhe ove
Konvencije od najblieg kopna na sjeveroistonoj obali Australije znai od linije
povuene od toke na obali Australije
na 11 00S, 142 08E do toke 10 35S, 141 55E,
odatle do toke 24 42S, 153 15E na obali Australije.
10.
tetna tekua tvar je tvar navedena u stupcu Razred oneienja poglavlja 17.
ili 18, Meunarodnog kodeksa o brodovima za prijevoz kemikalija ili privremeno
odreena, prema odredbama pravila 6.3, da spada u razred X, Y ili Z.
11.
PPM znai ml/m.
12.
Ostatak znai svaku tetnu tekuu tvar koja ostaje za uklanjanje.
13.
Mjeavina ostatka i vode znai ostatak kojemu je dodana voda u bilo koju svrhu
(npr. radi ienja tanka, balastiranja, kaljunog izljeva).
14.
Gradnja broda
14.1 Brod izgraen znai brod ija je kobilica poloena ili koji se nalazi na slinom
stupnju gradnje. Brod pregraen u tanker za kemikalije, bez obzira na datum gradnje,
smatrat e se tankerom za kemikalije izgraenim na dan kad je zapoelo pretvaranje.
Odredbe o pregradnji nee se primijeniti na pregradnju broda koji udovoljava sljedeim
uvjetima:
14.2
15.
.1.1
da je izgraen prije 1. srpnja 1986; i
.1.2
da je ovlaten, prema Kodeksu o brodovima za prijevoz kemikalija, za

prijevoz samo onih proizvoda koji su u Kodeksu utvreni kao tvari od
kojih postoji samo opasnost od oneienja.
Slian stupanj gradnje je stupanj gradnje:

.2.1
koji se moe poistovjetiti s poetkom gradnje odreenog broda; i
.2.2
kada je gradnjom obuhvaeno najmanje 50 tona ili 1% procijenjene mase

svih strukturalnih materijala, prema tome to je od toga manje.
Zgusnutost/ nezgusnutost
105
.1
.2
16.
Zgusnuta tvar je tetna tekua tvar:

.1.1
koja je, u sluaju tvari s tokom taljenja niom od 15 C, na

temperaturi manjoj od 5 C iznad njezine toke taljenja u vrijeme
iskrcaja; ili,
.1.2
koja je, u sluaju tvari s tokom taljenja pri 15 C ili veom, na

temperaturi manjoj od 10 C iznad njezine toke taljenja u
vrijeme iskrcaja.
Nezgusnuta tvar je tetna tekua tvar koja nije zgusnuta tvar.
Tanker
16.1 Tanker za kemikalije je brod izgraen ili prilagoen za prijevoz u trupu bilo
kojeg tekueg proizvoda navedenog u poglavlju 17. Meunarodnog kodeksa o
brodovima za prijevoz kemikalija.
16.2 NLS tanker (od engl. Noxious Liquid Substances) je brod izgraen ili prilagoen
za prijevoz tetnih tekuih tvari u trupu i obuhvaa i tanker za ulje kako je utvren u
Prilogu I ove Konvencije, kada je ovlaten prevoziti teret ili dio tereta tetnih tekuih
tvari u trupu.
17.
Viskozitet
17.1 Tvar visokog viskoziteta je tetna tekua tvar razreda X ili Y s viskozitetom koji
je jednak ili vei od 50 mPa s pri temperaturi iskrcaja.
17.2
Tvar niskog viskoziteta je tetna tekua tvar koja nije tvar visokog viskoziteta.
Pravilo 2
Primjena
1.
Ako nije izriito drukije predvieno odredbe ovoga Priloga primijenit e se na
sve brodove koji su ovlateni prevoziti tetne tekua tvari u trupu.
2.
Ako se teret na koji se odnose odredbe Priloga I ove Konvencije prevozi u
prostoru za teret tankera za prijevoz tetnih tekuih tvari primijenit e se i odgovarajui
zahtjevi Priloga I ove Konvencije.
Pravilo 3
Osloboenja
1.
Zahtjevi ovog Priloga o isputanju nee se primijeniti na isputanje u more
tetnih tekuih tvari ili mjeavina koje sadre takve tvari ako je takvo isputanje:
.1
potrebno radi sigurnosti broda ili spaavanja ljudskog ivota na moru; ili
.2
nastalo zbog oteenja broda ili njegove opreme:

.2.1
pod uvjetom da su bile poduzete sve razumne mjere opreza nakon

oteenja ili otkrivanja isputanja u svrhu spreavanja ili
smanjenja isputanja; i
.2.2
osim ako su vlasnik ili zapovjednik broda djelovali u namjeri da

prouzroe tetu ili nepanjom i s znanjem da se teta vjerojatno
moe dogoditi; ili
106
1.3
odobrila Uprava, radi suzbijanja odreenih nezgoda oneienja kako bi

se smanjila teta od oneienja. Svako takvo isputanje mora odobriti
vlada pod ijom se nadlenosti namjerava obaviti isputanje.
Pravilo 4
Osloboenja
1.
Glede izmjena i dopuna zahtjeva za prijevoz zbog podizanja na viu razinu
razreda tvari, primijenit e se sljedee:
.1
ako izmjena ovog Priloga, Meunarodnog kodeksa o gradnji i opremi

brodova za prijevoz kemikalija i Kodeksa o gradnji i opremi brodova za
prijevoz kemikalija predvia izmjenu strukture, opreme i pribora zbog
podizanja na viu razinu zahtjeva za prijevoz odreenih tvari, Uprava
moe ublaiti ili odgoditi za odreeno vrijeme primjenu takve izmjene na
brodove izgraene prije datuma stupanja na snagu te izmjene, ako se
trenutna primjena takve izmjene smatra nerazumnom ili neprikladnom.
Takvo ublaavanje moe se odrediti u odnosu na svaku tvar.
.2
Uprava koja je dopustila ublaavanje primjene neke izmjene prema ovoj

toki mora podnijeti Organizaciji izvjetaj s pojedinostima o odnosnom
brodu ili brodovima, teretima koje mogu prevoziti, plovidbi koju brod
obavlja i razlogu ublaavanja, radi dostavljanja strankama Konvencije u
radi njihove informiranja i odgovarajuih mjera, ako su potrebne, te
utjecaj tog osloboenja na Svjedodbu kako je navedeno u pravilu 7. ili
9. ovog Priloga;
.3
Bez obzira na spomenuto, Uprava moe osloboditi od primjene zahtjeva

za prijevoz iz pravila 11. brodove kojima je doputeno prevoziti
pojedinano utvreno biljno ulje navedeno u odgovarajuoj biljeci ispod
teksta u poglavlju 17. Meunarodnog kodeksa o gradnji i opremi brodova
koji prevoze opasne kemikalije u trupu, pod uvjetom da brod udovoljava
slijedeim uvjetima:
.3.1
pridravajui se ovog pravila, NLS tanker mora udovoljavati

svim zahtjevima za brod tipa 3 kako je on utvren u
Meunarodnom kodeksu o gradnji i opremi brodova koji prevoze
opasne kemikalije u trupu, osim za smjetaj tankova tereta;
.3.2
prema ovom pravilu tankovi tereta moraju biti smjeteni na

sljedeoj udaljenosti unutar broda. Cijela duljina tanka tereta
mora biti zatiena balastnim tankovima ili prostorima koji nisu
tankovi u kojima se prevozi ulje kako slijedi:
.3.2.1 boni tankovi ili prostori moraju biti postavljeni tako da
su tankovi tereta smjeteni unutar proraunske linije
bone oplate nigdje manje od 760 mm;
.3.2.2 tankovi dvodna ili prostora moraju biti postavljeni tako da
razmak izmeu dna tankova tereta i proraunske linije
oplate dna mjeren pod pravim kutovima na oplatu dna
nije manja od B/15 (m) ili 2,0 (m) u sredinjici, koji je
manji. Najmanji razmak mora biti 1,0 m; i
.3.3
da se u odgovarajuu svjedodbu unese odobreno osloboenje.

107
2.
Pridravajui se odredaba toke 3. ovog pravila, odredbe pravila 12.1 ne moraju
se primijeniti na brod izgraen prije 1. srpnja 1986. koji obavlja ograniena putovanja
kako ih je utvrdila Uprava izmeu:
.1
luka ili terminala unutar drave stranke ove Konvencije; ili
.2
luka ili terminala drava stranaka ove Konvencije.
3.
Odredbe toke 2. ovog pravila primijenit e se samo na brod izgraen prije 1.
srpnja 1986. ako je:
.1
svaki puta kad je tank koji sadri tvari ili mjeavine tvari razreda X, Y ili
Z koji treba biti opran ili balastiran, opran u skladu s postupkom
predpranja koji je odobrila Uprava prema Dodatku 6 ovog Priloga, a
voda od pranja tanka isputena u ureaje za prihvat;
.2
slijedea voda od pranja ili balasta isputena u ureaje za prihvat ili u

more, u skladu s drugim odredbama ovog Priloga;
.3
prihvatljivost ureaja za prihvat u spomenutim lukama ili terminalima, u

svrhu ove toke, odobren od vlada drava stranaka ove Konvencije
unutar kojih su te luke ili terminali smjeteni;
.4
Uprava, u sluaju brodova koji obavljaju putovanja do luka ili terminala

pod vlau drugih drava stranaka ove Konvencije, priopila Organizaciji
radi dostavljanja drugim strankama Konvencije pojedinosti o
osloboenju radi njihovog obavjetavanja i odgovarajuih mjera, ako su
potrebne; i
.5
u svjedodbi koju zahtijeva ovaj Prilog potvreno da brod obavlja samo

takva ograniena putovanja.
4.
Za brod ije su konstrukcijske i radne osobine takve da se balastiranje tankova
tereta ne zahtijeva, a pranje tankova tereta se zahtijeva samo kod popravka ili suhog
dokovanja, Uprava moe odobriti osloboenje od odredaba pravila 12, ako je udovoljeno
svim ovim uvjetima:
.1
da je projekt, konstrukciju i opremu broda odobrila Uprava, uzimajui u

obzir slubu kojoj je brod namijenjen;
.2
da je sva tekuina od pranja tanka koja je mogla biti obavljena prije

popravka ili suhog dokovanja isputena u ureaje za prihvat iju je
prikladnost utvrdila Uprava;
.3.
da je iz Svjedodbe koju zahtijeva ovaj Prilog vidljivo:

.3.1
da je u svakom tanku tereta doputen prijevoz ogranienog broja

tvari koje su usporedive i koje se mogu prevoziti alternativno u
istom tanku bez meuvremenog ienja; i
.3.2
naznaene pojedinosti o osloboenju;
.4
da se na brodu nalazi Prirunik koji je odobrila Uprava; i
.5
da je, u sluaju brodova koji obavljaju putovanja do luka ili terminala

pod vlau drugih drava stranaka ove Konvencije, Uprava dostavila
Organizaciji, radi obavjetavanja stranaka Konvencije, pojedinosti o
osloboenju radi njihovog upoznavanja i odgovarajuih mjera, ako su
potrebne.
108
Pravilo 5
Jednakovrijednost
1.
Uprava moe dopustiti da se na brod postavi oprema, materijal, naprava ili ureaj
razliit od onog kojeg zahtijeva ovaj Prilog ako su takva oprema, materijal, naprava ili
ureaj barem tako pouzdani kakvi su oni koje zahtijeva ovaj Prilog. Ovo ovlatenje
Uprave ne smije se protegnuti na zamjenu radnih postupaka koje se odnose na nadzor
isputanja tetnih tekuih tvari kao jednako vrijedne onim projektnim i konstrukcijskim
osobinama koje su propisane pravilima ovog Priloga.
2.
Uprava koja dopusti opremu, materijal, napravu ili ureaj razliit od onog koje
zahtijeva ovaj Prilog prema toki l. ovog pravila, mora priopiti Organizaciji, radi
dostavljanja strankama Konvencije, pojedinosti o tome, u svrhu njihovog obavjetavanja
i odgovarajuih mjera, ako su potrebne.
3.
Bez obzira na odredbe toaka 1. i 2. ovog pravila, konstrukcija i oprema brodova
za prijevoz ukapljenih plinova kojima je doputen prijevoz tetnih tekuih tvari,
navedenih u Kodeksu o gradnji i opremi brodova za prijevoz ukapljenih plinova u trupu
koji se primjenjuje, smatrat e se jednakovrijednim zahtjevima konstrukcije i opreme
koji su sadrani u pravilu 11. i 12, ovog Priloga, pod uvjetom da brod za prijevoz plina
udovoljava slijedeim uvjetima:
.1
da ima Svjedodbu o prikladnosti, u skladu s odgovarajuim Kodeksom

o gradnji i opremi brodova za prijevoz ukapljenih plinova u trupu za
brodove kojima je doputen prijevoz ukapljenih plinova u trupu;
.2
da ima Meunarodnu svjedodbu o spreavanju oneienja pri prijevozu

tetnih tekuih tvari u trupu, u kojoj je potvreno da brod za prijevoz
plina moe prevoziti samo one tetne tekue tvari utvrene i navedene u
odgovarajuem Kodeksu o gradnji i opremi brodova za prijevoz
ukapljenih plinova u trupu;
.3
da je opremljen ureajima za odvojeni balast;
.4
da je opremljen s sustavom crpki i cjevovoda koji zadovoljavaju Upravu,

kojima se osigurava da koliina ostataka tereta u tanku i pripadajuim
cjevovodima nakon iskrcaja ne prelazi odgovarajuu koliinu ostataka
kako to zahtijevaju pravilo 12.1, 12.2 ili 12.3; i
.5
da ima Prirunik koji je odobrila Uprava, koji osigurava da nee doi do

nikakvog mijeanja ostataka tereta i vode tijekom rada i da se nikakvi
ostaci nee zadrati u tanku nakon to su primijenjeni postupci ventilacije
propisani Prirunikom.
109
POGLAVLJE 2 RAZVRSTAVANJE TETNIH TEKUIH TVARI

Pravilo 6.
Razvrstavanje i popis tetnih tekuih i drugih tvari
1.
Za primjenu pravila ovog Priloga tetne tekue tvari razvrstavaju se u slijedea
etiri razreda:
.1
Razred X: tetne tekue tvari koje, ako su isputene u more kao

posljedica ienja tankova ili rada s balastom, predstavljaju znatnu
opasnost za bogatstva mora ili zdravlje ljudi te je stoga opravdana
zabrana njihovog isputanja u morski okoli;
.2
Razred Y: tetne tekue tvari koje, ako su isputene u more kao

posljedica ienja tankova ili rada s balastom, predstavljaju opasnost za
bogatstva mora i zdravlje ljudi ili tete blagodatima ili drugim legitimnim
upotrebama mora i stoga je opravdano ogranienje kakvoe i koliine
njihovog isputanja u morski okoli;
.3
Razred Z: tetne tekue tvari koje, ako su isputene u more kao

posljedica ienja tankova ili rada s balastom, predstavljaju manju
opasnost za bogatstva mora i zdravlje ljudi i stoga opravdavaju manje
stroga ogranienja kakvoe i koliine isputane u morski okoli;
.4
Druge tvari: tvari oznaene kao OS (Other Substances) iz stupca koji se

odnosi na razred oneienja u poglavlju 18. Meunarodnog kodeksa o
gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih kemikalija u trupu, za koje
je procijenjeno i utvreno da ne spadaju u razrede X, Y ili Z, kako su
utvrene u pravilu 6.1 ovog Priloga jer se za sada smatra da one ne
predstavljaju opasnost za bogatstva mora, zdravlje ljudi, blagodati ili
druge legitimne upotrebe mora kada su isputene u more iz tanka nakon
ienja tankova ili rada s balastom. Na isputanje iz kaljune ili balastne
vode ili drugih ostataka ili mjeavina koje sadre samo tvari navedene
kao druge tvari ne odnosi se niti jedan zahtjev u ovom Prilogu.
2.
Upute za razvrstavanje tetnih tekuih tvari navedene su u Dodatku I ovog
Priloga.
3.
Ako se namjerava prevesti tekua tvar u trupu koja nije razvrstana prema toki 1.
ovog pravila, vlade stranaka Konvencije ukljuene u namjeravanu djelatnost moraju
utvrditi i dogovoriti privremenu procjenu predloene radnje na temelju smjernica
navedenih u toki 2. ovog pravila. Dok se ne postigne konaan dogovor izmeu
ukljuenih vlada, tvar se ne smije prevoziti. to je prije mogue, ali najkasnije u roku od
30 dana od postizanja dogovora Vlada zemlje proizvoaa ili zemlje brodarstva, koja je
potakla zakljuivanje dogovora, mora to priopiti Organizaciji i pruiti joj pojedinosti o
tvari i privremenoj procjeni godinjeg prometa svih stranaka radi njihove informacije.
Organizacija e voditi registar takvih tvari i njihovih privremenih procjena sve dok tvari
ne budu slubeno ukljuene u Meunarodni kodeks o gradnji i opremi brodova za
prijevoz opasnih kemikalija u trupu.
110
POGLAVLJE 3 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE SVJEDODBI

Pravilo 7
Pregled i ishoenje svjedodbi tankera za kemikalije
Bez obzira na odredbe pravila 8, 9. i 10. ovog Priloga, tankeri za kemikalije koje su
pregledale i kojima su drave stranke ove Konvencije izdale ili potvrdile svjedodbe u
skladu s odredbama Meunarodnog kodeksa o prijevozu kemikalija u trupu ili Kodeksa
o prijevozu kemikalija u trupu, kako je primjereno, smatrat e se da udovoljavaju
odredbama spomenutih pravila, a svjedodbe izdane ili potvrene prema tom kodeksu
imat e istu snagu i biti priznata kao svjedodba koja je izdana prema pravilu 9. ovog
Priloga.
Pravilo 8.
Pregledi
1.
Brodovi koji prevoze tetne tekue tvari u trupu moraju se podvri sljedeim
pregledima:
.1
Osnovnom pregledu prije stavljanja broda u slubu ili prije nego li mu je

prvi put izdana Svjedodba koju zahtijeva pravilo 9. ovog Priloga i koji
mora ukljuiti potpuni pregled njegove strukture, opreme, sustava,
pribora, ureaja i materijala na koje se odnosi ovaj Prilog. Ovaj pregled
mora biti takav da osigura da struktura, oprema, sustavi, pribor, ureaji i
materijal u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ovog Priloga koji se
primjenjuju.
.2
Redovnom pregledu u rokovima koje utvruje Uprava, ali ne duljim od

pet godina, osim ako se primjenjuju pravilo 10.2, 10.5, 10.6, 10.7 ovog
Priloga. Obnovljeni pregled mora biti takav da osigura da struktura,
oprema, sustavi, pribor, ureaji i materijal u potpunosti udovoljavaju
zahtjevima ovog Priloga koji se primjenjuju.
.3
Meupregledu unutar tri mjeseca prije ili poslije druge godinjice ili
unutar tri mjeseca prije ili poslije tree godinjice Svjedodbe i koji e se
obaviti umjesto jednog od godinjih pregleda navedenih u toki 1.4 ovog
pravila. Meupregled mora biti takav da osigura da oprema i pripadajui
ureaji za pumpanje i cjevovodi u potpunosti udovoljavaju zahtjevima
ovog Priloga koji se primjenjuju i da su u dobrom radnom stanju. Takvi
meupregledi moraju se potvrditi na Svjedodbi izdanoj po pravilu 9.
ovog Priloga.
.4
Godinjem pregledu unutar tri mjeseca prije ili poslije svake godinjice
Svjedodbe koji obuhvaa opu inspekciju strukture, opreme, sustava,
pribora, ureaja i materijala navedenih u toki 1.1 ovog pravila koji e
osigurati da su oni odravani u skladu s tokom 3. ovog pravila i da e
ostati u zadovoljavajuem stanju za slubu za koju je brod namijenjen.
Takvi godinji pregledi moraju se potvrditi u Svjedodbi izdanoj po
pravilu 9. ovog Priloga.
.5
Dodatnom pregledu, opem ili djelominom, ve prema okolnostima,

koji se mora obaviti nakon popravka koji je uslijedio zbog istraivanja
111
propisanih u toki 3. ovog pravila ili uvijek kada su obavljeni znaajni

popravci ili obnove. Pregledom se mora osigurati da su potrebni popravci
i obnove bili valjano obavljeni, da je materijal i rad takvih popravaka i
obnove u svakom pogledu zadovoljavajui i da brod u svakom pogledu
udovoljava zahtjevima ovog Priloga.
2.1
Preglede brodova radi provoenja odredaba ovog Priloga, moraju obaviti
slubenici Uprave. Uprava moe, meutim, povjeriti preglede u tu svrhu imenovanim
strunjacima ili od nje priznatim organizacijama,
2.2
Priznata organizacija, spomenuta u toki 2.1 ove toke mora udovoljavati
Smjernicama koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.739(18), koje moe izmijeniti
Organizacija, i specifikaciji koju je usvojila Organizacija rezolucijom A.789(19), koju
moe izmijeniti Organizacija, pod uvjetom da su takve izmjene usvojene, da su stupile
na snagu i proizvele pravni uinak u skladu s odredbama lanka 16, ove Konvencije o
postupcima izmjene koji se primjenjuju na ovaj Prilog.
2.3
pregleda navedenih u toki 2.1 ovog pravila mora ovlastiti imenovanog strunjaka ili
priznatu organizaciju da mogu barem:
.1
zahtijevati popravke broda; i
.2
obaviti preglede ako su ih zatraile odgovarajue vlasti drave luke.
2.4
Uprava mora priopiti Organizaciji posebne dunosti i ovlatenja povjerenih
imenovanim strunjacima ili priznatim organizacijama radi dostavljanja strankama ove
Konvencije te u svrhu obavjetavanja njihovih slubenika.
2.5
Kada imenovani strunjak ili priznata organizacija utvrde da stanje broda ili
njegove opreme u bitnoj mjeri ne odgovaraju podacima iz Svjedodbe ili su takvi da
brod nije sposoban nastaviti plovidbu morem, a da ne predstavlja pretjeranu opasnost za
morski okoli, takav strunjak ili priznata organizacija moraju odmah osigurati da budu
poduzete mjere za otklanjanje nedostataka i pravovremeno obavijestiti Organizaciju.
Ako takve mjere nisu poduzete Svjedodba se mora oduzeti i o tome odmah obavijestiti
Uprava, a ako je brod u luci druge strane ugovornice moraju se odmah obavijestiti i
nadlene vlasti drave luke. Kada slubenik Uprave, imenovani strunjak ili priznata
organizacija obavijeste odgovarajue vlasti drave luke, vlada te drave mora takvom
slubeniku, strunjaku ili organizaciji pruiti svaku potrebnu pomo radi obavljanja
njihovih dunosti prema ovom pravilu. Kad je to prikladno, vlada drave luke mora
poduzeti takve korake koji e osigurati da brod nee ploviti dok ne bude mogao
proslijediti na more ili napustiti luku radi plovidbe do najblieg odgovarajueg i
raspoloivog brodogradilita za popravak, a da ne predstavlja pretjeranu opasnost
morskom okoliu.
2.6
U svakom sluaju Uprava mora jamiti za potpunost i uinkovitost pregleda i
duna je osigurati poduzimanje potrebnih mjera da bi udovoljila ovoj obvezi.
3.1
Stanje broda i njegove opreme mora se odravati u skladu s odredbama ove
Konvencije kako bi se osiguralo da brod u svakom pogledu ostaje sposoban za plovidbu
morem, a da ne predstavlja pretjeranu opasnost morskom okoliu.
3.2
Nakon to je obavljen pregled broda koji zahtijeva toka 1. ovog pravila, ne
smije se obaviti nikakva izmjena strukture, opreme, sustava, pribora, ureaja ili
materijala na koje se odnosi pregled, bez odobrenja Uprave, osim izravne zamjene takve
opreme i pribora.
112
3.3
Kadgod se dogodi nezgoda brodu ili se otkrije kakav kvar koji u bitnoj mjeri
utjeu na cjelovitost, sposobnost djelovanja ili potpunost njegove opreme na koju se
odnosi ovaj Prilog, zapovjednik ili vlasnik broda moraju prvom prigodom obavijestiti
Upravu, priznatu organizaciju ili imenovanog strunjaka odgovorne za izdavanje
odgovarajue Svjedodbe, i koji e potai ispitivanje radi utvrivanja je li pregled koji
zahtijeva toka 1. ovog pravila, potreban. Ako je brod u luci druge strane ugovornice,
zapovjednik ili vlasnik su takoer duni odmah obavijestiti odgovarajue vlasti drave
luke i imenovanog strunjaka ili priznatu organizaciju koji e provjeriti je li takva
obavijest upuena.
Pravilo 9.
Izdavanje ili potvrivanje Svjedodbe
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja u prijevozu tetnih tekuih
tvari u trupu izdat e se, nakon osnovnog ili redovnog pregleda u skladu s odredbama
pravila 8. ovog Priloga, svakom brodu namijenjenom za prijevoz tetnih tekuih tvari u
trupu, a koji obavlja putovanja do luka ili terminala pod vlau drugih strana ugovornica
Konvencije.
2.
Takvu Svjedodba e izdati ili potvrditi Uprava ili od nje valjano ovlatena
osoba ili organizacija. U svakom sluaju Uprava preuzima punu odgovornost za
Svjedodbu.
3.1
Vlada strane ugovornice ove Konvencije moe, na zahtjev Uprave, narediti
pregled broda i, ako se utvrdi da je udovoljeno odredbama ovog Priloga, izdati ili
ovlastiti za izdavanje Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja u prijevozu
tetnih tekuih tvari u trupu brodu, a, kad je to primjereno, potvrditi ili ovlastiti
potvrivanje te svjedodbe broda, u skladu s ovim Prilogom.
3.2
Preslika Svjedodbe i preslika izvjetaja o pregledu mora se dostaviti, to je prije
mogue, Upravi koja je zatraila pregled.
3.3
Tako izdana Svjedodba mora sadravati navod da je izdana na zahtjev Uprave i
ona e imati istu snagu i biti priznata kao i Svjedodba koja izdana po toki 1. ovog
pravila.
3.4
tvari u trupu nee se izdati brodu koji je ovlaten vijati zastavu drave koja nije strana
ugovornica.
4.
tvari u trupu izdat e se u obliku koji odgovara obrascu iz Dodatka 3. ovog Priloga
barem na engleskom, francuskom ili panjolskom jeziku. Ako se koristi i slubeni jezik
drave iju je zastavu brod ovlaten vijati, on e imati prednost u sluaju spora ili
nesuglasice.
Pravilo 10
Trajanje i valjanost Svjedodbe
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja kod prijevoza tetnih
tekuih tvari u trupu izdat e se na rok koji je utvrdila Uprava koji ne smije biti dulji od
pet godina.
2.1
Bez obzira na zahtjeve toke 1. ovog pravila, ako je redovni pregled dovren
unutar tri mjeseca prije datuma isteka postojee Svjedodbe, nova Svjedodba e
113
vrijediti od datuma dovrenja redovnog pregleda do datuma koji mora biti u okviru roka
od pet godina od datuma isteka postojee Svjedodbe.
2.2
Ako je redovni pregled dovren nakon datuma isteka postojee Svjedodbe, nova
Svjedodba e vrijediti od datuma dovrenja redovnog pregleda do datuma koji mora biti
u okviru roka od pet godina od datuma isteka postojee Svjedodbe.
2.3
Ako je redovni pregled dovren vie od tri mjeseca prije datuma isteka postojee
Svjedodbe, nova Svjedodba e vrijediti od datuma dovrenja redovnog pregleda do
datuma koji mora biti u okviru roka od pet godina od datuma dovrenja redovnog
pregleda.
3.
Ako je Svjedodba izdana na rok krai od pet godina, Uprava moe produljiti
valjanost Svjedodbe preko datuma isteka do najduljeg roka navedenog u toki 1. ovog
pravila, pod uvjetom da su pregledi navedeni u pravilu 8.1.3 i 8.1.4 ovog Priloga koji se
primjenjuju kad je Svjedodba izdana na rok od pet godina odgovarajue provedeni.
4.
Ako je redovni pregled dovren, a nova se Svjedodba ne moe izdati ili
dostaviti na brod prije datuma isteka postojee Svjedodbe, osoba ili organizacija koju je
ovlastila Uprava mogu potvrditi postojeu Svjedodbu i takva e Svjedodba biti
prihvaena kao valjana u roku koji ne moe biti dulji od pet mjeseci od datuma isteka.
5.
Ako brod u vrijeme kad istjee Svjedodba nije u luci u kojoj treba biti
pregledan, Uprava moe produljiti rok valjanosti Svjedodbe pri emu ovo produljenje
moe biti odobreno samo da se omogui brodu da dovri putovanje do luke u kojoj e
biti pregledan, ali i tada samo u sluajevima kad se pokae da je to prikladno i razumno
uiniti. Nijedna Svjedodba nee se produljiti na rok dulji od tri mjeseca, a brod kojemu
je produljenje odobreno ne smije po svom dolasku u luku u kojoj e biti pregledan na
temelju takvog produljenja napustiti luku, a da nije dobio novu Svjedodbu. Kada je
redovni pregled dovren, nova Svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti u okviru
roka od pet godina od datuma isteka postojee Svjedodbe prije odobrenog produljenja.
6.
Svjedodbu izdanu brodu koji obavlja kratka putovanja koja nije bila produljena
prema prethodnim odredbama ovog pravila Uprava moe produljiti na rok do jednog
mjeseca od dana isteka koji je u njoj naveden. Kada je redovni pregled dovren, nova
Svjedodba, e vrijediti do datuma koji mora biti u okviru roka od pet godina od datuma
isteka postojee Svjedodbe prije nego li je produljenje odobreno.
U posebnim okolnostima koje utvruje Uprava nova Svjedodba ne mora biti
7.
datirana datumom isteka postojee Svjedodbe, kako to zahtijeva toka 2.2.5 ili 6 ovog
pravila. U ovim posebnim okolnostima nova Svjedodba moe vrijediti do datuma koji
mora biti unutar roka od pet godina od datuma dovrenja redovnog pregleda.
8.
Ako je godinji pregled ili meupregled dovren prije roka navedenog u pravilu
8. ovog Priloga tada:
.1
datum godinjice oznaen na Svjedodbi se mora zamijeniti potvrdom s

datumom koji nee biti kasniji od tri mjeseca od datuma kada je pregled
dovren;
.2
naredni godinji pregled ili meupregled koje zahtijeva pravilo 8. ovog

Priloga mora biti dovren u rokovima propisanim tim pravilom koristei
novi datum godinjice;
.3
datum isteka moe ostati neizmijenjen, pod uvjetom da su provedeni

jedan ili vie godinjih pregleda ili meupregleda, ve prema prilikama,
114
tako da najvei razmaci izmeu pregleda propisani pravilom 8. ovog

Priloga nisu prekoraeni.
9.
Svjedodba izdana prema pravilu 9. ovog Priloga prestat e vrijediti u svakom od
ovih sluajeva:
.1
ako nisu obavljeni odgovarajui pregledi u rokovima navedenim u

pravilu 8.1 ovog Priloga;
.2
ako Svjedodba nije potvrena u skladu s pravilom 8.1.3 ili 8.1.4 ovog
Priloga;
.3
nakon prijenosa broda pod zastavu druge drave. Nova Svjedodba e se

izdati samo ako se vlada koja izdaje novu Svjedodbu uvjerila da brod
udovoljava zahtjevima pravila 8.3.1 i 8.3.2 ovog Priloga. U sluaju
prijenosa izmeu strana ugovornica, ako je podnijet zahtjev unutar tri
mjeseca od prijenosa, strana ugovornica iju je zastavu brod formalno
ovlaten vijati mora,. im je to mogue, dostaviti Upravi preslike
Svjedodbe koje je brod imao prije prijenosa i, ako je mogue, preslike
odgovarajuih izvjetaja o pregledu.
115
POGLAVLJE 4 IZVEDBA, KONSTRUKCIJA, UREAJI I OPREMA

Pravilo 11
Projektiranje, konstrukcija, oprema i radovi
1.
Projektiranje, konstrukcija, oprema i rad brodova ovlatenih za prijevoz tetnih
tekuih tvari u trupu u vezi s poglavljem 17 Meunarodnog kodeksa o gradnji i opremi
brodova za prijevoz opasnih kemikalija u trupu, kako bi se smanjilo nekontrolirano
isputanje takvih tvari u more, moraju biti u skladu s odredbama kako slijedi:
.1
Meunarodnog kodeksa o gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih

kemikalija u trupu ako je tanker za kemikalije izgraen 1 srpnja 1986. ili
kasnije: ili
.2
Kodeksa o gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih kemikalija u

trupu, kako je navedeno u toki 1.7.2 tog Kodeksa za:
.3.
.2.1
brodove za koje je ugovor o gradnji zakljuen 2. studenog 1973.

ili kasnije, ali su izgraeni prije 1. srpnja 1986. i koji obavljaju
putovanja do luka ili terminala pod vlau drugih drava strana
ugovornica Konvencije; i
.2.2
brodove izgraene 1. srpnja 1983. ili kasnije, ali prije 1. srpnja

1986, koji obavljaju putovanja samo izmeu luka i terminala
unutar drave iju su zastavu ovlateni vijati.
Kodeksa o gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih kemikalija u

trupu, kako je navedeno u toki 1.7.3 tog Kodeksa za:
.3.1
brodove za koje je ugovor o gradnji zakljuen prije 2. studenog

1973. i koji obavljaju putovanja do luka i terminala pod vlau
drugih drava strana ugovornica Konvencije; i
.3.2
brodove izgraene prije 1. srpnja 1983. koji obavljaju putovanja

samo do luka i terminala unutar drave iju su zastavu ovlateni
vijati.
2.
Za brodove, osim tankera za kemikalije ili brodova za prijevoz ukapljenih
plinova koji su ovlateni prevoziti tetne tekue tvari u trupu utvrene u poglavlju 17.
Meunarodnog kodeksa o gradnji i opremi brodova za prijevoz opasnih kemikalija u
trupu Uprava e utvrditi odgovarajue mjere zasnovane na Smjernicama* koje je
razradila Organizacija kako bi osigurala da odredbe budu takve da smanjuju
nekontrolirano isputanje takvih tvari u more.
Pravilo 12
Ureaji za pumpanje, cjevovodi, ureaji za iskrcaj i odljevni tankovi
1.
Svaki brod izgraen prije 1. srpnja 1986. mora biti opremljen ureajima za
pumpanje i cjevovodima koji e osigurati da u svakom tanku i njegovom pripadajuem
cjevovodu u kojem se smiju prevoziti tvari razreda X ili Y nee ostati koliina ostataka
vea od 300 litara i da u svakom tanku i njegovom pripadajuem cjevovodu u kojem se
Odnosi se na rezolucije A.673(16) i MEPC 120(52)
116
smiju prevoziti tvari razreda Z nee ostati koliina ostataka vea od 900 litara. Ispitivanje
izvedbe mora se provesti u skladu s Dodatkom 5 ovog Priloga.
2.
Svaki brod izgraen 1 srpnja 1986. ili kasnije, ali prije 1. sijenja 2007. mora biti
opremljen s ureajem za pumpanje i cjevovodom koji e osigurati da u svakom tanku i
njegovom pripadajuem cjevovodu u kojem se smiju prevoziti tvari razreda X ili Y nee
ostati koliina ostataka vea od 100 litara i da u svakom tanku i njegovom pripadajuem
cjevovodu u kojem se smiju prevoziti tvari razreda Z nee ostati koliina ostataka vea
od 300 litara. Ispitivanje izvedbe mora se provesti u skladu s Dodatkom 5 ovog Priloga.
3.
Svaki brod izgraen 1. sijenja 2007. ili kasnije mora biti opremljen s ureajima
za pumpanje i cjevovodom koji e osigurati da u svakom tanku i njegovom
pripadajuem cjevovodu u kojem se smiju prevoziti tvari razreda X, Y ili Z nee ostati
koliina ostataka vea od 75 litara. Ispitivanje izvedbe mora se provesti u skladu s
Dodatkom 5 ovog Priloga.
4.
Na brodove, osim tankera za kemikalije, izgraene prije 1. sijenja 2007. koji ne
mogu udovoljiti zahtjevima za ureaje za pumpanje i cjevovode za tvari razreda Z
navedenim u tokama 1. i 2. ovog pravila nee se primijeniti zahtjev koliine. Smatrat e
da je tome udovoljeno ako je tank ispranjen u najveoj moguoj mjeri.
5.
Ispitivanje izvedbe cjevovoda spomenuto u tokama 1., 2. i 3. ovog pravila mora
odobriti Uprava. Ispitivanja izvedbe ureaja za pumpanje moraju kao sredstvo za
ispitivanje koristiti vodu.
6.
Brodovi koji smiju prevoziti tvari razreda X, Y ili Z moraju imati podvodni otvor
(otvore) za isputanje.
7.
Za brodove izgraene prije 1. sijenja 2007. koji smiju prevoziti tvari razreda Z
podvodni otvor za isputanje koji se zahtijeva prema toki 6. ovog pravila nije
obvezatan.
8.
Podvodni otvor (otvori) moraju se nalaziti unutar podruja tereta u blizini
zaobljenog dijela kaljua i tako izvedeni da sprijee usis mjeavine ostataka i vode
brodskim usisima morske vode.
9.
Podvodni otvor za isputanje mora biti tako ureen da mjeavina ostataka i vode
isputena u more ne prolazi kroz brodski granini sloj. U tom pogledu, kad je isputanje
predvieno okomito na brodsku oplatu, najmanji promjer otvora za isputanje odreuje
se sljedeom jednadbom:
d=
Qd
5L d
gdje je:
d
najmanji promjer otvora za isputanje (m)
Ld
razmak od pramane okomice do otvora za isputanje (m)
Qd
najvea izbrana koliina kojom brod moe isputati mjeavinu

ostataka i vode kroz otvor (m3/h)
10.
Kad je isputanje usmjereno pod nekim kutom na bonu brodsku oplatu gornji
odnos e se izmijeniti zamjenom Qd komponentom Qd koja je okomita na bonu brodsku
oplatu.
117
11.
Taloni tankovi
Premda ovaj Prilog ne zahtijeva postavljanje namjenskih talonih tankova, taloni

tankovi mogu biti potrebni kod odreenih postupaka pranja. Tankovi tereta mogu se
koristiti kao taloni tankovi.
118
POGLAVLJE 5 ISPUTANJA OSTATAKA TETNIH TEKUIH TVARI

Pravilo 13
Nadzor isputanja ostataka tetnih tekuih tvari
Pridravajui se odredbi pravila 3. ovog Priloga, nadzor isputanja ostataka tetnih

tekuih tvari, balastne vode, vode od pranja tanka ili drugih mjeavina koje sadre takve
tvari mora udovoljavati slijedeim zahtjevima.
1.
Odredbe o isputanju
1.1
Isputanje u more ostataka tvari razvrstanih u razred X, Y ili Z ili onih koje su
privremeno utvrene kao takve, balastne vode, vode od pranja tanka ili drugih mjeavina
koje sadre takve tvari je zabranjeno, osim ako je takvo isputanje obavljeno uz puno
udovoljavanje primjenjivim radnim zahtjevima sadranim u ovom Prilogu.
1.2
Prije nego li se obavi predpranje ili postupak isputanja u skladu s ovim
pravilom, odgovarajui tank mora se isprazniti do najvee mogue mjere te u skladu s
postupcima propisanim u Priruniku.
1.3
Prijevoz tvari koje nisu razvrstane, privremeno utvrene ili procijenjene, kako je
navedeno u pravilu 6. ovog Priloga, balastne vode, vode od pranja tanka ili drugih
mjeavina koje sadre takve ostatke, je zabranjeno kao i naknadno isputanje takvih tvari
u more.
2.
Standardi isputanja
2.1
Ako odredbe ovog pravila doputaju isputanje u more ostataka tvari razreda X,
Y ili Z ili onih koje su privremeno utvrene kao takve, balastnih voda, vode od pranja
tanka ili drugih mjeavina koje sadre takve tvari, moraju se primijeniti slijedei
standardi isputanja:
.1
da brod plovi brzinom od najmanje 7 vorova u sluaju brodova s

porivnim strojevima ili najmanje 4 vora u sluaju brodova bez porivnih
strojeva;
.2
da se isputanje ispod vodne linije kroz podvodni otvor (otvore) za

isputanje u koliini koja ne prelazi koliinu za koju je podvodni otvor
(otvori) projektiran; i
.3
da se isputanje obavlja na udaljenosti od najmanje 12 nautikih milja od

najblieg kopna na dubini od najmanje 25 metara.
2.2
Za brodove izgraene prije 1. sijenja 2007. isputanje u more ostataka tvari
razreda Z ili onih koje su privremeno utvrene kao takve, balastnih voda, vode od pranja
tanka ili drugih mjeavina koje sadra takve tvari ispod vodne linije nije obvezno.
2.3
Uprava se moe odrei zahtjeva toke 2.1.3 za tvari razreda Z koji se odnosi na
udaljenost od najmanje 12 nautikih milja od najblieg kopna za brodove koji obavljaju
putovanja samo u vodama koje su podvrgnute suverenosti ili vlasti drave zastave koju
je brod ovlaten vijati. K tome, Uprava se moe odrei istog zahtjeva koji se odnosi na
isputanje na udaljenosti od najmanje 12 nautikih milja od najblieg kopna za pojedini
brod koji je ovlaten vijati njenu zastavu, koji obavlja putovanja u vodama podvrgnutim
suverenosti ili vlasti neke susjedne drave nakon to je postignut pisani sporazum o
odricanju izmeu dviju ukljuenih obalnih drava pod uvjetom da time ne bude oteena
119
trea strana. Obavijest o takvom sporazumu mora se priopiti Organizaciji u roku od 30

dana te koja e ju dostaviti strankama ugovornicama Konvencije radi njihovog
obavjetavanja i odgovarajuih mjera, ako su potrebne.
3.
Ventilacija ostataka tereta
Postupci ventiliranja koje je odobrila Uprava mogu se koristiti za uklanjanje ostataka

tereta iz tanka. Takvi postupci moraju biti u skladu s Dodatkom 7 ovog Priloga. Sva
naknadno unijeta voda u tank smatrat e se istom i nee biti podvrgnuta zahtjevima za
isputanje iz ovog Priloga.
4.
Osloboenje od predpranja
Na zahtjev zapovjednika broda vlada stranke ugovornice koja je primila zahtjev moe
brod osloboditi od predpranja ako se uvjerila:
5.
.1
da e iskrcani tank biti ponovno nakrcan istom tvari ili drugom tvari
spojivom s prethodnom i da tank nee biti opran ili balastiran prije
ukrcaja; ili
.2
da iskrcani tank nee biti opran ili balastiran na moru. Predpranje u

skladu s odgovarajuom tokom ovog pravila bit e provedeno u drugoj
luci pod uvjetom da je ona potvrdila pisanim putem da je ureaj za
prihvat u toj luci raspoloiv i da odgovara za tu svrhu; ili
.3
da e ostaci tereta biti uklonjeni postupkom ventilacije koji je odobrila

Uprava u skladu s Dodatkom 7 ovog Priloga.
Upotreba sredstava za ienje ili aditiva
5.1
Kada se kao sredstvo za pranje tanka umjesto vode koristi neko drugo sredstvo,
kao to je mineralno ulje ili klorirano otapalo, na isputanje e se primijeniti ili odredbe
Priloga I ili Priloga II koje se primjenjuju na sredstvo koje se prevozilo kao teret.
Postupci pranja tanka koji ukljuuju upotrebu takvog sredstva moraju biti navedeni u
Priruniku i odobreni od Uprave.
5.2
Kada se vodi dodaju male koliine aditiva za ienje (deterdenata) da bi se
olakalo pranje tanka ne smiju se koristiti nikakvi aditivi koji sadre sastojke razreda
oneienja X, osim onih sastojaka koji su lako biorazgradivi i ine u ukupnoj
koncentraciji manje od 10% aditiva za ienje. Nikakva ogranienja dodatna onima
koja se primjenjuju na tank zbog prethodnog tereta nee se primijeniti.
6.
Isputanje ostataka razreda X
6.1
Pridravajui se odredaba toke 1. primijenit e se slijedea pravila:

.1
Tank iz kojeg je iskrcana tvar razreda X mora biti podvrgnut predpranju

prije nego brod napusti luku iskrcaja. Nastali ostaci moraju se isputati u
ureaje za prihvat dok koncentracija tako isputene tvari u izljevu, kako
pokazuju analize uzoraka izljeva koje je uzeo nadzornik, ne iznosi
teinski 0,1% ili manje. Kada je zahtijevana razina koncentracije
postignuta preostala voda od pranja e se nastaviti isputati u ureaj za
prihvat dok se tank ne isprazni. Odgovarajui upisi ovih radnja moraju se
unijeti u Knjigu tereta i potvrditi od nadzornika navedenog u pravilu
16.1.
.2
Sva naknadno unijeta voda u tank moe se ispustiti u more u skladu s

standardima isputanja iz pravila 13.2.
120
.3
Ako je vlada stranke ugovornice, koja je primila zahtjev, utvrdila da nije

mogue izmjeriti koncentraciju tvari u izljevu, a da se ne prouzroi
nepotrebno zadravanje broda, ta stranka ugovornica moe prihvatiti
alternativni postupak koji bi bio jednakovrijedan za postizanje
zahtijevane koncentracije iz pravila 13.6.1.1 pod uvjetom:
.3.1
da je obavljeno predpranje tanka u skladu s postupkom koji je

odobrila Uprava, prema Dodatku 6. ovog Priloga: i
.3.2
da su unijeti odgovarajui upisi u Knjigu tereta i da ih je potvrdio

nadzornik naveden u pravilu 16.1
7.
Isputanje ostataka razreda Y i Z
7.1
Pridravajui se odredaba toke 1. primijenit e se slijedea pravila:
7.2
.1
Na postupke isputanja ostataka tvari razreda Y ili Z primijenit e se

standardi isputanja iz pravila 13.2.
.2
Ako iskrcaj tvari razreda Y ili Z nije proveden u skladu s Prirunikom,

predpranje se mora obaviti prije nego to brod napusti luku iskrcaja, osim
ako su poduzete alternativne mjere s kojima je suglasan nadzornik
spomenut u pravilu 16.1 ovog Priloga, radi uklanjanja ostataka tereta iz
broda do koliina navedenih u ovom Prilogu. Voda od predpranja tanka
mora se ispustiti u ureaje za prihvat u luci iskrcaja ili drugoj luci s
prikladnim ureajima za prihvat, pod uvjetom da je ona pisanim putem
potvrdila da su ureaji za prihvat u toj luci raspoloivi i odgovarajui za
tu svrhu.
.3
Na visoko viskozne tvari ili tvari koje se zgruavaju razreda Y primijenit

e se slijedee:
.3.1
postupak predpranja kako je navedeno u Dodatku 6;
.3.2
mjeavina ostataka i vode od predpranja mora se isputati u

ureaje za prihvat dok se tank ne isprazni; i
.3.3
naknadno unijeta voda u tank moe se ispustiti u more u skladu s

standardima isputanja iz pravila 13.2
Radni zahtjevi za balastiranje i debalastiranje
7.2.1 Nakon iskrcaja i, ako se zahtijeva, nakon predpranja, tank tereta moe se
balastirati. Postupci za isputanje takvog balasta navedeni su u pravilu 13.2.
7.2.2 Balast unijet u tank tereta koji je bio opran u tolikoj mjeri da taj balast sadri
manje od 1 ppm tvari koja je prethodno prevoena, moe se ispustiti u more bez obzira
na trenutanu brzinu isputanja, brzinu broda i smjetaj otvora za isputanje, pod
uvjetom da brod nije udaljen manje od 12 milja od najblieg kopna, a voda duboka
najmanje 25 metara. Zahtijevani stupanj istoe postie se obavljenim predpranjem,
kako je navedeno u Dodatku 6, te tank naknadno ispran potpunim ciklusom stroja za
ienje za brodove izgraene prije 1. srpnja 1994. ili s koliinom vode koja nije manja
od one koja se dobije izraunom s k=1,0.
7.2.3 Na isputanje u more istog ili odijeljenog balasta ne primjenjuju se zahtjevi
ovog Priloga.
8.
Isputanje u podruju Antarktika
121
8.1
Podruje Antarktika je more juno od 60 S.
8.2
U podruju Antarktika zabranjeno je svako isputanje tetnih tekuih tvari ili
mjeavina koje sadre takve tvari.
Pravilo 14
Prirunik o postupcima i mjerama
1.
Svaki brod koji je ovlaten prevoziti tvari razreda X, Y ili Z mora imati na brodu
Prirunik koji je odobrila Uprava. Prirunik mora imati standardni oblik u skladu s
Dodatkom 4 ovog Priloga. Ako brod obavlja meunarodna putovanja na kojima se ne
koriste engleski, francuski ili panjolski jezik, tekst mora sadravati prijevod na jedan od
tih jezika.
2.
Osnovna svrha Prirunika je ukazati asnicima broda fizikalne mjere i sve radne
postupke rukovanja teretom, ienja tanka, rukovanja talogom i balastiranja i
debalastiranja tankova tereta, koji se moraju provoditi da bi se udovoljilo zahtjevima
ovog Priloga.
Pravilo 15
Knjiga tereta
1.
Svaki brod na koji se primjenjuje ovaj Prilog mora imati Knjigu tereta, kao dio
brodskog dnevnika ili drukije, u obliku navedenom u Dodatku 2. ovog Priloga.
2.
Nakon dovrenja svake radnje navedene u Dodatku 2 ovog Priloga, radnja se
mora odmah upisati u Knjigu tereta.
3.
U sluaju nenamjernog isputanja tetnih tekuih tvari ili mjeavine koja sadri
takve tvari ili isputanja prema odredbama pravila 3. ovog Priloga u Knjigu tereta mora
se unijeti upis u kojem e se utvrditi okolnosti u kojima je dolo do isputanja i razlog
isputanja.
4.
Svaki upis mora potpisati pojedini asnik ili asnici odgovorni za izvoenje
radnje, a svaku stranicu zapovjednik broda. Upisi u Knjigu tereta za brodove koji imaju
Meunarodnu svjedodbu o spreavanju oneienja pri prijevozu tetnih tekuih tvari u
trupu ili svjedodbu navedenu u pravilu 7. ovog Priloga moraju biti barem na
engleskom, francuskom ili panjolskom jeziku. Ako se koriste i upisi na slubenom
jeziku drave iju zastavu je brod ovlaten vijati oni e imati prednost u sluaju spora ili
nesuglasice.
5.
Knjiga tereta mora se drati na takvom mjestu da je lako dostupna za inspekciju
i, osim sluaju broda bez posade u teglju, mora se nalaziti na brodu. Ona se mora uvati
tri godine od zadnjeg upisa.
6.
Nadlena vlast vlade stranke ugovornice moe pregledati Knjigu tereta na
svakom brodu na koji se primjenjuje ovaj Prilog dok je brod u njenoj luci i moe uzeti
presliku svakog upisa iz te knjige i zahtijevati da zapovjednik broda potvrdi da je
preslika vjerni odraz tog upisa. Svaka tako izraena preslika koju je potvrdio
zapovjednik broda kao vjeran odraz upisa u Knjizi tereta mora biti prihvatljiva u svakom
sudskom postupku kao dokaz o injenicama navedenim u upisu. Pregled nadlene vlasti
Knjige tereta i uzimanje ovjerene preslike mora biti obavljeno to je bre mogue da se
ne prouzroi nepotrebno odlaganje odlaska broda.
122
POGLAVLJE 6 MJERE NADZORA DRAVA LUKA

Pravilo 16
Mjere nadzora
1.
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije mora imenovati ili ovlastiti
nadzornike za provoenje ovog pravila. Nadzornici moraju obavljati nadzor u skladu s
postupcima nadzora koje je usvojila Organizacija.*
2.
Kad se imenovani ili od vlade stranke ugovornice Konvencije ovlateni
nadzornik uvjerio da je neka radnja provedena u skladu s zahtjevima Prirunika ili je
odobreno osloboenje od predpranja nadzornik e unijeti odgovarajui upis u Knjigu
tereta.
3.
Zapovjednik broda koji smije prevoziti tetne tekue tvari u trupu mora osigurati
da se udovolji odredbama pravila 13. i ovog pravila i unese upis u Knjigu tereta u skladu
s pravilom 15, kadgod su obavljene radnje navedene u tom pravilu.
4.
Tank u kojem su se prevozile tvari razreda X mora se podvri predpranju u
skladu s pravilom 13.6. Odgovarajui upisi ovih radnja moraju se unijeti u Knjigu tereta
i biti potvreni od nadzornika navedenog u toki 1. ovog pravila.
5.
Kad se vlada stranke ugovornice koja je primila zahtjev uvjerila da nije mogue
izmjeriti koncentraciju tvari u izljevu a da se ne prouzroi nepotrebno zadravanje broda,
ta strana ugovornica moe prihvatiti alternativni postupak naveden u pravilu 13.6.3 pod
uvjetom da je nadzornik naveden toki 1. ovog pravila u Knjizi tereta potvrdio:
.1
da su tank, njegova pumpa i sustavi cjevovoda ispranjeni; i
.2
da je predpranje provedeno u skladu odredbama Dodatka 6 ovog

Priloga;i
.3
da je voda od predpranja tanka isputena u ureaje za prihvat i da je tank

prazan.
6.
Na zahtjev zapovjednika broda, vlada stranke govornice koja je primila zahtjev
moe osloboditi brod od zahtjeva za predpranje navedeno u odgovarajuim tokama
pravila 13, kada je udovoljeno jednom od uvjeta iz pravila 13.4.
7.
Osloboenje navedeno u toki 6. ovog pravila moe odobriti samo vlada stranke
ugovornice koja je primila zahtjev, brodu koji obavlja putovanja do luka ili terminala
pod vlau drugih drava stranaka ugovornica ove Konvencije. Kad je takvo osloboenje
odobreno, odgovarajui upis u Knjizi tereta mora potvrditi nadzornik iz toke 1. ovog
pravila.
8.
Ako iskrcaj nije proveden u skladu s iskrcajnim uvjetima tanka koje je odobrila
Uprava, a koji se temelje se na Dodatku 5 ovog Priloga, mogu se poduzeti alternativne
mjere, uz suglasnost nadzornika navedenog u toki 1. ovog pravila, radi uklanjanja
ostataka tereta iz broda do koliina navedenih u pravilu 12, kako je primjenjivo. U
Knjigu tereta moraju se unijeti odgovarajui upisi.
Odnosi se na Postupke za nadzor drave luke koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.787(19), kako
je izmijenjena rezolucijom A.882(21)
123
9.
Nadzor drave luke i radni zahtjevi*
9.1
Kada je brod u luci druge strane ugovornice, podloan je inspekciji slubenika
valjano ovlatenih od te vlade ugovornice, a koja se odnosi na radne zahtjeve iz ovog
Priloga i to ako postoji osnovana sumnja da zapovjednik ili posada nisu upoznati s
bitnim postupcima na brodu koji se odnose na spreavanje oneienja tetnim tekuim
tvarima.
9.2
U okolnostima iz toke 9.1 ovog pravila, strana ugovornica mora poduzeti takve
korake koji e osigurati da brod nee isploviti dok stanje nije dovedeno u sklad s
zahtjevima ovog Priloga.
9.3
Na ovo pravilo moraju se primijeniti postupci koji se odnose na nadzor drave
luke i propisani lankom 5. ove Konvencije.
9.4
Nita u ovom pravilu nee se tumaiti da ograniava prava i obveze stranke
ugovornice koja obavlja nadzor nad radnim zahtjevima posebno predvienim ovom
Konvencijom.
Odnosi se na Postupke za nadzor drave luke koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.787(19), kako
je izmijenjena rezolucijom A.882(21)
124
POGLAVLJE 7 SPREAVANJE ONEIENJA KOJE POTJEE OD

NEZGODE U KOJU SU UKLJUENE TETNE TEKUE TVARI
Pravilo 17
Brodski plan spreavanja oneienja mora tetnim tekuim tvarima u nudi
1.
Svaki brod od 150 bruto tonae i vei koji smije prevoziti tetne tekue tvari u
trupu mora imati na brodu brodski plan spreavanja oneienja mora tetnim tekuim
tvarima u nudi koji je odobrila Uprava.
2.
Takav plan mora se temeljiti na Smjernicama* koje je razradila Organizacija i
biti napisan na radnom jeziku ili radnim jezicima koje razumiju zapovjednik i asnici.
Plan mora sadravati najmanje:
.1
postupak koji e primijeniti zapovjednik ili druge osobe koje upravljaju

brodom radi obavjetavanja o nezgodi kod koje je dolo do oneienja
tetnim tekuim tvarima, kako to zahtijeva lanak 8. Protokola I ove
Konvencije te koji se temelji na Smjernicama koje je usvojila
Organizacija;
.2
popis vlasti ili osoba s kojima e se uspostaviti veza u sluaju nezgode

oneienja s tetnim tekuim tvarima;
.3
detaljni opis mjera koje e odmah poduzeti osobe na brodu da bi se

smanjilo i nadziralo isputanje tetnih tekuih tvari nakon nezgode; i
.4
postupci i mjesta za uspostavljanje veze na brodu radi usklaivanja

brodskih postupaka s dravnim i lokalnim vlastima u suzbijanju
oneienja.
3.
U sluaju brodova na koje se primjenjuje i pravilo 37. Priloga I Konvencije takav
se plan moe objediniti s brodskim planom u nudi kod oneienja uljem koji zahtijeva
pravilo 37. Priloga I Konvencije. U tom sluaju naziv takvog plana bit e Brodski plan
u nudi kod pomorskog oneienja.
Odnosi se na Smjernice za izradu brodskih planova spreavanja oneienja mora u nudi od ulja i/ili
tetnih tekuih tvari koje je usvojio Odbor za zatitu morskog okolia Organizacije rezolucijom MEPC
85(44), kako su izmijenjene rezolucijom MEPC 137(53).
Odnosi se na Opa naela za sustave izvjetavanja s brodova ukljuujui smjernice za izvjetavanje o

nezgodama s opasnim robama, tetnim tvarima i/ili morskim oneiivaima koje je usvojila Organizacija
rezolucijom A.851(20)
125

Pravilo 18.
Obalni ureaji za prihvat i ureaji za iskrcaj na terminalu
1.
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije duna je osigurati ureaje za prihvat
prema potrebama brodova koji koriste njene luke, terminale ili luke za popravak kako
slijedi:
.1
luke i terminali na kojima se obavlja rukovanje teretom na brodovima

moraju biti opremljene odgovarajuim ureajima za prihvat ostataka i
mjeavina koje sadre ostatke tetnih tekuih tvari nastale
udovoljavanjem Prilogu, bez nepotrebnog zadravanja ukljuenih
brodova.
.2
luke za popravak brodova u kojima se obavljaju popravci NLS tankera

moraju predvidjeti odgovarajue ureaje za prihvat ostataka i mjeavina
koje sadre tetne tekue tvari za brodove koji pristaju u toj luci.
2.
Vlada svake stranke ugovornice mora utvrditi vrste ureaja predviene za svrhu
iz toke 1. ovog pravila u svakoj ukrcajnoj ili iskrcajnoj luci, terminalu i luci za
popravak brodova na svojem podruju i o tome obavijestiti Organizaciju.
3.
Vlade stranaka ugovornica Konvencije ije obale granie s posebnim podrujem
moraju se zajedniki sporazumjeti i utvrditi datum do kojeg e biti u potpunosti
udovoljeno zahtjevima toke 1. ovog pravila i od kojeg e se zahtjevi odgovarajuih
toaka pravila 13. u pogledu tog podruja primijeniti te obavijestiti Organizaciju o tako
utvrenom datumu najmanje est mjeseci prije tog datuma. Organizacija e nakon toga
odmah obavijestiti o tom datumu sve stranke ugovornice.
4.
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije duna je osigurati da terminali za
iskrcaj budu opremljeni ureajima za isuivanje brodskih tankova tereta iz kojih se
iskrcavaju tetne tekue tvari u tim terminalima. Prekrcajne cijevi i sustavi cjevovoda
terminala, koji sadre tetne tekue tvari primljene s brodova iskrcajem ovih tvari na
terminal, ne smiju se odliti natrag na brod.
5.
Svaka stranka ugovornica mora obavijestiti Organizaciju, radi dostave te
obavijesti drugim strankama ugovornicama, o svakom sluaju kada su ureaji koji
zahtijeva toka 1. ili ureaji koje zahtijeva toka 3. ovog pravila navodno
neodgovarajui.
126
Prilog II primjenjuje se od 6 travnja 1987. Prilog II je obvezan pa su njime su vezane sve

drave koje su prihvatile Konvenciju.
Prilog sadri 7 dodataka:
Appendix 1
Guidelines for the categorization of noxious liquid substances
Appendix 2
Form of Cargo Record Book for ships carrying noxious liquid substances in bulk
Appendix 3
Form of International Pollution Prevention Certificate for the Carriage of
noxious Liquid Substances in Bulk
Appendix 4
Standard format for the Procedures and Arrangements Manual
Appendix 5
Assessment of residue quantities in cargo tanks, pumps and associated piping
Appendix 6
Prewash procedures
Appendix 7
Ventilation procedures
127
PRILOG III
PRAVILA O SPREAVANJU ONEIENJA TETNIM TVARIMA KOJE SE
PREVOZE U PAKIRANOM OBLIKU
Pravilo 1.
Primjena
1.
Ako nije izriito drukije predvieno, pravila ovog Priloga primjenjuju se na sve
brodove koji prevoze tetne tvari u pakiranom obliku.
1.1
U ovom Prilogu tetne tvari su one tvari koje su utvrene kao oneiivai
mora u Meunarodnom pomorskom kodeksu o opasnim robama (IMDG
Code)*
1.2
Smjernice za utvrivanje tetnih tvari u pakiranom obliku nalaze se u

Dodatku ovog Priloga.
1.3
U ovom Prilog oblici pakiranja su oblici u kojima su sadrane tetne tvari

navedeni u IMDG Kodeksu.
2.
Prijevoz tetnih tvari je zabranjen, osim ako je u skladu s odredbama ovog
Priloga.
3.
Da bi se dopunile odredbe ovog Priloga, vlada svake strane ugovornice izdat e
ili potai izdavanje detaljnijih zahtjeva o pakovanju, oznaavanju, obiljeavanju,
ispravama, slaganju, koliinskim ogranienjima i osloboenjima radi spreavanja ili
smanjenja oneienja morskog okolia tetnim tvarima.*
4.
Prema ovom Prilogu prazna ambalaa koja se prethodno upotrebljavala za
prijevoz tetnih tvari smatrat e se tetnom tvari, osim ako su bile poduzete odgovarajue
mjere opreza koje e osigurati da ona ne sadri ostatak koji je tetan za morski okoli.
5.
Zahtjevi ovog Priloga ne primjenjuju se na brodske zalihe i opremu.
Pravilo 2
Pakiranje
Paketi moraju biti odgovarajui kako bi se smanjila opasnost za morski okoli, uzimajui
u obzir njihove posebne sadraje.
Pravilo 3
Oznaavanje i obiljeavanje
1. Paketi koji sadre tetne tvari moraju biti postojano oznaeni ispravnim tehnikim
nazivom (ne smije se koristiti samo trgovaki naziv) i, k tome, moraju biti postojano
oznaeni ili obiljeeni naljepnicama koje pokazuju da je tvar oneiiva mora. Takva
identifikacija treba biti dopunjena, gdje je to mogue, i drugim nainima oznaavanja
npr. upotrebom UN odgovarajueg broja.
Odnosi se na IMDG Kodeks koji je usvojila Organizacija rezolucijom A.716 (17) koji je izmijenio ili
moe izmijeniti Odbor za sigurnost plovidbe
128
2.
Nain oznaavanja ispravnim tehnikim nazivom i stavljanjem naljepnica na
pakete koji sadre tetne tvari moraju biti takvi da ovo upozorenje ostane prepoznatljivo
na paketima koji su bili najmanje tri mjeseca uronjeni u more. Pri razmatranju
prikladnog oznaavanja i obiljeavanja naljepnicama mora se uzeti u obzir postojanost
materijala koji se koristi za vanjsku stranu paketa.
3.
Paketi koji sadre male koliine tetnih tvari mogu se osloboditi od zahtjeva
oznaavanja.*
Pravilo 4
Isprave
1.
U svim ispravama o prijevozu tetnih tvari morem, gdje se te tvari navode, treba
koristiti ispravan tehniki naziv svake takve tvari (ne smije se koristiti samo trgovaki
naziv) te tvar valja nadalje oznaiti dodavanjem rijei morski oneiiva (MARINE
POLLUTANT).
2.
Prijevozne isprave koje pribavlja krcatelj moraju sadravati ili njima mora biti
priloena potpisana svjedodba ili deklaracija da je poiljka ponuena za prijevoz
ispravno zapakirana, oznaena, obiljeena naljepnicama ili oznakama, kako je
prikladnije, i u stanju prikladnom za prijevoz, kako bi se smanjila opasnost za morski
okoli.
3.
Svaki brod koji prevozi tetne tvari mora imati poseban popis ili manifest u
kojem e biti navedene tetne tvari na brodu i njihov smjetaj. Umjesto takvog posebnog
popisa ili manifesta moe se koristiti detaljan plan slaganja iz kojeg e biti vidljiv
smjetaj tetnih tvari na brodu. Preslike ovih isprava mora zadrati na kopnu vlasnik
broda ili njegov predstavnik sve dok se te tetne tvari ne iskrcaju. Preslika jedne od tih
isprava predat e se prije odlaska osobi ili organizaciji koju je odredila vlast drave luke.
4.
Kada brod ima poseban popis, manifest ili detaljan plan slaganja koji se zahtijeva
za prijevoz opasnih tereta po Meunarodnoj konvenciji o zatiti ljudskog ivota na moru,
1974, s izmjenama i dopunama, isprave koje zahtijeva ovo pravilo mogu se objediniti s
onima za opasne terete. Ako se isprave objedinjuju potrebno je jasno naznaiti razliku
izmeu opasnih tereta i tetnih tvari na koje se primjenjuje ovaj Prilog.
Pravilo 5
Slaganje
tetne tvari moraju biti ispravno sloene i uvrene kako bi se smanjile opasnosti za
morski okoli, a da to ne ugroava sigurnost broda i osoba na brodu.
Pravilo 6.
Ogranienje koliina
Odreene tetne tvari mogu, zbog opravdanih znanstvenih i tehnikih razloga, biti
zabranjene za prijevoz ili biti ograniene koliine koju moe prevoziti pojedini brod. Pri
Odnosi se na pojedinana izuzea predviena u IMDG Kodeksu.
Pozivanje na isprave u ovom pravilu ne spreava koritenje elektronike obrade podataka (EDI) ili
elektronike razmjene podataka (EDP) kao naina prijenosa odnosno kao ispomo papirnatim
dokumentima.
129
ogranienju koliine potrebno je uzeti u obzir veliinu, konstrukciju i opremu broda,

pakiranje i bitna svojstva tvari.
Pravilo 7.
Osloboenja
1.
Zabranjeno je bacati u more tetne tvari koje se prevoze u pakiranom obliku,
osim ako je to potrebno zbog ouvanja sigurnosti broda ili spaavanja ljudskog ivota na
moru.
2.
Pridravajui se odredaba ove Konvencije te uzimajui u obzir fizika, kemijska
i bioloka svojstva tetnih tvari, odgovarajue mjere trebaju biti poduzete radi ureenja
ispiranja istekle tekuine izvan broda, pod uvjetom da udovoljavanje tim mjerama ne
ugroava sigurnost broda i osoba na brodu.
Pravilo 8
Nadzor drave luke nad radnim postupcima na brodu*
1.
Brod u luci druge stranke ugovornice, ako postoji osnovana sumnja da
zapovjednik broda ili posada nisu upoznati s najvanijim postupcima na brodu koji se
odnose na spreavanje oneienja tetnim tvarima, podloan je inspekciji valjano
ovlatenih slubenika te stranke ugovornice u pogledu radnih zahtjeva prema ovom
Prilogu.
2
U okolnostima navedenim u toki 1. ovog pravila, stranka ugovornica e
poduzeti takve mjere koji e osigurati da brod nee isploviti dok se stanje na brodu ne
dovede u sklad s zahtjevima ovog Priloga.
3.
Na ovo pravilo primijenit e se postupci o nadzoru drave luke propisani
lankom 5. ove Konvencije.
4.
Nita u ovom pravilu ne ograniava prava i obveze stranke ugovornica koja
provodi nadzor nad radnim postupcima na brodu posebno predvienih ovom
Konvencijom.
Odnosi se na Postupke za nadzor drave luke koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.787(19) i
izmijenjene rezolucijom A.882(21), kako mogu biti izmijenjene.
130
Prilog III ima dva dodatka:

Appendix to Annex III
Guidelines for the identification of harmful substances in packaged form
SMJERNICE ZA UTVRIVANJE TETNIH TVARI U PAKIRANOM OBLIKU
U ovom Prilogu tetne tvari su tvari koje su takvima utvrene po jednom od ovih kriterija:
bioakumulirane do znaajnog stupnja i poznate kao tvari koje predstavljaju opasnost za ivot u
vodi i zdravlje ljudi(Razred opasnosti + u stupcu A* ; ili
bioakumulirane koje predstavljaju opasnost za ivot u vodi i za zdravlje ljudi s kratkim
zadravanjem reda jedan tjedan ili manje (Razred opasnosti Z u stupcu A* ; ili
jako otrovne za ivot u vodi, utvrene s LC50/96 sati* manje od 1 ppm (Razred opasnosti 4 u
stupcu B).
Unified Interpretation of Annex III

Prilog III obvezuje samo drave koje su ga prihvatile. Prilog se primjenjuje od 1. srpnja
1992. Prilog je do sada prihvatilo 123 drava s 93,75% svjetske trgovake flote (stanje
na dan 30. rujna 2006.) i to:
Alir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Australija, Austrija, Azerbajdan,
Bahami, Banglade, Barbados, Belgija, Belize, Benin, Bjelorusija, Bolivija,
Brazil, Bugarska, eka, ile, Danska, Dominika, Dominikanska Republika,
Egipat, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Estonija, Filipini, Finska, Francuska,
Gabon, Gambija, Grka, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Hrvatska, Indija,
Irska, Island, Italija, Izrael, Jamajka, Japan, Jordan, Junoafrika Republika,
Kamboda, Kanada, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Kolumbija, Komori,
Kongo, Koreja(DNR), Koreja, Latvija, Libanon, Liberija, Libija, Litva,
Luksemburg, Madagaskar, Maarska, Malavi, Malta, Maroko, Maralski Otoci,
Mauricijus, Mauritanija, Moldovija, Monako, Mongolija, Mozambik, Namibija,
Nigerija, Nikaragva, Nizozemska, Norveka, Novi Zeland, Njemaka, Obala
Bjelokosti, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Peru, Poljska,
Portugal, Rumunjska, Rusija, Samoa, Saudijska Arabija, Senegal, Sijera Leone,
Singapur, Sirija, Sjedinjene Amerike Drave, Slovaka, Slovenija, Srbija i Crna
Gora, Sri Lanka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Toma i
Princip, Sveti Vincent i Grenadini, panjolska, vedska, vicarska, Togo,
Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Tuvalu, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske, Urugvaj, Vanuatu, Venezuela, Zelenortski
Otoci.
Pridruene lanice: Hong-Kong (Kina), Makao (Kina), Farski/Ovji Otoci
(Danska)
131
PRILOG IV
PRAVILA O SPREAVANJU ONEIENJA FEKALIJAMA S BRODOVA
POGLAVLJE 1 OPENITO
Pravilo 1.
Tumaenje pojmova
U ovom Prilogu:
1.
Novi brod je brod:

.1
za koji je ugovor o gradnji zakljuen, ili ako takvog ugovora nema,

kojemu je kobilica poloena ili koji je na slinom stupnju gradnje, na dan
stupanja na snagu ovog Priloga ili kasnije; ili
.2
koji je isporuen tri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Priloga
ili kasnije.
2.
Postojei brod je brod koji nije novi brod.
3.
Fekalije su:
4.
.1
istjecanja i drugi otpaci iz bilo kojeg oblika zahoda i pisoara;
.2
istjecanja iz medicinskih prostorija (ljekarne, brodske bolnice itd.) preko

umivaonika, kada i odljevnih otvora smjetenih u takvim prostorijama;
.3
istjecanja iz prostora s ivim ivotinjama; ili
.4
druge otpadne vode ako su izmijeane s navedenim istjecanjima.
Tank za pohranu je tank koji se upotrebljava za skupljanje i smjetaj fekalija.
5.
utvruje teritorijalno more odreenog podruja u skladu s meunarodnim pravom, osim
to u ovoj Konvenciji izraz od najblieg kopna od sjeveroistone obale Australije
znai od linije povuene od toke na obali Australije na:
11 00S, 142 08E
do toke 10 35S, 141 55E
odatle do toke 10 41S, 145 00' E
odatle do toke 17 30' S, 147 00'E
132
odatle do toke 24 30' S, 154 00' E

odatle do toke na obali Australije
na 24 42S, 153 15E
6.
Meunarodno putovanje je putovanje od zemlje na koju se primjenjuje ova
Konvencija do luke izvan te zemlje, ili obratno.
7.
Osoba oznaava lana posade i putnike.
8.
Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja fekalijama.
Pravilo 2
Primjena
1.
Odredbe ovog Priloga primijenit e se na slijedee brodove koji obavljaju
meunarodna putovanja:
.1
nove brodove od 400 bruto tonae i vee; i
.2
nove brodove manje od 400 bruto tonae koji su ovlateni prevoziti vie
od 15 osoba; i
.3
postojee brodove od 400 bruto tonae i vee, nakon pet godina od

datuma stupanja na snagu ovog Priloga; i
.4
postojee brodove manje od 400 bruto tonae koji su ovlateni prevoziti

vie od 15 osoba, nakon pet godina od datuma stupanja na snagu ovog
Priloga.
2.
Uprava e osigurati da postojei brodovi sukladno podtokama 1.3 i 1.4 ovog
pravila, ije su kobilice poloene ili koji su bili na slinom stupnju gradnje prije 2.
listopada 1983. budu opremljeni, koliko je prikladno, za isputanje fekalija u skladu s
zahtjevima pravila 11. ovog Priloga.
Pravilo 3.
Osloboenja
1.
Pravilo 11. ovog Priloga nee se primijeniti na:

.1
isputanje fekalija s broda koje je potrebno radi ouvanja sigurnosti broda

i onih na brodu ili spaavanja ljudskog ivota na moru; ili
.2
isputanje fekalija koje je posljedica oteenja broda ili njegove opreme

ako su bile poduzete sve razumne mjere prije i nakon oteenja radi
spreavanja ili smanjenja isputanja.
133
POGLAVLJE 2 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE SVJEDODBI

Pravilo 4
Pregledi
1.
Svaki brod za koji se zahtijeva da u skladu s pravilom 2. udovoljava odredbama
ovog Priloga mora se podvri ovim pregledima:
.1
osnovnom pregledu prije stavljanja u slubu ili prije prvog izdavanja

Svjedodbe koju zahtijeva pravilo 5. ovog Priloga koji mora obuhvatiti
potpuni pregled njegove strukture, opreme, sustava, pribora, ureaja i
materijala ukoliko se na njih odnosi ovaj Prilog. Pregled mora biti takav
da osigura da struktura, oprema, sustavi, pribor, ureaji i materijal u
potpunosti udovoljavaju zahtjevima ovog Priloga koji se na njih
primjenjuju.
.2
redovnom pregledu u rokovima koje odreuje Uprava i koji ne smiju biti

dulji od pet godina, osim kada se primjenjuje pravilo 8.2, 8.5, 8.6 ili 8.7.
Redovni pregled mora biti takav da osigura da struktura, oprema, sustavi,
pribor, ureaji i materijal u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ovog
Priloga koji se na njih primjenjuju.
.3
dodatnom pregledu, opem ili djelominom, ve prema okolnostima,

nakon popravka koji je posljedica ispitivanja propisanog tokom 4. ovog
pravila ili kadgod su obavljeni vaniji popravci ili obnove. Pregled mora
biti takav da osigura da su potrebni popravci ili izmjene bili uspjeno
obavljeni, da su materijal i rad takvih popravaka ili obnova
zadovoljavajui u svakom pogledu i da brod u svakom pogledu
udovoljava zahtjevima ovog Priloga.
2.
Uprava mora utvrditi odgovarajue mjere za brodove koji nisu podvrgnuti
odredbama toke 1. ovog pravila kako bi se osiguralo udovoljavanje odgovarajuim
odredbama ovog Priloga.
3.
Preglede brodova radi provoenja odredaba ovog Priloga u obavljat e slubenici
Uprave. Uprava, moe, meutim, povjeriti preglede ili u tu svrhu imenovanim
strunjacima ili od nje priznatim organizacijama.
4.
pregleda navedenih u toki 3. ovog pravila, mora ih barem ovlastiti da:
.1
zahtijevaju popravke broda; i
.2
obavljaju preglede ako to zahtijevaju odgovarajue vlasti drave luke.
Uprava mora izvijestiti Organizaciju o posebnim obvezama i ovlatenjima povjerenim

imenovanim strunjacima ili priznatim organizacijama radi obavjetavanja stranaka
ugovornica ove Konvencije kako bi s njima upoznale svoje slubenike.
5.
Kada imenovani strunjak ili priznata organizacija utvrde da stanje broda ili
njegove opreme bitno ne udovoljava podacima iz Svjedodbe ili je takvo da brod nije
sposoban ploviti morem, a da ne predstavlja znatnu opasnost za morski okoli, takav
strunjak ili organizacija moraju odmah osigurati poduzimanje mjera za otklanjanje
nedostataka i o tome obavijestiti Upravu. Ako takve mjere za otklanjanje nedostataka
nisu poduzete treba oduzeti Svjedodbu i obavijestiti odmah Upravu, a ako je brod u luci
134
druge drave treba takoer odmah obavijestiti odgovarajue vlasti drave luke. Kad su
slubenik Uprave, imenovani strunjak ili priznata organizacija obavijestile
odgovarajue vlasti drave luke, vlada odnosne drave luke mora takvom slubeniku,
strunjaku ili organizaciji pruiti svaku potrebnu pomo radi provoenje njihovih obveza
prema ovom pravilu. Kada je to primjereno, vlada odnosne drave luke mora poduzeti
korake kojima e osigurati da brod nee isploviti dok ne bude mogao ploviti morem ili
napustiti luku radi plovidbe do najblieg prikladnog raspoloivog remontnog
brodogradilita, a da ne predstavlja znatnu opasnost za morski okoli.
6.
U svakom sluaju, odnosna Uprava mora potpuno jamiti za potpunost i
uspjenost pregleda i mora poduzeti potrebne mjere da bi udovoljila ovoj obvezi.
7.
Stanje broda i njegove opreme mora se odravati u skladu s odredbama ove
Konvencije kako bi se osiguralo da brod u svakom pogledu ostane sposoban za plovidbu
morem, a da ne predstavlja znatnu opasnost morskom okoliu.
8.
Nakon to je dovren svaki pregled broda po toki 1. ovog pravila ne smije se
obavljati nikakva izmjena strukture, opreme, sustava, pribora, ureaja ili materijala na
koje se odnosi pregled, bez odobrenja Uprave, osim neposredne zamjene takve opreme i
pribora.
9.
Kadgod se dogodi nezgoda brodu ili otkrije kvar koji bitno utjee na cjelovitost
broda ili uinkovitost ili potpunost njegove opreme na koju se odnosi ovaj Prilog,
zapovjednik ili vlasnik broda moraju izvijestiti to je prije mogue Upravu, priznatu
organizaciju ili imenovanog strunjaka odgovornog za izdavanje odgovarajue
svjedodbe koji e osigurati provoenje ispitivanja radi utvrivanja je li pregled koji
zahtijeva toka 1. ovog pravila potreban. Ako je brod u luci druge strane govornice,
zapovjednik ili vlasnik moraju takoer odmah obavijestiti odgovarajue vlasti drave
luke i imenovanog strunjaka koji se moraju uvjeriti da je takva obavijest upuena.
Pravilo 5
Izdavanje ili potvrivanje Svjedodbe
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja fekalijama mora se izdati
nakon osnovnog ili redovnog pregleda u skladu s odredbama pravila 4. ovog Priloga
svakom brodu koji obavlja putovanja do luka ili odobalnih terminala pod vlau drugih
stranaka ugovornica Konvencije. Na postojee brodove ovaj zahtjev se mora primijeniti
pet godina nakon datuma stupanja na snagu ovog Priloga.
2.
Takvu svjedodbu mora izdati ili ovjeriti Uprava, osobe ili organizacija*35 koji su
od nje valjano ovlateni. U svakom sluaju Uprava preuzima punu odgovornost za
Svjedodbu.
Pravilo 6
Izdavanje ili ovjeravanje Svjedodbe od druge vlade
1.
Vlada strane ugovornice Konvencije moe, na zahtjev Uprave, naloiti pregled
broda i, ako se uvjerila da je udovoljeno odredbama ovog Priloga, izdati ili ovlastiti na
izdavanje Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja fekalijama brodu i, kad je
Odnosi se na Smjernice o ovlatenju organizacija koje djeluju u ime Uprava koje je usvojila Organizacija rezolucijom
A.739(18) i Specifikaciju o pregledu, izdavanju i potvrivanju svjedodbi priznatih organizacija koje djeluju u ime
Uprava koju je usvojila Organizacija rezolucijom A.789(19)
135
to odgovarajue, potvrditi ili ovlastiti na potvrivanje te svjedodbe broda u skladu s

ovim Prilogom.
2.
Preslika svjedodbe i preslika izvjetaja o pregledu mora se dostaviti, to je prije
mogue, Upravi koja je zatraila pregled.
3.
Tako izdana svjedodba mora sadravati navod da je izdana na zahtjev Uprave i
ona e imati istu snagu i biti priznata kao i svjedodba koja je izdana po pravilu 5. ovog
Priloga.
4.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja fekalijama nee se izdati
brodu koji je ovlaten ploviti pod zastavom drave koja nije stranka ugovornica.
Pravilo 7
Oblik svjedodbe
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja fekalijama izdat e se u obliku koji

odgovara obrascu iz Dodatka ovom Prilogu i mora biti barem na engleskom, francuskom
ili panjolskom jeziku. Ako se koristi i slubeni jezik zemlje koja je izdala svjedodbu
on e imati prednost u sluaju spora ili nesuglasice.
Pravilo 8.
1.
Meunarodna svjedodbe o spreavanju oneienja fekalijama izdat e se na
rok koji odredi Uprava koji ne smije biti dulji od pet godina.
2.1
Bez obzira na zahtjeve toke 1. ovog pravila, ako je redovni pregled dovren
unutar tri mjeseca prije datuma isteka postojee svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti
od datuma dovretka redovnog pregleda do datuma koji mora biti unutar roka od pet
godina od datuma isteka postojee svjedodbe.
2.2
Ako je redovni pregled dovren nakon datuma isteka valjanosti postojee
svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka redovnog pregleda do
datuma koji mora biti unutar roka od pet godina od datuma isteka postojee svjedodbe.
2.3
Ako je redovni pregled dovren vie od tri mjeseca prije isteka datuma postojee
svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka redovnog pregleda do
datuma koji mora biti unutar roka od pet godina od datuma dovretka redovnog
pregleda.
3.
Ako je svjedodba izdana na rok krai od pet godina. Uprava moe produljiti
valjanost svjedodbe preko datuma isteka do najduljeg roka navedenog u toki 1. ovog
pravila.
4.
brodu prije datuma isteka postojee svjedodbe, osoba ili organizacija koje je ovlastila
Uprava mogu potvrditi postojeu svjedodbu i takva svjedodba e biti prihvaena kao
valjana u daljnjem roku koji ne moe biti dulji od pet godina od datuma isteka.
5.
Ako brod u vrijeme kad istjee svjedodba nije u luci u kojoj treba biti
pregledan, Uprava moe produljiti rok valjanosti svjedodbe, ali se ovo produljenje
moe dati samo u svrhu da se omogui brodu da dovri putovanje do luke u kojoj e biti
pregledan, a i tada samo u sluajevima kad se smatra da je to prikladno i razumno
uiniti. Nijedna svjedodba nee se produljiti na rok dulji od tri mjeseca, a brod kojem je
odobreno produljenje nee, po svom dolasku u luku u kojoj treba biti pregledan, moi na
136
temelju takvog produljenja napustiti luku dok nije dobio novu svjedodbu. Kada je
redovni pregled dovren, nova svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti unutar
roka od pet godina od datuma isteka postojee svjedodbe prije danog produljenja.
6.
Svjedodbu izdanu brodu koji obavlja kratka putovanja koja nije bila produljena
u skladu s prethodnim odredbama ovog pravila Uprava moe produljiti do jednog
mjeseca od datuma isteka utvrenog u njoj. Ako je redovni pregled dovren, nova
svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti unutar roka od pet godina od datuma
isteka postojee svjedodbe prije danog produljenja.
7.
U posebnim okolnostima, koje utvruje Uprava, nova svjedodba ne mora se
datirati od isteka postojee svjedodbe kako to zahtijeva toka 2.2.5 ili 6. ovog pravila. U
tim posebnim okolnostima, nova svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti unutar
roka od pet godina od datuma dovretka redovnog pregleda.
8.
Svjedodba izdana prema pravilu 5. ili 6. ovog Priloga prestat e vrijediti u
jednom od ovih sluajeva:
.1
ako odgovarajui pregledi nisu dovreni unutar roka navedenog u pravilu

4.1 ovog Priloga: ili
.2
nakon prijenosa broda pod zastavu druge drave. Nova svjedodba e se

izdati samo ako se vlada koja izdaje novu svjedodbu uvjerila da brod
udovoljava zahtjevima pravila 4.7 i 4.8 ovog Priloga. U sluaju prijenosa
izmeu stranaka ugovornica ako je to zatraeno unutar tri mjeseca nakon
to je prijenos obavljen, vlada stranke ugovornice iju je zastavu brod bio
prije ovlaten vijati, dostavit e, to je prije mogue, Upravi preslike
svjedodbe koju je brod imao prije prijenosa i, ako je mogue
odgovarajue izvjetaje o pregledu.
137
POGLAVLJE 3 OPREMA I NADZOR ISPUTANJA

Pravilo 9.
Sustavi fekalija
1.
Svaki brod od kojeg se, u skladu s pravilom 2., zahtijeva da udovoljava
odredbama ovog Priloga mora biti opremljen jednim od slijedeih sustava fekalija:
.1
opremom za obradu fekalija takvog tipa kojeg je odobrila Uprava

uzimajui u obzir standarde i metode ispitivanja koje je razradila
Organizacija;* ili
.2
sustavom za usitnjavanje i dezinficiranje koji je odobrila Uprava. Takav

sustav mora biti opremljen sredstvima, na zadovoljstvo Uprave, za
privremenu pohranu fekalija kada je brod manje od tri nautike milje od
najblieg kopna; ili
.3
tankom za pohranu, zapremine koja zadovoljava Upravu, za zadravanje

svih fekalija, uzimajui u obzir rad broda, broj osoba na brodu i druge
odgovarajue imbenike. Tank za pohranu mora biti izraen na
zadovoljstvo Uprave i mora imati sredstva koja e vidno pokazivati
sadranu koliinu.
Pravilo 10
Standardne prikljunice za isputanje
1.
Radi omoguavanja povezivanja cijevi ureaja za prihvat i brodskog cjevovoda
za isputanje oba voda moraju biti opremljena standardnom prikljunicom za isputanje
u skladu s ovom tablicom:
Standardne dimenzije prirubnica za prikljunice za isputanje
Opis
Dimenzije
Vanjski promjer
210 mm
Unutarnji promjer
prema vanjskom promjeru cijevi
Promjer kruga svornjaka
170 mm
urezi na prirubnici
4 rupe promjera 18 mm, smjetene na jednakoj udaljenosti

na krugu svornjaka spomenutog promjera s urezima do
periferije prirubnice. irina ureza treba biti 18 mm.
Debljina prirubnice
16 mm
Svornjaci i matice: koliina i promjer
4, svaki s promjerom od 16 mm i prikladne duljine
Prirubnica je projektirana tako da prihvati cijevi do unutarnjeg promjera od 100 mm, te mora biti od elika
ili drugog odgovarajueg materijala s ravnom glatkom povrinom. Ta prirubnica, zajedno s prikladnom
brtvom, mora biti prikladna za radni tlak od 6 kg/cm2.
Za brodove kojima je proraunska visina pet metara i manja, unutarnji promjer

prirubnice za isputanje moe biti 38 mm.
Odnosi se na Preporuku o meunarodnim standardima istjecanja i smjernicama za provedbu ispitivanja

kod izvoenja obrade fekalija koje je usvojila Organizacija rezolucijom MEPC 2(VI). Na postojee
brodove nacionalne specifikacije su prihvatljive.
138
2.
Brodovi namjenske izvedbe, na primjer brodarice, umjesto brodskog cjevovoda
za isputanje s prirubnicom, mogu biti opremljeni prirubnicom za isputanje koja je
prihvatljiva Upravi, takvima kao to su brzo povezujue spojke.
Pravilo 11
Isputanje fekalija
1.
Pridravajui se odredaba pravila 3. ovog Priloga, isputanje fekalija u more je
zabranjeno, osim kada:
.1
brod isputa smrvljene i dezinficirane fekalije upotrebom sustava koji je

odobrila Uprava u skladu s pravilom 9. toka 1.2 ovog Priloga, na
udaljenosti veoj od 3 nautike milje od najblieg kopna ili fekalije koje
nisu smrvljene i dezinficirane na udaljenosti veoj od 12 nautikih milja
od najblie kopna, pod uvjetom da, u svakom sluaju, fekalije koje su
smjetene u tankove za pohranu ne budu odjednom isputene nego u
manjim koliinama dok brod plovi brzinom od najmanje 4 vora.
Koliinu isputanja mora odobriti Uprava na temelju standarda koje je
razradila Organizacija; ili
.2
brod ima u radu odobreni ureaj za obradu fekalija za koji je Uprava

utvrdila da udovoljava radnim zahtjevima navedenim u pravilu 9.1.1
ovog Priloga; i
.2.1
da su rezultati ispitivanja ureaja navedeni u Meunarodnoj

svjedodbi o spreavanju oneienja fekalijama broda; i
.2.2
k tome, da u izljevu nema vidljivih plutajuih krutih tijela niti

izaziva promjenu boje u okolnoj vodi.
2.
Odredbe toke 1. nee se primijeniti na brodove koji plove u vodama pod vlau
drave i brodove koji dolaze iz drugih drava dok su u ovim vodama i isputaju fekalije
u skladu s manje strogim zahtjevima koje moe propisati takva drava.
3.
Kad su fekalije izmijeane s otpacima ili otpadnom vodom na koju se
primjenjuju drugi Prilozi Konvencije MARPOL 1973/78, zahtjevima tih Priloga mora
biti udovoljeno, pored zahtjeva iz ovog Priloga.
139

Prilog 12
1.
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije koja zahtijeva od brodova koji plove
pod njenom vlau i brodova koji posjeuju njene vode, dok su u njenim vodama, da
udovoljavaju zahtjevima pravila 11.1, duna je osigurati postojanje ureaja u lukama i
terminalima za prihvat fekalija koji nee dovesti do kanjenja brodova i koji e
udovoljavati potrebama brodova koji u njih ulaze.
2.
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije mora obavijestiti Organizaciju radi
obavjetavanja vlada ugovornica o svim sluajevima kada su ureaji za prihvat
predvieni ovim pravilom navodno neodgovarajui.
140
Prilog IV ima jedan Dodatak

Appendix to Annex IV
Form of International Sewage Pollution Prevention Certificate
Prilog IV obvezuje samo drave koje su ga prihvatile. Prilog se primjenjuje od 27 rujna
2003. Prilog je do sada prihvatilo 128 drava s 95,98% svjetske trgovake flote (stanje
na dan 30. rujna 2006.) i to kako slijedi:
Banglade, Barbados, Belgija, Belize, Benin, Bjelorusija, Bolivija, Brazil,
Bugarska, eka, ile, Danska, Dominikanska Republika, Egipat, Ekvador,
Ekvatorska Gvineja, Estonija, Filipini, Finska, Francuska, Gabon, Gambija,
Grka, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Hrvatska, Indija, Italija, Jamajka,
Japan, Jordan, Kamboda, Katar, Kazahstan, Kenija, Kolumbija, Komori,
Kongo, Koreja(DNR), Koreja, Kuba, Latvija, Libanon, Libija, Litva,
Luksemburg, Madagaskar, Maarska, Malavi, Maroko, Maralski Otoci,
Mauricijus, Mauritanija, Moldavija, Monako, Mongolija, Mozambik, Namibija,
Nigerija, Nikaragva, Nizozemska, Norveka, Njemaka, Obala Bjelokosti, Oman,
Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Peru, Poljska, Portugal, Rusija, Samoa,
Saudijska Arabija, Senegal, Sijera Leone, Singapur, Sirija, Slovaka, Slovenija,
Srbija i Crna Gora, Sri Lanka, Surinam, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis,
Sveti Toma i Princip, Sveti Vincent i Grenadini, panjolska, vedska, vicarska,
Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Tuvalu, Ukrajina, Ujedinjeno
Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Urugvaj, Vanuatu, Venezuela,
Zelenortski Otoci
Pridruena lanica: Farski/Ovji Otoci (Danska)
141
IZMJENA I DOPUNA PRILOGA IV
Rezolucijom MEPC 143(54) usvojenom 23. oujka 2006. izmijenjen je Prilog IV.
Izmjene i dopune stupaju na snagu 1. kolovoza 2007.
POGLAVLJE 5 NADZOR DRAVE LUKE
Pravilo 13
1.
Brod u luci ili na odobalnom terminalu druge stranke ugovornice podvrgnut je
nadzoru nad radnim postupcima na brodu iz ovog Priloga, valjano ovlatenih slubenika
te stranke ugovornice, ako postoji osnovana sumnja da zapovjednik broda ili posada nisu
upoznati s bitnim postupcima na brodu koji se odnose na spreavanje oneienja
fekalijama.
2.
U sluajevima iz toke 1. ovog pravila, stranka ugovornica e poduzeti takve
mjere koje e osigurati da brod nee isploviti dok se stanje na brodu ne dovede u sklad s
3.
Na ovo pravilo primijenit e se postupci o nadzoru drave luke propisani
lankom 5 ove Konvencije.
4.
Nita u ovom pravilu ne ograniava prava i obveze stranke ugovornice koja
provodi nadzor nad radnim postupcima na brodu posebno predvienih ovom
Konvencijom.
Odnosi se na postupke za nadzor drave luke koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.787(19) a
izmijenila rezolucijom A.882(21)
142
PRILOG V
PRAVILA O SPREAVANJU ONEIENJA OTPACIMA s BRODOVA
Pravilo 1
Tumaenje pojmova
U ovom Prilogu:
1.
Otpaci znae sve vrste ivotinjskih otpadaka, otpadaka iz domainstva i

otpadaka od radova na brodu, iskljuujui svjeu ribu i njene dijelove, koji su
nastali redovnim radom broda i koji se mogu odstranjivati trajno ili u
vremenskim razmacima, osim onih tvari koje su utvrene ili navedene u drugim
Prilozima ove Konvencije.
2.
odreuje irina teritorijalnog mora nekog teritorija u skladu s meunarodnim pravom,,
osim to u ovoj Konvenciji izraz od najblieg kopna od sjeveroistone obale Australije
znai od linije povuene od toke na obali Australije na:
11 00S, 142 08E do toke 10 35S, 141 55E
odatle do toke na obali Australije
24 42S, 153 15E.
3.
Posebna podruja su podruja mora gdje se zbog priznatih tehnikih razloga

odnosno njegovih oceanografskih i ekolokih uvjeta i posebnih obiljeja
njegovog prometa zahtijeva usvajanje posebnih obveznih naina spreavanje
oneienja mora otpacima. Posebna podruja moraju ukljuiti ona navedena u
pravilu 5. ovog Priloga.
Pravilo 2
Primjena
Ako izriito nije drukije predvieno, odredbe ovog Priloga primjenjuju se na sve
brodove.
143
Pravilo 3
Uklanjanje otpadaka izvan posebnih podruja
1.
Pridravajui se odredaba pravila 4, 5 i 6 ovog Priloga:

a)
zabranjeno je izbacivanje u more svih plastinih tvari, ukljuujui, ali se

ne ograniavajui samo na, sintetike konope, sintetike mree za ribolov
i plastine vree za smee i pepeo iz ureaja za spaljivanje plastinih
proizvoda koji moe sadravati otrovne ostatke ili ostatke tekih metala;
b)
izbacivanje u more sljedeih otpadaka treba biti to je mogue dalje od

najblieg kopna, a u svakom sluaju je zabranjeno izbacivanje ako je
udaljenost od najblieg kopna manja od:
c)
(i)
25 nautikih milja za drvo za odvajanje tereta (Dunnage), ostaci

od obloga i ambalae koji e plutati;
(ii)
12 nautikih milja za otpatke hrane i druge otpatke, ukljuujui

proizvode od papira, krpe, staklo, metal, boce, zemljano posue i
sline otpatke.
moe se dopustiti izbacivanje u more otpadaka navedenih u toki b) (ii)

ovog pravila, ako su oni proli kroz ureaj za usitnjavanje ili drobilicu, s
tim da se to obavi to je mogue dalje od najblieg kopna, a u svakom
sluaju zabranjuje se izbaaj ako je udaljenost od najblieg kopna manja
od tri nautike milje. Takvi usitnjeni ili samljeveni otpaci moraju
prolaziti kroz sita s otvorima ne veim od 25 mm.
2.
Ako su otpaci izmijeani s drugim materijalom koji podlijee drugim zahtjevima
za odstranjivanje ili izbaaj primijenit e se zahtjevi koji su stroi.
Pravilo 4
Posebni zahtjevi za izbacivanje otpadaka
1.
Pridravajui se odredaba toke 2. ovog pravila, zabranjeno je izbacivanje bilo
kakvog materijala odreenog ovim Prilogom s fiksnih ili plutajuih platformi koje se
koriste za istraivanje, iskoritavanje ili odobalnu preradu mineralnih bogatstava s
morskog dna i s svih drugih brodova kad se nalaze uz te platforme ili unutar 500 metara
od takvih platformi.
2.
Doputeno je izbacivanje otpadaka hrane u more, ako su oni proli kroz ureaj za
usitnjavanje ili drobilicu na takvim fiksnim ili plutajuim platformama koje se nalaze
vie od 12 nautikih milja od kopna i svih drugih brodova koji se nalaze uz platforme ili
unutar 500 metara od tih platformi. Tako usitnjeni ili samljeveni otpaci hrane moraju
Pravilo 5
Uklanjanje otpadaka unutar posebnih podruja
1.
U ovom Prilogu posebna podruja su podruja Sredozemnog mora, Baltikog
mora, Crnog mora, Crvenog mora, podruje Zaljeva, Sjevernog mora, Antarktika, ire
podruje Kariba ukljuujui Meksiki zaljev i Karipsko more, koja su utvrena kako
slijedi:
a)
Podruje Sredozemnog mora obuhvaa Sredozemno more ukljuujui

njegove zaljeve i mora, s granicom izmeu Sredozemnog mora i Crnog
144
mora koju ini paralela 41N i koje je na zapadu omeeno Gibraltarskim

tjesnacem na meridijanu 5 36W.
2.
b)
Podruje Baltikog mora obuhvaa Baltiko more s Botnijskim i

Finskim zaljevom i ulaz u Baltiko more ogranieno usporednikom
Skawa u Skageraku na 57 44,8 N.
c)
Podruje Crnog mora obuhvaa Crno more s granicom izmeu

Sredozemnog mora i Crnog mora koju ini paralela 41 N.
d)
Podruje Crvenog mora obuhvaa Crveno more, ukljuujui i Sueski i

Aqabski zaljev, koje na jugu granii s loksodromom izmeu Ras si Ane
(12 85N, 43 19,6E) i Husn Murad (12 40,4N, 43 30,2 E)
e)
Podruje Zaljeva obuhvaa podruje mora koje se nalazi sjeverozapadno

od loksodrome izmeu Ras al Hadd (22 30N, 59 48 E) i Ras al Fasteh
(25 04N, 61 25E)
f)
Podruje Sjevernog mora obuhvaa Sjeverno more ukljuujui mora s

granicom izmeu:
(i)
Sjevernog mora juno od 62 N i istono od 4 E;
(ii)
Skagerraka, ija je juna granica odreena istono od Skawa na

57 44,8N; i
(iii)
Engleskog kanala i njegovih prilaza istono od 5 W i sjeverno

od 48 30N.
g)
Podruje Antarktika obuhvaa podruje mora juno od 60 S.
h)
ira podruje Kariba kako je utvrena lankom 2. toka 1. Konvencije o

zatiti i ouvanju morskog okolia ire regije Kariba (Cartagena de
Indias, 1983) i obuhvaa Meksiki zaljev i Karipsko more ukljuujui
zaljeve i mora koji mu pripadaju i onaj dio Atlantskog oceana unutar
granica koju ine paralela 30 N istono od Floride do meridijana 77
30W, odatle po loksodromi do sjecita paralele 20 N i meridijana 59
W, odatle loksodromom do sjecita paralele 7 20N i meridijana 50 W,
odatle loksodromom ucrtanom jugozapadno do istone granice
Francuske Gvajane.
Pridravajui se odredbama pravila 6. ovog Priloga:

a)
b)
zabranjeno je izbacivati u more:

(i)
sve plastine tvari, ukljuujui, ali se ne ograniavajui na,

sintetike konope, sintetike mree za ribolov i plastine vree za
smee i pepeo iz ureaja za spaljivanje plastinih proizvoda koji
moe sadravati otrovne ostatke ili ostatke tekih metala; i
(ii)
druge otpatke, ukljuujui proizvode od papira, krpe, staklo,

metal, boce, zemljano posue, drvo za odvajanje tereta
(Dunnage), ostaci od obloga i ambalae koji e plutati.
osim kako je predvieno u podtoki c) ovog pravila izbacivanje otpadaka

hrane u more mogue je, ali to dalje od obale i u svakom sluaju ne
manje od tri nautike milje od najblieg kopna. Tako usitnjeni ili
samljeveni otpaci moraju prolaziti kroz sito s otvorima ne veim od
25mm.
145
c)
izbacivanje u more otpadaka hrane koji su proli kroz ureaj za

usitnjavanje ili drobilicu moe se obaviti tako da to bude to je mogue
dalje od najblieg kopna, a u svakom sluaju ne blie od tri nautike
milje od najblieg kopna. Takvi usitnjeni ili samljeveni otpaci moraju
3.
Ako se otpaci mijeaju s drugim materijalima koji se izbacuju, a koji su
podvrgnuti drukijim zahtjevima uklanjanja ili isputanje primijenit e se oni zahtjevi
koji su stroi.
4.
Ureaji za prihvat unutar posebnih podruja:

a)
Vlada svake stranke ugovornice, ija obalna linija granii s posebnim

podrujem obavezna je osigurati, to je prije mogue, u svim lukama
unutar posebnog podruja, odgovarajue ureaje za prihvat, u skladu s
pravilom 7. ovog Priloga, uzimajui u obzir posebne potrebe brodova
koji plove u tim podrujima.
b)
Vlada svake od tih stranaka ugovornica duna je obavijestiti Organizaciju

o poduzetim mjerama prema podtoki a) ovog pravila. Nakon primitka
dovoljnog broja obavijesti, Organizacija e utvrditi datum od kada e
stupiti na snagu zahtjevi ovog pravila u odnosu na odreeno podruje.
Organizacija e obavijestiti sve stranke ugovornice o tako utvrenom
datumu barem 12 mjeseci prije tog datuma.
c)
Nakon tako utvrenog datuma, brodovi koji dolaze i u one luke ovih
posebnih podruja gdje jo ne postoje ti ureaji, moraju u potpunosti
udovoljavati zahtjevima ovog pravila.
5.
Bez obzira na odredbu toke 4. ovog pravila u podruju Antarktika primijenit e
se sljedea pravila:
a)
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije iz ijih luka brodovi odlaze

u podruje Antarktika ili dolaze iz njega, dune su osigurati, to je prije
mogue, odgovarajue ureaje za prihvat otpadaka iz svih brodova bez
nepotrebnog zadravanja i u skladu s potrebama brodova koji ih koriste.
b)
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije duna je osigurati da svi

brodovi koji su ovlateni vijati njenu zastavu, prije ulaska u podruje
Antarktika imaju na brodu dovoljno spremnika za zadravanje svih
otpadaka dok se zadravaju u tom podruju i imaju zakljuene ugovore o
odlaganju takvih otpadaka u ureaje za prihvat nakon to napuste
podruje.
Pravilo 6
Osloboenja
Pravila 3, 4. i 5 ovog Priloga nee se primijeniti na:

a)
uklanjanje otpadaka s broda koje je potrebno radi sigurnosti broda i

osoba na brodu, kao i radi spaavanja ljudskog ivota na moru; i
b)
ispadanje otpadaka koje je nastalo zbog oteenja broda ili njegove

opreme, pod uvjetom da su bile poduzete sve razumne mjere prije i
nakon oteenja radi spreavanja ili smanjenja ispadanja; ili
146
c)
sluajan gubitak sintetikih mrea za ribolov, pod uvjetom da su

poduzete sve razumne mjere da se sprijei taj gubitak.
Pravilo 7
1.
Vlada svake stranke ugovornice Konvencije duna je osigurati ureaje u lukama
i terminalima za prihvat smea, bez nepotrebnog zadravanja brodova i prema
potrebama brodova koji ih koriste.
2.
Vlada svake stranke ugovornice duna je obavijestiti Organizaciju radi
obavjetavanja zainteresiranih strana ugovornica o svim sluajevima kada su ureaji
predvieni ovim pravilom navodno neodgovarajui.
Pravilo 8
1.
Brod u luci druge stranke ugovornice podloan je inspekciji radnih postupaka na
brodu prema ovom Prilogu, valjano ovlatenih slubenika te strane ugovornice, ako
postoji osnovana sumnja da zapovjednik broda i posada nisu upoznati s bitnim
postupcima na brodu koji se odnose na spreavanje oneienja otpacima.
2.
U okolnostima navedenim u toki 1. ovog pravila, stranka ugovornica e
poduzeti takve mjere koje e osigurati da brod nee isploviti dok se stanje na brodu ne
dovede u sklad s zahtjevima ovog Priloga.
3.
Na ovo pravilo primijenit e se postupci koji se odnose na nadzor drave luke
propisani lankom 5. Konvencije.
4.
Nita u ovom pravilu nee ograniavati prava i obveze stranke govornice da
provede nadzor nad radnim postupcima na brodu posebno predvienim ovom
Konvencijom.
Pravilo 9
Isticanje upozorenja, planovi postupanja s otpacima i voenje knjige otpadaka.
1. a) Svaki brod duljine 12 i vie metara preko svega mora istai upozorenja kojima e
se skrenuti panja posadi i putnicima o zahtjevima za uklanjanje iz pravila 3. i 5.
ovog Priloga, prema tome koje se pravilo primjenjuje.
b) Plakati moraju biti napisani na radnom jeziku osoblja broda, a na brodovima koji
plove do luka ili odobalnih terminala pod vlau drugih strana ugovornica
Konvencije, i na engleskom, francuskom ili panjolskom jeziku.
2.
Svaki brod od 400 ili vie bruto tonae i svaki brod koji je ovlaten prevoziti 15
ili vie osoba, mora imati plan postupanja s otpacima kojeg se posada mora pridravati.
Plan treba u pisanom obliku predvidjeti postupke za sakupljanje, skladitenje, postupanje
i uklanjanje otpadaka, ukljuujui upotrebu opreme na brodu. Njime se treba odrediti i
Odnosi se na rezoluciju A.787(19), Postupci nadzora drave luke, kako je izmijenjena i dopunjena
147
osobu zaduenu za provoenje tog plana. Takav plan mora biti u skladu s smjernicama
koje je usvojila Organizacija* te biti napisan na radnom jeziku posade.
3.
Svaki brod od 400 bruto tonae i vei i svaki brod koji je ovlaten prevoziti 15 ili
vie osoba koji plovi na putovanjima do luka ili odobalnih terminala pod vlau drugih
stranaka ugovornica Konvencije i svaka fiksna ili plutajua platforma koja se koristi za
istraivanje i iskoritavanje podmorja mora voditi Knjigu otpadaka. Knjiga otpadaka,
bilo da je dio brodskog dnevnika ili ne, mora biti u obliku navedenom u Dodatku ovog
Priloga;
4.
a)
u Knjigu otpadaka mora se upisati svaku radnju isputanja ili potpunog

spaljivanja otpadaka te biti potpisana na dan spaljivanja ili isputanja od
strane asnika u strai. Svaku ispunjenu stranicu Knjige otpadaka mora
potpisati zapovjednik broda. Upisi u Knjigu otpadaka moraju biti barem
na engleskom, francuskom ili panjolskom jeziku. Ako su upisi i na
slubenom jeziku drave iju je zastavu brod ovlaten vijati, ovi upisi e
imati prednost u sluaju spora ili razliitog tumaenja;
b)
upis svakog spaljivanja ili isputanja mora sadravati datum i vrijeme,

poloaj broda, opis otpadaka i procijenjenu koliinu spaljenog ili
isputenog otpada;
c)
Knjiga otpadaka mora se drati na brodu na takvom mjestu da je u

razumnom vremenu dostupna u svrhu nadzora. Knjiga se mora uvati
dvije godine od datuma zadnjeg upisa u nju;
d)
U sluaju isputanja, ispadanja ili sluajnog gubitka navedenog u pravilu

6. ovog Priloga u Knjigu otpadaka treba upisati okolnosti i razloge zbog
kojih je dolo do gubitka.
Uprava moe osloboditi od zahtjeva voenja Knjige otpadaka:

a)
svaki brod koji plovi na putovanjima u trajanju od jednog sata ili manje
koji je ovlaten prevoziti 15 ili vie osoba; ili
b)
fiksne ili plutajue platforme koje se koriste za istraivanje i

iskoritavanje podmorja.
5.
Nadlena vlast vlade ugovornice Konvencije moe obaviti pregled Knjige
otpadaka na svakom brodu na koji se primjenjuje ovo pravilo dok je brod u njenim
lukama ili odobalnim terminalima i moe sainiti presliku svakog upisa u toj knjizi i
zahtijevati da zapovjednik broda potvrdi da je preslika vjeran odraz upisa. Svaka tako
izraena preslika ovjerena od zapovjednika broda kao vjeran odraz upisa u Knjizi
otpadaka, bit e prihvaena u svakom sudskom postupku kao dokaz injenica utvrenih
u upisu. Pregled Knjige otpadaka i uzimanje ovjerene preslike od nadlene vlasti prema
ovoj toci moraju se provesti brzo, koliko je to mogue, bez nepotrebnog zadravanja
broda.
6.
Na brodove izgraene prije 1. srpnja 1997. ovo e se pravilo primijeniti od 1.
srpnja 1998.
Odnosi se na Smjernice za izradu planova postupanja s otpacima koje je usvojio Odbor za zatitu
morskog okolia Organizacije rezolucijom MEPC 71(38). Vidi i MEPC/ Circ.317
148
Prilog V ima jedan dodatak

Appendix to Annex V
Form of Garbage Record Book and Form of Garbage Discharges
Prilog V obvezuje samo drave koje su ga prihvatile. Prilog se primjenjuje od 31.
prosinca 1988. Prilog V prihvatilo je 128 drava s 95,98% svjetske trgovake flote
(stanje na dan 30. rujna 2006.) i to kako slijedi:
Bahami, Banglade, Barbados, Belize, Belgija, Benin, Bjelorusija, Bolivija,
Brazil, Bugarska, Cipar, eka, Danska, Dominika, Dominikanska Republika,
Egipat, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Estonija, Filipini, Finska, Francuska,
Gabon, Gambija, Grka, Gruzija, Gvajana, Gvatemala, Gvineja, Honduras,
Hrvatska, Indija, Iran, Irska, Island, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Junoafrika
Republika, Kamboda, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Kolumbija, Komori,
Kongo, Koreja(DNR), Koreja, Kuba, Latvija, Liba-non, Liberija, Libija, Litva,
Luksemburg, Madagaskar, Maarska, Malavi, Maldivi, Malezija, Malta,
Maroko, Maralski Otoci, Mauricijus, Mauritanija, Meksiko, Moldavija,
Monako, Mongolija, Mozambik, Nigerija, Nikaragva, Namibija, Nizozemska,
Norveka, Novi Zeland, Njemaka, Obala Bjelokosti, Oman, Pakistan, Panama,
Papua Nova Gvineja, Peru, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Samoa,
Saudijska Arabija, Singapur, Sijera Leone, Sirija, Senegal, Sveta Lucija, Sveti
Kristofor i Nevis, Sveti Toma i Princip, Sveti Vincent i Grenadini, Sjedinjene
Amerike Drave, Slovaka, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Surinam, Sri Lanka,
panjolska, vedska, vicarska, Togo, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska,
Tuvalu, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske,
Urugvaj, Vanuatu, Venezuela Zelenortski Otoci.
Pridruene lanice: Hong-Kong (Kina), Makao (Kina), Farski/Ovji Otoci
(Danska)
149
PRILOG VI
PRAVILA O SPREAVANJU ONEIENJA ZRAKA S BRODOVA
POGLAVLJE 1 OPENITO
Pravilo 1
Primjena
Odredbe ovog Priloga primjenjuju se na sve brodove, osim ako nije izriito odreeno
drukije u pravilima 3, 5, 6, 13, 15, 18 i 19 ovog Priloga.
Pravilo 2
Definicije
U ovom Prilogu:
1.
Slini stupanj gradnje je stupanj:

a)
koji se moe poistovjetiti s posebnim poetkom gradnje; i
b)
pri kojem ukupna koliina materijala kojom je poela gradnja obuhvaa

najmanje 50 tona ili 1% procijenjene mase svih materijala strukture,
prema tome to je manje.
2.
Kontinuirano ubacivanje je postupak u kojem se otpaci uvode u komoru za

izgaranje bez pomoi osoblja, a ureaj za spaljivanje otpadaka je u normalnim
radnim uvjetima s radnom temperaturom u komori za izgaranje izmeu 850 C i
1200 C.
3.
Isputanje je oslobaanje tvari s brodova u atmosferu ili more, kontrolirano ovim

Prilogom.
4.
Nove ugradnje u vezi s pravilom 12 ovog Priloga su ugradnje sustava i opreme,

ukljuujui nove prenosive ureaje za gaenje poara, izolacije ili druge
materijale na brod nakon datuma na koji je ovaj Prilog stupio na snagu, ali
iskljuuju popravak, ili obnavljanje ranije ugraenih sustava opreme, izolacije ili
drugih materijala ili obnavljanje prenosivih ureaja za gaenje poara.
5.
Nox Tehniki kodeks je Tehniki kodeks o kontroli isputanja duikovih oksida iz

brodskih dizel motora, koji je prihvaen 2. rezolucijom Konferencije i koji
Organizacija moe izmijeniti i dopuniti pod uvjetom da su takve izmjene i
dopune prihvaene i da su stupile na snagu u skladu s odredbama lanka 16. ove
Konvencije koji se odnosi na postupke izmjena i dopuna primjenjivih na dodatak
Prilogu.
6.
Tvari koje unitavaju ozon su nadzirane tvari koje su navedene u toki 4. lanka
1. Montrealskog protokola o tvarima koje unitavaju ozonski omota, 1987,
napisane u prilozima A, B, C ili E navedenog Protokola na snazi u vrijeme
primjene ili tumaenja ovog Priloga.
Tvari koje unitavaju ozon i koje se mogu nalaziti na brodu ukljuuju, ali nisu
ograniene na:
Halon 1211
Bromoklorodifluorometan
150
Halon 1301
Bromotrifluorometan
Halon 2402
1, 2 Dibromo-1, 1, 2, 2-tetrafluoroetan (takoer poznat kao

Halon 114B2)
CFC 11
Triklorofluorometan
CFC 12
Diklorodifluorometan
CFC 113
1, 1, 2 Trikloro- 1, 2, 2 trifluoroetan
CFC 114
1, 2 Dikloro- 1, 1, 2, 2 tetrafluoroetan
CFC 115
Kloropentafluoroetan
7.
Uljni talog je talog iz separatora goriva ili maziva ulja, otpadno mazivo, ulje iz
glavnih ili pomonih strojeva ili otpadno ulje iz separatora kaljue, ureaja za
filtriranje ulja ili tava za sakupljanje.
8.
Spaljivanje na brodu je spaljivanje otpadaka ili drugih tvari na brodu, ako se

takvi otpaci ili tvari stvaraju na brodu za vrijeme redovnog rada na brodu.
9.
Brodski ureaj za spaljivanje otpadaka je ureaj na brodu namijenjen

prvenstveno za spaljivanje.
10.
Brod izgraen je brod kojemu je kobilica poloena ili koji je na slinom stupnju
gradnje.
11.
Podruje u kojem se nadzire isputanje SOX je podruje za koje se zahtijeva

primjena posebnih obvezatnih mjera za isputanje SOx s brodova radi
spreavanja, smanjivanja i kontrole oneienja zraka od SOx, kao i njegovog
popratnog tetnog djelovanja na kopno i more. Podruja u kojima se kontrolira
isputanje SOx ukljuuju podruja navedena u pravilu 14. ovog Priloga.
12.
Tanker je tanker za ulje kako je definirano u pravilu 1(4) Priloga I, ili tanker za
prijevoz kemikalija prema definiciji u pravilu 1(1) Priloga II ove Konvencije.
13.
Protokol iz 1997. je Protokol za izmjenu i dopunu Meunarodne konvencije o

spreavanju oneienja s brodova, 1973, izmijenjene i dopunjene Protokolom iz
1978. koji se na nju odnosi.
14.
Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja zraka.
Pravilo 3
Iznimke
Pravila ovog Priloga se ne odnose na:

a)
isputanje potrebno radi sigurnosti broda ili spaavanja ivota na moru;

ili
b)
isputanje koje je nastalo zbog oteenja broda ili njegove opreme:

(i)
pod uvjetom da su poduzete sve potrebne mjere nakon nastanka

tete ili otkrivanja isputanja da bi se sprijeilo ili smanjilo
isputanje; i
151
(ii)
osim ako je vlasnik ili zapovjednik broda djelovao s namjerom da

uzrokuje tetu, ili nesmotreno znajui da e teta vjerojatno
nastati.
Pravilo 4
Jednakovrijednost
1.
Uprava moe dopustiti ugradnju svakog ureaja, materijala, naprave ili sprave na
brod kao alternativu onom zahtijevanom ovim Prilogom ako oni imaju uinak bar jednak
onom koji se zahtijeva ovim Prilogom.
2.
Uprava koja doputa ureaj, materijal, napravu ili spravu kao zamjenu za one
koji se zahtijevaju u ovom Prilogu, mora njihove podatke poslati Organizaciji radi
obavjetavanja stranaka ugovornica ove Konvencije i poduzimanja odgovarajue radnje,
ako je potrebna.
152
POGLAVLJE 2 PREGLEDI I IZDAVANJE I POTVRIVANJE

SVJEDODBE TE SREDSTVA NADZORA
Pravilo 5
Pregledi
1.
Svaki brod od 400 bruto tonae ili vei, te svaka fiksna i plutajua platforma za
buenje i druge platforme moraju se podvri ovim pregledima:
a)
osnovnom pregledu prije stavljanja broda u slubu ili prije prvog

izdavanja svjedodbe koju zahtijeva pravilo 6. ovog Priloga. Ovaj
pregled mora osigurati da oprema, sustavi, pribor, ureaji i materijal u
potpunosti udovoljavaju primjenjivim zahtjevima ovog Priloga.
b)
redovnom pregledu u razmacima koje odreuje Uprava, a koji nisu dulji

od pet godina, osim ako se primjenjuje pravilo 9.2, 9.5, 9.6 ili 9.7 ovog
Priloga. Redovni pregled mora osigurati da oprema, sustavi, pribor,
ureaji i materijal u potpunosti udovoljavaju primjenjivim zahtjevima
ovog Priloga; i
c)
meupregledu unutar tri mjeseca prije ili poslije drugog datuma

godinjice ili unutar tri mjeseca prije ili poslije treeg datuma godinjice
svjedodbe koji e se obaviti umjesto jednog od godinjih pregleda
navedenih u toki 1 d) ovog pravila. Meupregled mora osigurati da
oprema i ureaji u potpunosti udovoljavaju primjenjivim zahtjevima
ovog Priloga i da su u ispravnom stanju. Takvi meupregledi moraju se
potvrditi na svjedodbi izdanoj prema pravilu 6. ili 7. ovog Priloga.
d)
godinjem pregledu unutar tri mjeseca prije ili poslije svakog datuma
godinjice svjedodbe, ukljuujui opu inspekciju opreme, sustava,
pribora, ureaja i materijala navedenih u toki 1.a) ovog pravila kako bi
se utvrdilo jesu li oni odravani u skladu s tokom 4. ovog pravila i jesu
li ostali zadovoljavajui za slubu za koju je brod namijenjen. Takvi
godinji pregledi moraju biti potvreni na svjedodbi izdanoj prema
pravilu 6. ili 7. ovog Priloga; i
e)
dodatnom pregledu, opem ili djelominom, prema okolnostima, nakon

popravka koji je posljedica ispitivanja propisanih u toki 4. ovog pravila,
ili kadgod su obavljeni znaajniji popravci ili obnove. Pregled mora
jamiti da su potrebni popravci ili obnove uspjeno izvedeni, da su
materijal i rad na takvim popravcima ili obnovama u svakom pogledu
zadovoljavajui i da brod u svakom pogledu udovoljava zahtjevima ovog
Priloga.
2.
Za brodove ispod 400 bruto tonae Uprava moe utvrditi odgovarajue mjere
radi udovoljavanja primjenjivim odredbama ovog Priloga.
3.
a)
Preglede brodova radi provoenja odredbi ovog Priloga moraju obaviti

slubenici Uprave. Meutim, Uprava moe povjeriti obavljanje takvih
pregleda u tu svrhu imenovanim strunjacima ili organizacijama koje je
153
priznala. Takve organizacije moraju udovoljavati smjernicama koje je

usvojila Organizacija.*
4.
b)
Pregled motora i opreme radi udovoljavanju pravilu 13. ovog Priloga

mora se obaviti u skladu s Nox Tehnikim kodeksom.
c)
Ako ovlateni strunjak ili priznata organizacija utvrde da stanje opreme

bitno ne odgovara podacima navedenim u svjedodbi, oni moraju
osigurati otklanjanje nedostataka i pravovremeno o tome obavijestiti
Upravu. Ako takav nedostatak ne bude otklonjen, Uprava mora povui
svjedodbu. Ako se brod nalazi u luci druge stranke ugovornice, moraju
se takoer odmah obavijestiti odgovorne vlasti drave luke. Kad su
slubenik Uprave, imenovani strunjak ili priznata organizacija
obavijestili nadlene vlasti drave luke, vlada drave luke mora tom
slubeniku, strunjaku ili organizaciji pruiti svu potrebnu pomo radi
provoenja njihovih obveza prema ovom pravilu.
d)
U svakom sluaju odgovorna Uprava mora u potpunosti jamiti za

cjelovitost i uinkovitost pregleda i poduzeti potrebne mjere da bi
udovoljila ovoj obvezi.
a)
Oprema se mora odravati u skladu s odredbama ovog Priloga i ne smije

biti nikakvih izmjena u opremi, sustavima, priboru, ureajima ili
materijalu koji su obuhvaeni pregledom bez izriitog odobrenja Uprave.
Dozvoljena je neposredna zamjena takve opreme i pribora s opremom i
priborom koji su u skladu s odredbama ovog Priloga.
b)
Kada se dogodi nezgoda na brodu ili otkrije nedostatak, koji bitno utjeu
na uinkovitost ili cjelovitost brodske opreme koja je navedena u ovom
Prilogu, zapovjednik broda ili vlasnik moraju im prije obavijestiti
Upravu, imenovanog strunjaka ili priznatu organizaciju koji su
odgovorni za izdavanje odgovarajue svjedodbe.
Pravilo 6
Izdavanje ili potvrivanje svjedodbe
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja zraka mora se izdati nakon
osnovnog ili redovnog pregleda u skladu s odredbama pravila 5. ovog Priloga:
a)
svakom brodu od 400 bruto tonae ili veem koji obavlja putovanja do
luka ili odobalnih terminala koji su pod vlau drugih stranaka
ugovornica; i
b)
platformama i postrojenjima za buenje koje obavljaju putovanja do voda

koje su pod suverenitetom ili vlau drugih stranaka ugovornica
Protokola 1997.
2.
Brodovima izgraenim prije datuma stupanja na snagu Protokola 1997. izdat e
se Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja zraka u skladu s tokom 1. ovog
pravila najkasnije do prvog planiranog suhog dokovanja nakon stupanja na snagu
Odnosi se na Smjernice za ovlatenje organizacija koje djeluju u ime Uprave, je usvojila Organizacija
rezolucijom A.739(18) i Specifikacije o funkcijama pregleda izdavanja i potvrivanja priznatih
organizacija koje djeluju u ime Uprave, koje je usvojila Organizacija rezolucijom A.789(19)
154
Protokola 1997, ali ni u kojem sluaju kasnije od tri godine nakon stupanja na snagu
Protokola 1997.
3.
Ovu svjedodbu mora izdati ili potvrditi Uprava ili od nje valjano ovlatena
osoba ili organizacija. U svakom sluaju Uprava preuzima punu odgovornost za
svjedodbu.
Pravilo 7
Izdavanje ili potvrivanje svjedodbe od druge vlade
1.
Vlada stranke Protokola iz 1997. moe, na zahtjev Uprave, zahtijevati pregled
broda i ako se uvjeri da je udovoljeno zahtjevima ovog Priloga, moe izdati ili ovlastiti
na izdavanje brodu Meunarodne svjedodbe o spreavanju oneienja zraka i, kad je
to odgovarajue, potvrditi ili ovlastiti na potvrivanje te svjedodbe u skladu s ovim
Prilogom.
2.
Preslika svjedodbe i preslika izvjetaja o pregledu mora se, to je prije mogue,
poslati Upravi koja je zahtijevala pregled.
3.
Tako izdana svjedodba mora sadravati izjavu da je izdana na zahtjev Uprave i
imat e istu snagu i priznanje kao i svjedodba izdana prema pravilu 6. ovog Priloga.
4.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja zraka nee se izdati brodu
koji je ovlaten vijati zastavu drave koja nije stranka ugovornica Protokola 1997.
Pravilo 8
Obrazac svjedodbe
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja zraka mora se izdati u obliku koji

odgovara obrascu iz Dodatka 1. ovog Priloga i ona mora biti barem na engleskom,
francuskom ili panjolskom jeziku. Ako se koristi i slubeni jezik zemlje koja je izdala
svjedodbu on e imati prednost u sluaju spora ili nesuglasice.
Pravilo 9
1.
Meunarodna svjedodba o spreavanju oneienja zraka mora se izdati na rok
koji utvruje Uprava, a koje ne smije biti dulji od pet godina od datuma izdavanja.
2.
a)
Bez obzira na zahtjeve toke 1. ovog pravila, ako je redovni pregled

dovren unutar tri mjeseca prije datuma isteka postojee svjedodbe,
nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka redovnog pregleda do
dana koji mora biti unutar roka od pet godina od datuma isteka postojee
svjedodbe.
b)
Ako je redovni pregled dovren nakon datuma isteka postojee

svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka redovnog
pregleda do dana koji mora biti unutar roka od pet godina od datuma
isteka postojee svjedodbe.
c)
Ako je redovni pregled dovren vie od tri mjeseca prije datuma isteka
postojee svjedodbe, nova svjedodba e vrijediti od datuma dovretka
redovnog pregleda do datuma koji mora biti unutar roka od pet godina od
datuma dovretka redovnog pregleda.
155
3.
Ako je svjedodba izdana na rok krai od pet godina, Uprava moe produljiti
valjanost svjedodbe i preko datuma isteka do najduljeg roka navedenog u toki 1. ovog
pravila, pod uvjetom da su pregledi navedeni u pravilima 5.1 c) i 5.1 d) ovog Priloga,
primjenjivi kada se svjedodba izdaje na rok od pet godina, odgovarajue obavljeni.
4.
na brod prije datuma isteka postojee svjedodbe, osoba ili organizacija ovlatena od
Uprave moe potvrditi postojeu svjedodbu i takva e svjedodba biti prihvaena kao
valjana u roku koji ne moe biti dulji od pet mjeseci od datuma isteka.
5.
Ako brod u vrijeme isteka valjanosti svjedodbe nije u luci u kojoj treba biti
pregledan Uprava moe produljiti rok valjanost svjedodbe, ali se ovo produljenje moe
dati samo u svrhu omoguavanja brodu da zavri putovanje do luke u kojoj e biti
pregledan, pa i tada samo onda kada se pokae da je to prikladno i razumno uiniti.
Nijedna svjedodba nee se produljiti na rok dulji od tri mjeseca, a brod kojem je
produljen rok ne smije, po dolasku u luku u kojoj e biti pregledan, na osnovi takvog
produljenja, napustiti luku a da nije dobio novu svjedodbu. Kada je redovni pregled
dovren, nova svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti unutar roka od pet godine
od dana isteka postojee svjedodbe prije odobrenog produljenja.
6.
Svjedodbu izdana brodu koji obavlja kratka putovanja koja nije bila produljena
prema spomenutim odredbama ovog pravila Uprava moe produljiti na rok od najvie
mjesec dana od datuma isteka koji je u njoj utvren. Kada je redovni pregled dovren,
nova svjedodba e vrijediti do datuma koji mora biti unutar roka od pet godina od
datuma isteka postojee svjedodbe prije odobrenog produljenja.
7.
U posebnim okolnostima, koje e utvrditi Uprava, nova svjedodba se ne mora
datirati od datuma isteka postojee svjedodbe, kako to zahtijevaju toke 2. b), 5. ili 6
ovog pravila. U tim posebnim okolnostima, nova svjedodba e vrijediti do datuma koji
mora biti u okviru roka od pet godina od datuma dovrenja redovnog pregleda.
8.
Ako je godinji pregled ili meupregled dovren prije roka navedenog u pravilu
5. ovog Priloga, tada:
a)
datum godinjice naveden u svjedodbi mora potvrdom biti zamijenjen

datumom koji nee biti izvan roka od tri mjeseca od datuma kada je
pregled dovren;
b)
naredni godinji pregled ili meupregled koje zahtijeva pravilo 5. ovog

Priloga mora biti dovren u rokovima propisanim tim pravilom u odnosu
na novi datum godinjice;
c)
datum isteka moe ostati neizmijenjen, pod uvjetom da su jedan ili vie
godinjih pregleda ili meupregleda, ve prema prilikama, obavljeni tako
da najdulja razdoblja izmeu pregleda propisani pravilom 5. ovog Priloga
nisu prekoraena.
9.
Svjedodba izdana prema pravilu 6. ili 7. ovog Priloga prestat e vrijediti u
svakom od slijedeih sluajeva:
a)
ako nisu obavljeni odgovarajui pregledi u rokovima navedenim u

pravilu 5.1 ovog Priloga;
b)
ako svjedodba nije potvrena u skladu s pravilom 5.1 c) ili 5.1 d) ovog
Priloga;
156
c)
nakon prijenosa broda pod zastavu druge drave. Nova Svjedodba e se

izdati samo ako se je vlada drave koja izdaje novu Svjedodbu uvjerila
da brod udovoljava zahtjevima pravila 5.4 a) ovog Priloga. U sluaju
prijenosa izmeu stranaka ugovornica, ako je zahtjev postavljen u roku
od tri mjeseca od prijenosa, vlada stranke ugovornice iju je zastavu brod
bio ovlaten vijati, mora, to je prije mogue, dostaviti Upravi presliku
svjedodbe koju je brod imao prije prijenosa i, ako je mogue, preslike
odgovarajuih izvjetaja o pregledu.
Pravilo 10
Nadzor drave luke nad radnim postupcima na brodu.
1.
Brod koji se nalazi u luci ili odobalnom terminalu koji je pod vlau druge
stranke ugovornice Protokola 1997, podlijee inspekciji, valjano ovlatenih slubenika te
stranke ugovornice, radnih postupaka na brodu prema ovom Prilogu ako postoji
osnovana sumnja da zapovjednik broda ili posada nisu dobro upoznati s bitnim
postupcima na brodu koji se odnose na spreavanje oneienja zraka brodova.
2.
U okolnostima navedenim u toki 1. ovog pravila, stranka ugovornica mora
poduzeti mjere koje e osigurati da brod nee isploviti dok se stanje ne dovede u sklad s
3.
Na ovo pravilo primjenjuju se postupci koji se odnose na nadzor drave luke
propisani lankom 5. ove Konvencije.
4.
Ovo pravilo se ne smije tumaiti na nain da ograniava prava i obveze stranke
ugovornice koja provodi nadzor nad radnim postupcima na brodu posebno predvienim
ovom Konvencijom.
Pravilo 11
Otkrivanje krenja odredaba i njihovo provoenje
1.
Stranke ugovornice ovog Priloga moraju suraivati u otkrivanju krenja i
provoenju odredaba ovog Priloga, koristei sve odgovarajue i mogue mjere
otkrivanja i nadziranja morskog okolia, odgovarajuih postupaka izvjetavanja i
prikupljanja dokaza.
2.
Brod na koji se primjenjuje ovaj Prilog moe, u svakoj luci ili odobalnom
terminalu jedne od stranaka ugovornica biti podvrgnut inspekciji slubenika koje je
imenovala ili ovlastila ta stranka u svrhu provjere je li brod ispustio bilo koju tvar na
koju se odnosi ovaj Prilog, krei pritom odredbe ovog Priloga. Ako se inspekcijom
utvrdi krenje ovog Priloga o tome se mora izvijestiti Uprava radi poduzimanja
odgovarajue radnje.
3.
Svaka stranka ugovornica mora dostaviti Upravi dokaz, ako postoji, da je brod
isputao bilo koju tvar navedenu u ovom Prilogu i prekrio odredbe ovog Priloga. Ako je
to mogue, nadlena vlast spomenute stranke ugovornice mora obavijestiti zapovjednika
broda o navodnom krenju odredaba.
4.
Nakon primitka takvog dokaza obavijetena Uprava mora istraiti sluaj i moe
zatraiti od druge stranke ugovornice da joj pribavi daljnje ili temeljitije dokaze o
navodnom krenju odredaba. Ako se Uprava uvjerila da postoje dostatni dokazi za
pokretanje postupka u vezi s navodnim krenjem, ona mora to je prije mogue
pokrenuti postupak u skladu s svojim zakonom. Uprava e odmah o poduzetoj radnji
157
obavijestiti stranku ugovornicu koja ju je obavijestila o navodnom krenju kao i

Organizaciju.
5.
Stranka ugovornica moe takoer obaviti inspekciju broda na kojeg se
primjenjuju odredbe ovog Priloga kad stigne u luke ili odobalne terminale pod njenom
vlau, ako bilo koja stranka ugovornica postavi zahtjev za istragu uz dostatan dokaz da
je brod ispustio bilo koju tvar koja je navedena u ovom Prilogu, na bilo kojem mjestu,
krei odredbe ovog Priloga. Izvjetaj o takvom istraivanju mora se poslati stranci
ugovornici koja ga je zatraila i Upravi tako da se moe poduzeti odgovarajua radnja
prema ovoj Konvenciji.
6.
Meunarodno pravo koje se odnosi na spreavanje, smanjivanje i nadzor
oneienja morskog okolia s brodova, ukljuujui i pravo koje se odnosi na provoenje
i zatitu na snazi u vrijeme primjene ili tumaenja ovog Priloga primjenjuje se mutatis
mutandis na pravila i standarde navedene u ovom Prilogu.
158
POGLAVLJE 3 ZAHTJEVI ZA NADZOR ISPUTANJA S BRODOVA

Pravilo 12
Tvari koje unitavaju ozon
1.
Pridravajui se odredaba pravila 3, svako namjerno isputanje tvari koje
unitavaju ozon je zabranjeno. Namjerno isputanje ukljuuje isputanje koje nastaje za
vrijeme odravanja, servisiranja, popravaka ili uklanjanja sustava ili opreme, ali se
namjernim isputanjem ne smatraju najmanja isputanja koja su u vezi s ponovnim
vraanjem ili recikliranjem tvari koja unitava ozon. Isputanja koja nastaju zbog curenja
tvari koja unitava ozon, bez obzira jesu li namjerno izazvana ili ne, mogu urediti stranke
ugovornice Protokola 1997.
2.
Novi ureaji koji sadre tvari koje unitavaju ozon jesu zabranjeni na svim
brodovima, osim novih ureaja koji sadre klorofluorougljikovodike (HCFCs) koji su
doputeni do 1. sijenja 2020.
3.
Tvari navedene u ovom pravilu i oprema koja sadri takve tvari moraju se
predati odgovarajuim postrojenjima za prihvat kada se uklone s broda.
Pravilo 13
Duikovi oksidi (NOx)
1.
a)
b)
2.
Ovo pravilo se primjenjuje na:

(i)
svaki dizelski motor s izlaznom snagom veom od 130 kW koji

je ugraen na brod izgraen 1. sijenja 2000. ili kasnije; i
(ii)
svaki dizelski motor s izlaznom snagom veom od 130 kW koji

je podvrgnut veoj preinaci 1. sijenja 2000. ili kasnije.
Ovo pravilo se ne primjenjuje na:

(i)
dizelske motore za nudu, motore na brodicama za spaavanje

kao ni na bilo koju napravu ili opremu namijenjenu za koritenje
jedino u sluaju nude; i
(ii)
motore koji su ugraeni na brodove koji obavljaju putovanja

iskljuivo u vodama koje su pod suverenitetom ili vlau drave
iju zastavu brod vije, pod uvjetom da su takvi motori podvrgnuti
alternativnim mjerama nadzora duikovih oksida koje je utvrdila
Uprava.
c)
Bez obzira na odredbe podtoke a) ove toke Uprava moe dopustiti

izuzee od primjene ovog pravila za svaki dizelski motor koji je ugraen
na brod u gradnji ili na brod koji je podvrgnut veoj preinaci, prije
stupanja na snagu ovog Protokola, ako brod iskljuivo obavlja putovanja
do luka ili odobalnih terminala unutar drave iju je zastavu brod
ovlaten vijati.
a)
U svrhu ovog pravila vea preinaka je preinaka motora ako je:

(i)
motor zamijenjen novim motorom koji je izraen 1. sijenja

2000. ili kasnije; ili
159
(ii)
izvrena vanija preinaka na motoru prema Tehnikom kodeksu

NOx; ili
(iii)
poveana najvea trajna snaga motora vie od 10%.
b)
Isputanje NOx koje nastaje zbog preinaka navedenih u podtoki a) ove

toke mora biti dokumentirano u skladu s NOx Tehnikim kodeksom
odobrenjem Uprave.
a)
Pridravajui se odredbe pravila 3 ovog Priloga, rad svakog dizelskog

motora na kojeg se primjenjuje ovo pravilo je zabranjen, osim ako je
isputanje duikovih oksida (izraunato kao ukupno teinsko isputanje
NO2) iz motora unutar sljedeih ogranienja:
(i)
17,0 g/kW. h ako je n manje od 130 rpm,
(ii)
45,0 x n -0,2 g/kWh ako je n =130 ili vee, ali manje od 2000 rpm,
(iii)
9,8 g/kW. h ako je n = 2000 rpm ili vee
gdje je n proraunska brzina vrtnje motora (broj okretaja koljenastog

vratila u minuti).
Ako se koristi gorivo sastavljeno od mjeavine ugljikovodika dobivenih
iz nafte, postupak ispitivanja i naini mjerenja moraju biti u skladu s
NOX Tehnikim kodeksom uzimajui u obzir cikluse ispitivanja i
teinske faktore koji su naznaeni u Dodatku II ovog Priloga.
b)
Bez obzira na odredbe podtoke a) ove toke, rad dizelskog motora je

doputen:
(i)
ako se na motoru primjenjuje sustav za proiavanje ispunih

plinova kojeg je odobrila Uprava, u skladu s NOx Tehnikim
kodeksom, radi smanjivanja isputanja NOX na brodu najmanje
na granice koje su navedene u podtoki a), ili
(ii)
ako se primjenjuje drugi jednakovrijedni nain, kojeg je odobrila

Uprava uzimajui u obzir odgovarajue smjernice koje je
razradila Organizacija, radi smanjivanja isputanja NOx na brodu
najmanje na granice navedene u podtoki a) ove toke.
Pravilo 14
Sumporni oksidi(SOx)
Opi zahtjevi
1.
Sadraj sumpora svakog goriva koje se koristi na brodu ne smije prelaziti 4,5%
m/m.
2.
Prosjeni sadraj sumpora u ostatku goriva koje se upotrebljava na brodovima na
svjetskoj razini mora se nadzirati uzimajui u obzir smjernice koje je razradila
Organizacija.*
3.
U svrhu ovog pravila, podruja nadzora isputanje SOx obuhvaaju:
Odnosi se na rezoluciju MEPC 82(45) Smjernice za praenje svjetskog prosjeka sadraja sumpora u
ostatku goriva pribavljenog za upotrebu na brodovima.
160
a)
Podruje Baltikog mora kako je utvreno u pravilu 10 1. b) Priloga I,

podruje Sjevernog mora kako je utvreno u pravilu 5.1. f) Priloga V; i
b)
svako drugo podruje mora, ukljuujui podruja luka, koje je odredila

Organizacija u skladu s naelima i postupcima za odreivanje podruja u
kojima se nadzire isputanje SOx radi spreavanja oneienja zraka s
brodova sadranim u Dodatku III ovog Priloga.
4.
Za vrijeme dok se brodovi nalaze u podrujima u kojima se nadzire isputanje
SOX, mora se udovoljiti najmanje jednom od ovih uvjeta:
a)
da sadraj sumpora u gorivu koje se koristi na brodu u podruju u kojem

se nadzire isputanje SOx ne prelazi 1,5% m/m;
b)
da je primijenjen sustav za proiavanje ispunih plinova, kojeg je

odobrila Uprava, uzimajui u obzir smjernice koje je razradila
Organizacija,* radi smanjivanja ukupnog isputanja sumpornih oksida s
brodova, ukljuujui pomone i glavne porivne strojeve, na 6,0 g
SOx/kWh ili manje, izraunato kao ukupna teina isputenog sumpornog
dioksida. Otpadni produkti koji nastaju upotrebom takvog sustava ne
smiju se isputati u zatvorenim lukama, prirodnim lukama i uima
rijeka, osim ako brod prui iscrpnu dokumentaciju da takvi otpadni
produkti nemaju tetno djelovanje na ekoloke sustave takvih zatvorenih
luka, prirodnih luka i ua rijeka, na temelju uvjeta koje su vlasti drave
luke priopile Organizaciji. Organizacija mora o uvjetima obavijestiti sve
stranke ugovornice Konvencije; ili
c)
da je primijenjen bilo koji drugi tehnoloki postupak za koji se moe

dokazati da ograniava isputanje SOX do razine koja je jednaka onoj
opisanoj u podtoki b). Ove metode mora odobriti Uprava uzimajui u
obzir smjernice koje je razradila Organizacija.
5.
Sadraj sumpora u gorivu koji je naveden u toki 1. i toki 4 a) ovog pravila
dobavlja mora dokumentirati prema zahtjevu pravila 18. ovog Priloga.
6.
Brodovi koji koriste razliita goriva radi udovoljavanja toki 4. a) ovog pravila
moraju osigurati dovoljno vremena da se sustav za dobavu goriva potpuno ispere od
goriva u kojima je sadraj sumpora vei od 1,5% m/m prije ulaska u podruje u kojem se
nadzire isputanje SOx. Zapremina goriva s niskim sadrajem sumpora (manjim ili
jednakim 1,5%) u svakom tanku, te datum, vrijeme i poloaj broda kad je dovrena
svaka radnja prebacivanja goriva mora se upisati u brodski dnevnik kakav je propisala
Uprava.
7.
Tijekom prvih dvanaest mjeseci neposredno nakon stupanja na snagu ovog
Protokola ili njegove izmjene ili dopune kojom se odreuje posebno podruje u kojem se
nadzire isputanje SOx u skladu s tokom 3 b) ovog pravila, brodovi koji ulaze u
podruje nadzora isputanja SOx navedeno u toki 3 a) ovog pravila ili odreeno prema
toki 3. b) ovog pravila, izuzeti su od zahtjeva iz toaka 4. i 6. ovog pravila kao i od
zahtjeva toke 5. ovog pravila ako se oni odnose na toku 4 a) ovog pravila.
Odnosi se na rezoluciju MEPC 130(53) Smjernice za sustave za proiavanje isputenog plina S0x na
brodovima.
161
Pravilo 15
Hlapljivi organski spojevi
1.
Ako se isputanje hlapljivih organskih spojeva (VOC - od eng. Volatile organic
compounds) iz tankera mora nadzirati u lukama ili terminalima pod vlau jedne stranke
ugovornice Protokola 1997, nadziranje se mora obavljati u skladu s odredbama ovog
pravila.
2.
Stranka ugovornica Protokola 1997, koja odreuje luke ili terminale pod svojom
vlau u kojima e se nadzirati isputanja hlapljivih organskih spojeva, mora poslati
obavijest Organizaciji. Ova obavijest mora sadravati podatke o veliini tankera koji se
nadziru, o teretima koji zahtijevaju sustave nadzora isputanja para kao i datumu
primjene takvog nadzora. Obavijest se mora podnijeti najmanje est mjeseci prije
datuma primjene.
3.
Vlada svake stranke ugovornice Protokola 1997, koja odreuje luke ili terminale
u kojima e se nadzirati isputanje hlapljivih organskih spojeva iz tankera, mora
osigurati da se sustavi nadzora isputanja para koje je odobrila, uzimajui u obzir
standarde sigurnosti koje je razradila Organizacija,* postave u tim lukama i terminalima
te da je rukovanje s njima sigurno i na nain koji nee prouzroiti nepotrebno
zadravanje broda.
4.
Organizacija mora poslati popis luka i terminala koje se odredile stranke
ugovornice Protokola iz 1997. drugim strankama tog Protokola, kao i dravama
lanicama Organizacije u svrhu njihovog obavjetavanja.
5.
Svi tankeri koji podlijeu nadzoru isputanja para u skladu s odredbama toke 2.
ovog pravila moraju imati sustav za prikupljanje para koji je odobrila Uprava uzimajui
u obzir standarde sigurnosti koje je razradila Organizacija te takav sustav moraju
upotrijebiti tijekom krcanja takvih tereta. Terminali koji imaju ugraene sustave za
nadzor isputanja para u skladu s ovim pravilom mogu prihvatiti postojee tankere koji
nemaju ugraene sustave za prikupljanje para u razdoblju od tri godine od datuma
primjene navedenog u toki 2.
6.
Ovo pravilo se primjenjuje samo na brodove za prijevoz plina na kojima su
sustavi za krcanje i skladitenje takvi da omoguavaju sigurno zadravanje nemetanskih
hlapljivih organskih spojeva na brodu ili njihovo sigurno vraanje na kopno.
Pravilo 16
Spaljivanje na brodu
1.
Osim kako je navedeno u toki 5, spaljivanje na brodu je dozvoljeno samo u
brodskom ureaju za spaljivanje.
2.
a)
Osim kako je navedeno u podtoki b) ove toke, svaki ureaj za

spaljivanje ugraen na brodu 1. sijenja 2000. ili kasnije mora
udovoljavati zahtjevima Dodatka IV ovog Priloga. Svaki ureaj za
spaljivanje mora odobriti Uprava uzimajui u obzir standardne
Odnosi se na MSC/Circ.585 Standardi za sustave nadzora isputanja para.
162
specifikacije za brodske ureaje za spaljivanje koje je razradila

Organizacija.*
b)
Uprava moe dopustiti izuzee od primjene podtoke a) ove toke za

svaki ureaj za spaljivanje koji je ugraen na brod prije datuma stupanja
na snagu Protokola 1997. ako brod obavlja putovanja iskljuivo unutar
voda koje su pod suverenitetom ili vlau drave iju je zastavu brod
ovlaten vijati.
3.
Nita u ovom pravilu ne utjee na zabranu ili druge zahtjeve Konvencije o
spreavanju oneienja mora izbacivanjem otpadaka i drugih tvari iz 1972, kako je
izmijenjena i dopunjena i Protokola 1996. koji se na nju odnosi.
4.
Na brodu je zabranjeno spaljivanje ovih tvari:

a)
ostataka tereta iz Priloga I, II i III ove Konvencije i njima oneiene

ambalae;
b)
poliklorinbifenila (PCB);
c)
otpadaka, kako je utvreno u Prilogu V ove Konvencije koje sadri vie

od tragova tekih metala; i
d)
naftnih derivata koji sadre halogene spojeve.
5.
Spaljivanje fekalnog taloga i taloga goriva nastalih tijekom redovnog rada broda
moe se takoer obavljati u glavnim ili pomonim pogonskim postrojenjima ili
kotlovima, ali se u takvim sluajevima spaljivanje ne smije obavljati u izgraenim ili
prirodnim lukama i uima rijeka.
6.
Spaljivanje polivinilklorida (PVC) na brodu je zabranjeno, osim ako se obavlja u
brodskim ureajima za spaljivanje koji imaju IMO svjedodbu o odobrenju ureaja.
7.
Svi brodovi s ureajima za spaljivanje na koje se primjenjuje ovo pravilo moraju
imati Prirunik za rad proizvoaa u kojem se opisuje rukovanje ureajem unutar
granica opisanih u toki 2. Dodatka IV ovog Priloga.
8.
Osoblje odgovorno za rad s ureajem za spaljivanje mora biti uvjebano i
osposobljeno za primjenu smjernica navedenih u Priruniku za rad proizvoaa.
9.
Zahtijeva se stalni nadzor izlazne temperature plinova izgaranja, a otpadne tvari
se ne smiju ubacivati u brodski ureaj za spaljivanje s stalnim dotokom, ako je
temperatura ispod najmanje dozvoljene temperature od 850 C. Ako se u brodske
ureaje za spaljivanje ubacuju otpadne tvari u skupinama ureaj mora biti tako izveden
da temperatura u komori za izgaranje dosegne 600 C kroz pet minuta od poetka rada.
10.
Nita u ovom pravilu ne spreava razvoj, ugradnju i rad ureaja za spaljivanje
drugaije izvedbe za toplinsku obradu otpadaka koji udovoljavaju ili nadmauju zahtjeve
ovog pravila.
Odnosi se na rezoluciju MEPC 76(40), Standardna specifikacija za brodske ureaje za spaljivanje i

rezoluciju MEPC 93(45) izmjene i dopune rezolucije MEPC 76(40)
163
Pravilo 17
1.
Vlada svake stranke ugovornice Protokola iz 1997. duna je osigurati ureaje
koji udovoljavaju:
a)
potrebama brodova koji koriste njene luke u kojima se obavljaju

popravci, za prihvat tvari koje unitavaju ozon i opreme koja sadri takve
tvari kada je uklonjena s brodova;
b)
potrebama brodova koji koriste njene luke, terminale ili luke u kojima se
obavljaju popravci za prihvat ostataka od proiavanja ispunih plinova
iz odobrenih sustava za proiavanje ispunih plinova ako takve ostatke
nije doputeno isputati u morski okoli u skladu s pravilom 14. ovog
Priloga;
bez izazivanja nepotrebno zadravanje broda; i

c)
potrebama u rezalitima brodova za prihvat tvari koje unitavaju ozon i

opreme koja sadri takve tvari kada je uklonjena s brodova.
2.
Svaka stranka ugovornica Protokola iz 1997. mora obavijestiti Organizaciju radi
daljnjeg obavjetavanja lanica Organizacije o svim sluajevima gdje ne postoje ureaji
koje predvia ovo pravilo ili su navodno neodgovarajui.
Pravilo 18
Kvaliteta goriva
1.
Gorivo namijenjeno izgaranju koje je isporueno i upotrijebljeno na brodovima
na koje se primjenjuje ovaj Prilog mora udovoljavati ovim zahtjevima:
a)
b)
osim navedenog u podtoki b):

(i)
gorivo mora biti mjeavina ugljikovodika dobivena rafiniranjem

nafte. Ovo ne iskljuuje unoenje malih koliina dodataka u
svrhu poboljanja nekih svojstava;
(ii)
gorivo mora biti bez anorganskih kiselina;
(iii)
gorivo ne smije sadravati bilo kakav dodatak ili kemijski

otpadak koji:
1.
ugroava sigurnost brodova ili tetno utjee na rad

strojeva, ili je
2.
tetan za osoblje, ili
3.
pridonosi dodatnom oneienju zraka; i
gorivo namijenjeno izgaranju dobiveno postupcima koji nisu rafiniranje

nafte ne smije:
(i)
sadravati vie sumpora nego li to predvia pravilo 14. ovog

Priloga;
(ii)
uzrokovati isputanje NOX pri radu motora preko granice

navedene u pravilu 13.3. a) ovog Priloga;
(iii)
sadravati anorganske kiseline; i
164
(iv)
2.
1.
ugroziti sigurnost brodova ili tetno utjecati na rad

strojeva, ili
2.
tetno djelovati na osoblje, ili
3.
pridonositi dodatnom oneienju zraka.
Ovo pravilo se ne primjenjuje na ugljen u krutom obliku ili nuklearna goriva.
3.
Za svaki brod na kojeg se primjenjuju pravila 5. i 6. ovog Priloga podaci o gorivu
namijenjenom izgaranju koje je isporueno i koje se upotrebljava na brodu na dostavnicu
goriva se moraju upisati barem podaci iz Dodatka V ovog Priloga.
4.
Dostavnica goriva mora se drati na brodu na lako pristupanom mjestu radi
inspekcije u svakom razumnom trenutku. Dostavnica se mora uvati na brodu tri godine
od isporuke goriva brodu.
5.
a)
Ovlatena osoba nadlene vlasti* vlade ugovornice Protokola iz 1997.

moe pregledati dostavnice goriva na svakom brodu na koji se
primjenjuje ovaj Prilog, dok je brod u njenoj luci ili odobalnom
terminalu, izraditi presliku svake dostavnice te zahtijevati od
zapovjednika ili osobe koja upravlja brodom da potvrdi da je svaka
preslika vjeran prijepis takve dostavnice. Ovlatena osoba nadlene vlasti
moe takoer provjeriti sadraj svake dostavnice savjetujui se s lukom u
kojoj je dostavnica izdana.
b)
Pregled dostavnica goriva i uzimanje ovjerenih preslika prema ovoj

toki, nadlena vlast mora obaviti u to kraem roku kako se ne bi
uzrokovalo nepotrebno zadravanje broda.
6.
Uz dostavnicu goriva mora se priloiti uzorak isporuenog goriva, uzimajui u
obzir smjernice koje e izraditi Organizacija. Uzorak mora biti zapeaen i potpisan od
predstavnika dobavljaa i zapovjednika broda ili odgovornog asnika za ukrcaj goriva
nakon zavretka ukrcaja, te se drati na brodu pod nadzorom, sve dok se gorivo znatnije
ne potroi, a u svakom sluaju najmanje 12 mjeseci od isporuke.
7.
Stranke ugovornice Protokola iz 1997. dune su osigurati da odgovarajue vlasti
koje su one odredile:
a)
vode registar mjesnih dobavljaa goriva;
b)
zahtijevaju od mjesnih dobavljaa da daju dostavnice goriva i uzorke

goriva u skladu s zahtjevom ovog pravila kojim dobavlja goriva
potvruje da gorivo udovoljava zahtjevima pravila 14. i 18. ovog Priloga.
c)
zahtijevaju od mjesnih dobavljaa da presliku dostavnice goriva zadre

najmanje tri godine radi pregleda i provjere drave luke, ako je potrebno;
d)
poduzmu odgovarajue mjere protiv dobavljaa goriva za koje se utvrdi

da isporuuju gorivo koje ne udovoljava onome to je navedeno u
dostavnici.
e)
obavijeste Upravu o svakom brodu koji ukrcava gorivo koje ne

udovoljava zahtjevima pravila 14. ili 18. ovog Priloga; i
Odnosi se na rezoluciju A.787(19), Postupci nadzora drave luke, kako je izmijenjena i dopunjena
165
f)
obavijeste Organizaciju radi izvjetavanja stranaka ugovornicama

Protokola iz 1997. o svim sluajevima kada dobavljai goriva nisu
udovoljili zahtjevima navedenim u pravilima 14. ili 18. ovog Priloga.
8.
U vezi s inspekcijama drave luke koje provode stranke ugovornice Protokola
1997, stranke ugovornice obvezuju se nadalje da e:
a)
obavijesti stranku ugovornicu ili dravu koja nije stranka, a pod ijom je
nadlenou izdana dostavnica goriva, o sluajevima isporuke goriva
koje ne udovoljava zahtjevima, navodei sve potrebne podatke; i
b)
osigurati poduzimanje odgovarajuih radnji kako bi se gorivo za koje je

utvreno da ne udovoljava zahtjevima zamijenilo odgovarajuim.
Pravilo 19
Zahtjevi za platforme i postrojenja za buenje
1.
Pridravajui se odredaba toaka 2. i 3 ovog pravila, fiksne i plutajue platforme
i postrojenja za buenje moraju udovoljavati zahtjevima ovog Priloga.
2.
Isputanja koja nastaju neposredno od istraivanja, iskoritavanja i s njim
povezane odobalne obrade rudnih bogatstava podmorja su, u skladu s lankom 2.3 b) (ii)
ove Konvencije, izuzeta od odredaba ovog Priloga. Takva isputanja ukljuuju:
a)
isputanja koja nastaju od spaljivanja tvari koja su iskljuiva i izravna

posljedica istraivanja, iskoritavanja i s njima povezane odobalne
obrade rudnih bogatstava podmorja, ukljuujui, ali se ne ograniavajui
na izgaranje ugljikovodika na baklji, izgaranje otpadaka, mulja i/ili
isplake tijekom dovravanja i ispitivanja buotine i izgaranje koje nastaje
zbog izvanrednih uvjeta;
b)
oslobaanje plinova i hlapljivih spojeva koji su uhvaeni u isplaki i

otpacima;
c)
isputanja iskljuivo i u izravnoj vezi s obradom, rukovanjem i

skladitenjem ruda iz podmorja; i
d)
isputanja iz dizelskih motora koji su iskljuivo namijenjeni istraivanju,

iskoritavanju i s njima povezanom odobalnom obradom rudnih
bogatstava podmorja.
3.
Ako Uprava odobri, zahtjevi pravila 18. ovog Priloga ne primjenjuju se na
upotrebu ugljikovodika koji se proizvode i kasnije upotrebljavaju na mjestu kao gorivo.
166
Prilog ima 6 dodataka:

Appendix 1
Form of IAPP Certificate (Regulation 8)
Appendix II
Test cycles and weighting factors (Regulation 13)
Appendix III
Criteria and procedures for designation of SOx emission control areas
(Regulation 14)
Appendix IV
Type approval and operating limits for shipboard incinerators (Regulation 16)
Appendix V
Information to be included in the bunker delivery note (Regulation 18(3)
Unified Interpretations of Annex VI
Ovih 5 dodataka na engleskom jeziku objavljeni su u "Narodnim novinama Meunarodni ugovori" br.4/05.
Ovdje objavljen Prilog VI sadri izmjene i dopune Priloga iz rezolucije MEPC br.132
usvojene 22. srpnja 2005. Prilog VI objavljen u "Narodnim novinama - Meunarodni
ugovori" ne sadri izmjene i dopune usvojene rezolucijom MEPC 132.
Protokol iz 1997, iji je sastavni dio Prilog VI, prihvatilo je do sada 36 drava s 70,58%
svjetske trgovake flote (stanje na dan 30. rujna 2006.) i to kako slijedi:
Azerbajdan, Bahami, Banglade, Barbados, Belgija, Bugarska, Cipar, Danska,
Estonija, Finska, Francuska, Grka, Hrvatska, Italija, Japan, Latvija, Liberija,
Litva, Luksemburg, Kina, Koreja, Maralski Otoci, Norveka, Njemaka,
Panama, Poljska, Samoa, Saudijska Arabija, Singapur, Slovenija, Sveti Kristofor
i Nevis, panjolska, vedska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne
Irske, Tuvalu, Vanuatu
167

Marpol v20

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Marpol v20

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MEUNARODNA KONVENCIJA O

SPRJEAVANJU ONEIENJA MORA S

International Convention for the Prevention of

PRILOG II......................................................................................................................... 104

PRILOG III ....................................................................................................................... 128

PRILOG V......................................................................................................................... 143

PRILOG VI ....................................................................................................................... 150

Prilog IV je izmijenjen i dopunjen rezolucijom MEPC 143(54) koja je usvojena 23.

List of unified interpretations of MARPOL Annexes I, III and VI

List of related documents

List of MEPC resolutions

Status of MARPOL 73/78 amendments and related instruments

Cross-reference tables between "old" and "new" regulations of Annex I

Prospective amendments to MARPOL, Annex I (Resolution MEPC 141(54)

Unified Interpretation to regulation 12A of MARPOL, Annex I

Prospective amendments to MARPOL Annex IV (Resolution MEPC 143(54)

Guidelines for on-board exhaust gas-S0x cleaning systems

10. Certificates and documents required to be carried on board ships

MEUNARODNA KONVENCIJA O SPREAVANJU ONEIENJA MORA

Strane ugovornice ove Konvencije obvezuju se da e provoditi odredbe ove

Ako nije izriito drukije predvieno, pozivanje na ovu Konvenciju znai

Pravila oznaavaju pravila sadrana u Prilozima ove Konvencije

izbaaj u smislu Konvencije o spreavanju oneienja mora

isputanje tetnih tvari koje izravno potjeu od istraivanja,

isputanje tetnih tvari u svrhu legitimnog znanstvenog

Organizacija znai Meuvladinu pomorsku savjetodavnu organizaciju.*

Ova se Konvencija primjenjuje:

na brodove koji su ovlateni vijati zastavu stranke ugovornice

Zabranjeno je svako krenje zahtjeva ove Konvencije te e za taj sluaj biti

doe. Ako je Uprava obavijetena o takvom krenju i ako smatra da postoji

Zabranjeno je svako krenje zahtjeva ove Konvencije na podruju pod vlau

poduzeti mjere za pokretanje postupka u skladu s svojim zakonom; ili

pruiti Upravi kojoj pripada brod podatke i dokaze o poinjenom krenju

Pridravajui se odredaba toke (2) ovog lanka, svjedodba izdana po

Brod koji mora imati svjedodbu u skladu s odredbama pravila, podlijee za

Stranke govornice ove Konvencije dune su suraivati u otkrivanju prekraja i

Po primitku takvih dokaza, izvjetena Uprava mora provesti istragu, a moe

Stranka ugovornica moe takoer obaviti inspekciju broda na koji se primjenjuje

Kad je brod prekomjerno zadran ili zaustavljen prema lancima 4, 5 i 6 ove

Izvjetaj o nezgodi mora se sastaviti bez odlaganja i u najpotpunijem moguem

Svaka stranka ugovornica ove Konvencije mora:

poduzeti sve potrebne mjere da odgovarajui slubenik ili ured prihvati i

obavijesti Organizaciju s potpunim podacima o poduzetim mjerama radi

Upravi odreenog broda;

svakoj drugoj dravi koja moe biti pogoena.

Svaka stranka ugovornica Konvencije obvezna je izdati upute svojoj inspekciji

Nakon stupanja na snagu ove Konvencije njome e se zamijeniti Meunarodna

Nijedna odredba ove Konvencije nee utjecati na kodifikaciju i razvoj prava

Izraz vlast u ovoj Konvenciji tumait e se u svjetlu meunarodnog prava na

Strane ugovornice Konvencije obvezuju se dostavljati Organizaciji:

tekstove zakona, naredbi, odluka i pravila te drugih propisa koji su

popise nevladinih agencija koje su ovlatene djelovati u njihovo ime u

dovoljan broj primjeraka svojih svjedodbi koje se izdaju po odredbama

popis obalnih ureaja za prihvat, ukljuujui njihov poloaj, kapacitet,

slubene izvjetaje ili saetke slubenih izvjetaja ako se iz njih vide

godinji statistiki izvjetaj u obliku koji je utvrdila Organizacija, o

Organizacija e obavijestiti stranke ugovornice o primitku bilo koje obavijesti

Svaka Uprava obvezuje se provesti istragu o svakom udesu koji se dogodi

Svaka strana ugovornica Konvencije obvezuje se dostavljati Organizaciji

Ova Konvencija e ostati otvorena za potpisivanje u sjeditu Organizacije od 15.

potpisom bez pridraja ratifikacije, prihvata ili odobrenja; ili

potpisom uz pridraj ratifikacije, prihvata ili odobrenja nakon ega slijedi

Ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup obavljaju se polaganjem isprave o

Glavni tajnik Organizacije e obavijestiti sve drave koje su potpisale ovu