Professional Documents
Culture Documents
Iluminati
Predgovor izdavaa
Zahvaljujem
Prolog, Kolaps Amerike
1, Def Vels
2, Iluminati
3, Udar nepogode
4, Panika
5, Izbori
6, Hapenja
7, Prodavanje nacije na data-netu
8, Atentat
9, Upravljanje ekonomijom
10, Neredi
11, Ubiti predsednika
12, Preivljavanje
13, Novi predsednik
14, Upravljanje
15, Zaotravanje
16, Beg u planine
17, Razotkrivanje zavere
18, Nafta
19, Oruje sudnjeg dana
20, Bomba
21, Lina karta
22, Zamka
23, Podzemlje
24, Sastanak iznenaenja
25, Spasen
26, ig
27, Van sebe
28, Kontranapad
29, Bekstvo
30, Tomas Galt
31, Razotkrivanje drutva
LARI BARKET
ILUMINATI
WWW.BALKANDOWNLOAD.ORG
PREDGOVOR IZDAVAA
ZAHVALJUJEM
Oigledno, ova knjiga je drugaija od svih koje sam ranije napisao. Pre Iluminata pisao sam
iskljuivo dokumentamu literaturu. Moja je iskrena elja, kao itaoca proznih dela, da se omogui da
dobri, neuvredljivi romani postanu dostupni javnosti. Verujem da je ovo prvi od mnogo romana koje
u napisati. Zeleo bih da zahvalim svom izdavau iz Tomasa Nelsona, Denet Tomi, na pomoi i
ohrabrenju koje mi je pruila. Takoe, zahvaljujem Edlin Grifit na urednikim i daktilografskim
vetinama, i, vrlo vano, svojoj supruzi Dudi, na njenom razumevanju za vreme rada na ovoj knjizi (i
jo dve dokumentarne knjige).
Moja najvea briga prilikom pisanja romana je ta da bi, u njemu neko mogao da pronae i vie od
onoga to se nalazi. Oigledno, za ovu priu sam pokuao da koristim onoliko realan scenario koliko
je to bilo mogue. Ipak, on je u potpunosti izmiljen, ukljuujui likove, dogaaje i vreme deavanja.
Za njega ne bi trebalo pretpostaviti da je proroki u bilo kojem smislu. Koliko je meni poznato,
posedujem dar za poduavanje, talenat za pisanje i nikakve proroke sposobnosti vee od bilo kojeg
drugog hrianina.
Iznad svega, verujem da ete uivati itajui ovu knjigu onoliko koliko sam ja uivao piui je.
S verom u Hrista, Lari Barket, 1991
PROLOG
KOLAPS AMERIKE
16-og februara 2015, predsednik Sjedinjenih Drava zakazao je hitnu konferenciju za novinare u
Beloj kui da bi obrazloio svoje izvrno nareenje o obustavljanju rada Kongresa. Kao to je
uobiajeno, polovina medijskog osoblja okupila se u Beloj kui, a druga polovina je usmerila panju
na senat.
Na brzinu popunjena konferencijska sala u zgradi senata bila je puna izvetaa. Proteklih pet
godina -bile su kao san za medije. Prvo je depresija iz 2010. isterala milione Amerikanaca na uline
proteste jer su im domovi bili oduzeti i poslovi uniteni. Zatim je, 2014, izbor liberalnog senatora
Marka Hanta za predsednika predstavljao jasan mandat naroda vladi: povratite ekonomiju i zaustavite
veliki talas kriminala koji preplavljuje naciju.
Budui da je drastino smanjio osnovne fondove, Hant se svojim reformama suprotstavio
Kongresu. Sada, potezom bez presedana, predsednik Hant je obustavio rad Kongresa.
- Deset sekundi. Priprema. Snimamo.
- Dobro vee, Ameriko. Ovo je Svetska mrea vesti, javljamo vam se iz dvorane Kongresa, gde je
tek trei put u poslednjih sto godina Predstavniki dom odluio da prihvati izazov i aktivno zatrai
opoziv predsednika. Jo od dana Niksona ili Klintona nije se desilo da predsednik bude suoen sa
tolikim pritiskom. Meutim, ne postoji nikakav dokaz da predsednik Hant pomilja na ostavku. U
stvari, on kao da je izazivao Kongres da pokua da ga opozove.
- Ovde, sa mnom je senator Don Grant, voa manjine u senatu i najjai protivnik predsednika
Hanta.
- Senatore Grant, kakva je vaa reakcija na predsednikov potez, i da li je on ustavan?
- Predsednik je iskoristio amandman balansiranog budeta i praktino zatvorio Kongres. Ovo je
nesavesna odluka.
- Senatore, objasnite nam amandman balansiranog budeta.
- To je ustavni amandman usvojen tokom prethodne administracije, koji predsedniku daje
ovlaenje poput veta kojim upravlja protokom fondova kroz vladu.
Prvi put je korien da bi se zamrzla aktivna sredstva Ujedinjenih Emirata nakon njihove invazije
na Izrael 2011.
- Kako je predsednik Hant iskoristio ovaj zakon?
- Upravo danas je najavio da e svi fondovi za rad Kogresa, dok traje ova fiskalna godina, biti
ukinuti.
- Sta to tano znai?
- To znai da mi ne moemo da radimo tokom narednih est meseci. To takoe znai da
predsednik dri sve konce vlasti jer Kongres ne moe sam da plati svoje raune.
- Neka vrsta starog zlatnog pravila, zar ne senatore?
- Molim?
- Ko upravlja zlatom kreira i pravila.
- Pa, predsednik moe da misli da je tako, ali ja se upravo spiemam da mu dokaem da ba i nije
u pravu. Verujem da u Kongresu ima dovoljno glasova da ga izvedemo pred sud. Njegovi postupci su
oigledno protivustavni.
Kroz bubicu izveta je uo glas reisera. - Samo nastavi tako. Ovo je najbolja stvar koju smo
imali jo od Vajtvoterske istrage. Mera gledanosti pokazuje da nas upravo sada gleda preko. 70 odsto
Amerikanaca. Saekaj trenutak. Stie nam najnovija vest iz Bele kue. Saekaj, sada idemo u Belu
kuu...
- Senatore Grant, upravo smo primili hitnu poruku iz Bele kue. Molim vas, priekajte dok
ujemo ovu najnoviju informaciju.
U sali za konferencije monitori u prirodnoj veliini su se ukljuili. Poznato lice Linde Lipsi,
dopisnika iz Bele kue SMV-a, pojavilo se na ekranu. - Nalazim se u sali za konferencije u Beloj kui,
gde e se predsednik svakog trenutka obratiti naciji - izvetavala je. Dok je govorila, vrata koja
povezuju salu za konferencije i Ovalnu sobu su se otvorila i predsednik Hant je iskoraio okruen
agentima tajne slube. Dok su se izvetai i njihove ekipe meusobno gurale i laktale da bi zauzele to
bolje poloaje, delovalo je da sala, u kojoj je odrano toliko mnogo konferencija sa prethodnim
predsednicima, dobija neki svoj ivot.
Predsednik Hant je bio odeven u svoje uobiajeno, sivo, Shap Brothers odelo uskih pruga.
Njegova cma kosa, uz blagi nagovetaj sedih oko slepoonica davala mu je izgled holivudski
izabranog politiara. Kada je predsednik zakoraio na podijum, ukraen poznatim predsednikim
peatom, u sali je nastao tajac.
Kal Rutlend, predsednikov uvek prisutni pomonik, zauzeo je svoje mesto, malo ulevo iza
podijuma. Dok je to inio, Linda je sakrila nehotinu jezu. Za Mreu, ona je pokrila rad tri
predsednika i uvek je imala dobru saradnju sa njihovim predstavnicima medija, ali, Rutlend je bio
nekako drugaiji. Njegove hladne, mrtvake oi bile su senke zla bez ikakvih znakova ivota. lli,
moda, bez due, pomislila je.
Uobiajena fanfara koja prati predsedniku konferenciju za novinare potpuno je izostala.
Oigledno je svaki prisutni novinar osetio trezvenost i napetost ove situacije.
Sveano, predsednik Hant je poeo: - Dame i gospodo, treba da saoptim neto to je od najveeg
znaaja za nau naciju. Zeleo sam da ameriki narod ovu objavu uje direktno od mene. Dragi
sugradani, kao to dobro znate, naa nacija se bori za goli ekonomski opstanak. Kao va predsednik,
ovlaen sam da iskoristim amandman balansiranog budeta da bih ponovo uspostavio stabilnost
naeg monetarnog sistema. Odluio sam da to uinim uz pomo dve metode: Prvo, ovlastio sam
kancelariju nacionalnog budeta da zamrzne sve vladine trokove do nacrta sledeeg budeta koji e
uskladiti na dohodak i nae rashode. Drugo, odobrio sam uvoenje novog elektronskog monetamog
sistema, poznatog kao Data-Net, koji e ponovo stabilizovati nau valutu. Moji savetnici mi kau da
bi bez ovoga itava naa ekonomija mogla da propadne. Ali, ak i sa ovim promenama, kriza jo uvek
nije iza nas. Eskalacija tenzija na Bliskom istoku i katastrofalni porast cene nafte suoava nas sa
moguom depresijom svetskih razmera. Oigledno je da Kongresu, uprkos mojim stalnim
upozorenjima da se akcija mora hitno preduzeti, nedostaje volje ili hrabrosti da se izbori sa ovom
krizom.
Senator Grant samo to nije iskoio iz fotelje kada je uo poslednju predsednikovu izjavu. - Lai!
Lai! - promrmljao je Grant kroz stisnute zube. Zdrav razum ukazao je Grantu da je beskorisno grditi
monitor. Saekau svoj trenutak, razmiljao je pokuavi da obuzda svoj bes. Poto sam voa manjine,
mediji e eleti da uju moj demanti. Ponovo usmerivi panju na ekran, uo je:
- Kongres je nedavno pokuao da uzurpira moja ovlaenja i vrati kontrolu nad ekonomijom istim
onim pohlepnim, sobom zaokupljenim grupama, ija nas je politika i dovela u ovakvu nevolju. Ja
jednostavno ne mogu da dozvolim da se to desi. Oseam preveliku simpatiju prema milionima naih
1
DEF VELS
Dogaaji koji su doveli do konanog obrauna sa Kongresom u februaru 2015, zapravo su poeli
dve godine ranije pod najneverovatnijim okolnostima. Budui da su predsedniki izbori bili sledee
godine, tri verovatna kandidata su se nadmetala za pozicije. Voa veine u senatu Mark Hant
kandidovao se pod okriljem progresivnog vostva kojim e zaustaviti tonjenje nacionalne ekonomije u
veliku depresiju. Budui da su ga mnogi unutar njegove stranke smatrali za radikalnog liberala, bilo
mu je vrlo teko da sakupi potrebnu podrku kojom bi zamenio tadanjeg predsednika Endrjua
Kilboma. Uprkos ekonomskim problemima, Kilborn je smatran najveom nadom Demokratske
stranke.
Vajld kartu je imao ultraliberalni guverner Kalifornije Deri Krou. On je uglavnom apelovao na
fanatike koji su stvorili Nacionalnu uniju graanskih sloboda, Homoseksualno drutvo, i Nacionalnu
organizaciju za prava ena.
U jednom od onih udnih obrta dogaaja, incident na Kalifomijskom institutu za tehnologiju e
promeniti celokupan izgled predsednike trke i zemlje.
Ve decenijama predvialo se da e kalifomijsku obalu zadesiti vrlo teak zemljotres. Skoranji
manji drhtaji bili su interpretirani kao prethodnice velikom. Zajednikim naporom, koji je imao cilj
da to tanije predvidi lokalitet i intenzitet zemljotresa, na kalifornijskom institutu Cal Tech
oformljena je grupa koja je okupila neke od najboljih talenata. Nakon nekoliko nedelja intenzivnog
istraivanja, gmpa se pripremala da konsoliduje svoje proraune i preda izjavu vladinoj kancelariji za
geoloke studije pri laboratoriji Livermor u Kalifomiji.
Veina iz istraivake grupe donela je isti zakljuak: zemljotres e pogoditi podruje zaliva San
Francisko jainom od otprilike 6 stepeni Rihterove skale. Meutim, jedan od lanova grupe,
postdiplomac Def Vels, doao je do radikalno drugaijeg zakljuka. Sluivi se drugom,
jedinstvenom perspektivom, Vels je predvideo da e se veliki zemljotres, jaine od najmenja 8,2
Rihtera, pojaviti ispod japanskih ostrva izmeu januara i maja 2013. godine.
Kada je doktor Dek Rajnhart, voa projekta, vraao Defu njegov rad i obraao se okupljenom
timu, sarkazam je bio oigledan. - Pa, posle svega, izgleda da mladi g. Vels nije nepogreiv. Prema
njegovim proraunima, ili bi trebalo da kaem nazoviproraunima, zemljotres bi trebalo da se dogodi
sledee godine, na oko etiri hiljade milja zapadno odavde. Na sreu po nas, to se nee desiti,
pogotovo zbog toga to on pokazuje da e Tokio biti epicentar, a ne San Francisko kao to tana
jednaina predvia.
Def je pocrveneo kada se cela grupa nasmejala, ali je zadirkivanje dobronamemo prihvatio.
Zatim, gledajui u svoje proraune, hrabro ree: - Izvinite gospodine, ali ja sam u pravu, drugi
prorauni su pogreni.
Profesor Rajnhart se okrenuo, a oi su mu ljutito sevnule. -Mladiu, ta vi uopte mislite da ste?
Ova jednaina stie iz kompjuterskog centra laboratorije u Livermoru. Da li vi zaista mislite da je va
program taan, a njihov ne?
- Da gospodine, mislim. Vidite, ja sam u jednainu ubacio neke promenljive kao kompenzaciju za
izvesne geoloke indikatore. Verujem da u prethodnim test podacima postoje znaci koji ukazuju na
veliko komeanje u podruju primamog platoa ispod Japana.
- Kako je mogue da vi to znate? - upita profesor.
- Jednostavno sam prilikom postavljanja jednaine - mimo odgovori Def - primetio mogunost
postojanja dodatnog faktora koji nije bio uzet u obzir. Moja jednaina ukazuje da e sledei veliki
zemljotres biti mnogo jai nego to se oekuje i da e do njega doi iznad pacifike ploe. U sutini,
to je tano ispod naseljenog centra Tokija. Moda da date Livermoru da to proveri.
Kad je ovo ula, grupa se grohotom smejala. Sama ideja da jedan od vodeih kompjuterskih
centara na svetu, uven po svojoj sposobnosti u praenju i predvianju zemljotresa, preispita
jednainu svog programa zato to mlai doktorand kae da nisu u pravu, bila je za smejanje. Samo
profesor Rajnhart nije delio raspoloenje ostalih.
Dok su mu oi jo uvek ljutito sevale, Rajnhart ree: - Da se dogovorimo ovako, gospodine Veliki
programeru. Dau Livermoru da proveri vae jednaine. Kada dokau da niste u pravu, vi ete se
izviniti ovoj grupi.
Nakon kratke pauze, Def obazrivo upita: - A, ta ako sam u pravu?
- ta ste rekli?- zarea Rajnhart lupivi papirima o sto ispred sebe.
- ta ako su moje analize tane,.gospodine? Da li ete obavestiti odgovarajue organe da bi
mogle da se sprovedu pripreme? Zemljotres ovakve jaine u Japanu prouzrokovae prilino znaajne
plimske talase.
Rajnhart se brecnu. - Sam u pozvati medije i obavestiti ih vaem neverovatnom otkriu. Lino
sam radio na spomom programu; tako znam da ne moe biti netaan. Skoro tridesetoro matematiara
je radilo sa nama proveravajui svako mogue ponavljanje.
- Onda mi nije jasno kako su ovo mogli da propuste - ree Def. - Pronaao sam rad koji je
napisao dr Lendil iz svemirskog ogranka JPL-a o uticaju gravitacionih sila na orbite satelita. Po
njegovim proraunima jasno je da promene Zemljinih gravitacionih sila prouzrokuju varijacije niskih
Zemljinih satelita. Zatim sam uzeo u obzir varijacije u orbitama ovih satelita iznad zapadnog Pacifika.
Verujem da su rezultati prilino ubedljivi.
Na kraju sastanka profesor Rajnhart je besno trpao radove u svoju pohabanu aktovku. Bilo mu je
dosta sve te prie o geniju Defu Velsu, iji IQ premauje maksimum od 180 koji konvencionalni
testovi registruju. Profesorski tra koji samo produbljuje mit o deakugeniju. Govorilo se da je Vels
pre dvanaeste godine napravio kompletnu, kompjuterizovanu kartu zvezda.
Kada je jedan od profesora fizike rekao da je video program za izraunavanje orbita svih
vetakih satelita koji je napravio Def, profesor Rajnhart je rekao: - Pa ta? Isto to je napravila i IPLova grupa. Drugi je na to odgovorio: - Da, ali Vels je svoj napravio sa petnaest godina od informacija
prikupljenih iz asopisa i sa PC-a!
- Na startu je imao bolje uslove od mene - Rajnhart je govorio u svoju odbranu kad god bi uo da
neko hvali Velsove sposobnosti u kancelariji. - Njegova majka je bila istraivaki naunik i savetnik
predsednika Regana i Klintona. Sa njom kao tutorom nije mogao a da ne uspe.
Postojala je jedna stvar zbog koje je Rajnhart zavideo mladom oveku: Vels je imao poseban dar.
Uproavao je veoma sloene jednaine na pojednostavljene programe koje je mogao da pokrene na
otprilike bilo kom kompjuterskom sistemu kojem je imao pristup.
Rajnhart je bio uinio sve u svojoj moi da dri Velsa dalje od projekta geolokog istraivanja.
Ali, na kraju, u konanoj selekciji, koju je obavio tim profesora, Def Vels je bio prvi student koji je
izabran da pomogne starijem osoblju. Bio je rezigniran injenicom da ne moe da stopira Velsovo
postavljenje u projekat, te je svoju energiju preusmerio na zagoravanje Defovog ivota koliko god je
to mogue - ispostavilo se, vrlo prikladan zadatak za njega.
Sad ga imam, veselo pomisli Rajnhart urei da profitira na Velsovoj prvoj greci do sada.
Pozvao je kolegu sa Livermora, dr Vilijema Ejsona. - Bile, ovde Dek Rajnhart. Potrebna mi je tvoja
pomo.
- Drago mi je da te ujem, Dek - rekao je krupni matematiar s druge strane ice.
Postojao je nekakav prizvuk u njegovom glasu koji je naterao Deka da zastane na tren, ali ga je
zatim zanemario. - Bile, jedan od studenata koji je radio na projektu je pokrenuo nae seizmoloke
jednaine kroz univerzitetske kompjutere i doao do nekih drugaijih rezultata. Oigledno je napravio
greku i moje jednaine su tane, ali bih voleo da ih ti pustis kroz svoj sistem.
- U redu, Dek, pustiu tvoje cifre kroz Gertu, ali taj program smo od nedelje ve tri puta
proveravali. Ako je imao greku, mislim da bismo je uoili. ta uopte tvoj vunderkind misli da je
pronaao? Da li nam je opet promakla erupcija planine Sejnt Helen?
- Ne, ali sluaj ovo! On tvrdi da njegove jednaine pokazuju da e veliki zemljotres pogoditi
Japan u neko doba poetkom sledee godine, i da e biti oko 8 Rihtera.
- ali se! Onda u sigurno proveriti njegove cifre dva puta. Ako je u pravu, odseliu se u
Arizonu i kupili neko imanje na plai.
- ta kae? Misli da ima anse?- sa nevericom upita Rajnhart.
- Verovatno ne - ree gojazni naunik uz groktaj. Rajnhart je skoro mogao da ga vidi kako
ubacuje svoj otromboljeni trbuh ispod kaia. Taj ovek je uvek jeo previe hrane iz menze. - Ali ko e
znati kad je re o kompjuterima? Ja im jo uvek stvarno ne verujem. Jednog od ovih dana, ako ne
budemo pazili, primaemo nareenja od jednog od njih.
- Verovatno - slaglasio se Rajnhart. - Idiot - ree naglas spustivi slualicu.
Dva dana kasnije, Deka Rajnharta je iz vrstog sna trglo elektronsko pitanje njegovog telefona.
- Da, ko je? - zarea u slualicu.
- Rajnharte, ovde Ejson. Klinac ije su ovo cifre... ko jen?
- On je doktorand. Zove se Def Vels. Zato? I zato uopte zove u est ujutru?
- Proveli smo nad ovim ciframa poslednja dvadeset etiri asa i ne moemo da pronaemo
nikakvu greku u njima. Izgleda kao da je tvoj vunderkind doao do najveeg otkria u seizmologiji
jo od vremena kada je izmiljen seizmograf.
- Hoe da kae da stvamo veruje njegovim proraunima?
- uzviknuo je Rajnhart dok se uspravljao u krevetu. - Ali to je glupost. On nema pojma o
zemljotresima.
- Moda nema, ali ono to mogu da ti kaem je da se sa takvom pronicljivou, kao to je
njegova, nikada za svoje ezdeset dve godine nisam susreo. Potreban nam je ovde to je pre mogue.
- T-to je nemogue - odmuca Rajnhart.
- Nikada nemoj da kae da je nemogue - ree Ejson uz izvesnu dozu prezira u glasu. - Za sat
vremena na Don Vejn aerodrom aljemo avion da ga pokupi. Neka bude tamo.
uvi vest, depresija je preplavila lice koatog profesora. Glupi klinac e dobiti priznanje koje
je trebalo da bude moje, pomisli dok je navlaio svoje teke naoare. - Bile, doi u ja sa njim.
- Izvini, ali trenutno nam nije potrebno vie ljudi, a i kad ova vest osvane, biemo preplavljeni
novinarima i politiarima.
Nakon to je spustio telefon, Rajnhart je seo bez rei. Zatim je pozvao jednog od svojih
laboratorijskih asistenata i rekao mu da obavesti Velsa o avionu koji ga eka. Besneo je kad je zalupio
slualicu. - Nema pravde - uzviknuo je svom praznom stanu. - Uopte nema pravde!
Ta vonja avionom za laboratoriju Livermor zauvek e promeniti Defov ivot. U naredna tri
dana bombardovali su ga pitanjima o tome kako je smislio jednainu koja se koristi da povee sve te
milijarde podataka koji se koriste u njegovim proraunima.
Def je proveo sate sedei za velikim stolom za konferencije u ekspertskoj sobi u Livermom i
pokuavao da objasni svoje jednaine najboljim fiziarima u istraivakoj ustanovi. Cesto,
isfmstrirani, dizali bi mke od toga i zahtevali od Defa da svoj koncept predstavi u formi dijagrama na
tabli. Mnogo ee se deavalo da kad to' uini, fmstracija postane jo vea.
- Ali ne razumem, doktore Vels - jedan od oigledno frustriranih matematiara osomo ree
naginjui se unapred na stolici. - Ko vas je tome nauio?
- Niko me nije nauio - odgovorio je Def dok je sedao natrag na stolicu. - A, i nije doktor.
Samo je, obino, Def.
Pocrveneo u licu, naunik je seo natrag na stolicu, pazivi pritom da ne primeti podsmeh na
licima nekolicine manje utogljenih profesora.
Na konferenciji je panja sa ispitivanja Defa o njegovoj formuli preusmerena na pitanje zbog
ega je predvideo da e zemljotres biti uskoro i da e biti na podruju Tokija. Objasnio je svoje
proraune maloj grupi naunika, koji ne samo da su bili zapanjeni onim to su uli, ve i onim to su
videli.
Def je pritisnuo udubljeno dugme, postavivi skrivenu tastaturu kompjutera u poloaj. im je
poeo da ukucava komande koje su pokrenule njegov program, jedini zvuk koji je u prostoriji mogao
da se uje bio je lagani, mehaniki eho plastinih tastera kojima je ubacivao podatke. Kao da je u
skladu sa njegovim potezima, zid na suprotnoj strani sobe se podelio i zapoeo povlaenje u skrivene
upljine, otkrivi monitor sa ravnim ekranom veliine zida.
Dr Ejson je, zajedno sa Defom, nekoliko dana radio na omoguavanju funkcionisanja Defovog
programa na velikom, paralelnom kompjuterskom sistemu iji je nadimak Gerta.
Monitor, koji je gotovo prekrivao itav zid, je oiveo. Kompjuterski stvoren oblik Zemlje
prikazao se u punoj boji: okeani su bili oslikani svetlom nijansom plave, a zemljane mase bile su
predstavljene varijacijama zelene i braon. Geologiji poznate raseline bile su prikazane crvenim
isprekidanim linijama, a mali blistajui sateliti kruili su oko planete na svim visinama i u svim
pravcima.
Def je poeo demonstraciju svog programa dok je dr Ejson objanjavao primenu koncepta
varijacija satelitskih orbita na prouavanje promena Zemljine magme. Po isteku tridesetominutnog
izlaganja, oni koji su prisustvovali poeli su da veruju.
Kasnije tog dana, zamolili su Defa da ponovi prezentaciju za itavu naunu ekipu Livermora i
novinare koji su bili pozvani.
- Niko ne moe biti potpuno siguran o datumu velikog zemljotresa - ree Def, pa sede za
kompjuter i jo jednom pokrenu svoj program. - Probiem je u tome to se sila oslobaa dok Zemljine
ploe klize jedna pored druge. Trenje moe da izazove poveavanje sile i njeno iznenadno
oslobaanje, ili ne, vrlo slino pritisku krede na tablu. Ponekad klizi; u drugim sluajevima kripi i
preskae.
Kada je uo dr Ejsona kako proiava grlo i primetio da se prisutni seizmolozi mrte, Def je
shvatio da je poinio faux pas\ komplikovan tehniki pojam redukovao je na laiki termin. To je
ostavilo dobar utisak na novinare, ali je ujelo one koji su za ivot zaraivali tako to su ostavljali
stvari komplikovanim.
- U svakom sluaju - nastavio je - dr Lendil iz JPL laboratorije je u poslednje dve decenije u
orbitama nekoliko satelita zabeleio sitne promene koje nisu uticale ni na ta drugo osim na promene
u gravitacionom polju Zemlje. Za ove promene se mislilo da su nasumine i bile su ignorisane, osim
od strane onih koji se bave praenjem satelita. Meni se uinilo da bi one mogle biti relevantne za
zemljotrese na povrini pa sam programirao jednainu koja uzima u obzir ove promene i isprobao je
na poznatim epicentrima skoranjih zemljotresa.
- Nemogue - tvrdio je jedan od naunika koji je propustio prethodno izlaganje. - Ve godinama
pokuavamo da prikupimo i cbradimo tu vrstu podataka.
- Verujem da sada moete - samouvereno odgovori Def i pritisnu enter taster na velikoj
konzoli. Istog trenutka na ekranu veliine zida pojavila se replika Zemlje u tri dimenzije, isto kao i u
ranijoj prezentaciji. Svakim pritiskom na taster, sve vie detalja dolazilo je u fokus. Iznenada, sateliti
su poeli da se okreu oko planete, svaki svojim jedinstvenim orbitama.
Dok je Def kontrolisao program, crvene linije su jo jednom poele da se pojavljuju na povrini
Zemlje. - Ove predstavljaju poznate raseline - objasnio je novinarima i naunicima koji su propustili
ranije izlaganje. - Moete da primetite kako raseline utiu na pomeranje orbita sateiita koji prelaze
preko njih.
Pomeranje orbita satelita na manjoj visini je bilo najdramatinije; najmanju reakciju imali su
sateliti na velikim visinama.
Def je objasnio: - Uveliao sam varijacije orbita da bi mogle lake da se mere. Satelitske orbite
koje vidite na ekranu sam uveao za deset na etvrti.
ak su i najstoikiji od naunika razrogaenih oiju, punih potovanja, gledali kompjuterski
uveane grafike koje prikazuju orbite nekoiiko stotina satelita postavljenih iznad raselina Zemljine
povri. Svaki od njih je znao da je ono u ta gleda za polje geologije bilo revolucionarno isto koliko je
i razdvajanje atoma bilo za fiziku.
- Kako moemo znati da va program tano opisuje ove promene, a ne da ih stvara? - upita neko
iz grupe.
- I ja sam mislio da bi to moglo da bude - strpljivo odgovori Def - pa sam primenio jednainu na
neke prethodne seizmoloke aktivnosti da bih potvrdio rezultate.
Brzo prelazivi prstima preko tastera, Def je zapoeo drugu simulaciju. Ekran se sa pogleda na
Zemlju prebacio na azijski kontinent. Tamna crvena linija dominirala je pejzaom.
- Ovo je lokalitet pekinkog zemljotresa iz 2010. u Kini -ree, jo uvek unosivi komande. Iznosio je 6,7 Rihtera, i kako se svi seamo, rezultovao je gubitkom milion i petsto hiljada ivota. Kao
to vidite, stvarni datum i jaina prikazani su na ekranu. Za sada, ovo su istorijski podaci prikupljeni
seizmolokim instrumentima u podruju. Sada emo vratiti program unatrag i koristiti samo podatke
poznate pre 16. novembra 2010 -datuma same nepogode.
Def je pokrenuo svoj program, koristei samo one informacije koje su bile dostupne pre samog
zemljotresa u Kini. Rezultati su bili neubedljivi. Zatim je tome pridodao jo jedan podatak koji je
ukljuivao satelite iznad tog podruja. - Ovo su podaci iz opservacija dr Lendila - objasnio je.
Iznenada, program je oiveo. Na ekranu je upozoravajui indikator strelicom ukazivao na grad
JPeking. Zatim je program pokazivao stalno uveavajuu mogunost velikog zemljotresa koji je
mogao da se predvidi najvie do dve godine unapred. S protokom vremena, prorauni su postajali sve
precizniji i precizniji, sve do mesec dana pred nesreu kada se upozorenje promenilo u alarm koji
predvia dolazci zemljotres jaine 6,5 do 6,8 Rihterove skale. Orbita niskoorbitrirajueg izviakog
satelita SAD-a proizvela je neto nalik podrhtavanju na proirenoj skali kompjuterski uveanog
programa.
Konano, koristei podatke nekoliko manjih zemljotresa, Def je demonstrirao mogunosti svog
programa. - Nije ba toliko taan sa manjim zemljotresima - izvinio se.
- To je kao izvinjenje zbog poteza etkom na Mona Lizi -jedan od njih promrmlja, izazvavi
smeh kod svih u sobi - uz nekolicinu izuzetaka.
- Uz jo malo dorade, verujem da emo moi tano da predvidimo velike zemljotrese, i
vremenski i po jaini - dodade dr Ejson koji je sedeo pored Defa. - Uzeemo prototip ovog programa
i razraditi detalje. Defe, pokai im pravu stvar - ree trezveno.
Brzo prelazivi prstima preko tastature, Def je stigao do poslednjeg neophodnog koraka i zatim
zastao.
Dr Ejson je najavio: - Dame i gospodo, ono to ete uskoro videti ve je provereno i potvreno od
strane mog osoblja. U skoroj budunosti ovo ne sme biti objavljeno. To je odgovomost predsednika
Kilboma i njegovog savetnika za nacionalnu bezbednost. Biete obaveteni kada informacija moe da
se objavi.
- U redu, Defe. Nastavi - ree dr Ejson kada je seo u stoIicu.
Ekran se ponovo prebacio na prikaz planete Zemlje. Zatim, dok se lagano rotirao, prvo je zumirao
sliku sevemoamerikog kontinenta. Onda Sjedinjenih Drava. Naposletku, drava Kalifornija popunila
je itav ekran od dvadeset stopa.
Def je pritisnuo jo nekoliko tastera i male crvene linije poele su da se pojavljuju na spoljnim
ivicama drave.
- Ovo su centri raselina - objasnio je dr Ejson. - Za sada im nisu date vrednosti intenziteta.
Dok je Def pritiskao jo neke tastere, crvene slike su se promenile u svetle i tamne senke.
Najsjajnija slika se pojavila u donjoj treini drave, vrlo blizu Los Anelesa. Druga, svetlija slika se
pojavila u gomjoj treini ekrana, blizu San Franciska.
Dr Ejson je objasnio - Gomja slika predstavlja raselinu San Franciska. Konvencionalna mudrost
nam je govorila da e se pacifika ploa ovde rascepiti. Zbog toga smo se u ovom podmju i
koncentrisali na vebe evakuacije. Defe, nastavi, molim te.
Def je promenio prikaz tako to je dravu Kaliforniju postavio iznad itavog globusa. Iznenada,
pojavili su se sateliti, prelazei gotovo svakim moguim uglom.
- Nebeski superautoput - ree dr Ejson.
Dok su orbite svakog satelita prelazile preko Kalifomije, svaka se sputala i podrhtavala.
Delovalo je kao da neki moan magnet pokuava da ih razuveri od ideje da prou tuda. Navodei se ka
severnoj raselini program je poeo da izbacuje proraune. Zemljotres predvien: 2013; Lokacija: sloj
San Franciska; Jaina: 5,6 do 5,8; Predviena teta: minimalna.
Prigueni uzdah razlio se u sobi od strane onih koji su imali familiju i prijatelje u podmju
zaliva. Veliki zemljotres je tu toliko dugo predvian da su svi smatrali da kraj moe doi svakog dana,
ali zemljotres od 5,8 je za to podruje bio nalik dejem pitolju; moda e zatresti nekoliko zgrada, ali
nita vie.
Bez rei, dr Ejson je pokazao Defu da nastavi. Program je sada zumirao dmgu stranu pacifikog
oboda, naime, juni deo Japana gde se pojavila druga sjajna crvena linija. Jo jednom su poeli
prorauni: Zemljotres predvien: 2013; Lokacija: Tokio; Jaina: 8,2 do 8,4; Predviena teta: 2,3 do
2,5 miliona mrtvih.
U sobi su se zauli uzdasi, ali ak i dok su oni koji nisu naunici pokuavali da shvate to to su
upravo videli, prikaz je zumirao jo blie. Monitor je pokazivao kompjutersku simulaciju grada Tokija
neposredno po udam zemljotresa. Na podmju centra grada praktino nijedna zgrada nije ostala
netaknuta. Cetrdeset milja unaokolo program je pokazivao ogromne poare i razaranja.
Sledei natpis je oitavao: ostali predvieni potresi u naredna 72 asa: 6,5, 6,3, 6,0, 5,4, 4,9, 3,5.
Predvia se da e Tokio biti nenaseljiv najmanje dvanaest meseci.
Dok je soba puna naunika i novinara pokuavala da shvati veliinu svega toga, ekran se prebacio
na sledei natpis: oekivan cunami u pacifikom basenu. Amplituda: 100 metara; Brzina kretanja: 500
do 650 kilometara na sat; Oekivana meta: Filipinska ostrva i zapadna obala SAD. Kopneni talas u
Kalifomiji predvien na 5 metara.
- Zemljotres e prouzrokovati plimski talas - koji se naziva cunami - koji e prei Pacifik
brzinom od 500 do 650 kilometara na sat - objasnio je dr Ejson. - Udarie Filipine i Kaliforniju silom
multimegatonske bombe. Udarie junu obalu Kalifornije i preliti se u unutranjost, briui praktino
sve to mu se nae na putu u duini od hiljadu i esto metara.
- Doktore, da li vi shvatate ta govorite? - uzviknu jedan od novinara. - Trideset miliona Ijudi ivi
u podruju koje ste upravo opisali.
- Shvatam to i previe jasno - ozbiljno odgovori dr Ejson.
- Nadam se da greimo, ali ne verujem da je tako.
- Sta planirate da preduzmete? - upita drugi reporter. -Zivim u L.A. kao i nekoliko miliona naih
italaca.
- To stvarno ne zavisi od mene. To je odluka za guvernera i za predsednika.
Ovo je naa ansa da izbacimo guvernera Kroua iz trke, pomisli Kal Rutlend, pomonik
predsednikog kandidata Marka Hanta. Sve to nam je potrebno je dezinformacijska kampanja... Dok
je Def odgovarao na druga pitanja, Rutlend je pregledao email koji je otkucao na svom mobilnom
telefonu. - Senator Mark Hant: Verujem da sam pronaao oveka za analizu kompjuterskih
sposobnosti. Def Vels, student Kalifomijskog instituta za tehnologiju. Citaete o njegovom radu
uskoro. Kal.
2
ILUMINATI
Kada je vest o predvienom kalifomijskom plimskom talasu procurila, javnost je reagovala
predvidivo - panino i besno. Mediji su od guvemera Kroua zahtevali da uradi neto. Meutim, nita
guverner Dzeri Krou nije mogao da uradi kako bi spreio prirodnu katastrofu, i njegova populamost je
dramatino opala; to je bilo upravo ono emu se izborni tab njegovog supamika nadao. Mark Hant ga
je gaao, i po prvi put, Deri nije imao izbora nego da se sagne i potrai zaklon.
Krou, strastven i glasan aktivista za prava homoseksualaca, nadao se da e biti prvi
homoseksualac koji e se kandidovati za predsednika pod zastavom velike politike paitije. Uspeni
potezi, kojima je ukinuo status osloboenih od poreza veini kalifornijskih verskih institucija, doneli
su mu priznanje na nivou nacije. A njegova peticija FCC-u za ukidanje dozvola televizijama verskog
karaktera u Kalifomiji postavila ga je na stazu koja vodi u Belu kuu. Kada je FCC odobrio peticiju,
ista ova strategija primenjena je u celoj zemlji da bi se nekoliko hiljada verskih TV-kua uklonilo sa
tadanjih mesta. Budui da je mnogo tih stanica sada pod kontrolom gej aktivista, Krou je konano
dobio svoj nacionalni forum.
Iako su prole samo tri nedelje od kad je objavljena informacija Defovog programa, za Kroua to
je delovalo kao itav ivot. Gde god bi otiao, mediji bi bili tamo, pitajui ga ta e uraditi u vezi sa
krizom. Pritisak ga je odveo do njegovog starog odbrambenog mehanizma: kokaina.
ta ti idioti misle da ja mogu da uradim sa zemljotresom? - ljutito se pitao Krou budei se nakon
ozbiljnog kokainskog rada. Sloio se da e ostaviti tu naviku kad ue u trku za predsednika; savetnici
su mu rekli da zemlja jo nije bila spremna za predsednika koji koristi drogu. Promeniu to, reio je
dok je umrkavao drugu crtu belog praha. Legalizovau drogu i iskoristiti poreske olakice da
izgradim jo sklonita za beskunike. U stvari, pomislio je u napadu genijalnosti, iskoristiemo one
beskorisne crkvcne zgrade kao sklonita za beskunike. - Nauiu ja te pobone licemere - ree naglas.
- Oni su protiv bilo kakvog napretka.
Kasnije tog jutra, dok je sa pomonikom razgovarao o zemljotresu, Deri se naalio: - Moda i ne
bi bilo toliko loe otarasiti se polovine ljudi iz june Kalifomije. Pomonik se trznu i ree: Guvemem, nemojte to da ponovite u javnosti. Mnogo glasaa u junoj Kalifomiji se ne bi saglasilo sa
vama.
- Svi su oni gomila ludaka! - uzviknu. - ta oekuju da ja uradim? Zar misle da jednostavno
moemo da kaemo zemljotresu da ode? Mislim da Hant koristi ovu stvar da bi mene ocrnio. Da li si
video koju je priu njegov drugar ispreo na CNN-u?
Zato cunami nije mogao da pogodi Virdiniju?
Kao sa veinom kriza u Americi, interesovanje i za ovu poelo je da opada u roku od nedelju
dana od poetka metea. Nekoliko dobro poznatih naunika istupilo je protiv predvianja Defovog
programa, navodei nedostatke u logici, naroito deo koji se odnosi na uticaj satelitskih orbita.
Guverner Krou je odmah usmerio panju na ove, alei se svima koji su hteli da sluaju da je itava
ideja u stvari zavera koja je imala cilj da on lino bude diskreditovan.
- Neemo dozvoliti da se ugroze nai napori za spasavanje ivota u podmju na kojem se
zemljotres oekuje - najavio je.
- Isto tako, ne moemo potroiti nebrojene milione dolara samo na osnovu neega to je rekao
blago neurotini student.
Zatim, 12-og maja 2013, zemljotres jaine 5,4 pogodio je obalu Kalifomije sevemo od San
Franciska. Budui da su stotine hiljada graana, na osnovu miljenja javnog mnjenja da bi Def i
mogao da bude u pravu, izvrile evakuaciju, praktino i nije bilo gubitaka ljudskih ivota, s izuzetkom
nekolicine skitnica koji su spavali unutar naputenih zgrada. Naime, priinjena je i vrlo mala teta na
postojeim graevinama, s obzirom na to da su se od zemljotresa iz 2010-e, u kojem je izgubljeno
stotine ivota prilikom ruenja nekoliko poslovnih zgrada, primenjivali novi graevinski zakoni.
Odmah se guvemer Krou obratio saoptenjem za javnost na radiju i televiziji branei poloaj koji
je zauzeo u odnosu na pretpostavljeni zemljotres u Japanu: - Kao to vidite, nai planovi su bili
ispravni. Evakuacijom smo spasili stotine zivota, i zemljotres je udario tano tamo gde su nai
eksperti predvideli. Stanovnici Kalifomije noas mogu mirno da se odmaraju pod vostvom Derija
Kroua.
U zgradi Izvrnog ureda u Vaingtonu, zazvonio je telefon u kancelariji dr Loua. Dr Lou, vii
tehniki savetnik predsednika Kilboma, javio se lino. Samo .su odabrani pozivi stizali na ovu liniju.
- Doktore, ovde Kal Rutlend. Pretpostavljam da ste u vestima videli izvetaj o zemljotresu u
Kaliforniji?
- Da, jesam - odgovorio je naunik odeven u sako. Spremao se da uestvuje na zvaninom
banketu u ast japanskog ambasadora u Beloj kui.
- Da li ste jo uvek sigumi u vezi s dmgim dogadajem? -upita Rutlend, mislei na razgovor koji
su vodili dan posle konferencije za novinare u Livermom.
- Da. U stvari, upravo sam pripremao izvetaj za predsednika o potrebi evakuisanja june obale
Kalifomije. Ne mogu da pronaem nikakvu greku u Velsovom predvianju o pacifikom plimskom
talasu.
- Mislimo da to ne bi bilo u interesu naeg kandidata, doktore Lou. Zeleli bismo da vi kaete
predsedniku da se ne saglaavate sa Velsovim zakljucima.
- Ali, ovaj izvetaj je ubedljiv - raspravljao se Lou. - Kad zemljotres pogodi japanska ostrva,
imademo talas na zapadnoj obali koji e moi da se poredi sa razaranjem Pompeje.
- Doktore, ponckad nekolicina mora biti rtvovana za dobrobit veine. Setite se grupe kojoj ste se
zakleli na vemost. Na nama je odgovomost da izgradimo bolji, sigurniji svet za budue generacije.
Guvemerovim odbijanjem da reaguje i predsednikovim nepreuzimanjem bilo kakve akcije, podrka
senatom Hantu e porasti.
- Ali kada se prouje da sam ignorisao ove podatke, za mene e u naunoj zajednici sve biti
gotovo - tvrdio je Lou srozavi se natrag u svoju stam konu fotelju.
- Doktore, kada injenice budu poznate, mi emo se pobrinuti da one pokazuju kako ste vi
predsedniku preporuili brzo delovanje, ali se on odluio da ignorie va savet. Biete u potpunosti
osloboeni optube. Vi samo ne govorite nita - radije nego da poaljete poverljivo pismo predsedniku
Kilbornu.
- Vi moete to da uradite? - iznenaeno upita naunik.
- Doktore, veoma dugo smo se pripremali za ove izbore. Due nego to bilo ko spolja moe da
zamisli. Moi emo da uradimo mnoge stvari.
Lou je nehotice zadrhtao sluajui Rutlendov plan. - Ali, Kal, razaranje koje e taj cunami
cvetaju. Na kraju se pokret u Americi proirio na obine ljude. Milioni Ijudi iz radnike klase
regrutovani su u red Slobodnih zidara, time osiguravajui njegovo prihvatanje u demokratskom
drutvu.
Ali uvek je na vrhu, nepoznato svima osim odabranoj manjini, bilo vladajue telo poznato kao
Drutvo. Ova grupa odluivala je koji e se ratovi voditi i kako e biti finansirani. Do prvog svetskog
rata, ekonomska mo ove grupe bila je toliko velika da je ona jednostavno usmeravanjem novca i
podrke mogla da smenjuje vlade. Generacije su se smenile i stara loza je izumrla, ali Drutvo je
opstalo.
Sada, skoro dvesta pedeset godina od nastanka amerike nacije, Drutvo je bilo jae nego ikada, i
njegova prvobitna svrha postala je realnost: jedan svetski ekonomski sistem kojim kontrolie i
upravlja tajanstvena grupa najuticajnijih ljudi - sada i ena - na svetu.
Stotinama godina u Drutvu postoji uenje da e izabrani ili voa doi i povezati svet u jednu
ekonomsku celinu. Nekoliko puta kroz istoriju ljudi iz unutranjeg kruga Drutva su se uzdizali do
znaajnih pozicija i prigrabili konce moi.
Znaajni meu njima u dvadesetom veku bili su Lenjin, Hitler i Mao Cedung. Ali vreme
unitamog svetskog sistema jo nije dolo, i svaki od njih, na svoj nain, bio je zbaen i konano
poraen.
Ostatku sveta malo je poznato da su istke koje je vrio Staljin u Rusiji imale cilj da eliminiu
Udruenje slobodnih zidara koje je pretilo njegovoj bazi moi. Njegov pokuaj da uniti Drutvo
gurnuo je komunizam u zaborav poto je Dmtvo usmerilo ekonomski napad na partiju. U vreme u
kojem je drugi ruski lider primljen u unutranji kmg ekonomije i Riisije i Kine bile su praktino
unitene. Pod kontrolom Dmtva, mska ekonomija se ponovo okrenula ka napretku.
Drutvo u Americi napredovalo je paralelno s onim u Evropi. Zbog ogromnog ekonomskog
bogatstva Sjedinjenih Drava, Dmtvu je bilo potrebno da organizuje jo jednu gmpu uticajnih voa
koje e sluiti kao savetnici unutranjem kmgu. Ova gmpa je postala poznata kao Savet za spoljne
poslove. Sastavljen od nekih od najboljih umova Amerike, Savet je s vremenom preuzeo po'uzvanine
poloaje savetnika u vladi, ne samo Drutva ve i predsednika.
Tako je irom sveta razvijen sistem vlada unutar vlada sa krajnjim ciljem da se stvori baza moi
iz koje bi voa mogao da kontrolie ceo svet.
U kompjuterskoj sali vazduhoplovne baze Endrjus, Def Vels je radio na programu za
izraunavanje posledica cunamija po kalifomijsku obalu. Zbog onoga to je proitao na odtampanom
papim, poeleo je da nije ni proveravao. Jednom je proverio svoje jednaine, pa jo jednom zato to je
delovalo kao da njegova predvianja, ak i posle zemljotresa u San Francisku, niko ne shvata ozbiljno.
- Trebalo bi da obale june Kalifomije i Meksika budu evakuisane - ree doktor Ejsonu. Bio je
siguran da se Ejson slagao sa njegovim zakljucin^a, ali ak ni on nije uspeo da uini bilo ta u vezi s
tim. Ubrzo nakon toga, gotovo kao da je zaposlen u vladi, poslat je brodom u Endrjus. On se s time
saglasio, srean zbog neuvenog pristupa nekoj od najbolje naune opreme koja moe da se zamisli,
ali ega dobrog mu je to donelo?
Def pomisli: Ovde sam - sakriven u vladinom objektu, izolovan od medija i njihovih pitanja.
Gotovo kao da neko eli da se ova nesrea dogodi.
- Gospodin Vels?
- Da - odgovori Def, vrativi se u realnost. Bio je to Kal Rutlend, oigledno neka kmpna zverka.
- Poite sa mnom - ree Rutlend.
Za'tim elim da stvori kompjuterski sistem koji e pratiti svaku elektronsku finansijsku transakciju
na svetu.
Def nije bio siguran da je ba dobro uo. - Pratiti svaku transakciju? Za to bi bio potreban
kompjuter vei od...
Hant ga je prekinuo da bi rekao: - Ne zanima me ta je potrebno, Defe. Ista vrsta idiota koju si
video u Livermom radi i u Svetskoj banci. Doktor Ejson i jo nekoliko prosvetljenih dua e
saraivati. Tvoj posao e biti da ih podstakne da rade kao tim, a Kal e se pobrinuti za ostale - ree
pogledavi Rutlenda na dmgoj strani sobe.
- Vidi, Defe, svako s kim smo do sada kontaktirali kae da je za to to elim potreban
kompjuter koji jo uvek ne postoji. Ali, da ne brinemo sada o tome. Od tebe elim da napravi
program koji e omoguiti da Data-Net radi sada.
- Data-Net? - upita Def.
- Da, tako emo nazvati sistem. elim da svaka transakcija proe kroz centralni sistem ovde u
Americi. Postaemo obraunski zavod za svaku svetsku transakciju. Moe li ti to da uradi?
- Ne znam, senatore Hant - odgovori Def, vrativi se na formalnost u kojoj se oseao
najprijatnije. - Aii, voleo bih da vidim neke podatke da bih mogao da procenim. Moda neto iz
Federalnih rezervi.
- Uiniemo i vie od toga Defe - uzbueno ree senator ustajui i hodajui oko stola. Naslonio
se na ivicu stola blizu Defa. - Ve smo ti sredili propusnicu da pregleda postojei Svetski bankovni
sistem u Briselu koji je jo ezdesetih zapoela Kenedijeva administracija. Imae potpun pristup
svim podacima.
- Vi to moete? - Def je oigledno bio impresioniran.
- Otkrie da mnogo toga moemo, Defe. Postoji mnogo ljudi na svetu koji misle da je vreme da
se sve to povee. Internet je bio samo prvi korak. Sada elimo da se banka dovede u red. Ti samo
usredsredi svoj*mozak na problem.
- Samo jedna stvar - Kal Rutlend se iznenada umea sa svoje pozicije posmatraa s druge strane
sobe. - Nikome ne pominji da radi sa senatorom. Ako mediji saznaju, napravie pitanje od toga.
Hant se uspravio na noge, vratio se do svoje fotelje, i gledajui Kala sa izvesnim prezirom ree: Da si mi dopustio da zavrim, sam bih popriao sa Defom o tome.
Defu se uinilo da je video trunku mrnje u pomonikovim tamnim oima. Nevoljno je protrljao
ruke. Prisetio se neega to je kao dete esto sluao od svog oca. ,,U stvamom svetu velika riba jede
malu..., a onda bi dodao, osim ako je mala riba pirana. Def je posumnjao da je Kal Rutlend jedna
od pirana.
Upravo tada Def se setio jo neega. - Senatore, imam jedan problem. Jo uvek treba da zavrim
asove na Cal Techu.
- Da ne pominjem istraivanje o zemljotresu, Defe, kada se tvoj predvieni zemljotres desi,
mislim da na osnovu tvog rada mogu da ti garantujem diplomu. To jest, ako ita ostane od Cal Techa.
ak i dok je govorio, Mark Hant je znao da je rekao previe. Brz pogled ka pomonikovom licu
govorio mu je da Drutvo nee dobro prihvatiti njegova razotkrivajua, usputna zapaanja. Malko se
ukrutivi od Rutlendovog mrtenja, pomislio je: Pa ta! Ja sam jedini pravi kandidat kojeg imaju.
- Vi, onda, zaista vemjete da e talas pogoditi Kalifomiju? - oprezno upita Def.
- Defe, rekao sam ti da ti verujem. Tako da ako ti kae da hoe, ja ti vemjem. Jo dok je
govorio, setio se ranijeg sastanka sa Kilbornom na kojem je uveravao predsednika da se Defovom
3
UDAR NEPOGODE
Haru Asima, glavni inenjer fabrike Nipon, iz Tokija, se oduvek zabavljao posmatranjem
stranaca koji po prvi put poseuju Japan
- pogotovo u vreme zemljotresa. Potresi, koji gotovo da su izazivali srane udare kod
Amerikanaca, jedva da su uznemiravali Japance u viespratnicama. Posetioci sa Zapada bi prebledeli
od straha dok bi se zgrade ljuljale i esto bi, uz potekoe, izgovarali - ta se dogaa? Uglavnom,
Japanci bi jednostavno sedeli na svojim mestima ekajui da potres utihne. Nekolicina zapadnjakijih
mogla bi da se naali ukazujui na oigledno. - Ne znam. Moda je zemljotres. Onda bi se pretvarali
da se saginju ispod stolova radi zatite, samo da bi se odmah ponovo pojavili, dok bi se njihove kolege
sa Zapada uurile ispod stolova. Bez obzira to su Japanci bili previe ljubazni da bi se smejali,
njihovi osmesi su otkrivali da se zabavljaju. Kad bi potresi utihnuli, biznismeni Zapada bi ispuzali
ispod stolova, crveni u licu kada bi primetili da Japanci i dalje tiho rade svoj posao.
Kada je 25-og maja poeo zemljotres, veina kolega iz Harujeve kancelarije je sedela savreno
mimo, dok su ostali sakupljali ratrkane predmete sa svojih stolova da ne bi pali na pod. Ve ranije su
iskusili potrese i prihvatali su ih kao uobiajenu pojavu. Nelagodnost bi uglavnom potrajala najvie
nekoliko sekundi. Zgrade otpome na zemljotres bi se Ijuljale na svojim ogromnim valjkastim
temeljima i potom se vraale natrag na svoja mesta.
Meutim, ovog etvrtka, delovalo je da se zgrada u fabrikom centm Nipon ljuljala vie nego
obino. Umesto da kao uobiajeni potres od pet sekundi brzo utihne, ovaj je poeo da raste. Poto je
zgrada Nipona, jedna od najsigumijih u Tokiju, bia sagraena pre samo dve godine, i to po najviim
standardima kada su u pitanju zemljotresi, zaposleni u njoj su se jo uvek oseali prilino sigumo.
U roku od deset sekundi, zgrada se Ijuljala i trzala kao da je divlji konj, i po prvi put na licima
svih japanskih radnika strah je bio oigledan.
- Boe, zgrada e se smiti! - kroz buku zemijotresa uzviknuo je Kimo Saruso, jedan od
inenjera.
- uti! - brecnuo se Asimo sa svog mesta glavnog inenjera. - Ova zgrada je graena da odoli
zemljotresima. Nee pasti.
Potresi su sada nadolazili sa takvom estinom da je delova-Io kao da je cela zgrada lansirana u
svemir. Iznenada, na spoljnom zidu gde se spajaju prozori i grede, pojavila se pukotina.
Deset sekundi kasnije, dvadesetospratna zgrada je postala ogromna gomila kra i delova tela.
Napolju, na ulicama, ljudi su oajniki pokuavali da izbegnu gromade koje su padale sa
graevina koje su se ruile. Naalost, nije bilo mesta na koje se moglo sakriti. Ogromni komadi betona
padali su kao rakete na hiljade Ijudi koji su trali po ulicama.
Prozori na gomjim spratovima su popucali, obasipajui one ispod komadima stakla. itave ulice
su se uzdizale spratovima visoko i razbijale o zemlju razbacujui automobile i kamione kao da su
deije igrake. Sa piste tokijskog meunarodnog aerodroma dambodetovi su zavravali visoko u
vazduhu, kao da ih je bacila neka nevidljiva mka. Divovske 797-e su se razbijale o beton kao ptice
presavijene pucnjem loveve samare.
Avion, na letu delta 44, se pribliavao tokijskom aerodromu u trenutku udara prvog velikog
potresa. Videvi da prostor u koji gleda nestaje, Mira Akai, kontrolor leta, je bila dovoljno prisebna da
ukljui mikrofon i vikne: - Delta 44, hitno prestanite sa pribliavanjem i skrenite u pravcu 213!
Dek Grej, pilot mlaznog aviona boing 797, je odmah primenio potrebnu snagu za skretanje.
Delovalo je kao da je prola venost dok su se veliki motori zavrteli do potrebne snage. Kroz prozor se
video kako se pista izvija i izdie ka njegovoj letelici. Svi ti pokreti su delovali usporeno dok se
asfaltna planina dizala u susret koprcajuoj letelici.
- Rodere, uvuci trap! - uzviknuo je kapetan Grej svom kopilotu. Mnogo sati provedenih na
simulacijama sada se isplatilo, jer je kopilot odmah reagovao na pilotovu naredbu i do kraja pritisnuo
dugme za uvlaenje stajnog trapa. Odgovarajui na smanjivanje tereta, avion se podigao i polako
poeo da se penje.
- Najveom snagom! - naredio je kapetan Grej. - Zaobii!
Ponovo je kopilot reagovao kako mu je reeno i pomerionapred komande motora, u poloaj za
sluaj opasnosti.
Veliki turbo motori sa propelerima koji pruaju snagu sputajuoj letelici sada su dostigli 70
posto svoje skreue sile i avion se uz drhtaj vinuo ka nebu.
- Sada, samo da izdri - uzviknuo je Grej kroz buku motora dok je okretao letelicu udesno u
nameri da izbegne pistu koja se uzdizala kao planina.
Tek to je avion izbegao ivicu piste, dolo je do erupcije zemlje u gomilu praine i ruevina.
Mamutski mlazni avion podrhtavao je od udara erupcije zemlje, ali je nastavio da se podie iznad
metea.
- Hvala bogu da nas ta pista nije udarila - ree pilot dok mu se znoj slivao sa ela. - To bi Iiilo
na letenje kroz rapnele. Popustio je pritisak na upravlja dok je avion nastavljao da se penje, sada
daleko iznad haosa.
- ovee, to je najblie to ikad elim da budem blizu zemljotresa - ree kopilot savivi svoje
ruke. Toliko je vrsto drao komande da mu je sada bilo teko da pomera prste.
- Da - sloio se Grej - ali pomisli na sve one jadnike dole. Pokazao je kroz prozor na zemlju ispod
njih. Izgledalo je kao da je ogroman plug urezao sebi brazdu tano kroz sredinu najzaposlenijeg
svetskog aerodroma.
Letevi na zapad, iznad Tokija, putnici i posada leta delta 44 bili su svedoci jednog od
najokrutnijeg ispoljavanja sirove moi prirode. Svaka graevina u centru Tokija se ljuljala, a stotine
starijih zgrada survale su se u gomile ruevina opkoljenih oblacima praine koji su u nekim
podrujima sakrivali liniju horizonta. Mostovi koji spajaju Tokio sa mreom autoputeva su se sruili,
bacajui stotine vozila u more. Tunel koji spaja glavno sa ostalim ostrvima, izgraen po ceni od skoro
12 milijardi dolara, rascepio se stvorivi ogroman slivnik kroz koji je uletala morska voda.
- Jadnici - utueno ponovi kapetan Grej. - Kakav grozan nain da se umre - zarobljen u tunelu pod
morem!
Zemljotres je trajao sedam minuta, dostigavi vrhunac od 8,6 u epicentru. U tih sedam minuta, tri
miliona ljudi je poginulo u Tokiju i oko njega, a jo nekoliko miliona je povreeno. Usled gotovo
potpunog nedostatka struje i komunikacija, svetski finansijski centar je bio odseen, to je
prouzrokovalo haos na svetskom tritu.
Potresi su nastavljali da udaraju ostrvo jo narednih pet dana, prouzrokujui dodatnu tetu i
ometajui proces spasavanja. U onih sedam minuta, unitena je imovina u vrednosti od skoro 4 biliona
dolara. Mnoge od najveih i najsavremenijih svetskih industrija pretvorile su se u ruine.
U tom trenutku bilo je nepoznato da se jo vea nepogoda razvija ispod pacifikog okeana. I
ranije, kroz istoriju, bilo je talasa koje su prouzrokovali zemljotresi, ali nikada u razmeri koju je
stvorio tokijski potres. Istoriari su zabeleili cunami, koji je 1792. pogodio Filipinska ostrva nakon
erupcije podvodnog vulkana u pacifikom basenu, severno od filipinskog rova. Procenjeno je da je u
pliacima Kineskog mora talas bio visok stotinu metara i da je putovao brzinom od otprilike tri i po
do pet stotina kilometara na sat. Nekoliko brodova na puini je izgubljeno i za njih se vie nikada nije
ulo - oigledno rtve ogromnog talasa. Samo je slaba naseljenost Filipinskih ostrva bila zasluna za
zaustavljanje broja poginulih na dvadeset hiljada.
Dve osobine potresa u Japanu sada su se spojile da bi stvorile nepogodu na drugoj strani Pacifika.
Prvo, pomeranje ploe je bilo toliko veliko i snano da je premetanje podvodne zemljane mase
procenjeno na est biliona kubnih jardi, to je otprilike jednako veliini drave Dordije. Pomeranje
pozicije tolike mase je ispred sebe gumulo neizmerljivu koliinu vode. Dmgo, zemljana masa se
pomerala tano u onoj ravni koju je Defov program predvideo: u istonom pravcu od japanskih
ostrva, prema zapadnim Sjedinjenim Dravama.
Dok je pod okeanom velika koliina vode krila svoj put, na puini se videla samo mala oteklina,
meutim, ispod povrine vode razarajui talas, dubok nekih sedam stotina metara i irok est stotina
pedeset kilometara, jurio je preko Pacifika brzinom od nekoliko stotina kilometara na as. Iako su
mediji prikupili izvetaj zemljotresu u Tokiju od onih koji su ga videli iz vazduha, kao Ijudi na letu
44, nikakvi nagovetaji o nastupajuoj opasnosti koja se pribliava kopnu SAD-a nisu bili prijavljeni.
Nuklearna podmornica klase enterprajz, koja je izvodila manevre stotinu pedeset metara ispod
povrine, prijavila je opasan podvodni talas, meutim, slanje pomke je trajalo samo dvanaest sekundi
pre no to se podmomica raspala u komade. Podvodni sonami detektori koji se koriste za praenje
saobraaja u Pacifiku zabeleili su zvuke polupanog broda koji tone na dno okeana. Takoe, u blizini
su primetili zvuke dve dmge podmomice koje su se raspale kao da su makete.
Kada se podvodni talas sudario sa sprudom u blizini zapadne obale Kalifomije, voda se izvila i
poela da se probija ka povrini. Milijarde tona vode se, pri brzini veoj od 650 kilometara na sat,
pretvorilo u dovren cunami do trenutka u kojem je talas bio udaljen petsto kilometara od obale.
U meteorolokom tomju u Point Maguu, u Kalifomiji, Frensis Ekins je obavljala redovnu provem
vremenskih uslova za Pacifik pre no to e ih preneti u pomorskom izvetaju. Na nebu se nije moglo
uoiti znaajno sakupljanje kumulonibusa, ili grmljavaca, kako je Bil Frenk, lokalni ita vremenske
prognoze na TV-u insistirao da ih naziva. Pitam se zato uvek izaberu nekog klovna da na TV-u
izvetava o vremenu - u sebi je pomislila Frensis dok je proveravala vreme na radaru. Sigurna sam da
je dva puta ponavljao trei razred. Zatim, dok je jo jedanput pratila liniju radara, neto se pojavilo na
ekranu.
- ta s...? - uzviknula je dok se prikaz na ekranu, na zapadu, razvijao u neto to je liilo na
planinu.
- U emu je problem Frensis? - pitao je Endi Mauri, nadzomik stanice. Endi je preuzeo
upravljanje meteorolokom stanicom u Maguu nakon to je mornarica odluila da zatvori objekat u
skladu sa ekonomskim potezima za vreme Kilbomove vlade. Imao je trideset godina iskustva u
meteorologiji, ukljuujui i dvadeset i tri godine rada pri momarici, uglavnom na moru na veiikim
nosaima. On nije bio samo direktor, ve i vlasnik deonica sada privatne meteoroloke stanice koja je
prodavala informacije lokalnim televizijskim stanicama, kao i raznim pomorskim gmpama.
- Bolje bi bilo da pogleda ovo, Endi - ree Frensis Iupivi ekran- uobiajena reakcija preostala iz
vremena starih, CRT monitora. Kod LCD monitora lupanje nije pomagalo ni u emu drugom osim u
smanjivanju frustracije. Obuzdavi se od daljeg lupanja, Frensis ree: - ini mi se da Dopler otkazuje.
Pokazuje da u okeanu raste planina. Dok je govorila, prikaz je postajao sve vei; izgledalo je kao da je
planina Rasmor presaena u Pacifik i da se zaputila ka kalifomijskoj obali.
- Pa, nek sam... - ree Endi Mauri. - Sta mi to imamo? -dok je govorio, u glavi mu se oglasio
alarm. Ve ranije, u prolosti, je video slian prikaz. - Da li si podesila parametre radara u skorije
vreme? - pitao je, znajui da je Frensis to ve uradila.
- Naravno! - odgovorila je uvreeno. - Radim to pre svakog skeniranja.
- Frensis, znao sam da jesi, ali sam ipak morao da te pitam
- ree Endi. Znao je da je ona sposoban meteorolog i da je vie nego blago osetljiva na to to je
jedina ena u ekipi sa deset mukaraca.
- Znam Endi - ree pomirljivijim tonom. - Ipak, sve je bio u redu kada sam poela podnevno
pretraivanje.
Pored uobiajene meteoroloke radarske opreme, stanica u Maguu imala je i najnoviju lasersku
opremu nazvanu Vremenski arobnjak. Iako je to jo uvek bila relativno nova oprema, trenirani
rukovalac, to je Frensis bila, mogao je na njoj da u okviru od nekoliko metara prati pacifiku oluju
dok se ova pribliava kopnu. Upravo je to bila oprema kojoj su se sada okrenuli.
- Ukljui Iaser i uperi ga na planinu - predloi Mauri. - Verovatno je samo Iani eho, ali bih voleo
da budem siguran.
U sebi, direktor stanice nije bio ni priblino miran kao to je to spolja delovalo. Znam da sam ovo
ve negde video, pomislio je dok mu je mozak radio punom parom u potrazi za odgovorom. Hajde,
seti se, obuzdavao je svoju rastrzanu memoriju. Znam ovaj ablon odnekuda... Potajno se molio da je u
pitanju samo jednostavno otkazivanje opreme, ali je duboko u sebi oseao nesigumost.
Frensis je brzo propustila laser, Vremenski arobnjak, kroz samotestiranje. Njegov sistem je
napravljen tako da proverava oluje i dmge vremenske uslove koji sadre vrste i tene estice, kao to
su kia i grad. Njegova sposobnost u praenju kinih oluja, olujnih oblaka, tomada i slinog je bez
premca u meteorologiji.
- Sve je podeeno i spremno - obavestila je Frensis prebacivi pokaziva skenera na daleki domet.
Iznenada, ekran se ispunio istim onim prikazom koji je i Dopler pokazivao. Automatski alarm
Iaserskog sistema zapitao je svojim treperavim zvukom, ukazujui na veliku prepreku u polju koje
skenira, a koje je trebalo da bude isto.
- To je cunami! - uzviknu Mauri kojem se ukljuio mozak usled prikaza koji se oitavao na oba
ekrana. - U mornarici sam video isti ovakav kada je zemljotres pogodio kopno Kine. Pogledaj kolika
je ta stvar! Mora da je visoka skoro stotinu metara.
- Cunami! - ponovila je Frensis tmdei se da deifmje ta to znai. - Kako je cunami mogao samo
tako da se pojavi, ni od kuda?
- To je od zemljotresa u Japanu - uzviknu Mauri pmivi mku ka telefonu. - Pozvau Los Aneles
meunarodni aerodrom i videti ta oni imaju da kau- Jo dok je govorio, pritisnuo je automatski bira
i pozvao efa Nacionalne meteoroloke slube u LAX-u.
Smireni pozdrav iz tomja u L.A-u govorio mu je da nita nisu znali o moguoj opasnosti.
- L.A. Meteoroloki. Ovde Robert Etkins.
- Bobe, ovde Endi iz Point Magua. Da li, vi momci, imate neto na dalekosenom radaru na
otprilike 210?
- Da, Endi, imamo. Ali mislili smo da je to eho na sistemu pa smo smanjili domet na sedamdeset
pet milja. Sto pita?
- Zato to to to ste videli nije eho! - viknu Mauri u slualicu. - To je cunami koji se ustremio na
kopno.
- Cunami? To je nemogue - odgovori Bob. - Stvar samo to je iskoila na ekranu pre pet minuta.
- Bobe, kaem ti da je stvamo. To je, mislim, od zemljotresa u Japanu. Verovatno se uzburkavao
pod vodom sve dok nije udario u pliake. Ta stvar e pogoditi ovo podmje za manje od sat vremena.
Treba da se pobrine da uzlete svi avioni koji mogu!
Etkins je nekoliko sekundi bez odgovora sedeo za svojim stoiom. Da li se Mauri alio sa njim?
Nikada ga nije uo da kae ili uradi bilo ta to nije profesionalno. Ali cunami? - Sluaj, Endi,
zahvalan sam ti na pozivu, ali ne moes da bude u pravu. Kako bi cunami preao preko Pacifika a da
mi to ne znamo? Uostalom, neko bi nas ve unapred upozorio.
- Bobe, mora da mi veruje! To jeste cunami! Najvei za koji sam ikada uo, i po trenutnoj
brzini udarie tvoje podruje za etrdeset minuta. Klinac sa Cal Techa je bio u pravu. Zemljotresi,
cunami... buljimo u rezultat.
- Endi, to je samo bila neka neverovatna teorija. Nai momci u Vaingtonu su rekli da
zaboravimo na to. Gledamo u neku vrstu kompjuterske zbrke.
- Sluaj... prebaci radar na daleki domet, poni da prati tu stvar i verovae! Treba da se
pobrine da uzlete svi avioni, a onda da pokua da skloni svoje ljude odatle!
- Da, pa, hvala na dojavi, Endi. Videu ta mogu da uinim
- ree Etkins zavalivi se u svoju fotelju. Mogu da zamislim inkviziciju u Vaingtonu ako
ispraznim LA. aerodrom na osnovu dojave da bi plimski talas mogao da udari, pomisli srkutavi kafu.
Nema anse da u to uraditi na tri godine od penzije. Misli su mu odlutale na dom koji su on i njegova
ena, Sara, upravo kupili u San Dijegu. Nije na plai, pomislio je, ali dovoljno blizu da se do nje
proetamo kad god poielimo.
- ekaj, Bobe! - viknuo je Mauri kad se prekinula veza. Znao je da njegov kolega iz aerodromske
meteoroloke stanice nee posluati. Spustio je slualicu i pokuao da odlui ta da radi.
Narednih dvadeset minuta bili su ista frustracija dok je Endi Mauri pokuavao da pozove
svakoga koga je znao u Meteorolokom zavodu u Vaingtonu. Dobio je mnogo istih odgovora.
- Rei u mu da vam se javi kad se vrati, g. Mauri. Nikakva koliina moljenja ili psovanja nije
mogla da natera bar jednu sekretaricu da promeni svoju uobiajenu rutinu. Njegovi povici o cunamiju
mogli su isto tako biti i usputna upozorenja o nastupajuoj kinoj oluji. Nita to je rekao nije ih se
doticalo. Normalno, pomislio je. Oni zive na pet hiljada kilometara od Pacifika.
Mauri nije bio jedina osoba koja je pokuavala da uzbuni naciju. U kancelariji predsednika u
Vaingtonu, zazvonio je telefon. Klarens Beret, predsednikov sekretar za zakazivanje sastanaka, se
javio. - Kancelarija predsednika Kilboma.
- Klarens, ovde Endrju. Ovog asa moram da razgovaram s njim! Ministra odbrane Endrjua
Singera, profesionalca, biveg zapovednika zdruenih snaga, predsednik Kilbom je postavio na
funkciju da bi u demoralisane redove vojske povratio disciplinu, koja je zbog smanjivanja fondova
znatno opala. U skorije vreme on je pokuavao da razotkrije neto to je delovalo kao tajno dmtvo
koje su inili neki od njegovih najuticajnijih vojnih zapovednika. General Gorman, zapovednik
zdruenih snaga, prijavio je da nekoliko oficira najvieg ranga organizuje tajne sastanke van redovnog
protokola slube. Jo ranije je rekao predsedniku da ga sama injenica da se radi o najviem vojnom
vrhu SAD-a spreava da pomisli da se radi o zaetku dravnog udara. Ali to nije bila tematika ovog
poziva. Upravo je saznao da mu je jedna podmomica potonula u Pacifiku. Ono to je bilo jo stranije
jeste izvetaj o gubitku raketnih podmomica Rusije i Kine, koje su verovatno pratile njegovu
podmomicu.
- O emu se radi, Endrju? On je na sastanku sa nekim od predstavnika senata.
- Treba da ga izvue! Jedna od naih podmomica je potonula, a isti je sluaj sa jo dve - jednom
mskom i jednom kineskom.
- Idem po njega! - odmah ree Beret. ta sada?- zapitao se. Drhtao je ak i dok je to razmatrao.
Od pojave depresije do sada, napetost u svetu je na vrhuncu. Pritisnuo je dugme za slanje koda koji je
rezervisan iskljuivo za pomke od najvee vanosti.
Predsednik Kilbom se nagnuo iznad telefona, zadovoijan jer je dobio kratak predah od verbalnih
udaraca koje su mu zadavale voe senata zato to je ignorisao Bob Louova upozorenja o zemljotresu.
Jo uvek ga je bolelo kad bi se setio kako ga je Lou prevario. - Da, Klarense, ta je bilo?
- Gospodine predsednie, Endrju Singer je na liniji za hitne sluajeve. Mislim da treba da
razgovarate sa njim. Hitno je.
Predsednik je iskljuio ton i okrenuo se ka senatorima. - Gospodo, ao mi je, ali moraete da me
izvinite na nekoliko minuta. Jo dok je govorio, Beret, koji je otvorio vrata kancelarije, ispraao je
iznervirane senatore iz Ovalne sobe.
- Vratiu se ja, gospodine predsednie - vrlo odseno ree senator iz Ohaja. - Ako elite moju
podrku, moraete jo da objanjavate.
Kilbom je uzdahnuo pritisnuvi dugme za razgovor. Moda ne elim tvoju podrku, pomislio je.
Moda vie ne elim ovaj posao.
- ta se zbiva Endrju? - upitao je predsednik dok se mentalno pripremao za jo loih vesti. Moda
neu ni morati da brinem o sledeim izborima, pomisli. Jo jedna katastrofa poput one na konferenciji
za novinare i demokrate e me verovatno linovati.
- Izgubili smo raketnu podmomicu u Pacifiku, gospodine predsednie. A i Rusi i Kinezi su
izgubili svoje podmomice za napad koje su pratile nau.
Kilborn se uspravio sedei. - Da li je bilo razmene vatre?
- Ne, gospodine. Koliko mi znamo nije, a i monitori na satelitima za radijaciju ne pokazuju znake
nuklearne eksplozije.
- Hvala Bogu - ree Kilbom uz oigledno olakanje. - Pa, ta se onda desilo?
- Ne znamo, gospodine - odgovori bivi general, gotovo duplo stariji od predsednika. - Koliko ja
mogu da odredim, primii smo poziv u nevolji od nae podmornice koji prenosi da ih je uhvatila neka
vrsta podvodne stmje. Sledee to smo uli bio je zvuk lomljenja podmornice. Rusi su prijavili
prilino slian dogaaj. Kinezi, kao i obino, trenutno nita ne saoptavaju. Upravo su izgubili treinu
svojih podmomica, tako da e biti Ijuti. Ve smo im poslali uveravanja, kroz kanale, da nismo potopili
njihovu podmomicu.
Hvala Bogu, nije bilo razmene vatre, pomisli Kilborn dok je pokuavao da iskombinuje ta bi ovo
sve moglo da znai. Upravo tada, kroz interkom, ponovo je upao njegov sekretar.
- Gospodine predsednie, doktor Patrik Holms je na drugoj liniji. Rekao je da je veoma hitno.
Rekao sam mu da razgovarate sa generalom Singerom i on je rekao da je u vezi s tim.
Doktor Holms, direktor Okeanografskog komiteta SAD-a, koji koordinie sa svim industrijskim
nacijama u mkovoenju okeanima, bio je vladin slubenik sa najveim poznavanjem meunarodne
upotrebe okeana. Njegova kancelarija je rukovodila stotinama satelita za prismotm i podvodnim
detektorima za otkrivanje onih koji izbacuju otpad u okeane i hvataju vie ribe no to je dozvoljeno.
Komitet je radio nalik okeanskom kartelu, nadgledajui upotrebu zajednikih mora. On je takoe imao
i najbolju komunikaciju sa raznim naunim gmpama iz svake od zemalja.
- Ovde predsednik - polako i odluno ree Kilborn prebacivi se na drugu liniju svog privatnog
telefona.
- Gospodine predsednie, upravo sam dobio vesti od nae stanice za praenje u istonom Pacifiku
da se cunami od sto metara uputio pravo na obalu Kalifornije. Udarie za manje od trideset minuta.
- ta! Da li si siguran, Patrie? - uzviknu predsednik uprkos samom sebi.
- Vrlo siguran, gospodine predsednie - ree mladi okeanografer. - Talas je proputovao Pacifik u
sprudovima dok nije naiao na pliake. Sada se gomila. Talas na povrini putuje brzinom od preko
petsto kilometara na sat.
- Upravo ono to je Velsov program predvideo! - besno uzviknu Kilbom. Niz kimu mu se
spustila jeza kada se njegov mozak prebacio sa politike strategije na nastupajuu prirodnu nepogodu.
Naslonivi se u fotelju, proao je rukom kroz kosu. -Patrie, ta predlae?
- Nita. Sada nita ne moemo da uradimo.
4
PANIKA
- elim da sve radio i televizijske stanice u junoj Kalifomiji objave uzbunu - telefonom je
naredio predsednik Kilbom efu civilne odbrane, Kregu Njubornu.
- Zato, gospodine predsednie? - upita iznenaeni Njubom kome su stopala pala sa stola i
udarila u pod.
- Za manje od dvadeset minuta cunami e udariti kalifomijsku obalu malo iznad Los Anelesa nestrpljivo i odseno odgovori Kilbom. - Obavesti sve one koji mogu da krenu u unutranjot. I Kreg...
- Da, gospodine predsednie - bez daha odgovori stariji lan tima civilne odbrane.
- Zelim da se odmah mobilie ceo tim civilne odbrane u Kaliforniji. Nazovi Kroua i kai mu da
izvede Nacionalnu gardu. Ako te u tome bude ikako koio, reci mu da u, ako treba, to proglasiti
nareenjem na nacionalnom nivou.
Stvarno su potkaili i Kroua, pomislio je Kilbom. Ko god da su....
Deset minuta su neke radio i televizijskestanice u junoj Kalifomiji objavljivale alarm za stanje
opasnosti, ali gotovo tri etvrtine stanica nisu elele da prekinu programsku emu da bi prenele
pomku. Nekoliko disk dokeja je pretpostavilo da je re o nekoj sloenoj ali i jednostavno su je
ignorisali, a mnogo slualaca je mislilo da je to jo jedno testiranje sistema javne uzbune. Ali, stvamo
nije ni bilo vano, jer stanovnici Kalifomije koji su verovali emitovanju, jedva da su uli u automobile
kada je divovski talas udario.
Kada je neverovatna sila udarila u obalu, donosei sa sobom tone ruevina iz mora, zatresla je
planine duboko u unutranjost do San Bemandina. Talas je progutao Kmljicu Meri i Kraljicu Elizabetu
II, plutajue kockamice ukotvljene u luci Los Anelesa, i bacio ih kilometrima u unutranjost, kao i
hiljade dmgih brodova. Zvuk talasa je ledio krv. Sve to mu se nalazilo na putu je poistio. Zgrade,
kao i kue sruile su se pod milijardama tona vode koje su prodirale u unutranjost brzinom od skoro
pet stotina kilometara na sat.
Talas je prodreo gotovo pet kilometara u kopno pre no to je njegovo benjenje poelo da slabi u
brdima i dolinama to okmuju ire podmje Los Anelesa. Dalje, prema jugu, u slabije naseljenim
zajednicama du obale, skoro niko nije preiveo urlajuu bujicu slane vode. Dok se voda povlaila u
okean, nosila je sa sobom domove, aute i ljude; nekolicina njih nikada nee biti izvuena iz dubina
Pacifika.
ak i sevemo, u San Francisku, okean se izdigao skoro etiri metra, nanosei ogromnu tetu
osetljivim ekolokim sistemima. Zgrade su se sruile kada je nadima voda presekla njihove temelje.
Podmje zaliva pretrpelo je tetu procenjenu na 3 milijarde dolara. Izgubljeno je oko tri hiljade ivota.
Spasilake ekipe doletele su iz svih delova zemlje, kao i iz Kanade i Evrope. Od lanova
Nacionalne garde iz cele zemlje, formirane su jedinice civilne odbrane da bi spreile bande pljakaa
koje je nepogoda privukla u podmje. Borbe izmeu trupa civilne odbrane i dobro naomanih bandi
postale su toliko estoke da su avionima poslate i jedinice vojske SAD-a kao pojaanje tmpama
Nacionalne garde. Juna Kalifomija poprimila je izgled ratne zone. Predsednik Kilbom je ovlastio
trupe da odmah pucaju na bilo koga ko pljaka ili maltretira dmgog graanina. Gmpa za prava graana
koju je predvodila Unija graanskih sloboda, glasno je protestovala da ovakvi potezi kre osnovna
ljudska prava. Nakon razaranja, malo Amerikanaca je imalo razumevanja za takve proteste.
Budui da su pljakai proirili svoju teritoriju na susedne drave, delovalo je da bi zbog
uspostavljanja kontrole na tom podruju mogao da izbije graanski rat. Zbog straha, razvijenog kod
graana, vladala je takva potranja za automatskim orujem, da je ovo postalo proizvod dana.
Automatska puka M-19 se prodavala i za deset hiljada dolara na cmom tritu.
Posmatrana iz vazduha, obala Kalifornije sevemo od Los Anelesa do juga San Luis Obispa,
izgledala je kao da je na nju baena atomska bomba. Sve graevine u kojima su ljudi nekada iveli ili
u njima vodili poslove odvuene su u more ili su stotinama miija razbacane po obali, stvorivi
navigacione opasnosti brodovima koji su dopremali pomo. Pirati, kako ameriki tako i meksiki, su
vrili teror du obale u motornim amcima pretvorenim u borbene plovne objekte. Postojala je stalna
opasnost da e brodove koji se pribliavaju kalifornijskoj obali presretnuti i opljakati. Amerika
mornarica morala je da obezbedi dobro naomane kutere da patroliraju priobaljem i pruaju podrku
brodovima za dopremanje pomoi. Ipak, jo uvek su voene male pomorske bitke jer su piratski amci
esto bili podjednako dobro naomani kao i kuteri. Cak ni postavljanje veih momarikih brodova nije
odvratilo pirate. Njihovi mali amci nisu mogli da se mere sa veim brodovima momarice, ali su ih
njihova brzina pokretnost inili tekim metama.
Celodnevni televizijski program bombardovao je Amerikance scenama opustoene zapadne
obale. Teret krivice za katastrofu je oigledno postavljen na plea predsednika Kilboma i guvernera
Kroua. None vesti su prenosile intervjue sa vodeim vladinim funkcionerima koji su zahtevali
Kilbomovu ostavku. Kilbomovi pokuaji da se pojavi u javnosti bili su bezuspeni. Porodice i
prijatelji rtava iz Kalifornije, okupljeni ispred Bele kue, vikali su na njega i vreali ga kad god bi se
pojavio. Mediji su odbijali da obezbede bilo kakvo vreme za predsednika; bez obzira na napore, bio je
ovek bez zemlje.
Videvi ta se desilo Kilbomu, Krou je pokuao da prebaci svu krivicu na predsednika, odlazei
toliko daleko da je nagovetavao da su se kalifornijski zvaninici, po naredenju predsednika, urotili da
sakriju katastrofu od javnosti. Ankete su pokazale da je rejting obojice drastino opao.
Senator Mark Hant se opet obratio naciji u vezi s potrebom za jakim predsednikom koji e
predvoditi naciju iz ekonomske krize prouzrokovane ovom prirodnom nepogodom. U intervjuu datom
za Voe nacije, emisiji koja je postigla nezapameno prvo mesto na listi gledanosti ikada, on je rekao:
- Sunarodnici Amerikanci, suoavamo se sa veoma opasnim vremenom. Covek koji e u narednim
godinama voditi ovu zemlju e biti ili spasitelj ili avo. Poev od danas, vlada je potroila sve
fondove za upravljanje. Godine, ak decenije, zloupotrebe dravnog novca dovele su do bankrota
najbogatije drave na svetu. eleo bih, ovde i sada, da kaem da ne verujem da je predsednik Kilbom,
dugogodinji saveznik Demokrata, namemo prevario graane ove zemlje. Njegova ranija neodlunost
kotala je hiljade ivota; budua neodlunost moe nas kotati slobode.
- U senatu sam predloio zakon o zabrani posedovanja vatrenog omja. Svestan sam da ustav
dozvoljava Amerikancima pravo da poseduju i nose oruje, meutim, osnivai nae nacije nisu mogli
da predvide naomane bande kriminalaca koje pljakaju i siluju svoje susede pod zatitom ustava.
Takoe mi je jasno da u ovoj zemlji postoje gmpe s posebnim interesima koje se suprotstavljaju mom
zakonu. Njima bih rekao: Idite u Kaliforniju, i onda mi priajte o svom pravu da nosite omje. Sta je
sa pravima potenih graana koje teroriu naoruani kriminalci?
- Kao predsednik, ovlastiu vojsku da uhapsi i zatvori svakoga ko nosi omje koje moe da se
upotrebi protiv dmge osobe. Ja u vratiti red i mir ovoj velikoj naciji.
Nakon Hantovog obraanja naciji na televiziji, mediji su prikazali scene sa novih borbenih linija
u Kalifomiji u kojima su naoruani banditi napaali grad. Ubijali su ene i decu; uasne scene ispunile
su ekrane u amerikim domovima. Veto prepleteni, izmeu grafikih scena, emitovani su intervjui,
sa lica mesta, sa histerinim majkama koje su nosile mrtvu i ranjenu decu. Vritei, majke su
zapomagale: - Pomozite nam! Moramo da se otarasimo svih puaka!
U drugom segmentu, Mark Hant je razgovarao sa dobro poznatim psihijatrom o predlogu zabrane
za sve oruje. - Verujem da bi psiholoka prednost bila na strani javnosti. Kriminalci bi znali da bi
noenje oruja uzrokovalo njihovo hapenje i osudu. Mislim da bi to sigumo bio plus za Amerikance.
Nono istraivanje javnog mnjenja pokazalo je da ak 88 odsto svih gledalaca u Americi
podrava senatorov zakon. Senat i Bela kua su bili preplavljeni pozivima koji su zahtevali njegovo
momentalno izglasavanje. U roku od dve nedelje, zakon o zabrani noenja za sve vatreno omje je
usvojen. Kilborn je stavio veto na zakon navodei da ga smatra protivustavnim.
Kada su stigli rezultati nove ankete, pokazalo se da su potezi koje je vukao senator Hant gotovo
uklonili sve protivkandidate na dolazeim predsednikim stranakim izborima. Bilo je oigledno da
e Mark Hant postati naredni kandidat Demokrata za predsednika Sjedinjenih Drava. Sto je vre
depresija stezala naciju i to su nasilniji postajali vidovi kriminala, sve vie je bilo Amerikanaca
ubeenih da je dravi potreban jak, dinamian voa koji e ponovo uspostaviti red.
Jedino to je jo trebalo da se razrei u Hantovoj kampanji bilo je pitanje njegovog
potpredsednikog kandidata. Kal Rutlend je savetovao Hantu da odloi odabir svog kandidata. Nije mu
bio potreban jak kandidat poto je, po anketama, bio daleko ispred svih, a slab kandidat bi mogao da
mu nakodi pre nego to Kilbom i Krou izgube na stranakim izborima.
Ovo pitanje je bila tema sastanka izmeu Hanta, Rutlenda i dva lana grupe investitora koji su
protekle tri godine pomagali Hantovu politiku karijem. Sastanak je odran u Hantovom skupom
letnjikovcu u Bunu u Sevemoj Karolini.
- Senatore, vrlo smo zadovoljni nainom na koji ste se ponaali u medijima. Imaete puno
poverenje amerike javnosti kada preuzmete Belu kuu - prokomentarisao je industrijalac Dejson
Frenklin.
- Hvala - ree Hant dok je premeravao starijeg oveka, kojeg je znao samo po uvenju. On je bio
direktor Frenklin fondacije, koja je imala aktivu od 2 biliona dolara u kompanijama irom sveta.
Postojale su glasine da je sam Frenklin bio mrtav zato to ga je u poslednjih deset godina videlo
veoma malo ljudi. Uprkos samom sebi, Hant je oseao strahopotovanje. Znao je da samo jedna re
ovog oveka moe da razori nacije, da ne pominjemo politiare, bolje od prosenih. Sada je znao
odakle je dolazio novac za njegovu kampanju u poslednje tri godine. Frenklin je bio njegov
dobroinitelj.
- Gospodine, moram da priznam da sam poastvovan i pomalo zauen to vas vidim. uo sam
da se govori da ste umrli.
- Kao to vidite, senatore, izvetaji o mojoj smrti su bili prilino preterani, da citiram poznatog
pisca.
Hant se nasmejao sa tolikim oduevljenjem da je otkrio svoju nelagodnost prisustvom
novootkrivenog mentora.
- Senatore, eleo bih da vam predstavim nekoga ko je va veliki oboavalac. U stvari, upravo je
ona bila ta koja je izmamila moju podrku za vau kampanju.
Hant je podigao pogled. Jedva je uspeo da obuzda uzdah kada je svetlo obasjalo prelepu ensku
liniju. Bilo je oigledno da je starija od Hanta, ali njena koa je bila bez bora i njene crte su jo uvek
bile otre i mladalake. Odmah ju je prepoznao, meutim, slike koje je video nisu bile tako
upeatljive.
- Gospoo Alton, kakvo veliko zadovoljstvo da vas upoznam - ree Hant uz svoj najarmantniji
osmeh.
Iako je njen suprug, astronaut, pukovnik Li Alton poginuo 2011. predvodei zajedniku
amerikoruskojapansku ekspediciju na Mars, upravo je Keti Alton bila ta koja je spasila svemirski
program. Njene otvorene molbe na televiziji, upuene svetskoj javnosti da se ne dozvoli da smrt
njenog supruga prekine istraivanje svemira, preokrenule su situaciju. U poslednjim trenucima, kada
su astronautima na Marsu nestajale zalihe vazduha, Keti Alton je na televiziji izjavila da je smrt
njenog supruga prihvatljiva rtva ukoliko e budue generacije moi da istrauju zvezde.
Ali to je bilo pre no to je najvea od svih depresija zadesiia svet. Sada, SAD i Rusija nemaju
dovoljno novca i program istraivanja svemira je ukinut. Bilo je to sve to su SAD mogle da urade da
bi odrale rad poluga vlasti na prihodima manjim za jednu treinu i sa uvek rastuim dugovima.
Bez obzira na to, Amerikanci su prihvatili suprugu pukovnika Lija Altona kao simbol hrabrosti i
karaktera. U vreme koje nije prualo mnogo razloga za radost, okupljale su se velike grupe Ijudi, na
njenoj tumeji po zemlji, da je pozdrave. Bez dileme, Keti Alton je bila najpoznatija i najpotovanija
ena u Americi.
Hant se trgnuo iz sanjarenja uvi Dejsona Frenklina kako kae: - Senatore, gospoa Alton je
ovde na moj zahtev da bismo raspravljali o vanoj temi. Kao to znate, mi smo uloili mnogo vremena
i novca u vau kampanju.
- G. Frenklin, stvamo cenim sve to ste uradili. Znao sam da neko podrava moju kampanju, ali
nisam znao ko je to.
- Kad kaem 'mi mislim na Drutvo, a ne na sebe.
Iznenada, Hanta je tresnulo novo otkrie. - Dmtvo! Da lite vi lan Drutva?
- Hajde samo da kaemo da smo saglasni sa njihovim ciljevima, senatore. Ono to je bitnije,
elim da znam da li ste vi saglasni.
- Nisam siguran na ta mislite - ree Hant, sada paljivo birajui rei. Uvek je pretpostavljao da
je Dmtvo grupa filantropa koja je elela da vlada oseti njen uticaj, ali Frenklinu nije bila potrebna
nikakva gmpa kroz koju bi delovao. On sam je bio najuticajniji ovek na svetu.
- Ciljevi Dmtva ukljuuju uspostavljanje jedinstvenog svetskog monetamog sistema i jednog
svetskog trita.
- S tim ciljem sam svakako saglasan - izjavio je Hant, verovatno sa previe poleta. - Potrebno je
da ponovo postavimo SAD na mesto svetske ekonomske sile.
- Senatore Hant, dani ove nacije, ili bilo koje dmge da ekonomski vlada svetom su zavreni - ree
Frenklin. - Vreme je da se SAD priviknu na injenicu da smo sada jedan svetski sistem, a ne nacija
vodilja.
- Ali, ne znam kako e to biti mogue - raspravljao se Hant.
- Amerikanci nikada nee prihvatiti podreenu ulogu u...
- Prihvatie je zato to nee imati izbora! - brecnu se Frenklin. - Vi ete ih navesti na to, a mi
emo obezbediti motivaciju.
Hant je jednostavno stajao i oseao kako ga pee prekor u Frenklinovom glasu. Prolo je mnogo
vremena od kada ga je neko prekorevao kao da je kolarac. ak i da je eleo neto da kae, tog trena
niega nije mogao da se seti. Uz to, izraz Frenklinovog lica bio je jasan; niti je eleo, niti oekivao
bilo kakav odgovor.
5
IZBORI
Potezom bez presedana, pred stranake izbore u Demokratskoj stranci, kojim je senator Hant
objavio da je Keti Alton njegov izborni partner, zatvorena su i poslednja vrata ponovnoj kandidaturi
predsednika Kilboma. ak su i najverniji predsednikovi saveznici poeli da menjaju tabore,
pokuavajui da postignu sporazum sa Hantovim timom.
Ameriki glasai kojima su dozlogrdila teka vremena i koje je uplaio porast nasilja irom
zemlje, traili su novo rukovodstvo. Svakodnevno su bombardovani scenama pljakanja i
irokorasprostranjene graanske neposlunosti, i svakodnevno su na kanalima od Marka Hanta mogli
da uju obeanja o boljim vremenima i zaustavljanju nasilja u Americi - upravo ono to je ameriki
narod eleo da uje. Kako je ekonomija nastavila da propada, a prilozi da se smanjuju, Vaington je
bio prinuen da dodatno smanji budet. A sa svakim novim smanjivanjem budeta od strane
Kilbornove administracije, Hantova pozicija je jaala.
Za mnoge Amerikance, kandidatura Marka Hanta ispred Demokratske stranke predstavljala je
dugooekivani odgovor na mnoge njihove probleme. Uticaj depresije na one mlae od pedeset godina
bio je naroito snaan, s obzirom da mnogi od njih nikada nisu iskusili neka ekonomski teka
vremena. Depresija iz 1929. za njih nije bila nita vie od poglavlja iz udbenika ekonomije. Recesija
iz 2008. je bila ublaena velikim troenjem vlade. Oni su, kao injenicu, prihvatili ideju da e vlada
zapoljavati nezaposlene za vreme recesije. To je i funkcionisalo dobro sve dok je novac nastavljao da
pritie iz Japana i Evropske zajednice.
Malo Amerikanaca je u stvari shvatalo da se novcem koji je stizao, vlasnitvo nad mnogim
amerikim fabrikama preselilo u Evropu, a naroito u Japan. Do 2009. godine gotovo polovina
amerikih preduzea bila je pod vlasnitvom Japanaca. - Pa ta? - govorili su politiari. - Posle svega,
i dalje zapoljavaju amerike radnike i donose zaradu amerikoj ekonomiji.
Svoenje rauna je poelo u januaru 2010. kada su Saudijci objavili da im ponestaje nafte i da e
podii osnovnu cenu na pedeset dolara po barelu. Budui da je polovina dostupnih naftnih rezervi
zagaena radioaktvnim padavinama, od izraelskih nuklearnih bombi, koje su padale na Irak i Iran za
vreme rata iz 2008, Saudijci su upravljali sa 80 odsto dostupnih naftnih rezervi sa Srednjeg istoka.
Evropska zajednica je imala pristup nafti na sevemoj obali Engleske i Francuske, ali ostale drave su
se utrkivale u ponudama za snabdevanje naftom koja im je bila neophodna.
Japan je ponudio vie od SAD-a, ubedljivo pobedivi. Ekonomija SAD-a je ovirn zadobila
dvostruki udarac. Prvo, snabdevanje naftom je opalo za 40 posto te je odmah dolo do procesa
raspodele. Dozvoljena mesena koliina benzina, za vozila koja se ne koriste slubeno, je ograniena
na 45 litara, a cene su skoile na skoro dolar po litru. Ovo je proizvelo godinju stopu inflacije od 30
posto, to je dovelo do gaenja mnogih poslova, penzionih uteevina i drutvenih osiguranja. Stariji
su se en masse ponovo aktivirali kao radna snaga. Konkurencija za posao izmeu mladih i starih
postala je politiko pitanje.
Zatim, Japaci su sistematski poeli da gase konkurentne fabrike u SAD-u, uvajui radna mesta
za svoje, japanske radnike tako to su vraali proizvodnju natrag, u svoju zemlju. Do trenutka u kojem
je javnost postala svesna njihove strategije, veina velikih fabrika je propala, te su sada u ponudi
ostali samo slabije plaeni poslovi. Rezultat ovoga je bilo razarajue usporavanje ekonomije SAD-a
koje je za sobom povuklo gotovo sve drave izvan Evropske zajednice i Azijskog trougla. Japanci su
- Ako usvoje zakon o kreku, poee da ga primenjuju na deci. Don kae da moramo da
reagujemo odmah!
Toni Moran je spustio slualicu. Ruka mu se tresla od straha koji je rastao iznutra.
- ta je bilo, Toni? - Suzan Moran upita svog mua videvi njegovo prebledelo lice.
- Komitet eli da sazovemo hitan sastanak za planiranje mara na Vaington u subotu.
- Znali smo da emo u nekom trenutku morati da se suprotstavimo - ree njegova ena, zagrlivi
ga.
Suzan je sledea tri sata provela okrec'ui broj svakog lana KUP-a iz njihove crkve. Sastanak je
zakazan za to vee u sedam.
- Toni je kada je njegova ena obavila i poslednji poziv rekao: - Previe rizikujemo.
- Toni, u nekom trenutku moramo da se suprotstavimo - odgovorila je sedajui da jede. - Prvo su
zabranili hrianski radio, onda i televiziju. Zatim su uveli porez na crkvenu imovinu, a sada ovaj
uasni zakon o bebama na kreku. Ko zna ta je sledee? Moda e i svedoenje proglasiti
protivustavnim.
- Ne razume - smrknuto ree Toni. - Sea li se Roberta Barnsa? Pa, ove nedelje je dobio otkaz
zato to je insistirao da ita Bibliju za vreme ruka. I ovako nam je dovoljno teko. ta e se desiti ako
ja ostanem bez posla?
- Toni, ne mislim da je posao podjednako vaan kao i ivot. Uostalom, ne planiramo anarhiju.
Samo pokuavamo da zatitimo one koji ne mogu sami da se brane.
Suzan je govorila sa vie samopuzdanja nego to ga je oseala. Primetila je trend verske
netrpeljivosti, ak i u svom susedstvu. Sto ga je vlada vie legalizovala, to je on postajao sve
otvoreniji.
Pitam se da li je ovako dolo do proganjanja Jevreja u Netnakoj? - zapitala se. Da li su ih samo
polako izoptili iz drutva dok vie niko nije ni primeivao da ih nema?
Jo dok su se Morani pripremali za susret sa svojom grupom, u Beloj kui je trajao sastanak koji
e imati dubok uticaj na njihovu budunost.
- Kal, jednostavno ne mogu da poverujem u ovaj izvetaj -primeti predsednik Mark Hant,
pregledajui dokument ispred sebe.
- Verujte, gospodine predsednie. FBI ima vrste dokaze da verska desnica planira atentate na
vladine slubenike u sklopu protesta vaem zakonu o kreku.
- Ali oni nisu bili nasilni ni u jednom od prethodnih protesta. Viu i diu mnogo buke, ali na
kraju se prilagode - ree predsednik nakon to je ponovo proitao dokument o lanovima verske grupe,
Komitet za ustavna prava, koji planiraju da izvre atentat na nekoliko voa u senatu i na dravne
sudije. U daljem tekstu stajalo je da je FBI takoe otkrio i zaveru o atentatu na predsednika Hanta ako
potpie takozvani zakon o bebama na kreku.
Zakon o humanitarnom elovanju, nazvan Zakon o bebama na kreku od strane verske desnice, je
bio zakon koji je predloio Hant dok je jo bio u senatu. Gotovo dvanaest miliona beba koje su rodile
ovisnice o kreku ili kokainu tokom prole deceni je, bile su pod zatitom vlade; da bi bile izdravane,
bilo je potrebno preko 48 milijardi doiara godinje od poreza. Hant je bio iskreno iznenaen time to
je u hrianskoj zajednici olo do tolikog negodovanja kada je prvi put najavio zakon koji bi bebe na
kreku iskoristio za dobrobit ljudima koji bi inae bili u beznadenoj situaciji. Njegovi istraivai su
doli do neoborivih dokaza da ove bebe imaju slabiju sposobnost uenja od impanza. A osim
nekolicine radikalnih pobornika za prava ivotinja, nikome nije smetalo da se impanzi koriste za
dobrobit oveanstva. Ne samo da bi se organima ovih beba pomoglo mnogim smrtno bolesnim
ljudima, ve bi i vlada zaraivala vie od 6 milijardi dolara godinje uz prestanak odlivanja skoro 50
milijardi dolara potrebnih za njihovo izdravanje i odravanje.
Gotovo cela zernlja je podravala predlog ovog zakona, osim hriana. Oni su uspeli da odloe
izglasavanje u Kongresu, ali jedno od njegovih predizbornih obeanja bilo je da e od nacrta uiniti
zakon, to je sada, izvrnim nareenjem, i nameravao da uradi. Sa ovim bebama e se postupati
humano. One za koje se uspostavi dijagnoza da su mentalno zaostale bie poslate u vladine bolnice
gde e biti uspavane ubrizgavanjem lekova koji izazivaju komu. Odatle e biti prebaene u banke
organa irom sveta gde e njihovi organi biti upotrebljeni da pomognu produktivnim ljudima da ive
korisne ivote.
Hant tresnu izvetajem o Defersonov sto kojeg je koristilo toliko mnogo prethodnih
predsednika. - Kal, hou da se ovo objavi. Neka procuri u tampu tako da ne igleda da smo mi to
uradili. Ali obavi to!
- Uiniu to, gospodine predsednie - obea Rutlend podigavi izvetaj. Savreno, pomisli,
vrativi izvetaj u torbu na kojoj je pisalo Vrhovna tajna. Znao sam kako e reagovati na onaj deo o
njegovom zakonu. Rutlend se nasmeio zamislivi reakciju na lanak u novinama. Verska desnica
moe da protestuje koliko god hoe; to vie budu protestovali, vie e ispadati krivi. Dok god
kontroliemo njihove medije, javnost e prihvatati kao istinu ono to joj mi kaemo.
6
HAPENJA
- Done! Nee da veruje ovome! Doi! Pouri!
Pastor Don Elder je znao da njegova ena gleda jutarnje vesti. Za nju su najnovije vesti i
aktuelna vremenska prognoza, pre doruka, bile svakodnevna navika. Dulija Elder je uglavnom bila
tipina ena baptistikog svetenika, ali u poslednje vreme njen ivot je poeo da se menja. Kao ena
pastora, navikla je da ivi u kavezu, u okviru granica njihove crkvene zajednice, ali s obzirom na to
da je njen suprug, protestima protiv vlade, jo vie izbaen pred oi javnosti, ona je postavljena u
mnogo vei kavez.
- ta nije u redu, draga? Zar devojka koja ita prognozu opet nema gornji deo?
Komentar je trebalo da bude zabavan, ali Dulija nije bi-[a raspoloena za humor. Izgledala je
kao da e svakoga asa da povrati. - Bolje bi bilo da doe, Done. Na televiziji si.
Elder je uleteo u dnevnu sobu. Uavi, uo je voditelja SMV kako kae: - U izvetaju FBI-a
navodi se da je ilegalna verska grupa pod nazivom Komitet za ustavna prava, ili KUP, koju predvodi
Don Elder, baptistiki propovednik iz Atlante, uputila nekoliko pretnji politiarima koji se protive
njihovom uenju. Elder, koji je na elu organizacije od petnaest hiljada lanova, u prolosti je
predvodio mnogo protesta, ukljuujui i ozloglaeni pononi juri na Kongres.
- To je la! - uzviknu Dulija Elder. - Mi nismo imali nita sa provalom u zgradu Kongresa. To
nisu bili nai ljudi.
- Naravno da nisu - ree Elder, pokuavajui da je umiri. - Ne brini zbog toga, draga. - Nije bilo
iznenaujue da se krivica svaljuje na njegovu grupu. Predvodei nekoliko hiljada miroljubivih
demonstranata u maru na Vaington u znak protesta zbog grubih, vladinih napada na verske slobode,
iznervirao je i politiare i novinare.
Dezinformacija je nastala tako to su uhapeni vandali tvrdili da su lanovi KUP-a. Kasnije je
saznao da su to uinili u razmenu za zastupnitvo Nacionalne unije graanskih sloboda. Svim
uhapenima su izreene male kazne i uslovne osude. Meutim, kada su neki od lanova Komiteta za
ustavna prava, u toku protestne etnje, doli u sukob sa vaingtonskom policijom, uhapeni su,
optueni za napad i osueni na tri godine zatvora. Pored toga, dozvola za proteste KUP-a je trajno
ukinuta, a Elder je, kao organizator skupa, dobio devedeset dana zatvora zbog nepotovanja suda. Sve
to je prikazano u javnosti bili su kratki iseci u kojima pripadnici KUP-a guraju policajce. Ono to
mediji nisu prikazali bio je neposredan napad pendrecima od strane policije.
Elderova panja ostala je usmerena na televizor. Novinar je upravo upitao zamenika javnog
tuioca, iz Ministarstva pravde, kakav e biti odgovor vlade.
Don Elder je video kako se njegovo lice pojavljuje u uglu ekrana dok je mladi zamenik
odgovarao: - Vrlo paljivo emo pratiti taj Komitet za ustavna prava. U ovom trenutku ne mogu da
iznosim nae planove, ali je sigurno da njihove pretnje shvatamo ozbiljno. Potvreno je da postoji
zavera o izvrenju atentata na lanove vlade. Ova grupa je pokazala da e, ukoliko bude neophodno,
pribei nasilju da bi ostvarila svoje ciljeve. Imamo dokaze da oni poduavaju svoje lanove gerilskoj
taktici.
Kadar se prebacio na podruje puno stabala u kojem su naoruani mukarci i ene oigledno
prolazili borbenu obuku.
- Lai, lai! To nisu nai ljudi - pobuni se Dulija.
- Dulija, znali smo da ovo nee biti lako. Seti se samo onoga to stalno govorim naoj grupi.
Politiari nisu nai neprijatelji, ak i kada su protiv nas. Na neprijatelj je majstor obmane.
Dok su se suze slivale niz Dulijino lice, izdavao ju je glas i ona se borila da odri prisebnost. Moda je tako, Done, ali ti e biti taj koji e nositi teret.
- Mnogi Boji ljudi e nositi teret, Dulija. Jednostavno, u ovom trenutku ja sam glasnogovornik.
Seti se da su se Petar i Jovan radovali zato to su bili dostojni da pate za Gospoda.
- Da, ali se takoe seam da je Petar razapet, a Jovan proteran - uzvrati Dulija.
- Nadam se da smo i mi vredni toga - ree Don ne obraajui se nikom naroito i ponovo usmeri
panju na vesti. -Ponekad mi se ini da je lake biti isposnik nego se boriti sa politiarima. - Zurio je u
televizor dok je na vestima iao novi prilog.
- Ovde, iz Detroita, javlja se Nejtan Meter; nalazim se ispred vladinog centra za zapoljavanje ree reporter sa lica mesta. - U ovom gradu, sa sto hiljada nezaposlenih radnika, se otvara samo trista
novih radnih mesta za koja se prijavilo skoro deset hiljada ljudi. Direktor centra mi je rekao da e po
novom zakonu o radu samo radnici stariji od ezdeset pet godina doi u obzir za radna mesta.
Prilazei jednom od mladih Ijudi u redu, Meter je upita:
- Gospodine, da li znate da e ova radna mesta biti popunjena samo radnicima starijim od
ezdeset pet godina?
- Da, uo sam za to, ali svejedno u stajati u redu. Imam enu i etvoro dece koje treba da
prehranim.
- ta mislite o zakonu o radu nakon to su japanske automobilske industrije napustile Detroit?
- Meni tu neto smrdi. Hant je obeao da e uiniti neto da nam pomogne. Sluao sam njegova
obeanja i glasao za njega; sada oekujem da on odri datu re.
- Pa, kao to znate, sada je starija generacija ta koja ima vie glasova u naoj zemlji. Zar vam se
ne ini da e biti teko da se dobije podrka za donoenje novog zalcona o radu koji bi favorizovao
mlae radnike?
Posle kraeg oklevanja, mladi ovek se uspravio i s ubeenjem rekao: - Moda je tako, ali rei u
vam ovo: ti takozvani stariji radnici su odgovorni za haos u kojem se nalazimo, a sada od nas oekuju
da platimo cenu. To uopte nije u redu! Oni mogu da imaju glas, ali mi imamo snagu. Hant mora da
reaguje. Skrenuvi pogled sa reportera na kameru, nastavio je: - ujete li me, predsednie Hant!
Uinite neto, odmah!
Zabrinut, Don Elder je skrenuo pogled sa televizora. -Deluje kao da svaku grupu hukaju na onu
drugu. Mlade na stare, crnce na one panskog porekla, hriane na one koji nisu hriani. Ako se jo
neto desi, ova zemlja bi mogla da bude u velikoj nevolji. Sve to sada vidim oko nas podsea me na
ono to sam proitao o Nemakoj pre Drugog svetskog rata. Tamo je tada bila inflaciona stopa od
1000 odsto meseno, a stopa nezaposlenosti skoro 40 odsto. Narod je bio zreo za politikog spasioca.
- Ali naa ekonomija nije u toliko loem stanju, zar ne? -upita Dulija, zvuei kao da je elela da
ubedi sebe a ne svog supruga. Znala je da Don bolje razume istoriju nego veina ljudi njegove
generacije.
- Dulija, bojim se da e ova depresija postati samo jo gora. Predstoji nam prava borba.- Ustao
je i otiao u kuhinju, gde se zagledao kroz prozor. Amerikanci su uvek verovali da njihova vlada moe
pronai nekog neverovatnog genija da ih sauva od bilo kakvih ekonomskih nedaa. Sada su nauili.
Kada je predsednik Kilborn objavio da FCID vie ne moe da osigurava bankovne raune, ulagai su
pourili da podignu svoj novac, samo da bi otkrili da ga vie nema. Tako je mnogo starijih ljudi,
videvi da im je ivotna uteevina isparila, morala da potrai posao. Sve to je ovaj zakon o radu
proizveo bilo je otuivanje mlaih ljudi koji su mnogim porezima ve bili novano ogoljeni. Samo je
pitanje vremena kada e naa vlada potpuno ostati bez novca. Tada e ga ili tampati ili potpuno
izbaciti iz upotrebe.
- Ali, amandman balansiranog budeta bi trebalo da sprei da se najgore dogodi, zar ne? - upita
Dulija iz dnevne sobe.
- U teoriji - da, ali veina Amerikanaca ne zna ta u stvari znai ostati bez novca. To bi znailo
jo milion nezaposlenih i pokrenulo bi nerede u gradovima. Ne znam ta bi moglo da se uradi, ali
tvrdim da vlada upravo sada pokuava da izvue zeca iz eira.
- Ne razumem - rekla je Dulija. - Vlada ne moe jednostavno da zanemari ustav. Vrhovni sud joj
to nee dozvoliti, zar ne?
Dulija, ne znamo koliko daleko su, politiari poput Hanta, spremni da idu ne bi li zadrali dobar
glas. Moda, sada, ak ni Vrhovni sud nee moi da ga zaustavi. Mogue je da je on samo deo plana za
preuzimanje vlade.
- Kako to misli? Na to si ve ranije aludario.
- Posle Hantove glatke pobede na izborima, napadi na hriane su ubrzani. Nai ljudi u
Vaingtonu veruju da unutar vlade postoji tajno drutvo koje stoji i iza ovih napada i iza Hantove
pobede.
- Kakvo drutvo? Da li to ima veze s time to si optuen da predvodi podrivaku grupu?
- Ne znam, ali izgleda da je deo njihove taktike da rasplamsaju mrnju prema hrianstvu.
Ciste emocije su proizvele drhtaj u Dulijinom glasu kada je rekla: - Ne mogu da verujem da smo
usred svega ovoga. Ovo je Amerika, a ne Kina.
Pre nego to je njen mu stigao da odgovori, ispred kue se zaula kripa guma. Kroz roletne,
Dulija je videla nekoliko mukaraca u tamnim odelima koji izlaze iz dva potpuno crna automobila.
Kombi televizije Kanal 6 zaustavio se na kolovozu iza njih; nekoliko ljudi je poiskakalo i poelo da
postavlja opremu za snimanje. Jedan od tamnoodevenih Ijudi viknuo je na TV-ekipu i kamera je brzo
premetena uz ivicu Elderovog automobilskog prilaza.
Dva mukarca su prila prednjem ulazu, a trei je otiao iza kue. Dulijino srce samo to nije
stalo kada je shvatila da verovatno opkoljavaju kuu.
- Done, bolje bi bilo da does da pogleda - proaputaa.
- ta, duo? - upita, videvi da je prebledela. - ta nije u redu?
Pre nego to je Dulija stigla da odgovori, prednja vrata su razvaljena i dva mukarca su uperila
automatsko oruje u njih. - Don Elder? Don Elder! FBI! Uhapeni ste!
Poslednje ega je Dulija mogla da se seti bio je zapanjen izraz lica njenog mua - a onda tama.
Pala je na pod. Kada je Don pokuao da dohvati svoju suprugu, jedan od mukaraca zapreio mu je
put i gurnuo ga uza zid. Jednim spretnim pokretom stavljene su mu lisice, a ogrlica za davijenje mu je
prikaena na vrat i zglobove. Don je znao da se protiv ogrlice ne treba boriti. Isti ovakav ureaj je
ve iskusio kada su ga uhapsili zbog predvoenja demonstracija protiv klinika za abortuse.
U roku od nekoliko minuta, informativni programi prikazivali su snimke odvoenja u policijsku
stanicu osumnjienog teroriste Dona Eldera, od strane FBI agenata koji su nekoliko dana otkrivali
gde se on nalazi.
Nakon vesti, nekoliko stotina lanova KUP-a iz Atlante okupilo se u crkvenom svetilitu.
Preovlaujua oseanja bila su ok i neverica. uo se zamor od razgovora sve dok Bil Frost, podruni
direktor KUP-a, nije ustao da govori. - Znam da ste svi zabrinuti zbog pastora Eldera. Ovo su teka
vremena. Ako ovo moe da se desi Bojem oveku, moe da se desi i svima nama.
- Gde se pastor sada nalazi? - neko upita.
- Ne znamo. Sve to znamo je da je, nakon to je sudija odbio da odobri kauciju, premeten iz
7
PRODAVANJE NACIJE NA DATA-NETU
Tri dana posle Elderovog hapenja, predsednik Hant je objavio naciji da Japan ponovo zahteva
isplatu od skoro 3 biliona dolara, koliko im Sjedinjene Drave duguju. Specijalnom porukom iz Bele
kue, pristao je da uivo da konferenciju za medije, ali, bez pitanja novinara.
Kad su reporteri i fotografi ispunili saiu, predsednik je uao kroz vrata Ovalne sobe. Ovog puta
njegovo pojavljivanje prolo je bez uobiajenih, pozdrav pogIavici, fanfara. Predsednikova
uobiajena pratnja, tajna sluba i uveknadgledajui Kal Rutlend, pratila ga je dok je zauzimao svoje
mesto iza podijuma od pleksiglasa u sali za konferencije Bele kue.
- Dame i gospodo, sunarodnici Amerikanci, naa nacija se suoava sa najozbiljnijom
finansijskom krizom ikada. Cak i dok sam ja radio na reenju ekonomskog haosa s kojim se naa
zemlja suoava, drugi su radili na podrivanju mojih napora i jo veem oteavanju ionako nezgodnog
stanja radnih Amerikanaca.
- Kao to znate, Japan je ranije zahtevao trenutnu isplatu svih dugova, a zatim se saglasio da
pregovara sa mojom vladom. Sada, ponovo, Japan zahteva da odmah isplatimo sve dugove nastale u
poslednjih trideset godina. Da bismo to uradili, bilo bi potrebno da svaku aktivu u ovoj zemlji stavimo
pod hipoteku. To bi od ove zemlje uinilo ekonomsku ruevinu i produilo depresiju za jo eset
godina. Time bismo, bezmalo, postali robovi istoj onoj naciji kojoj smo pomogli da se izgradi posle
Drugog svetskog rata.
- Kao va predsednik, ja ne mogu to da dozvolim. Izabran sam pod obavezom da naoj zemlji
vratim red i mir, kao i ekonomsku stabilnost. Uinili smo prvi korak ka uspostavljanju reda i mira u
dravi Kaliforniji, a na nacionalnom nivou obruili smo se na organizovani terorizam. Sada postoji
hitna potreba za vraanjem ekonomske stabilnosti. Kao to su mnogi od vas svesni, Japanci su izabrali
da zatvore svoje najvec, fabrike u SAD-u da bi svojim ijudima sauvali radna mesta. Oni su
pokazivai staian nedostatak zabrinutosti iii empatije prema radnicima ove nacije koja se rtvovala da
im pomogne kada su bili na dnu. Prema tome, odluio sam, uz savet nekoliko vodeih lanova
Kongresa, da se pozovem na bankarski omnibus zakon iz 1997. i obustavim celokupnu isplatu stranog
duga.
- Dozvolite mi da naglasim da ovo ni u kom sluaju ne ugroava uiaganja Amerikanaca. Naime,
dao sam instrukcije Ministarstvu finansija da stoprocentno stane iza ulaganja amerikih graana. Oni
koji su u skoranjem bankovnom krahu izgubili svoje uteevine bie isplaeni u potpunosti. Koiiine
dozvoljenog podizanja novca e biti ograniene, ali nijedan Amerikanac nee izgubiti ni cent. Za to
imate moju re. Ovo moe imati za posledicu prolazne neprijatnosti za velike ulagae, ali setite se, to
je za dobrobit cele nacije. Dr Rasel Siver, bivi ministar finansija, postavljen je na elo tela koje e
nadgledati ovaj poduhvat. Sada preputam doktoru Siveru da vam objasni kako e se sprovoditi ovaj
zakon o bankarstvu.
Kada je predsednik siao sa platforme, neko je poeo da aplaudira. Zatim se itava soba,
ukljuujui lanove tajne slube, pridruila gromoglasnom aplauzu.
U kancelariji sekretara za medije, mera rejtinga je pokazivao da 83 odsto anketiranih podrava
predsednikovu odluku. -Uspeli smo! - uzviknu Ros Njutn, sekretar za medije. -- Javnost je zagrizla.
Hant bi mogao da proda jueranju ribu kao dezodorans.
Rasel Siver je zapoeo tridesetominutno izlaganje, tano onako kako ga je uvebao. - Dozvolite
mi da kaem da potpuno podravam predsednikovu odluku. Vlada ima tu odgovomost da prvo zatiti
interese svojih graana. Predugo smo dozvoljavali da Iini interesi prebacuju novac i poslove van ove
zemlje. Da nije bilo dareljivosti amerikog naroda, te druge zemlje i dalje bi ivele u srednjem veku.
Opet je spontani aplauz prekinuo govor.
- Proseni radnik u Americi nee osetiti neke primetne promene. Jo uvek ete moi da platite
svoje raune i vodite normalne poslove, ali bilo kakav vei transfer novca e biti zabranjen, osim ako
nije re o unutranjem prometu novca, kao to je kupovina kue ili automobila, ili poruivanje
poslovnog materijala.
- Za sve transakcije od deset hiljada dolara i vie bie potrebna dozvola od Uprave federalnih
rezervi ili njenih predstavnika. Da bismo zatvorili rad cmog trista, kojim upravljaju grupe sa linim
interesima, od danas pa ubudue sve transakcije e morati da se obavljaju ekovima ili kreditnim
karticama. Do ovog petka, svi graani e biti u obavezi da predaju gotovinu za koju e dobiti
odgovarajui iznos kredita na svojim bankovnim raunima. U roku od nekoliko nedelja, svi ulagai e
dobiti ekovne kartice koje e im omoguiti da vode poslove bez upotrebe ekova.
- Uspostavljanjem ovog sistema ne samo da e se zaustaviti odliv kapitala iz zemlje, ve e se i
smanjiti oruane pljake, prodaja zabranjenih supstanci i pranje novca od strane kriminalnih
organizacija. Da bi bile dodatno osigurane, ekovne kartice e imati lini broj i, na samom kraju,
kopiju otiska prsta korisnika kojem e moi da se ue u trag, u sluaju krae ili gubitka kartice.
Zapamtite, to je zbog vae zatite.
- Odluni smo u reavanju ekonomskih problema nacije. Ovo je samo prvi od mnogo koraka koje
je predloio predsednik da bismo zaposlili Amerikance i ovu naciju ponovo vratili na mesto
najrazvijenije nacije na svetu. U kancelariji sekretara za medije anketna oznaka je zasvetlela kada je
obavljena zavrna anketa. - Pokazuje 65 odsto - preko interkoma je obavestio predsednikovu
kancelariju. - To je dovoljno za mandat, gospodine. Samo 22 odsto se protivi, a 13 je jo uvek
neodluno. Tri prema jedan. Dovoljno je!
Kasnije tog dana, u Ovalnoj sobi, Def Vels se sreo sa predsednikom Hantom, Kalom Rutlendom
i Rasom Siverom da bi razmotrili poslednje provere Data-Net sistema. Pre nego to je seo, Def je
predao gomilu papira prfedsedniku. - Da li je sistem spreman za rad, Defe? - upita predsednik
proveravajui papire.
- Da, gospodine. Nekoliko puta smo proveravali program. Ispostavilo se da je mnogo
jednostavniji nego to smo mislili, gospodine predsednie.
Dajui jedan od retkih komplimenata, Kal Rutlend dodade: -Def je skroman, gospodine
predsednie. Ljudi iz I'BM-a su rekli da njegov program predstavlja najinovativniji pristup mrenom
sistemu koji su ikada videli. Nemogue je provaliti ifre, a moe da prati svetske finansijske
transakcije u vreme njihovog deavanja.
- U stvari, klju je u mogunosti koju 1520 ima da ispravi svoje greke i da premoavanjem sam
zakrpi problematina kola. To je kao...
- U redu, u redu. Shvatam. Hanta je uvek nerviralo to to nikada nije mogao da shvati osnove
kompjutera. Pa ta, pomisli. Kontroliem momke koji njima upravljaju. To je bolje.
- Kada emo moi da sc prikljuimo na sistem Federalnih rezervi? - nervozno upita Rasel Siver
pogledavi u Defa. -Zelim da ponemo to je pre mogue.
- Ve se radi na tome - pomalo osomo odgovori Def. Siver mu se nije mnogo dopadao, mada
nije tano znao zbog ega. Moda zbog naina na koji se ponaao prema drugima iz svoje okoline -
kao da su svi manje vredni od njega. To jest, s izuzetkom Rutlenda, koga su se izgleda svi bojali.
Moida je zbog toga, pomisli Def. Moda vrea moj ponos. Meutim, iznutra je znao da je to bilo
zbog neeg drugog.
Dozvolio je svojim mislima da odlutaju godinu dana unatrag, do datuma kada je poeo da radi na
Data-Netu.
Program je zahtevao povezivanje desetine hiljada razliitih sistema, tako da bilo koji umreeni
kompjuter na svetu moe da stupi u vezu sa bilo kojim drugim. Prvih nekoliko meseci to je delovalo
kao nemogu zadatak, bar sa tadanjom tehnologijom.
Jedne veeri je sa svojim asistentom Keren Ejson, kerkom doktora Ejsona, razgovarao o
problemu. Keren je bila od velike pomoi u njegovom radu. Ona je bila jedna od malobrojnih, izuzev
dr Ejsona, koja je shvatala njegovu logiku. Upoznali su se dok je radio sa osobljem u Livermoru, i
brzo je zaradila njegovo potovanje. Kada je dr Ejson predloio Defu da mu Keren bude
laboratorijski asistent, nakon to mu je Hant dao znak da napravi Data-Net sistem, on se spremno
saglasio. Moda i previe spremno, pomislio je kasnije. U ovom periodu svog ivota nije imao
prostora za emocionalno vezivanje. Ipak, veza koja se razvila bila je striktno poslovna. Bila je jedna
od strunijih programera s kojima je ikad radio, iako i nije uvek razumevala njegov sistem. U stvari,
malo je bilo onih koji jesu.
Kerenini planovi u vezi sa njihovim odnosom bili su sasvim drugaiji od Defovih. Od trenutka
kada su se upoznali, bila je beznadeno zaljubljena u njega. Znala je da je on izvanredan. Morao je da
bude da bi zadobio potovanje njenog oca koji je bio nekoliko kopalja ispred ostalih naunika na polju
kompjuterske fizike. Jednom je ula oca kako govori nekom saradniku -Pored tog mladia, ja delujem
kao naivan strunjak za kompjutere. Njegov dar za kompjutere isti je kao to je Mocartov bio za
muziku. Takvi kao on raaju se jednom u nekoliko stotina godina ili vie.
Ipak, ono to ju je zaista privuklo bilo je samo Defovo bie. Bio je stidljiv i oseajan, ali i
spreman da se suprotstavi bio kome ko je napadao njegov rad, ak i njenom ocu. Najbolje od svega
bilo je to to je nju prihvatio zbog njenih sposobnosti, a ne zbog toga ko joj je otac. Veina mukaraca
koja joj se udvarala bila je ispunjena potovanjem prema uvenom dr Ejsonu, i preko nje traila
njegovo odobravanje. Zbog toga, ona ih je potpuno odbacivala.
Po prvi put ona je bila ta koja se udvara, meutim, delovao je kao da Def uopte nije bio svestan
njenih pravih oseanja. Bez obzira na to koliko puta je stvorila situaciju u kojoj bi njih dvoje bili sami,
nikada nije priao ni o emu drugom osim poslu.
Bio je nadaren; tu nije bilo nikakve sumnje. Iako je bila magistar matematike, jedva da je mogla
da razume neke njegove jednaine. Njegovo reenje problema umreavanja jednostavno je bilo
genijalno. Od poetka je verovala da je ono to on pokuava da uini nemogue. Ne rekavi Defu,
razgovarala je o konceptu sa svojim ocem koji je rekao: - Keren, verovatno smo deceniju daleko od
tehnologije koja bi to mogla da isprati. I hvala Bogu na tome. Nisam ba siguran da imamo mudrosti
da upravljamo tolikom potencijalnom moi. Mogunost obeleavanja i praenja svake osobe na svetu
je i mogunost postavljanja, u pogrene ruke, moi kojom se upravlja celim svetom.
Iako to nikada nije rekla, bila je potajno zahvalna zbog toga to je delovalo da se do Data-Neta ne
moe doi raspoloivom tehnikom. Dogaaji iz prethodnih nekoliko godina uzdrmai su njeno
verovanje u sutinski dobru prirodu oveka, ukljuujui i one iz zemlje koju je volela.
Uz svu silu i mo vlade koja ga je podravala, Def je mogao da okupi timove inenjera IBM-a i
Kreja da zajedno rade na projetku. U roku od etiri meseca, napravili su radni sistem, a za est meseci
8
ATENTAT
Dva dana nakon sastanka sa Defom Velsom o putanju u rad Data-Neta, Rasel Siver se sastao sa
Kalom Rutlendom da bi razgovarali o neemu to je delovalo kao promena odluke Vrhovnog suda o
Siverovom omiljenom projektu: nacrtu zakona o oporezivanju prihoda crkve. Siver je lino uradio
nacrt zakona za vladu. Bio je to njegov doprinos antihrianskoj kampanji. Bio je besan kada je uleteo
u Rutlandovu kancelariju.
- uo sam od naeg izvora iz osoblja sudije Boumana da bi ovaj mogao da ne prihvati nacrt
zakona o oporezivanju prihoda crkve. Da li si ti neto uo?
- To je izvesno - mirnim glasom ree Rutlend. - Ali samo u sluaju da i dalje bude sudija.
Siver je zastao na trenutak, a zatim odgovorio - Bouman nema nameru da podnese ostavku. A i
izgleda kao da bi mogao da doivi stotu.
- Moda njegovo zdravlje i nije toliko dobro kao to se to ini. U stvari, moda je ve smrtno
bolestan,
Siver je vidno prebledeo. - Ne moemo tek tako da smaknemo sudiju Vrhovnog suda.
Negodovanje javnosti e nam svima doi glave!
- Moemo da uradimo sve to je neophodno. Zapamti to! -hladnokrvno odgovori Rutlend. - Ovo
nije igra. Bie potrebno da upravljamo sudom da bismo uveli Fazu dva.
Tokom narednih dana, u medijima su poele da se pojavljuju injenice koje su ukazivale da se
sudija Bouman pridruuje sudijama Hartmenu i Kiniju u podrci takozvanom nacrtu zakona o
oporezivanju prihoda crkve. Nita nije moglo biti dalje od istine. Sudija Bouman je ve bio odluio da
oporezivanje crkvenih prihoda kri samo naelo o odvojenosti crkve i drave. Ali, kao to je bio
njegov obiaj, odbio je intervju ili bilo kakav razgovor o nereenom pitanju. - Sa Boumanovim glasom
bie pet prema etiri protiv - saoptila je Marsa Harms, pomonik sudije Bouman, Kalu Rutlendu. - Za
sutra je planirano sasluavanje argumenata.
- Sigurna si da e staviti veto na predlog zakona? - upita Rutlend.
- Sasvim - odgovori. - Naloio nam je da sve proverimo unazad do Maralovog dokaza protiv
oporezivanja crkvenog vlasnitva u Virdiniji. Iskoristie ovaj sluaj da ukine i zakon o oporezivanju
vlasnitva.
Rutlend je spustio slualicu i pozvao lini broj Dejsona Frenklina. Frenklin je oekivao taj
poziv.
- Bio si u pravu - ree Rutlend kad se uspostavila veza.
- Da li je sve spremno? - upita ostareli industrijalac bez ikakvog dodavanja.
- Sutra - odgovori Rutlend. Zatim je saoptio Frenklinu detalje svog plana. Cuo je kako se veza
prekida i spustio slualicu.
Rutinom uspostavljenom godinama navike, sudije Vrhovnog suda stigle su do svojih kancelarija
u sedam sati ujutru. Troile su otprilike jedan sat na prelaenje preko rezimea sudskih presuda i
sasluavanje izvetaja koje su podnosili njihovi pomonici o primenjivim zakonima i prethodnim
odlukama suda.
Tog jutra, trojica sudija - Hartmen, Bouman i Kini - su stigli gotovo u isto vreme. Njihovi vozai
ostavili su ih kod ulaza za sudije i nastavili ka parkiralitu suda gde e ekati njihov poziv za povratak
kui.
Sudija Bouman je bio stariji dravnik Vrhovnog suda; postavio ga je predsednik Kilbom tri
godine ranije. Tada, kao sedamdesetogodinjak, bio je najstariji kandidat u istoriji Vrhovnog suda.
Meutim, vrstim pridravanjem ustava, pridobio je podrku senata i osigurao postavljenje. Njih
trojica, Kini, Hartmen i on, postali su vodea snaga koja je stajala iza odluka suda koji se nije
priklanjao ni liberalima ni konzervativeima. Njihov poloaj po bilo kom pitanju bio je liberalan
onoliko esto koliko je bio i 'konzervativan, i retko se deavalo da sva trojica zauzmu istu stranu
prilikom odluivanja. Jedno pitanje oko kojeg su izgleda bili ujedinjeni bilo je mogunost naruavanja
privatnosti koju bi stvorio novi, bezgotovinski sistem koji je predloila Hantova vlada. Nije bila tajna
da je Bouman eljno iekivao prvi sluaj koji e proi kroz nie sudove.
Nedavno, Kini i Hartman su razljutili hrianski lobi glasajui za predlog vlade o pitanju
oporezivanja crkvene imovine. U veinskoj presudi istakli su da se u ustavu nigde izriito ne
zabranjuje oporezivanje crkvene imovine, pod uslovom da se to ini u istoj proporciji sa svim ostalim
oporezivanjima imovine u zajednici. Delovalo je verovatno da e Hartmen i Kini primeniti isti nain
razmiljanja kada je re o oporezivanju crkvenih prihoda. Boumanov glas e biti presudan.
Informacija koja je procurela u javnost navodila je na zakljuak da e se on pridruiti liberalnoj struji
suda. Ovo je razbesnelo mnoge crkvene i kvazihrianske grupe, ukljuujui i izvikani Komitet za
ustavna prava. Skoranji intervjui sa tobonjim lanovima grupe, ukazivali su rastue zahteve za
preduzimanje akcije. Prenosi se i da je hapenje Dona Eldera izazvalo pretnje odmazdom.
Poslednji koji je stigao, sudija Bouman, iskoraio je iz vozila nesvestan dvojice naoruanih,
maskiranih mukaraca koji su izali svaki iza jedne strane zgrade i otvorili vatru iz automatskih
mitraljeza. Trojica sudija su pokoena na mestu na kojem su se zatekli. Umrli su skoro istog asa.
im je pucnjava poela, policijsko obezbeenje je izalo iz zgrade. Atentatori su pokosili
nekoliko njih, ali je brojana prednost bila na strani policije. Kada se pojavilo jo naoruanih straara,
mukarci sa maskama su pobegli u auto koji ih je ekao. Automobil je tutnjao niz Pensilvanija aveniju
kada je nekoliko dobro naoruanih straara - deo elitnih snaga regrutovan za zatitu zvaninika u
Vaingtonu - izalo na ulicu. Osuli su paljbu na auto koji je ubrzavao, i na mestu ubili vozaa; vozilo
je izgubilo kontrolu i sudarivi se sa parkiranim automobilom izgorelo je u nesrei. Za nekoliko
sekundi, automobil se pretvorio u pakao.
U Beloj kui, nekoliko minuta kasnije, u kancelariji za odnose sa javnou je zazvonio telefon.
Dok je u pozadini zavijao zvuk sirena, Kal Rutlend je uo kako glas sa druge strane ice kae: Obavljeno je. Tela su izgorela zajedno s automobilom.
Rutlend je spustio slualicu. Vreme je za Fazu dva, tiho ree samom sebi.
U vestima, mediji su prikazali bezbroj scena sudija koje lee na trotoaru ispred zgrade Vrhovnog
suda. Zatim bi se scena prebacila na izgorelo vozilo u kojem su kremirana dvojica atentatora i njihov
voza.
Glavni spiker SMV-a ispitivao je jednog od mnogih zvaninika vaingtonske policije koji je bio
na mestu dogaaja. - Dai je tano da su atentatori bili povezani sa KUP-om - militantnom verskom
grupom koja je upuivala pretnje vladinim zvaninicima?
- U ovom trenutku ne mogu da dajem izjave povezane sa sluajem - odgovori zamenik naelnika.
- Da li oekujete neka hapenja? - voditelj postavi tipino novinarsko pitanje. - Da li je hapenje
Dona Eldera na bilo koji nain povezano sa ovim atentatom?
- Bez komentara. Gospodin Elder je jue izaao po nareenju nadlenog sudije. Ispitivaemo
lanove njegove grupe o tome gde se on trenutno nalazi.
I pre nego to je intervju u vestima zavren, rezultati ankete su pokazivali da 78 odsto
anketiranih- veruje da su Elder i KUP odgovorni za dogaaj.
Kasnije tog dana, u Elderovoj crkvi u Atlanti, odran je hitan sastanak. - Done, ta se deava? upita Bil Frost. Kao da se cela vlada SAD-a ustremila na nas. Zato?
- Zaista ne znam, Bile. Seti se da smo razgovarali o mogunosti proganjanja. Zauzeli smo
neomiljene stavove o nekim pitanjima, a kada zemlja zapadne u nevolje, politiari poinju da tragaju
za rtvenim jarcima.
- ini mi se da nikada ranije nisam razumela pravo znaenje tog pojma - En Boutmen ree kroz
suze. - Kako ljudi mogu da dozvole da se ovo deava? I mi smo Amerikanci - samo se trudimo da
radimo ono to je ispravno.
- Pretpostavljam da su Jevreji postavljali isto pitanje u Nemakoj - ree Elder. - Izgleda da
postoji nekakav masovni mentalitet koji preovladava u vremenima kao to su ova. Narod jednostavno
eli da okrivi nekoga za svoje nedae.
- ta je sa atentatima, Done? Ovo je ozbiljno. Misle da smo nekakva teroristika grupa. Postaje
verovatnije da e prvo pucati, a potom se brinuti o utvrivanju injenica.
- U redu, teko je poverovati da se ovo deava. im se ovaj sastanak zavri, predau se
opstinskim vlastima.
- Ali Done, ve sumnjaju na tebe. Ne znam da li e ovog puta uopte odrediti kauciju - ree Ari
Vorner, advokat koji zastupa KUP. - Nisam mogao da verujem da su te, posle prethodnog hapenja,
otpremili u Vaington. Trebalo je da podignu optunicu u Atlanti.
- To je bilo udno - saglasi se Elder. - Da vam kaem, neko vreme sam bio pomalo i uplaen.
Ponaali su se prema meni kao da sam Don Dilinder, a ne Don Elder.
- Kao ko? - upita En.
- Nije bitno - ree Elder uz osmeh. - Pretpostavljam da si suvie mlada.
- Zna ta, Done, mislim da ti je neko iz vlade ovo namestio. Bio si im potreban u Vaingtonu u
vreme odigravanja atentata. Postoji li bolji nairt nego da te uhapse, otpreme u Vaington i onda te
puste neposredno pred atentat? - ree Vomer koraajui oko stoia.
- I ja sam razmiljao o tome, Ar. Koliko god to bilo neverovatno, moram da se saglasim s tim.
Ba u tom trenutku zazvonio je telefon u spoljnoj kancelarii- Ja u - ree Frost. - Zamolio sam prijatelja u Vaingtonu da nazove ako sazna neto.
Podigavi slualicu, javio se: - Ovde Frost.
- Bile, Sem ovde. U velikoj ste opasnosti. Ministarstvo pravde je upravo izdalo nalog za Eldera i
sve okrune voe KUP-a, ukljuujui i tebe. Svi ste optueni za teroristike aktivnosti i biete drani u
pritvoru bez prava na kauciju - neogranieno. Sasluaj i ovo: Ministarstvo je takoe izdalo i sudski
nalog za zatvaranje KUP-a i zaplenjivanje sve imovine KUP-a kao dokaznog materijala. Bojim se da
je ova stvar zaprena na najviem nivou. Ne bih sumnjao da e oni podmetnuti dokaze.
- ta predlae, Seme?
- Neka se tvoji ljudi predaju lokalnoj policiji, tamo u Atlanti. Ovde je sve vrelo, moglo bi da doe
do nesree ako federalci izvre hapenje. alju specijalne antiteroristike snage. Ovde, u Vaingtonu
je pravi haos. Podsea na Bliski istok. Pobogu, trojica sudija su ustreljena ispred same zgrade
Vrhovnog suda!
Bil Frost je bio vidno potresen kada je spustio slualicu. Bavio se advokaturom vie od trideset
godina i nije mogao da veruje onome to je upravo uo. Vlada Sjedinjenih Drava umeana u
podmetanje dokaza protiv verskog voe - skoro da je bilo previe neverovatno da bi se poverovalo.
Onda mu je sinulo -bilo je previe neverovatno da se ne bi poverovalo. Veina Amerikanaca e
prihvatiti stav vlade kao injenicu, pogotovo kad se uzme u obzir trenutno raspoloenje u zemlji
prema religiji. Hriani su se borili za neke neomiljene stvari i tako zaradili neke mone neprijatelje,
posebno u medijima.
Njihovi neprijatelji su pleli mreu. to se vie budu borili, vie e se u nju uplesti. Na najviem
nivou, to je ono to je rekao Sem. Pitam se koliko je tano visok nivo, nemo se zapita.
Mogao je da vidi strah na licima ostalih iz grupe. Oni su voe KUP-a koji je osnovan kao
organizacija za povezivanje crkava irom zemlje. Ovo vie nije akademsko uvebavanje slobode
govora, pomisli. Stvarnost je pokucala na vrata ovoj grupi. Pitam se koliko njih e moi to da izdri?
Nakon to je Frost brzo preneo najnovije vesti, Don Elder je ustao.
- Prijatelji hriani, ovo je ono ega smo se svi najvie bojali, ali opet i ono to smo svi oekivali.
Moda je do proganjanja dolo ranije nego to sam predvideo, meutim, tu je. Sada svako od vas mora
da odlui Koga e slediti ovog dana. Stvari izgledaju loe, ali Gospod je jo uvek uz nas. Samo
upamtite, na neprijatelj nisu ljudi koji ele da nas unite; ve je neprijatelj Hristov. Ova bitka je
pripremana od poetka vremena. Mi smo samo peadija. Posluajte srce i ne poriite ono za ta znate
da je istina. Bog e preovladati, ak i ako mi omanemo. Pomolimo se...
Pastor je predvodio svoje optuene voe u molitvi koja je trajala vie od sat vremena. Nakon to
su drugi otili, Elder, Frost i Vorner su jo sat vremena sedeli u pastorovoj radnoj sobi, ekavi
odgovor na poziv koji je Ari uputio svom prijatelju iz policijske stanice u Atlanti. Zamolio je svog
prijatelja da se pobrine da ih lokalna policija stavi u pritvor pre nego to e federalci biti u mogunosti
da postupe po nalogu.
- Moram da podelim neto sa vama to nikada ni sa kim, osim sa Dulijom, nisam podelio - ree
Elder svojim prijateljima. - Uvek sam bio zabrinut da bi Ijudi mislili o meni kao o nekom udaku, ili
jo gore.
- Godinama, dok sam bio dete, majka mi je govorila da sam imao obiaj da sedim u krevetu
iroko otvorenih oiju, kao da sam u bunilu. Govorila je da su mi se oi pokretale kao da sam
posmatrao scenu ispred sebe. Meutim, kad bih se probudio niega nisam mogao da se setim.
- To je prilino dugo trajalo - dok nisam napunio trinaest godina. Onda, jedne noi je rekla da
sam se uspravio i poeo da opisujem ta vidim. Ona je ekala taj trenutak, pa je bila spremna da snimi
ta sam rekao. Zeleo bih da vi to ujete.
Elder je otvorio fioku svog stola i izvadio kasetu. - Napravio sam kopiju originalnog
magnetofonskog snimka - objasnio je stavivi kasetu u ureaj na stolu. - Zapamtite, ovo se desilo pre
skoro etrdeset godina. Mukarci su sluali glas mladog deaka koji je govorio o hiljadama uhapenih
i zbog svoje vere zatvorenih hriana, i o desetinama hiljada drugih koji su se skrivali od policije.
Odravala su se suenja na kojima su verski poglavari sa svih strana sveta svedoili o krivici
osumnjienih, posebno jednog - pastora, za kojeg se znalo da je njihov voa.
Tada je Elder zaustavio traku i objasnio: - Pastor iz mog sna je bio optuen za izdaju vlade i
osuen na pogubljenje. Izveden je pred oveka velike moi koji je postao voa Sjedinjenih Drava,
iako nije bio predsednik. Taj ovek je dobio odlije mirotvorca koji je uspeo da spase svet od
razaranja, meutim, on je bio neprijatelj ljudi Bojih i bio je odluan da ih zatvori i uniti. Potom je
ponovo pustio traku.
Glas sa trake zapoeo je dvostrani dijalog:
9
UPRAVLJANJE EKONOMIJOM
Dogaaji su se odvijali tolikom brzinom da je veina Amerikanaca jedva uspevala da ih isprati.
Veernji informativni programi, na svim stanicama, trajali su po sat vremena due i postizai najveu
gledanost ikada. Sve stanice su se nadmetale oko najnovijih pojedinosti vezanih za ekonomiju,
atentate i obraun sa verskim teroristima.
Amerikanci su se sjatili u banke da predaju svoju gotovinu u zamenu za kredit banaka. Da bi
ohrabrio proces i umanjio bilo kakvo mogue protivljenje, Rasel Siver je doao do genijalne ideje:
razmena e doneti dividende narodu. Za svaki predati dolar, ulaga e primiti 50 odsto bonusa u
razmenjenim kreditima. Ovo je utialo svako protivljenje novom sistemu.
Trgovci drogom, navikli da nose sa sobom ogromne koliine gotovog novca, imali su problem:
kako da razmene gotovinu a da svoje nezakonito poslovanje ne ocinkare poreskoj slubi. Siver je brzo
pronaao reenje i za taj problem. Izradio je program pomilovanja kojim e oni moi da urade jednu
razmenu bez postavljanja pitanja. Preprodavci sa dovoljno zdravog razuma mogli su da proitaju
izmeu redova, te su zgrabili priliku da unove svoju zaradu. Kada se ukloni gotovina, prodavanje
droge e biti vrlo oteano.
Intervjui sa ponovo uzornim trgovcima droge pomogli su da se javnosti proda bezgotovinski
sistem. Nakon tih intervjua u vestima SMV-a, prihvatanje Data-Neta u javnosti skoilo je na 90 odsto.
Da je anketa u svoj proraun ukljuivala i hriansku zajednicu, to namerno nije, pokazivala bi
preovlaujue protivljenje ideji. Hriani su strahovali od kontrole koju bi takav sistem doneo vladi,
ali buduu da su bili zanemareni od strane medija, njihov glas se nije uo.
Na temu bezgotovinske ekonomije, u debati za SMV, razglabali su lanovi Nacionalne unije
graanskih sloboda (NUGS), koji su izrazili zabrinutost zbog mogueg naraavanja privatnosti. Rasei
Siver je predstavljao stavove vlade.
- Doktore Siver, kako moemo znati da vlada nee koristitivaj sistem za kontrolu graana? Posle
svega, kontrolisanje neije sposobnosti da kupuje i prodaje povlai za sobom stranu mo, zar ne? Fred Lajvli, predsedavajui NUGS-a, uputio je izazov.
- Svakako, Frede. i mi smo stalno svesni toga. Ali, setite sea je ovo demokratsko drutvo 1 da
ovom zemljom vlada narod birajui za koga e da glasa. Svaki politiar koji pokua da oduzme
slobodu amerikom narodu vrlo brzo e se nai u poziciji da posmatra sa strane.
- Ali, ta je sa pravima manjina?
- Pa, ako mislite na trgovce drogom, kriminalce i anarhiste, njih oekuje teko vreme zato to
emo moi da ih zaustavimo. Da bismo mogli to da uinimo, poteni ljudi ove zemlje morae da nam
daju malo razumevanja. Meutim, Frede, ovo mogu da vam obeam, a vi me dovoljno dobro poznajete
da znate da ja uradim ono to kaem: Ako vi. ili bilo koji drugi lan NUGS~a, uoite bilo kakvu
zloupotrebu ovlaenja, lino u vam pomoi da skrenete panju predsednika na to. Ali, pomislite i na
svetliju stranu. Kriminalci vie nee moi da pljakaju potene trgovce koji zarauju svoj novac. Bez
gotovine u kasi, sve to lopov moe da odnese je traka za raune, ili friider, ukoliko moe da tri
nosei ga na leima.
Lajvli se smejao od srca. Dobro je nauio ta treba da pita rukovodioca dravnog budeta.
Uputstva, koja je dobio od unutranjeg kruga Drutva, su bila jasna: - Prvo postavljaj pitanja, zatim
podri program.
Anketni ureaj je pokazivao da skoro 100 odsto gledalaca podrava doktora Sivera i novi sistem
upravljanja finansijama.
Za mesec dana, uz samo nekoliko sitnih kvarova na poetku, sva gotovina je zamenjena i DataNet sistem je podignut i pokrenut. Ponekad, usled preoptereenja telefonskih linija, kompjuterske kase
bi izgubile vezu pokuavajui da pristupe eentralnom procesoru. Ipak, kada su pridodate nove linije,
od optikog vlakna, sistem je mnogo napredovao.
Trgovci su zavoleli novi sistem jer im je odmah omoguavao prenos sredstava. Ipak, oni koji nisu
imali kompjuterske kase morali su da popunjavaju dunike naloge za isplatu. Ovakva odlaganja
prilikom ostvarivanja zarade od prodaje osigurala su jo bru primenu. Jedna ogromna prednost novog
sistema bila je mogunost da se odredi da li kupac ima ili nema dovoljno sredstava za kupovinu. Ako
nema, kupoprodaja bi bila obustavljena dok kupac ne dogovori kreditnu pozajmicu od glavne banke.
Ove pozajmice su bile paljivo praene, a isplate su se, svakog meseca, automatski proraunavale i
skidale sa kupevog rauna. Sve to je zaista izgledalo kao dobitna kombinacija za sve koji uestvuju.
Prebacivanje na potpuno elektronski sistem prolo je neverovatno lako. Veina Ijudi je svaku
promenu doivljavala kao neto bolje od statusa kvo. Sa gotovo 30 odsto nezaposlene radne snage,
emotivni pritisak je bio zastraujue velik. U veini gradova, stopa kriminala je porasla za nekoliko
stotina procenata u odnosu na prolu deceniju. Samoubistva, naroito mladih, poprimala su razmere
epidemije. Ono to veliki deo javnosti nije shvatao bilo je to da iako se prebacivanjem na elektronski
novac usporila trgovina drogom, potranja droge u unutranjim gradovima ipak nije opala. Posledica
toga bio je novi talas kriminala -bande mladih krale su sve od televizorskih ekrana sa plazmom do
automobila i razmenjivale to za drogu. Mediji su brzo optuili Hantovu vladu da ne preduzima
dovoljno da zaustavi kriminal i ponovo vrati ljude na posao.
- Ne znam ta oni oekuju od mene! - Ijutito ree predsednik Hant i tresnu novinama o sto za
dorukovanje. - Kako ja da vratim ljude na posao? Vlada je potpuno bez para.
- Gospodine predsednie - poe Kal Rutlend svojim uobiajenim, snishodljivim tonom.
Hant je bacio pogled na svog pomonika. Sam nain na koji upotrebljava titulu je
omalovaavaju, pomisli Hant. Ponaa se kao da je on predsednik, a ja njegov sluga. Mark Hant je
pokuavao da smisli kako da se oslobodi senke, nadimak koji je uo od ostalog osoblja, a odnosi se
na Kala Rutlenda. Znao je da e to morati da uradi paljivo. Rutlend je bio direktna veza sa Drutvom,
a jo uvek ne bi bilo mudro da im se suprotstavi. Ali, utnuu ga im to bude mogue.
- Da, Kal, ta je bilo? - upita s odmerenom dosadom u glau.
Pravei se da ne primeuje Hantovu iritaciju, Rutlend odgovori - Doktor Siver ima ideju koja bi
mogla da se upotrebi. Zatraio je da se sretnete krajem nedelje.
- Odmah zakai sastanak - naredi predsednik.
- Da, gospodine - odgovori Rutlend podsmeljivo se pokoravajui.
Od kad je uhapen, Don Elder je premetan iz jednog zatvorenikog centra u drugi. Nakon to ga
je u pritvoru drala lokalna policija, FBI je preuzeo nadlenost i premestio ga u federalni zatvor u
Atlanti. Tamo su ga pretraili do gole koe, naredili mu da se istuira i obukli ga u jednolinu
zatvorsku odeu.
Kada je agent zaduen za njega uao u eliju, Elder ga upita: - Kada u moi da vidim svog
advokata?
- Uuti - zapovedi agent. - Videe advokata kad mi kaeo.
Tog popodneva, Ari Vorner je poeo sa postupkom stupanja u vezu sa onoliko lanova KUP-a iz
Atlante koliko je to bilo mogue. Zadivila ga je efikasnost sistema za komunikaciju koji je
uspostavljen za stupanje u kontakt sa drugim lanovima. Za pet sati, ostvareno je preko osam hiljada
poziva i sastanak je bio zakazan. Ono to niko iz grupe nije znao, bilo je to da su stotine njihovih
telefonskih linija praene i prislukivane. Saznanje o sastanku je istog trenutka prosleeno na
specijalnu liniju u Beloj kui - lini broj Kala Rutlenda.
Vest o sastanku Rutlend je primio sa neuobiajenim uzbuenjem. Savreno, pomisli. Sada je
vreme da upotrebimo adutsku kartu. Podigavi slualicu, okrenuo je broj koji je znao napamet.
Telefon je zazvonio u radnoj sobi Dejsona Frenklina. On podie siualicu, ali nita ne ree.
- Sastanak je zakazan za veeras u sedam. Pitaj vou da li treba da aktiviram Judu.
Frenklin se okrenu prema drugom oveku u sobi i prenese mu pomku. Amir Raak, onima iz
Dmtva poznat kao voa, je odgovorio: - Odmah to uini.
Nakon to je Frenklin preneo zapovest Rutlendu, Raak ustade, spreman da ode. - Dakle, poelo
je, nakon svih ovih godina - ree Frenklinu. - Uskoro emo obezbediti svoj poloaj. Ne sme biti
greaka - upozori Raak. - Neprijatelj protiv kojeg se borimo nee lako odustati. Moramo potpuno da
obeshrabrimo i unitimo njegove sledbenike. Oni su slabi, plaljivi ljudi koji e pobei kada se stvari
okrenu protiv njih. Meutim, vostvo mora biti rasuto i mora da izgubi ugled. Da bi se uspostavio
novi red, prvo mora vladati bezvlae.
Amir Raak se rodio u Izraelu od majke Izraelke i oca Iraanina. Njegova majka jedva da je
imala petnaest godina kada ju je zarobio tim irakih graninika koji je izazivao arke u Izraelu. Nakon
est meseci zarobljenitva, pustili su je na slobodu -kada se saznalo da je tmdna. Otac neroenog
deteta zvao se Ahmed Raak, zapovednik logora u kojem je drana u zarobljenitvu.
Amirova majka, Sulif, je bila odbaena od svog naroda, izbegavana ak i u svojoj porodici. Kao
dete, Amira, tada poznatog po majinom prezimenu, Flom, nemilosrdno su proganjala dmga jevrejska
deca.
Kada mu je bilo dvanaest godina, majka mu je umrla i Amir je postao ulini prosjak. Svima koji
su ga poznavali bilo je oigledno da Amir nije bio obino dete. Bio je lukav kao mungos, a
temperamentan kao kobra. Do svoje esnaeste, postao je priznati voa ulinih bandi na okupiranoj,
palestinskoj teritoriji i snabdevao tamonje Arape nezakonitim omjem. Do dvadesete, zgmuo je
znaajno bogatstvo trgujui omjem i eksplozivima iz Sirije i Iraka u Izrael.
Izraelski Mosad ga je uhapsio posle velikog obrauna sa Arapima izvan oblasti Gaze i zapadne
obale Jordana. Samo injenica da je bio polujevrejin spasila ga je od istovremenog pogubljenja.
Nareeno mu je da ode iz zemlje i upozoren je da e, ukoliko se nae na tlu pod upravom Izraela, istog
trena biti pogubljen.
Amir se preselio u Ameriku, gde je i uloio najvei deo svog bogatstva, i uzeo oevo prezime Raak. Nastavio je da trguje orujem iz Sjedinjenih Drava. Naime, njegove usluge su bile toliko
vredne da ih je i CIA esto koristila za snabdevanje tajnih operacija na Bliskom istoku i u Africi. Do
trideset i pete, Amir Raak je postao jedan od najbogatijih i najuticajnijih ljudi na svetu.
U Drutvu, Raak je bio poznat samo po uvenju. Ipak, najvei deo svog bogatstva potroio je
pomagavi interese Drutva i koncept jedne svetske vlade, za koju je tvrdio da je predodreen da joj
bude na elu.
Raak je imao samo dve strasti u ivotu: duboku mrnju prema hrianima i Jevrejima i potpunu
posveenost uspostavljanju Sataninog kraljevstva na Zemlji. Odluio je da je najbolje da ostane u
Siver i Rutlend su znali da su pobedili. Predsednik je bio okoreli politiar. Nikada ne bi propustio
priliku da zavme Kongres.
- Posle svega, godinu dana odmora, nikome od njih nee da teti, zar ne? - smejao se Hant,
zamislivi reakciju senatora Dona Granta. Njegov stari neprijatelj e cri od muke.
- Kada emo raspravljati o sprovoenju ovoga? - oduevljeno upita Hant.
- Pa, prvo je potrebno da se prihvate vai kandidati za Vrhovni sud - ree vrhovni tuilac
razmotrivi predlog. - Poto to jedino senat moe da uradi, bie potrebno njihovo zasedanje. Onda, sa
tri nova lana koja ste vi postavili, sud e potvrditi vae poteze.
- Dopada mi se to! - ree Hant 1 potapa Mekmilana po leima. - Senat izglasava ljude koji e
odobriti njegovo izuzee -dopada mi se to. Grant e dobiti ir.
- Kakve su anse da e senat odobriti svu trojicu? - upita Hant vrhovnog tuioca.
- Mislim da je za Bilingsa i Strauda sve sigurno. Trebalo bi da budu odobreni poetkom sledee
nedelje. Kamings verovatno nee biti izabran. Meutim, u redu je, poto sudija Anderson uskae kao
zamena.
- Zar to nee biti problem? ta ako on glasa protiv ove stvari sa ukidanjem Kongresa?
- To je gospoa Andersone, gospodine. Ona je okruni su~ dija u Misisipiju. Sumnjam da e stati
na stranu Kongresa. Meutim, ak i ako stane, jo uvek imamo veinu.
Predsednik malo zamuca u govom, zbog greke koju je napravio. - Nemam nita protiv... ako jo
uvek imamo veinu u sudu.
- Imaemo - uveri ga Siver. Mekmilan potvrdno klimnu glavom.
- ta se zbiva sa ovim teroristima? - upita Hant, pregledajui izvetaj FBI-a.
- Uhvatili smo voe grupe iz Atlante - oprezno odgovori Mekmilan. On je obavestio Rutlenda da
Hant nije u potpunosti progutao izvetaj FBI-a.
- Da li je, protiv njih, podignuta optunica? - upita Hant.
- Ne jo, gospodine. Mislili smo da bi bilo bolje da ih drimo u pritvoru dok ne okupimo ostale
voe iz cele zemlje. S obzirom na trenutnu atmosferu, stvar bi mogla gadno da se zakuva. Vrhovni
tuilac je poeo da se preznojava. Znao je da su, zakonski, na tankom ledu. Od Rolanda je dobio nalog
da prebaci Eldera u Vaington i da ga dri u samici dok ga ne obaveste.
- Sluaj, Pat, ovo nije Rusija - ljutito ree predsednik. - Hou da ti ljudi imaju pravo zastupnitva
i sudova. Moje nareenje za pritvaranje ne znai da moete beskonano da ih zadrite.
- Da, gospodine. Samo smo hteli da se osiguramo da se FBI, dok bude privodio ostale, ne susretne
sa teroristikom vojskom.
- Obavetavaj me o ovome, Pat - nedvosmisleno ree Hant.
- Ne smeta mi da malo varamo Kongres. Oni su krupne figure. Ali, neu da ova zemlja postane
policijska drava.
- Da, gospodine. Redovno emo vas obavetavati. Ne bi trebalo jo dugo da traje.
- Pobrini se za to! - naredi Hant. Njegov mozak je pokuavao da se usredsredi na neto, ali to
jednostavno nije uspevalo. Ova paranoja u medijima o teroristima ga je zabrinula. Osim pretnji i
ubijanja sudija, nije mogao da vidi dokaz o delovanju teroristike organizacije. Izvetaji FBI-a su bili
nejasni, i sumnjao je, nameteni. Pitam se da li je i Randal deo Drutva?- pomislio je. Sama pomisao
da je njegov direktor FBI-a u Drutvu ga je uznemirila. Ako je tako, ne mogu da verujem niemu to
proitam!
Kasnije tog dana, na sastanku odranom u domu Dejsona Frenklina, Kal Rutlend je rekao: -
Moraemo da delujemo malo bre nego to smo planirali. Izgleda da na predsednik ba i nije toliki
idiot kao to smo mislili.
- Vrlo smo blizu da sloimo kockice. Ne smemo da radimo i suvie brzo, inae emo privui
panju na sebe - ree Frenklin nervozno etajui goredole. - Sta Siver misli?
- Kae da je veina potrebnih stvari na svom mestu. Evropljani kau da je Velsov program
izuzetan. Smatraju da sistem moe da se uvede irom sveta za nekoliko nedelja, a ne meseci
- primeti Rutlend uz najtanju notu potovanja u glasu.
- Da li je Vels upoznat s tim kako e se upotrebljavati sistem? - upita Raak.
- On je bistar moinak - odgovori Rutlend. - Siguran sam da je dovoljno pametan da to sam uoi.
Meutim, potpuno je zanesen samim izazovom. Nee nam zadavati probleme. Kada sistem bude gotov
i pokrenut, imaemo nekoliko sposobnih ljudi da upravljaju njime.
- To nam je jedina slaba taka - ree Raak, koji je stajao kraj prozora i posmatrao kiu. - Reci
Siveru da pomno pazi na Velsa.
- ta je sa demonstracijama? - upita Fred Lajvli iz NUGS-a. - Da li smo sigurni da e poeti ove
sedmice?
- Juda me obavetava da sve tee po planu - ree Rutlend. Nije imao nimalo potovanja za
mravog advokata, koji ga je na udan nain podseao na le. I NUGS-u se sprema veliko iznenaenje,
pomisli. Zaista smeno. Unitavaju jedini sistem koji bi ih trpeo.
- Da li si siguran da e Juda obaviti svoj zadatak? - upita Lajvli zapovednikim tonom. Gajio je
velike ambicije za sebe, kad se cela ova stvar zavri. Bie deo novog sistema, otac nacije, takorei. Uz
to, bie u mogunosti da svojim iskonskim neprijateljima, hrianima, oita pravu lekciju. Boe, kako
ih mrzim, zakljui. Ne, ekaj, pomisli, bez Boe... nije verovao u Boga. Kako bilo, mrzim ih, zakljui.
- Juda e obaviti zadatak. Ovo se planira ve veoma dugo - snishodljivim tonom ree Rutlend.
- Da li je sve spremno? - Ari Vomer upita organizatore skupa. Temiin skup su odabraii jer su
eleli da izbegnu da se na njihovu grupu gleda kao na demonstrante.
- ini se da je tako - odgovori Bob Birson. - Samo bih voleo da smo mogli da razgovaramo sa
pastorom Elderom. Jo uvek nisam siguran da bi on ovo eleo.
- Pa, ne moemo jednostavno da ostavimo njega i ostale da trunu u zatvoru i da nita ne
preduzimamo, zar ne? - Vomer je ponekad eleo da se nikada nije ni uvukao u sav ovaj haos. Vratio se
natrag u vreme kada mu je Elder priao po prvi put, traei njegovu pomo. Don je tada bio
obeavajui pastor sa televizijskim programom, gledanim irom zemlje. Poinjao je kampanju protiv
vlade i bila mu je potrebna pravna pomo u ispunjavanju izvetaja. Vomer je, tada, prihvatio posao
rairenih ruku. U Atlanti se bavio advokaturom skoro dvadeset pet godina, i nije ba imao mnogo ime
da se pohvali. Pre depresije, uloio je novac u trite nekretninama u Atlanti i mnogo pre ostalih u
zemlji izgubio sve to je imao.
Odmah po zastupanju Eldera, popravila mu se srea. Krajnje neverovatno, iz firme za promet
nekretninama Dejsona Frenklina zatraili su da on, za njega, obavi neke transakcije. Do tog trenutka,
Dejson Frenklin je bio neto kao mitoloki lik za Vornera. On je mogao da priuti sebi bilo iju
pravnu pomo, a Vorner nije gajio iluzije da bi moglo da se radi o njemu. Honorar od dvesta dolara na
sat, koliko je Frenklin plaao Vornera, pomogao mu je da novano preivi.
Kada mu je Frenklinov raunovoa ponudio da se pobrine za viemilionski, meunarodni posao,
u poetku je bio skeptian. Zato im je on bio potreban, a ne neko ko je usavrio meunarodno pravo?
Onda mu je reeno da se radi o prenosu novca iz nekih kolumbijskih banaka i on je znao da je tu
verovatno umean novac zaraen od droge. Isprva je odbio, ali kada je Frenklin povukao i ostale svoje
poslove, naao se tano tamo gde je bio na poetku - u besparici. Tako je i prihvatio posao. Honorar za
prvi posao je bio skoro dvesta hiljada olara, to je vie nego duplo od zarade koju je imao u svojoj
najuspenijoj godini. Vrlo brzo je zaleio svoju savest po pitanju izvora novca i navikao se na stil
ivota kakav je oduvek eleo.
Zatim, dve godine kasnije, Frenklin ga je pozvao na sastanak na ostrvu Dekil da bi se dogovorili
o novom pitanju. Ono to je tamo uo, primetno ga je potreslo. Verovalo se da gmpa terorista koja
sebe naziva Komitet za ustavna prava, radi pod maskom hrianske organizacije. Izvetaji ukazuju da
je njihov voa dobro poznati televizijski jevanelista Don Elder.
Vorneru su rekli da FBI eli da istera ovu grupu na videlo, da ih natera da javno prekre zakon.
Da bi se ovo postiglo, bie vren pritisak na KUP i njihovog vou Dona Eldera. Posto je Vorner
ranije radio za Eldera, on e se dobrovoljno prijaviti da upravlja pravnim poslovima grupe, to e joj
biti potrebno.
Uskoro, Vorneru su obezbeene desetine hiljada dolara za finansiranje KUP-a. Elder je jednom
izrazio zabrinutost da Vorner izmamljuje novac od svojih bogatih prijatelja da bi obezbedio sredstva
koja su im oajniki bila potrebna. Onda je, meutim, poela borba sa vladom, ukljuujui i poresku
slubu, oko statusa osloboenih od poreza, koji je grupa uivala, tako da su sredstva smatrana darom s
neba.
Vomer je povremeno dobijao imena pojedinaca koji bi kao donatori, u svakom okrugu, mogli da
se prikljue Elderu. Vomer bi te Ijude predstavljao kao one koji imaju razumevanja za hrianske
ciljeve. Koliinom novca koju bi davali brzo bi sticali vodee poloaje u svakoj gmpi. Kada se
zapretilo crkvinom statusu, osloboenih od poreza, oni su prvi priloiii stotine hiljada dolara u
sredstva za odbranu. Vornerova firma je bila na elu svakog odbrambenog napora, uvek paljiva da
odbrani, ali i da ne pobedi.
Svaki od ovih voa postao je uvaen u crkvama i drugim delovima Elderove organizacije; onda
su oni obezbeivali dmge mukarce i ene za rad u niim slojevima organizacije. Za dve godine, oni
su se uvukli u sve slojeve KUP-a i uestvovali u gotovo svim fazama planiranja. Njihovo ifrovano
ime bilo je 'Juda.
Upravo ova unutranja struktura odigrae kljunu ulogu za vreme planiranih demonstracija.
Vorner je shvatio da bi ovo na ta se oni spremaju moglo da uzrokuje zatvaranje ili ak gubitak ivota
stotina, moda i hiljada nedunih ljudi. Grizla ga je savest, ali je znao da je uhvaen u paljivo
ispletenu mreu. Ukoliko je eleo da izbegne zatvor, morao je da nastavi. Takoe, znao je ta je sve
Frenklin bio sposoban da uradi ako ga neko naljuti.
10
NEREDI
Dan koji je izabran za odravanje skupova u celoj zemlji je bio petak, 12. oktobar. Cilj je bio
skretanje panje na neprilike hriana uopte, a posebno Dona Eldera i ostalih uhapenih voa. Malo
grupa je uspelo da obezbedi dozvole, a u veini gradova vlasti su odbile da ih izdaju. Uz malo ili
nimalo saoseanja medija, albe grupa su prole neprimeeno. Bilo je nekoliko lanaka u kojima se
navodilo da su neonacistikoj organizaciji ili verskoj protestnoj grupi uskraene dozvole za etnju. Uz
to je uglavnom ila i izjava da je grupa elela da demonstrira protiv Jevreja, crnaca iii neke druge
etnike grupacije. Sa sve dubljom depresijom i sa sve veim brojem ljudi koji je svakodnevno ostajao
bez posla, javno mnjenje je imalo malo razumevanja. Nacija je ubrzano razvijala prezir prema bilo
emu to ima veze sa hrianstvom.
U 15h, po istonom vremenu1, zapoelo je organizovanje skupova. Do pola etiri, u ezdeset
gradova irom zemlje, okupljene su grupe od skoro tri miliona uesnika. U svakom gradu, etai koji
su se drali za ruke su se susretali sa stotinama policajaca u lemovima, sa pendrecima u rukama, kao
i sa regrutima Nacionalne garde koji su upozoreni da demonstranti nameravaju da opljakaju gradove.
U Atlanti, grupa je etala niz Ulicu bresaka nosei transparente na kojima je pisalo: Gde je Don
Elder? i Verska sloboda. etnja je, u Atlanti, poela pevanjem Borbene himne republike,
meutim, tek to su preli sedamosam metara, policija je poela da ih upozorava da se raziu ili e
biti uhapeni. Demonstranti, njih skoro sto hiljada, nisu se obazirali na upozorenje i en masse su
krenuli napred. Dok je grupa napredovala, policija je u masu, u kojoj su bile ene i deca, ispalila gas
za izazivanje munine. Oni koji su bili napred, opkoljeni gasom, popadali su na plonik, rigajui i
povraajui. Neko iz grupe je uzviknuo da policija upotrebljava otrovni gas i etai su se uspaniili.
Odnekud iz grupe, izvueno je oruje i zvuci pucnjave ispunili su betonske kanjone u Atlanti.
Nekoliko policajaca je pogoeno i oboreno na plonik. Setai koji su potegli za orujem nastaviii
su da pucaju. Voe skupa, zapanjene, prvo su mislile da je pucnjava usmerena na grupu, ali poto je
nekoliko policajaca palo, uvideli su da pucnji dolaze iz njihove grupe.
- O Boe! Prestanite da pucate! - uzvikivao je Bob Birson, videvi da su se policajci rasturili,
zauzeli odbrambene poloaje i izvadili oruje. Neki od voa pourili su da zaustave one iz grupe koji
su pucali na policiju. Drugi su potrali ka policiji, izbezumljeno im uzvikujui da ne pucaju.
Meutim, bilo je prekasno. Policija je zapucala im je izvukla oruje. etai su se razbeali, ali
meci su bri od nogu te su ljudi padali u trku, kao pokoeni.
En Birson je videla kako njenog mua obara rafal policijskih metaka. Po nainu na koji je pao,
znala je da je mrtav. Zgrabila je Dekija, svog trogodinjeg sina, u naruje i potrala u zaklon iza
automobila parkiranih uz ulicu. Travi, osetila je neto nalik ubodu pele u predelu boka. Sagnuvi se
iza automobila, primetila je crvenu mrlju na esnom boku i shvatila da je pogoena. Deki,
prestravljen, vritao je i otimao se od majke, ali En ga nije putala. Njen zagrljaj je jedino to mu je
spasilo ivot. Kia metaka nastavila je da se odbija od zgrada i vozila. Kada je En uzviknula: - O Boe,
ne dozvoli im da ubiju mog deaka - jo dvaput je pogoena od strane policije koja je napredovala.
Poslednjim dahom, otkotrljala se preko svog sina i njeno telo je postalo tit protiv metaka.
Kada je postalo oigledno da se razmenom vatre obaraju ene i deca, neki od policajaca poeli su
da viu na druge da obustave vatru. Iako je ceo obraun trajao manje od etiri minuta, kada su
prebrojane itve, na strani policije je bilo dvoje mrtvih i desetoro ranjenih. Meu etaima bilo je
su mu u kui; i neka se onaj koji je u polju ne okree za ogrtaem. Jad onima koji tih dana ekaju dete
i onima koji neguju bebe! - Don Elder je esto navodio te prepomke na sastancima, ali nikada nisam
stvamo razumeo njihovo znaenje - do sada!
Predsednik Hant je vei deo dana proveo giedajui vesti o neredima i nasilnom delovanju protiv
hriana irom zemlje. Bilo je tu i scena u kojima rulja, sastavljena uglavnom od mladia, kamenuje i
mlati ljude koji su pokuavali da zatite svoje crkve. Mediji su izjednaili hrianstvo sa teroristikim
pokretom.
Pregledavi dosije FBI-a o Komitetu za ustavna prava, ili teroristima kako su mediji voleli da
ih oslovljavaju, Hant nije mogao da pronae prethodna nasilna ponaanja koja bi im bila pripisana,
osim jednoj maloj grupi iz Oregona. A i ta grupa se u stvari razvila iz bande fanatinih demonstranata
protiv poreza. Njihova vera je izgleda bila vezana samo za oslobaanje od poreza.
- Cela ova stvar je jedna velika nametaljka - ree predsednik, lupivi izvetajem o sto. Pritisnuo
je dugme za komunikaciju sa osobljem - Kal! - uzviknu - nai Rendala i Mekmilana i doite ovamo.
Kai im da hou da ih vidim za petnaest minuta! I kai i Rasu Siveru da hou da ga vidim!
S druge strane veze, Kal Rutlend je znao da je Hant temeljno pregledao FBI izvetaj. Prozreo je,
mimo pomisli Rutlend i pozva direktora FBI-a. teta za njega.
- Ben, ovde Kal. Predsednik eli da iz ovih stopa ti i vrhovni tuilac doete kod njega.
- ta se zbiva? - ree ezdesetogodinji Rendal. Skoro trideset godina je bio statistiar u FBI-u,
dok ga Hant nije progu rao na mesto direktora. Znao je da je postavljenje u stvari izdejstvovao
Dejson Frenklin. Nekoliko godina ranije dobio je zadatak da sprovede istragu o Dejsonu Frenklinu.
U to vreme se sumnjalo da je Frenklin, preko nekih svojih legalnih poslova, bio umean u
organizovani kriminal.
Rendalova istraga je pokazala da sigurno postoji veza izmeu nekih Frenklinovih kompanija i
velikih prenosa gotovine, maskiranih u meunarodne prodaje. Ipak, nije mogao da nae nita to bi
povezalo samog Frenklina, budui da je svaka od korporacija imala beznaajne direktore koji su
sluili kao tit glavnoj kompaniji. Dok je pripremao izvetaj za direktora, primio je telefonski poziv
od nekoga ko je tvrdio da raspolae informacijama o Frenklinu koje bi njemu bile od izuzetnog
znaaja. Dogovorio se da se sretne sa dounikom.
Za Rendala, prvi susret sa Kalom Rutlendom oznaio je poetak nove karijere. Rutlend mu je,
mahavi poverljivim izvetajem Cije, pokazao Frenklinov dosije koji je ukljuivao detalje njegove
povezanosti sa Cijom za koju je radio preruen kao veza sa trgovcima drogom. Dosije, sa potpisom
direktora Cije, je jasno oslobaao Frenklina od bilo kakve odgovornosti za ono to radi.
Rutlend je obavestio Rendala da ak ni predsednik nije upoznat sa informacijom koja se nalazi u
dosijeu. Rekao je da bi otkrivanje bilo kog detalja ugrozilo ne samo Frenklina, ve i stotine drugih
koji rade na raskrinkavanju kanala droge. Zamolio je Rendala da, u interesu dravne bezbednosti,
oslobodi Frenklina bilo kakve sumnje za umeanost u promet drogom.
U poetku, Rendal je bio uporan da se predmet pokae direktoru FBI-a, pa da on donese odluku.
Meutim, dva hitna poziva koje je Rutlend uputio ministru odbrane i potpredsedniku, koji je nekada i
sam bio na elu Cije, ubedili su Rendala da je informacija previe osetljiva da bi se rizikovalo, ak i
njenim zavoenjem u dosije FBI-a. Rendal je pristao da zatvori dosije o Frenklinu, navodei da se
radilo o neosnovanim glasinama.
Rendal nije ni znao da je tim postupkom spasio svoju karijeru. Ve su bili pripremljeni i odlino
dokumentovani dokazi o vezi izmeu Rendala i kraljeva droge, koji su ukljuivali nekoliko miliona
dolara zaloenih na njegovo ime na raunima inostranih banaka. Drutvo nije htelo da se poigrava
mogunou Frenklinovog kompromitovanja, ak i optubama koje ne mogu da se dokau.
Kada je Mark Hant postao predsednik, jedan od njegovih prvih ukaza bio je Rendalovo
postavljenje na mesto direktora FBI-a. Rendalovo nagaanje da je Dejson Frenklin izdejstvovao
njegovo unapreenje je bilo tano. Iako nije znao za postojanje Drutva, osim kroz glasine, Rendal je
postao pristalica Dejsona Frenklina, verujui da je ovaj veliki patriota.
Kada je postao direktor FBI-a, Rendal je dobio dobro pripremljen tajni dokument koji je detaljno
opisivao zaveru, pripremanu od strane^organizacije Komitet za ustavna prava, o izvrenju atentata na
nekoliko vladinih zvaninika iz Vaingtona koji su zauzeli poloaj usmeren protiv verskih grupa. Nije
uspevao da pronae nikakve vrste injenice o grupi, pa je veina detalja dobijana od
visokopostavljenih dounika u samoj organizaciji. Rendal nij'e znao da je dounike birala i plaala
privatna organizacija, jedna od Frenklinovih kompanija.
Rutlend, odgovarajui na ranije Rendalovo pitanje o svrsi predsednikovog poziva, ree: - Proitao
je tvoj izvetaj i eli da mu se on dodatno potvrdi.
- Moemo li da mu pokaemo dosije o Frenklinu? - upita Rendal. Reeno mu je da Rutlend ima
pristup dosijeu u sluaju da bude potreban.
- Ne! - jasno odgovori Rutlend. - Previe ivota visi o koncu. Vrlo je verovatno da bi on prosledio
informaciju novinarima. Rutlend je znao da je direktor FBI-a klasian predstavnik slabanog
inovnika. Ako ga Hant izloi pritisku, pui e kao probuen balon. Pa, morau da se pobrinem da se
to ne dogodi, odlui odloivi slualicu na njeno mesto.
Nain upravljanja predsednika Hanta bio je usamljeniki. Zeleo je sam da donosi odluke, sami
lanovi njegovog kabineta bili su malo vie od paravana za stiavanje Kongresa. Sada kada je rad
Kongresa obustavljen zbog nedostatka sredstava, Hant se jo vie osamio. S obzirom da mediji nisu
pokrivali njegove protivnike, nije ni imao potrebu za redovnim konferencijama za novinare. To se
dobro uklapalo u planove Drutva, a Rutlend je uspeo da ubedi predsednika da teroristi KUP-a
predstavljaju ozbiljnu pretnju njegovoj sigumosti. Ovo ga je dodatno izolovalo, tako da se retko
pojavljivao izvan Bele kue, a i tada u pratnji mnotva telohranitelja. To bi sada moglo da se promeni,
odlui Rutlend. Postae mnogo smeliji ako misli da je cela kriza nametena. To bi moglo vrlo dobro da
se zavri, pomisli, a lice mu se zlobno osmehnu.
Vrhovni tuilac i direktor FBI-a stigli su za manje od dvadeset minuta. Kada ih je Rutlend uveo,
Hant je sedeo za stolom jo uvek itao policijski izvetaj o nasilju koje su izazvali demonstranti.
Izvetaj je zvuao kao neto iz ranih ezdesetih: tri stotine mrtvih demonstranata, sedam stotina
ranjenih, mnogo njih tee, ukljuujui ene i decti. 5f druge strane bilo je esnaest ubijenih policajaca
i jo ezdeset pet ranjenih. Mnogi svedoci, sa meusobno udaljenih podruja, su dali sline iskaze.
Pucnjava je zapoela iz redova demonstranata, ali uvek iz zalea mase i oigledno od strane trojice, ili
najvie petorice ljudi.
Deluje udno, pomisli Hant, da je, ako je namera bila da se poiste suprotstavljeni, samo po troje
Ijudi ponelo oruje. Deluje loginije da su oni podmetnuti da bi izazvali nerede.
Siver, poslednji koji je doao, zauzeo je svoje uobiajeno mesto preko puta predsednikog stola.
- Gospodo, mislim da imamo problem - otro ree Hant i lupi izvetajem o sto. - Bene, elim da
znam zbog ega FBI gradi sluaj protiv grupe graana koja izgleda da nije uradila nita drugo do
protestovala protiv vaeih diskriminacija prema njima - koje ukljuuju protivzakonito hapenje i
dranje u pritvoru.
- Ako govorite o Komitetu za ustavna prava, gospodine predsednie, lino ste potpisali izvrno
nareenje - nervozno ree Rendal.
- Savreno dobro zna da sam to uradio na osnovu dokaza pribavljenih od FBI-a, a koji su
povezali voe ove takozvane te roristike grupe sa atentatom u Vaingtonu.
- Da, gospodine, to je istina - znojei se, priznao je direktor FBI-a. - Nai dokazi...
- Misli na ovo ubre? - viknu predsednik bacivi izvetaj u direktorovo krilo. - To je smee!- U
tom izvetaju ne postoji nita to bi bilo kog od njih osudilo za saobraajni prekraj. Sve je to
svedoenje ljudi koje je FBI ubacio u njihove redove. Ne postoji ni pare pravog dokaza. Bilo koji
student tree goi ne prava bi mogao ovo da opovrgne kao reklakazala.
- Neredi, gospodine predsednie... - slabano zapoe Rendal, pogledavi u Kala Rutlenda.
- Neredi - ponovo uzviknu Hant, bacajui drugi izvetaj na direktora. - Neredi su takoe
smrdljivi. Ovaj izvetaj zvui kao masakr u Kentakiju iz ezdesetih. Izgleda da su policajci bili jedini
koji su poneli oruje.
- Izgrednici su pucali na policiju...
- Da, i sudei po policijskim izvetajima, mora da su imali samoubilake namere, poto je samo
po troje ili etvoro iz svake grupe ponelo oruje, a svi policajci su poneli svoje. Zar ti nije nimalo
udno to je irom zemlje ponovljen isti scenario? Posebno to su demonstranti izvukli debiji kraj?
Bili su ili neverovatno glupi ili im je neko namestio.
- Namestio? - ree Rendal vie za sebe nego za predsednika. - Ali, zato?
Kal Rutlend ga prekinu. - Gospodine predsednie, ova grupa je bila pod prismotrom ve nekoliko
meseci. Nai dounici...
- Kal, umukni! - odvrati Hant. - Sumnjam da si ti u ovo umean vie od bilo koga drugog. Ti si
me i ubedio da potpiem izvrno nareenje. Kad malo razmislim, ti i Siver ste predloili obustavu
sredstava za Kongres. Na ta ste se to ti i tvoje Drutvo namerili?
- Ja samo pokuavam da vaim interesima sluim najbolje to mogu, gospodine predsednie smireno ree Rutlend. Meutim, njegove oi su odavale kipuu mrnju.
- Mislim da e negde drugde moi mnogo bolje da slui mojim interesima! - ree predsednik ne
krijui bes, licem koje se crvenelo dok je govorio. - elim da se ti i Siver spakujete i izgubite do sutra
ujutru. Bene, ti bi mogao da bude nevina rtva u celoj ovoj stvari, ali ne mogu toliko da rizikujem.
Hou da i ti do sutra podnese ostavku.
Rutlend nita ne ree. Po izrazu njegova lica nije moglo da se pretpostavi da li je uopte uo
predsednika. Da je Mark Hant mogao da proita Rutlendove misli, video bi kako se razvija crna rupa.
Rutlend je bio ovek opsednut samo jednom milju: unaprediti Drutvo. Sada je Hant predstavljao
kamen spoticanja na putu ostvarivanja njegovih planova.
- Pat - obrati se predsednik vrhovnom tuziocu. - elim da Eldera i njegove Ijude odmah puste na
slobodu... podvlaim -odmah! Ako ti ne moe to da uradi, nai u nekoga ko moe. Gde su
pritvoreni?
- Nisam ba siguran, gospodine predsednie - potreseno ree vrhovni tuilac. - FBI ih dri.
- Pa, saznaj jo ovog jutra! - naredi Hant. - U stvari, imenujem te za privremenog direktora FBI-a
- to stupa na snagu odmah. Osloboi te ljude! I Pat, hou da opozove ovaj lov na demonstrante.
Vrhovni tuilac je pogiedao Rutlenda koji nije odavao vidljive znake biio kakve reakcije.
Nepomino je sedeo, kao kobra usredsreena na napad.
- Kal, tvoje poslednje zaduenje je da sazove konferenciju za novinare, danas u dva po podne.
Hou da predstavnici svih medija budu tamo. Izneu ovu prevaru na otvoreno, tako da cela Amerika
moe da je vidi. Ah, da, takoe u vratiti Kongresu sredstva i ugasiti ovu stvar sa elektronskim
novcem pre nego to ode jo dalje. Sada znam kuda vodi Data-Net, i nameravam da ga uguim u
zaetku. Reci Frenklinu, i svim ostalima umeanim u planove Drutva, da sam ja predsednik i da je
Radnik je dvaput provukao kreditnu karticu kroz Data-Net sistem za proveru i rekao: - alim,
gospodine, maina ne prima vau karticu.
- ta vam to znai? - ree Rendi, dok mu je srce preskakalo. Iznutra ga je muio straan oseaj da
tano zna ta to znai.
- Jednostavno, nee da proe. Nekad se to desi kad preplatite karticu.
- Svakog meseca isplaujem svoje trokove - odbrambeno ree Rendi.
- Sluajte, gospodine, ne piem ja pravila. Ako vaa kartica nee da proe, onda nee da proe.
Imate li neku drugu kreditnu karticu?
- Da, imam bankovnu karticu - odgovori Rendi. Ruka mue tresla dok je ponovo uzimao novanik.
Predao je radniku bankovnu karticu, kada je prila i Harijet.
- ta nije u redu? - upita. - Bled si.
- Kartica nee da proe - tiho apnu da ga radnik ne bi uo.
- Sada isprobava moju bankovnu karticu.
- Ni ova ne radi, gospodine - ree radnik. - Nikada nisam video nita slino. Ne kae odbijeno.
Samo nita ne radi.
Strah proe kroz Rendijevo telo, kada je shvatio da mu je na neki nain zabranjen pristup
bankovnom raunu i kreditu. Bez gotovine i bez kredita! - pomisli. Odsekli su nas od sredstava
zazdravanje. - Da li je vlasnik stanice ovde? - upita sa samopozdanjem koje nije oseao.
- Da, u radionici je, popravlja auto.
- Idem da popriam s njim - dobaci Rendi preko ramena i proavi kroz vrata ue u prodavnicu.
Uavi u radionicu, ugleda krupnog oveka, koji je ispod auta uklanjao masnou sa draa osovine.
- Da li ste vi vlasnik? - upita onoliko ljubazno koliko mu je strah dozvoljavao. Pomiljao je da se
jednostavno odveze, ali je znao da bi radnik pozvao policiju i da bi ih oni sustigli pre nego to bi preli
neto vie od nekoliko milja.
- Da, zovem se Bil Parks. ta mogu da uinim za vas? -potvrdno odgovori.
Hvala Bogu, zvui kao fin momak, pomisli Rendi. - Imamo nekakvu zbrku sa sistemom za
potvrivanje. Nede da prihvati nijednu od mojih kartica. Samo se zakoi i nita ne radi.
- Glupi sistem! - iznervira se Parks. - Ne znam zato se bilo ko uopte saglasio da odustanemo od
gotovine. Radila je svoj posao, dok je vlada nije potroila kao to to rade pijani mornari.
- U potpunosti sam saglasan - ree Rendi dok su se probijali do prodavnice.
Briui ruke o krpu, koju je izvukao iz zadnjeg depa, vlasnik upita radnika: - ta se deava?
- Ne znam, efe - odgovori radnik palec'i cigaretu. - Jednostavno nee da radi.
Uzevi bankovnu karticu, vlasnik je postavi u sistem za potvrivanje i ukuca ifru Rendijevog
broja. Maina zazuja dok je skener prelazio preko kartice. Meutim, umesto da zasvetli bilo zeleno
svetlo u znak odobravanja ili crveno svetlo u znak odbijanja, proces se jednostavno prekinu. tampa
sistema, koji uobiajeno i automatski odtampava priznanicu ili poruku koja objanjava zato je
kartica odbijena, nije se ni mrdnuo.
- Ovo je najudnija stvar koju sam video od kad je ovaj glupi sistem postavljen - ree Parks,
treskajui skener dlanom ruke.
- Morau da pozovem 800, broj Data-Neta, gospodine... Kros -proita sa kartice.
Brzim pokretom pritisnu dugme za prikljuivanje na terminal koji e ga automatski spojiti sa
brojem 800. Umesto toga, sve to je uo bio je signal zauzete linije.
- Mora da je ceo sistem upropaen - ljutito ree Parks, nabivi krpu natrag u zadnji dep. Gospodine, jednostavno ete morati da saekate dok ga ne srede.
Rendijevo srce samo to nije iskoilo iz grudi. - U velikoj sam urbi - ree najsmirenije to je
mogao. - Imamo hitan sluaj u porodici. Cujte, ja ivim u Atlanti. Vratiemo se ovim putem.
Pretpostavimo da vam ostavim karticu i nekakav zalog da garantuje isplatu. Mogao bih samo da
svratim sutra? Mrzeo je to lae, ali je znao da ih svaki trenutak koji provedu na stanici izlae sve
veoj opasnosti.
- Kakvu vrstu zaloga? - upita vlasnik.
- Zadrite ovo prstenje - ree Rendi, podigavi Harijetin prsto njegovog lica.
- Moje venano prstenje! - pobuni se Harijet. Onda je opaila Rendijev izraz lica i brzo se
saglasila. - Pa, pretpostavljam da je u redu, ako ste sigumi da ete ih uvati. Jedva je uspelaa se uzdri
od plakanja dok je skidala prstenje.
- Gospodine, ne mogu da uzmem prstenje vae ene - nekajui se, ree Parks dok je odmeravao
dvokaratni dijamant.
- U redu je - uveri ga Rendi. - Radim kao advokat u Atlanti. Vratiemo se.
- Pa, onda je u redu - ree vlasnik. - Ali, ako se ne vratite za nedelju dana, prstenje je moje. U
redu?
- Vai - pristade Rendi zurei ka izlazu.
Pokrenuo je auto, ubacio ga u brzinu i vratio se na autoput.
- Rendi, to prstenje je kotalo skoro etiri hiljade dolara -ree Harijet dopustivi obuzdanim
suzama da poteku.
- To je, sasvim sigurno, najskuplji rezervoar benzina koji smo ikada kupili - pokua da kae laka
srca. - Meutim, neko je stopirao nae raune. Nadam se da je jo uvek prerano da imaju traga. Ali,
samo je pitanje vremena kada e zadati kompjuterskom programu da i to obavlja. Treba da se
udaljimo to je bre mogue.
Harijet je, osetivi kako panika nadolazi iznutra, privila Metjua uz sebe. - Kako mogu to da nam
rade?
- Ne znam, ali mogu - odgovori Rendi obavljajui neke proraune u glavi. - Nemamo dovoljno
benzina da stignemo do Deksonvila, ali moemo do tatine kolibe na jezeru. Ona je uvek opskrbljena
za sluaj da on i mama svrate. Ostaemo tamo dok ne smislimo neki plan.
- Ali, ta emo sa kuom i tvojim poslom?
- Jo uvek ne znam, duo. Ali, sve troje smo jo uvek zajedno i jo uvek smo na slobodi. Moram
da verujem da e Gospod pomoi.
- Ova zemlja je poludela - uzviknu Harijet. - Nita loe nismo uinili.
- Neko stoji iza ovoga. Predobro je isplanirano da bi bilo sluajno. Treba da se pomolimo za
svoje prijatelje. Neki nee biti sreni kao mi.
11
UBITI PREDSEDNIKA
- Dolo je do nekih promena u mom programu - poali se Def Vels doktoru Siveru kada je
pregledao datoteku Data-Neta. - Neko je promenio sistem pretraivanja koji se upotrebljava za
proveru korisnika.
- Znam, Defe - ree Siver onoliko mirno koliko mu je to trenutno stanje svesti omoguavalo. Taj
glupi Rajnhart, ljutito pomisli. Rekao je da moe da izmeni program provere imena koja smo mu dali,
a da ne poremeti sistem. Tako bi bilo mogue da pratimo pokrete svakog hrianina u zemlji. Bilo bi
jednostavno uhvatiti ih. Umesto toga, verovatno je upozorio voe da smo se namerili na njih.
Drutvo je pripremilo Rase;la Sivera za poloaj koji je zauzimao u Hantovoj vladi. Sa trinaest
godina ostao je siroe i poslat je da ivi sa tetkom. Usled nasledstva od nekih trista miliona dolara,
koje je dobijao na raspolaganje u odreenim etapama, nije imao materijalnih potekoa.
Pod tetkinim starateljstvom, studirao je meunarodni ekonomiju na Prinstonu i tu ga je vrbovao
lan Drutva iji je zadatak bio pronalaenje novih, mladih talenata. Dok je bio na fakultetu, izabran je
u grupu koja je putovala u Evropu da bi izuavala razvoj Evropske zajednice. Do tog vremena, Siver je
postao zakleti socijalista i ateista. Njegovu panju privukla je mlada Engleskinja koja je putovala sa
grupom. Njihovi zajedniki interesi ukljuivali su elitistiko miljenje o sebi, prezir prema religiji i
elja za uspostavljanjem novog svetskog poretka.
Za vreme boravka u Evropi, Siveru je predstavljen koncept jedinstvene svetske ekonomije. U
poetku ga je odbacio, smatravi ga idealistikim i neostvarivim. Meutim, kako je njegova nova
prijateljica Elisa istakla, evro koji je uvela Evropska zajednica, predstavljao je prvi pravi korak u tom
pravcu. Elisu je njen otac, britanski ekonomista i lan Drutva, dobro obuio o prednostima
jedinstvenog svetskog sistema.
Do trenutka u kojem je doktorirao, Siver je postao lan Vea savetnika pri Drutvu. Lako se
probio u vaingtonsko drutvo i kasnije je radio kao savetnik nekolicini predsednika. Zbog ogromnog
bogatstva i meunarodih veza, koje je omoguilo Drutvo, za mnoge politiare je postao poeljan
saveznik.
Sada, kao ministar finansija, nadgledao je Data-Net. Bezgotovinska ekonomija, koju su
izuavaoci Biblije dugo predviali, ubrzano je postajala stvarnost - ili nona mora, u zavisnosti od
toga sa koje strane sistema se nalazite.
Nekoliko dana ranije Dejson Frenklin je naredio da se odmah uvede Faza tri. U poetku bi DataNet bio upotrebljen da se pronau hriani. Kasnije, sistem bi bio upotrebljen da se oni lie sredstava
za ivot.
Siver je unajmio dr Deka Rajnharta da unese neophodne promene u sistem, jer ga je Rajnhart
uveravao da nee biti nikakvih potekoa. Jo od kad je njegov kolega, dr Ejson, pomenuo da je Vels
izabran da stvori sistem, Rajnhart je pokuavao da se uvue u njega. Siver je znao da e jednom morati
da nau zamenu za Velsa, a Rajnhart je uspeo da ga ubedi da je on sposoban da reprogramira sistem.
Taj glupi Rajnhart je upropastio sistem, besan, ponovo pomisli. Kada je rekao Frenklinu,
upozorenje je bilo jasno.
- Nemoj ponovo da pogrei - upozorio je Frenklin. U ovom trenutku ne moemo da sebi
priutimo greke. Upotrebi Velsa da popravi program.
Siver je bas razmiljao o nainu na koji e to da uradi, kada ga je Vels pozvao. Pokuavao je,
najbolje to je mogao, da umiri mladog naunika. - Defe, isprobavali smo neto i nije nam uspelo.
Veoma je vano da program odmah pone da radi. Poslau ti detalje u kancelariju, ali ova informacija
je za sada strogo poverljiva, pa nemoj ni sa kim da pria o njoj.
Def Vels je bio vidno zbunjen, i pomalo uznemiren.
- Zato bi dr Siver nekome dao 'da preradi moj rad? - pitao je Keren.
- Zaista, gospodine Vels, zar mislite da ste vi jedini programer na svetu? - zadirkivala ga je.
- Ne, ali ne moe jednostavno da prekraja sistem koji je sloen kao to je to Data-Net - ree
Def u svoju odbranu. Ko god da ga je prekrajao nije shvatio teoriju sloenosti. Napravio sam je da
ima optimalnu N-log (N) sloenost, ali neko je to ponitio. Sada ima N-kvadrat sloenost, to znai da
ceo sistem nema izbora nego da se ukoi.
- Samo sam se alila - odgovori Keren, videvi njegovu reakciju na njenu primedbu. - Ti si jedini
programer kojeg ja znam a da moe da pokrene ovaj sistem. Ja ti pomaem od samog poetka, pa jo
uvek ne mogu da radim osim unutar pomonih programa.
- Uopte nije toliko teko - ree Vels kao da je to ve rekao sto puta. - Samo je potrebno da se
koriste datoteke odgovarajue strukture za zadatak.
- U redu - odgovori Keren. - Znam. Znam. Razumem ja ta ti kae. Samo ne razumem zato to
radi.
Def se pripremao da plasira teoriju sloenosti, ali je kurir zakucao na vrata. Predao je Defu
zapeaenu fasciklu i zatraio da potpie priznanicu. Kada je kurir otiao, Def otvori fasciklu. U njoj
je bio jedan DVD i poruka Rasela Sivera.
- Defe, ta pie? - upita Keren kada je videla da se mrti.
- Doktor Siver eli da preradim Data-Net tako da prati grupu korisnika sistema. Takoe eli da
sistem prosledi njihova imena i nalazita najbliim organima reda kada pokuaju da upotrebe kartice.
- Moe li to da izvede?
- Da. Ne razlikuje se mnogo od datoteke koja proverava koliko kredita je preostalo korisniku. Ali,
nije to ono to me brine.
- ta te brine, Defe? - upita Keren. Nikada ga nije videla toliko smrknutog.
- Datoteka koju eli da napravim mora da se pobrine za dvadeset miliona imena, u poetku.
- Dvadeset miliona!
- Razmisli, Keren. Izgradili bismo datoteku od dvadeset miliona ljudi kojima bi moglo biti
zabranjeno da se slue Data-Netom. Sutinski, to znai da nita vie ne bi mogli ni da kupe ni da
prodaju.
- Ali, Defe, cela svrha Data-Neta je da omogui ljudima da bilo gde u svetu kupuju bez
gotovine. Zato bi neko eleo da sprei dvadeset miliona ljudi da se njime slui?
- Kontrola! - uzviknu Def, konano shvativi o emu se radi. - Kontrola! Postoji grupa - vrlo
velika grupa kojom neko eli da upravlja. Postoji li bolji nain nego da im onemogui pristup DataNetu? Nita nee moi da kupe - ak ni hranu.
- Ne mogu to da urade - pobuni se Keren, ne mogavi da prihvati ono to je Def rekao. - To bi
bilo protivzakonito.
- Ne bi, ukoliko ima mogunost da promeni zakon - Defov mozak je radio kao lud
pokuavajui da sklopi sve delove zagonetke. - Zbog ega bi inae doktor Siver traio da se i njihovo
nalazite prosledi policiji. ele da spree veliku grupu ljudi da kupuje i ele da znaju gde se oni
nalaze.
futrola i kutija nalik koferima u kojima se nalaze kamere i kasetofoni uinio je da pretres bude gotovo
nemogu. S obzirom da su imali vrlo malo stvarne kontrole nad situacijom, napetost meu radnicima
obezbeenja bila je velika.
- Ovo je zaista neobino - zapazi jedan od njih. - Rutlend je uvek oprezan po pitanju guve. Pitam
se zato je ovog puta dozvolio tolikim ljudima da uu?
- Ne znam - odgovori njegov kolega. - Moda je re o neem vrlo znaajnom, pa su hteli da
predstavnici svih medija budu ovde.
- Da, pa, ne dopada mi se to. U nekim od ovih kutija mogao bi da provercuje i baca raketa.
Ranije tog dana, jedan od demonstranata KUP-a iz vaingtonske grupe primio je poziv od
Rutlenda. Nakon to je spustio slualicu, otiao je do sanduia na autobuskoj stanici. Odande je
izvadio mali paket u kojem se nalazio plastini valjak i boica smrtonosnog nervnog otrova proizvedenog od otrova crne mambe, u Africi. Takoe, u sanduetu se nalazila i novinarska
propusnica kojom e proi obezbeenje Bele kue.
Kao dugogodinji lan pijunske grupe Drutva, bio je vrlo svestan rizika. Rutlend mu je rekao da
e, kada ovo obavi, biti slobodan da radi ta mu je volja. U redu je, pomisli sumorno. Zbog ovoga sam
se i prikljuio. Stavivi predmete u dep, vratio se do svog auta; samo je iskrivljenost njegove usne
ukazivala na to kako se osea. Hriani e sigurno biti okrivljeni za ovo, pomisli mrano.
Stigavi u Belu kuu, zahvaljujui novinarskoj propusnici bez potekoa je proao pored
obezbeenja. Dok je prolazio kroz detektor metala, bio je malice napet, meutim, iz opreza nije
poneo kljueve i sitninu, a ak je sklonio i metalnu kopu sa kaia da ga alarm ne bi zaustavio.
Neopaeno je uneo plastinu cevicu, sada, opremljenu smrtonosnim projektilom.
Uavi u prostoriju, probio se onoliko blizu podijumu koliko se usuivao. Nekoliko kamermana
ga je opsovalo kad im je zaklonio vidik, a on se izvinjavao i malo pomerao u stranu. Desnu ruku je
drao u depu pantalona, vrsto steui tananu cevicu.
Iznenada, kada su se otvorila vrata kroz koja e ui predsednik, u sobi je nastao tajac. Prvo su
ula dvojica radnika obezbeenja, a zatim predsednik Hant. Priao je podijumu od pleksiglasa kao
ovek pred koji se nalazi zadatak. Njegov uobiajeni osmeh za novinare je bio odsutan, a sumoran
izraz njegova lica svima u prostoriji je kazivao da ovo nee biti obina konferencija za medije.
Posegao je za unutranjim depom sakoa i iz njega izvukao papire, oigledno svoju poruku javnosti.
im je spustio papire na govornicu i podigao pogled ne bi li se obratio, zauo se tih zvuk, poput
pucnja iz pitolja na kuglice. Mali projektil, ne vei od eksera za tapaciranje, pogodio je predsednika u
vrat, malo iznad okovratnika. Istog asa pao je na pod, bez daljih pokreta.
Sve se odigralo tako brzo da niko nije stvamo znao ta se desilo. Nastao je pakao. Nekoliko
novinara, najbliih govomici, pomislilo je da se predsednik onesvestio i prilo je da mu pomogne.
Pripadnici tajne slube, izvukavi omje, grubo su ih odgumuli.
Reporterka, koja je u trenutku oglaavanja pucnja stajala blizu podijuma, s desne strane, videla
je kako mukarac koji je stajao pored nje isputa neto na pod. - On je ubio predsednika! - uzviknu i
upre prstom u mukarca do sebe.
Atentator je odgurnu u stranu i pojuri ka vratima na koja je uao predsednik. Meutim, zbog
velike guve bilo je nemogue brzo utei, a obezbeenje je bilo dobro rasporeeno po ivicama sobe.
Odmah su zapreili sve izlaze iz prostorije.
Dok se ubica probijao da izae iz guve, jedan od predsednikovih telohranitelja uperio je omje i
ispalio nekoliko metaka iz neposredne blizine. Bio je mrtav i pre nego to je pao na pod. Pucnji su
izazvali paniku u sobi punoj novinara. En masse, gurali su se i laktali ka izlazima preplavivi radnike
obezbeenja koji su bespomono ostali prikovani uz spoljne zidove.
U meteu, Kal Rutlend jp pokupi beleke koje je Hant doneo sa sobom. Pale su na pod zajedno sa
predsednikom koji je za sobom povukao i govornicu. Brzo ih zameni belekama iz svog depa,
spremivi predsednikov govor u dep svog sakoa.
U meuvremenu, nekoliko pripadnika tajne slube se probio do predsednika. Pritisnuvi prstima
predsednikov vrat, jedan od njih je rekao: - Mrtav je. Nema pulsa.
- Brzo, pozovite ekipu Hitne pomoi! - drugima u prostoriji, viknu jedan od njegovih saradnika. Daj mu vetako disanje! - zapovedi agentu koji je kleao kraj predsednika.
- To mu nee pomoi - ree ovaj otkopavi kragnu predsednikove koulje. - Pogledajte!
Pokazivao je malu strelicu koja je bila zabodena u predsednikov vrat.
- Pogoen je otrovnom strelicom - uzviknu agent, spustivi pogled na oborenog atentatora.
Obezbeenje je primirilo reportere i novinare, te je u prostoriji brzo zaveden red. Nekoliko
iskusnijih ratnih dopisnika je ostalo na svojim mestima, ukljuenih kamera i snimilo itav dogaaj.
itava nacija je poaena scenom u kojoj je, uivo na televiziji, ubijen najpopulamiji predsednik u
istoriji.
Jedan od reportera je epao papire za koje se inilo da ih je doneo predsednik. Poevi da ih ita,
iznenada je uzviknuo: -Hant je imao dokaze da Komitet za ustavna prava planira masovne atentate!
Nameravao je da proglasi opsadno stanje!
Strah, koji je zgrabio novinare, je iznenada iezao, i oni su pojurili natrag da sami vide beleke.
Reporter koji je prvi pokupio beleke, iznenada shvati da u rukama dri informaciju koja je za medije
vredna kao rudnik zlata, i pokua da ih zapleni za svoju TV-stanicu. Umesto toga, susreo se sa
zapovednikim likom Kala Rutlenda, koji je jednostavno ispruio ruku i uzeo beleke dok su dvojica
pripadnika tajne slube drala zapanjenog reportera za ruke.
- Nainiu kopije predsednikovog govora koje e biti dostupne svim predstavnicima medija smireno izjavi, podigavi papire tako da svi mogu da ih vide. - Moete da odredite dvojicu
predstavnika medija koji e otii sa jednim od agenata da iskopiraju beleke.
- ta se desilo sa predsednikom Hantom? - upita jedna od novinarki. - Da li je iv?
- Sa aljenjem, objavljujem da je predsednik Hant mrtav -ree Rutlend sa onoliko emocija koliko
je mogao da prikupi. -Jo uvek ne znamo sve detalje, ali izgleda da je pogoen otrovnom strelicom
ispaljenom iz nekakvog piastinog oruja. Znaemo vie kada FBI zavri svoju istragu.
- ta znate o atentatoru? - upita reporter CBS-a.
- Sve to, u ovom trenutku, znamo je da je koristio lanu identifikacionu karticu novinara odgovori Rutlend, paljivo sakrivi ushienje koje je oseao.
- Da Ii je bio lan KUP-a? - uzviknu drugi reporter iz pozadine.
- U ovom trenutku, mi to ne znatno - ledeno odgovori Rutlend. - Ali, ako se ispostavi da jeste,
ameriki narod ima pravo da bude veoma Ijut.
- Moemo li to da iskoristiino kao citat? - upita reporter Pota.
- Moete! - nedvosmisleno ree Rutlend. - Neemo dozvolito bilo kome da zaplai ovu naciju,
ukljuujui i verske fanatike.
Guva koja je usledila kada su reporteri pojurili da urednicima dojave svoje prie podseala je na
scenu nereda. Dolo je do pesnienja oko upotrebe slobodnih telefona.
Istovremeno, mediji su iznova emitovali atentat praen beskonanom retorikom onih koji su
prisustvovali tom inu. Svaki izvetaj se zasnivao na ideji da je predsednika Hanta ubio pripadnik
verske desnice, poto je ovaj nameravao da se na nju obrui svim silama kojima vlada raspolae.
Kada je govor objavljen, predstavljao je postepen opis predsednikove temeljne istrage o
namerama pokreta Komitet za ustavna prava. Zakljueno je da su gotovo sve fundamentalistike crkve
u Americi povezane sa tom grupom.
Cilj grupe, prema izvetaju, bio je da se atentatima uklone voe koje se suprotstavljaju njihovoj
filozofiji, ukljuujui Jevreje, muslimane, ateiste, sudije i izabrane politiare, sa predsednikom
Hantom na vrhu liste. Njihova namera, navodi se u govoru, bila je da ustanove vladu koja e se vratiti
osnovama Biblije. Ova poruka, praena snimcima ranijih nereda, prikazivala je hriane u svetlu
fanatinih terorista.
U poetku, reakcija amerike javnosti bila je ona zapanjene neverice, a zatim i besa kako je
objavljivano sve vie i vie informacija iz beleaka koje je navodno napisao predsednik. Njihov bes
bio je usmeren na one u njihovoj okolini za koje se znao da su hriani. Ponekad, ispoljavao se kroz
fiziko nasilje; ee je to bio prezir i atmosfera neprijateljstva. Nastalo je oseanje lova na vetice
koje se irilo nacijom i obuzimalo je, samo to to nije bio lov na vetice. Bio je to lov na hriane.
Kada je, u oevu kolibu, juno od Atlante, na sigurno, smestio svoju porodicu, Rendi Kros je
odluio da je vreme da proveri ta se desilo sa drugim lanovima njegove grupe. Ostavio je Harijet i
Metjua i, uprkos Harijetinom protivljenju, odvezao se na lokalnu benzinsku pumpu da bi upotrebio
telefon. Strahovao je da upotrebi telefon iz kolibe ili svoj mobilni telefon, jer bi ti pozivi bili laki za
praenje.
Prvo je pokuao da pozove svog pastora; telefon je zvonio nekoiiko puta, ali niko se nije javio.
Zatim je pokuao da dobije nekoliko akona svoje crkve, ali je rezultat bio isti.
Nakon to je pozvao jo dvanaestak lanova svoje crkve i grupe za podrku, konano je dobio
odgovor.
- Ovde Paula - ree tihim glasiem, javivi se na telefon.
- Paula, ovde Rendi Kros. Da li je tvoj tata kod kue?
- O, gospodine Kros - zaplaka Paula. - Odveli su mamu i tatu. - Govorei, postajala je histerina.
Paula se vie od tri sata krila u ormaru u sobi svojih roditelja, ba kao to joj je otac rekao da uini
kada su ljudi uli u njihov dom. Dok nije ula zvonjavu telefona, nije izala odatle. - Pomozite nam,
molim vas, gospodine Kros, pomozite nam! Oni dre mamu i tatu!
- Smiri se, Paula - ree joj Rendi onoliko neno koliko mu je to njegovo rastrzano srce
dozvoljavalo. - Reci mi ta se desilo.
- Neki ljudi su doli u nau kuu i prebili mamu i tatu plakala je dok su jecaji potresali njeno
malo telo. - Onda su ih odveli.
Rendi je shvatio da ona ne moe da mu da razumljiviju mformaciju o svojim roditeljima, te je
upita: - Da li je jo neko s tobom, Paula?
- Ne, gospodine - odgovori jecajui. - Odveli su mamu i tatu. Tata me je sakrio u ormar i rekao
mi da ostanem u njemu. Ali, to je bilo odavno.
- Uradi onako kako ti je tata kazao - ree Rendi smirenim, nenim glasom. - Bie sve u redu sa
njima. Ja dolazim po tebe, Paula. Misli li da moe da spakuje neku odeu?
- Da, gospodine - smirenije odgovori. - Da li ete pomoi mami i tati?
- Uradiu sve to mogu, duo. Ali sada ti treba da bude velika devojica. Spakuj neku toplu
odeu u kofer. Ima li je?
- Da, gospodine. Njeni jecaji se proredie kada je shvatila da pomo stie. - Dobila sam je za
prethodni Boi.
- Dobra devojica. Sada, spakuj odeu kao da ide kod svoje bake, a ja u uskoro doi. I Paula,
nemoj vie da se javlja na telefon, u redu?
- U redu - ree. - Tata mi je rekao da se ne javljam, ali njih toliko dugo nema. Mislila sam da je
on.
- Znam duice, ali sada e sve biti u redu. Spakuj se, a ja u uskoro doi.
Kada je spustio slualicu, Rendi je bio potresen. Dakle, stvarno je poelo, pomisli.
Rendi je vozio natrag, ka kolibi, gotovo potpuno iscrpljen onim to je sluao na radiju. Izvetaji o
naoruanim masama koje su napadale ljude optuene zbog toga to su hriani su stizai iz Atlante.
Besna rulja mladia, koji sebe nazivaju osvetnicima, napala je i pretukla osoblje Armije spasa koja je
prehranjivala siromahe i beskunike u podmju gradskog centra. Policija Atlante je pokuavala da
uspostavi red, meutim, puka brojana prednost mase uiniia je njihov zadatak nemoguim. Cesto, sve
to su mogli da urade bilo je da pozovu Hitnu pomo da pokupi rtve napada. Procenjeno je da je broj
poginulih vei od trideset, a povreeni mogu da se broje u stotinama - ree spiker. Nedostajao je bilo
kakav pomen organizovanog otpora prema nasilju. Delovalo je kao da su civilne vlasti dozvoljavale
masi da iskali svoj bes na hrianskim gmpama.
Pri Rendijevom ulasku u kolibu, Harijet ga doeka na vratima. - Oh, Rendi, hvala Bogu da si
dobro. Trebalo bi da vidi grozne stvari koje prikazuju na televiziji. Na svakoj stanici - masa ljudi
koja kmi gradom i napada svakog za koga se kae da je hrianin. Spalili su nekoliko crkava. Postalo
je jo gore od kad su objavili ono o predsedniku Hantu.
- Sta o Hantu? - upita Rendi. Ranije je iskljuio radio u autu i propustio udamu vest.
- Ubijen je, u Vaingtonu - pogoen je otrovnom strelicom i istog trena je umro. Radnici
obezbeenja su ubili atentatora. Spiker je izjavio da se predsednik spremao da proglasi opsadno stanje
zbog nereda koje su zapoeli hriani.
- Ne mogu da vemjem da bi Hant to uradio - ree Rendi i sede. Noge su mu bili preslabe za
stajanje.
Nije ni udo to vlasti gledaju rulji kroz prste. ele da masa isprazni bes na nekome, pomisli.
Oseao je i strah i prezir prema onome to se deavalo. - Mi, u svemu ovome, ni za ta nismo
odgovomi - ree koliko za sebe toliko i Harijeti.
- Moram da idem u Atlantu. Hou da ti i Metju ostanete ove.
- U Atlantu! - viknula je. - Ne moe da ide u grad. Ubie te, Rendi. Dva puta sam danas videla
tvoju sliku na televiziji. Kau da si ti jedan od organizatora nereda. Harijet je bila na mbu histerije.
Osetila je kako tone u nekontrolisani strah. - Ne dozvoljam ti da ide! - vrisnu: - Potreban si nam
ovde!
- Harijet, nemam izbora. Zvao sam Brenta Olforda i mala Paula se javila na telefon. Ona je sama
tamo, i uplaena je. Izgleda da im je masa napala dom, a potom negde odvela Brenta i Beti. Moram da
odem po Paulu.
- Pusti nekog dmgog da ode - zajeca Harijet. - Potreban si nam ovde. Mi smo tvoja porodica.
- Harijet, ne mogu to da uradim... i ti to zna. U toj kui je sedmogodinja devojica, sama i
uplaena. Moja je odgovornost da joj pomognem.
- Sta je sa narria, Rendi? Sta e se desiti sa nama ako pogine ili te uhapse?
- Harijet, ne razmilja kako treba - ukori je Rendi. - Mi smo hriani, a oni su nai prijatelji. Ovo
je trenutak u kojem smo jedni drugima najpotrebniji. ta da je Met sam i uplaen u naoj kui? Zar ne
bi elela da mu Brent pomogne?
Pomisao da su njih dvoje nestali, a da joj je sin sam i uplaen u kui, trgla je Harijet natrag u
realnost. - Naravno, Rendi, u gravu si. Mora da pomogne Pauli. Ii emo i mi s tobom.
- Ne! - jasno ree Rendi. - To ni meni ni njoj nee doneti nieg dobrog. Ako se ja ne vratim, tebi i
Metu e biti dobro ovde. Tatin stari kamionet je iza kolibe. Upalio sam ga, i sasvim je ispravan.
Ostavio ga je s punim rezervoarom. Ako vas neko pronae, upotrebi ga da se sklonite odavde.
- Hou - obea, oigledno pokuavajui da obuzda nalete straha koji su je preplavljivali.
- I, Harijet, tatina samara je u kredeneu. Napunjena je samom za ptice, ali onaj u koga je uperi
to nee znati. Upotrebi je ako bude morala.
- Ne umem da pucam iz puke. Zna to - ree, a obrva joj se iskrivi pri samoj pomisli da e
uperiti puku na drugu osobu.
- Uzmi je ti, Rendi. Moda e ti zatrebati.
- Ne - ree. - Ako mi bude potrebna puka, ta stara samara nee biti od pomoi. Uz to, ni ja ne
bih mogao da pucam u nekoga. Izgleda da smo prilino jadan par odmetnika, zar ne?
- Oboje se nasmejae, uprkos uznemirenosti koju su oseali.
- Da, rekla bih da jesmo - saglasi se, briui suze. - A mediji kau da si organizator ubilake
rulje, pravi, opaki ludak.
- Neko usmerava ovu kampanju protiv ljudi Bojih, i to radi veoma dobro. Meutim, na kraju,
odluku e doneti Gospod. Treba samo da verujemo u Njega.
- O, Rendi, da li misli da emo preiveti ovo? - upita je Harijet, zagrlivi supruga.
- Neron je bio prvi politiar koji je pokuao da zatre hrianstvo, a nije u tome uspeo uz svu mo
Rima na raspolaganju. Preiveemo - ree trezveno. - Neko vreme e biti teko, i neki od nas e pasti.
Ali, preiveemo.
12
PREIVLJAVANJE
Vozivi natrag u Atlantu, da bi pokupio Paulu, Rendi je ugledao stanicu na kojoj su se prethodnog
dana Harijeta i on zaustavili. Voen instinktom, na svoje iznenaenje, iskljuio se sa autoputa i
skrenuo u stanicu. Zato li sam to sada uradio?, upita sam sebe. Meutim, neto iznutra ga je vuklo da
se zaustavi. Morao je da se bori protiv poriva da da gas do daske i da se ponovo zaputi na autoput. Ovo
je ba glupo, ree sam sebi. Sta ako je policija obavestila vlasnika stanice i naloila mu da obrati
panju na mene?
Sedeo je u kombiju, lomivi se sa odlukom sve dok nije uoio da radnik stanice gleda pravo u
njega. Ugasio je motor i izaao iz automobila. Kada je to uinio, radnik je provirio u prostoriju i
viknuo: - Hej, efe, onaj tip je opet ovde!
Rendijev prvi nagon bio je da skoi u auto i nestane, ipak neto iznutra mu je opet govorilo da
saeka.
Briui ruke, vlasnik stanice izae. - Mislio sam da ete se vratiti - ree na nain koji je Rendi
odmah shvatio kao optuivanje.
- Sluajte, ao mi je zbog onog od jue - izvinjavajui se, ree Rendi. - Nadam se da vam nisam
zadao nekakve nevolje.
- Nevolje? - krupni vlasnik odgovori. - Jedina nevolja je onaj glupi sistem. Kada ste otili,
konano je propustio vau karticu. Pretpostavljam da elite da vam vratim suprugino prstenje. Idem
po njega. Otiao je u kancelariju i pojavio se za nekoliko minuta. Zavukao je ruku u dep i izvukao
prstenje - neoteeno, osim to je bilo masno od ulja.
Kada je Rendi uzeo prstenje, jo uvek je pokuavao da shvati ta je vlasnik stanice rekao. - Moja
kartica je odobrena? - upita Rendi.
- Da, nekoliko sati nakon to ste otili.
Sada je ve bio prilino zbunjen. Kako to da kartica opet vredi?, upita se. Bio je ubeen da je
neko naredio da se njegov raun zamrzne. - Mogu li jo uvek da je upotrebljavam? - upita Rendi, a
srce mu je jako tuklo.
- Naravno da moete, ukoliko imate novca na raunu - odgovori vlasnik.
Rendi je uurbano spremio prstenje u dep i zamolio vlasnika da ponovo propusti karticu.
- ta elite ovog puta? - upita vlasnik.
- Po jedno od svega - odgovori Rendi. - Imate li kanistere za benzin?
- Da, imamo neke kanistere od pet galona pozadi. to?
- Uzeu pet - ree Rendi, pokuavajui da prikrije urbu u kojoj se nalazio. Nije znao koliko dugo
e jo moi da upotrebljava karticu. - Napunite ih bezolovnim.
- Mislite da e Arapi ponovo obustaviti izvoz nafte? - sarkastinim tonom upita radnik.
- Ne, samo mi je potreban benzin za neke prijatelje - odgovori Rendi.
Poeo je da uzima sve prehrambeno to je na stanici moglo da se nae, ukljuujui i nekoliko
neotvorenih kutija slatkia. Nije ba dijetalno, pomisli, ali je jestivo. Kad je napunio kombi koliko se
usudio, da ne bi izgledao kao stovarite na tokovima, upitao je: - Koliko vam dugujem?
- Tri stotine trideset i tri dolara - razrogaenih oiju odgovori radnik. - Sve to ete pojesti,
gospodine? - upita, zauen.
- Ne sam - odgovori Rendi. - Pomoi e mi neki prijatelji, nadam se.
Kartica je upotrebljena bez dodatnih potekoa. Rendi bi kupio mnogo vie, ali je znao da bi
kombi pretovaren hranom privukao previe panje. Jo uvek nije znao da li policija traga za njegovim
kombijem. To je rizik koji u jednostavno morati da prihvatim, ree sam sebi. Jo jednom je zahvalio
vlasniku stanice i mahnuo mladom radniku; zatim se zaputio ka Atlanti i domu Brenta Olforda.
U Vaingtonu, dr Siver je upravo spustio slualicu nakon razgovora sa dr Rajnhartom. Bio je
besan kada je pozvao kancelariju Defa Velsa.
Javila se Defova sekretarica, Linda. - Kancelarija direktora Data-Neta.
- Moram da razgovaram sa Velsom! - zahtevao je Siver.
Linda je odmah prepoznala njegov glas. - Gospodine Siver,ao mi je, on trenutno nije u
kancelariji.
- Pa, gde je? - zahtevao je Siver. - Moram da razgovaram sa njim, odmah!
- Ne znam, gospodine. Otiao je pre nekoliko sati, a nije ostavio broj na kojem ga moemo dobiti.
Pomislila je da je to udno, poto joj je Def uvek govorio gde e biti. Usled pometnje koja je nastala
zbog atentata na predsednika, nije se ni setila da ga upita. Jo udnije je bilo to to je poneo svoj
laptop sa sobom. Kada je putovao u Evropu zbog rada sa Svetskom bankom, naruio je laptop sa
direktnom satelitskom vezom. Meutim, od tada je gotovo iskljuivo radio u svojoj kancelariji.
Siver je snano zalupio slualicu. Rajnhart mu je rekao da su promenjene ulazne ifre za DataNet, i to sa Velsovog glavnog terminala. Takoe, sistem za praenje hriana, koji je uneo taj idiot
Rajnhart, je uklonjen. Po tome je znao da Vels ponovo upravlja sistemom. Meutim, program za
proveravanje nije bio ponovo instaliran. Nikako nije mogao da prati hriane. Bio je besan.
Da li Vels pokuava da onesposobi sistem, ili stvarno pokuava da ga popravi? - zapita se. Nije
postojao nain da to sazna sve dok ne razgovara sa Velsom. Iznutra, muio ga je oseaj da Vels vie
nije u njihovom timu. Uasavao se da pozove Frenklina, a morao je.
Keti Alton je sedeia utke dok su dvojica mukaraca razmatrala buduu politiku njene vlade.
- Neredi, irom zemlje, postaju sve vei - krupniji ovek koji je sedeo pored Dejsona Frenklina
ree bez emocija. - Nee biti problema da se proglasi opsadno stanje. Budui da je Kongres
privremeno ukinut, barem dva meseca e imati svu vlast u zemlji. Bie to dovoljno vremena.
Frenkline, ta je sa Data-Netom?
Dejson Frenklin je bio ovek koji je mnoge predsednike drao u depu, ali u prisustvu ovog
oveka, oseao se nejako i bespomono. Mo koju je nasluivao u Amiru Raaku bila je prevelika.
Oseao je kao da on usmerava svu energiju ovog sveta tamo gde to eli. Dvaput je bio svedok
demonstracije njegove moi, koja je bila nezamisliva. Jedan pogled koji Raak uperi u nekoga bio je
dovoljan da slomi volju i kod najjaih ljudi. Nije imao nikakvu elju da isprobava njegove mrane
moi.
On sam je bio na pragu smrti kada ga je Raak pronaao. Frenklin se jasno seao sastanka. Tada
je i poeo iskreno da veruje. Bez obzira to je itav ivot posvetio Drutvu, nikada nije zaista verovao
u odabranog - u vou. Za njega, Drutvo je bilo sredstvo kojim je dolazio do cilja - novca i moi, i
jednog i drugog imao je u ogromnim koliinama. Ali, kada je oboleo od raka, ni novac, ni uticaj mu
nisu bili od pomoi.
Bol u stomaku postao je toliko snaan da nikakva koliina lekova nije mogla da ga olaka, ak ni
nakratko. Njegovo telo, nekada snano, svelo se na kostur od etrdesetak kilograma. Postao je toliko
slab da je jedva uspevao da podigne glavu, a hranio se preko cevice zabodene u stomak. Lekari su
konstatovali da je na samrti i da nikakvi lekovi vie ne mogu da mu pomognu. Onda je, jedne noi,
njegov stari prijatelj, rabin Flom, ve trideset godina lan unutranjeg kruga Drutva, doveo sa sobom
jednog mukarca da ga pregleda. Veze koje je rabin Flom imao sa izraelskom vladom bile su od
neprocenjivog znaaja za obezbeivanje ugovora o isporuci oruja za neke od Frenklinovih industrija.
Zauzvrat, Frenklin je tajno poklonio ili prikupio vie od deset milijardi dolara za Izrael.
Dejson Frenklin, multimilijarder, bio je vrlo blizu smrti kada je, te veeri, rabin Flom rekao: Dejsone, stari moj prijatelju, doveo sam nekoga da ti pomogne.
Frenklin nije mogao ni da podigne glavu i vidi ko je to, ali je odgovorio - Rabine, osim ako nije
Bog lino, ne verujem da moe da mi pomogne.
- Moda i jeste Bog - odgovori sedi ovek. - U svakom sluaju, bog kojeg smo mi toliko dugo
ekali.
Frenklinovo telo je bilo izmoreno naporom potrebnim da bi se prialo. - Rabine, bajke su za
mlade, ostavi me da umrem na miru.
- Da li si zaista u miru? - upita mukarac kojeg on jo nije video. - Da li bi radije da umre nego
da veruje?
Neto u tom glasu je trglo Frenklina. Probilo se do njegovog uma. Znao je da nije uo te rei;
osetio ih je!
- Ja sam onaj o kojem si uo od svoje brae. Drutvo je stvoreno za mene. Dolo je moje vreme.
U mraku spavae sobe, Frenklin nije mogao da vidi oveka koji stoji ispred njega, ali je jasno
mogae da oseti njegovo prisustvo. Kao da se neka sila irila od njega, preko Frenklina.
- Zeli li da te izleim? - upita glas. Frenklin nije znao dai je on uo te rei ili su one dolazile iz
njegovog uma. - Da Ii si spreman da mi slui?
Frenklin je progovorio kroz kripav kaalj - Spreman sam. Ako me izleite, sluiu vam.
Zatim je stranac, tako da svi mogu da ga uju, rekao: - Ostavi ga!
Sobu je ispunio jecaj, a ledena drhtavica koja se uvukla u kosti Dejsona Frenklina preplavila mu
je celo telo. Iznenada, osetio se preporoenim. Bio je snaniji. - Mogu da se kreem! - uzviknu,
uspravivi se u sedei poloaj.
- Snaga e ti se vratiti za nekoliko dana - ree mu stranac.
- Zivee. Ali, nikada nemoj da zaboravi da si mi se zakleo na vemost.
- Neu zaboraviti, gospodaru - zakle se Frenklin. Od tog dana, ivot je posvetio zadacima koje
mu je zadavao Raak. Postao je kljuni deo plana koji je bio toliko ogroman da mu je bi lo teko da
povemje u njegovo ostvarenje. Meutim, dogaaji koji su se zbili u poslednja tri dana uverili su ga da
je ostvariv. Svet je bio tu, za njih, na tacni. A njegov dobroinitelj e jednoga dana vladati njime.
Sada se plaio suoavanja sa gnevom ovog oveka koji je naizgled mogao da odluuje o ivotu i
smrti, zdravlju i bolesti.
Nervozno, Frenklin ree: - Imamo problem sa mreom. Dr Rajnhart je uneo neke promene u
sistem, i to nije uspelo. Naloio sam Siveru da zatrai od Velsa da to ispravi.
- I? - boja glasa je oigledno bila zlovoljna.
- Sistem je ponovo podignut i u potpunosti radi.
- ta je sa mogunou praenja hriana?
- Trenutno nisam siguran, gospodine - pokajniki ree Frenklin. - Nismo uspeli da stupimo u
vezu sa Velsom.
- Hou da ta mrea bude na svom mestu! - besno zarea niski, cmomanjasti mukarac. - Hou da
se ti hriani pronau i zatvore. Da li me uje?
Ovakvim izlivom, Frenklin je bio zateen. Bilo je to prvi put da vidi da je Raak izgubio
prisebnost, i uplaio se kao nikada do tada u ivotu. ak i dok se suoavao sa smru, nije osetio uas
prela u posmatrae, pomisli. Drhtao je zbog susreta. Ako je ranije sumnjao, sada vie nije. Zivot mu
je visio koncu. Njegovim gradom vladala je anarhija.
Cutke se molio prolazivi autom pored spaljenih domova i ostataka nekada velianstvenih
crkava, koje je unitila besna masa. Zvuci sirena vatrogasnih i ambulantnih kola su mu govorili da
nasilje jo uvek traje. Osetio je poriv da proe pored svog doma, ali, strah da bi neko mogao da ga
prepozna, odvrati ga od iskuenja.
Zgadilo mu se kada je video ta se deava sa Atlantom. Prodavnice koje nisu ogradile svoje
izloge pretvorile su se u prizore razbijenog stakla i robe rasute unutar i van njih.
Kada je proao centralni deo grada, uverio se da ima sve manje tete i sve vie policije.
Oigledno su uvari reda i mira putali masu da razori svoja susedstva, a svoje napore su uperili na
zatitu bogatijih gradskih podruja. Na radiostanicama, spikeri su izvetavali tako da je delovalo da je
rulja u stvari ogranak Komiteta za ustavna prava koji unitava imovinu u znak odmazde zbog napada
na njihovu grupu.
Ako je ovoliko loe u gradu kao to je Atlanta, ta li se tek deava u Njujorku ili Los Anelesu?,
upita se.
Na vestima je uo da policija ima spisak terorista i da traga za njima. Pa, znam da je moje ime
verovatno na tom spisku.
Vesti su takoe prenosile i reagovanja o imenovanju prve ene predsednika - Ketrin Alton.
Spikeri su rekli da e nova predsednica odrati prvu zvaninu konferenciju za novinare im se steknu
uslovi za to - posle sahrane predsednika Hanta. Ona je najavila da e njena vlada podrati napore vlade
predsednika Hanta da se ponovo uspostavi red i mir u Americi.
- to verovatno znai jo onoga to se sada deava - cinino prokomentarisa Rendi.
Skrenuo je u Lenoks aveniju, gde je iveo Brent Olford, i nesvesno uzdahnu: Izgleda kao bojno
polje. Domovi nisu bili spaljeni, ali su prozori bili razbijeni, a vrata razvaljena. Line stvari onih koji
su iveli u tom kraju bile su razbacane po travnjacima. Razjarena rulja je za sobom ostavila rasturene i
razbijene stvari za koje je procenila da su bile bezvredne i sentimentalne i odnela sve to ima novanu
vrednost. Mrtve ivotinje razbacane po travnjacima - kuni ljubimci koji su pokuali da zatite
imovinu svojih vlasnika - svedoile su o nasilju koje se desilo. Ako je i bilo ljudskih rtava, a Rendi je
znao da je moralo da ih bude, one nisu mogle da se vide. Pretpostavio je da su ih uklonili lekari ili
policajci koji jo uvek tite grad, ili prijatelji i roaci.
Vozio je polako i paljivo, traei bilo kakve znake onih koji su sproveli ovaj teror nad nedunim
ljudima. Znao je da su neki iz mase bili susedi, besni zbog okolnosti u kojima ive i spremni da taj bes
iskale na drugima.
Ne videvi ive due na ulici, parkirao se ispred doma 01-fordovih. Da bi bio to manje upadljiv,
odluio je da ue na stranja vrata. itavo podruje je bilo u haosu. Voda je poplavila nii nivo
jednospratnog doma i isticala je kroz stranji ulaz. Spolja, kua je bila prilino unitena, ali na osnovu
toga nije mogla da se nasluti potpuna razorenost do koje je dolo unutra. Friider i kredenac bili su
irom otvoreni, a njihov sadraj prosut po podu. Zidovi su bili puni rupa, a u dnevnoj sobi umrljani
krvlju. U svakoj od soba neko je sprejem iscrtao obmute krstove.
Jo jednom se osvmuvi, da bi se uverio da ga niko nije pratio, Rendi je pozvao: - Paula, da li si
ovde? Odgovora nije bilo, i on je osetio kako mu se, pri dnu, stomak vezuje u vor. Od pomisli da je
uplaena sedmogodinja devojica u rukama mlje koju je video, zadrhta.
Ponovo je pozvao: - Paula, ovde Rendi Kros. Ja sam te pozvao telefonom. Izai, duo.
Jo uvek nije bilo odgovora. Hodnik koji vodi do spavaih soba bio je umrljan krvlju. Izgledalo je
kao da je neko neto krvavo vukao po podu. Pratio je crvenu mrlju do sobe koja bi trebalo da je bila
deija. Tamo, uza zid, leao je krvav smotuljak uvijen u ebe. Srce mu je stalo.
Kada je priao tome, za ta je znao da ne moe biti nita dmgo do telo deteta njegovog prijatelja,
srce mu je nekontrolisano udaralo: - Paula. Glas mu pue kada je izgovorio njeno ime. U slabo
osvetljenoj sobi nije ni primetio senku nekoga ko je uao u ormaru. Kada se savio iznad malog,
rasparanog tela, neko ga je napao otpozadi.
- Ostavi mog psa na miru! - viknu piskutavim glasom, udaravi ga svojim malim pesnicama.
Rendiju je laknulo i uhvativi je za ruke, ree: - Cekaj, Paula. To sam ja, gospodin Kros. Doao
sam da ti pomognem. Drao ju je na korak od sebe, a njene male ruke su divlje pokuavale da zadaju
udarac. Privukavi je uza se, ree stroe: - Pauia, prestani. Doao sam da ti pomognem. Sada si
siguma.
Iznenada, plaui, srui se u njegovo namje. - Oh, to ste Vi. Bila sam tako uplaena. Moj pas,
Skrafi. je povreen. Ne pomera se kada ga dozivam.
- Bojim se da je uginuo, Paula. Oekivao je da e tek sada poeti da plae, ali izgleda da je bila
oamuena, pa brzo dodade: - Moramo odmah da krenemo. Da li si spakovala odeu, kao to sam ti
rekao?
- Da, gospodine. Sve je tu, u torbi. Prstom pokaza na torbicu pored vrata od ormara.
- Odlino, duice. Hajdemo.
Nosei Paulinu torbu, pre nego to je otvorio zadnja vrata, oprezno je proverio ima li koga iza
njih. U uliici, iza kue, stajao je ovek odeven u staru vojniku uniformu. Izgledalo je da razgovara
preko radija za vezu, kojeg je drao u mci. Rendi brzo ode u dnevnu sobu i pogleda kroz prozor. Vide
jo dvojicu koja su stajala na parkingu ispred opljakane kue na kraju ulice.
Okrenu se ka Pauli. - Gde su ti vrata od garae, duo?
- U veernici - ree, pokazavi u pravcu sobe. Rendi je uze za ruku i ode u veernicu. Otvorivi
vrata garae, odahnu videvi porodini karavan. Pouri da otvori vrata i pogleda unutra, molei se da
su i kljuevi tu. Prva pretraga nije dala rezultate, ali kada je otvorio pepeljaru, naao ih je. Isto mesto
na kojem ih Harijet ostavlja, podseti se Rendi. Hiljadu puta joj je rekao da ih ne ostavlja u autu.
Mogao je da se opkladi da je i
Brent isto to govorio svojoj eni. Hvala Bogu to ga nije posluala, pomisli.
Rendi je znao da je njegov auto verovatno na spisku policije, tako da bi bilo najbolje da uzme
karavan Olfordovih. Ali kako da prebaci sve stvari koje je kupio na benzinskoj stanici iz svog auta u
njihov? Nije hteo to da ostavi, naroito ne benzin. Stavivi klju od garae u dep, posadio je Paulu i
njenu torbu u karavan i rekao joj da e se brzo vratiti. Poela je da se buni, ali ton njegovog glasa
ubedio ju je da uini kao to joj je reeno. Vratio se u kuhinju, pogledao kroz zadnja vrata i na svoje
veliko olakanje primetio da je ovek u uniformi nestao. Nije imao vrernena da razmisli o tome; samo
je potrao prema svom autu, tamo gde ga je ostavio. Uskoivi u njega, startovao je motor, pritisnuo
elektrini klju da otvori garau i parkirao se u prazan prostor pored karavana. Besomuno radei, iz
svog auta prebacio je sve u karavan, a Paula je zadivljeno posmatrala. Bacivi poslednji pogled na
auto za koji je bilo vezano toliko njegovih seanja, uskoio je u Olfordov karavan. Sputajui se ka
ulici, jo jednom je pritisnuo elektronski klju od garae. To bi trebalo da nam omogui malo
vremena, pomisli. Sumnjam da e u skorije vreme proveravati garae.
Izvezavi auto na ulicu, na trenutak je opazio mukarce koje je video kako iz parkiranog
automobila posmatraju kuu. Otili su u susednu kuu. Da li su oni prijatelji Pauline porodice? Ako
jesu, zato joj nisu pomogli pre nego to sam ja stigao do nje? Da li su iz FBI-a? Osvetnici? Nije imao
vremena da misli pitanjima. Jednostavno je ubacio menja u brzinu i odvezao se. Na sreu po Rendija
i Paulu, ti mukarci su bili pripadnici na brzinu stvorenog patrolnog tima za to susedstvo koji je bio
oformljen da bi pazio na pljakae. Mukarac koji im je bio najblii, vide kako se Paula vrsto dri za
Rendija i obavesti ostale da ih propuste.
Rendi je, koristivi sporedne ulice to je vie mogao, pleo svoj put van grada. Znao je da je vea
verovatnoa da e u sporednim ulicama naleteti na pljakae, ali je vie strahovao da ga ne zaustavi
policija. Proao je pored potpuno polupanih automobila, postavljenih uz ivinjake. Mnogi od njih su
imali ispranjenu unutranjost i bili su spaljeni.
Paula je, uurena uz vrata do sebe, sedela u karavanu. Nikakvom vrstom ubeivanja Rendi nije
uspeo da je privoli da sedne pored njega. Bilo mu je mnogo ao zbog Paule. Znao je da ne postoji
nain da joj on objasni ta se deava, ak i kad bi znao. Svet je poludeo, pomisli po hiljaditi put. Sada
znam na ta je Gospod mislio kada je rekao: - Neka se onaj koji je u polju ne okree za ogrtaem...
Voleo bih da sam u kolibi, a ne u ovom gradu. Ali ta je sa svim naim prijateljima? I ta li se deava
hrianima koji iive u mestima kao to su ikago ili Njujork? Voleo bih da postoji nain da stupimo u
kontakt. Moda bismo mogli da pomognemo.
Upravo tada, iza njega se stvori auto. Pogledao je u retrovizor i video grupu od estsedam
tinejdera u prastarom oldsmobilu iz kojeg je tretao ureaj dovoljno glasan da ga on uje u karavanu.
Iznenada, oronuli oldsmobil ubrza.
Rendi pretpostavi da bitange ele da karavanom zamene svoj stari automobil, te doda gas do
daske. U najboljim danima oldsmobil bi lako odrao korak sa karavanom, ali njegovi najbolji dani su
odavno proli. Posle nekoliko ulica, Rendi je imao znaajnu prednost u odnosu na auto pun razjarenih
tinejdera. Meutim, ispred njega, na semaforu se upravo ukljuivalo crveno svetlo. Znao je da e ga,
ako stane, lako sustii. Zbog toga dodatno ubrza i pojuri da stigne pre promene svetla. Crveno svetlo
se ukljui dvadesetak metara pre nego to je stigao do raskrnice, ali njemu nije ni palo na pamet da
uspori. Tada, kada je proleteo kroz crveno, dva auta, iz uporedne ulice, uoe u raskrsnicu. Uvidevi
da e jednog od njih sigumo udariti u stranu, Rendi zarotira volan i pokua da, pored automobila,
skrene u ulicu desno. Umalo je i uspeo u tome, meutim, zadnjim delom auta zakai automobil ispred
sebe. Karavan se zavrte na ulici i zaustavi na ivinjaku.
U meuvremenu, auto pun tinejdera nije ni mogao da se zaustavi, s obzirom da su se, na starom
kru, konice dobrano istroile. Voza pritisnu konicu do kraja, ali ona samo lee na pod. Oiju
rairenih od straha, nekontrolisano je pritiskao konicu, a hidraulini sistem obezbedi minimalno
koenje - taman toliko da zahuktali auto uspori do podnoljive brzine. Istroeni oldsmobil zakuca se u
parkirane automobile i skrenuvi, pope se na trotoar. Udarivi ivinjak, oldsmobil se okrenu i tri puta
prevrnu.
Sve se desilo za manje od dvadeset sekundi, ali Rendiju je delovalo kao itav sat. Oldsmobil se
zaustavio na krovu. Istog trena, tinejderi su ispuzali kroz svaki otvor i razbeali se na sve strane.
Rendi baci pogled na druge vozae koje je udario ili on karavanom, ili oldsmobii. Bili su uplaeni, ali
i nepovreeni. Zatim je uo zvuk policijske sirene, koji se pribliivao mestu nesree.
Voleo bih da ostanem, pomisli, ali ga Paulino vritanje podseti na jo veu opasnost, stoga ubaci
karavan u brzinu i projuri pored nadolazeeg policijskog automobila.
Policajac, koji zbog haosa na raskrsnici nije mogao da se upusti u poteru, zabelei broj tablica i
prosledi ih dispeeru. Meutim, primeti i gomilu kasetofona i video rekordera koji su poispadali iz
prtljanika oldsmobila kada se ovaj prevmuo. Oni koji su bili u njemu, brzo ga napustie.
Rendi je proao kroz grad bez daljih potekoa. Kada je stigao na periferiju, uputio se pravo na
autoput 1-75 za jug.
Znam da je policajac zapisao broj tablice, zabrinuto pomisli Rendi. Boe, dopusti da stignemo do
kolibe.
Bilo je skoro est kada se Rendi zaustavio ispred kolibe. Harijet istrala pred njega. - Hvala bogu
da si dobro! - ree, a suze joj se u potocima slivae niz obraze. - Toliko dugo te nije bilo da sam se ba
uplaila. Zatim, ugleda Paulu uurenu pored vrata, na suvozakom seditu, i njen materinski instinkt
nadvlada sve. Optra oko karavana, otvori vrata i rukama privi uplaenu devojicu uza se.
13
NOVI PREDSEDNIK
Kada ga je Siver pozvao, Kal Rutlend je radio u svojoj kancelariji. Bio je zauzet sklapanjem svih
kockica za to teniji prenos moi. Veina ministara e ostati ista, kao i veina savetnika. Vrhovni
tuilac, Petrik Mekmilan, e podneti ostavku i time Fredu Lajvliju utreti put za imenovanje na taj
poloaj. Konzervativci u Kongresu e sigumo podii prainu oko toga, ali do ponovnog zasedanja
Kongresa e doi tek nekoliko meseci posle promene, tako da e biti teko osporiti to imenovanje.
Rutlend je prezirao malog ljigavca. Meutim, znam da e arko goniti hriane - moda ak i
progoniti, pomisli.
- Rutlend - ree, podigavi slualicu.
- Ovde Siver. Da li si se uo sa Velsom?
- Ne, nisam - otro odgovori Rutlend. - Da neto nije u redu? Pomisli: Siveru, ti si idiot!
Dovoenje Rajnharta sa Cal Techa je bilo glupo. Vels je nekoliko svetlosnih godina ispred njega.
- Upravo sam se uo sa Frenklinom - ree Siver. - Sastao se sa Raakom. On eli da odmah
pokrenemo program' za praenje, ali Velsa nema nigde.
Rutlend se iznenadi to je Frenklin govorio o Raaku sa Siverom. On je bio toliko tajnovit da su
samo trojica vodeih Ijudi iz Dmtva znala ko je Raak. Rutlend ga je upoznao kada su ga vrbovali u
vaingtonsko Drutvo, ali tada nije znao ko je on. Sledeeg puta kada ga je video, bilo je onda kada su
predoeni planovi za preuzimanje ekonomije SAD-a. Jo uvek mu je bilo teko da povemje da je taj
sastanak bio stvaran.
ovek, kojeg je Rutlend znao samo kao Raak, izgledao je potpuno isto kao Adolf Hitler.
Rutlend je video samo fotografije nemakog vladara koji je porobio gotovo itavu Evropu, ali slinost
je bila zapanjujua. Ponaanje je bilo isto, kao i magnetizam.
U poetku Rutlend je te slinosti odbacio kao istu sluajnost. Zar se ne kae da svako od nas,
negde u svetu, ima svog dvojnika? Meutim, ovaj ovek je znao o emu neko misli, a esto bi davao
odgovore na pitanja ak i pre nego to ona budu postavljena. Onda je Rutlend saznao za neverovatan
oporavak Dejsona Frenklina. Ponovo sluajnost? Mogue, ali nije sumnjao u voine moi. U Drutvu
je uo glasine da je voa dugooekivani spasitelj koji e zavladati svetom. Upoznavi ga, Rutlend je
poverovao u to i bezgranino posvetio svoj ivot njemu. Od tada su mnogo puta radili zajedno, a
Raak je odabrao Rutlenda za svog izvrioca.
- U emu je problem sa Velsom? - iznerviran, upita Rutlend. Nije mogao da podnese
nesposobnost, a bio je ubeen da je Siver nesposoban. Svakako je posveen cilju, ali je napravio
previe glupih greaka.
- Nije u svojoj kancelariji - hladno odgovori Siver, ljut zato to se Rutlend postavio kao da je
iznad njega. Ja rukovodim Data-Netom, a ne Rutlend, pomisli Siver. Ipak, Rutlend je samo
predsednikova desna ruka. - Ne lii na Velsa da ode a da nikoga ne obavesti.
Rutlend se naglo uspravi. - Ima li problema sa programom?
- Ne, nema u glavnom programu, ali je Vels oigledno uklonio Rajnhartovu prepravku i sada
sistem za praenje korisnika ne radi.
- Da li si ikada pomislio da Vels namerava da proveri praenje pre nego to ga instalira? - upita
Rutlend, namerno zvuei kao nastavnik koji ukoreva nepaljivog uenika.
- Naravno da jesam - odbrambeno ree Siver. Opet sam mu dopustio da mi popuje, pomisli. -
Meutim, uneo je novu ifru i potom poneo laptop sa sobom, a u njemu je i glavna ifra. Sada uopte
ne moemo da uemo u sistem.
Ovo privue Rutlendovu panju. Vels je uvek odano i posluno ispunjavao svoje zadatke, ali on je
znao da je Vels genije i da e jednom sklopiti celu sliku. Onda e morati ili da ga ukljue u Drutvo ili
da ga uklone. Ako je Vels namerno onemoguio ulazak u Data-Net, niko drugi nee moi da provali
njegovu ifru. Sada imaju svetsku mreu sa samo jednom slabom takom: Defom Velsom.
- ta on zna? - Rutlend zatrai odgovor uobiajenim, nareujuim tonom.
Siver se svakog trenutka sve vie nervirao. Znao je da je Rajnhart bio pogrean potez, a i bilo je
jasno da mu Rutlend nee dozvoliti da to zaboravi. Bio je uhvaen u tipino vaingtonski sendvi:
okrivi nekog drugog. Sledei potez je bio oigledan; ve vie puta ga je povlaio.
- Nemam predstavu o tome ta Vels zna - nabusito ree Siver. - Seti se, on je tvoj ovek. Ti si ga
odabrao.
Rutlend nije bio ovek prema kome je trebalo biti grub, ta god da je u pitanju. - Sluaj, idiote,
nije me briga iji je ovek Vels, ili iji je bio. Hou da znam gde se on sada nalazi. I hou da se taj
sistem podigne i pokrene kao to je Voa naredio. Ako eli, zakazau nam sastanak sa njim pa neka
on odlui koji e od nas prvi da umre ako sistem otkae. Siveru, u ovome smo do kraja, i nije u pitanju
igra.
Siver shvati da je Rutlend smrtno ozbiljan. On je lud, pomisli Siver. Svi su oni ludi! Onda se
priseti da je lino usred zavere svrgavanja vlade Sjedinjenih Drava. Bio je u njoj i nije bilo naina da
se iz nje izvue osim da pobedi ili pogine pokuavajui da je ostvari. - Pronai u Velsa - ree
pokorno.
- Dobro - vrsto odgovori Rutlend. - Skoro smo ostvarili cilj, zato nemoj neto da zezne. Ako se
Vels pojavi, odmah mi javi. Rekavi to, Rutlend spusti slualicu. Moraemo da ga uklonimo kada se
ovaj problem rei, odluno ree samom sebi.
Iz svoje elije, u zatvoru vazduhoplovne baze Endrjus u Merilendu, pastor Don Elder je mogao
da uje smenjivanje straara. Sada mu se inilo da ga ve nedeljama dre u samici. Svaki put kad bi ga
ispitivali, Elder bi navodio stihove Svetog pisma; od ovoga bi ispitiva poizeo. Jedina stvar koja ga je
spasila fizikog zlostavljanja bilo je izvrno nareenje da ne sme biti ozleen. Nekome je bio potreban
iv i relativno zdrav - bar zasad.
Zbog postupaka za vreme hapenja i zbog estog premetanja iz jednog mesta u drugo, Elder je
bio ljut. Prava koja je imao kao ameriki graanin bila su oigledno naruena. Zahtevao je da vidi
svog advokata i zahtevao je da uje optunicu. Meutim, kako je vreme prolazilo, poeo je da shvata
ta mu se deava, a verovatno i drugim hrianima. Ovde se ne radi o linoj slobodi, ree sam sebi.
Radi se o sukobu izmeu Boga i avola; mi smo se, jednostavno, nali u sredini. Cim je prestao da
razmilja pravima koje ima kao Amerikanac i poeo da razmilja o sebi kao o Hristovom vojniku,
doiveo je stvaran mir kakav nije osetio mnogo godina.
Jedina osoba sa kojom mu je bilo dozvoljeno da razgovara bio je ispitiva FBI-a - jedan sasvim
neprijatan ovek po imenu Morgan. Bez ijednog drugog sagovomika, Elder nije ni mogao da sazna ta
se sve izdeavalo od kada je uhapen. Ispitiva je samo nagovestio o neredima i o lovu na dmge
teroriste, kako je uobiajeno oslovljavao hriane.
U poetku, vieasovna ispitivanja su se odigravala u tmurnoj, sivoj sobi. Zaslepljujua svetlost
spreavala ga je da jasno vidi svog ispitivaa. esto su trajala satima, i prolazila tako to je Elder
vrsto odbacivao bilo kakvu umeanost u teroristiko deiovanje. ak i kad bi ga vratili u eliju, jaka
svetla bi ostala ukljuena bez prestanka. Njegovo spavanje je vie podseaio na kratko otimanje za
kakavtakav odmor. Postupno, njegova snaga se troila. Elder je zbog mrke, ute boje zidova nagaao
da ga dre u nekakvoj vojnoj ustanovi, ali ni otprilike nije znao gde se nalazi.
Mnoge sate je provodio na kolenima, molei se Bogu da zatiti dmge hriane, za koje je bio
ubeen da doivljavaju proganjanje. Najvie se molio za Duliju. Draga Dulija, mislio je. Nikada u
ivotu ni mrava nije zgazila.
Zvui, koji su dopirali van elije, utihnue i Elder je znao da je straar promenjen. Promena
straara mu je bio jedini nain da ima nekakvu predstavu o vremenu. ak su mu i obroci donoeni u
udnim intervaiima ne bi li mu poremetili bioloki sat. U novinama je itao lanke koje su pisali ratni
zarobljenici i znao je da je ista taktika bila upotrebljavana i u Vijetnamskom ratu. Svrha je bila u
zbunjivanju zarobljenika i slamanju njegove orijentacione sposobnosti.
Jedina stvar koja je pomogla mnogim ratnim zarobljenicima i ouvala njihov razum je bila vera u
Boga. Neki su pokuali sa verom u porodicu, ali su brzo bivali slomljeni obeshrabrujuim pismima kako stvarnim, tako i izmiljenim. Oni koji su imali bezgraninu vem u Boga uspeli su da se odupru
obeshrabrenju, a ak su postali i snaniji. Cim je redovno poeo da se moli i izgovara Sveto pismo,
Elder oseti kako mu se vera i snaga vraaju.
esto je, kroz vrata, pokuavao da razgovara sa straarima, ali bezuspeno. Mogli su da budu i
gluvi, jer nijedan od njih nije odgovorao na njegova pitanja. Zapoeo je i sa redovnim ispovedanjem
straara, koje nije mogao ni da vidi. Takoe, upuivao im je i svoje najbolje propovedi. Kada se straa
promenila, on nastavi po navici: - Brate, priznaje li Gospoda za svog spasitelja?
Na njegovo iznenaenje, straar je odgovorio: - Da, pastore, priznajem.
- Hvaljen Gospod - zauen, ree Elder. - Ko si ti?
- Recimo samo da sam prijatelj. Saznao sam da ste zatvoreni u samici i uspeo sam da dobijem
zaduenje straara.
- Pa, vrlo je prijatno uti prijateljski glas, za promenu. Moe li da mi kae ta se deava?
- Pastore, izgleda da je cela zemlja poludela. Od kad je predsednik ubijen, rulja, pljakajui i
silujui, hara ulicama.
- Rekao si da je predsednik ubijen - prekinu ga Elder. - Kad se to desilo? I, ko ga je ubio?
- Mislio sam da ete to znati - proapta straar. - Predsednik je ubijen pre tri dana, za vreme
konferencije za novinare u Beloj kui. Atentator je povezan sa vaim Komitetom za ustavna prava.
Mediji vas sada oslovljavaju kao teroriste.
- Naa grupa nema nikakve veze sa terorizmom - ogoreno ree Elder, osetivi da ponovo postaje
razjaren. Smiri se Done, ree u sebi. Ve si proao kroz sve ovo.
- Nisam to ni pomislio, pastore.
- Molim te, zovi me Don. Mi, hriani, smo svi jednaki u ovoj borbi - bez voa i sledbenika.
- Hvala Done. U svakom sluaju, FBI je povezao tog oveka sa vaom grupom iz Atlante. Tamo
je, a i u ostalim delovima zemlje, u toku hvatanje i zarobljavanje hriana. Meutim, besna rulja,
gotovo bez ikakvog rizika da bude kanjena, pijaka, siluje i ubija one za koje se zna da su hriani.
Kao to sam rekao, zemlja je poiudela.
- Da li se zna neto o mojoj eni? - upita Elder i zadra dah od iekivanja. Mogao je da podnese
sve to njemu rade, ali Dulija je bila neto drugo. Nije bio siguran ta bi bilo sa njom ako je zarobe.
- Zaista ne znam pastore, ali pretpostavio bih da je jo uvek na slobodi. U svakom sluaju, nije
ovde. Moete da se opkladite da bi prvo vas obavestili da su je zarobili.
- Mislim da si u pravu. - Elder se ponovo opusti. Hvala Bogu, barem je Dulija jo uvek na
slobodi, pomisli. Da li zna ta se deava sa ostalim hrianskim grupama irom zemlje? Da li se
14
UPRAVLJANJE
U Ovalnoj sobi, Keti Alton se sastala sa Kalom Rutlendom i Raselom Siverom u vezi s DataNetom.
- Ima li novosti o Velsu? - predsednica upita Sivera.
- Ne - nervozno odgovori Siver. - Ljudi ga svuda trae. Mora da je otiao iz Vaingtona.
- Sta je sa devojkom? - upita Rutlend.
- Ni o njoj nema novosti - odseno odgo'vori Siver. Napetost izmeu Sivera i Rutlenda je
postajala sve prisutnija. Siver je reio da nee dozvoliti Rutlendu da mu nareuje ili da od njega naini
glavnog krivca za ovo sa Velsom.
Ne pokazajui nikakvu reakciju na Siverovu iritaciju, Rutlend ga tihim i smirenim glasom upita:
- Da li ste proverili sa Ejsonom, iz Livermora, da li se uo sa njom?
- Naravno da jesmo! - zarea Siver. - Ako se Vels pojavi tamo, moji ljudi e me odmah pozvati.
Uhvatiu ga. Ti radi svoj posao, a ja u svoj!
- Polako, doktore Siver - ree predsednica. - Ja sam zamolila Kala da se usredsredi na ovaj
problem. Setie se da on ima moje potpuno poverenje. Treba da naemo Velsa pre nego to se neto
jo ozbiljnije dogodi. Preveliki je ulog da bismo sada dozvolili bilo kakve probleme.
Siver je znao da je opet zaostajao za Rutlendom. Oseao se utueno i ispranjeno. - Uiniu ta
mogu - ree potiteno.
- Siveru, uinie ti i vie od toga! - otro ree predsednica Alton. - Setie se uloga. Govorimo o
budunosti sveta. Ovo je bitka u kojoj ne moemo da sebi priutimo poraz. Nikome neemo dozvoliti
da nam stane na put. Zapamti to!
Siver spusti glavu. Poraen je, i znao je to. Nadao se da se predsednica Alton nee toliko oslanjati
na Rutlenda, ali se inilo da mu bezgranino veruje. Po drugi put u svom ivotu bio je iskre'no
uplaen. Znao je da je Rutlend reirao atentat na Hanta. Ali, ak i da je hteo nekome da kae za to,
kome bi rekao?
Te noi, Siver je satima leao budan pokuavajui da iznae reenje za svoje neprilike. Kada je
konano zaspao, bio je uvuen u dobro mu poznatu nonu moru - onu koja ga je pratila jo od jedne
veeri u kojoj je imao jedanaest godina.
Njegov otac se, kao i obino, teko napio i poeo da vie na Rajana, njegovog
sedamnaestogodinjeg brata, zbog glasne rok muzike koju je sluao. Stariji Siver je poeo da unitava
Rajanove kompakt diskove. Svaa je brzo prerasla u manji sukob guranjem i vei sukob psovanjem.
Konano, otac je zgrabio Rajanov muziki ureaj i zapretio da e ga razlupati o betonsku stazu ispod
njihovog prozora na drugom spratu.
Ras, koji se krio iza vrata, u hodniku, i kroz nemi strah prislukivao sukob, uleteo je molivi oca
da ne polomi ureaj. Dok je trao prema njemu, otac je zamahnuo slobodnom rukom i oamario Rasa
posred lica poslavi ga na pod. Refleksno, Rajan je udario oca pesnicom u bradu; ovaj je pao udarivi
glavom u ormari na kojem je stajao muziki stub.
Rajanova majka je utrala u spavau sobu taman na vreme da vidi kako njen mu pada na pod, a
iz rane na glavi mu je potekla krv. Prizor je bio haotian - Ras je plakao, a krv je prekrivala tepih.
- Rajane, ta se desilo? - viknula je majka kleknuvi pored svog mua.
- Udario je Rasa - ljutito je rekao prkosni Rajan. - Ja sam mu samo vratio. Nisam hteo da ga
Drutvu. Njen zadatak bio je da prati postupke svog supruga i da o njima izvetava.
Kada se prvi put raspravljalo o nameri da se tolikom broju ljudi ukine pristup Data-Netu, Siver je
bio ubeen da e ili Kongres ili sudovi istupiti i onemoguiti tako neto. Nikada nije ni sanjao da
Drutvo moe da obustavi rad Kongresa ili da upravlja Vrhovnim sudom. Sud, umalo to ne ree
naglas. Naravno. Kako su mogli da znaju za atentat koji e omoguiti Hantu da imenuje veinu? To
niko nije mogao, osim ako nije planirao i ubistva. Cak i Hanta! A'ada je sloio sve injenice, Siver
oseti kako mu se ledi krv. Drutvo je ubilo predsednika! Rutlend je radio iznutra. Zadrhta shvativi da
organizacija koja je sposobna da upravlja vladom Sjedinjenih Drava nee oklevati da ukloni jo jedan
problem - osobu kao to je on. To je ono na ta je Eliza mislila. I ona je sigurno u unutranjem krugu,
zavrita mu u umu.
Upravo tada, zazvoni telefon. Malo je nedostajalo da bude i suvie uplaen da bi se javio. Dok se
javljao, ruka mu je drhtala. - Da, ovde Siver.
- Doktore Siver, ovde Dek Rajnhart. Imam dobre vesti zaas.
Siver je iskoio iz fotelje. - Da li ste provalili Velsovu iru?
Rajnhart je skloni slualicu podalje od uva. - Ne - odgovori, jo uvek radostan. - Ali, znam gde se
Vels uputio.
Siver ponovo sede u fotelju i pokua da se sabere. Ne bi bio dobro da nitkov kao to je Rajnhart
ukapira da je on bio zabrinut. - ta mislite, doktore, gde je on krenuo i zato?
- On je na putu za Livermor, verovatno da bi se video sa Ejsonom. Putuje sa Ejsonovom erkom.
Pribavio sam spisak svih njegovih trokova i video da je kupio karte za Sakramento.
Iznenada, Siveru je laknulo. Bez obzira to Rajnhart nije umeo da provali ifru, Vels mu se
nalazio nadohvat ruke. - Dobro obavljen posao, doktore. Aii, nemojte nikom drugom da kaete. Ja u
se pobrinutio za to. Moete li da pratite Velsa preko Data-Neta?
- Bez potekoa - samouvereno ree Rajnhart. - Ve sam se pobrinuo za praenje kredita. Ako on
ili devojka upotrebe kartice, znau za to istog asa.
- U redu - ree Siver, odahnuvi. Moda, posle svega, Rajnhart ba i nije toliki idiot. Nastavite, i
odmah mi javite ako se jo neto desi.
Rekavi to, Siver spusti slualicu. Istog trena, pozva svog viegodinjeg prijatelja, Freda Lajvlija,
koji je bio na sastanku.
- Da, Rase, ta se deava? Bio sam na sastanku i razgovarali smo o hvatanju terorista. Koliko sam
shvatio, ti ima neki problem sa sistemom za praenje?
- Da, ali ne mogu sada da ulazim u detalje. Radi se o direktoru kompjuterskog odeljenja, Defu
Velsu. Mislimo da je on namemo obustavio praenje.
- Pa, u emu je problem? - pomalo iznerviran, upita Lajvli. Nije se razumeo u kompjutere, a
zaista nije ni eleo. Ono to je stvamo eleo bila je prilika da hrianima oita lekciju. Bez Data-Neta,
to nije mogao da uradi. Sakupilo mu se tokom godina mnogo bola i eleo je da ga nanese onima koji
su ga prouzrokovali. Hriani su bili protiv bilo kakvog napretka, ukljuujui tu i novi svetski
poredak.
- Problem je u tome to je Vels zakljuao sistem i nestao. Potrebno je da ga neko pokupi i vrati u
Vaington.
- Nema frke, Rase. Kai mi gde je i poslau tajnu slubu da ga pokupi.
- Sluaj Frede, nije dovoljno samo pokupiti Velsa. On je udan momak, i moda nee hteti da
sarauje. Meutim, putuje sa mladom enom - izvesnom Keren Ejson. Ona bi mogla da bude klju
Velsove saradnje.
- Misli na ki doktora Ejsona?
- I ja sam tako misiio. Ali, ukoliko se sistemom ne rukovodi oprezno, on moe da postane
sredstvo upravljanja nad bilo kim, ukljuujui tu i potene graane.
- Ko bi eleo da uradi tako neto?
- Ne znam - odgovori Def, ali ga je iznutra grizlo oseanje da moda i zna. - To je ono o emu
sam i hteo da razgovaram sa tvojim ocem. Moda e on moi da nas prosvetli u vezi sa svim ovim.
Jednostavno, znam da nema nikakve logike u iskljuivanju dvadeset miliona ljudi iz sistema, osim ako
svrha toga nije iskljuenje veiikog broja obinih graana.
- Nadam se da grei - ree. - Mora da postoji jo neko logino objanjenje.
Bilo je skoro tri sata posle podne kada su se Def i Keren dovezli do ulaza u istraivaku
ustanovu Livermor. Def je zaustavio auto kod zatitne kapije da bi pozvao dr Ejsona i zatraio
dozvolu za ulazak u zabranjeno podruje. U Ejsonovoj kancelariji je zazvonio telefon, meutim, javila
se njegova sekretarica. Oi su joj bile rairene od straha zbog dvojice naoruanih pripadnika tajne
slube koji su je posmatrali. Doktor Ejson je sedeo za svojim stolorn, a druga dvojica pripadnika tajne
slube uperila su oruje u njega.
- Zar mi ne moete rei o emu se ovde radi? - bradati fiziar upita mukarca koji mu je bio
najblii, a inilo se i glavnokomandujui.
- Radi se o pitanju dravne bezbednosti - grubo odgovori.
- Vi, s obzirom da radite ovde, morali biste toga biti svesni.
- Ali, Def Vels ovde ima dozvoljen pristup svemu - pobuni se Ejson. - Da li je uinio neto loe?
- Doktore, ne mogu da priam o tome. A sada, uutite dok ne uhapsimo Velsa.
- Postarajte se da smireno odgovorite Velsu - upozorie sekretaricu koja je drhtala.
Zvuei najnormalnije to je mogla, s obzirom na okolnosti, rekla je Defu da mu je dozvoljen
pristup, ali da je doktor Ejson trenutno na sastanku i da e ga primiti malo kasnije. Kada se Def
pribliio kapiji, straar pritisnu prekida za podizanje zatitnih vrata. im je uao u ograeni prostor,
kapija se ponovo zatvorila, a etvorica naoruanih ljudi je opkolila automobil.
- Defe, ta se deava? - uzviknu Keren kada je jedan on njih otvorio njena vrata, uhvatio je za
ruku i izvukao napolje.
Mukarac sa Defove strane automobila mu zapovedi - Izaite iz auta!
- Ko ste vi? O emu se ovde radi? - upita Def, pokuavajui da odlui kako bi trebalo da postupi.
Dvojica, najblia Defu, uperila su oruje u njega i ponovo naredila: - Izaite iz auta i podignite ruke
tako da moemo da ih vidimo. Odmah!
Def primeti da nisu raspoloeni za raspravu. Polako, krupan koliko je bio, izaao je iz auta
paljivo drei ruke u vazduhu.
- Polako - ree im. - Nenaoruan sam.
im je izaao, jedan od njih ga je paljivo pretresao i rekao svom saradniku: - U redu je.
- Poite sa mnom! - otro naredi Defu.
Dvojica koja su drala Keren, odvela su je u auto koji je ekao odmah iza kapije, a dvojica
pripadnika tajne slube najblia Defu odgurala su ga u drugi automobil. - Saekajte! - uzviknu Def
prema onom drugom autu. - Kuda je vodite? Meutim, do tada su mu ve stavili lisice i gurnuli ga na
zadnje sedite.
Bez rei, odvezli su se u pravcu livermorske aviopiste gde je ekao vojni avion. Za tirdeset
minuta, Def je leteo natrag za Vaington - zbunjen i vie nego ljut.
15
ZAOTRAVANJE
- ta ste uradili sa Keren? - viknu Def na Sivera kada je ovaj uao u zatvorsku eliju u Endrjusu
u kojoj su, odmah po sletanju, pripadnici tajne slube ostavili besnog programera.
- Defe, smiri se. Siver se potrudio da upotrebi svoj prijateljski ton, ali je zvuao kao amaterski
glumac. - Keren je dobro. Sve to mi je potrebno je pristupna ifra.
- Bez mene vie niko nee ui u sistem - prkosno ree Def.
- Dae mi tu ifru! - ree Siver, vie besno nego uplaeno. - Potrebna mi je. Ako hoe opet da
vidi devojku, dae mi je istog asa.
- Nisam pokuavao da poremetim sistem - otro ree Def.
- Da sam to eleo da uradim, on vie ne bi ni radio. Samo sam eleo da saznam zato nameravate
da pratite tako veliki broj korisnika.
- To se tebe ne tie! - zarea Siver na Defa. Sada je njegov ponos prevladao nad strahom.
Umorio se od igranja igara. Prvo Rutlend; sada ovaj klinac. Upravo tada jedan od onih iz tajne slube,
koji je pomogao u dopremanju Defa natrag u Vaington, zakoraio je kroz vrata.
- ta ti hoe? - brecnu se Siver.
- Vrhovni tuilac Lajvli je na vezi i eli da razgovara sa vama, gospodine - odseno ree agent. Poruuje vam da pourite.
Siver je ostavio Velsa i otiao u kancelariju na kraju hodm ka. - Da - zarea u slualicu. - ta je
bilo Frede?
- Saekaj - ree Fred Lajvli i dodade slualicu Kalu Rutlendu. Nikada u ivotu Lajvli nije bio
toliko uplaen. Rutlenda nikada niko nije video toliko besnog koliko je sada bio. Lajvli je pozvao
Sivera da mu kae da su zarobili Velsa, a u roku od pet minuta suoio se sa pobesnelim Rutlendom.
Rutlendove oi su govorile ono to usta nisu; bio je spreman i voljan da ubije.
Lajvliju nije ni palo na pamet da bi telefoni u Beloj kui mogli da se prislukuju; poeleo je da
jeste jer je Rutlend bio gnevan kada je saznao ta su Siver i on uradili sa Velsom. Lajvli se izvukao
laganjem, rekavi da je mislio da Siver ima odobrenje Bele kue za hapenje Velsa i devojke. Odmah
je uputio poziv Siveru.
- Siveru, idiote! - ljutito ree Rutlend. - ta to radi sa Velsom?
- Naloio sam da ga vrate u Vaington, kao to ste eleli -odgovori Siver, branei se.
- Nisam eleo da ga uhapsi, imbecilu jedan. On je jedini koji ume da osposobi sistem. Misli da
e posie ovog otuivanja hteti da se zalae?
- Imam i devojku - poverljivo ree Siver. - Dae jni ifre.
- I ta e ti onda sa njima? Dae Rajnhartu da programira? Siveru, stvamo si idiot. Odmah
dovedi Velsa ovamo, a hou da dovede i devojku. Gde je ona?
- Jo uvek je u Sakramentu - ree Siver. Pokuao je da spasi neto malo svog ponosa, ali- se setio
kako je ranije proao s tim. Od straha mu je zastala knedla u grlu. - Odmah u ga dovesti - ree
snishodljivo i spustivi slualicu vrati se do agenta koji je priveo Velsa. - Pusti ga - ree poraeno. Treba da ga vodite pravo u Belu kuu.
im je spustio slualicu, Rutlend je pozvao naelnika tajne slube Bele kue. - U Endrjusu je -
krenemo sa programom - slaga Rutlend. - To e biti graani zemalja koje odbiju da ukinu svoju
valutu. Neemo moi da radimo s onima koji su polovino za i polovino protiv. To bi podrivalo
celovitost sistema.
Istog asa, Def je znao da ga Rutlend lae. Proverio je neke DVD-11 podatke i odtampao neka
imena i adrese. Svi su bili ameriki graani raireni po celoj zemlji i sasvim sigurno nisu bili iz
zemlje koja ne eli da sarauje. Takoe je uoio da Rutlend nije znao da on zna.
- To zvui logino - saglasi se Def. - Pristupnu ifm sam promenio da niko ne bi mogao da
zabrlja neto dok sam ja odsutan. Poveo sam Keren da se vidi sa svojim ocem u Kalifomiji. Oseao
sam se kao da treba da odemo negde na neko vreme. Sledee to se desilo bilo je to da smo uhapeni.
- Kao to rekoh, za sve je kriv onaj idiot Siver. Uvukao se u nekakve potajne radnje. To je
verovatno posledica svih ovih nereda i ubijanja. Defe, pokuaj da razume - ree Rutlend,
isprobavajui ulogu starijeg brata. - Do sada su u Data-Net uloene milijarde. U ovom trenutku ne
moemo da sebi priutimo bilo kakve kvarove. Obeavam ti da vie niko nee pokuavati da menja
sistem dok ti ne kae da je u potpunosti spreman. Ve sam poslao doktora Rajnharta natrag na Cal
Tech. Meutim, eleli bismo da obui jednog pomonika. Razmisli, ta bi se desilo ako te udari
kamion? Rutlend je dao sve od sebe da to kae kroz prijatan smeh, ali je zvuk nekako podseao na
groktanje.
- Popraviu sistem - ree Def onoliko ljubazno koliko je to mogao. - Samo sam eleo da se
uverim da nee biti upotrebljavan kao politiko oruje. Bezgotovinski sistem kao to je Data-Net
moe mnogim ljudima da zagora ivot. Da li imate nekoga na umu za mog pomonika?
- Stupili smo u vezu sa doktorom Kimom Luom. Pristao je da radi s tobom. Uistinu, ba je
uzbuen u vezi s tom mogunou.
- Doktor Lu! - uz iskreno potovanje ree Def. - On je veliki kompjuterski naunik. Zatim,
iznenada, oseti porast straha u sebi. Pretpostavio je da e moi da odlae i zadrava promene, ali to
nee ii sa doktorom Luom. On je bio jedini naunik koji je mogao da shvati koncept Defovog DataNet sistema. Da li je i Lu deo ovoga to se zbiva, ta god to bilo?- upita se Def. Znao je da e morati
da unese nove datoteke, a ti ljudi e jednostavno morati da se snau. Bar im je omoguio nekoliko
dana predaha. Moda e moi da odugovlai jo nekoliko dana. Moda, pomislio je dok je iz iskre
izrastala ideja, mogu ak i da ih upozorim.
Skoro dva dana pre no to je Def dovrio sve neophodne promene u sistemu, za njegovo
dovravanje je ostalo samo ubacivanje ifre. Meutim, kako se Keren jo uvek nije pojavila, on je
pozvao Rutlenda da proveri kada e ona stii.
- Defe, ao mi je - ree Rutlend, odgovarajui na njegovo pitanje. Imali smo nekih potekoa u
organizovanju njenog prevoza natrag za Vaington. Da li si uneo promene u sistem?
Def je znao da Rutlend odugovlai. Vrlo jasno je, bez prie o tome, rekao ta ima da kae: Keren
e se vratiti tek poto se unesu promene. Odgovorio je: - Da, jesam, samo to predlog doktora Lua nije
ba bio lako izvodljiv. Pitam se da li je to zaista neophodno?
Doktor Lu je traio od Defa da napravi poddirektorijum iz kojeg e moi da se pristupi DataNetu, a u koji e imena biti naknadno uneta. Bilo je oigledno da nisu eleli da Def zna koji e ljudi,
a i koliko njih, biti u toj datoteci. Budui da je jo ranije kopirao taj dosije, nije se tome ba mnogo ni
protivio.
- Od velike je vanosti da doslovce postupi po nalozima doktora Lua - hladno ree Rutlend. - On
postupa po direktnim nareenjima predsednika.
- Mislio sam da sam ja direktor Data-Neta - ree Def glasom koji je trebalo da prenese
povreeni ego.
- I jesi - brzo odgovori Rutlend. - Ti si zaduen za sistem, ali je dr Lu zaduen za njegovu
primenu. Jednom, kada sistem bude potpuno dovren, tvoja genijalnost e biti potrebna na nekim
drugim poduhvatima.
- Def se osmehnu zbog napora koji je osetio u Rutlendovom giasu. Mora da ga ubija to to daje
kompliment, pomisli. -Sistem e ubrzo biti dovren. Ali, ipak bih voleo da razgovaram sa Keren pre
toga. Njena pomo bi bila neprocenjiva. Jo od samog poetka smo zajedno radili na ovom projektu.
Rutlend planu. Da li to Vels preti da e obustaviti rad sistema ukloliko se njegova devojka ne
pojavi? Nije bio siguran. Vels je predstavljao zagonetku za Rutlenda. Bilo je teko prozreti ga, ali je
isto tako, u ovom trenutku, bio i neophodan pa je odluio da malo popusti. - Defe, drago mi je to
mogu da ti kaem da ona dolazi jo veeras. Samo sam eleo da to bude iznenaenje. S obzirom na to
da sistem ponovo radi i da doktor Lu zna ifre, a i da je glavni laptop pod danononom prismotrom,
Rutlend je odluio da Keren Ejson vie ne mora da bude talac.
Prethodna tri dana Keren je provela u sobi u vazduhoplovnoj bazi Vanderberg. Reeno joj je da
nije uhapena, ali je bilo jasno i da nije slobodna. Nekoliko puta je zatraila da nazove oca, ali joj je
radnik obezbeenja davao bezline odgovore: -Gospoice Ejson, nareeno mi je da ni sa kim ne smete
da razgovarate.
- A ija su to nareenja? - zahtevala bi odgovor.
- Ja samo postupam po nareenju - bez emocija bi rekao straar.
Keren nije gajila iluzije da bi njegovo ponaanje moglo naglo da se promeni, ili da bi on bio
prijatniji u sluaju da ona odlui da napusti sobu. A onda, iznenada, jednog jutra su je izveli iz sobe,
strpali u parkiran kombi vazdunih snaga i ukrcali na vojni avion.
- Gde idemo? - upita straara.
- U Vaington - odgovorio je bez dodatnog objanjenja.
- Grad, nadam se - rekla je sarkastino. Straar nije odgovorio. Kada su je, u Livermoru, izvukli
iz auta oekivala je da e je tui ili muiti, ali ne samo da je niko nije maltretirao ve je nisu ni
ispitivali. Na neki nain, time su je jo vie naljutili. Bilo je to kao da je osim toga to je zadrana
inae beznaajna.
Prvo su me oteli, zatim protivzakonito zadrali, ljutito je razmiljala dok su se spremali za
poletanje. Osim Defa, niko na svetu ne zna da sam ovde. Sta li se to deava? Da li je to zbog dosijea
koji je Def otkrio?
A ta je sa tatom?, pitala se. Ponovo ju je zabolelo kada je pomislila kroz ta on sada sigumo
prolazi. Ako njoj nita nisu rekli, znala je da ni njenog oca nisu obavestili o svojim namerama. Bez
obzira na njegovo razmetanje, znala je da je on oseajan, posveen otac. Ona mu je bila sva porodica
koja mu je ostala. Ne dozvoli da se tata brine, molila se - neto, to due vreme nije radila.
Kada je vojni mlaznjak - pamjak putnikom avionu DC-12 sa dva istovetna turbo propelera uzleteo iz Vanderburga, osetiia je kako se avion brzo kree u jednu, a zatim i u dmgu stranu. Ti
pokreti, koji gotovo da mogu da slome vrat, su predstavljali uobiajen vojni postupak kojim treba da
se zavara sa tla ispaljen, zemljavazduh projektil. Na svakih trideset sekundi, iz zadnjeg dela aviona,
ispaljivane su bele, fosfome, svetlee rakete da bi odbile projektile usmerene na toplotu. Ovakva
procedura je bila ograniena na borbene uslove za koje je i namenjena, ali budui da su teroristi lako
mogli da dou do starijih SAM-ova koje je vlada, da bi prikupila novac, prodala zemljama Treeg
sveta, Kalifornija je smatrana borbenom zonom. U protekle dve godine, dvanaest vojnih i dva putnika
aviona su oborena ili oteena, to je jasno ukazivalo na spremnost terorista da upotrebe projektile. I
putniki avioni koji lete u junoj Kaliforniji su opremljeni svetleim raketama, ali je na putnikim
letovima naglo kretanje mnogo umerenije jer izaziva paniku meu putnicima.
Do trenutka u kojem se avion popeo na sigurnu visinu od etrdeset hiljada stopa, Keren je patila
od ozbiljne munine. Ponovo prinevi avionsku kesu za povraanje svojim ustima, pomisli: Posle
svega ovoga, ba me briga i ako nas obore. Uprkos izmuenom stomaku osetila je zadovoljstvo
posmatrajui kako i straar koji ju je uvao prethodnih nekoliko dana bljuje u svoju kesu.
Kada su sleteli na Endrjus, ugurali su je u limuzinu i za nekoliko minuta hitala je ka Vaingtonu.
Bez ikakvog iznenaenja, za nju, tajno je uvedena u Belu kuu mnogo pre nego to se redovan
kontingent straara pojavio. Ono to ju je iznenadilo bila je osoba koja ju je oekivala: Keti Alton,
predsednik Sjedinjenih Drava.
Sto u predsednikoj sobi za doruak je bio postavljen za vro oputen obrok. Bile su postavljene
samo dve stolice, a predsednica je ve sedela na jednoj. Sve to je ostavilo snaan utisak na Keren.
esto je itala o Keti Alton i divila joj se zbog onoga to zastupa, ali su joj dogaaji iz prethodnih
nekoliko dana nalagali da bude vrlo oprezna.
- Sedi Keren - ljubazno ree predsednica. - Ne smeta ti da te zovem Keren, zar ne?
- Ne ni najmanje, gospoo predsedniee - oklevajui, odgovori Keren.
- Molim te, zovi me Keti - toplo ree predsednica. - Zapravo, jo S nisam navikla na
predsedniku titulu. Stvari su se tako brzo promenile u ovih nekoliko dana.
- To je istina - ree Keren i namesti svoju salvetu.
- ula sam da ste ti i gospodin Vels imali nekih potekoa
- ree predsednica dok je sluavka posluivala raznovrsno voe za doruak. - Keren, nadam se da
voli voe za doruak. Ja oboavam svee voe.
- Da, dobro je - ree Keren, pomalo iznenaena. Grejpfrut je bio gotovo sve to je ona obino jela
ujutru, ali je nekako znala da je predsednica znala za to.
- Duo, iskreno se izvinjavam zbog svega to se desilo u prethodnih nekoliko dana. Uz sav ovaj
haos u gradu i irom zemlje, plaim se da se jedan od naih slubenika zaneo. Doktor Siver je postupio
onako kako je mislio da je najbolje za nau zemlju, ali nita ne moe da opravda krenje prava naih
graana. Naa nacija potuje lina prava i ja nikome neu dozvoliti da ih bilo kome uskrati.
Rei i ponaanje novog predsednika potpuno su razoruale Keren, kao to je bilo i planirano. Keti
Alton je za ovu poziciju odabrana mnogo pre nego to ju je zlosreni let na Mars izbacio u iu
javnosti. Imala je udesnu sposobnost da opusti ak i veliku grupu ljudi. Keren je osetila kako njen
preanji bes i oprez poputaju.
- ta je sa Defom? - oprezno upita Keren.
- On ve nekoliko dana marljivo radi na Data-Netu - lagano odgovori predsednica. - Oigledno, i
on se zabrinuo za tebe. Bilo je potekoa da pronaemo gde se nalazi - slagala je. -Od kad je doktor
Siver preminuo, stvari su postale malo...
- Keren je prekinu - doktor Siver je mrtav?
- Da. ao mi je; izgleda da nisi znala. Napor koji su poslednji dani doneli je, izgleda, bio prevelik
za njega. Udarila ga je kap. Do narednog zasedanja Kongresa, na njegov poloaj sam postavila
njegovu suprugu Elizu.
Sva Kerenina odlunost se istopila kada je ula predsedniin opis Rutlendovog napada na doktora
Sivera zbog njegovog neuvenog zanemarivanja graanskih prava hapenjem Defa i Keren.
- Zapravo, ini mi se da je doktor Siver iskreno mislio da deluje na najbolji nain za svoju
16
BEG U PLANINE
- Keren! - uzviknu Def, ugledavi je kako ulazi u sobu. Pojuri ka njoj i obuhvati je rukama, a
njegova krupna graa uini da ona deluje kao patuljak. - Priaj mi, ta se desilo? - ree videvi suze u
njenim oima.
- Nita, zaista - odgovori, grlei ga. Keren je znala da je zaljubljena u Defa. Pitala se da li je i on
to oseao prema njoj ili se samo ponaao kao zabrinuti kolega. - Nekoliko dana su me drali zatoenu,
a onda su me iznenada, kasno sino, avionom poslali natrag u Vaington.
- Da li su, uh... da li su te nekako povredili? - oklevajui upita Def, a njegova uroena stidljivost
prouzrokova crvenilo lica.
- Ne, dobro sam - odgovori i pogledom pree po sobi. Nita se nije promenilo, osim to je
nedostajao glavni laptop.
- ta se tebi desilo? - pitala je.
- Otprilike isto, pretpostavljam, s tim to su mene vratili natrag istog dana. Rutlend me je
saekao i napriao priu kako je Siver kriv za sve i kako je on prekoraio ovlaenja.
- Ja sam jutros bila kod predsednice. Rekla mi je otprilike isto to.
- Predsednica? - iznenaen, uzviknu Def.
- Rekla je da je doktor Siver prekoraio ovlaenja. Rekla je da ga je udarila kap i da je umro;
navela je da su njegovi postupci bili izazvani stresom.
- Da li joj veruje? - upita Def, tonom koji otkri njegovu sumnjiavost.
- ini mi se - odgovori Keren. - To bi objasnilo mnogo toa- Pa, moda - tiho ree Def. - Ali vidi. - Izvue malu. elektronsku napravu iz depa i ukljui je.
Istog trena naprava je zatreperila zelenim svetlom, pa crvenim. - To je sprava za otkrivanje
prislukivaa - ree tiho i spusti radio pored prislukivaa koji je ranije otkrio.
- Prislukuju nas? - kroz nevericu proapta Keren.
- I moj stan, takoe - apnuo je. - Verovatno i tvoj.
Sada je stvarno bila zbunjena. Bila je ubeena u predsediinu iskrenost. - Misli li da bi trebalo
da obavestim predsednicu? - upita Defa.
- Bilo bi bolje da saekamo i vidimo ko iza ega stoji -odgovori. - Pogledaj ovo. Izvukao je
zahteve za Data-Net koje je napisao doktor Lu. - Trai se nova dadoteka koja e se popunjavati izvan
glavnog sistema. Kad pone da radi, vie uopte neemo moi da utiemo na to koga e u nju uneti.
- Kakve veze ima doktor Lu s tim? - upita Keren dok su misli ponovo poele da joj se gomilaju
sumnjama.
- Vlada ga je oigledno dovela kada sam joj uskratio pristup sistemu. Rajnhart je otiao i Lu e
biti zaduen za primenjivanje sistema.
- Ali, Defe, mislila sam da je to tvoj posao.
- Rutlend kae da sam ja zaduen za njegovo stvaranje. Doktor Lu je za primenu. To je verovatno
mnogo loginije na due staze, ali svejedno moramo da budemo oprezni.
Dok je govorio, Def je uzeo belenicu, zapisao neto u nju i predao Keren. Proitala je - Kada ti
se ukae prilika, pogleaj u dosije naznaen lluminati. Proverio sam nae voe. Pronaao sam da svi
pripadaju nekakvom tajnom Drutvu koje se zove Iluminati.
- Hajde da se bacimo na posao - ree Def zbog onih za koje je znao da ih prislukuju. - Moramo
da osposobimo sistem. Prstom je ukazao Keren na laptop koji je programirao da premosti sve ureaje
za 'prisiukivanje koje je postavio doktor Lu.
U prostoriji u kojoj se nalazio drugi Data-Net terminal, doktor Lu im se prijatno osmehnu u
prolazu. Uinio je to iako nije mogao da uje sve o emu su njih dvoje razgovarali. Ta muzika me
izluuje, pomislio je iskljuivi kasetofon i premotavi snimak. Prislukiva koji je postavio, je bio
izuzetno male snage i imao je vrlo nizak domet jer ga je Rutlend upozorio da bi neki jai ureaj lako
mogao da bude otkriven. Proverio je i svoj program koji je postavio da bi mogao da se uveri da li je
Def ulazio u jo neki deo Data-Neta osim u poddirektorijum za programiranje nove datoteke. - Ah,
dobro - ree naglas. - Ne moe da zaobie moju zamku. - Proverio je i dosije ukljuivanja i video da je
Vels otvarao samo dozvoljenu datoteku.
Doktor Kim Lu bi bio zapanjen da je uoio sa kakvom lakoom je Vels zaobiao njegovu zamku gotovo s istom lakoom sa kojom je uz pomo ureaja koji je napravio, otkrio prislukiva. Istinu
govorei, najvei napori drugog najboljeg kompjuterskog naunika na svetu nisu predstavljali ni
izazov za Defa. Jednostavno je naredio glavnom kompjuteru da zamrzne Luovu zamku i da je
ponovo ukljui onda kada se on ve nae u glavnom sistemu. U sutini, ulovio je zamku.
Dok je Keren pregledala ekran ispred sebe, ponovo se iznenadila svim onim to Def moe da
izvede sa kompjuterom. Uao je trag svim transakcijama koje je Kal Rutlend izvrio u prethodnih
dvadeset godina, a onda je uporedno proverio njihova mesta i datume sa kretanjima gotovo svih
vladinih zvaninika iz tog perioda. Uskoro, pojavila se ema koja je prikazivala odreene datume i
mesta na kojima se nekoliko voa, i buduih voa, okupilo u isto vreme. Spisak je ukljuivao
Rutlenda, Sivera, Lajvlija, Hanta i jo stotine drugih.
Def je program osmislio tako da bilo ije ime moe da se unese i proveri sa odreenim
datumom i mestom. Dok joj se ruka tresla, Keren je unela ime Keti Alton. - Provereno -pisalo je na
ekranu. - Veza postoji. - Potom, program je poeo da izbacuje datume u kojima se Keti Alton sastajala
sa vostvom Iluminata. Keren se iznenadila uvidevi da je veza poela mnogo pre nego to je ona i
upoznala svog supruga -mnogo pre nego to je on bio odabran da predvodi ekspediciju na Mars.
Fred Lajvli je ceo dan proveo na sastanku sa ministrom odbrane Endrjuom Singerom, i ostalim
odabranim lanovima kabineta. Razgovori su bili usredsreeni na rastui problem daljeg ophoenja
prema hrianima koje su ve pohapsili. Budui da je proglaeno opsadno stanje, nisu imali nevolja sa
premoavanjem uobiajenog, zakonskog podizanja optunice. Meutim, sam broj zatoenih izazvao
je velike guve u zatvorima irom zemlje.
- Takoe - ree Ben Rendal, direktor FBI-a - izgleda da je, u nekim delovima zemlje, poeo da se
razvija i pokret podrke.
- ta podrazumeva pod tim pokret podrke? - brecnu se Dejson Frenklin, pogledavi ga.
- Izgleda da prijatelji i komije kriju mnoge hriane, ak i neke komije koje ranije nisu imale
nikakve veze sa pokretom. To oteava njihovo hapenje.
To to je uo, razbesnelo je Amira Raaka koji je sluao razgovor iz susedne prostorije.
Progovorio je kroz ureaj koji je samo Frenklinu i Rutlendu omoguavao da ga uju. - Hou da ti
hriani budu uklonjeni! Oni predstavljaju jedinu pretnju mojim planovima. Odmah pokrenite logore
u okupiranim zonama.
Rutlend je uo poruku i uputio pogled ka Frenklinu koji je bio vidno potresen. I on je slabi,
pomisli Rutlend i oseti kako mu se popravlja raspoloenje. Uskoro e nam i on biti nepotreban.
Frenklin je bio taj koji je progovorio. - Postavili smo privremene logore za dranje terorista.
Endrju, ti e raspodeliti vozove, potrebne za njihov prevoz na odredita koja su ti data.
- Ali gospodine Frenklin, govorite o milionima Ijudi. Ne mou...
- Umukni, ti cmizdrea kukavice! - Kal Rutlend se izdra na njega. - Pustiemo da informacija
procuri u medije. Ameriki narod e se radovati kada sazna da odvozimo teroriste iz gradova. Ti se
samo pobrini da vozovi budu spremni kada nam budu potrebni.
- Ali, ta emo sa vojskom? - upita Singer, pokuavi da na neki nain povrati izgubljeno
dostojanstvo.
- Vojska e biti uz nas - odgovori Rutlend. - Ve decenijama postavljamo lanove Drutva na
istaknute poloaje. Uskoro emo upravljati i vladom i vojskom.
Raak je bolje od Rutlenda znao da je to to je rekao istina. Decenijama su se vrhunski regruti,
lanovi porodica pripadnika Drutva, obuavali u vojnim kolama i probijali se na istaknute poloaje
sve dok nisu, gotovo u potpunosti, zauzeli one najvie. Planovi Drutva usaeni su u one koji su u
Drutvo regrutovani. Sama injenica da toliki napor deluje kao neto nemogue, upravo ga je i
omoguila. Cak je i razaranje amerike ekonomije i morala, zapoeto jo ranih 1950-ih, bilo paljivo
isplanirano kroz postepeno preuzimanje veine medija i gotovo celokupne filmske industrije. Filmska
idustrija je Amerikance uila nemoralu, a mediji su ih nauili prihvatanju vladine pomoi.
Plan je bio da se uniti ekonomija SAD-a, onda kada se proseni Amerikanac upeca na kreditne
olakice i vladinu pomo. Kako je Hitler bio postavljen na elo Nemake odmah posle njenog
ekonomskog kraha, tako je Raak znao da e ameriki narod oduevljeno prihvatiti njegovo vostvo,
ako im se da ogdovarujui podstrek. Plan je bio jednostavan: Omoguiti im lagodan ivot, oduzeti ga,
pa ga ponovo obeati.
Ubrzo nakon sastanka izmeu Singera i Frenklina, napadi takozvanih terorista su pojaani. Mnogi
gradovi su potonuli u tamu jer su grupe, koje su se predstavljale kao lanice KUP-a, onemoguavale
rad elektrana. Mnogi zaposleni u medijima dobijali su pretnje u kojima se navodi da e i oni postati
mete ukoliko se ne obustave napadi na hriane. Umesto da smanje izvetavanje i napade na hriane,
mediji su ih poveali, gotovo ikajui teroriste da urade neto makar i jednoj svetoj, javnoj linosti.
Meutim, u isto vreme su zatraili dodatnu policijsku zatitu. Radio talasi su bili puni tekih optubi
na raun terorista, a posebno hrianskih terorista.
U roku od nekoliko dana, izdeavali su se dogaaji koji su rasplamsali medije.
Koristei rune, zemljavazduh projektile, teroristi su oborili putniki avion koji je sletao na
aeorodrom u Dalasu. Vie od dvesta ljudi je poginulo, ukljuujui i novoizabranog guvemera
Teksasa, Dejmsa Baseta, vrstog pristalicu zakona o bebama na kreku. Njegova kampanja se
svodila na to da e dozvoliti izgradnju ustanova za transplantaciju organa u svojoj dravi, to je
znailo hiljade novih radnih mesta i milijarde dolara mogueg prihoda za Teksas.
Imao je snanog neprijatelja u vidu verske zajednice, a do svog poloaja je doao zajedno sa
predsednikom Hantom - onda kada su glajai odobrili novi zakon. Od atentata na predsednika Hanta,
guvemer je primio nekoliko pretnji, a, barem po podacima FBI-a, razotkrivena je jedna zavera o
planiranom atentatu na njega.
itav dan mree su prikazivale scene nesree i intervjuisale guvernerovo osoblje. Pitanja su bila
paljivo birana i omoguavala su upiranje prstom na gmpu koja se naziva Komitet za ustavna prava.
Meri Hauel, pomonica guvernera Baseta, je bila naroito ogorena. - Svi smo izgubili prijatelja i
velikog dravnika - ree dok su joj se suze gomilale u oima. - Guverner se borio protiv onih koji su
hteii da zadre Teksas u srednjem veku. Nadam se da e svi pomreti!
- Da li to znai da biste eleli da se ponovo uvede smrtna kazna za one koji poine ovakve
je ostavio svoj automobil. Bilo je skoro jedanaest uvee, ali on je znao da je policija u blizini, ili je bar
tako mislio. Proavi kroz ulazna vrata od neprobojnog stakla, oseti se razgolieno i ranjivo. Nosio je
kaput, iznutra postavljen kevlarom koji je bio dovoljno jak da zaustavi tridesetokalibarski metak
ispaljen iz blizine. Meutim, snajper sa nonim nianom nije ciljao u njegove grudi. Umesto toga
ciljao je u nezatienu glavu, brzo ispalivi u nju tri metka. Iznenada, najpoznatije lice u Americi
postalo je neprepoznatljivo. Ted Cendler, glavni televizijski spiker i dugogodinji liberal, bio je mrtav
i pre nego to je pao na plonik.
Gotovo u isto vreme, irom zemlje, u kancelarijama i zgradama vodeih medijskih stanica i
novina odigrala se ista predstava.
Budui da su pretnje novinarima, ak i pre nereda, bile uobiajena stvar u zgradi SMV-a, u
Atlanti, svi prozori i sva vrata su bila od neprobojnog stakla. U novinarsku prostoriju su stizale poruke
iz cele zemlje o napadima na medijsko osoblje. Don Fleer, noni poslovoa TV-mree, pouen
viegodinjim, stalnim izlaganjem opasnosti, naredio je svim lanovima osoblja da ostave to to rade i
da se upute u obezbeeniju konferencijsku salu u podrumu.
Mari Itamo, japanski poslovoa, se pobuni. - Treba da pokrijemo ove pice dok pristiu - ree. Ova zgrada je sigurna, a i snage obezbeenja su napolju. Ovde je bezbedno.
- Ti onda ostani ovde - uzviknu Fleer i opsova jednog od novinara koji je jo uvek sedeo za
stolom. - Ovde je neto sumnjivo, a ja ne nameravam da moji ljudi postanu jedna od tih pria.
Mari je jo uvek bila besna kada je sela za sto da napie izvetaj za svog poslovou. Amerikanci
su kukavice, pomisli. Nikada nije imala priliku da napie izvetaj. Iz uliice preko puta, dva mukarca
u vojnim uniformama ciijala su Lodan projektilom na zgradu.
Lodan je bio napravljen za borbu protiv terorista koji su izvrili opsadu zgrade u naseljenom
podruju. Mnogo zgrada je napravljeno tako da im bombe nisu mogle nita. Preprodavci droge su ih
esto pretvarali u prave, teko naoruane tvrave sa estokom odbranom. Carls Lodan, inenjer Harp
fabrike, napravio je oruje sposobno da ih poisti. Bilo je i jednostavno i jeftino za proizvodnju. Uzeo
je viak LAAR projektila, preostao iz dana sukoba na Bliskom istoku, i opremio ih bojevim glavama
sa osiromaenim uranijumom. Kada se, prilikom eksplozije, uranijum odvoji od bojeve glave,
projektil moe da probije i do trideset ina vrstog, elikom ojaanog zida. Oruje proizvede buku,
ispalivi svoj projektil.
On se izravnao sa prozorskim oknom zgrade SMV-a, na kojoj je staklo bilo debelo est ina, a
uranijumsko sredite je prolo kroz prozor kao da je sainjen od kartona. U zgradi, uranijum se
rasprta u milione sitnih delova, a korditno punjenje eksplodira kao da je u pitanju erupcija
minijaturnog vulkana. Sve to se nalazilo u prizemlju zgrade je zbrisano i gotovo istog trenutka
pretvoreno u pepeo, ukljuujui i Mari Itamo. Samo su pojaani nosei stubovi, postavljeni da dre
gornje spratove, spreili da se zgrada urui. U konferencijskoj sali u podrumu, Don Fleer je uo
gromoglasnu buku iznad njih i video da su se pogasila svetla. Sedevi u mrklom mraku prostorije,
tutnjava koja je dopirala iz zgrade je onima koji su bili sa njim delovala jo stranije. Nekoliko
reportera je preplaeno vritalo - i mukih, i enskih.
Trideset sekundi kasnije ukljuilo se osvetljenje za sluaj opasnosti, okupavi preplaene
medijske radnike sablasnom nijansom crvene boje. Iznad njih, vatra se u vrtlozima kovitlala
prostorijom u kojoj su se oni, pre samo nekoliko minuta, nalazili. Sve dok sistem za gaenje poara
nije ugasio vatru, spoljni ventilatori su snabdevali vazduhom one koji su bili zarobljeni u
konferencijskoj sali.
Ivrljane preko zida zgrade, koja se nalazi preko puta izgorelih prostorija SMV-a, stajale su rei:
- Smrt nevernicima! -Ovakvi natpisi, gotovo iste sadrine, osvanuli u svakom gradu u kojem su
izvreni napadi na zgrade medija.
Televizijske kue su ubrzo podigle montane studije i u roku od nekoliko sati ponovo su radile.
Jedina razlika je bila u tome to su se upustile u celodnevni medijski rat sa onima koje su drali
odgovoraim za napade. Mediji su za njih zahtevaii smrtne kazne. Nije bilo nikakve sumnje u vezi s
tim koga su okrivili - KUP i hriane uopte.
Predsednica Alton uivo je obeala brzu odmazdu za teroristike napade i zamolila Amerikance
da daju vladi malo vremena da pohvata poinioce. Odmah nakon predsednike objave, jedna za
drugom putane su scene nereda, ubistva sudija i atentat na Hanta. Ime Dona Eldera je pominjano
esto, a scene spaljenih crkava od strane grupa graana uivale su poseban status na svim stanicama.
- Zemlja se pribliava stanju anarhije - Keti Alton ree crnomanjastom mukarcu koji je sedeo
preko puta nje.
- Dobro - odgovori bez strasti. - Da li su logori spremni?
- Da. Postavili smo kampove u najudaljenijim podrajima u zemlji. Ve smo uhvatili preko sto
hiljada.
- To nije dovoljno! - ree Raak, a iz njegovih cmih oiju isijavala je mrnja. - Kada u logorima
bude milion ljudi, poeemo sa ubijanjima... Vidim, neto te mui. 0 emu je re?
- Ni o emu gospodine - ree predsednica pokuavajui da sakrije svoj strah. - Samo, bojim se
onoga to bi javnost mogla da uradi ako bi saznala za nae namere. Kako emo ubiti toliko Ijudi?
- Nee znati nita o tome, dok ne bude prekasno! - ustavi, odseno odgovori crnomanjasti ovek
i proeta se do drugog kraja sobe. Tamo je stajao utke i gledao kroz prozor, onda se okrenuo, vratio
natrag i zastao pored predsedniine fotelje. Izrazom koji je odavao sumomu odlunost, ree: - Neemo
ponovo poiniti iste greke. Prvo hriani - potom Jevreji.
- Vreme je da ljudi malo pate - ree, a okrutan osmeh se razli njegovim licem. - Ovi ljudi nisu
navikli na patnju. Uradie bilo ta ne bi li spasili svoj nain ivota.
- Vreme je da pokrenemo Fazu pet.
- Fazu pet? - ree predsednica, a znak pitanja joj bee ispisan na elu. - Ne znam detalje Faze pet.
- Do sada nije ni bilo potrebe - savivi se, odgovori i neno je pogladi po kosi. - A sada, lepotice
moja, videe bes sveta prema prokletim Jevrejima. Hriani su bili njihovi jedini, pravi saveznici, a
Jevreji su nam pomogli da ih unitimo.
17
RAZOTKRIVANJE ZAVERE
Odmah posle demonstracija, preraslih u nerede, KUP je obavestio svoje lanove da treba da se
sakriju. Neki su to i uradili, sklonivi se kod prijatelja ili porodice kako bi izbegli hapenje. Meutim,
mnogi su jednostavno odbili da poveruju da e biti uhapeni; znali su da ni za ta nisu bili krivi.
Jedan takav par, Bob i Elen Koufer, iz ikaga, odluio je da ne pobegne. Bob je oseao da je u
pitanju velika greka; vlada nikada ne bi hapsila nedune graane. On i Elen su reili da ne uestvuju u
etnji na dan kada su izbili neredi. Podravali su one koji su se bunili protiv hapenja Dona Eldera,
ali su oseali da bi bez dozvola za etnju krili zakon, a to su odbili da uine.
Scene ubijanja etaa i policajaca prikazane na televiziji probudile su Boba iz naivnosti. Iznenada
je shvatio da su voe KUP-a bile u pravu kada su govorile da je zavera protiv hriana skovana na
najviim vladinim poloajima. Meutim, Elen je to drugaije shvatala. Ona je mislila da su zapravo
hriani zapoeli pucnjavu. Dok je gledala izvetaje koji su pristizali, ree:
- Bobe, s tom gmpom nikada vie nita neu imati. Ne mogu da verujem da su spremni da pucaju
na policajce.
Elen je bila ukljuena u katoliki pokret protiv abortusa. U poetku se oseala i suvie stidljivom
da bi se bunila ispred klinika za abortuse, pa je samo radila u lokalnoj kancelariji prihvatilita, i to
dva puta meseno. Meutim, kada je zakon o bebama na kreku proglaen ustavnim, ona vie nije
mogla da stoji po strani. Prikljuila se ulinim demonstracijama i lino pisala svakom senatom i
kongresmenu u Vaingtonu. Dok je bila u protestnoj etnji ispred kancelarija dravne vlade,
fotografisana je i odreena za pritvor, a neredi su jo tada bili u pripremi.
Pre nego to je Bob stigao da odgovori na Elenino zapaanje o pucnjavi, na ekranu se pojavila
kola Otac Vinsent, u kojoj je Elen honorarno radila kao nastavnica.
- Ovde Pol Benon. Nalazim se u parohijskoj koli Otac Vinsent, gde je policija upravo uhapsila
jednog od voa nereda -oca Kristofera Longa.
Kamere su se okrenule ka policajcima koji su izvlaili svetenika odevenog u tradicionalnu crnu
odoru. Na prvi pogled je bilo primetno da je svetenik pretuen. Jedno oko mu je bio oteeno, a iz ugla
usana mu je curila krv. Bio je presavijen, kao od bola.
Novinar zaustavi policijskog kapetana i upita ga: - Kapetane, za ta je optuen otac Long?
- On je jedan od voa nereda u kojima su poginuli nai ljudi - ljuti policajac ree. - Zapoeo je
tuu i morali smo da ga savladamo.
- Kapetane, da li vi to kaete da se opirao?
- Ne samo to - odgovori i podie oruje sa kratkom cevi. - Ovo je imao kod sebe. Dobro je to je
potroio svu municiju, inae bi mogao da puca jo na nekoga.
- To je la - uzviknu Elen ka televizoru. - Otac Kris nikoga ne bi povredio, a sigurno je i da
nikada ne bi nosio oruje- Elen, mislim da treba da odemo odavde - ree Bob, osetivi muninu u stomaku.
- Kako to misli? Ne moemo nigde da idemo. Ovo je na dom, a i sutra treba da idemo na posao.
Uostalom, to se nas ne tie - ree Elen, osetivi znak za uzbunu u muevljevom glasu. Iznutra, strah je
poeo da se razvija kao rak, nagrizajui njenu sposobnost zdravog rasuivanja. Iznenada, emotivni
pritisci iz nekoliko prethodnih nedelja je nadvladae i sve to je oseala je bio ist strah. Zavrita: ak i ako je otac Kris terorista, to nema nikakve veze sa nama!
- Elen, razmisli o emu pria! - viknu Bob. - Da li zaista misli da bi otac Kris mogao da puca u
nekoga? Sve je to nametaljka.
- Nije - tvrdoglavo, u svojoj naivnosti, ree Elen. - Ako policija kae da je to istina, onda je tako.
Moramo da ih pozovemo i da im kaemo da mi nismo deo te grupe. Bobe, pozovi ih!
Njihovo dvoje dece - Marsi, stara dvanaest godina, i Robert mlai, star deset godina - je ulo
kako se roditelji svaaju i silo u sobu. - ta je bilo mama? - upita Marsi, a u njenom drhtavom glasu
se oseala panika koju je nasluivala u svojoj majci.
Bob odgovori: - Duo, gledamo vesti na televiziji. Policija je upravo uhapsila oca Krisa.
- Uhapsila oca Krisa? Ne mogu to da urade! - istovremeno uzvikoe Marsi i Robert mlai. - Tata,
moemo li da uinimo neto? - upita Marsi, poevi da plae.
Pre nego to je Bob mogao da odgovori, Elen je ree: -Ne deco, on je sigurno kriv, inae, policija
ga ne bi uhapsila. Mi moramo da im kaemo da mi nismo kriminalci.
- Mama, to je suludo! - izjasni se Marsi. Otac Kris nije kriminalac, i ne zanima me ta bilo koja
policija ima da kae.
Bob primeti da se Elen izgubila i pokua da je smiri, ali njen strah je samo uinio nerazumnijom.
Poe da plae. - Ne elim da neko naudi mojoj deci. Ba me briga ta rade sa onim bebama na kreku.
Samo elim da nas ostave na miru.
- Elen, saberi se! - otro ree Bob. - Ovo nije pravi trenutak da se izgubi. I mi smo u ovome,
hteli mi to ili ne.
- Ne! - vrisnu Elen. - Ne elim da budem deo toga. Sve je to bila greka...
- Hajde brzo da spakujemo neto hrane i odee, i utovarimo ih u auto - Bob ree deci.
- Gde idemo, tata? - upita Robert mlai.
- Ne znam tano, sine. Moda emo privremeno otii u Tenesi da posetimo baku. Samo treba to
pre da odemo iz grada.
- U redu! - radosno ree i poe u svoju sobu da bi se spakovao. Voleo je da ide u bakinu kuu.
Uvek je mirisala na kolae, pite i peenu piletinu.
Bilo je potrebno oko trideset minuta da bi se u auto utovarilo sve ono za ta je Bob mislio da e
im biti potrebno. Elen je samo sedela u dnevnoj sobi i plakala. Znao je da je ona na ivici ludila i eleo
je da zna kako da joj pomogne, ali je bilo pree da se prvo sklone na sigurno. Mozda e, kad stignemo
u Tenesi, mama znati ta treba da se uradi, pomisli.
- Pourite deco! - uzviknu po deseti put. - Moramo da krenemo.
Konano, Bob ih sve spakova u auto. Kada su se vrata od garae otvorila, drugi automobil se
zaustavio ispred, zapreivi im izlazak na ulicu. Iz njega su izala dvojica naoruanih mukaraca.
Kada je videla oruje, Elen postade histerina. Bob pokua da je utia, ali vie nita nije mogao da
postigne.
Kada su mukarci prili automobilu, jedan od njih upita:
- Da li ste vi Robert Koufer?
- Da - odgovori Bob. - U emu je problem?
- Molim vas, izaite iz automobila - naredi mu drugi mukarac - i drite ruke tako da moemo da
ih vidimo.
Upereni devetomilimetarski pitolj je sve govorio. Bio je spreman da ubije Boba ukoliko se bude
opirao.
- O emu se radi? - podigavi ruke, ponovo upita Bob.
- Uuti! - zahtevao je tajni agent Karl Tums i grubo gurnuo Boba na automobil. - Bie ti
saopteno sve to treba da zna.
Elen je toliko glasno vritala da je i Marsi poela da vie. Robert mlai viknu: - Ostavite mog
tatu na miru!- Iskoio je iz auta i zamahnuo na Tumsa koji je bio blii njegovoj strani automobila.
Udarac je zavrio u mukarevim preponama, a on ga udari po glavi, postrance, i obori
desetogodinjaka na plonik.
- To nije potrebno - osorno ree drugi agent, Donald epard. - Klinac samo pokuava da zatiti
oca.
- Za malog nestaka bi bilo bolje da me vie ne udara -ljutito ree Tums. - Upamti da je on samo
mala verzija svojih roditelja. Oni su kao bubavabe. Bolje je da ih izgazi pre nego to porastu - ree
smejui se svojoj turobnoj ali.
Dok je gledao u svoju enu i decu, Bob je osetio kako mu srce uurbano tue. - Sta e biti sa
mojom porodicom? - upita.
- Umukni! - ponovi Tums. - O njima je trebalo da misli pre nego to si se pridruio grupi
terorista.
- Ja ne pripadam nijednoj...
Nikada nije dobio priliku da dovri svoju izjavu. Tums ga je udario kundakom u grudni ko,
izbivi mu vazduh. Zbog toga, a i od bola zbog najmanje dva slomljena rebra, nije ni mogao da govori.
- Rekao sam ti da ih ostavi na miru! - strogo ree Separd.
- Ako ti se ne dopada, idi u Vaington, pa se ali - odgovori Tums. - Svi su oni isti. Ne smeta im
da ubijaju ljude, ali ne ele da bilo ko takne njihove dragocene porodice. Bez obzira na razmetanje,
Tums je bio kukavica i ustuknuo je im je Separd obrisao auto i priao. Separd je pomogao Bobu da
ustane i odveo ga do vozila parkiranog na ulici.
Bob i Elen su smeteni na zadnje sedite auta koji je oigledno pripadao vladi. Jo uvek ljut,
Tums je sve vreme drao upereno oruje u njih. Neto unutar Elen je puklo. Prestala je da vie i sedela
je kao u komi, zurei kroz prozor.
Deca su ubaena na prednje sedite, sa Separdom. - Sta e biti sa nama? cvilei upita Marsi.
epard je saoseajno odgovorio: - Zaista ne znam, duo. Moja nareenja su bila da pokupim samo
tvoje roditelje, ali ne moemo vas da ostavimo same, zar ne? Bie sve u redu. Separd je slagao da bi
umirio devojicu. Njegova nareenja su bila za celu porodicu. Ne dopada mi se ovo, pomisli za sebe.
Ne uklapaju se ni u jedan tip terorista koji sam ikada prouavao.
Kada su izali iz dvorita i uputili se niz ulicu, susreli su se sa bandom mladia koja je nosila
znake pokreta Snaga homoseksualaca i vitlala tapovima i flaama. Iza njih, na tri kue su se
primeivali oigledni znaci pljakanja, a jedna je bila i zapaljena.
Kada je grupa videla da joj se pribliava auto, nekoliko mladia baci kamenje i flae na njega.
Tums je, sa zadnjeg sedita pored Kouferovih, izvukao svoje oruje kroz prozor i ispalio kratak rafal u
vazduh. Kada je zvuk automatskog oruja dopreo do mladia, oni su se razbeali kao mravi bacajui
pokradenu elektronsku opremu i druge opljakane stvari.
Tums se smejao. - Pretpostavljam da e sledei put dva puta razmisliti pre nego to bace
kamenje. Zatim opsova dodirnuvi rukom vrue burence oruja koje je uvlaio natrag u automobil.
Par je dovezao decu do zgrade osnovne kole koja je sluila kao mesto za dranje pohapenih.
Agent epard je izaao iz auta da bi porazgovarao sa enom zaduenom za pritvornu ustanovu.
- Ovo su deca Kouferovih - ree tiho da ga deca ne bi ula. Onda je eni pokazao svoj spisak koji
je ona uporedila sa svojim.
- U redu. Na spisku su. Odavde u se ja pobrinuti za njih.
- Gde ete ih poslati? - upita epard.
- Ko to zna? Ja im samo obradim podatke i spremim ih za put. Pretpostavljam da odlaze na neko
Stropotao se na pod. Donald Separd je stajao iznad njega i ikao ga da ustane. Tums, debeo i potpuno
van forme, nije bio u stanju da uradi bilo ta drugo osim da stenje.
epard se brecnuo na krupnu enu koja je sedela za prijemnim stolom. - Ti, razvuci neke zavese
oko ovih ena i skloni ove mukarce odavde, odmah! Da li je to jasno?
- Sta ti umilja, ko si ti? - pobuni se.
- Ja u biti onaj agent koji e te tresnuti za jedno trideset sekundi - zarea epard kroz stisnute
oi. - Moda mora da pretrese ove Ijude, ali nee da pravi javnu predstavu od toga. Sada, pouri zavri govor i zalete se prema njoj.
uvi viku, nadzornica je dola do mesta na kojem je stajao Separd i upitala ga: - U emu je tvoj
problem?
- Hou malo privatnosti za ove ene. I hou da se ovi mukarci sklone odavde! - naredi epard. Uini to odmah, ili e mi i ti odgovarati.
- Sluajte, agente...
- epard, Donald epard - ljutito odgovori. - Prijavi me ili uradi ta god ti je volja, ali sad hou
da se prema ovim osobama odnosi kao prema ljudskim biima. Koliko ja shvatam, oni jo nisu ni
zvanino optueni.
Nadzornica, skoro postavljena na tu dunost, popusti. - U redu, razvui emo neke zavese - ree. Ali, vi ete odgovarati za ovo.
- Dobro - zarea i ogrnu svojom jaknom mladu enu koja je potpuno naga, stajala ispred njega.
Ovde neto stravino nije u redu, ree epard za sebe i gurnu Tumsa prema vratima. Neu da
uestvujem u postupku protiv nevinih Ijudi prema kojima se odnose kao da su iivotinje. Moj pradeda
se borio u Evropi da nacisti ne bi dobili priliku da zavladaju svetom. Ovo nije nita bolje...
18
NAFTA
Kada je 2010. poeo rat na Bliskom istoku, skoro dva miliona muslimana se ujedinilo protiv
Izraela. Vamicu kojom je rat zapoet je predstavljao OPEC-ov izvetaj u kojem se navodilo da Izrael
radi na buenju kosih bunara u Iraku, koji se nalazio pod izraelskom okupacijom.
Na svetskoj konferenciji za ouvanje nafte, kosi bunari su proglaeni nezakonitim, a Izrael je
tvrdoglavo odbijao da to prizna. Cak i pod pritiskom Sjedinjenih Drava, Izrael je odbio da odustane
od aktivnosti.
U OPEC-ovom izvetaju se potvruje da je Izrael, najmanje od poetka novog milenijuma, buio
kose bunare u nameri da se spoji sa poslednjim, velikim nalazitem nafte na Bliskom istoku. Jevreji iz
celog sveta su uloili stotine milijardi dolara u projekat. Jedan od Ijudi koji je prikupio najvie
sredstava je bio Dejson Frenklin. I Amir Raak je znaajno potpomogao projekat. Poslujui preko
rabina Moi Amita, Raak je obezbedio gotovo 100 milijardi dolara za razvojna sredstva. Upravljanje
ovim sredstvima omoguilo je Amitu vodei poloaj u Knesetu, izraelskom vladajuem telu, a
konano i mesto verskog voe Izraela.
Skoro svi znaajni svetski geolozi su ismevali projekat. Sama zamisao kopanja ispod dmge
zemlje da bi se spojilo sa nalazitem nafte, po njima je predstavljala budalatinu. Prikazali su karte i
grafike na kojima se videlo da e trokovi buenja znaajno premaiti trinu vrednost bilo koje
koliine nafte do koje bi moglo da se doe. Ono to nisu uspeli da uoe bilo je to da je Izrael imao
mnogo dalekosenije planove. Sama nafta nije bila cilj. Bila je sredstvo za ispunjenje neeg mnogo
veeg.
Zatim, 2008, Izrael se kosim bunarom od devedeset metara spojio sa nalazitem Basra u Iraku, i
tiho prebacio itavo nalazite u svoje, unapred pripremljene, basene u Gazi. Nalazite Basra je bilo
gotovo u potpunosti iscrpeno za manje od dve godine - sve to a da Arapi ak nita nisu ni posumnjali
sve dok nafta nije jednostavno poela da nestaje. Iznenada, Izrael vie nije zavisio od uvoza nafte, bar
ne u periodu od narednih deset godina.
Hrpa postienih geologa preplavila je Izrael ne bi li prouila tamonje tehnike kopanja, ali je
vlada postavila jaku vojnu strau na podruje u kojem su kopani kosi bunari i time svima zabranila
pristup. Kako su vesti procurele, tako je otkriveno da Izrael nije imao samo jedan projekat kosih
bunara; bilo ih je na desetine. Na novi nain, samo njima poznat, uspeli su da iskopaju kilometre
obinih, kosih bunara. Postalo je jasno da njihov cilj nije bio samo u spajanju sa susedskim, arapskim
rezervama nafte; nameravali su da ih iscrpe.
Zdruene snage Iraka, Irana, Libije, pa ak i trupa iz Saudijske Arabije, su se ujedinile protiv
Izraela. Sjedinjene Drave su zapretile da e ukinuti svu pomo - vojnu i ekonomsku -ukoliko Izrael
ne obustavi kopanje. Meutim, do 2010, Izraelci su sami pravili skoro svu vojnu opremu koja im je
bila potrebna, a i zaraivali su milijarde dolara godinje prodajui je na svetskom tritu. Cak su i
Arapi kupovali oruje od Izraelaca i zavisili su od nihovih delova. Izrael je jednostavno podigao nos i
okrenuo lea SAD-u i drugim zemljama, sklopivi savez sa Zimbabveom, Zululendom (biva
Junoafrika Republika) i drugirn afrikim silama u razvoju.
17. avgusta 2010, zdruene arapske snage su upotrebile hemijsko oruje za napad na Izrael. Jo
dok su projektili i dalekosena artiljerijska paljba zasipali prve borbene redove, Izrael i Zululend su
izveli nukleami napad na zdruene arapske snage. Za trideset minuta borbe su zavrene. Trideset
hiljada Izraelaca je poginulo u hemijskom napadu, a etiri stotine hiljada Arapa su Izraelci i Afrikanci
potpuno zbrisali sa lica zemlje. Arapi, koji su se oslanjali na SAD da e spreiti Izrael od upotrebe
nukleamog oruja su istog trena zatraili mir.
Sukob, koji je umalo prerastao u rat svetskih razmera izmeu SAD-a i Kine oko upotrebe
izraelskog nuklearnog naoruanja je prestao kada su SAD i Rusija poslale tri zasebne grupe nosaa u
Zaliv i zapretile da e ih upotrebiti protiv Izraela u sluaju dalje upotrebe nuklearnog oruja.
Do lada su arapske snage ve pretrpele ogromna razaranja. Iranova naftna polja su bila zagaena
povrinskim otpadom, a vojska unitena. Izrael je pristao na mirovne uslove i obavezao se da e
prestati sa kosim bunarima ispod arapskih zemalja, to je i uradio - u trajanju od skoro dve godine.
Ali, kako su rezerve koje su prikupili poele da nestaju, Izraelci su tajno prekrili sporazum.
Ono to niko na svetu nije znao bilo je to da su Izraelske buake aktivnosti bile nezamislivo
uspene. Najdui kosi bunar na svetu spojio se sa podzemnim izvorom ispod Saudijske Arabije pre
skoro tri godine. Odmah je spojeno jo est bunara, i operacija crpenja je ozbiljno zapoeta.
U poetku, Izraelski geolozi su smatrali da su naili na novi naftni izvor zbog toga to nivo nafte
u postojeim saudijskim bunarima nije opadao. Meutim, umesto toga, doli su do neverovatnog
otkria; izvor sa kojim su se spojili je, u stvari, predstavljao jamu u kojoj se nalazila veina naftnih
zaliha pustinje. Jednostavno reeno, to su vie crpeli iz zemlje, u svoje basene za skladitenje, to se
vie nafte iz pukotina slivalo u bunare. U sutini, izvlaili su najvei deo dostupne nafte Bliskog
istoka, a da Arapi to ak nisu ni znali.
Kasnije, kada je nivo nafte u saudijskim bunarima poeo da opada, pozvali su amerike geologe
da to istrae. Zakljuak je bio taj da se zalihe nafte na Bliskom istoku troe bre nego to je to bilo ko
pretpostavio. Brzina troenja, koja se odreivala opadanjem nivoa nafte, je ukazivala da e saudijske
zalihe nafte biti potroene za manje od deset godina. Ova novost je izazvala potrese u svetu industrije,
a posebno u Japanu koji je potpuno zavisio od uvoza nafte. Cene su u roku od nekoliko nedelja skoile
na stotinu pedeset dolara za barel nafte. ak je i japanska ekonomija imala problema da se izbori sa
ovolikim porastom cena. Japanci su, bez mnogo prie, potpisali ugovor sa Saudijcima oko isporuke
sve nafte, koja je bila za izvoz, u zamenu za novi nain desalinizacije koji su Japanci otkrili i kojim se
morska voda jeftino preraduje u obinu, sveu vodu. Saudijci su znali da ono malo rezervi to im je
preostalo treba upotrebiti za razvoj novih tehnologija. Hrana je bila roba koju su izabrali. Uinie da
pustinja procveta, kao to je to Izrael uradio.
Nakon une rasprave u kancelariji Jakoba Estajna, izraelskog premijera, doneta je odluka da se
svih est pumpi angauje u slubi kosih bunara. Ministar odbrane Levi Klajn se tome estoko protivio.
- Ukoliko prebrzo iscrpimo svu naftu, izazvaemo bes u svetu, uperen na nas - objasnio je po etvrti
put. Zato ovi verski fanatici ne mogu da uoe ta ine?, pitao se. Ako previe izazovu Azijate, oni e
se boriti. A boriti se sa Japancima i Kinezima nije isto to i boriti se sa Arapima.
Posledica, po Kineze, zajednikog saveza sa Japancima i Korejcima, poznatog pod nazivom
Azijski trougao, bila je ta da su izrasli u veliku silu. Uz dva miliona naoruanih ljudi i nuklearnu
sposobnost, oni nee oklevati da zatite svoju osetljivu ekonomiju, i ekonomiju svojih finansijera
Japanaca.
- Mi jednostavno ne moemo da dozvolimo Saudijcima da kultiviraju svoju zemlju ravnomemim glasom ree Moi Amit, voa Kneseta. - Mi, sada izvozimo hranu u arapski svet. Ako to
izgubimo, ponovo emo se nai u stalnoj opasnosti. Iscrpiemo zalihe nafte i prodati ih Japancima
tako da ih oni ne kupe od Saudijaca. Liiemo Arape njihovog bogatstva. Bog je uz nas.
- Ako to uinite, Japanci e narediti Kinezima da napadnu Izrael. Molim vas da se predomislite u
vezi s ovim ludilom -pokua Levi Klajn da urazumi kabinet.
- Branie Izrael kao to su tvoja braa to inila pre tebe -naljuti se Amit. - Ne moemo da
izgubimo. Bog je na naoj strani.
- Moda, brate moj - umorno ree premijer. - Ako do rata doe, bie potreban Bog da bi se u
njemu pobedilo. Na narod nema istu onu vatrenost za borbu kao to ju je imao kada smo bili
opkoljeni neprijateljima. Sada vladamo arapskim narodima uz pomo hrane, a ne sile. Bojim se da
smo izgubili nit.
- Spreiemo te Azijate da se meaju u pitanja nae zemlje, kao to smo to uinili sa Arapima zagrme Amit i pokretom mke poisti zamiljene neprijatelje, izazvavi talasanje svoje odore. Amit je
oduvek, u tajnosti, zamiljao da je savremeni Mojsije. Trebalo je da njegov stas, brada i talasajuc'a
odora prenesu takvu ideju njegovim kolegama u Knesetu.
U prolosti, Kneset su sainjavali predstavnici i veinske i manjinske partije, a u principu, jo
uvek je bilo tako. Meutim, eloti ili jevrejski apsolutisti su imali potpunu vlast jer su se ujedinili iz
obe partije. Amit je bio njihov voa.
- Uostalom - nastavi - Amerikanci nikada nee dozvoliti Kinezima da ugroze Izrael. Jo uvek
mnogo Jevreja ivi u Americi.
- Amerika ima svoje nevolje - raspravljao se Klajn. - Zemlja im lii na ratnu zonu. Ne verujem da
e braniti Izrael, bar ne pod ovim okolnostima.
- Ako ti ne moe, ili nee, da brani svoju zemlju, nai emo nekoga ko hoe - prkosno ree
Amit. - Bog nam je zadao da se obraunamo sa neprijateljima. Moramo da delujemo odmah!
- Braniu svoju zemlju - ljutito ree Klajn. - Cak u poslati i svoje sinove i keri u boj, ali ovo je
jo uvek pogreno. Zvui kao jedan od savetnika kralja Solomona koji ga je slao u bitku ne bi li
poginuo. Sta ako vi ne govorite u ime Gospodnje?
- Ali, govorimo - ponosno ree Amit. - Zar nismo sakupii novac za buenje bunara? I zar nismo
izgradili Solomonov hram kao to to Boja re nalae?
Klajn se zavali na svoje mesto. Znao je da logika ne moe da pobedi. Nadam se da se ne
suoavamo sa jo sedamdeset godina progona, iscrpljen, pomisli. Mnogi hrabri Ijudi e umreti... a
zbog ega?"
est meseci od kada su sve pumpe poele da rade, proizvodnja nafte u Saudijskoj Arabiji je
gotovo u potpunosti zamrla. Izrael je, zbog toga to je gotovo polovinu svetske sirove nafte sklonio na
sigumo, u svoje basene, objavio svetu da upravlja tritem sirove nafte i da e primati ponude za izvoz
nafte - po ceni od petsto dolara za barel. Preko noi, japanska berza je propala za dvadeset hiljada
poena. Japan je bio u prvoj fazi potpunog ekonomskog kraha.
U Njujorku je sazvan hitan sastanak da bi se raspravilo o novonastaloj situaciji. Okupile su se
voe svih arapskih nacija, kao i predstavnici zemalja Azijskog trougla. Budui da su Sjedinjene
Drave zapretile da e staviti veto na bilo koju rezoiuciju UN-a protiv Izraela, sastanak je odran u
Kemp Dejvidu, bez udela UN-a.
- Gospoo predsednice, morate da razumete da Japan ima svako pravo da zatiti svoje interese na
Bliskom istoku - usplamtelo ree Hurii Amato, japanski ministar finansija, nakon to je Keti Alton
odbila da pristane da prisili Izrael na predaju nafte koju je ukrao.
- Gospodine Amato, da li nam vi to pretite? - Ijubazno upita predsednica dok su joj oi sevale na
japanskog diplomatu, koji je podseao na sumo rvaa.
- Moete to da shvatite kako vam drago, gospoo predsednice - odgovori iznervirani ministar.
Nije navikao da se obraa eni politiaru, a jo manje da se raspravlja sa jednom.
- Smem li da vas podsetim, gospodine Amato, da na narod nee olako prihvatiti bilo kakve
poteze protiv suverene zemlje sa kojom imamo potpisan sporazum o zajednikoj odbrani.
Amato, da ne ostane duan, uzvrati: - Rekao b.ih da imate dovoljno problema sa obuzdavanjem
disidenata u okviru svojih granica. Saznaete da injenje istog, na udaljenosti od pet hiljada milja,
nee da se dopadne vaim graanima. Japan nee stajati po strani i posmatrati unitavanje svoje
ekonomije zbog pljake saudijskih naftnih rezervi.
Jedini predstavnik Izraela, mladi sledbenik Moi Amita, prekinu ih viui: - Sama zemlja na
kojoj oni ,ive pripada Izraelu po boanskom pravu. Mi nameravamo da upravljamo izvorima, ukoliko
to elimo. Saznaete da e Izrael biti snaan neprijatelj bilo kome ko je dovoljno glup da ga napadne.
Bog je na naoj strani.
Japanski ministar buno zalupi svojom belenicom i uz blisku pratnju svog osoblja izae iz
prostorije.
- Odlino - Raak, posmatrajui sve ovo uz pomo kamera, ree Dejsonu Frenklinu. - Pozoraica
je postavljena za ratovanje. Istog trenutka izvrite Fazu pet.
Frenklin zadrhta pri pomisli na posledice onoga to se spremaju da urade. Ovo e biti tak\>o
balansiranje na ivici rata kakvo svet jo nikada nije video. Jedna greica, i svet e se pretvoriti u
prah i pepeo.
Zatim je jasno, u unutranjoti svog uma, uo. - Da, plaljivi moj podanie. Ali ako pobedimo, ja
u vladati oveanstvom!-Frenklin poskoi kao da ga je neko dodimuo vrelim gvoem. Proitao mi
je misli!
Voa, jednostavno izae iz sobe, smekajui se. Ljudi su tako prosli, pomisli za sebe. Stvoreni po
liku Bojem - zaista!
Sat vremena nakon naglog zavretka sastanka, izraelska obavetajna sluba otkrila je
zabrinjavajue kretnje.
- Gospodine premijem, nai sateliti su opazili veliko okupljanje trupa u Kini. Nai izvori u
Americi nam kau da su Japanci opozvali nekoliko stotina letelica sa putnikih ietova koji su ve bili
rasprodati.
- Koliko letelica su opozvali? - zabrinuti premijer upita ministra odbrane. Znao je da Levi Klajn
osea isto to i on o pitanju pretnji Izraelu, ali sada je verska desnica drala vlast. Amit je ubedio ljude
Izraela da su nepobedivi. Bilo je kao da su mislili da Bog moe da bude samo na njihovoj strani.
Klajn je sa strahom razmiljao o onome to je Amit predloio na poslednjem sastanku saveta.
Njegov um mu jo uvek nije dozvoljavao da u to povemje. - Opozvali su najmanje pet stotina letelica
iz flote koja saobraa na letovima iz Amerike - izvesti Klajn. - Predsednica Alton je prilino uzmjana
zbog toga to su milioni putnika ostavljeni na cedilu, meutim, ona tu nita ne moe da uradi. U
zvaninom obrazloenju Japana, saopteno je da je do opoziva dolo zbog olimpijskih igara.
- Pet stotina letelica! Koliko trupa mogu da prebace, i koliko brzo?
- Obavetajci kau da prebacuju milion ljudi u Avganistan, gde e im biti baza za ulazak u Irak.
Takoe, procenjuju da se jo osam do devet miliona premeta kopnenim putem. Mogue je da e do
novembra biti deset miliona naoruanih kineskih vojnika na granici Izraela! - Rekavi to, ministar
odbrane pokaza Estajnu fotografije, snimljene ranije tog dana, sa satelita. Izgledalo je kao da je
celokupna okolina Pekinga, miljama unaokolo, i to u svim pravcima, prekrivena vojnicima.
- Boe moj! - uzviknu Estajn, pregledavi fotografije. - Dai je mogue pokrenuti toliki broj Ijudi
za tako kratko vreme?
- Da, gospodine, jeste - umomo odgovori Klajn. - Japanci su strunjaci za efikasnost. U Kini su
opremili vojsku koja bi mogla da bude i deset puta brojnija od ove koju vidimo. Stvorii su surogat
vojsku da vodi njihove bitke. S obzirom da nisu ni pokuali da sakriju svoje pokrete, moramo da
pretpostavimo da nam alju upozorenje koje ne smemo da zanmarimo.
- ta Kneset ima da kae o ovome? - upita Estajn, pokuavajui da razmisli. - Deset miliona
ljudi! Sa devedeset miliona u rezervi! Ne bismo imali dovoljno metaka da ih sve ubijemo, ak i da
hoemo.
- Amit je predloio da upotrebimo bombu sudnjeg dana -polagano i odluno ree Klajn. Pokuava da ubedi Kneset da izvri preventivni udar.
- Bombu sudnjeg dana! - iznenaen viknu Estajn. - Svi smo se sloili, za vreme prethodnog rata,
da kobaltna bomba nikada ne sme da se upotrebi. Nemamo nikakvu predstavu o tome kakve e biti
posledice.
- Znam - ree Klajn i skloni fotografije. - Ali, s obzirom da emo je upotrebiti u unutranjosti
Kine, oni su oigledno spremni na eksperimentisanje. Zatim, posle krae pauze, Klajn iskorai. Zeleo bih da predam svoju ostavku - izjavi i preda premijem rukom pisan dokument o povlaenju iz
vojne slube i ostavci na mesto ministra odbrane.
Pregledavi dokument, Enstajn odgovori; - Ne moe da da ostavku Levi. Ti si mi jedini glas
razuma koji ujem u ovoj grupi ludaka. Ne prihvatam.
- Bojim se da nema izbora, dobri moj prijatelju. Neu da budem jedan od onih koji su bacili ovo
omje na svet. Mi smo nacija zato to smo eleli da izbegnemo unitenje koje je doneo Drugi svetski
rat. Sada, priamo o ubijanju deset puta veeg broja ljudi, moda i sto puta veeg. Da li e na nas
gledati drugaije nego na naciste?
- Sazvau hitnu sednicu viade i Kneseta. Saekaj bar do tada, hoe li?
- Hou, iz potovanja prema tebi, ali moram jo jednom da ti kaem, neko ili neto usmerava ovu
zemlju na put razaranja. A nije u pitanju Bog Avramov i Jakovljev.
U velikom holu za zborove, u Pekingu, okupile su se kineske voe da bi ule predsednikovo
saoptenje za svetske medije, koje su sainjavale sve najvee novinarske kue.
Ispred okupljenih je stajao ambasador iz Kine. - Pripala mi je velika ast da vam predstavim
naeg velikog vou, Ceng Lo Tunga, predsednika cele Kine.
eng je imao samo etrdeset i tri godine kada je bio izabran na prvim slobodnim izborima u Kini
posle ezdeset godina. Sa pedeset i tri jo uvek je bio mlad po kineskim merilima. Zapad je pozdravio
te izbore kao znak da se Kina konano prikljuuje zajednici nacija. U stvamosti, ono to se zaista
desilo bilo je da je eng postao najtvrdokomiji diktator jo od Mao Cedunga. Pod tutorstvom Japana,
od Kine je stvorio drugu vojnu silu na svetu.
eng se obratio skupu na savrenom engleskom, nauenom na Stenfordu, gde je i diplomirao
meunarodno pravo.
- Brao, kao to znate, cionisti su ukrali najvee svetsko ekonomsko blago i liili na narod
ivotnih sredstava, a sada pokuavaju da ucenjuju ceo svet. Ako to dozvolimo, naa ekonomija e
doiveti krah i pre nego to je obnovimo. Vekovima, Kina se borila samo da bi prehranila svoj narod.
Sada, kada razvijamo sredstva da bismo to inili, Jevreji pokuavaju da nas u tome zaustave. Mi
neemo biti zaustavljeni. Nai Ijudi su spremni da poginu ne bi li odbranili svoje pravo na napredak.
Kao voen nevidljivim znakom, skup se oglasi gromoglasnim aplauzom.
- ak i dok ja govorim, Republika Kina premeta svoju vojsku na poloaje sa kojih e vratiti
naftu koju je Izrael ukrao. Mi ne elimo rat. Od Izraeia ne elimo nita drugo nego mir. Meutim, ako
Izrael nastavi da zadrava naftu koja je toliko potrebna naim saveznicima da bi pomogli Kini, mi
emo se boriti. I da ne bude neke zabune: poistiemo Izrael kada napadnemo! Nijedna vlat trave nee
ostati i nijedna cigla vie nee stajati. Sruiemo svaku zgradu i baciti cigle u more. Unitavaemo
cioniste sve dok njihova zemlja ne postane nenaseljiva za narednih hiljadu godina.
- Ukoliko se Sjedinjene Drave umeaju, poslaemo takav napad na njih koji e ih onemoguiti
za dalje voenje ratova. Imamo dve milijarde Ijudi spremnih da poginu za pravo prehranjivanja svoje
dece. Preiveemo bilo koji rat. Cionisti i njihovi saveznici nee.
- Ovaj sukob moe da se izbegne ako Izrael odustane od prava na naftu koju je ukrao. Molim se
da e Sjedinjene Drave upotrebiti svoj uticaj da to postignu.
U Vaingtonu, u zgradi Pentagona, general Luis Gorman, vrhovni zapovednik, je sazvao hitan
sastanak naelnika vojnih tabova. - Gospodo, ovu pretnju ne smemo olako shvatiti. U izvetajima
nae obavetajne slube se navodi da Kinezi imaju skoro pet stotina raketa sa dovoljno dalekim
dometom da stignu do SAD-a, i vie od hiljadu koje mogu da stignu do Izraela. Proitao sam vae
izvetaje i zajednike konane procene: Moemo da izgubimo i do sto miliona ljudi u nuklearnoj
razmeni vatre. Nije spomo da moemo da nanesemo ogromnu tetu Kinezima, ali to se mene tie o
tome ne bi trebalo ni da se razmilja. Sjedinjene Drave ne treba da se uputaju u rat zbog prava
Izraela na naftu Saudijske Arabije. To bi izazvalo pobunu amerikog naroda.
- Generale, predlaem da izaemo pred predsednicu i njeno osoblje u vezi sa ovim pitanjem. Ne
elim da uestvujem u pokretanju treeg svetskog rata. Predsednica, bez odobrenja Kongresa, nema
pravo da pokrene bilo kakav napad. A, s obzirom da Kongres jo uvek ne zaseda, znai da rata nema...
- Saglasan sam, Rej - prekinu ga Gorman i zatvori dosije pred sobom. - Odmah u se sastati sa
predsednicom. General Gorman se obraao generalpukovniku Rejmondu Ebotu, zapovedniku
vazdunih snaga. Upravo je Ebot bio taj koji je sainio strategiju za okonanje neprijateljstava na
Bliskom istoku za vreme rata iz 2010. On je razmiljao hladne glave i bio je potpuno posveen svom
poslu. Verovao je u onu vrstu vlade koja je utemeljena na ustavu i bio je odluan u tome da ne dozvoli
politiarima da upravljaju vojskom ili vojsci da upravlja vladom.
Generalu Gormanu, i vrlo malom broju odabranih vojnih voa, je bilo poznato da je
generalpukovnik Rejmond Ebot otkrio zaveru, u okviru vojske, o preuzimanju vlasti i uklanjanju
predsednika Hanta zbog zloupotrebe moi. Smatrao je da je raspoloenje protiv predsednice Alton bilo
jo snanije jer je upotrebljavala vojnu policiju za privoenje i pritvaranje amerikih graana bez
podizanja optunice ili prava na zastupanje. Bilo je to sve to je Gorman mogao da uini da bi spreio
Ebota da odjuri u Belu kuu i sukobi se sa Altonovom i njenom grupom ulizica.
Gorman je primio neke loe vibracije od Bele kue. uno se borio protiv odluke predsednice
Alton da proglasi opsadno stanje. Bilo je oigledno da postoje problemi u Kaliforniji sa pljakaima i
preprodavcima droge, ali nita to bi opravdalo ukidanje graanskih prava za svu javnost. U stvari, od
kad je proglaeno opsadno stanje, vie trupa je upotrebljeno za transport i pritvaranje takozvanih
terorista nego za spreavanje talasa kriminala. Sada su jo stigli i izvetaji da su mesne jedinice dobile
ovlaenja za hapenje i pritvaranje ena i dece, iz porodica lanova Komiteta za ustavna prava ne bi
li ih naterali da prestanu da se kriju.
Na kraju, doi e do pobune, razmiljao je Gorman. Mnogi od tih Ijudi koji su pritvoreni su
prijatelji. i roaci vojnika. Oni e, jednom, to sve ukapirati. Onda se pazite! Vojnici u Kini mogu slepo
da sluaju, ali ne i Amerikanci. Hvala Bogu na tome.
~ Za danas sam zakazao sastanak sa predsednicom Alton -ree Gorman odgovorivi na Ebotovo
zapaanje. - Rei u joj da naelnici vojnih tabova nisu saglasni sa potezima Izraela i da vrsto
preporuujemo Izraelu da vrati zaplenjenu naftu i ublai ovu situaciju. Podvui u da ne dozvoljavamo
Izraelu da upotrebi nuklearno oruje - pod pretnjom odmazde SAD-a. Da li ste saglasni, gospodo?
Jednoglasno, svaki lan, i muki r enski, je izrazio svoje potpuno slaganje. Veina je smatrala da
je postupak Izraela bio usmeren ka omoguavanju boljeg poloaja pred pregovore o nafti koja je toj
zemlji bila potrebna. Sve dok Kinezi nisu poeli da rasporeuju trupe u Avganistanu, svi su
pretpostavljali da pravi pregovori tek treba da ponu. Meutim,. kada je Izrael zauzeo
beskompromisan stav, uvideli su da je sukob neizbean osim ako SAD ne reaguju, i to brzo. Delovalo
je da predsednica Alton odugovlai. U odnosu na razmere mogueg unitavanja, odugovlaenje je bilo
neprihvatljivo.
General Gorman je, nervirajui se, proveo narednih nekoliko sati u nastojanju da zakae sastanak
sa predsednicom Alton. Na svaki poziv, njen sekretar za sastanke odgovarao je na isti nain.
- Generale Gorman, ao mi je, predsednica je na veoma vanom, zatvorenom sastanku sa
predstavnicima vlade i Kongresa. Primila je vau poruku, i ubeen sam da e vas primiti im to bude
mogue. Gorman je bio besan. Dovoljno dugo je ve bio u Vaingtonu da prepozna odugovlaenje kad
se ono deava. Ali, zbog ega?, pitao se. Da li je ovo isti sluaj kao i Neronovo igranje dok je Rim
goreo?
Ono to nije znao, ali e uskoro saznati, bilo je to da je predsednica Alton imala sasvim drugaiji
plan na umu; onaj koji nije ukljuivao naelnike vojnih tabova ili njihovog vrhovnog zapovednika.
Nije bila na sastanku sa vladom, ve samo sa jednom osobom - Amirom Raakom.
- Da li je sve u redu? - Raak upita Keti Alton dok su obedovali u plavoj sobi.
- Da, gospodine - oputeno odgovori. - Sutra u vas imenovati za specijalnog izaslanika za
pregovore o izraelskoj krizi. Oekujete li ikakve potekoe od Jevreja?
- Naravno - odgovori cmomanjasti ovek, kao da je u pitanju poslovni razgovor o kupoprodaji. Jevreji uvek zadaju potekoe. Dae mi zapeaeno nareenje, kojim e me ovlastiti za upotrebu
nukleamog omja, ukoliko to bude potrebno. Meutim, moramo da dozvolimo da se sukob izmeu
Izraela i Kine jo vie produbi. Ceo svet mora da bude u opasnosti. Samo tada c'e svi prepoznati kolika
opasnost Izrael zaista jeste. Te bludnike moramo'zbrisati, isto kao i hriane.
- I hoemo - obea Keti Alton svom dobroinitelju. - Ali, moda emo imati izvesnih potekoa
sa vojskom. General Gorman je ve jednom doao na razgovor u vezi s pritvaranjem tolikog broja
Amerikanaca. Sada, trai hitan sastanak u vezi sa stavom prema Izraelu.
Raak se namrti. - Nita ne sme da sprei hvatanje hriana! Da li to razume? Oni predstavljaju
jedinu pravu pretnju mojoj moi. Uskoro emo poeti da ih se reavamo. Jevreji e postati kljuni za
uvrivanje nae moi. Ve su sami na sebe navukli mrnju drugih. Mi emo na to dodati jo malo
mrnje. I njih emo unititi, jednom zasvagda. Nita ne sme da se isprei na putu. Sada je trenutak. Ja
u uspeti!
Keti Alton je bila uplaena. Jo kao mlada ena se zaklela na vernost Drutvu, ali nikada nije
zaista shvatila kako bi oni mogli da vladaju celim svetom, bar do sada. - Uiniu kako zapovedate,
gospodaru - odgovori. Biia je predsednica najmonije nacije koja je ikada postojala, pa ipak je
strahovala od jednog, sitnog oveka.
- Ja sam samo prinev sluga - ree, gledajui je u oi. U njima je video ono to je eleo: strah i
potpunu odanost. - Princ tame e vladati svetom kada vie ne bude hriana. Mi emo poraziti tu jadnu
bandu puzeih nesposobnjakovia koji za Isusa tvrde da je Gospod. Princ e biti gospodar. Ovo
carstvo e biti nae!
19
ORUJE SUDNJEG DANA
Izraelski Kneset je bio osmiljen gotovo na isti nain kao i britanski parlament - vladajue telo je
bilo sainjeno od izabranih lanova i predstavljalo je protivteu moima izraelskog premijera, barem
u teoriji. U praksi, Kneset je postao vladajue telo od kad su se dve suprotstavljene partije ujedinile
pod vostvom cionista. Nazvali su se eloti.
Pod potpunom upravom rabina Moi Amita, eloti su sprovodili politiku vlade, umesto da je
opravdavaju ili odbacuju. Za bilo kojeg vladinog zvaninika koji bi se usprotivio elotima, ukljuujui
i premijera, istog trena bi bilo pokrenuto glasanje o nepoverenju i on bi bio smenjen.
Ovoj grupi, i njenom nainu razmiljanja, premijer Jakob Estin je uputio oajniku molbu.
Stajao je za govornicom obraajui se grupi od preko stotinu mukaraca, uglavnom obuenih u
ljubiastocrvene i crne elotske odore.
- Budale! Vodite nas u rat koji ne moemo da dobijemo. ak i kad bismo bili voljni da
upotrebimo nuklearno oruje protiv Kineza, ne bismo mogli sve da ih pobijemo. Njih ima dve
milijarde! Ako njih sto miliona preivi i dalje e nas brojno premaivati, i to odnosom od dvadeset
prema jedan. Da li ste voljni da ubijete milijardu ljudskih bia?
- Da, ako e nam to pomoi da ispunimo svoju sudbinu -hvalisao se Moi Amit. - Ali oni nee
napasti kada im kaete za oruje sudnjeg dana.
- Budale! - ponovo viknu Estin na okupljene ljude. - Temeljno smo procenili kobaltnu bombu. To
je oruje koje nikada ne sme da se upotrebi. Ta naprava e zagaditi planetu, ako i ne uniti samu
Zemlju.
- uo sam da je jaina te bombe vea od jaine najvee hidrogenske bombe. Da li je to tano? samozadovoljno upita Amit.
Estin odgovori: - U teoriji, da. Ali isto tako moe da izazove lananu reakciju koja bi mogla da
spali Zemljinu atmosferu. Izuili smo tu tehnologiju nakon to su Amerikanci odustali od projekta,
krajem 1960-ih doktor Hajnc je rekao da su sposobnosti oveanstva i suvie male da bi rukovodilo
tom napravom.
Ostali lanovi Kneseta su pogledali u Amita. Bilo je jasno da im nisu bile reene sve injenice. Gosp. premijeru, koliko je tano ta bomba razoma? - upita jedan od lanova.
- Moemo samo da izraunamo njenu jainu. Kompjuterska simulacija je predloila da bi ona
mogla da iznosi od jedne do dve gigatone.
- Molim vas, objasnite to - zahtevao je bradati rabin.
- Gigatona je jednaka milijardi tona TNT-eksploziva. Poreenja radi, najvea do sada napravljena
hidrogenska bomba ima jainu od otprilike sto miliona tona TNT-eksploziva.
Salom se proneo amor jer su poslanici razmatrali ogromnu snagu oruja iju upotrebu je Amit
predloio.
- Ali, u tome je divota tog oruja - ree Amit svojim kolegama. - Toliko je razorno da se niko ne
bi usudio da nam se suprotstavi dok njime raspolaemo. I dok je govorio, Amit je bio svestan da e za
njegov plan biti potrebna i demonstracija omja sudnjeg dana.
- A ta ako jo neko ima to omje? - uzviknu iz pozadine ministar odbrane Levi Klajn.
Neprimeen, uao je u salu. - Ili, ta ako primoramo Kineze da se povuku, a ostali ree da zbog toga
to smo u ogromnoj prednosti i oni razviju isto to? A ta ako bomba pokrene lananu reakciju koja e
- Zato Amit? - upita Alen Vajt, visi urednik informativnog programa SMV. - Zato ne Estin,
premijer.
- Ne znam. Andrea je rekla da je, de fakto, Amit voa Kneseta. Moda su preuzeli odgovornost.
- Pusti to u program - Vajt naredi svom inenjeru. - Prekini vesti i ukljui Andreu. Uivo emo to
prenositi. Ko zna, moda e Jevreji popustiti. Meutim, ne raunaj na to, ree sam sebi. Poslednji put
kada je bio u Izraelu, bila je to nona mora. Verski fanatici u Izraelu su podjednako loi kao to je
Ajatola, u svoje vreme, bio u Iranu. Ajatola je rekao da mu je Alah govorio da to ini, a Jevreji kau
da im Jehova govori da to ine.
- Veza je spremna efe. Andrea je pripravna.
- U redu, pusti je u program.
- Moje ime je Andrea Bernstin, javljam se iz Jerusalima. Rabin Moi Amit, voa izraelskog
Kneseta, se obraa izraelskom narodu u vezi s krizom sa Kinom i Japanom. Kamera prvo prikaza
neverovatno lepo lice Andree Bernstin, a zatim se producent slikom preko slike prebaci na hodnik
izraelskog parlamenta.
Na ekranu se pojavi lice Moija Amita. Iza njega su bili lanovi izraelskog parlamenta. Tuma je,
za gledaoce SMV u Americi, prevodio sa hebrejskog na engleski.
- Jo jednom, ponavljam, Izrael ne eli sukob - najavi Amit, teatralno mlatarajui rukama. - Mi
hoemo mir. Ali, nikome neemo dozvoliti da nas uplai. Nae je pravo da upotrebljavamo izvore koje
je Bog omoguio, ukljuujui i rezerve nafte koje se sada nalaze u naoj zemlji. Sa svakom zemljom
emo razgovarati o prodaji ovih zaliha, ali neemo dozvoliti da nas ucenjuju.
- Republika Kina je okupila vojsku na naoj granici i priznala da namerava da napadne nau
zemlju - da bi je poistila, citiram predsednika enga. Mi smo odluni i sposobni da se odbranimo
od neprijatelja, ak i od vojske od milion nevernika.
- Po nareenju Kneseta, izraelska vojska se naoruava SX-14 projektilima, ije je naoruanje
toliko jako da svaki od njih moe da opustoi podruje od stotinu kvadratnih milja. Nemamo nikakvu
elju da upotrebimo ova oruja. Meutim, ukoliko Kina ne ukloni svoje trupe sa teritorija koje se
granie sa Izraelom, mi neemo imati izbora.
- Bilo koji pokret ovih snaga unutar teritorije Izraela e se smatrati ratnom operacijom, i tako e
se na njega odgovoriti.
Jo dok je Amit govorio, Alen Vajt je pozvao svog dugogodinjeg prijatelja, pukovnika Boba
Robinsa iz Pentagona.
- Pukovnik Robins ovde - nakon to se presavio preko stola i podigao slualicu, ree strunjak
vazdunih snaga za projektile i borbenu tehniku.
- Bobe, ovde Alen. Da li si gledao vesti?
- Ne. Bio sam zauzet guranjem papira, ne bih li opravdao svoj poloaj - sarkastino odgovori
Robins, gurnuvi u stranu gomilu zahteva za nabavku zaliha. Znao je da ionako nee biti popunjeni, ne
sa vladom koja prosleduje mala sledovanja.
- Bobe, voa izraelskog Kneseta, Moi Amit, se upravo obraa parlamentu u vezi sa kineskim
trupama koje se nalaze u Avganistanu.
- Da, ne bih voleo da budem u Izraelu kada milion Kineza, uz viku, pretri granicu. Pregazie
Jevreje kao to je Bik Koji Sedi to uinio sa Kasterom.
- Sluaj, Bobe, Amit kae da Izrael ima bombu koja moe da zbrie stotinu kvadratnih milja, i
spremni su da je upotrebe na Kinezima. Zna li neto o tome?
- Moj Boe! - povie Robins, skoivi na noge, i poe da eta u radijusu koji mu je omoguavala
duina telefonskog kabla. - To je kobaltna bomba.
- ta je tano ta kobaltna bomba? - upita Vajt i ukljui snimanje na kasetofonu. Muio se da odri
normalnu boju glasa. Nije eleo da uplai svoju vezu.
- Ovo je poverljivo, nee da objavi, jelda, Alene?
- Strogo - slaga Vajt i pokaza inenjeru da ispita dolazei signal. Nije nameravao da ostane bez
ovog intervjua, pa ak i ako e to platiti gubitkom vredne veze i prijatelja.
- Ideja o kobaltnoj bombi je nastala jo kada je doktor Hauard Tols bio na elu SAD-ovog
projekta nukl^amih bombi. Setie se da je Tols pomogao pri izradi hidrogenske bombe, a da se
kasnije borio protiv njene upotrebe, zbog razome moi.
- Da, seam se. Na kraju je uklonjen sa projekta zbog svojih politikih shvatanja, zar ne?
Pre nego to je odgovorio, lagano se zavali u svoju fotelju:
- Zvanino, da - Robins se priseti dana kada je uo Tolsa kako raspravija protiv upotrebe
tehnologije hidrogenske bombe. -Predsednik je bio za upotrebu bilo kojeg oruja koje mu je bilo na
raspolaganju. Poto je predvodio snage Alijanse u Drugom svetskom ratu, verovao je da e
hidrogenska bomba prisiliti Ruse da se malo povuku. Tolsovo miljenje je bilo da bi upotreba
hidrogenske bombe zagadila svet do stanja nenaseljivosti.
- Kada je prvi put predloena kobaltna bomba, Tols je otvoreno govorio protiv nje. Zagovarao je
stanovite da je kobalt materijal od kojeg je napravljena naa podatomska struktura i da bi mogao da
izazove fuzijsku reakciju koja bi unitila samu Zemlju.
- Zar to nije isto ono to je tim sa Menhetna rekao pre prvog testiranja atomske bombe? - upita
Vajt.
- Da. Ali, seti se, oni su tada raspolagali malim brojem injenica. Kasnije, kada su neki od istih
naunika govorili protiv hidrogenske bombe, upravo je Tols izraunao da je priguena atmosferska
reakcija mogua, ali i vrlo malo verovatna. Dokazano je da su njegovi prorauni bili tani. Tols je
takoe proraunao i da su anse da kobaltna bomba proizvede spontanu reakciju u atmosferi
pedesetpedeset.
- to znai? - upita Vajt i pogledao u svog tonca, koji mu je uzdignutim palcevima dao znak da je
sve u redu. Razgovor je bio prenoen uz vremensko zakanjenje, a na ekranu su prikazivane slike prvih
atomskih eksplozija.
- Kobaltna bomba jaine od jednog gigatona - milijardu tona - objasni Robins - bi lako mogla da
spri ovaj svet i dovede do gaenja atmosfere u kojoj diemo. U tom sluaju, dobija rat, ali gubi svet
- takorei.
- Da li je mogue da Izraelci imaju kobaltnu bombu? - upita Vajt. Iznenada je shvatio da je otkrio
pravu tempiranu bombu o kojoj sanja svaki novinar.
- Vrlo je verovatno da raspolau tehnologijom - namrtena lica odgovori Robins. - Na kraju
krajeva, Jevreji su dugo vremena glavni u unutranjem krugu nukleame tehnologije. Ali, ja ne mogu
da vemjem da bi bilo koje razumno bie upotrebilo kobaltnu bombu na nekoj drugoj naciji. To je
verovatno najprljavija bomba, ikada napravljena.
- Pod prljavim misli na radioaktivni otpad? - upita Vajt i podie paleve ka izvetau koji je
pripremao izjavu osude Izraelovih poteza.
- Da - ponovo odgovori Robins. - Od posledica jedne kobaltne bombe, podmje veliine
Dordije moglo bi da bude nenaseljivo hiljadama godina. To jest, ako nas pre toga sve ne pobije.
- U redu, hvala dmgar - ree Vajt pokazavi inenjem da prekine snimanje.
Robins je znao da je rekao previe. Gotovo molec'ivim tonom zamoli: - Molim te, nemoj da me
20
BOMBA
Kasnije tog dana, Moi Amit se sastao sa novim izaslanikom iz Vaingtona. Izvori su ga
upozoravali da Raak nije neko sa kim bi se trebalo poigravati; imao je ogroman autoritet i mo i u
amerikoj, a i u arapskoj vladi. Pa, Moi Amit ree sam sebi, i ja imam mo - moda veu nego bilo
koji drugi ivi stvor. Ja imam bombu sudnjeg dana.
Sest izraelskih SX-14 projektila naoruano je sa jedinih est kobaltnih bombi koje su ikada
sastavljene. Mosad, tajna policija koja je ulivala najvie straha na svetu, nije imao nimalo lagan
zadatak da iz amerikog arsenala ukrade komponente pre oko dvadeset godina. U poetku, Amerikanci
su se pribojavali da ih je ukrala teroristika grupa, ali poto bombe nikada nisu viene, tajna je ostala
zatakana.
Sada je Izrael imao bombe, a Amit je nameravao da ih upotrebi. Nakon prve dve, namenjene
Kinezima i Iraanima, ostale etiri e upotrebiti da izdiktira svoje uslove svetu. Njegovi uslovi e biti
prilino jednostavni: Svi Arapi e biti premeteni u Evropu i Ameriku. Bliski istok e ponovo biti
zemlja Jevreja. A on, Moi Amit, e biti voa Jevreja.
U kancelariji Levi Klajna, biveg ministra odbrane, hitno je sazvan sastanak povodom
izjanjavanja o najnovijoj krizi sa kojom se Izrael suoio.
- Generale Klajn, da li uviate da je Amit naredio da se est kobaltnih bombi povee sa naim
najnovijim SX-14 projektilima?
- bukvalno kroz vrisak ree Derom Fasimadi, okruni upravnik Mosada.
- Sumnjao sam u to - umorno ree Vajt. - Poludeo je od moi i samopravednosti. Spreman je da
ubije milijardu nevinih Ijudi samo da bi ispunio svoje ludake ciljeve.
- Moramo da ga zaustavimo! - zahtevao je Fasimadi.
- Pa, onda neka ga Mosad ubije - ljutito ree Klajn i uspe jo jednu au vina. - Ja vie nita ne
mogu da uinim. Uzeo je gutljaj blistavog, crvenog vina i izjavio: - Najbolje vino se zaista pravi iz
pustinjskih vinograda. Bar su uda moderne nauke proizvela i neto to vredi. Pustinja jo jednom
cveta.
Zna da ne moemo da ubijemo Amita - odgovori Fasimadi mnogo tiim tonom. - Za milione
Jevreja on je sveti ovek. To bi podelilo nau zemlju napola.
- Pa, neka onda baci svoje bombe - promrmlja Klajn i spustivi au vina umorno se srui u svoju
fotelju. - Moda e Izrael i zavladati svetom kao to on kae.
- Ili e, moda, Izrael unititi svet - doekao je Fasimadi.
- Sta je sa ovim Raakom? - upita Klajn, pregledavi Mosadov izvetaj. - Moe li on da
pomogne?
- Oseanja protiv Amerike su veoma izraena - mrtei se, odgovori Fasimadi. - Izvetaji kau da
je u Americi u toku kolektivno pritvaranje Jevreja.
- Mislio sam da se radi o hrianima - iznenaeno ree Klajn, nagnuvi se unapred. Ono ega se
najvie pribojavao, kad je njegov narod bio u pitanju, bila je globalna pobuna protiv Jevreja.
- Zapoelo je samo sa hrianima, ali sada i Jevreje zadravaju u pritvoru.
- Oh, dok je bio neko drugi, tada je bilo prihvatljivo - sa gaenjem ree Klajn. Isto tako je bilo i
sa Hitlerom u Nemakoj. Mi Jevreji nikako ne uimo iz svojih greaka, zar ne? Jevreji su uvek na
spisku. Nekad su prvi, nekada drugi, ali su uvek na spisku.
Fasimadi se namrti na izjavu svog prijatelja. Bila je i suvie tana da bi se o njoj raspravljalo.
- Razgovaraj s tim Raakom. Moda e on moi da pomogne oko Amita, mada, bojim se da je
mo opila Amita i da ga nita osim smrti ne moe zaustaviti.
Jo dok su dvojica izraelskih voa pokuavala da uvide koje su im mogunosti, Amir Raak se
sastao sa Mosijem Amitom. Raak nije traio sporazum od Amita. U stvari, njemu je bila potrebna
potpuno suprotna stvar. Za njegov plan je potrebno da jevrejski fanatik odbije bilo koje drugo reenje
osim primene sile.
Prvi sastanak sa Amitom je proao bolje nego to je Raak mogao da se nada. Njegovi ljudi, iz
izraelskog Drutva, nisu mogli da izaberu boljeg od Amita. On je Raakove zahteve shvatio kao
suprotstavljene svojima.
Raak je zahtevao da Izrael vrati naftu koju je uzeo od Saudijaca i da rasturi kobaltne bombe. Ako to ne uinite - ree - moete da oekujete brzu odmazdu od strane Sjedinjenih Drava.
Gotovo trideset minuta, Amit je buncao kako e videti poniene Sjedinjene Drave koje e moliti
pred vratima Izraela za naftu kako bi mogle da ugreju svoju decu. Raak je jo jednom upozorio
radikalnog rabina da je Amerika prilino sposobna da neutralie snage Izraela. U tom trenutku Amit je
odjurio sa sastanka, viknuvi: - Videemo ko e koga razoruati!
Amit je uurbano otiao u Komandnoraketni centar Gobi, u kojem su bile smetene SX-14-ice.
Glavni oficir je bio mlad ovek koji je do izbijanja pobuna u izraelskoj vojsci imao in kapetana. Od
tada je pokazao potpunu odanost Knesetu i unapreen je u privremeni in pukovnika. Amit mu se
obrati: - Pukovnie Suman, da li prihvatate sudbinu Izraela da jednog dana vlada svetom i porazi sve
nevemike koji nam uskrauju i samo pravo postojanja?
- Da, rabine, prihvatam.
- Onda, morate odmah da naredite ispaljivanje jednog od novoopremljenih projektila SX-14 na
neverniku dravu Kinu. Moete li to da uinite?
- Da, rabine - jedva izgovori mladi vojnik. - Ali, da li ste sigurni da...
Amit ga je prekinuo. - Siguran da mi je Bog naloio da odbranim nau naciju. Verujem da se
Amerikanci, upravo sada, spremaju da napadnu Izrael. Moramo da izvrimo demonstraciju svog
omja i da pokaemo odlunost da ga upotrebimo.
- Ali, rabine, potrebno je jo ispitivanja...
- Bog je na naoj strani - zapita Amit, a lice mu se toliko zacrvene da se mladi oficir uplaio da
bi mogao da ga udari log. - On je uvek spreman. Ispali oruje na nae neprijatelje! Da li ima sve to
ti je potrebno da to uradi?
- Da, rabine - odgovori prebledeli pukovnik. - Upravo proveravamo sistem. Moraemo da
poveemo kola za paljenje sa bojevim glavama i da unesemo ordinate samounitenja.
- Nemamo vremena za unoenje sistema za samounitenje. Projektil e leteti gde treba. Naoruaj
bombu!
- Da, rabine - ree mladi pukovnik i urno izae. Oseti ledenu jezu pri pomisli na strahovito
oruje koje se spremaju da oslobode. Bez sistema za samounitenje, zaista e biti u Boijim rukama,
poto nikako nee moi da ga unite od trenutka kada napusti podzemni silos.
Amit naredi itavom bataljonu vojnika, koji je uvao ustanovu, da spolja potpuno zatvori raketnu
bazu. Samo je nukleama bomba mogla da probije njihovu odbranu. Pukovniku je dao dvadeset i etiri
asa da pripremi projektil. - Onda - naredi - odbrojavanje moe da pone. Za tano dvadeset i sedam
sati prva bomba sudnjeg dana letee prema nevernicima, pomisli. Onda prema Amerikancima...
Amitovo zatvaranje raketne baze oznailo je poetak nepovratnog sleda dogaaja za izraelske
voe koje su se protivile njegovim potezima.
Fasimadi se ve vratio u glavni tab Mosada kada je primio vesti o poslednjim potezima u bazi
Gobi. Uputio je hitan poziv kancelariji generala Klajna.
- Kai, Derome - ree Klajn poto je njegova sekretarica preusmerila poziv na kuni telefon. Sta je sada?
- Amit se sprema da lansira bombu! - uglavnom pribrani voa Mosada, viknu u slualicu.
Klajn se uspravi u krevetu. Znao je da njegov prijatelj nikada ne bi prekrio bezbednosna pravila
o razgovom o takvoj informaciji da se zaista ne radi o ozbiljnoj krizi. Ona su se oduvek odnosila na
pitanja koja su ugroavala ivot, i Fasimadi je, do sada, uvek reagovao onako kako pravila nalau.
- Pojasni! - zapovedi Kiajn, ustavi iz kreveta.
- Raketno postrojenje Gobi je zatvoreno; Amit je unutra. Preli su na unutranje snabdevanje
elektrinom energijom i prekinuli sve komunikacije sa spoljanou. Verujem da namerava da ispali
projektil!
- Ali zato? Zato sada? - s nevericom upita Klajn, tmdei se da to otkrije uz pomo svojih
zakljuaka. Da li je Amit zaista poludeo?
- Sastao se sa amerikim izaslanikom, Raakom - odgovori Fasimadi. - Amerikanac mu je rekao
da mu oni nee dozvoliti da napadne Kineze. Prema mojim izvorima, Amit je poludeo; zaista je lud.
- Sta moemo da uinimo? - upita Klajn i iznenada oseti da je umoran do sri.
- Ne mnogo toga - odgovori Fasimadi, nakon to je pregledao najnovije izvetaje obavetajaca. A i to ba nije neto. Ne moemo da sravnimo postrojenje. Dobro je uvano i praktino neosvojivo za
kopnene snage.
- A kako bi bilo da oborimo projektil kada napusti silos? -predloi Klajn.
- Moji Ijudi su mi rekli da e bombe biti naoruane kada budu ispaljene. Mogue je da kobaltna
bomba eksplodira ako se projektil uniti u letu.
- Hoe da kae da nisu postavili osigurae? - upita Klajn, ne mogavi da veruje.
- Oigledno da nisu. Amit je naredio lansiranje pre nego to je sigurnosni sistem postavljen.
Jedini osigura e biti barometarski senzori. Meutim, unitavanje projektila bi moglo da zbuni
senzore i dovede do eksplozije.
- Pa, prijatelju moj, ta predlae?
- Nemamo drugog izbora nego da ekamo i da se nadamo da Amit samo blefira. Ako pokua da
ispali projektil, zamoliu Amerikance da unite poloaj nukleamim orujem.
- Misli da bacimo nukleamo omje na svoje ljude? - s nevericom upita Klajn.
- ta nam drugo preostaje? Ako dozvolimo Amitu i njegovim fanaticima da nastave, unitie
itav svet. U Gobiju e barem teta biti ograniena na nenaseljeno podruje.
- Ali ta je sa otpadom? Ubie milione.
- Amerikanci imaju neutronske bombe u Evropi. Nikada to nisu priznali, ali mi znamo za njih.
Zamoliemo ih da tim orujem bombarduju postrojenje. U najmanju ruku, onesposobie elektroniku
sistema za lansiranje.
- I pobiti sve Izraelce koji se nalaze u postrojenju i sve one koji uvaju ustanovu?
- Naalost, to je istina. Procenio bih rtve na deset hiljada - sumorno ree Fasimadi.
- Zbog ega misli da bi Amerikanci bili spremni da uine tako neto? - upita Klajn.
- Zbog toga to smo ve objavili ta Amit namerava da uini. Takoe smo im rekli da je Amerika
sledea na njegovoj listi meta. Raak me je uverio da e SAD reagovati pre nego to e ozvoliti da ih
Amit ucenjuje.
- Jasno ti je ta e to znaiti za Izrael? - tuno upita Klajn, a slike reagovanja sveta preplavie mu
um. - Neemo vie biti potpuno suverena nacija. Svet e zahtevati da pratimo meunarodna pravila.
- Bolje i to nego da postanemo ubice sveta - ree Fasimadi i rukom posee da prekine liniju.
Moda je vreme da priznamo sebi da smo upravo mi ti koji danas pokuavaju da budu rasa broj jedan,
pomisli i okrenu broj na kojem su mu rekli da moe pronai amerikog izaslanika.
im su izvetaji Cije, o potezima unutar raketnog postrojenja, preplavili ministra odbrane,
odmah su prosleivani u kancelariju predsednice Alton, gde je njena sekretarica za medije, Meri Fost,
vrila poslednje pripreme za putanje saoptenja za medije u vezi s pretnjom Izraela usmerenom ka
Americi. Na improvizovanoj konferenciji za novinare, predsednica je podvukla da je njen ambasador,
Amir Raak, uinio sve to je bilo mogue da ubedi vladu Izraela da rasturi svoje takozvane bombe
sudnjeg dana i potrai mimo reenje spora sa Kinezima. Meutim, voa Izraela Mosi Amit je zapretio
da e upotrebiti omje na Sjedinjenim Dravama ukoliko se SAD umeaju.
Kasnije je novi ministar odbrane izaao na podijum da bi objasnio kako izraelski SX-14 projektili
imaju domet od sedam hiljada milja i da su, prema tome, potpuno sposobni da dopru do meta u
Sjedinjenim Dravama.
Odgovor amerike javnosti je bio trenutan i masovan. Najnovija istraivanja su pokazala da je
antisemitsko raspoloenje poraslo na skoro 90 posto. Vie od 80 posto svih glasaa bilo je za
preventivan napad na Izrael pre no to on bude u mogunosti da lansira kobaltnu bombu.
Lice Amira Raaka je na svim stanicama prikazivano gotovo po ceo dan. Predsednica se potrudila
da svima bude veoma jasno da ona osea da jedina nada koju zemlja u vezi s ovim pitanjem ima,
poiva upravo u njegovim mkama.
Dok su, u udarnom terminu, na televiziji bili prikazivani teorijski snimci onoga to je kobaltna
bomba u stanju da uini, panika koja je usledila bila je ravna onoj iz ranih 60-ih i krize sa kubanskim
projektilima. Amerikanci, naviknuti na ivot u drutvu koje je jo od Istonoevropskog sporazuma
bilo relativno slobodno po pitanju nuklaernog rata, su bili uplaeni i ljuti.
Sva raspoloiva roba iz prodavnica je nestala u roku od nekoliko sati. Gasmaske, koje u sluaju
nuklearnog napada ne bi bile ni od kakve koristi, su se prodavale za nekoliko stotina dolara. Podrumi
su uurbano pretvarani u sklonita. Mediji su bombardovali javnost novim dramatinim programima i
prestravljivai onoliko ljudi koliko su mogli.
Raspoloenje protiv Jevreja je raslo do take kljuanja. Ameriki Jevreji su optuivani za
moguu agresiju koja dolazi iz Izraela. I hriani su poneti u rastuoj plimi besa zbog toga to su
toliko puta, u prolosti, podravali Izrael. Letovi u Izrael i iz Izraela su bili zabranjeni, a ankete su
nastavile da pokazuju uveanje podrke za preventivni napad na domovinu Jevreja.
U raketnoj bazi Gobi, neiskusne ekipe su sporo napredovale u pripremanju prve SX-14-ice za
lansiranje.
- ao mi je zbog kanjenja, rabine - izvinjavao se mladi pukovnik. - Imamo potekoa sa
sistemom za navoenje. Njime se upravlja uz pomo inercijalnih iroskopa, koje jo uvek nismo
uspeli da reprogramiramo.
- U emu je problem? - viknu Amit na frustriranog mladog oficira. - Kasnimo deset sati u odnosu
na planirano!
- Potrebni su nam obueni sisteminenjeri da reprogramiraju navoenje, ali oni odbijaju da nam
pomognu - odgovori mladi.
- Oni su izdajice svoje zemlje! - zaurla Amit i o zid tresnu lem koji je nosio. Oigledno je
postajao sve nepribraniji. Znao je da njegova budunost, a moda i ivot, visi o koncu. Nekoliko
jedinica tajne slube je pokualo da probije strau ustanove, ali su ti napadi odbijeni. Ako ne uspe da
ispali rakete na Kinu, brzo e izgubiti podrku jevrejskog naroda. Mediji su ve prikazivali razgovore
sa graanima koji su govorili u korist Dejkoba Etajna, prethodnog premijera, koji je otvoreno osudio
predloenu agresiju.
- Moemo da pogodimo metu, veliku kao Kina, i samo sa minimumom sistema za navoenje, zar
ne? - izdra se Amit na potresenog pukovnika.
- Da gospodine - odgovori, pomalo zbunjen. - Meutim, za ovakvu demonstraciju treba da
ciljamo neku udaljenu oblast da bismo ograniili broj civilnih rtava.
- Ba me briga ta emo pogoditi! Odmah ispaljuj te projektile.
- Rabine, u ovom trenutku imamo samo jedan projektil koji je osposobljen za lansiranje.
Meutim, ukoliko to uinimo bez odreenih koordinata, moraemo da onemoguimo svako
upravljanje letom i da se oslonimo iskljuivo na telemetrijsko navoenje. U suprotnom, sistemi e se
pomeati i meusobno iskljuiti.
- Ne zanima me ta treba da uradite - ree Amit, prisiljavajui se da govori smirenijim tonom. Samo to uradite. Znao je da je mladi oficir zabrinut. Isto tako je znao da u sluaju gubljenja njegove
podrke ne bi imao nikakve anse da uspe u svojim namerama. Ako uspem da bacim bombu na
nevernike, oni nee imati izbora nego da se povuku, razmiljao je. I Izrael e biti prihvaen.
Strunjaci koji su nam potrebni e morati da nam pomognu.
- Za koliko e moi da lansira? - Amit smireno upita pukovnika.
- Za trideset minuta, rabine - odgovori nervozni mladi. Lansirati projektil sa neispravnim
sistemom za navoenje, a pot puno naoruan orujem kao to je kobaltna bomba bilo je u suprotnosti
sa svime to su ga uili u skoli. Ubeenja su mu se lomila. Sta ako projektil skrene sa kursa?, upita se.
Mogao bi da pogodi bilo koju metu u preniku od est hiljada milja - ukljuujui i nau zemlju.
Amit ublai svoj pristup rekavi mladom pukovniku, koji se dvoumio, sledee: - Ne brini. Bog je
uz nas. Neemo omanuti. Ako ne oitamo lekciju nevernicima, nee vie biti Izraela.
Pukovnik skliznu natrag na Amitovu stranu, upivi uveravanje u koje je oajniki eleo da veruje.
- U pravu ste, rabine -odluno izjavi. - Uspeemo. Lansiramo za trideset minuta.
Sa onesposobljenim inercijalnim sistemom za navoenje, i gotovo bez ijednog sigurnosnog
mehanizma na projektilu, odbrojavanje je postojano napreovalo. Malobrojna ekipa je jurila goredole
po pristupnim platformama, uklanjajui ih tako da ih projektil ne bi zakaio prilikom poletanja.
Na pet minuta do lansiranja, automatski sistem za lansiranje projektila je preuzeo upravljanje.
Vie nita nije moglo da sprei lansiranje, osim otkrivanja velikog kvara ili rune obustave sa
upravljake konzole.
- etiri minuta i odbrojavam - preko razglasa ree narednik, pravei se da je kontrolor leta. - Sve
osoblje neka se evakuie iz podruja za lansiranje.
Ono malo osoblja to je osiguravalo platforme otra prema kontrolnom centru. Kada su svi
napustili silos, jedna osoba se probi do drugog nivoa na kojem se nalazio pupani kabl, koji je
snabdevao energijom eksplozivne zavrtnje. Ovi zavrtnji su privrivali projektil za platformu i bie
razneseni kada se raketni motori ukljue. Poslednja provera pred preputanje projektila svojoj meti
predstavlja potvrivanje neprekinutosti kola eksplozivnih zavrtanja, zato to bi se u sluaju
ukljuivanja raketnih motora bez raznoenja zavrtanja projektil sam zapalio na postolju za lansiranje.
Upotrebivi par velikih kleta za seenje kabla, agent Mosada presee pupani kabl koji napaja
zavrtnje za zaravanje.
- Minut i odbrojavam - najavi narednik. Agent potra ka izlaznim vratima iz silosa. On je obavio
u Evropi i Americi, obogalji bilo koja zemlja koja bude odbijala saradnju.
Poslednja izjava doprinela je da se dopadne javnosti, izmuenoj depresijom.
- Ja u potpunosti odbijam da se kandidujem za neku politiku funkciju - ree pun emocija. Verujem da zemlji koju volim vie dobrog mogu da donesem sluei joj iz pozadine, a ne traenjem
nekog zvaninog poloaja. Za sebe niti ita traim, niti mi je ita potrebno. Ovom izjavom, Amir
Raak je zadobio vei ugled u svesti javnosti nego to bi to mogla da mu obezbedi bilo koja politika
funkcija.
Na televizijskim ekranima irom zemlje svetleli su rezultati ankete o njegovom rejtingu: nikada
pre vienih 100 procenata, od gledalake publike koju je inilo vie od 90 posto svih prijavljenih
amerikih porodica.
- Jednu stvar bih hteo da vas zamolim - ree Raak, skiopivi ruke i stavivi ih ispod brade, na taj
nain stvorivi oinsku sliku za skoro dvesta miliona svojih gledalaca. - A to je da ne popustimo u
naporima da pronaemo i sudimo onima koji podrivaju nau zemlju. Zaustavili smo fanatike u Izraelu,
ali fanatici u Americi su podjednako opasni. Oni ubijaju nae voe i prkose naim zakonima. Oni, kao
to su to inili i eloti u Izraelu, zahtevaju da se mi povinujemo njihovim pravilima i klanjamo
njihovim bogovima. To ne smemo dozvoliti. Pomozite nam da ih pronaemo i uklonimo; oni su rak
naeg drutva.
Rezultati anketa su za trenutak opali dok su ispitanici razmiljali o tome ta je Raak rekao. Onda
su se ponovo vratili na skoro 90 procenata. Raak je znao da je uspeo da javnosti proda svoju
protivhriansku i protivjevrejsku kampanju. Sada samo da je izvri...
21
LINA KARTA
Kako su medijski napadi na disidente - sada i hriane i Jevreje - svakodnevno rasli, tako su i
ankete pokazivale da popularnost predsednice Alton raste. Potezom bez presedana, imenovala je
senatora Dona Granta, vou opozicije, za prelaznog potpredsednika, potezom proraunatim tako da
utia konzervativce; Grant je prihvatio poloaj nadajui se da e imati nekakvog udela u politikim
odlukama. Podrka javnosti Kongresu opala je na nezabeleenih 26 posto. Njegova neodlunost i
odsustvo borbe pred ukidanje su ga udaljili od naroda. Amerikom je viadao sistem vode, a ona se
opasno pribliila nedemokratskoj vladi.
Sa zemljom koja je jasno stajala iza svog predsednika i koja se privikla na bezgotovinski sistem,
Raak je odluio da je vreme da se ode jedan korak dalje sa Data-Netom. Bilo je vreme da se uvede
sistem brojeva.
Alen Vajt, sa SMV-a, je bio u kancelariji i pripremao je reportau kada je primio poziv od svoje
dugotrajne veze iz Bele kue.
- Imam neto za tebe - ree Rutlend bez uobiajenih pozdrava.
Vajt je s vremena na vreme davao Rutlendu male sume novca u razmenu za informacije i
pretpostavljao je da je Rutlend samo jo jedan sitni inovnik koji pokuava da popravi svoje prihode
sa malo medijskog novca. Informacija je uvek vredela mnogo vie nego to je Rutlend traio. U stvari,
Vajt je potraivao tri puta veu sumu od one koju je Rutlend traio, a taj ostatak je stavljao u svoj
dep. Informacija je uvek bila toliko vredna da ga sefovi nikada nisu ispitivali.
Rutlend je prihvatao novac da bi izgledalo kao da uzima mito za putanje osetljivih informacija.
Zapravo, Rutlend je bio taj koji je vladao situacijom, upotrebljavajui Vajta kao izvor za putanje
novih informacija u javnost, kada je to potrebno.
Rutlend nastavi: - FBI je otkrio veliki krug falsifikatora koji umnoavaju korisnike kartice DataNeta. Imaju dokaze da trgovci drogom upotrebljavaju sistem za odvoenje novca na lane raune.
Takoe postoje i dokazi da neko postepeno crpi neophodna sredstva iz banaka. Ova stvar moe u
potpunosti da upropasti garantni sistem federalnih sredstava ukoliko se curenje novca ne zaustavi.
- Koliko je to ozbiljno? - upita Vajt, brzo kucajui.
- Ukoliko vlada ne pronae nain da zaustavi prevarante, ove godine bismo mogli da izgubimo
polovinu banaka - ree Rutlend i baci pogled na predsednicu koja je sedela za svojim stolom i sluala.
- Polovinu banaka! - uzviknu Vajt. - Ali, to bi zasigurno potopilo zemlju. Moete li da obezbedite
neke podatke?
- Stiu - oputeno ree Rutlend. - Vajt je progutao mamac
- apnu, rukom pokrivi slualicu. Rutlend je jo dublje zabacio udicu. - Mislimo da postoji nain
da se zatiti sistem.
- Sluam - uzbueno ree Vajt.
- Direktor primene Data-Neta, doktor Kim Lu, je predloio da se otarasimo kartica i preemo na
sistem koji ne moe da se falsifikuje.
- Kako bi to moglo da se izvede? - upita Vajt, videvi kako se, ispred njega pomalja novo
unapreenje. Pogodak sa kobaltnom bombom ga je izbacio na mesto prepoznatljivog lika u celoj
zemlji. Ukoliko bi ponovo preduhitrio ostale stanice, mogao bi sam da bira novi poloaj.
- Doktor Lu predlae da ceo sistem pree na upotrebu magnetski tetovirane line karte.
- A kako bi to izgledalo? - upita Vajt i istog trenutka prestade da kuca. Negde je, ranije, ve bio
uo za tu ideju, samo nije mogao da se seti gde.
- Magnetska tetovaa bi bila utisnuta na aku svake osobe. Skener bi mogao da proverava broj i
otiske prstiju i da ih istog trena potvrdi, isto kao i karticu, s tim to niko ne bi mogao to da falsifikuje.
Svaka osoba bi imala svoj jedinstveni kod.
Iznenada, Vajt se priseti gde je uo za tu ideju. - Zar se tako neto ne pominje u Bibliji? - upita. Odrana je, pre nekoliko gocfina, velika rasprava o elji socijalne slube da zavede brojeve ljudima.
Rutlendove oi su se suzile, ali se naterao da reaguje mirno. - Seam se nekih glupih razgovora
radikala. Nije valjda da podrava njihovo miljenje?
Vajt se ukoio od boje Rutlendovog glasa. Ne bi ba bilo dobro da te u ovakvoj situaciji neko
etiketira kao nekog ko podrava hriane. - Ne! - osorno odgovori - ne podravam. Samo sam postavio
pitanje. Hvala na informaciji. Novac e biti na uobiajenom mestu.
Rekavi to, Vajt spusti slualicu. Odmah je jednom od svojih najboljih pisaca dao zadatak da
poradi na prii o prevari u Data-Netu. Do trenutka u kojem je pria bila dovrena, on je u nju paljivo
utkao informaciju o tajnoj mrei fanatika koji se protive sistemu linih karata.
Alen se nije mnogo zabrinjavao to mu nedostaju dokazi protiv hrianskih grupa, s obzirom na
to da je vlasnik njegove stanice bio Tomas Galt, upravnik Galt mree koja je brojala dvadeset novina,
SMV televiziju i Svetski satelitski sistem za emitovanje programa. Galt, retko vieni usamljenik,
godinama je predvodio medijske napade na hriane. Kada je vlada poela tajno da proputa glasine o
tajnim hrianskim grupama, Galt je poslao lini dopis direktorima svojih preduzea da to vie
pokriju te prie. Galt je bio kivan na hriane jo od pre vie od trideset godina kada je bio vlasnik
veiikog holivudskog filmskog studija. Hriani su predvodili bojkote protiv njegova prva dva filma. Ti
bojkoti su ga kotali rashoda od skoro 100 miliona dolara. Galt to nikada nije zaboravio. Niti oprostio.
Alen Vajt se smeio dok je itao tekst prie o Data-Netu. Galt e se odueviti, pomisli. Sada mi je
potrebno nekoliko priznatih finansijskih savetnika da potvrde nevolje i nahvale sistem linih karata
kao nain stajanja na put ovoj prevari.
Jedan od strunjaka koje je naao, doktor Dek Rajnhart sa Cal-Techa, ponudio je nekoliko
odlinih informacija koje su pomogle da se stvar proda amerikoj javnosti. - Oigledno je da su oni
koji su u poslu sa drogom, pa teroristi, stranci bez prava boravka i odbegli kriminalci spremni da se
bore protiv sistema - samozadovoljno ree Rajnhartu prilikom razgovora na SMV-u.
Jednom kada se magnetska tetovaa postavi, sve to policija treba da uradi je da postavi skenere
na ivinjacima i da proverava line karte dok ljudi prolaze. Bilo ko bez magnetne line karte bio bi
pokupljen. Oistili bi gradove za nekoliko nede-Ija. Lino sam pomogao u razvoju Data-Net sistema pobono doda Rajnhart - i ja svim srcem podravam ovaj novi sistem Iinih karata.
Razgovor sa Rajnhartom je polako bledeo i na ekranu su ga, treperei, zamenile scene nereda i
krupnog pljakanja. U poetku odgovor je, prema anketi, bio pedeset - pedeset. Ali, to je vie i vie
stunjaka izalo da razgovara, prihvatanje se popelo na skoro 70 odsto. SMV je predvodila kampanju
prisiljavanja Altonine vlade da usvoji magnetski sistem linih karata.
Za nekoliko dana donet je privremeni zakon koji je omoguio pristup novom sistemu linih
karata za sve korisnike Data-Neta. Budui da drugi novani sistem nije ni postojao, to se odnosilo na
sve. Zvaninici Data-Neta poeli su da regrutuju hiljade nezaposlenih da opsluuju u stanicama za
oznaavanje.
Za manje od nedelju dana, prvi dobrovoljni korisnici pojavljivali su se u centrima Iinih karata
irom zemlje. Desetine hiljada ljudi stalo je u red da bi im ispod koe desne ake bio utisnut
identifikacioni broj. Stav veine prisutnih u centrima linih karata bio je stav pomirenog prihvatanja.
Zbog toga to su Jevreji, neki lanovi moje porodice su zadrzani u kampu izvan Finiksa. Bile, to
su normalni Ijudi iji je jedini zloin taj to su Jevreji.
Bojim se da vidimo reprizu onoga to se deavalo u Nemakoj za vreme Drugog svetskog rata.
Ako moe da pomogne oveku koji ti je doneo ovo pismo, ja te ohrabrujem da to i uini. Vrlo je
mogue da e i mene uhapsiti.
Ejson spusti pismo. Bio je vidljivo potresen.
- Doktore, da li verujete pismu? - upita posetilac.
- Da, dobro znam Pola. Samo, teko mi je da poverujem da se ovo zaista dogaa. Ovo nije
Nemaka. Mi ne pritvaramo nevine graane.
- Doktore, ubeen sam da je mnogo ljudi u Nemakoj reklo isto to. Ali, oni su ekali dok nije
postalo prekasno da bilo ta preduzmu.
- Sta elite da uradim?
- Verujem da znate Defa Velsa?
- Da, saraivao sam sa njim na programu za zemljotrese. Moja ki sada radi kao njegov
pomonik.
- Shvatio sam da je on napravio program poznat po imenom Data-Net. Da li je to tano?
- Da - odgovori Ejson. Znao je da je u sluaju da je ovaj ovek vladin slubenik, upravo sam sebi
prepisao dugu zatvorsku kaznu.
- Nai izvori nam kau da je gospodin Vels pokuao da stupi u kontakt sa vama kada je poeo da
sumnja u nain upotrebe svog rada. Isto tako, verujemo da je on klju za vraanje slobode mnogim
nevinim ijudima.
- ta ja mogu da uradim? - ponovi doktor Ejson, pomislivi na grozote nacistike Nemake i
njihovo ponavljanje u Sjedinjenim Dravama. Nee biti nikoga da doe da nas spase, sumorno
pomisli, ne kao to su SAD to uinile za Evropu.
- Potrebno nam je da neko kome Vels veruje stupi u kontakt sa njim. On je u velikoj opasnosti;
im Data-Net bude potpuno osposobljen on i vaa ki e biti uklonjeni. Jednom, kada se to desi, nee
vie moi da se poniti.
- Zato bi to uradili? - ree Ejson, ponovo vidno potresen. Pretpostavljao je da je Vels i suvie
dragocen da bi rizikovali da ga povrede.
- On predstavlja pretnju zbog toga to je jedini ovek koji moe da im upropasti sistem.
Uveravam vas, doktore, da su nai izvori potvrdili da e Vels biti uklonjen im doktor Lu bude
sposoban da upravlja sistemom.
- Doktor Lu? - upita Ejson. - Mislite na Kima Lua?
- Da. On je doveden da bi preuzeo brigu o sistemu im on bude dovren.
Ejson je dobro poznavao Kima Lua. On je bio sjajan naunik, ali je poiitiki bio posveen
jedinstvenoj svetskoj vladi. I suvie esto je uo kako Lu raspravlja o toj filozofiji. ak je i liberalni
Berkli otpustio Lua zbog uzavrelosti kojom je uskomeao tamonje studente.
- Pomoi u. Recite mi kako.
- Moete li da se ujete sa Velsom a da niko, ali ba niko, ne sazna za to?
Ejson razmisli za trenutak. Onda odgovori: - Mislim da mogu. Aii ta da mu kaem?
- Istinu, doktore. Punu i prljavu istinu. Njegov sistem se upotrebljava za upravljanje milionima
amerikih graana. Ako laserski identifikacioni sistem proradi, ivoti vae keri i Velsa e zavisiti od
vladinog efa. Sada, to su hriani i Jevreji. Ko zna ko e biti sledea meta?
To je bilo pre dve nedelje. U meuvremenu, Bil Ejson je neumorno radio, pokuavajui da
ponovo otvori kanal koji su on i Vels upotrebljavali u ranim fazama razvoja Data-Neta. Konano,
ranije tog dana, otkrio je Defovu lozinku za otvaranje sastavljaa tajnih poruka. Bila je Keren.
Odmah je poslao ifrovanu poruku koju je Keren videla na svom terminalu.
Def je jedva uspevao da poveruje u ono to je itao na kompjuterskom ekranu. Doktor Ejson mu
je izneo ceo plan, onako kako je njemu bio objanjen. Def je bio pogodio delove plana, ali mu njegov
um nije dozvoljavao da poveruje da bi vlada Sjedinjenih Drava okupljala svoje graane da bi ih
istrebila.
- Moj Boe! - uzviknu Keren, proitavi ta je njen otac poslao. - Defe, da li je to mogue?
- Ti poznaje svog oca, Keren. Da li misli da bi neko mogao da ga prevari da poveruje u neto, a
da to nije istina?
Kada je razmislila o tome, znala je da je to nemogue. Njen otac je bio apsolutista po pitanju
naunih dokaza; prvo bi proverio svaki detalj, a tek onda bi rekao nekom dmgom. - Ne, istina je - ree,
a suze su joj jo jednom ovlaile oi.
Posle nekoliko sekundi pauze, Def je ukucao - ta ja da radim?
Odgovor pristie: - Ostavi otvorene mogunosti, i skloni se odatle. Grupa e te obavestiti o
najboljem nainu za bekstvo.
- ta to znai? - upita Keren proitavi poslednje reenice.
- To znai da on eli da ostavim otvorenu vezu sa terminalom dva, da bismo kasnije ponovo
mogli da uemo u sastavlja.
- Moe li to da uradi? - upita Keren kada je Def zatvorio kanal.
- Iskreno, ne znam. U glavni program sam ugradio svaku zatitu koje sam mogao da se setim.
One redovno pretrauju svaku datoteku i trae neovlaene ulaske. Ne znam da li mogu da se
premoste. To je kao da pokuava sam sebe da pobedi u ahu.
- Ti si jedini koji moe da ti nanese poraz u ahu - sa divljenjem ree Keren i stavi svoje ruke oko
njegovog struka. -Volim te, Defe Vels.
Def se iznenadi, a u isto vreme mu je bilo i drago. - Stvarno. I ja.
- Ne moe sam sebe da voli, blesane - zadirkivala ga je Keren.
- Ne... - zamuca. - Mislio sam, i ja tebe volim.
- Znam - proaputa Keren. - Samo sam ekala dok ti nisi bio siguran da to zna.
22
ZAMKA
- Nema anse da je pomka bila lana, jelda? - Keren upita Defa kada su iskljuili terminal.
- Da. Samo je tvoj otac znao za kanal. Nemogue je da jo neko zna za njega.
- Ali ta ako su ga prisilili da im otkrije ifru? - upita, ne elei zaista da zna da li je to tano.
Otresla je privienje svog oca, drogiranog, ili u jo gorem stanju.
- I to je mogue - odgovori Def, jo uvek mislei o tome.
- Ali, ta bi dobili time to e nas upozoriti. Uostalom, ono to je rekao u skladu je sa onim to
smo mi ve znali, samo je detaljnije.
- Sta emo da radimo? - proaputa Keren. Strah je uini skoro nepokretnom. Zemlja se nalazila u
rasulu, njen otac je maltene bio zatvorenik u sopstvenoj laboratoriji, a sada su i oni bili u opasnosti.
Delovalo je beznadeno.
- Izvui emo se iz ovoga - ree Def, sa mnogo vie samopouzdanja nego to je oseao. - Ali,
moramo biti veoma oprezni. Ako iko posumnja da znamo na ta se spremaju, biemo zatvoreniji od
zapeaenog pisma.
- Jo uvek sam im potreban ovde, i dokle god budem mogao da zamajavam doktora Lua i
dozvoljam da Data-Net pomao tuca, biemo sigumi. U meuvremenu, obaviu manje provere unutar
sistema.
- Moe li to da izvede a da ne izazove sumnju? - upita Keren, ponovo postavi profesionalni
sistemski analitiar. - Mislila sam da Data-Net arhivira sve to se deava.
- Tano. Bar donekle. Ali kada sam stvarao sistem, ugradio sam neke interne procene koje se ne
arhiviraju i koje su dostupne samo preko mojih, linih ifara. Nisam eleo sistem koji je previe
slobodan. Ako zaista prevoze i zatvaraju velike grupe ljudi, onda u mrei moraju da postoje podaci o
tome - ree Def, vie za sebe nego za Keren. Poe da unosi specijalne ifre za pokretanje internih
procena. - Ako je bilo sastanaka kojima su prisustvovali neki kljuni ljudi, elim da znam da li je novi
vrhovni tuilac jean od njih.
Rekavi to, Def pozva datoteku Freda Lajvlija, vrhovnog tuioca SAD-a. Zvanina datoteka je
pokazivala samo uobiajene poslove koje je Lajvli obavljao kao glavni ovek NUGS-a, ali kada je
proverio skladitene datoteke, Def je uoio nekoliko dodatnih promena lokacija koje su bile izbrisane
iz zvanine datoteke. Jedan ulazak se odnosio na telefonski poziv koji je na njegov glavni tab upuen
iz konferencijskog centra na Dekilskim ostrvima u Dordiji.
- Zadatak obavljen! - ree Vels kopajui jo dublje u datoteke. - I stari Fred je jedna od bitnijih
riba u Drutvu. Sada, da pogledamo ta je radio u poslednje vreme.
- Keren, doi da vidi ovo! - uzbueno ree Def. - U periodu od kada je Lajvli postao vrhovni
tuilac, postoji itava gomila poziva upuena na razliite lokacije. Ovde su pozivi u Livermor, onda
kada su nas pokupili.
Datoteke su pokazivale pozive za Sakramento, Livermor i Los Aneles, sve u vreme kada su Def
i Keren bili na putu za Kaliforniju.
- Zdravo... ta je ovo? - naglas upita Def. - Ui u u trag ovom broju.
Kroz nekoliko sekundi, Data-Net odgovori dovoenjem u vezu broja iz Los Anelesa sa tajnim
brojem Cije u Vaingtonu.
- To je veza sa Cijom - oduevljeno ree Def. Poeo je da se uivljava u posao. Kopajui po
internim dosijeima Cije, pronaao je koji broj je zaveden. U zaglavlju je pisalo: Glavni tab
- osumnjieni terorista, Zan Markes.
- Lajvli je sve vreme bio u vezi sa poznatim teroristom -ree Def i jo dublje zakopa po dosijeu.
- A CIA je sve vreme prislukivala tu liniju. ta misli, zato nita nisu rekli predsednici? Da li je
mogue da je predsednica znala za to?
- Au, pogledaj ovo - uzviknu kada se pojavio sledei dosije. - Ovo je intemo ovlaenje za
preusmeravanje broja od skoro stotinu vozova za zvanine potrebe vlade. Pitam se ko je to odobrio... i
zbog ega?
Prsti, bukvalno letee preko tastature dok je izdavao naredbu za pretraivanje. Gotovo istog asa,
monitor prikaza zapanjujuu istinu: Ovlastio KAPSAD.
- KAPSAD? ta je to? - upita Keren dok je zbunjena, stajala pred monitorom.
- KAPSAD je Keti Alton, predsednik, Sjedinjene Amerike Drave. Njena ifra ima pristup bilo
kojem delu Data-Neta. To je promena koju sam uoio pre neki dan, jedna od novih putanja doktora
Lua. To znai da ima neogranien pristup sredstvima u sistemu. - Def potom ukuca: Pristupi
ovlaenom terminalu.
Kompjuter odgovori: Put: 4.
- Put 4 - apnu Keren, gledajui u ekran - ali to je...
- To je terminal Kala Rutlenda - dovri Def pre no to je ona stigla. - Njemu su dati kljuevi
vlade.
Def primeti jedan intemi zapis koji je bio preusmeren, a potom i izbrisan iz zvanine datoteke.
Zbog toga to je Def skladitio sve podatke u svoju datoteku da bi mogao da proverava rad glavnog
operativnog sistema, ovo preusmeravanje je jo uvek bilo uoljivo.
- Doktor Lu je odmakao dalje nego to sam mislio - ree.
- Oigledno je pronaao nain da izbrie stalne podatke iz Data-Neta, samo to nije znao za moje
sigurnosno skladite.
Def ukuca zahtev za praenje preusmeravanja, a kompjuter odgovori: Put: 2.
- Ali, to je predsedniin terminal - ree Keren bacivi pogled na spisak dodeljenih terminala.
- Ispravka - brzo ree Def. - To je bio terminal prethodnog predsednika. Predsednica Alton ga je
uklonila iz svoje kancelarije. Rekla je da njoj nije potreban terminal. Uostalom, pogledaj datum.
Keren uzdahnu. - Tog dana je ubijen predsednik Hant. Zato bi Kal Rutlend prebacio beleke sa
svog terminala na terminal predsednika Hanta, i to ba tog dana?
- Ne samo sa svog terminala - ree Def proveravajui poatke. Pomerio je jedne iz Hantove u
svoju datoteku... znam! -uzviknu, pogoen otkrovenjem. - Zamenio je beleke sa svog terminala
predsednikovim, i kod sebe prebacio predsednikove beleke. Da vidimo...
- Defe, to je govor koji je napisao predsednik Hant. Ali, to nije govor koji je Kal Rutlend
prosledio medijima. Pogledaj, predsednik je oslobodio hriane od optube za bilo kakvu umeanost u
teroristike napade.
- Da, a kladim se da je govor koji je Rutlend prosledio medijima pohranjen u predsednikovoj
datoteci, ukoliko se neko potrudi da proveri.
Rekavi to, Def iskopira beleke i posla ih na svoj DVD-IIeza. Trenutak kasnije bile su poslate
i snimijene.
- Treba da poaljemo ovu informaciju napolje - ree Def i odmah naloi da Data-Net odtampa
kopiju spiska svih mesta na koja su preusmereni vozovi. - Pretpostavljam da ona predstavljaju logore
u kojima su Amerikanci nezakonito zatvoreni. Sada samo da pronaemo nain da obeiodanimo ovu
informaciju.
Def posla naredbu sastavljau da ponovo otvori kanal za Livermor. Nekoliko sekundi kasnije,
veza je ostvarena. Jo jednom, Def je razgovarao sa doktorom Ejsonom.
- Mrzim to ovo radim - saopti Keren dok je kucao. - Kada sam napravio ovaj sistem, jo uvek je
to bila rana faza razvoja Data-Neta pa se nisam ni zamarao postavljanjem zatienih putanja.
- Ali mislila sam da si rekao da niko ne moe da zna da razgovara preko centralnog sastavljaa puna zebnje, ree Keren.
- Tano - ree Def, nastavivi da unosi podatke - ali svaki put kada je sistem umreen, on belei
vreme trajanja operacije. Ono to bi se videlo, ukoliko se neko potrudi da proveri, je to da je vreme
centralnog procesora troeno a da nije dolo do ostvarivanja veze sa nekim odreenim korisnikom.
Ipak, to je nemogue.
- O, previe brine o svojoj maini - zadirkivala ga je Keren. Oseala se mnogo oputenijom
nego u prethodnih nekoliko nedelja zbog toga to su sada imali vrst dokaz; sve to je trebalo da urade
bilo je da ga nekako poalju napolje.
Da je Keren znala da je u sobi sa glavnim procesorom doktor Lu bio veoma zauzet pokuavajui
da rei misteriju koju je otkrio, ne bi bila toliko oputena.
- Moe li da prati izvor korisnika? - Lu upita programea.
- Ne, gospodine. To je ono to je najudnije. Kao da se CPU sam usporio. Zakleo bih se da neko
sastavlja program, osim to nam je sastavlja iskljuen.
- Da li si siguran da nam nita nije na netu i da ne troi vreme maine? - upita Lu dok je
razvrstavao mogunosti u glavi.
- Sasvim, gospodine. ak smo iskljuili i spoljne korisnike. Kladim se da je problematina linija
do sada ve iskljuena. Kao to sam sumnjao, pomisli Kim Lu za sebe. Vels je jedina osoba sposobna
da premosti sistem za prismotru i moje zamke. Nekako ima direktan pristup sastavljau. Pitam se ta li
radi? Okrenu broj Kala Rutlenda.
- Da - javi se Rutlend. - ta je bilo?
- Gospodine Rutlend, imamo problem - bez emocija ree Lu. - Verujem da Vels ima program koji
moe da premosti zamke koje sam postavio. Sasvim je mogue da prenosi neto nekome ko je van
sistema.
- ta? - viknu Rutlend preko telefona. - Doktore, nastavite sa praenjem. Ja u proveriti Velsa.
- Vrlo dobro - odgovori Lu i spusti slualicu. Ovaj Vels je najbolji kojeg sam ikada upoznao,
pomisli sa divljenjem. teta to ne moiemo da ga regrutujemo.
Rutlend spusti slualicu i ode pravo u laboratoriju u podrumu, gde je Vels postavio svoju
kancelariju. Posegavi za vratima, paljivo okrenu kvaku. - Zakljuano - opsova sebi u brk. Znao je da
nee moi da se priunja Velsu.
Unutra, Def u zvuk udaranja kvake prilikom dodira sa bravom. Odmah je pritisnuo
odgovarajui taster na svojoj konzoli i program je zatvorio kanal i nastavio sa uobiajenim radnjama.
Spolja, Rutlend je znao da bi bilo bolje da odigra leerno. Vels nije bio budala. Zakucao je na
vrata.
Keren je otvorila vrata i mimo rekla: - 0, gospodine Rutlend, vi ste. Izvolite, uite.
Ako je u neemu Rutlend bio dobar, onda je to svakako bio itanje Ijudi. Kerenino nonalantno
ponaanje mu je govorilo da je Lu imao dobar predoseaj. Vels je postao previe opasan. Morae da
uklone njega i devojku.
Sat vremena kasnije sastao se sa Amirom Raakom u njegovoj kancelariji. Rutlend je znao da je
to jedino potpuno bezbedno mesto. - Vemjem da je Vels postao obaveza koju vie ne moemo da sebi
priutimo - Rutlend ree Raaku im je sastanak poeo.
- Kako to? - upita crnomanjasti ovek gumuvi neke papire u svoju tanu. Spremao se da otputuje
u Izrael da bi nadgledao okupaciju. Vie bi mu se dopalo da odloe pitanje Velsa, ali je znao da je
Rutlend mnogo puta u poslednje tri godine pokazao da je vrlo vet u procenjivanju ljudi i situacija.
- Doktor Lu je siguran da Vels komunicira sa nekim izvan sistema.
- Moe li da dokae svoje optube? - oputeno upita Raak.
- Zna kakvi su ti akademski stmnjaci. Iznad svega pretemju u profesionalnoj Ijubomori. Moda
eli da se otarasi Velsa da bi on bio gum.
- Razmotrio sam to - ree Rutlend posegavi za papirima koje mu je Lu dao. - Doktor Lu ima
ubedljive dokaze da je neko izmenio program glavnog sistema. Siguran je da je Vels omoguio
hrianima da upotrebljavaju sistem. Neemo moi da proveramo pristup sve dok se ne urade skeneri
za line karte.
Zbog ovog poslednjeg, Raakove oi se suzie. - Dozvolio je hrianima da upotrebljavaju sistem
nakon toga to sam ja naredio da oni budu izopteni iz njega?
- Da. Doktor Lu je uzeo karticu jednog od ljudi koje smo pokupili i propustio je kroz sistem.
Obraena je kako treba, ali prenos novca se nikada nije pojavio u stalnoj datoteci. Onog asa kada je
ime stavljeno na spisak zatoenih, sistem je odbio njegovu karticu. Oigledno je da Vels dozvoljava
upotrebu korisni cima sve dok ih ne uhapsimo, a onda onemoguava njihove datoteke. Sve dok ih
zaista ne uhapsimo, oni imaju slobodan pristup sistemu i gotovo neogranien kredit.
- Ubijte ga odmah! - naredi Raak. Njegov bes posta nekontrolisan. Cak i stoik, to je Rutlend
uglavnom bio, oseti jezu kada se voa ovoliko uzruja. - Dranje hriana u aci je kljuno za nae
planove - besnevi, pobaca sve sa stola na pod.
Siuna naprava, podmetnuta unutar heftalice sa Raakovog stola, presta da radi kada je udarila o
pod, meutim, osoba, koja je prislukivala, je ula dovoljno. umo zaklopi runi prijemnik, sakriven u
tani, i uputi se ka podmmu.
Amelija Durant je roena pre trideset godina u Izraelu kao Senon Vineta, od roditelja Jevreja. Sa
sedamnaest godina regmtovana je u Mosad, izraelsku tajnu policiju, na obuku za tajnog agenta u
Americi. Kada je prihvatila zadatak, prebaena je u Ameriku i smetena u porodicu iz Njujorka ija je
ker poginula u saobraajnoj nesrei pre deset godina. Odgojena je kao ameriki graanin; svi podaci
o Ameliji Durant promenjeni su tako da od nje i Senon Vinete uine jednu, istu osobu. Oigledno je da
je Mosad bio podjednako efikasan kao i Dmtvo, i da je dugo znao za budue ciljeve ove gmpe.
Amelija se obrazovala u najboljim kolama, stekla je znanje iz kriptografije i dobila posao u
Vaingtonu gde se brzo probila i u centar, a i na vrh. Dmtvo ju je regmtovalo u svoje redove i ona im
je bila od velike pomoi u dobavljanju vrlo bitnih podataka. U isto vreme, njeno gotovo savreno
seanje omoguilo joj je da obavetava Mosad o agentima koje je Drutvo podmetnulo u Vaington i
Izrael. Godinama je bila od velike pomoi u sastavljanju izvetaja o Drutvu i njegovim krajnjim
ciljevima. Sada su se dve tajnovite organizacije zaogrnule u smrtonosnu borbu oko Sjedinjenih
Drava, a konano i celog sveta.
Amelija je stigla do podruma. Stigavi do hodnika koji vodi do Velsove kancelarije, izvukla je
mali valjak i sakrila ga u svoj dlan. Na vratima, straar je drsko zaustavi.
- ta trai ovde? - zahtevao je odgovor, a ruka mu je leala na oruju koje se nalazilo u futroli
ispod sakoa.
- Traim kancelariju arhiva - blago ree Amelija. - Zar vie nije ovde?
- Nije! - otro odgovori straar. - Ovo podruje je zabranjeno za sve osoblje koje nema
ovlac'enje.
- Izvinite - ree mlada ena, delujui veoma usplahireno. -Ja sam nova ovde, i rekli su mi da je
arhiv ovde, u podrumu.
Ublaivi svoj malopreanji, strog pogled, straar ree: -Neko je zbijao alu s tobom. Arhiv je
preseljen odavde jo pre vie od dve godine.
- Pa, hvala vam - ree blagim, tihim glasom. - Jednostavno, morau da ga pronaem.
Kada se okrenula, da bi otila, ispade joj gomila papira koju je nosila, a onda ispusti nean uzdah:
- 0, ne. Opet sam to uradila.
- Evo, pomoi u ti - ponudi se straar i savi se da pokupi neke od razbacanih papira. Kada se
ena oeala o njega, prislonila je skriveni valjak na njegov vrat i povukla okida. Straar odmah
posee za svojim pitoljem, ali iako mu je um govorio da je nasamaren, miii su odbijali da posiuaju
naredbe. Bez svesti, srozao se na tepihom postavljen pod.
Mlada ena spretno ukuca pristupnu ifru za ulazak u Velsov radni prostor. Kada je ula u sobu,
stavila je prst na usta, pokazujui Keren da bude tiha. Rukom je dala znak Defu i Keren da je slede.
Def je bio prirodno oprezan, te zausti da neto kae. Jo jednom, Amelija se namrti i stavi prst
na usta, dok je istovremeno, drugom rukom ukazivala Velsu da nita ne pokuava. Prela je
kaiprstom preko grla. Onda je predala Keren kratku, rukom pisanu poruku od njenog oca, u kojoj je
pisalo: - Keren, prati osobu koja ti je dala ovu poruku, bez ikakvog pitanja ili oklevanja. To znai da
su vam ivoti u neposrednoj opasnosti. Keren podie pogled s poruke i, brzo se uputivi ka vratima,
pokaza Defu da ih sledi.
Def potroi jo nekoliko sekundi da bi uneo neke poslednje naredbe - poslednja uputstva za
pokretanje tajnog programa koji je razvijao od kad su primili poruku doktora Ejsona. eleo je da je
imao vie vremena, pa da moe da ih potvrdi, ali mu je izbezumljen pogled na licu mlade ene rekao
da ga nema. Izdao je naredbu za iskljuivanje svog terminala i sledivi dve ene proao kroz vrata.
Kada su se nali u hodniku, mlada ena ree: - Da bismo imali bilo kakve anse da pobegnemo,
moraete da radite tano ono to vam kaem. Svakog asa, obezbeenje e krenuti za vama. Ukoliko
ne izaemo iz Bele kue pre nego to otkriju da vas nema, neemo imati nikakvih ansi.
- Straar... - Keren je bila iznenaena to ga vidi kako lei na podu. - Da li je...
- Samo je bez svesti - otro ree mlada ena. - Pomozite mi da ga uvuem u sobu. To bi moglo da
nam da jo malo vremena pre no to oni dou.
- Ja mogu da pomognem - ree Def i doda seriju novih brojeva na pristupnu ifru.
Videvi upitan pogled na Kereninom licu, Def, uz zagonetan likujui osmeh, ree: Reprogramirao sam sistem da mi dozvoli promenu pristupa ifri. Sistem je mnogo raznovrsniji nego
to to iko uvia.
Brzo se kreui ka liftu za zvaninike, mlada ena ree: -Zovem se Amelija. Pripadam grupi koja
pokuava da nau vladu vrati natrag njenom narodu. U garai e nas ekati limuzina. Kada pozovemo
lift za zvaninike, imaemo dva minuta da napustimo garau. Obezbeenje e znati da neto nije u
redu kada se lift upotrebi bez dananje pristupne ifre.
- Voleo bih da si mi rekla - izgovori Def dok su trali. -Mogao sam da programiram sistem da
zanemari poziv.
- Nemamo vremena. - Mlada ena se zadihala dok su trali. - Stvari su se prebrzo odvijale. Nadali
smo se da emo se uti pre nego to krenemo, ali je Rutlend dobio nareenje da vas odmah ukloni.
- Ali zato? - s obzirom da su trali sve bre, Keren jedva izgovori. - Def im je jo uvek
potreban.
- Otkrili su da si omoguio hrianima da upotrebljavaju svoje Data-Net kartice - odgovori
Amelija, ponovo uhvativi dah.
Keren je pogledala u Defa, koji je takoe bio zadihan. -Previe svakodnevnog sedenja za
kompjuterom - ree usisavi kiseonik za kojim su njegova plua udela. - Obeavam da u vie
vebati, ako mi se ukae prilika.
Stigoe do lifta i Amelija ukuca jedinu pristupnu ifru koju je znala - ifru za sluaj opasnosti
potpredsednika Granta. Ekran odgovori: - Potvreno: ifra potpredsednika.
- Potpredsednik? - izgovori Def i iskrivi obrve od uenja, ali i divljenja.
- Da. On je jedan od nas; on eli da vlada ponovo bude u rukama glasaa. Mogao je da nam bude
od velike pomoi, ali se bojim da e biti ugroen kada otkriju da nam je pomogao.
- Nee ako moe da mi nabavi kompjuter i pristup internetu - u poverenju ree Def.
- Moe da promeni interne ifre? - u udu upita Amelija.
- Postoji malo toga to ne moe da uradi sa kompjuterskim sistemom kakav je Data-Net. U
stvari, postoji previe toga - dodao je. - Doktor Ejson je bio u pravu; to je previe moi da bi se bilo
kome poverila, pogotovo politiarima.
- Ovo je vie od politike - doda Amelija dok su se otvarala vrata lifta. - Ovo je zlo protiv dobrog.
Def je napola oekivao da e lift biti pun ljudi iz tajne slube. Njegov um je prizvao figure ljudi
koji su ga vratili iz Kalifornije. Nee oklevati da ubiju, ako im je nareeno. Toliko je znao. Ali, lift je
bio prazan. Kada su uli unutra, Amelija pritisnu dugme oznaeno sa zvanini parking.
U kontroinoj sobi obezbeenja, ukljuivanje znaka za pozivanje lifta izazva trenutnu reakciju.
uvar koji je motrio na sistem obezbeenja ree: - Neko je pozvao lift za zvaninike. Dai se neka od
velikih zverki prijavila za izlazak iz zgrade?
Drugi uvar pogledao na svoj terminal i odgovori: - Kod mene nema nikoga.
- Pa, neko je pozvao lift. Bolje da to proverimo.
- Moda je zakazana provera ispravnosti - predloi onaj drugi. - Pozvau da mi potvrde.
Nekoliko sekundi je bilo potrebno da pronau nadglednika dnevne smene. Kada se javio na
telefon, sa nekoliko odabranih rei je potvrdio da njegova ekipa nije zakazala proveru ispravnosti u
Beloj kui, a i da jeste, prvo bi obavestila obezbeenje. Zalupivi slualicu, uvar ga je uo kako je
promrmljao: - Idiot!
Radnik obezebenja pokrenu vie radnji istovremeno. Pritisnu dugme za tihi alarm, obavestivi
druge uvare da je u toku proboj bezbednosti Bele kue. Onda se okrenu ka svom saradniku i ree: Idem do garae. Nije bila provera. Predavi konzolu partneru, uurbano izae iz sobe. Znao je da e
ostalim uvarima biti potrebno najmanje pet minuta da stignu do garae; on moe da stigne za manje
od dva.
Defu je vonja do sprata garae za zvaninike delovala kao venost. Mogao je da zamisli ta se
sve izdeavalo od kada su pozvali Iift. Kada se uzmu u obzir sve skoranje nevolje, nimao nije
sumnjao da e straari prvo pucati, a tek posle pokuati da uoe ta se desilo. Znao je da e o njihovim
ivotima odluivati jedan minut, pre ili kasnije.
Lift se zaustavi na spratu garae, i vrata se povukoe u zidove. Kada su iskoraili, Def ispusti
uzdah olakanja. - Nema straara - obavesti ih.
Imaemo signal im prou pored nekog od skenera linih karata. Hoe li da ih zaustavimo?
- Ne! - hladno ree Rutlend. - Samo ih pratite do odredita. Zelim da pronaem sve koji su
umeani. Onda emo ukloniti izdajnike.
- Javiu ti im im uemo u trag - ree Lajvli, tiho pevuei za sebe. - Stvari se odlino razvijaju pomisli. - Hvatamo i hriane i Jevreje. Ova zemlja e uskoro biti pravo mesto za ivot.
Lajvli pozva Upravni centar tajne slube. - Daj mi Marlu -brecnu se na radnika.
Marla Vest je bila Lajvlijev ef obezbeenja. Bila je u NUGS-u jo od ranih 80-ih, kada im je
politika predsednika Regana zaporodicu i zaivot nanela mnogo bola. Doekali su njegov odlazak, kao
i drugih desniara. Ono to je Lajvli, kod onih koji su sebe nazivali hrianima, najvie prezirao bio je
nedostatak posveenosti za svoje ciljeve. Uvek bi se osipali kada dou nevolje.
Marla Vest je u potpunosti bila posveena pohodu protiv hriana. Bila je osuena za spaljivanje
nekoliko crkava, zbog ega su, devedesetih, lanovi NUGS-a morali da se kriju. Odsluila je svoju
kaznu, i izala iz zatvora posveenija nego to je u njega otila. Proganjanje hriana je za nju bilo
pravo zadovoljstvo.
- Da, Frede - ena, kamena lica, ree najnenije to je mogla. Marla Vest je imala ezdeset i etiri
godine, a izgledala je deset godina starije. Oduvek je imala viak kilograma, a jo u tridesetoj je
osedela i dobila bore. Pretvarala se da joj je svejedno to su drugi mislili da je runa. Istinski, brinula
je - mnogo.
Kada je bila tinejder, nedeiju dana je prisustvovala crkvenom kampu. Zbog njenog starakog
izgleda Iica, druge devojice su je zvale Buca i Baba. Jedne noi je u zasedi saekala dve od tih
devojica, koje su se vraale sa izletnikog obroka. Sve to je imala bila je polomljena drka metle, ali
ju je estoko upotrebila. Jedu od devojica je skalpirala; bilo je toliko krvi da je podsealo na masakr.
Drugu devojicu je lemala drkom sve dok joj po licu i rukama nisu izale cme modrice.
Budui da je bio mrak, nijedna od devojica nije videla napadaa i Marla je mogla da se izvue
bez kazne, osim to je morala da im pokae da je to bila ona. Sledeeg dana je posetila te dve
devojice u lokalnoj, okmnoj bolnici i rekla im: - A ko sada izgleda kao stara ena?- Istog dana su je
poslali kui i zauvek joj zabranili da ponovo uestvuje na kampu. Od tad je razvila vatrenu mrnju
prema onima koji su sebe nazivali hrianima.
- Marla, imamo hitan sluaj - mimo ree Lajvli. - Dvoje ljudi, koji rade na Data-Netu, su odluili
da prebegnu. Sada su u jednoj od vladinih limuzina. Moramo da ih pronaemo pre nego to zamene
vozilo.
- Ko su oni? - upitala je.
- Def Vels i njegova pomonica, Keren Ejson - ree Lajli.
- Uh - ree Vest. - To je prilino krupno. Misiim, Vels je mozak koji stoji iza cele mree.
- Samo ih uhvati - ree joj Lajvli. - Rutlend eli da prvo otkrijemo ko je sve umeam, pa da ih
onda uklonimo. Ovo nikako ne smemo da zeznemo.
- Ja ne greim - uzvrati Vest. - Ve mogu da pratim kuda se kreu, isto kao i svako drugo vladino
vozilo. Upravo su se uputili ka MLK-u. Rekla bih da je vrlo izvesno da su se uputii ka starom
aerodromu.
Lajvli dade znak svom efu obezbeenja. Zapisa MLK aerodrom i predade mu poruku. Sve
jedinice, koje su se nalazile u blizini, su pozvane istog asa i za manje od pet minuta uspostavljen je
vizuelni kontakt.
- Gospodine, jedna naa jedinica je uoila limuzinu - ree ef obezbeenja.
- Neka ostanu dobrano pozadi - naloi Lajvli. - Ne elim da nam pobegnu, ali, isto tako, jo uvek
ne elim da znaju da ih pratimo.
- ta emo da radimo? - Def upita Ameiiju dok je ona vozila kroz saobrac'ajnu guvu.
- Sve smo smislili - odgovori primetivi sumnjivo vozilo, udaljeno nekoliko ulica. Nita nije
rekla Defu i Keren. Bie mi lake da obavljam svoj posao ukoliko oni ne brinu, odlui.
- Za minut emo se osloboditi limuzine - ree. - Pripremite se da izaete kad vam kaem.
Skrenula je u sporednu uliicu koja se vraala natrag na MLK bulevar. Bila je siguma da auto
koji ih prati nee da rizikuje i da krene za njima, ali je znala da e ih lokator, koji su postavili,
obavetavati gde se oni nalaze. Kao to se oekivalo, auto je lagano proao pored sporedne ulice i
nastavio niz MLK bulevar.
- Pokupiemo ih kada se vrate na glavnu ulicu - voza javi kontrolnom centru. - Nema dovoljno
mesta za nas u sporednoj ulici, a da nas oni ne vide...
- Pazite na zamenu - ree Lajvli, prekinuvi dispeera.
- Videli smo smei kapric parkiran u uliici - Lajvliju ree dmgi agent. - Proveriemo svaki auto
koji izae.
- Pripremi se. Kada toliko usporim da se auto gotovo zaustavi, ti i Keren iskoite i uputite se ka
ubretarskom kamionu. Uite unutra - Amelija ree Defu.
- ubretarski kamion! - uzviknu Keren, gadljiva izraza lica.
- Fuj.
- Mnogo je bolje od metka u glavu - odgovori joj Amelija.
- Smrad ubreta e se oprati. Pripremite se...
Def se ispmi i otvori vrata. Kada je Amelija usporila na brzinu hoda, zgrabio je Keren i treim
korakom iskoraio. Keren se saplela, ali ju je Def uhvatio i pomogao joj da ostane na nogama. Trali
su ka ubretarskom kamionu iji se zadnji deo otvarao. Def je uvukao Keren u smee, a poklopac se
ponovo zatvorio.
Amelija apnu. - Sreno... i srean put. Zatim, zaustavi limuzinu iza kaprica i otra do otvorenih
vozaevih vrata. Kada je ula, dvoje mladih ljudi, mukarac i ena, je sedelo na zadnjem seditu, te
ona krenu.
Kada sulzali iz uliice, tamni auto se nalazio nekoliko ulica nie i pratio braon kapric. Amelija
se nasmeila.
- Imamo ih - ree voza saputniku koji odmah pozva glavni tab. - Pratimo kapric iz 1993. Vels i
devojka su na zadnjem seditu. Uputili su se ka aerodromu.
Suvie je lako - viknu Lajvli u mikrofon. - Dolo je do jo jedne zamene. Hou da drugi auto eka
tamo gde su oni. Gledajte ko dolazi iz uliice.
- Ovde auto broj dva. Razumemo - ree agent poznat kao Kruger.
Nekoliko minuta kasnije ubretarski kamion je izaao iz uliice.
- Vidimo gradski kamion za odlaganje smea koji izlazi iz uliice - javio je Kruger.
- Pratite ga! - naredi Lajvli. - I ostanite dobrano pozadi. Ne elim da znaju da ih pratimo. Poslau
se ka mlaznjaku koji je ubrzavao. Cak i pri svojoj najveoj brzini, od 700 kilometara na sat, mlaznjak
nikakao ne bi mogao da se meri sa ovim tipom projektila. Bio je potreban sekund da ga sustigne.
Oni sa zemlje, videe vatrenu kuglu kada se avion raspao od udara projektila u turbine motora,
to je izazvalo eksploziju koliku bi izazvala i bomba od 100 kilograma. Osetljiva maina je razneta u
hlijade sitnih delova. Vatra od goriva, koje je bilo u avionu, padala je kao kia na meudravni autoput
66 i unitavala automobile koji su imali tu zlu sreu da se nau ba ispod putanje leta.
- Obavljeno - pilot hjuija javi glavnom tabu.
- Ima li preivelih? - smireno upita Lajvli.
- Nema anse - ree pilot. - Razneli smo ga u milion komada. Nisu ni znali ta ih je zadesilo.
To je ba loe, pomisli Lajvli. To uskrauje pola zabave prilikom ubijanja.
Iz drugog vozila za prismotru, javio se voza. - Ovde tim za praenje jedan - ree. - Jo uvek
pratimo kapric. Sta elite da uradimo? 7
- Uklonite ih - oputeno ree Lajvli.
Tamnozeleni, vladin automobil ubrza sve dok se nije naao paralelno sa starim kapricom koji je
vozila Amelija Durant. Agent na mestu suvozaa spusti prozor, spremivi se da vozilo zaspe vatrom iz
uzija. Umesto toga, naao se licem u lice sa cevima dve automatske puke koje su drali agenti
Mosada smeteni na zadnjem seditu. Poslednje to su obojica iz vozila za prismotru ikada uli bio je
povik iznenaenog vladinog agenta -ta...?
Lajvli nije znao ta se deavalo njegovom timu za prismotru. Pretpostavio je da su uklanjali
izdajnike. Okrenuo se i izaao iz kontrolne prostorije i vratio se u svoju kancelariju. Kada je seo, sipao
je pie i pozvao Rutlenda. - Ovde Lajvli - otro ree sekretarici koja se javila. - Daj da priam sa
Rutlendom.
Rutlend podie slualicu, kada se oglasilo zvono za prispeli poziv. - Da?
- Gospodin Lajvli na vezi - prenela je nervozna sekretarica.
- Prebacite - odgovori, a ona preusmeri poziv.
- Obavljeno, gospodine - ree, zlobno se osmehnuvi.
- Da li si siguran? - brecnu se Rutlend. - Ne elim nikakve greke.
- Siguran sam - srdano ree Lajvli, uprkos preziru koji se gomilao u njemu. Rutlend mu se ba i
nije mnogo dopadao. Jednog dana e morati da oita lekciju tom arogantnom politikom slugi, odlui.
Rutlend spusti slualicu i zabelei poruku koju e proslediti Raaku, u Izrael. Bie zadovoljan,
pomisli Rutlend, malo se opustivi. Vels vie nije bio obaveza.
23
PODZEMLJE
- Rendi, ne moe ponovo da izae - molila ga je Harijet. -Zato ne ostanemo ovde? Dobro nam
ide.
- Ne ide nam dobro, Harijet - saoseajno odgovori. - Krijemo se u umi dok je mnogim naim
prijateljima verovatno potrebna pomo.
- Ali, gledao si televiziju - pobuni se, a oi poee da se vlae. - Svi iz nae grupe su oznaeni kao
teroristi. Uhapsie te.
- Harijet, znam da ti je sve ovo teko palo, ali ti mora da se sabere. Bog ne eli da se krijemo,
kad moemo da pomaemo drugima. Ako se malo rtvujemo, ovde moe da stane jo desetoro ili
dvanaestoro ljudi.
- Jo dvanaestoro ljudi! - Harijet nije mogla da veruje onom to uje. - Rendi, poslednjeg puta
kada si izaao doveo si petoro Ijudi.
- I, ako budem mogao, pokuau da svakog dana dovedem jo petoro. Neko ili neto je omoguilo
da moja kartica jo uvek prolazi kroz sistem. Zna da su veini hriana zamrznuti rauni. Sada
priaju da e svakom uvesti laserski broj line karte. Kad do toga doe, niko od nas nita nee moi da
kupi. Cuo sam glasine o podzemnoj mrei. Oigledno, jo mnogo drugih misli da vlada ne valja. Hou
da stupim u vezu s tim ljudima, ako je to mogue.
Ono to Rendi nije znao, bilo je to da je Def Vels bio njegov dobroinitelj. Kada je doktor
Rajnhart prvi put pokuao da zamrzne raune hriana, Def ne samo da je naloio Data-Net sistemu
da odmrzne te raune ve i da im omogui neograniene kredite u okviru sistema. Dok se ne uvede
laserska lina karta, oni e jo uvek moi da kupuju i prodaju.
- Znam da si u pravu, Rendi, i ja elim da pomognem. Ali, sve je tako zastraujue. Nisam bila
spremna za ovo to se izdeavalo.
- Niko nije mogao da bude spreman za ovo kroz ta prolazimo, duo. Meutim, ako mislimo
samo na sebe, onda su oni koji stoje iza svega ovoga pobedili. Dok god smo spremni da se rtvujemo
za dobrobit drugih, Bog e se umeati; ja to jednostavno znam.
Harijet je, samoj sebi, isto to rekla stotinu puta od kad je ova nona mora poela. Stalno je
ponavljala u glavi ono za ta je znala da je Boji put: - Zato se toliko brine za sutra? -Ali, nekako, to
nije pomagalo. Znala je da njene strepnje nisu za Rendijevu bezbednost, ak ni za njenu. Bile su za
Metjua. Jednostavno nije mogla da se prepusti i da veruje Bogu - bar ne na nain na koji je to Rendi
mogao. Iznutra, Harijet je znala istinu.
Jo od kad je bila devojica, uvek je ila u crkvu i nedeljnu, versku kolu. Kada joj je bilo
trinaest, ak je i svoj ivot posvetila Hristu. Ali, u stvari, znala je da to ini zbog druge dece koja su
posveivala svoje ivote. Nije se zaista predala Hristu. Predala se pritisku vrnjaka. U nekim
krugovima, pritisak vrnjaka vodio je ka drogi ili seksu. U njenom, vodio je ka prihvatanju
hrianstva. To je bilo ono to su njeni roditelji eleli vie od svega. Bilo im je potrebno neto ime bi
se hvalili u crkvi: svojom divnom hrianskom erkom. Sve je bilo tako lako, pomisli, prvo hrianska
kola, pa hrianski koledt Sve vreme, oseala je ozlojeenost i pobunu, ali je nikada nije iskazala.
Jedini in njene pobune je bio Rendi. Kada ga je upoznala, bio je na zavrnoj godini Klemsona i
sasvim sigurno nije bio hrianin. Njen otac je zahtevao da se ne zabavlja sa Rendijem, pa su se
zabavljali u tajnosti. Kada je zavrio koled i upisao prava u Alabami, tajno su se venali. Neko vreme
se bojala da bi njen otac mogao da umre od sranog udara. Ali posle oko godinu dana, njeni roditelji
su prihvatili situaciju, bar delimino.
Zatim, na drugoj godini prava, neki studenti su pozvali hrianskog propovednika i uenjaka sa
Rodosa da odri govor. Ona j&- prisustvovala iz radoznalosti, a Rendi je iao sa njom. Te veeri, do
Rendija je doprela poruka koja mu je promenila ivot. Kada je upuena pozivnica, Harijet se zapanjila
videvi svog supruga kako istupa.
Od tada pa nadalje, Rendi se nije osvrnuo. Prodirao je hrianske knjige i nijedne veeri nije
propustao izuavanje Biblije. Za godinu dana, Rendi je bio taj koji je vukao nevoljnu Harijet na
seminare i skupove. Ila je sa njim, ali je nekako znala da on poseduje neto to ona nema.
Sve ove godine, pomisli, sve ove godine sam znala da iznutra neto ne valja. Samo sam
izgovarala rei i igrala svoju ulogu. Onda uvide: - Mogla sam tako da nastavim do kraja ivota.
Iznenada, Harijet izbrblja: - Rendi, moram neto da ti kaem. Nisam sigurna da sam hrianka.
- Znam, duo - ree Rendi bez ikakve osude u glasu.
- Zna! - ree u udu. - Hoe da kae da si sve ove godine utao, a znao si da nisam hrianka?
- Da li bi sluala da sam ti govorio?
Harijet malo razmisli o tome, a onda odgovori: - Ne, pretpostavljam da ne bih, ne dok se ovo nije
desilo. Toliko sam dobro igrala ulogu da sam sama poverovala u nju.
- Sada znam da mi je Hrist potreban - ree Harijet dok su joj se oi ponovo punile suzama. - Ne
plai me ono kroz ta prolazimo. Plai me sam strah.
- Harijet, treba da zna da sam vei deo vremen i ja uplaen isto koliko i ti. Samo, znam da Bog
jo uvek upravlja svie, i ak i ako svi umremo, ja u i dalje verovati u to.
- Znam i to, Rendi. Videla sam mamin mir kada je tata imao rak. Vidim taj isti mir u tebi. To je
ono to elim.
- Zaista posedujem mir za koji sam mislio da je nemogu. Pretpostavljam da je to ono to me
odralo kroz sve ovo. Kada sam se najvie bojao - kao onda kada su ona deca pokuala da napadnu
karavan - inilo mi se kao da je Bog preuzeo moju volju i ojaao me.
- To je ono to elim svim sreem - uzviknu Harijet.
Rendi provede svoju suprugu kroz plan spasenja koji je toiko puta ranije ula. Ali ovoga puta bio
je za nju. Posvetila je svoj ivot, svoju porodicu i njihovu budunost Isusu Hristu.
- Zapamti, Harijet - ree Rendi dok su se grlili. - Strah je normalno, ljudsko oseanje; panika nije.
Saznanje da Bog upravlja svime je ono to saviadava strah i uklanja paniku.
- Znam o emu govori, Rendi - ree Harijet obrisavi oi kuhinjskom krpom. - Ali, sada se
oseam toliko bolje. Znam da mi Bog moe pruiti ono to mi je nedostajalo sve ove godine - mir.
Rendi poljubi enu kao da je prvi put. Oseti bliskost veu nego ikada. Ali, napolju je jo uvek bilo
ljudi kojima je bila potrebna njihova pomo. - Harijet, moram da idem - ree.
- Razumem, Rendi - ree. - elim da ide. Moliu se Bogu da te odvede do nekoga kome je
potrebna naa ponto.
Rendi je otiao iz kolibe oseajui se kao da je primio Nobelovu' nagradu za mir - samo, od
Gospoda.
Kada je uao u malo mesto Vinder, primetio je dugaak red ljudi koji su ekali ispred ulaza u
zgradu suda. - Pitam se, tai se to deava? - ree naglas. Proavi pored zgrade Pote, u izlogu je
primetio obavetenje u kojem pie da e se svakog ponedeljka od osam do sedamnaest asova izdavati
Data-Net Iine karte. Budui da je bio ponedeljak, postalo mu je jasno zbog ega je napravljen red.
Odluio je da rizikuje i sazna onoliko koliko moe. Parkirao je stari kamionet ulicu nie i proetao se
do rnesta na kojem se red zavravao.
Moda sam ja to samo umislio, ree. Verovatno je neko samo iao kui.
Iznenada, neki ovek iskorai iza jedne od zgrada koje su se nalazile uz ulicu.
- Mislim da ste proli pored svog kamiona - ree hladnokrvno.
Rendijem prostruja talas adrenalina. Izbori se sa porivom da potri i odgovori: - Ne znam o emu
govorite. Kog kamiona? Po prvi put, od kada je ovo ludilo poelo, poeleo je da je naoruan. Nije mu
smetalo da ga uhvate, ali, sada je ugrozio jo sedmoro ljudi.
- Gospodine Kros, traili smo vas - ree muskarac. Bio je osrednje grae, ali je Rendi mogao da
primeti da je bio ba miiav, a i nain njegovog dranja je pokazivao da se nimalo nije brinuo da e
mu Rendi predstavljati nekakav problem.
- Sta elite? - upita Rendi, pomiren sa hapenjem. ta e uraditi sa njim i ostalima? Jo dok je
razmiljao o tome ta bi hapenje moglo da znai, preplavi ga oseaj olakanja. Barem Harijet osea
Gospoda, pomisli, smeei se. Bog e joj pomoi da se odri,- kao to je i meni.
- Gospodine Kros... Rendi, ja predstavljam grupu koja se posvetila pomaganju hriana...
- ta? - izlete se Rendi. - Znai, onda niste iz vlade?
- Da i ne - ree mukarac. - Ali, hajde da poemo do vaeg kamiona. Ne bih da privuemo previe
panje.
- Dok su etali ka starom fordu, Rendi ga upitao: - Ko ste vi? I kako ste znali ko sam ja?
- Sve u svoje vreme - tiho ree dok su ulazili u kamion.
Rendi okrenu klju, a verno, staro vozilo zabruja iz prve. Kuda? - upita.
- Ka autoputu 20 - ree njegov saputnik.
Dok je Rendi lagano vozio ulicama, izlazei iz grada, hiljade misli mu se motalo po glavi, ali je
uspeo da odoli porivu i da ne vri pritisak na saputnika. Kada su doli do oboda grada, ovek kojeg je
vozio poe da pria toliko neverovatnu priu da Rendi u nju verovatno ne bi poverovao da nije bilo
njegovog, linog iskustva od nereda naovamo.
- U ovom trenutku, moje ime nije vano - u toku vonje ree agent epard. - Ja sam, ili sam bar
bio, agent FBI-a na specijalnom zadatku zajedno sa ogrankom tajne slube. Pre nekoliko nedelja,
desilo se neto to mi je promenilo ivot.
epard poe da iznosi priu o Bobu i Helen Kofer, ukljuujui njihovo hapenje i prijem u
pritvorni centar. - Koliko ja znam poslali su ih u neku trajnu zatvorsku ustanovu, negde na zapadu ree.
- Ne mogu da poverujem u to - ree Rendi, odmahujui glavom. - Ili tanije, mogu da poverujem,
ali radije ne bih. uo sam glasine o koncentracionim logorima za hriane, ali mi je jo uvek teko da
u to poverujem.
- Znam kako se oseate - saglasio se epard. Posle tog dogaaja pozvali su me natrag u
Vaington. Zdrav razum mi je govorio da neu moi mnogo toga da promenim ako sadanji monici
budu znali kako se oseam. Zato sam odluio da izmislim priu o tome kako mi se ne dopada agent
Tums, to i nije u potpunosti netano. Zavetovao sam se na potpunu saradnju u okupljanju terorista oigledno ljudi kao to ste vi. Tums je svinja, i zbog loeg dosijea su ga poslali da bude uvar u nekom
od logora na zapadu.
- U Vaingtonu sam proveo nekoliko nedelja istraujui ovu takozvanu teroristiku grupu. Ono
to sam otkrio dovoljno me uplailo da shvatim da treba da uinim neto da bih pomogao -ne vladi,
nego vaoj grupi. Ubedio sam kancelariju vrhovnog tuioca da mogu da otkrijem teroristika uporita,
pa su me poslali u Atlantu. Ovde je, oigledno, jak pokret otpora zbog Elderovog hapenja, i koliko
god da se trudila, tajna sluba nije mogla da pronae kamp u kojem se nalazi tajna baza.
Bio je zadivljen. Spolja je delovalo kao da nema nikakvih znakova ivota, a unutra je bila prava
gungula. Kada su proli kuhinju, primeti nekoliko ljudi koji pripremaju hranu u nekoliko velikih
mikrotalasnih remi.
- Nema dima - ree epard, bez postavljenog pitanja.
Rendi neto promrmlja u znak odgovora. Nastavili su do neega to je nekada, oigledno bila
dnevna soba za veliku porodicu.
Rendi prepozna nekoliko mukaraca i ena koje je upoznao na skupovima, ukljuujui i svog
starog prijatelja, Roda Viltona.
- Rode, tako je dobro videti te - oduevljeno ree Rendi. -Kako je Kori?
- Ona je u nekom od logora - tuno odgovori Rod. - Nisam je video jo od pre nereda. Bio bih i ja
sa njom, ali smo bili na Rtu, usred lansiranja sa Japancima.
Rendi oseti saoseanje kada ugleda bol na licu svog prijatelja. - Zao mi je, Rode. Nisam znao.
- Da, znam - ree Vilton, zagrlivi ga. - Kako je Harijet? I Metju?
- Harijet! Uh, moram da se ujem sa njom. Do sada e se pojesti od brige. Oboje su dobro - dodao
je.
Okrenuvi se ka epardu, ree: - Postoji li neki nain da se ujem sa Harijet?
- Nema potrebe - odgovori epard i doda Rendiju oljicu kafe. - Neko je ve na putu za kolibu.
Dovee tvoju porodicu ovde za dan ili dva. Ostali iz tvoje kolibe e biti rasporeeni po drugim
mestima.
- Drugim mestima? - upita Rendi. - Hoete da kaete da ima jo ovakvih?
- U nekim sluajevima, i veih, i boljih - objasni mu Vilton. - Ima mnogo Amerikanaca koji se ne
slau sa naom vladom.
- Ali i mnogo vie onih koji se slau! - ljutito se umea Separd. - I nemojte to da zaboravite!
24
SASTANAK IZNENAENJA
U laboratoriji u Livermoru, u Kaliforniji, Bil Ejson je bio zabrinut. Danima je pokuavao da
dopre do Defa i Keren, od dana u kojem je provalio u glavni sastavlja i poslao im poruku. Znao je da
je do sada doktor Lu verovatno neto i posumnjao, ali bez kljua za ifru glavnog sastavljaa, nee
imati nikakav nain da dokae svoju sumnju.
Doktor Ejson je oajniki eleo da kae Defu da je stupio u vezu sa grupom Ijudi koja pokuava
da pomogne hrianima i Jevrejima da izbegnu vladinu potragu. U stvari, do povezivanja je dolo
usled hapenja njegovog starog prijatelja, doktora Bena Mura. Ejson je morao da trai da mu se vrati
svaka usluga koju mu je dugovao neko iz Vaingtona, ne bi li oslobodio Mura. Na kraju, ubedio je FBI
da je Mur kljuan ovek za dovravanje tajnog projekta na kojem su zajedno radili Livermor i Cal
Tech: visokoprecizni antiraketni sistem nazvan Zvezdano jato. Pre ili kasnije znao je da e neko
otkriti da je Murovo ime naknadno dodato na spisak osoblja pod ugovorom, ali uz pretnje sa Bliskog
istoka i teroriste na Zapadu, do tada e protei neko vreme.
Mesec dana nakon to je osigurao putanje doktora Mura, Bila Ejsona su pozvali u Vaington da
podnese izvetaj o programu Zvezdano jato. Jedne veeri je primio gosta, agenta FBI-a po imenu
epard. Agent mu je pokazao dokument koji je proiren da bi se programu Zvezdano jato dodalo
Murovo ime. Ejson je strahovao da mu je vreme isteklo. Meutim, umesto da ga uhapsi, epard mu
ispria neverovatnu priu o koncentracionim logorima i o tome da je jedina osoba koja zaista moe da
pomogne njegov prijatelj, Def Vels.
Kada je uo da doktor Ejson dolazi u Vaington, epard je znao koliki rizik preuzima
pokuavajui da stupi u vezu sa doktorom. Ukoliko Ejson odlui da ga prijavi, sam e biti na putu za
logor; u to nimalo nije sumnjao. Meutim, dok je radio u Vaingtonu, posle onoga to se sa
Koferovima desiio u ikagu, saznao je da je mladi kompjuterski genije po imenu Def Vels taj koji je
osmislio i napravio Data-Net. Ime mu je zvualo poznato, a pretraivi arhiv, u njemu je pronaao ono
to je traio. Deda Defa Velsa i njegov imenjak, pukovnik Defri Vels je bio prijatelj epardovog
oca. Pukovnik Vels i epardov otac su saraivali za vreme rata, a godinama kasnije i u svemirskom
centru na Floridi.
Bilo mu je teko da poveruje da bi bilo koji ovek kojem je njegov otac u potpunosti verovao
imao unuka koji je izdajnik svoje zemlje. Preuzeo je zaista ogroman rizik ka,da je proverio tajni dosije
Defa Velsa u kom je pisalo da je Vels pokuao da pobegne sa projekta, ali da je uhvaen i vraen.
Takoe, bilo je jasno da je jedino ime vlada zadrava Velsa bila njegova pomonica, Keren Ejson.
Dosije je otkrio da se na devojinog oca stalno motri i da je kod njega uoen svaki pokazateij
mogueg prelaska na drugu stranu. On je odreen za pritvor, im Vels zavri Data-Net i im Zvezdano
jato pone sa radom.
Doktora Ejsona su pozvali u Vaington da podnese izvetaj napretku programa Zvezdano jato.
epard je uvideo da je to jedina ansa da doe do Ejsona. Uz iznenaujue malo potekoa, uspeo je da
izdejstvuje da on motri na Ejsona dok je ovaj u Vaingtonu. Nareenja koja je imao bila su jasna:
Ejson ne sme da stupi u kontakt sa svojom erkom ili sa Velsom.
Samo pukom sreom, epard je naleteo na proireni dosije o osoblju na Zvezdanom jatu dok je
jo uvek bio u korpi za obradu, nepregledan.
Ono to epard nije znao, bilo je to da njegovi napori nisu proli neprimeeno. Meu osobljem
koje su inili agenti sa zadatkom da okupe teroriste bila je grupa mukaraca i ena koja se tajno
protivila potezima vlade. Oni su mnogim hrianima i Jevrejima pomogli da pobegnu. epard je ve
nagaao da postoji nekoliko dobro organizovanih pokreta otpora u okviru vlade. Zakljuio je da je
odreivanje toga na ijoj je neko strani bilo pomalo nalik na tos Abota i Kostela: Ko je prvi.
epard je znao da mora neto da preduzme. Ali ta?, zapita se jedne veeri dok je koraao ka
svom automobilu na vladinom parkingu. Ovo Drutvo je vee i od same vlade. Nekako, Vels je klju
njihove moi. Bez postavljenog Data-Neta, ne mogu da se nadaju da e upravljati milionima
Amerikanaca. A bez. pomoi medija ne mogu da se nadaju da e prevariti ostale. Sloboda tampe je
postala lakrdija - povie u svojoj nemoi. - U njima je problem.
- Saglasna sam - ree nean glas iz senke.
Iznenaen, epard, po navici, posee za orujem. - Ko je to? - zarea.
- Prijatelj - rekla je mirnim, nenametljivim tonom. - Verujem da imamo neke zajednike brige.
- Ne znam o emu govorite - oprezno ree epard, pogledavi u enu. U njoj prepozna efa
Odeljenja za dosijee u kojem je, proteklih nekoliko dana, proveo mnogo vremena. Njegovi
pretpostavljeni su mislili da je kopao po papirima ne bi li pronaao dokaze o teroristikom delovanju
koji bi mogli da se upotrebe u pretragama, a on im je dao dovoljno informacija da bi oni bili
zadovoljni. Meutim, veinu vremena je potroio sklapajui podatke o tajnoj organizaciji, poznatoj
kao Drutvo, koja je delovala unutar vlade. Sumnjao je da ono prua korene duboko u istoriju i da je
rairilo svoju zarazu do samog srca vlade, ukljuujui i predsednitvo.
epard se oprezno pomeri do bolje osvetljenog mesta. Mlada ena ga je pratila, ali je bila
dovoljno oprezna da ostane izvan direktnog svetla. To je ona, sa sigurnou pomisli, kada vie svetla
dopre do njenog lica. Ona to je glavna u Dosijeima. Prvih nekoliko dana bilo mu je teko da izbegava
da je posmatra. Njene prodorne plave oi, izvajane crte i besprekorna koa inile su da izgleda kao
neko sa naslovne stranice Voga. Bio je zadivljen time to ona, izgleda nikada nije podizala glavu od
stola, i to je retko, ako uopte i jeste, pravila pauze. Nikada nije imao priliku da lino razgovara sa
njom. Svako pitanje koje je imao prenosio je neko od drugih radnika, a bilo je oigledno da je potuju,
a i ona je uvek znala odgovore na postavljena pitanja. Ipak, godine obuke dobro su mu posluile. Svaki
deli njega je vikao: - Budi oprezan.
- Ne krivim vas - ree neno.
- Za ta? - oprezno upita Separd.
- Zato to se pitate ta se deava u naoj vladi.
- Ne pitam... - zausti da kae.
- Ono to se deava je zavera za zatvaranje i uklanjanje miliona Amerikanaca samo zbog njihove
vere ili rase - ree ljutito.
- Znam ko i zato, ali ne znam ta da uradim povodom toga.
- Zato to meni govorite? - upita Separd, a svaki ivac mu je titrao na ivici. - Ja sam samo
terenski agent.
- Potcenjujete se, agente Separd - odgovori. - Sada bi bilo bolje da me poljubite ili e neko
pomisliti da smo zaverenici.
Rekavi to, prila mu je i poljubila ga kao da je to najprirodnija stvar. Televizijske kamere slabog
osvetljenja opremljene senzorima za pokret uoile su je kada je izala na svetlost.
U zatvorenoj sobi za nadgledanje, radnik obezbeenja ree svom saradniku. - Znao sam da je ovaj
agent provodio mnogo vremena na Odeljenju za dosijee. Sad znam i zato. Obrati panju na vrelinu u
25
SPASEN
O planovima za osloboenje Dona Eldera raspravljalo se nekoliko puta, ali, s obzirom na to da
su ga uvali u visokoobezbeenom krilu Endrjusa, delovalo je nemogue. Kada je jedan od straara
dojavio grupi da Eldera sele, ona je brzo reagovala. Ostvarenje plana je zapoeto im je postalo
izvesno da Eldera premetaju u glavni grad.
Dok je Vomer bio na sastanku sa nekima od osnivaa KUP-a u Atlanti, to obavetenje mu je
saopteno pozivom na mobilni teiefon. Takoe, saznao je da izvesni FBI agent iz Vaingtona sarauje
sa KUP-om i da e im se uskoro pridmiti u Atlanti. Oajniki je eleo da sazna agentovo ime, ali je
zakljuio da bi bilo previe riskantno da postavi jo neko pitanje.
Po pozivu, Vorner je jedva uspevao da obuzda svoje uzbuenje. Preneo je pomku voama grupe,
zatim izaao iz naputene poslovne zgrade koja im je privremeno sluila kao glavni tab. Morao je da
pozove Rutlenda, i to brzo. Ovim e skinuti Frenklina s vrata.
Izaavi, odlui da odmah uputi poziv. Zakoraivi u uliicu iza poslovne zgrade, ukljui depni
telefon i saeka da se uspostavi veza sa vladinim kanalom. Uglavnom je bio mnogo oprezniji u tako
opasnom delu gradu, ali je bio previe uzbuen da bi se strpio dok stigne do bezbednosti koju je nudio
njegov automobil.
Dvojica mukaraca koja su posmatrala Vornera dok je izlazio iz zgrade, izgubie ga iz vida.
Jedan ree: - Gde ode onaj tip?
- Ne znam - ljutito odgovori drugi. - Hajde da ga naemo. Stvarno mi treba da se uradim.
Ba tada su uli zvuk mobiinog telefona koji je dopirao iz uliice. Doli su do ugla ba u trenutku
u kojem je Vorner okrenuo Rutlendov broj u Vaingtonu. Poslednje to je Ari Vorner uo je bio tihi
zvuk pucnja iz pitolja sa priguivaem. Za manje od minuta, dvojica ubica skinue sa njega i uzee
sve stvari koje su imale neku vrednost, ukljuujui i mobilni telefon. Razbojnik podie telefon u
trenutku u kojem Rutlendova sekretarica upita: - Izvolite, ko zove?
- Izvinite. Pogrean broj - ree, smejui se, i iskljui telefon. Don Elder to nikada nije saznao,
ali tim lopovima je dugovao svoj ivot.
Nekoliko sati kasnije, Eldera su izvukli iz kreveta i ugurali u auto koji je ekao. Sve je obavljeno
toliko brzo i u tolikoj tajnosti da je pomislio da e ga verovatno ubiti. Nauio je da je bolje da ne
postavlja pitanja pre nego to od njega ne zatrae da pria. Nekoliko ispitivanja kroz koja je proao
bila su ba muna iskustva.
Elder je uo i itao o muenju, pogotovo o vievekovnom muenju u hrianskom svetu, ali dok
ga lino nije iskusio, nije zaista razumeo koliko to moe da bude pogubno po psihu. Sam bol je bio
dovoljno teak, ali upravo je oseaj bespomonosti, ubrzo praen oseajem beznadenosti, taj koji ini
najveu tetu. Don Elder je imao veliko razumevanje za ratne zarobljenike koji su popustili pred
onim ko ih je zarobio. Osim potpune posveenosti vioj sili, sve ostalo je bilo trivijalno i lako ga se
moglo odrei.
Ono to ga je u njegovom iskuenju najvie zbunjivalo bilo je to to ga ispitivai u stvari nita
nisu ni pitali. Kao da su ga samo oslabljivali za neto drugo. Niko nije traio od njega da bilo ta
potpie ili da se odrekne svoje vere, to je isprva oekivao. Pitali su ga kako se zove, ta radi i kako
mu se zove supruga. Ovo poslednje je izazivalo eljeni efekat da mu ona bude najprea u mislima.
Kada bi se usudio da postavi pitanje ili kada bi se opirao na bilo koji nain, usledilo bi muenje.
Ovog jutra je jednostavno odveden, bez rei. Znao je da ovo nee biti uobiajeno ispitivanje i bio
je iskreno uplaen. Prozori limuzine su bili potpuno zamraeni tako da nije mogao da vidi ono to se
nalazilo iza njih; niti je iko mogao da vidi ko je unutra. Sudec'i po zvucima koje je uo, pretpostavi da
se pribliavaju nekom gradu. Poto je znao da ga dre u Endrjusu, pretpostavi da se radi o Vaingtonu.
Automobil se zaustavio, a Elderu se uini da je uo pomalo poznat zvuk. Bio je potreban trenutak
da mu se povrate ula. Bio je to zvuk otvaranja garanih vrata. Auto se ponovo pokrenuo, a on u zvuk
zatvaranja vrata. Pre no to se auto zaustavio, ispitiva grubo prebaci crni, platneni dak preko
Elderove glave i promrmlja: - Ni da pisne...
Elder oseti da ga guraju preko betonskog poda, a onda u zvuk za koji pretpostavi da potie od
otvaranja vrata lifta. Gurnue ga unutra. Poslovna zgrada, pomisli. Ali gde, i zato? Lift se zaustavi, a
Eldera izgurae u hodnik. Sapleo se, a neko ga uze pod ruku i stade da ga gura niz hodnik. Jo uvek
nije nasluivao gde se nalazi. Oseti kako mu se u ustima, od straha, sakuplja u. Proguta je i utke se
pomoli Bogu da mu podari snagu. Povukoe ga da bi ga zaustavili i uklonie mu lisice. Stajao je u
tiini, oekujui naredni potez onih koji su ga zatoili. Neko mu ukloni dak sa glave. U poetku mu je
bilo teko da bilo ta razazna. Drali su ga u slabo osvetljenoj eliji, a onda je nekoliko minuta bio u
potpunom mraku; njegove zenice su pokuavale da se prilagode.
- Dobro doao, Done Elderu - uglaeno ree mukarac. -Dugo sam ekao da te vidim.
Elder zakilji pokuavajui da prilagodi oi na osvetijenu prostoriju. Iznenada, uoivi
mukareve crte, oseti kako mu se strah penje uz kimu. - Ti - ree promuklo. Uzviknuo bi, ali glasne
ice su se odvikle od prianja, a kamoli vikanja. Lice koje je video ispuni ga poznatim strahom.
Vratie mu se none more. Cmomanjasti ovek koji je sedeo za predsednikim stolom bio je onaj iz
njegovih nonih mora. Voa.
- Ja sam - odgovori. - Verujem da su te nai prijatelji lepo uvali.
Elder nita ne ree. Znao je da je njegova mora postala stvarnost. Covek koji je sedeo u fotelji
kancelarije najvieg poloaja u zemlji je bio protivnik svega to je njemu bilo sveto. Setio se rei
proroka Danila koji je rekao: Onda e kralj raditi ono to mu je volja, i uzdizae sebe iznad svakog
boga, i govorie strane stvari protiv Boga svih bogova; i on e napredovati sve dok ogorenje ne
naraste, a onda e se desiti ono to je ve odlueno.
- Znam te! - izbrblja Elder. - Ti si zlo!
Iz Raakovih oiju gorela je mrnja. Straar krenu, ali ga crni ovek zaustavi. - Ostavi nas! naredi.
- Ali, gospodine - pobuni se straar.
- Odmah nas ostavi! - ponovo naredi, i straar napusti sou.
- Zlo je neodreen pojam, gospodine Elder - uglaeno ree Raak, ponovo pribran. - Veina ljudi
u ovoj zemlji bi rekla da si ti zao. Mogao bih da te pogubim i narod bi me pozdravljao kao heroja.
- Moda moe da prevari narod - oprezno ree Elder - ali nijedan ovek ne moe da prevari
Boga!
- to bih ja brinuo zbog tvog Boga? - zasikta Raak ustavi iz fotelje. - Da li je uspeo da pomogne
tebi ili tvojim jadnim sledbenicima? Nije. Sada sam ja glavni. Tvoj Bog je mit. ak i vaa kolska
deca to znaju!
- I kolsku decu je lako obmanuti - ree Elder, mnogo hrabrije. Nije potcenjivao oveka koji se
nalazio ispred njega, ali suoavanje sa nonom morom nije ni izbliza bilo zastraujue kao to je
zamiljao. - ta hoe od mene? - upita Elder. -Znam da sve ovo to se deava nisi isplanirao samo da
bi mene zadivio.
Raakove oi se suzie dok je oseao kako se iznutra puni besom. Zatim se nasmei: - Vrlo
dobro, Done. Pokuaj da natera supamika da izgubi pribranost, pa onda upravljaj njime.
Elder nita ne ree, ali uvide da je ovek ispred njega podloan ljutnji kao i svi ostali. To nije bilo
mnogo, ali jeste bila pukotina u oklopu.
- Zelim da ti ponudim dogovor - ree Raak.
- Kakav dogovor? - oprezno upita Elder. Znao je da onaj koga zovu voa eli neto od njega, ali
nije mogao da zamisli ta.
- Posedujem mo da unitim i tebe i sve ostale hriane u Americi. Jsamili smo te i odsekli od
onih koji su bili oko tebe. Ali ja ne elim da te unitim, osim ako ne budem imao drugog izbora.
Bojim se da tvoja lepa ena, Dulija, ne podnosi zatvor ba najbolje.
Elder preblede na pomen supruge. Dok je bio zatvoren, svakodnevno se molio za nju, ali iznutra
se isto tako molio da je ne uhapse. Zadrhta pri pomisli da njeno neno telo podnosi iste muke koje i
njemu nanose. Iznenada, shvati. Zbog toga su me i muili, pomisli. Zele da znam kroz ta e ona
prolaziti - ili ve prolazi. Raak oseti da je pogodio Eldera u ivac. - Spreman sam da oslobodim tvoju
suprugu.
- U zamenu za ta? - upitao Elder Raaka koji zasta nekoliko sekundi.
- U zamenu za tvoje zaklinjanje na vernost mom cilju - ree dok su mu oi delovale kao da
prodiru u Elderovu duu.
Elder se borio sa strahom koji je rastao u njernu. Uradio je jedinu stvar koje se u tom trenutku
mogao setiti: kleknuo i moIio se. Mozak mu je do te mere utmuo da je jedino ega je tada mogao da se
seti bio Oe na. Otpoe - Oe na, koji jesi na nebesima...
- Prestani! - viknu Raak na Eldera i udari ga u lice. - Nee da pominje svog lanog boga u
mom prisustvu.
- Ako On jeste laan Bog, zbog ega te onda plai samo pominjanje Njegovog imena? - upita
Elder, podigavi se na noge.
- Nek se svjati ime Tvoje...
- Patie, a tvoja ena e jo vie patiti - besno zasikta Raak. - Imao si svoju priliku; sada e
platiti, a tvoji bedni sledbenici e biti zbrisani sa lica zemlje... poev od tvoje ene.
- Ako me ubije - ree Elder - radovau se zbog toga to sam vredan da patim za Njegovo dobro.
Ako ubije moju enu, radovau se zbog nje. Sto vei broj nas progoni, to e ih se vie pridruiti
naim redovima, tako da ne moe da pobedi. Poraen si - onda, sada i zauvek.
Raak ponovo udari Eldera. - Ti e umreti poslednji! Ti si taj koji je osudio svoje sledbenike na
smrt! Ti si budala!
- Nemam ja sledbenike - odgovori Elder, obrisavi krv sa usta. - Svi mi sluimo jednom,
istinskom Bogu. I pre si pokuao i bio si poraen. Na kraju, ti e biti taj koji e kleknuti pred
Gospodom.
- Nikada! - viknu Raak. - Nikada! Ja sluim vladaru Zemlje. Imau itave drave za svoj presto.
- Pritisnu dugme na stranici predsednikog stola, i dvojica krupnih uvara uoe.
- Odvedite ovog teroristu na mesto koje smo pripremili za njega i njemu sline. Nauite ga kako
se ponaa.
Elder oseti kako mu uvru ruku iza lea i vraaju lisice na zglobove. Jedan od mukaraca mu nabi
lice na sto za kojim su nekada sedeli Deferson i Linkoln. Udarac mu rasee obrvu i krv poe da
- Da, pretpostavljam da jeste - kikoui se, ree krupniji mukarac - ali smo smatrali da ete nam
bre poverovati ako objasnimo da znamo Rendija. Priekajte, pastore, i skinuu vam te lisice za tren. Rekavi to, isproba klju koji mu je pribavio jedan od epardovih regruta iz FBI-a. Radio je ba onako
kako su mu rekli da e raditi. Elder protrlja zglobove ne bi li povratio cirkulaciju.
Don Elder je bio pun pitaftja, ali je znao da e morati da prieka dok ne budu na sigurnom - ako
budu na sigurnom. Takoe, znao je da Raak ni od ega nee prezati da bi ga ponovo pronaao. Zbog
ega li je toliko panje usmereno na jednog baptistikog propovednika iz Atlante?, upita se.
Kada je Raak saznao da su Eldera oslobodila dvojica mukaraca, u garai, razbesne se. Odmah
pozva Rutlenda, koji je zajedno sa Keti Alton bio na zvaninom prijemu prireenom u ast arapskih
ambasadora pri Ujedinjenim nacijama.
Rutlend sevnu na pripadnika tajne slube koji je doneo poruku do njihovog stola. - Rekoh vam da
me ne uznemiravate! - ljutito ree. Znao je da naredni korak u ostvarivanju plana iziskuje da Arapi
osvoje Izrael. Tada e Jevreji postati robovi svojim bivim slugama.
- Gospodine, imate hitan poziv od gospodina Raaka. Rekao je da bez obzira na sve, moram da
vas obavestim.
Voa nikada ne bi prekidao, osim ako nije neto veoma vano, pomisli. - Reci mu da odmah
stiem. Probio se do telefona najbre to je mogao, nakon to je arapskoj delegaciji ponudio
izvinjenje.
- Da, gospodine - odgovori Rutlend, sasluavi Raakovu vrisku u vezi sa Elderom. - Lino u se
pobrinuti za to.
Rutlend je bio vidno uzdrman nakon to je spustio slualicu i izaao iz sale za sastanke. Nikada
nisam uo vou ovoliko uznemirenog. Kako jedan pastor moe da bude toliko vaan? Arapi e
jednostavno morati da nastave bez mene. Keti Alton e uskoro saznati za Eldera, odlui.
Don Elder poe da veruje da je zaista spasen iz kandi Drutva. Posle nedelja, ili meseci
zarobljenitva - vie nije znao koliko - bio je slobodan.
Krupniji mukarac pogleda u Eldera, i izgleda da je mogao da mu proita misli. - Jo uvek nije
gotovo, pastore - brino ree. - Nalazimo se usred neprijateljske teritorije, u neprijateljevim kolima.
Jo imamo mnogo toga da proemo.
- Razumem - odgovori Elder uz osmeh. - Ali, ko ste vi -osim to ste Rendijevi prijatelji?
- Pa, u stvari, mi smo bili u tajnoj slubi predsednika Kilborna, ali su nas uklonili iz vladine
slube kada je Hant izabran. Mi smo deo pokreta koji pomae naoj vladi da se otarasi bolesti koja
napreduje u njoj.
- Kako ste uli u garau Bele kue?
- Nisam ba siguran. Oigledno je neko iz grupe povezan sa sistemom nacionalne bezbednosti.
Svako od nas zna samo ono to on treba da radi, za sluaj da nas pokupe.
- Koji je plan? - upita Elder, osetivi kako mu se vraa stara snaga.
- Imamo drugi auto, na svom mestu, nedaleko odavde. Izvriemo zamenu, a neko drugi e
nastaviti u ovome - ree voza dok je upravljao automobilom kroz sporedne ulice. Uoi ulicu u kojoj
bi trebalo da je drugo vozilo, i skrenu u nju.
- To je to - ree voza ukoivi iza velikog kamiona.
- To je to? - upita Elder.
- Da, to je to - uz topao osmeh, ree krupniji mukarac.
26
lG
- Pastore, imamo istu odeu za vas - ree Rendi Kros kada je Don Elder uao u kuu male
farme na obodu Klejtona u Dordiji.
- Zahvalan sam na tome, Rendi - ree Elder. - Poeo sam da irim mirise... moda i malo previe.
Nakon to se skoro dva sata krio u ubretarskom kamionu, Elder je prebaen u kamionet u
vlasnitvu KUP-ovog transportnog preduzea iz Atlante.
Po onome to je veina Amerikanaca govorila, bilo je oigledno da jo uvek veruju da je sveopte
okupljanje hriana tano ono to se govori da jeste: zakonito hapenje osumnjienih terorista. Mediji
su odigrali kljunu ulogu u ubeivanju javnosti u to da niija graanska prava nisu uskraena. Vodei
zvaninici Altonine vlade svedoili su da se nijedno nepravedno hapenje ne bi moglo, niti e se ikada
desiti u Americi. Poto je veina hrianskih voa odmah obeleena i uhapena, gotovo da nije bilo
nikog ko bi mogao da istupi i napadne zvanian stav. Bilo ko ko bi se potrudio da proveri, primetio bi
oigledne pokazatelje suprotnog: stotine hiljada nestalih hriana i Jevreja.
Kako su nedelje prolazile, a uloga Data-Net sistema uz magnetske line karte porasla, tako se i
oma sve vie stezala. S obzirom na to da su se magnetski skeneri pojavili u gotovo svakom gradu u
Americi, bilo ko ko je pokuavao da upotrebi sistem bez odgovarajue line karte rizikovao je
istovremeno hapenje. Budui da je hrana, pribavljena u ranim danima, poela da se troi, voe
pokreta poee da se pitaju koji e im biti naredni korak.
Amir Raak je bio potpuno besan kada su mu potvrdili da Elder nije bio u automobilu izvuenom
iz Potomaka. Udvostruio je napore da se otarasi hriana. Sve prie o tome da je sistem linih karata
dobrovoljan, bile su naputene.
- Zabranite pristup svim korisnicima bez stalne line karte -naredi Raak.
Izjavivi da je mandat stigao anketiranjem amerike javnosti, predsednica Alton naredi da se
odmah uvede novi sistem. Postao je dravni zakon broj 186, koji je u odsustvu Kongresa donelo
prelazno zakonodavno telo.
Rendi Kros je upoznao Dona Eldera sa svime to je njima do tada bilo poznato. Onda mu ree: Pastore, doveli smo vas ovde zato to je KUP-u potrebna vaa pomo. Mi emo, Americi i svetu,
razotkriti Drutvo.
- Ne vidim kako bih ja tu mogao da budem od velike pomoi - ree Elder kada je u njemu slegla
sva vanost onoga to mu je reeno. - Mogu da se poveem sa nekima iz nae podrune grupe, ali bez
sredstava i linih karata ne moemo da se poveemo sa drugim grupama.
- Od kada je predsednica Alton preuzela vlast, zemlja je skoro pod diktaturom - ree drugi
mukarac. - Ako hoemo to da zustavimo, bie nam potrebna vaa pomo.
- A, ko ste vi? - upita Elder.
- Ja sam Don Separd. Bio sam jedan od FBI agenata na pozajmici kod vrhovnog tuioca, u slubi
hvatanja terorista.
- Donova pomo nam je bila kao Bogomdana - dodao je Rendi. - On je isplanirao vae bekstvo,
kao i bekstva jo nekoliko kljunih ljudi.
- Ali, kako se ja tu uklapam? - upita Elder. - Ja sam samo pastor bez crkve.
- Malo si preskroman, Done - ree Bil Frost uavi u sou.
- Bile! Mislio sam da si uhapen - ree Elder zagrlivi svog dugogodinjeg prijatelja.
- Bio sam. Odveli su me u ustanovu u Arizoni. Don je pomogao u sreivanju mog bekstva.
- ta je sa tvojom suprugom? - upita Elder, pomislivi na svoju.
- Ona je negde u nekom drugom logoru, Done. Nemamo dovoljno ljudi da bismo je spasili, bar
ne za sada. Borimo se za opstanak. To je bitka u kojoj ne moemo da sebi priutimo poraz. Videvi
patnju na Elderovom licu, Frost je dodao: - Tvoja ena, Dulija, je na sigumom. Dobro joj je; samo je
zabrinuta za tebe.
- Hoe da kae da nije uhapena? - ree Elder, a noge mu zaklecae.
- Sedi, Done - ree Rendi. - Proao si kroz mnogo toga. Upoznaemo te sa detaljima kasnije. Za
sada ti je dovoljno da zna da je Dulija na sigumom. Ne bismo dozvolili da je se Drutvo doepa.
Pokuali bi da je upotrebe ne bi li te slomili.
- Ve su pokuali, ili, tanije, Raak je pokuao - ree Elder, malo oputeniji. - Dobro sam, samo
malo umoran.
- Nita to topli tu ne bi mogao da izlei - ree Frost. -Toliko imamo.
- Rekli ste Raak? - prekinu ih Separd. - Da li je to bio Amir Raak?
- Tako se nazvao - ree Elder i nevoljno stisnuo zube. -Ali, sumnjam da je poznatiji pod drugim
imenom.
- Kako to mislite? - upita Separd.
- O... nema veze - ozbiljno odgovori Elder. - To je jedna od onih ideja zbog koje se hrianima
pripisuje da su radikalni. Moda ak i ludi! - doda Elder i pogledom obuhvati sobu i alosno malu
gmpu koja se posvetila suoavanju sa monom vladom.
- Done, naumili smo neto to je do te mere radikalno da bi ak moglo i da upali - ree Rendi. elimo da pomogne hrianima irom zemlje da se ujedine i povrate svoju slobodu.
- Ne znam da li ste primetili - uz osmeh ree Elder - ali, trenutno ba i nisam najomiljeniji ovek
u zemlji. U stvari, koliko znam, ja sam mrtav. Istog asa, Elder poele da to nije rekao. Znao je da su
tri dobre osobe umrle da bi njega oslobodile.
Videvi izraz Elderovog lica, Bil Frosf je izjavio: - Svako, od nas ovde, bi poloio svoj ivot ako
bi to pomoglo cilju - slobodi. Ljudi koji su umrli su bili svesni opasnosti; Bili su vie nego spremni da
je prihvate.
- Znam kako se oseate - iz susedne sobe dodade neki drugi glas. Kada je progovorio, Def Vels
je uao u sobu.
- Ovo je Def Vels - Rendi ree Elderu.
- Odnekud mi je poznato to ime - odgovori Elder, pokuavi da se seti odakle.
- Def Vels je, ili je bio, zaduen za programiranje Data-Neta - ree Separd.
- Ah, da, Vels. Sada znam ko ste - ree Elder i podie obrvu, pokazujui da je zbunjen. - Vi ste
mladi kompjuterski arobnjak koji je predvideo zemljotres.
- I Def je zvanino mrtav. Avion u kojem je on trebalo da bude, oboren je jedva malo izvan
Vaingtona.
- Oboren? - upitno ree Elder.
- Oboren projektilom koji se navodi na toplotu. Cetvoro naih ljudi je poginulo u nesrei.
- Da - ree Def, a lice mu pocrvene od besa koji je oseao. - Da Don nije isplanirao dvostruku
razmenu, Keren i ja bismo bili u tom avionu. Zapoeo je sa iznoenjem svega to se desilo od trenutka
kada su upoznali Ameliju Durant pa sve dok se nisu dotruckali do aerodroma.
Malo pre nego to su Def i Keren izali iz ubretarskog kamiona, drugi par je izaao iz kabine i
potrao ka avionu. Defa i Keren su ugurali u drugi automobil i kasnije prebacili u poslovni kamion
koji je iao u Atlantu. Dok su se odvozili sa malog aerodroma, videli su eksploziju privatnog aviona, i
njegovo raspadanje.
- U tom avionu je bilo troje ljudi i pilot - kroz stisnute zube ree Def. - Poginuli su umesto nas.
- Bili su lanovi Mosada - ree epard. - Oni su nam pomagali da sredimo ovaj nered. Gotovo da
nema mesta na kojem nemaju veze.
- ta izraelski Mosad ima sa svim ovim? - upita Elder.
- Oh, vi verovatno ne znate. Sjedinjene Amerike Drave su bacile est nukleamih bombi na
izraelska odbrambena postrojenja, a sve pod izgovorom da su spreavale ludaka po imenu Moi Amit
da lansira nekoliko kobaltnih bombi.
- Cuo sam za Amita - u udu ree Elder. - Bio je lan antihrianskog i antiamerikog pokreta
elot u Izraelu.
- Pa, sada je nita vie do radioaktivna praina - jetko primeti epard. - Meutim, SAD su
predloile da okupatorske snage koje e upravljati Izraelom budu sainjene uglavnom od arapskih
nacija.
- Izraelci to nikada nee trpeti! - gotovo viknu Elder. -Mnogo puta sam bio tamo. Oni su svesni
toga da bi ih Arapi zbrisali sa lica zemlje im bi im se ukazala prva prilika. Ukoliko bude potrebno,
borie se i tapovima.
- Upravo je to i bila namera - pojasni epard. - Mosad veruje da Raak namerava da u potpunosti
ukloni Jevreje, poevi od Izraela.
Elder se oseao kao da e mu pui glava. - Toliko mnogo stvari se desilo u tako kratkom
vremenskom periodu. Bio sam, ovde u Atlanti, pastor crkve koja je napredovala, a irom zemlje ljudi
su mogli da posmatraju moje televizijske slube. Mislio sam da smo na sigurnom, ali izgleda da me je
Iini ego zaslepeo. Naravno, obavljao sam Boiji posao, ali sam bio toliko zauzet svojim poslovima da
sam propustio ono to se deavalo oko mene.
- Tu greku smo svi uinili - ree epard i pogledao u ostale Ijude u sobi. - Pretpostavljam da
niko od nas nije zaista verovao da ovako neto moe da se dogodi, pogotovo ovde, u Americi. Mi se ni
po emu ne razlikujemo od nemakog naroda pre Hitlera ili ruskog pre Lenjina. Nikada niko ne veruje
da bi to njima moglo da se desi.
Elder bee preplavljen emocijama. - Postali smo toliko vezani za svoje stvari da nismo ni
primetili, niti nam je bilo vano, da smo poeli da se odriemo svojih sloboda da bismo zadrali te
stvari.
- Ubijamo neroenu decu zato to su ekonomski zahtevna; naa deca uzimaju drogu da ne bi
morala da se suoavaju sa stvamou koju donosi ivot bez svrhe; nai politiari vie brinu tome da
budu izabrani nego to brinu o zemlji. A to je najgore od svega, Boije ljude vie zanima da zadre
svoj nain ivota nego da u ime Hristovo osegnu svet.
- A ja sam kriv kao i svi ostali - dodade Elder.
- Previe si strog prema sebi, pastore - ree Bil Frost. -Upozorio si nas, i pokuali smo da se
promenimo. Jednostavno, kada smo se probudili, bilo je kasno.
- Verujete li da je ovo poetak stranog suda, pastore? - upita Rendi Kros. Izgovorio je pitanje o
kojem su i mnogi drugi mislili, ali ga nisu postavili.
- Iskreno, ne znam - uzdahnuvi, odgovori Elder. - Mislim da Raak jeste deo Sataninog plana za
osvajanje Zemlje. Ali upamtite, ne postoji ovek koji zna vreme; samo Bog zna. Ako ovo jeste strani
sud, i Raak jeste Antihrist, onda e pobeivati sve do zavrnice, kada e Hrist ponovo sii. Meutim,
ako je jednostavno naduveni diktator kao Staljin ili Hitler, onda moemo da ga porazimo. Mi treba
samo da se molimo da e Boija volja biti ispunjena, a zatim da inimo kako nam On pokae.
Gledavi u Separda, Elder upita - ta ja mogu da uinim? Ako je sistem linih karata toliko
neprobojan da vie ne moemo ni da kupujemo hranu, kako uopte onda da dopremo do grupa
skrivenih irom zemlje?
- Mislim da tu ja mogu da pomognem - ree Def, a Keren ue u sobu, nosei malu elektronsku
napravu koju je on stavio u dep kada su pobegli iz laboratorije. - Ovo je Keren Ejson, moja... moja
verenica - ree.
Iznenaen izraz iica mlade ene ree Elderu da je ova izjava i za nju bila otkrie, ali ona nita ne
ree, samo se nasmei.
- Ovo je skener, slian onima koje upotrebljava Data-Net -ree Def, uzevi malu napravu iz
njenih ruku. - Skener alje poruku u bazu podataka, gde se broj proverava. Vrlo je slino kao i
upotrebljavanje kartice, samo to je broj, toplotnim laserom, trajno utisnut ispod koe. Boja je
magnetna, tako da se ne vidi na povrini, ali osetljivi magnetski skener moe da je primeti.
- Potpuna kontrola - ree Elder. - Bez broja ne moe ni da kupuje ni da prodaje.
- Pa, gotovo potpuna - cerekajui se, ree Vels. Keren ga munu u rebra, i on poe da se pretvara
da je ponovo vrlo ozbiljan.
- Pastore, ono to emo vam sada pokazati, u ovom trenutku, nikome van ove prostorije nije
poznato - ree Separd. - Vro je vano da ostane tajna. tos je u tome da poaljemo informaciju irom
zemlje, a da ona ostane tajna za vladu. To je ono gde vi nastupate. Znamo da su u neke grupe bili
uvueni lanovi Drutva; u nekima su moda jo uvek. Ako se sazna i jedna re od ovoga to ete sada
videti, gotovi smo.
Elder sede u stolicu koja mu je bila najblia. - Uiniu ta mogu - ree sa onolikim
samopouzdanjem koliko je mogao da prikupi. Tuce Ijudi protiv moi vlade, pomisli. Stvarno smo u
istom poloaju kao to je i Gideon bio.
- Dajte mi ruku - ree Vels. Kada je preao skenerom preko pastorove ruke, mala naprava je
ispustila pisak od kojeg su se svi trgli.
- Vrlo efikasno za uzbunjivanje ljudi da je neko bez line karte pokuao da upotrebi sistem ili
jednostavno proao pored skenera, a nije znao da je on tu. Da je ovaj skener povezan sa sistemom,
odaslao bi poruku centralnom procesoru i tamo pokrenuo alarm. Mislim da do sada postoje timovi
agenata rasporeeni irom gradova i spremni da skoe na bilo koga ko bude otkriven.
- Razumem - ree Elder, sada mimijih ivaca.
- Sada - ree Vels i dmgim malim ureajem koji je izvukao iz svog depa, pree preko Elderove
mke. Nita nije osetio.
- ta je to bilo? - ree.
Vels ponovo pree skenerom preko Elderove ruke, samo to je ovog puta ureaj zatreperio
zelenim svetlom i nije ispustio nikakav zvuk.
- Proli ste - pobedniki ree Vels. - Sada ste zvanino deo Data-Net sistema.
Videvi pitanje u pastorevom pogledu, Vels nastavi: - Samo sam utisnuo broj na vau mku. Nije
trajan, ali e se zadrati oko tri meseca, ili trideset kupanja, zavisi ta se prvo obistini.
Ispusti promukao zvuk kada ga Keren ponovo udari u rebra.
- S vremenom e se izgubiti zbog smenjivanja elija vae koe
- neno ree Keren. - Vodootpomo je i ne skida se eanjem.
- To znai da sada mogu da upotrebljavam Data-Net? - ree Elder pretraujui svoju ruku. Nije
mogao da otkrije bilo kakav znak.
- Ovo samo reava problem postavljanja broja na mku - ree Vels. - Ako biste pokuali da
upotrebite Data-Net, va broj se ne bi slagao sa vaim otiskom prsta na pristupnom skenem sistema i
pokrenuli biste drugi alarm.
- Kako onda...
- Strpljenja, pastore - naali se Vels. - Dozvolite da objasnim. U sistemu se nalaze podaci svih
onih koji su primili broj, jo od kada su izdate prve kartice. Znao sam da e krivotvorenje kartica brzo
postati unosan posao, pa sam uneo i dmgu proveru: otisak kaiprsta vlasnika kartice. Broj line karte
mora da se slae sa odreenim otiskom. Pokuajte da koristite sistem tuim brojem, i odmah e vas
odbiti.
- Cini mi se da razumem - ree Elder. - Dakle, mogu da proem pored skenera, ali ne mogu da
upotrebljavam sistem. Tano?
- Ne ba - ree Vels nakon to se premestio na okretnu stolicu iza stola. - Pretpostavljam da je
doktor Lu do sada ve prepoznao ispravne i neispravne brojeve u sistemu. Tako, ako proete pored
skenera, a imate pogrean broj, alarm e se ukljuiti.
- Sto znai da smo ponovo na nultoj taki - ree Elder.
- Ne ba - ponovi Def.
- Defe, prekini, poinje da nervira - ree Keren. - Znam da si ve pronaao reenje. Samo
koje?
- U stvari, bilo je prilino prosto. Def pogleda u Keren koja je u znak tobonje agonije
zakolutala oima. - U redu, moda i nije bilo tako prosto. Ali e raditi - ree Def, cerei se od uva do
uva.
- Nakon toga to nas je doktor Ejson obavestio da smo pod sumnjom, ostavio sam otvoren prozor
za ulazak u Data-Net sa udaljenog mesta.
- Doktor Ejson? - ponovi Elder. - Neki tvoj roak, Keren?
- Da, gospodine, moj otac. Bavi se fizikom u laboratoriji u Livermoru, u Kalifomiji. Otkrio je
vladinu zaveru za hapenje hriana i Jevreja; onda je sabrao dva i dva i sklopio priu.
Def nastavi: - Jo uvek mogu da uem u Data-Net sa velike udaljenosti. Meutim, postoje dva
problema: Prvi, siguran sam da je doktor Lu do sada postavio zamke za otkrivanje bilo kog pokuaja
da se spolja ue u sistem. To je neophodna mera opreza koju sam ja ugradio u sistem. U suprotnom,
svaki haker na svetu bi pokuavao da izdejstvuje nesmetan pristup. Dmgo, gotovo svaki telefonski
sistem u ovoj zemlji ima mogunost istovremenog praenja poziva, a ak i slanja broja onome kome
je poziv upuen. Tako da im prvi put obavim poziv, oni e znati i na broj i mesto na kojem smo.
Elder poe da se osea kao da je u filmu Kvaka 22. - Postoji li nain da se zaobiu ovi problemi?
- upita Velsa.
- Mislim da postoji. Upravo smo danas ovde da bismo to otkrili. Rekao sam da gotovo svaki
telefonski sistem moe da prati pozive, ali ne ba svaki. Sistem koji se upotrebljava ovde u Klejtonu
jo uvek je mehaniki. Kada se AT&T raspao, ranih osamdesetih, mnogo manjih, privatnih telefonskih
slubi je jo uvek koristilo mehanike sisteme. Kako su godine prolazile, veina se prebacila na novi
sistem, ali ne svi. Separd je otkrio da ova mala zajednica jo uvek ima stari sistem. Elektronskom
sistemu je potrebno nekoliko minuta da otkrije njegovo prisustvo u odailjaima, tako da
pretpostavljam da u imati nekih desetak minuta da uem, izmenim sistem, a potom izbriem sve
podatke ulasku. Od tada pa nadalje, sistem e me prihvatati kao normalnog korisnika, ali e, kada
izaem, istiti svaki podatak o mojim posetama.
- Moe to da uradi? - s potovanjem ree Elder. Nije sve ba razumeo, ali je mogao da uvidi
veliinu Velsovog genija.
- Videemo, pastore. Ako se loi momci ne pojave za nekih tridesetak minuta, znaete da smo
uspeli.
- To ba zvui uteno - po prvi put u nekoliko nedelja, aijivo ree Elder.
27
VAN SEBE
- Hou da se hapenja ubrzaju! - Raak naredi Rutlendu dok su sedeli za dorukom. Raak se
uselio u jedan od gostinskih apartmana u Beloj kui, namenjen za zvaninike. Odatle je mogao da
bude u ii dnevnih aktivnosti poslovanja vlade.
- Uradiu kako god vi kaete, gospodine - odgovori Rutlend jednolinim glasom i spusti viljuku
na sto.
- Ali, nisi saglasan - ree Raak, videvi izraz Rutlendovogica.
- Ako budemo jo vie navaljivali, otuiemo se od mnogih Ijudi, gospodine. Ve imamo pijune
u svom sistemu. Ljudi iz vlade su pomogli Velsu i Elderu. A i nekoliko radnika obezbeenja je prelo
na njihovu stranu.
- Poznati su mi svi izgovori - zasikta Raak kroz stisnute zube. - Ali, hriane moramo ukloniti
to pre. Kada vie ne bude hriana, ostali e se povinovati novom sistemu. I suvie su se navikli na
sitna zadovoljstva da bi rizikovali gubitak vladine pomoi. Uskoro emo nadgledati sve poslove oko
droge. To e nam omoguiti sredstva i novac za upravljanje svim gradovima.
- Strah je klju potpune dominacije - ree Raak, a u oima mu se pojavi ludilo. - Neka se graani
plae tebe vie nego to se plae bilo ega drugog. Oni koji pruaju utoite hrianima i Jevrejima e
ih predati onda kada njihovi ivoti budu ugroeni.
Rutlend je bio sasvim uznemiren, premda se spolja nije mogla uoiti promena emocija. Nikada
nije video vou razuzdanog, ali od Elderovog bekstva, Raak je bio gotovo lud, kao da se, u stvari,
bojao tog oveka.
- Rei u Lajvliju da ubrza hapenja - bez emocija ree Rutlend.
- Ne! - otro odgovori Raak. - On je nesposoban. Hou da ga ukloni. Postavi Marlu na njegovo
mesto. Ona ima mrnju kakva nam je potrebna. Lajvliju vie ne moemo da verujemo; on je pohlepan
i misli samo na sebe. Mrzi hriahe,'ali samo zbog toga to se protive njegovoj nazadnoj grupaciji.
Potreban nam je neko ko ih mrzi isto toliko koliko i ja... samo zbog toga to postoje. Takoe, hou da
se odmah reimo svih vojnih zapovednika koji nisu lanovi Drutva. Ako emo da vladamo, moramo
imati potpunu kontrolu. Neu ponoviti iste greke koje su, kroz istoriju, napravili drugi. Utremo put
za dolazak velikog voe.
- Ali, ja sam mislio da ste vi voa! - ree Rutlend.
- Zasluio si da sazna, drue moj. Ja sam prethodnik naeg velikog voe, njegova najava. Dok
god ima hriana, on ne moe da zauzme mesto koje mu po pravu pripada. Cak i oni to znaju. Oni
veruju da je njihova sudbina da odu kroz neto to nazivaju izbavljenje. Ja nameravam da ih uklonim
satiranjem. Voa mi je otkrio da je Elder kljuan za nae namere u Americi. On ima sposobnost da
ujedini sve hriane. Bez njega, nemaju vou. Zbrii ga. Poni da ubija hriane dok se on ne preda! Raak naredi Rutlendu.
U jednoj drugoj zgradi, nekoliko blokova od Bele kue, u toku je bio sastanak, zatvoren za
javnost. Na njemu se vidno uznemirio general Luis Gorman, predsedavajui zdruenih snaga
Vrhovnog taba odbrane.
- Pukovnie, da li ste sigumi u to? - upita general Gorman i pomeri glavu u znak razoaranosti. -
Na prvom spratu naputene zgrade banke, Bil Frost zau nekakvo komeanje i kroz pranjave
roletne pogleda na ulicu. Srce mu se sledilo od onoga to je video. Na ulici, iz pet automobila razlili
su se policajci u punoj borbenoj opremi. Neko je dojavio policiji o njihovom sastanku.
- Policija je napolju! - uzviknu Frost ka grupi. - Moramo da idemo. Odmah!
epard reagova instinktivno i zgrabi papire rairene po istroenom stolu za sastanke. Znao je da
dokumenta ne smeju pasti u ruke policiji. U njima su bili detalji organizovanja sklonita. epard,
navikao da misli o nepredvidivim situacijama, je naloio Elderu da svoje nacrte pribelei na
pirinanom papiru, isto kao to su to inile CIA i KGB u dvadesetom veku. Izvadi svoj upalja i
okrenu kremen. Kada je plamen postao jak, dodirnu njime pirinani papir. Rezultat je bio trenutan i
spektakularan: papir je bukvalno ispario u dim.
- Koliko tamo ima policajaca? - doviknu epard Frostu kada je spalio i poslednji dokument.
- Oko trideset! - izbezumljeno doviknu Frost. Dragi Boie, pomoli se, ne dozvoli da doemo
ovoliko daleko samo da bismo sada sve izgubili. Pomozi nam!
- Ne ele da rizikuju - epard ree Elderu dok su izlazili iz sobe. - Nadajmo se da ne znaju da ste
vi ovde. Kada su se nali u hodniku, epard mimo ree ljudima oko sebe. - Iznad svega, potrebnS je da
sauvamo Dona od policije. Ako ga se doepaju, nikada vie neemo imati ansu da ga spasemo.
- Ne brinite za mene - podjednako smireno ree Elder. -Spasavajte sebe.
- Veoma plemenito, pastore - odgovori Bil Frost, pokuavajui da umanji broj otkucaja srca. - Ali
ti si stvarno klju nae organizacije. Mora da se izvue.
- Ne moete da rtvujete... - govorio je Elder, ali ga epard sasee.
- Sluajte, razgovarajui samo gubimo vreme. Nameravam da nas sve izvuem. Pratite me! naredi epard. Znao je da e policija, pre nego to ue u zgradu, pokriti prednje i zadnje izlaze.
Takoe, znao je da e upotrebiti stepenice. Koliko je svima bilo poznato, liftovi nisu radili. U stvari,
samo je jedan lift radio. epard ga je povezao sa glavnim sistemom napajanja. Uao je u lift, a ostali
za njim. im su se vrata zatvorila, istrgao je kutiju sa dugmiima i malim kletima, koje je imao u
depu, presekao je icu koja je pokazivala sprat na kojem se lift nalazi.
- Sada nee videti da se lift kree - ree maloj gmpi zaverenika. Pre no to bilo ta preduzme,
saeka pet minuta. Niko iz grupe nita ne ree za vreme beskrajne stanke. Svi su znali da na epardu
poiva njihova bezbednost, i verovali su njegovoj proceni.
Samo je Don Elder govorio. - Predlaem da vreme koje nam je na raspolaganju iskoristimo za
molitvu - tako smireno ree Elder da je osokolio gmpu. Zatim ih je predvodio u molitvi, traei da
Bog uvidi da im je potrebna milost. Mogli su da, ispod sebe, uju lomljavu kada je policija uletela u
zgradu, utirajui vrata od kancelarija na niim spratovima. epard pritisnu dugme i pomoli se da stari
lift nee proizvesti previe buke dok bude silazio. Zaustavi ga na spratu na kojem je bio prednji ulaz.
- Ali, ovde se nalaze policijski automobili! - uzviknu Frost.
- Tano tako - odgovori epard. - Potreban nam je prevoz, zar ne? Lift je stao, a epard izaao.
Izvukao je pitolj iz futrole i mahnuo njime prema grupi da bi im pokazao da idu ispred njega.
Zauenih pogleda, posluae.
Kada je Separd izaao iz zgrade, mladi policajac je iznenaeno buljio u njega. Separd je izvukao
FBI znaku i hitro je pokazao policajcu.
- Utovari ove zatvorenike u kombi - naredi mu.
- Sta... - zamuca mladi policajac.
- Samo ih utovari u taj kombi, hoe li? - ponovo naredi Separd, sada najautoritarnijim tonom. -
Iz razmiljanja ga trgnu zvonjenje telefona njegove line linije. - Gospodine Rutlend, imamo
problem sa Data-Netom - ree doktor Lu.
- O emu se radi? - zarea Rutlend u slualicu.
- Predloio bih da odmah siete ovamo - hladno odgovori Lu. - Kritino je.
Kada je izaao, Rutlend je tako snano zalupio vratima svoje kancelarije da je sekretarica
poskoila i oborila telefon sa stola. Znala je da se uputio ka podrumu i da ga najmanje nekoliko
minuta nee biti. Pourila je u njegovu kancelariju i tamo zamenila komplet nalivpera istim takvim
kompletom sa ugraenim prislukivaem. Potrudila se da bude to opreznija i ne ostavi nikakav trag o
svom prisustvu. Mnogo se bojala Rutlenda, ali vest koju je jue primila naterala ju je da pomogne
grupi koja se suprotstavlja vladi. Njena sestra i zet su uhapeni i- odvedeni, samo zato to su u svom
domu krili erku nekog svog prijatelja.
- O emu se radi? - viknu Rutlend na Lua, uletevi u njegovu kancelariju.
Lu kao da nije ni primeivao Rutlendovo ponaanje. - Imamo problem - odgovori bez emocija. Pogledaj ovo. Gurnuo je veliku gomilu odtampanih papira ka Rutlendu.
Rutlend ih Ijutito odgumu. - Samo mi kai sutinu! Sta nije u redu?
Pre nego to je odgovorio, Lu sloi papire u uredne pakete.
- Neto je oigledno promenjeno u poddirektorijumima. Vozovi koji je trebalo da pokupe
zatoenike su preusmereni na najuda-Ijenije lokacije irom zemlje.
- ta! - viknu Rutlend. Znao je kako e ova vest uticati na Raaka. - Moe li da ispravi to?
- Da - odgovori Lu bez daljih komentara.
- Koliko?
- Dan, moda; dva najvie. Ali, bie potrebno jo nekoliko dana da se vozovi preusmere na
prvobitna odredita.
Rutlend je znao da su, do sada, privremeni zatvorski centri sigurno prepuni. Bez vozova, morae
da obustave hapenja ili da rizikuju privlaenje panje medija. - Uradi to! - naredi Rutlend, ustavi,
spreman za odiazak. Zamrzeo je azijskog naunika koji je na njihove probleme gledao ravnoduno.
Ba kada je Rutlend bio na samom izlazu, doktor Lu ree:
- Gospodine Rutlend, imate jo vei problem.
- Sta sad? - zarea Rutlend na Lua, koji mu je jo uvek bio okrenut leima.
- Te greke su prouzrokovane potezima gospodina Velsa.
- Sta?!? - brecnu se Rutlend, ukopavi se u mestu. - To je nemogue. Vels je mrtav. Poginuo je u
avionskoj nesrei.
- On je jedina osoba sposobna da menja operativni sistem. Ja mogu da unosim samo manje
promene u njegov sistem. Pravi je genije - sa divljenjem ree Lu. - Jo uvek ne razumem, u
potpunosti, njegovu interaktivnu prirodu. Sposobnost reprogramiranja mu je gotovo ljudska.
- Mora da grei! - raspravljao se Rutlend, primetno nervozan. - Kako zna da to jednostavno nije
greka u tvom programu?
- Zato to sam lino usmerio neki drugi voz na jednu od prvobitnih lokacija. Sistem ga je potom
preusmerio na najudaljeniju moguu lokaciju. Ne, gospodine Rutlend, ovo nije greka u sistemu; ovo
je nameran pokuaj usporavanja vaih pritvaranja.
Rutlend se oseao kao da e mu pui glava. Kako je mogue da je Vels iv? Mora da je epard!
Ako Vels nije bio u tom oborenom avionu, onda mora da je izvrio dvostruku zamenu. Taj glupi Lajvli!
pomisli. Da nije mrtav, naredio bih da ga ubiju!
- Sta moe da uini da bi zadrao Velsa van sistema? -upita oveka mnogo nieg od sebe.
Doktora Lua nije uplaila Rutlendova primetna pretnja.
- Nita - odgovori. - Ba nita. Taj mladi je Mikelanelo u svetu kompjutera. Ako eli da bude u
sistemu, bie. Oigledno je izgradio pristupne ifre koje mu omoguavaju da ue direktno u
sastavlja. Ba bih voleo da znam kako je to uradio. Sistem ga nikada ne primeuje, ni pri ulasku, ni
pri izlasku, a sat nikada ne belei njegovu potronju vremena.
- Moemo li da iskljuimo sistem? - frustrirano upita Rutlend.
- Da, ukoliko ste spremni da iskljuite i ekonomije SAD-a Evrope. U potpunosti smo vezani za
Data-Net kada je u pitaju bilo kakva transakcija, ukljuujui i trokove gospodina Vela.
Rutlend izjuri iz Luove kancelarije i uputi se u svoju, odakle pozva Raaka. Sekreterica ree da je
na sastanku sa predsednicom Alton. Rutlend se ak ne potrudi ni da zvrcne predsedniku kancelariju.
Samo se odeta i obavesti njenu sekretaricu da ulazi. Usplahirena sekretarica pozva predsednicu kada
Rutlend otvori vrata.
- Sta ovo treba da znai? - Raak je zahtevao odgovor kada je Rutlend uao.
- Zao mi je, gospodine, ali nalazimo se u ozbiljnim problemima, a znao sam da biste vi i
predsednica eleli odmah da saznate koji su.
- Govori - malo meke ree Raak.
- Vels je jo iv. Uao je u sistem i preusmerio sve naeozove.
- Kako je to mogue? - glasom koji kao da nije bio njegov, zavrita Raak. - Rekao si da je Vels
ubijen u avionu.
- Oigledno je Separd nasamario nae ljude i oni su poverovali da je on u tom avionu. Doktor Lu
je ubeen da Vels, ak i sada, upotrebljava Data-Net sistem.
- Iskljui sistem! - Raak naredi Rutlendu. - On e upropastiti nae planove.
- Ako to uinimo, gospodine, unitiemo ekonomije svojih prijatelja i postaemo predmet
ismevanja celog sveta.
- U pravu si - ree Raak, zatim sede i baci pogled na Keti Alton. Delovala je neuznemireno. Ono
to Raak nije znao, bilo je to da je ona svoj mir pomagala sve veim dozama belog praha.
- ta predlae? - upita ga Raak.
Ovo pitanje pomalo iznenadi Rutlenda. Navikao je da donosi odluke, ali ne i u Raakovoj blizini.
- Verujem da se kriju na podruju Atlante - nedvosmisleno ree Rutlend. - Tamo je policija
poslednji put videla Eldera i eparda. Realno je pretpostaviti i da je Vels tu negde, u blizini.
Predlaem da na to podruje povuemo nekoliko hiljada naih najboljih agenata i ako moramo,
proeljamo svaku kuu. Nemamo nikakvu ideju o tome ta Vels namerava da uini sa Data-Netom.
Pretpostavljam da je ve pronaao nain da porazi na novi sistem linih karata.
- Da li je to mogue? - otro upitao Raak. - Mislio sam da je doktor Lu rekao da je sistem
nepobediv. Samo je Raak znao da je sledei korak u sistemu linih karata bio dodavanje jo jednog
broja u celokupnu ifru. Ovaj broj bi imali samo oni koji su se zakleli na vernost velikom voi. Na
samom kraju, svima ostalima bilo bi zabranjeno da se slue sistemom. Tada, i samo tada, sistem bi
bio dovren.
- Doktor Lu kae da je Vels sposoban da ga pobedi. Vels je programirao ifre koje mu
omoguavaju da spolja ulazi u glavni program.
- Tvoj predlog da ga ulovimo je odlian - bez primetnih emocija ree Raak. - Pobrini se za to.
- Ako mi dozvoljavate, voleo bih lino da nadgledam pretragu.
- Jo jedan odlian predlog. Uradi nacrt dokumenta i pred-. sedniea e ti dati ovlaenje.
Keti Alton potvrdi prihvatanje predloga klimnuvi glavom.
28
KONTRANAPAD
Def Vels je, pogrbljen iznad svog laptopa, vredno radio unutar Data-Net programa. Uspostavljao
je veze sa kreditima pet ili est miliona porodica - procena Dona Eldera vezana za broj ljudi koji je
odstranjen iz sistema. Proverio je svoj kreditni raun i ot--krio da se na njemu ve nalazi viak od 20
milijardi dolara. -ovee, ba bi bilo zabavno potroiti ovoliko novca - Def je zadirkivao Keren. Kongres mora da je prilino kreativan kad svakog dana toliko troi, jelda?
- Jedan od senatora iz sedamdesetih godina prolog veka jedom je rekao: Milijarda tu, milijarda
tamo, a vi priate o praom novcu. Da li si siguran da ove transakcije ne mogu da se uoe? - upita
videvi da se grupiu datoteke rauna.' ,
- Sasvim - ree, cerei se. - Moj program je nalik Indijanu koji ide unatrag i brie tragove za
sobom.
- Pazi da ne naleti na medveda dok hoda unatrag - reeu i zagrli ga.
- Oho, ta je ovo? - ree Def kada ekran zasvetle.
- ta je to? - upita Keren, takoe primetivi svetlei simol.
- Ubacio sam posebnu novinu pre nekoliko dana. Hteo sam da pratim nae prijatelje iz Bele kue,
pa sam obeleio njihove raune, te sada dobijam znake kad god ih upotrebljavaju. Upravo je otvoren
raun predsednice Alton.
- Nema nieg neobinog u vezi s tim - primeti Keren dok je Def udarao po tipkama. - I ona
verovatno mora da plaa raune kao i svi ostali.
- Osim to je njen raun otvoren sa terminala Kala Rutlenda - ree, a podaci poee da izlaze sa
tampaa. - Ovlaen je da sutra upotrebi avion Ministarstva odbrane. Da pogledamo gdee sleteti. Vels
ukuca pristupnu ifru vazduhoplovne baze Endrjus i proveri raspored letenja. - Evo ga. Let je iz
Vaingtona za Atlantu.
Keren se zaudi - Rutlend dolazi u Atlantu. Pitam se zato?
- Ne znam - odgovori Def. - Ali bilo bi bolje da obavestimo eparda.
Keren izae da pronae agenta koji je sa Elderom radio na planiranju putovanja u druge gradove.
- Done, bilo bi bolje da doe i pogleda neto. Def je otkrio neto zanimljivo.
Vels brzo objasni agentu ta je otkrio. - Mogao bi da bude obian poslovni put - ree epard - ali,
naravno, ni za trenutak ne bih poverovao u to. Ako Rutlend, Raakova desna ruka, naputa Vaington,
onda je posredi ozbiljna stvar. A, poto smo mi blizu Atlante, verujem da se radi o nama. Moe li jo
neto da iskopa, efe?
- Pokuau - odgovori Def, proavi kroz jo nekoliko ifara u Beloj kui. - Pogledajte ovo! viknu Def kada su se pojavili podaci.
- ta je sve to? - upita epard, a datoteka ispuni ekran, spustivi se nadole.
- Ovo su sve, danas obavljene, transakcije sa rauna vrhovnog tuioca. U pitanju su
aviorezervacije, i to irom zemlje.
- Proveri odredita - umo ree epard. Vrat mu se najei. Oigledno, neto se kuva.
Def naloi programu da proveri odredita kupljenih karata. Prvih dvadeset koja su se nala na
ekranu, ispriala su celu priu: Atlanta, Dordija.
- Dovode agente iz cele zemlje - upozori ih epard. - Sprovee potragu za nama, od vrata do
vrata. Kadtad e nam ui u trag. Moramo da upozorimo ostale, a onda da se istimo odavde - brzo!
- Samo trenutak - mimo ree Def. - U bekstvu smo od samog poetka. Ako se sada preselimo,
moda u imati teskoa da pronaem mehaniku centralu.
- Najblia je u' Misisipiju - ree epard.
- A ta je sa rizikom koji dolazi ako tako naglo preselimo sve svoje ljue i zalihe? - ree Elder,
uavi u sobu sa trema na kojem je sve uo.
- Kakav izbor imamo? - zarea Separd. - Oni su profesionalci. Na kraju e nas pronai.
- Zato ne bismo ratrkali trupe? - ree Def sa kezom naicu.
- Sta si sada smislio? - Keren upita Defa koji se cerio kao maka.
- Dobra stvar u vezi s potpuno bezgotovinskim sistemom -unosei jo naredaba, ree Def - je u
tome to moe da radi za obe strane. A sada smo mi na strani koja upravlja. - Nastavi da kuca nekoliko
minuta pre nego to zastade.
- Upravo sam ukinuo rezervacije - ree pobedniki. - Takoe sam oborio sve ifre vrhovnog
tuioca. Sutinski, vladi je zabranjeno da pristupi Data-Netu.
- Koliko dugo? - upita epard.
- Doktora Luu i njegovom timu e verovatno biti potreban dan ili dva da otkriju kako da
prevaziu problem. Takoe, naloio sam sistemu da otkae sve letove za Atlantu. Od sutra, u etiri,
grad Atlanta nee postojati ni na jednom redu vonje irom zemlje. O, da, u est e se iskljuiti glavni
kompjuter na aerodromu u Atlanti, i izbrisati sve podatke koji su pohranjeni u memoriji. Aerodrom e
nekoliko dana biti zatvoren.
- Drago mi je to si sada na naoj strani - kroz zviduk ree epard.
- Uvek sam i bio - ree Def, smeei se. - Samo, neko vreme nisam znao koja je koja strana.
Def Vels je znao da ima mnogo vie zajednikog sa Ijudima kojima sada pomae nego to je
imao sa bilo kim drugim ko se nalazio oko njega. Don Elder ga je podseao na oca, koji se uvek
izjanjavao kao hrianin. to se Defa tie, sve je bilo jasno kao dan. Isto kao to je odluio da
bratstva nisu za njega, odluio je da hrianstvo jeste.
- To e nam omoguiti najmanje dva dana da se premestimo - epard objasni grupi. - Predlaem
da ponemo sa pakovanjem. Putovaemo u turama od po dva vozila, poev od sutra ujutru. Selimo se
u bazu u Misisipiju. Defe, ti i Keren ete ii jednim kombijem. Done, ti i jo etvorica drugim.
Obezbediemo i vozila du puta, u sluaju da zatrebaju.
- Samo, voleo bih da sutra mogu da vidim izraze lica agenata dok budu pokuavali da odlete ree Def, kikoui se. -A i svi oni letovi koji su preusmereni da bi njima odgovarali izazvae haos
kada izdavai karata otkriju da Atlante vie nema na njihovim raunarima.
Zamislivi zbrku koja e sledeeg jutra pozdraviti vladine agente, cela grupa se smejala.
- Moramo da javimo svojim ijudima u Atianti da se i oni isele to je pre mogue - Elder ree
Separdu. - U suprotnom, oni e snositi nau krivicu.
- Ve je u toku, pastore - izjavi Def. - Naloio sam centralnoj AT&T kancelariji u Cikagu da
pozove sva naa sklonita ostavi ifrovanu poruku oko koje smo se ve dogovorili.
- Naravno, sistem e potom obrisati sve tragove za sobom. Tano? - upita Separd.
- Tano - odgovori Def i nasmei se za Keren. - Uz to, pozivi su besplatni, zahvaljujui
ljubaznosti Data-Neta.
- Defe, da li moe da promeni podatke bilo kojeg korisnika Data-Neta? - upita epard i sede u
stolicu pored Defa.
- Naravno - ree Def. - Samo reci ta je potrebno da se obavi i ja u to uraditi dok sam unutar
sastavljaa.
- Moe li da izvede da rauni svih korisnika budu u deficitu?
- Naravno - ree. Iznenada, shvati epardovu zamisao. -Mogu ak i da izvedem da vlada obustavi
njihove plate zbog deficita i da ih naplati od imovine.
- Uradi to! - uzviknu epard. - Mislim da je vreme da se sukobimo sa neprijateljem. Dok se
smestimo u Misisipiju, trebao bi da prosenom Amerikancu novi sistem bude preko glave.
Sledeeg dana, irom zemlje, zavlada sveopta zbrka. FBI agenti koji su doli na aerodrome u
nameri da podignu svoje karte za Atlantu, otkrili su ne samo da nema karata, ve i da nema zakazanih
letova za Atlantu - niti da ih je ikada i bilo!
Jean od agenata bio je Karl Tums, sada, po progonu u Arizonu, neto vie od zatvorskog uvara.
Kada su ga poslali na taj od Boga zaboravljeni deo sveta, mislio je da e tamo biti glavni. Umesto
toga, radio je za enu iz kancelarije vrhovnog tuioca.
Ne bi bilo toliko loe da sam ja glavni, pomisli. U logoru ima nekih ba lepih ena. Ali za njega i
ostale mukarce je vailo nareenje da ih ostave na miru. Poelo je da pristie jo uvrnutih nareenja:
zatvorenici treba da dobijaju vie hrane, porodice da ive zajedno, i najgore od svega, vladinom
osoblju je zabranjeno da im prilazi. Mogli bismo jo i da vodimo veernju kolu, zgaeno pomisli
Tums.
U poetku, pravila logora su biia ba po Tumsovoj meri. Ako bi jedan od zatvorenika poginuo,
straari bi ga jednostavno, usred noi izvukli i tiho sahranili. To je ostavljalo snaan utisak na druge;
iveii su u strahu od logorskih uvara. Ali sada su ak neki od straara poeli da tite zarobljenike. Gadi mi se -govorio je Tums i po sto puta, bilo kome ko je hteo da slua.
Konano, za sve svoje nedae je okrivio Donalda Separda. Da Separd nije podigao toliku larmu
oko one ribe u Cikagu, ja ne bih bio ovde, Ijutito je razmiljao. Cak je uo i glasine da je Separd
postao izdajnik i da sada sarauje sa teroristima. Kada je agentima upuen poziv za odlazak u Atlantu,
Tums se dobrovoljno prijavio. Ovo e biti njegova ansa da se iskupi, a i da Separdu naplati dugove.
Moda bi mogao i da dobije svoj logor. Sama pomisao da upravlja logorom ga je uzbuivala.
Sledeeg dana je rano ustao; eleo je da bude jedan od prvih koji e doi u Atlantu. Nauo je da
bi ak i Rutlend mogao da doe u Atlantu. Drugi mogu da ga se boje, mislio je Tums, ali meni se ini
da je ba moj tip. Tums ostavi automobil na aerodromskom parkiralitu i uputi se ka raunarskoj
zgradi. Cekirao je svoje torbe, i to nakon to je uputio nekoliko odabranih rei aerodromskom
slubeniku koji je insistirao na tome da nema letova za Atlantu. - Samo ti njih stavi na pokretnu traku
-viknu Tums na starca - i obelei ih sa Atlanta.
- Neka posle sam pokua da nae svoje torbe - promrmlja slubenik sebi u bradu, a Tums,
psujui, odjuri dalje.
- Kako to misli: nemate moju rezervaciju? - zarea Tums na blagajnicu aerodroma Tuskon. - Ja
sam zvaninik vlade. Danas moram da stignem u Atlantu.
- ao mi je, gospodine, ali vae rezervacije nema meu naim podacima.
Glasno psujui, Tums ree: - Onda me smestite na sledei let za Atlantu.
- ao mi je - ree frustrirana blagajnica - ali nema letova za Atlantu.
- Kako to misli: nema letova za Atlantu? Misli da su sva mesta rezervisana?
- Ne, gospodine - odgovori frustrirana blagajnica. - Atlanta ne postoji kao odredite na naem
redu vonje.
- Sta! - povie Tums, crven u licu koje je otkrivalo da mu je pritisak izuzetno skoio. - Nema
Atlante na redu vonje? Atlanta je centar cele istone obale. Svakog dana tamo se odvija na hiljade
letova.
- ao mi je, gospodine - ree odlunije. - Mogu samo da vam kaem ono to vidim na
kompjuteru. Danas nema letova za Atlantu. Ako ostavite broj telefona, neko e vas pozvati kada se
- Agenti koji su pokuali da upotrebe svoje ifre iz Ministarstva pravde su uhapeni. Na neki
nain sistem je u njima prepoznao teroriste. Za sada imamo vrlo malo uspeha u njihovom oslobaanju.
- Vels! - kleo je Rutlend dok su hodali prema hangaru. Znao je da e gmpa koju trae biti daleko
dok budu uspeli da razree zbrku sa Data-Netom. itava akcija je bila promaaj. Raak e biti besan.
- Kai im da napune avion! - Rutlend naredi agentu. - Odmah se vraam u Vaington.
- Sta emo sa agentima, gospodine?
- Ispraviemo sistem kroz nekoliko dana - zarea Rutlend.
- Neka nastave sa svojim dunostima tamo gde se nalaze.
U roku od tri dana, itav tim iz Atlante poe da se okuplja u Dentvilu, u Misisipiju, i to na farmi
iji je vlasnik bio roak jednog od ljudi iz tima. Bezbednosni tim je dobio svoja zaduenja i sve
neophodne pomone snage su postavljene na svoje mesto.
- Kako je prolo? - upita epard kada se kamionet zaustavio ispred ogromnog, starog spremita
pamuka.
- Bilo je nekoliko kakljivih trenutaka kod blokada puteva -ree Elder - ali su tvoji papiri bili
savreni. Gde su Def i ostali?
- Ve su unutra, obavljaju pripreme. U poslednjih nekoliko dana smo malo akali meku. Sada
moramo da se bacimo na ozbiljno planiranje.
Kad se grupa okupila, jasno se osealo optimistino raspoloenje. Mesecima su gledali u svog
neprijatelja kao u neto nepogreivo, ali su sada uvideli da Drutvo moe i da se nadjaa.
I to bez nasilja. epard se nedeljama borio s tim pitanjem; onda ga je jednom zasvagda razreio
Don Elder.
- Gospod je rekao: Moli se za svoje neprijatelje, i ini im dobro. Jer, inei tako nagomilae im
uareni ugalj na glavu.
- Tako mi moramo da delujemo - nakon uarene debate u vezi sa korienjem gerilskih taktika,
Elder ree epardu. - Niti u ja niti e bilo koji lan KUP-a biti uesnik u ubistvu, bez obzira na to
koliko ima opravdanja - ree Elder. - Ovo nije samo bitka protiv ljudske pohlepe. Ovo je borba izmeu
dve vrste moi. Bukvalno, ovo je vena borba izmeu avola i njegovih snaga protiv Boga i Njegovih
snaga. Neemo pobediti oruanim sukobom; ne u ovoj bici.
- Da li imate ikakvih primedaba na to da ih izvedemo iz takta uz pomo zabune i frustracije,
pastore? - upita epard.
- Ne, nimalo - veselo odgovori Elder. - Prevrnuemo naopake taj njihov mali, ureeni svet.
Isplanirano je da se Elder sastane sa kljunim voama KUP-a iz svih krajeva zemlje da bi se
pripremili za objavljivanje ilegalnog asopisa. Dogovoreno je da e se novine, pod imenom Istina,
objavljivati sedmino u najmanje est podruja. U njima e biti izloene injenice o Drutvu koje e
moi da potvrdi veina Amerikanaca. U poetku, nee biti nikakvog pominjanja zavere protiv hriana
i Jevreja.
- Ako uspemo da umanjimo veru u dravni vrh i probijemo veo tajne, organizacija e propasti nebrojeno puta je rekao Elder.
- Najvanije oruje kojim raspolaemo je molitva - ree Elder grupi voa. - Morate da okupite
svoje Ijude u molitvi koja e odravati dvadesetetvoroasovnu slubu. Voleli bismo da mislimo da e
nai planovi i ideje pomoi da dobijemo ovu bitku; nee! Dok ljudi Boiji ne zaponu neprekidnu
molitvu, neprijatelj e biti u prednosti.
irom Amerike hriani, Jevreji i oni koji su ih potpomagai poee da se organizuju u grupe za
pruanje pomoi i grupe za molitvu. Za tri nedelje, skoro sto hiljada hriana je bilo na kolenima,
molei se po ceo dan, svakog dana. Elder je mogao da oseti kako mo Boijih ljudi jaa svakog dana. I
Raak je mogao.
- Deava se! - vritao je Raak na Rutlenda. - I sada ih organizuje protiv nas!
- Vels? - zbunjen, upita Rutlend. Od potpunog promaaja u Atlanti, Rutlend je uvideo da mora da
bude oprezan u korienju Data-Neta. Kao da je Vels mogao da ita njegovu potu.
Kada je prvi put shvatio da Vels ima pristup kompjuterima u Beloj kui, uspaniio se. Hantovo
pismo! Pretraio je svoj Iini dosije da vidi da li je ostao ikakav trag njegove izdaje. im je potvrdio
da je izbrisao sve tragove prenosa, oseti olakanje, a onda ode korak dalje. Izbrisa sve podatke i
beleke koje je poslao bilo kom lanu Drutva. Bio je ubeen da ne postoje nikakvi tragovi koji bi
ukazivali na njega.
- Ne, ne Vels, budalo! - ljutito ree Raak. Od onog fijaska u Atlanti, sve vie i vie je vreao;
ak je poeo i da sumnja u Rutlendovu odanost.
- Elder organizuje hriane protiv nas. Ako ih ne zaustavimo, unitie sve nae planove - vikao je.
Raak je mogao da oseti kako bledi njegova unutranja snaga. Umesto da iznutra izvlai mo, oseao
je napade straha - ne, uasa. Ba one emocije kojima je upravljao ljudima oko sebe, upravo su poele
da upravljaju njime.
- Ali hriani se jo uvek kriju - mimo objasni Rutlend. -Policija ima nareenja da ih uhapsi im
ih vidi, a nai tragai istemju i po nekoliko stotina dnevno. Sada ih je skoro dva miliona u logorima.
- Budalo! - zavrita Raak. - Predaju se da bi mogli da organizuju logore!
Raak je bio u pravu. Jedan od Elderovih planova podrazumevao je da nie voe dozvole sebi da
budu uhapene i poslate u logore u kojima e organizovati ljude u molitvi. Samo su ene i deca
poteeni muka zatoenitva. Desetine hiljada hriana se dobrovoljno predalo, iako je sa
brutalnostima nastavljeno u logorima koje su vodili ljudi kao to je Tums. Straari su tukli i
maltretirali hriane; neki su izgubili ivote; ali dobrovoljci su jo uvek istupali.
Mreama je bilo zabranjeno da objavljuju bilo koje od novijih rezultata anketa. Podrka vladi je
opala na manje od dvadeset posto. Podrka Data-Netu je opala skoro na nulu. Veirta Amerikanaca,
svakog dana, nije znala da li e moi da kupi ono to im je potrebno. Oni ije je vlasnitvo vlada
prigrabila zbog nedostatka na raunima, i oni kojima su umanjene plate, postali su veoma besni.
Trgovci koji su upotrebljavali Data-Net ponekad su strahovali za svoje ivote, tj. kada bi sistem
odbacio muteriju, to se esto deavalo.
Vels je nastavio sa periodinom zloupotrebom i kvarenjem sistema. U periodima u trajanju i od
etiri sata za vreme najveeg optereenja sistema, dolazilo bi i do potpunog iskljuenja. U nekim
dmgim prilikama, sistemski alarm bi se oglasio bez nekog naroitog razloga. Cesto bi kompjuteri
nalagali tampaima da tancuju papire koji bi ostavljali zamren nered u svim Data-Net stanicama.
Vlada nije mogla da okrivi poinioca - Velsa - iz straha da ne doe do gubitka poverenja u
integritet samog sistema. Sada su se Vels i Separd poigravali novom idejom: upotrebiti Data-Net za
liavanje vlade njenih operativnih sredstava. Priliv kapitala za upotrebu Data-Neta i prodaja droge od
strane vlade brzo su omoguili vladi da nastavi sa normalnim operacijama, ukljuujui jo viu
novanu pomo za javnost.
- Ako proseni Amerikanac pone da prima dnevnu dozu vladinog novca, nai e se ponovo u
Raakovom logoru - ree epard.
Donald epard je pronaao novu svrhu u ivotu. Kada je otkrio zaveru protiv hriana, umeao se
iz snanog oseaja pravde. Meutim, sada kada je mesecima iveo i jeo sa njima, razvila su se nova
oseanja: zaista ih je voleo. Bilo je to prvi put da je osetio snanu vezu prema nekome jo od kad mu
je ena umrla, pre skoro dvanaest godina.
epard je temeljno posmatrao Dona Eldera i u njemu otkrio oveka nesumnjivog integriteta, ali
on je posedovao neto to je izlazilo daleko izvan okrilja integriteta: Oseao je mir usred haosa.
Nekoliko puta je epard rekao Elderu da bi i on eleo da ima takvu vrstu sigurnosti, ali da nije mogao
da je predoi u svom umu. Elder mu je rekao da ga Bog zove, ali on ni to nije mogao da prihvati.
Poinio je i suvie mnogo pogrenih stvari u ivotu da bi mogao da veruje da bi ga Bog, ukoliko zaista
postoji, eleo u Svom timu. Ne, Bog je samo prijatno, toplo oseanje koje se deava kada si u blizini
ovako dobrih Ijudi, rekao je sebi. Jedna od stvari koja mu se naroito dopadala kod Dona Eldera bila
je ta to nikome nije nametao svoju religiju. Beskompromisno bi branio svoja ubeenja, i on i epard
su imali une rasprave po pitanjima kao to su aboitus i bebe na kreku. im se rasprava zavri, Elder
bi se prema njemu ophodio kao prema prijatelju i savezniku u kojeg ima poverenja. Sve vie i vie,
epard je poeo da se slae, pre nego da se ne siae, sa Elderom.
- Defe, potrebno je da rasporedi vie hrane i zaliha za logore - narednog popodneva ree
epard. - Hajde da potroimo malo vladinog suficita na svoje ljude. Neverovatno je ta sve Vels moe
da uradi na kompjuteru, udio se epard za sebe. Mogao je da preusmerava vozove, premeta zalihe,
ak i da prebacuje kredite kako mu volja. To mora da izluuje monike u Vaingtonu, pomisli. Ne
mogu da ga dre van sistema, a ne mogu ni da iskljue sistem.
- Uinjeno - veselo ree Def, vrei poslednje korake na novom setu naredaba. - Takoe, izradio
sam naredbu za postavljanje nekih pastorovih ljudi na dunosti straara u logorima.
- Za ime sveta, kako si to uradio? - ponovo se udei upita epard.
- O, bilo je jedn... - zaustavi se Def pomislivi na Kerenin komentar. Zatim doda: - Pronaao
sam dosije u kojem se nalaze zadaci i rotacije straara. Samo sam zamenio brojeve nekih pastorovih
ljudi sa brojevima nekih straara. Zatim sam prebacio stare straare u neke udaljene gradove. Nisam
mogao da uradim ba mnogo promena da ne bih izazvao sumnju, ali sam u ovom pokuaju uspeo da
obavim dvadeset zamena. Svakog dana u uraditi nekoliko.
- ta ako ih uhvate? - upita epard. Znao je kakva sudbina bi ih zadesila: pogubljenje.
- To je gotovo nemogue - odgovori Def. - Zadaci se dobijaju nasuminim izborom iz bubnja u
kojem su imena svih logorskih straara. Zatim ih dre podalje od bilo kog naseljenog mesta, da bi se
osigurali da ne otkriju ime se bave. Ne postoji osoba koja zna ko su oni. Ne otkad je Lajvli preminuo.
- Takoe, zapoeo sam prenos aktiva sa vladinih rauna -pun elana, ree Vels. - Za najvie
nekoliko nedelja, vlada e morati da pone da puta neke ekove.
- ta si uradio sa kreditima? - upita epard i prijateljski lupnu Velsa po ramenu.
- Pa, prebacio malo ovde, malo tamo - naali se Def. Zatim pogleda u Keren koja blago podie
obrvu.
- Poslao je 100 milijardi dolara Izraelu - ree. - Potrebno im je za obnovu.
- A i prebacio 400 milijardi dolara u Kalifomiju, za pomo ljudima, unesreenim u zemljotresu.
- Nameravam da poaljem 100 milijardi dolara, ili tako neto, Obalskoj strai da im pomogne pri
zatvaranju kanala droge, ali samo ako uspemo da ukinemo novi zakon o narkoticima -ree Def.
- To e malo da prieka - prokomentarisa Elder, uavi u sobu.
- Done, vratio si se - veselo ree epard oveku koji mu je postao veoma dobar prijatelj.
- Da, sastao sam se sa voama KUP-a iz Dordije, Alabame i Tenesija. Upravo smo pustili prvo
izdanje Istine. Defe, tvoj program je savren. Emitovanje preko Vestara 6 napunilo je podacima est
- Ba on - ree epard. - Zna za va nedavni sastanak sa lanovima Saveta odbrane. Vi i ostali ste
u velikoj opasnosti.
- Ne znam o emu priate - odvrati Gorman, iznenada vrlo oprezan.
- Generale, imali ste pijuna u grupi. Voleo bih da mogu vie da vam kaem, ali u ovom trenutku
ne znamo o kome se radi. Generale, mi smo oni koji su vaem pomoniku posiali informaciju o
logorima. Veinu je prikupio Mosad. Nekoliko njihovih ljudi sarauje sa nama.
- Razumem - ree general, opustivi se. - Hvala vam, gospodine Separd. Nadalje u ja brinuti o
tome.
- Generale, postoji li neto to moete da uradite?
- Prvo u morati da se pobrinem za ono najpree - ree Gorman. - Prvo emo se pobrinuti za
uhode. Kako mogu da stupim u vezu sa vama?
- Ne moete, generale. Samo ostavite poruku za mene na svom mejlu u Pentagonu. Redovno
itamo vau potu.
- Ali, kako moete... - htede da upita Gorman, ali se veza prekinu.
General Gorman pozva svog- pomonika, majora Brajana Filmora. - Hou da lino preda neke
poruke - ree Filmoru, sinu dugogodinjeg kolege sa Akademije.
Poruka je glasila: Veoma je hitno da se odmah sastanemo. Isto mesto, sreda, 19.00 h.
- Lino odnesi ovo generalu Abotu. Niko drugi ne sme da vidi.
- Da, gospodine - ree mladoliki major. - Uiniu to.
Sledee srede, zaverenici su se sastali da bi raspravljali o inormaciji koju je obezbedio Separd.
General Gorman zapoe - Gospodo, ne moram ni da vam kaem da se zemlja suoava sa velikom
opasnou koja dolazi iz nae vlade. Ovo Drutvo je rak koji se ukorenio u samom srcu sadanje vlade.
Prolo je skoro godinu dana od kada se Kongres poslednji put sastao, a izgleda da se nita ne radi na
ponovnom uspostavljanju ustavne republike. Verujem da nemamo drugog izbora nego da upotrebimo
svoje zdruene vojne snage i nateramo Altoninu vladu da sazove Kongres, kao i da raskrinkamo ovu
zaveru za unitenje demokratije. Imate li spiskove svojih oficira za koje znate da su odani ovom cilju?
General Abot progovori: - Imamo, generale. Ve smo obavili i prve korake u razraunavanju sa
vladom.
Marla Vest je svoj tim postavila na poloaje nekoliko sati pre poetka zakazanog sastanka. Soba
je ozvuena najnovijim mikrodetektorima, pojaanog zvuka, koji gotovo da nisu mogli da budu
otkriveni. Prijemnici su bili postavljeni u sobu koja se nalazila u blizini. Dva najnovija snimaa zvuka
e uhvatiti svaki zvuk.
Agent, zaduen za opremu, je napeto sluao generalov govor. Posle skoro deset minuta, okrenuo
se prema Marli Vest i pitao - Da li je dovoljno?
- Da - ree uzbueno. - Uz malo dorade, ova traka e stii u veemji Dnevnik i nekoliko generala
e kotati glave.
- Obavezno uzmite spisak - upozori agente koji su se spremali da upadnu u prostoriju. - Sa njim
moemo da oistimo vojsku od izdajnika.
Najtie mogue, deset agenata proe hodnikom; bili su toliko usredsreeni na zadatak da niko
nije ni primetio da na vratima nema straara. Neiskusna Marla Vest je primetila, ali je jednostavno
pomislila: Glupe budale, prepune samopouzdanja. Sekund kasnije, agenti su upali u sobu u kojoj se
odvijao sastanak.
- Svi ste uhapeni! - uzviknu prvi agent i uperi automatsko oruje u oficire.
- Pod kojom optubom? - mimo, jo uvek sedei, upita general Gorman. Za vreme bliskoistonog
rata, proveo je tri godine u zarobljenikom logom u Iraku. Nije ga bilo lako uplaiti.
- Izdaja! - ponovo viknu agent. - Sada ustanite i stavite mke na glave!
Svi su posluno stajali dok su ih agenti pretresali traei oruje.
- isti su - ree agent u malu napravu koju je drao.
U tom trenutku, Marla Vest je uletela u prostoriju. Sarkastino ree: - Izgleda da ste vi i vai
dobri, stari momei ovoga puta stvamo ugazili, zar ne, generale?
- Moda - odgovori Gorman. - Ali, zar zaista oekujete da ete se izvui sa hapenjem
zapovednika kopnenih, vazdunih i pomorskih snaga?
- Svakako, generale - smejui se ree Vest. - Uz malo dorade snimka s ovog sastanka, biete
udama vest sve do pogubljenja. A, uzeemo i taj spisak zaverenika. Okrenu se ka majom Brajanu
Filmom, i pokazavi mu da uzme papire od generala Gormana, ree: - Ako vam ne smeta, majore, taj
spisak sada moete i da mi predate.
- Brajane! I ti si deo ovog ludila - sa gaenjem ree general. - Ti si sramota za tu uniformu i za
svoju zemlju.
- On je na pravoj strani, generale - mgajui se ree Vest.
- Vi ste izdajnik!
- Vi ste izdajica, i vae Dmtvo - ogoreno ree Gorman.
- Zar zaista oekuje da e amerika javnost progutati taj tekst?
Marla se nasmei i pogledala spisak u mci. - Verovae u ono to im mediji kau. A mediji e
verovati u ono to im mi damo. Generale, oni su kmpniji od vas.
Pogledavi u listove papira koje je Filmor uzeo od Gormana, Marla se namrti, a potom zarea na
generala: - ta je ovo?
- Ba to to pie - smeei se odgovori Gorman. - Moda biste eleli da proitate, zarad svojih
komandosa, prisutnih ovde.
Kmpni agent, koji je predvodio raciju, ote papire iz Vestinih ruku. - ta?
- Iznenaenje! - odreagova general, navodei ono to je napisao na papirima koje je predao
Filmom. - Nasmeite se, ovo je Skrivena kamera.
Posle toga, nekoliko specijalnih pripadnika vojske prolo je kroz vrata, maui automatskim
omjem. Narednik koji ih je predvodio uperi svoju puku i ree: - Ako ijedan od vas pomeri mii,
moji ljudi e vas presei napoia!
- On to stvamo misli - oputeno ree general. - Vidite, u jednom od vaih logora je zatvorena
rijegova sestra.
Agenti tajne slube paljivo odloie oruje. Bilo ih je mnogo manje i bili su mnogo loije
naoruani, i znali su to.
- Neete se izvui sa ovim - vritala je Marla Vest dok su joj stavljali lisice. - Ja sam vrhovni
tuilac.
- Da, a ja sam zapovednik generaltaba, tako da sam iznad vas - uz veliki osmeh, preko celog lica,
ree Gorman. - Narednie, cenio bih ako biste mogli da uklonite ove ljude iz mog vidokruga, bar na
neko vreme. Dok ne sklonimo neke njihove prijatelje sa poloaja.
- Bie mi zadovoljstvo, generale. Samo recite i zauvek u ih ukloniti iz opticaja.
- Nadam se da to nee biti neophodno, narednie. Ali, ukoliko ti nai prijatelji budu zadavali bilo
kakve probleme, uini tako.
29
BEKSTVO
Rutlend je, po prvi put u ivotu, bio upiaen. Oduvek je pretpostavljao da c'e Drutvo pobediti, a
da e on biti deo toga. Sada je delovalo kao da svaki njihov plan polazi naopako. Nije imao nikakvu
predstavu o tome ta se desilo sa Marlom Vest i ljudima koji su otili da uhapse Gormana.
Jednostavno su nestali. ak ni FBI nije mogao da sazna gde su zatoeni. Sve to je znao bio je da su
Gorman i ostali jo uvek na slobodi i da su stalno okmeni elitnim, borbenim jedinicama. Da bi sve
bilo jo gore, jedan po jedan visoki oficir, odan Drutvu, je nestajao. Ostali e se vrlo brzo uspaniiti
ukoliko Drutvo ne iznae reenje.
Raak polude od besa.
- Okruen sam nesposobnjakoviima - zavrita na Rutlenda i predsednicu Alton. - Ako izgubimo
kontrolu nad vojskom, sve e biti izgubljeno. Mora da naredi FBI-u da uhapsi generala Gormana.
Kad njega uklonimo, ostali e popustiti.
- To je nemogue - po trei put objasni Keti Alton. I ona je bila uplaena, ali je znala da su
Raakovi zahtevi nerazumni. Ona jednostavno nije mogla da preuzme komandu nad oruanim
snagama. One e sluati zapovesti svojih voa, a ne njene. To su jasno i pokazali.
- Ako preteramo po tom pitanju, vojska e se pobuniti protiv nas - mirno je rekla. - Sada, barem
nisu protiv nas.
- Imamo bombe! - buncao je Raak. - Da li su bombe ve postavljene?
- Ne, gospodine - ree Rutlend, pogledavi u Altonovu. -Samo jedna. Hteli smo da prvo nju
isprobamo, pa da onda postavimo ostale.
- Postavite ih! - viknu Raak. - Njih emo upotrebiti da bismo prisilili vojsku da nas slua. Ako
odbije, unitiemo logore.
Raak je mogao da oseti kako gubi konee. Bilo je kao da je crni gospod ve prihvatio neuspeh.
Ne!, vritao je glas u njegovoj glavi. Ne moemo da izneverimo! Princ tame e nas obojicu muiti
itavu venost, isto kao i ostale koji nisu uspeli.
Raak je znao da ludi. Glasovi koji su ga u prolosti tako jasno vodili, sada su ispunjavali njegov
um nepodnoljivim zvucima. Od straha koji su oslobaali u njemu, posta izbezumljen. Ne mogu da
izneverim! Ne smem da izneverim! Ambis eka one koji iznevere.
- Ne moemo da unitimo logore... - krenu da kae predsednica Alton.
- Moete, i hoete! - zavrita Raak na nju. - Ako to ne uini i ti e umreti. Odmah preselite
bombe.u logore. Hriani e pomreti i sve e se vratiti na svoje mesto.
Sledeeg jutra, pokuavajui da izae iz kreveta, Dejson Frenklin oseti kako mu se vraa
slabost. Frenklin nikad nije spavao do kasno, ali je ovog jutra ustao ranije nego obino. U stomaku je
oseao bol koji nikako da utihne. Kako je jutro odmicalo, tako je bol postajao jai. Uspaniio se kada
je shvatio tae - ponovo rak! Dok je razmiljao o tome, bol je postajao sveai. Posegao je za telefonom
da bi pozvao Raaka.
- Da, ko je? - zaurla Raak u slualicu telefona koji se naazio u radnoj sobi. Nije spavao ve vie
od tri dana; bojao se da zatvori oi. Svakog puta kada bi to uradio, demoni bi ga dozivali, muei ga.
- Goree u paklu - vikali su demoni. - Mislio si da e te gospodar spasiti, ali on e nai drugog.
Goree!
- Ne! Pomozi mi, gospodaru - viknu Raak otvorivi oi zbog zvonjave telefona.
- Frenklin, gospodine - s mnogo straha ree straar koji je neprestano pazio na sobu. - Kae da
mora da razgovara sa vama.
- Reci mu da ne moe! - zavrita Raak. - Ne mogu da mu pomognem. Neu da mu pomognem! Rekavi to, Raak zalupi slualicu. Njegove prodome, cme oi utonue natrag u jabuice. Pretraivale
su levo, desno u neprekidnoj potrazi za neim, bilo im to bi mu olakalo ludilo koje se nakupilo u
njemu. Straar ga u kako vie kada je oi pritisnuo rukama. Buncao je:
- Pomozi mi, gospodam! Molim te!
Dejson Frenklin je preko telefona, ak i kroz vrata straareve sobe, mogao da uje Raakovo
cviljenje. Straar mu ree:
- ao mi je gospodine Frenklin. Voa trenutno ne moe da razgovara sa vama.
Kada je Frenklin ispustio slualicu na pod, bol je bio toliko snaan da je jedva disao. Strovali se
na krevet, gde je sedeo nekoliko minuta, pokuavajui da povrati snagu. Zatim posee za fiokom
stoia koji se nalazio pored kreveta i iz nje izvue mali automatski pitolj koji je uvek drao blizu
sebe. Nabio je arer u njega i prislonio cev uz slepoonicu.
Kasnije, tog jutra, kad bude stigla, pronai e ga spremaica. Mnogo pre toga Dejson Frenklin je
uvideo da je poinio venu greku. Dok je prolazio dugaak, mraan hodnik koji ga je ekao istog
trenutka nakon to je povukao okida, oko njega su se u vrtlozima kretali demoni. - Jo jedan od nas vritali su dok su ga kidali svojim kandama.
Frenklin je urlao od bola. Ali, mrtav sam, pomisli. Ne moes nita da oseti kada si mrtav.
U novom seditu KUP-a, u Dentvilu, drava Misisipi, planovi za pokretanje propagandnog
napada protiv Dmtva dobro su se odvijali. U opticaju je bilo tree izdanje Istine, a Data-Net je bio u
haosu.
Def Vels je bio zadovoljan sobom. Prenosi vladinih kredita su gotovo onemoguili predsednicu
Alton da finansira antihriansku kampanju. Mnogo vladinih agenata nije imalo kredita i nekoliko
nedelja nije primilo platu. Iz prve mke su iskuavali ono to su hriani jo ranije iskusili: Vrlo je
teko iveti u bezgotovinskom Dmtvu ako nemas kredita. Veina je poela omano da pljaka
trgovce da bi obezbedila neophodna sredstva za ivot. Posledica: policajci su i agente tretirali kao
kriminalce.
Ilegalna hrianska mrea, koju je organizovao Don Elder, radiia je toliko dobro da ju je bilo
nemogue locirati. Svaki pokuaj policije da poalje timove na mesta koja su smatrali sklonitem,
zavravao se presretanjem takvih poruka i upozorenjima lanovima KUP-a koja bi usledila odmah
potom. Sve to bi policija uspevala da pronae bili su primerci Istine.
Odeljenja policije, naroito revnosna u gonjenju hriana, ostajala su bez kredita, i kao kolektiv, i
ponaosob. Vels je ak uspeo i da omete telefonske linije izmeu Vaingtona i ostatka zemlje, pa su
poruke esto morale da se alju po kuririma, koji su se ponekad zaglavljivali u najzabaenijim
delovima zemlje, bez trunke kredita. Sto je vie primeraka novina Istina dolazilo do ruku javnosti,
tako je rastao i jaao pokret protiv Drutva. esto su policajci oklevali ili jednostavno odbijali da
uhapse hriane koje su uspevali da pronau.
Def je upravo dovravao novi program za ukidanje sredstava klinikama za abortuse i bankama
organa, kada Separd iznenada ulete u sobu. - Defe, uzbuna - ree. - General Gorman je saznao da je
Raak naredio postavljanje nuklearnih bombi i u ostale logore. Namerava da ih iskoristi za
- Da, nastavi - ree i premesti se u poloaj u kojem moe da zapisuje u blok za svojim stolom.
- Potrebno mi je prislukivanje telefona doktora Vilijema Ejsona.
- Ko je doktor Ejson? - upita Li.
- Naunik iz laboratorije Livermor.
- Bie veoma teko prislukivati telefon istraivake ustanove - ree Li, navodei ono za ta je
znao da je oigledno.
- Bie bogato nagraen kada dobijem informaciju za kojom tragam - ree Lu. - Potreban mi je
izvetaj o svim pozivima doktora Ejsona na jedan broj negde sa juga - broj koji e zvati veoma retko,
pa ne sme biti greaka.
- Prijatelju stari - uglaeno ree Li - ti zna da ja ne greim. U mom poslu retko kada dobije
priliku da dvaput pogrei. Uradiu kao to trai. ujemo se ponovo kada budem imao informaciju.
Kada je spustio telefon, Lu se oseao mnogo pozitivnije nego u prethodnih nekoliko nedelja.
Znao je da je doktor Ejson morao da bude taj koji je upozorio Velsa. Premda nije imao dokaz, nije mu
ni bio potreban. Za dovoljno razumevanje Velsove logike da bi se ulo u sistem, bio je potreban
kompjuterski strunjak. Lu je znao da doktor Ejson raspolae takvim znanjem. U vie navrata se
uverio da mu je doktor Ejson ravan; nekoliko drugih jedva da je bilo i dovoljno blizu da bi se o tome
uopte razmiljalo.
U jednoj drugoj sobi, u podrumu Bele kue, FBI agent, koji je prislukivao drktora Lua, pozva
kancelariju Kala Rutlenda.
Rutlendova sekretarica mu ree da je agent Grims na telefonu. - Ovde Rutlend - ree, iznerviran
zbog prekida. - ta hoe?
- Gospodin Rutlend, na dunosti sam, prislukujem telefone u Beloj kui. Naloili ste mi da vas
odmah pozovem ukoliko se desi neto neobino.
Iznenada, Rutlend se zainteresova. - Da, ta je bilo? - ree prijatnije.
- Doktor Lu je upravo uputio poziv u San Francisko i razgovarao sa izvesnim Ku Cou Lijem.
Dogovorio se sa njim da postavi prislukivae na telefon doktora Ejsona iz vladine laboratorije.
Pomislio sam da biste eleli to da znate.
- Da, hvala. Rutlend zasija kad spusti slualicu. Lu je neto nanjuio, pomisli. Pozva sedite FBIa. Kada se javila sekretarica, ree joj: - Povei me sa Rendalom.
Bez oklevanja, povee privatnu liniju direktora FBI-a. Znala je da ne treba da kae Rutlendu da je
ovaj na konferenciji. Njen ef moda upravlja Biroom, ali je bilo jasno da Rutlend upravlja njime.
- Hou da postavi dva najbolja agenta da prate nekog u San Francisku, ko se preziva Li. Verujem
da mu je prvo ime Ku. Imam broj telefona; adresu nai u dosijeima.
- Mislite li na Ku Cou Lija? - upita Rendal.
- Ne znam ko je on - ree Rutlend, ne krijui da je iznerviran. - Saznaj!
- Ako je Ku Cou Li, onda znam ko je - ree Rendal. - Ku Cou je ef kineske mafije u Kineskoj
etvrti. Kontrolisao je drogu u tom podruju, dok ga Data-Net nije ostavio bez posla.
- E, to ima smisla - promrmlja Rutlend, vie sebi nego Rendalu. - Samo ga stavi pod jaku
prismotru, ukljuujui i prislukivanje telefona. Ali nemoj da sazna. Ovo je vano. Nemoj da zajebe!
Raak e biti zadovoljan, pomisli Rutlend i spusti slualicu. Predau mu Velsovu glavu na
posluavniku. Ova mogunost izmami osmeh na njegovom licu.
U Liveimoru, Bil Ejson se rvao sa svojom neodlunou. Poto mu je Def ostavio poruku u'
Data-Net datoteci, znao je da su on i Keren jo uvek ivi. Potom, nekoliko nedelja kasnije, Keren mu
je ostavila novi broj telefona. Pozivni broj je pripadao junom Misisipiju. Oajniki je eleo da
razgovara sa kerkom, ali je strahovao da upotrebi Data-Net vezu, da ih nekako ne bi odao
neprijatelju.
Ali, konano, vie nije mogao da podnese. Keren je sva moja porodica, na celom svetu, opravda
to sebi. Moram da zncmi da li je dobro. Pozva broj preko modema. Kada zau krei ton, znak da je
ostvario vezu, znao je da ima pristup Data-Netu. Ostavio je jednostavnu poruku: - Kako si, Keren?
Volim te. Tata. -Potom, ukuca broj koji mu je Keren dala. Data-Net e automatski pozvati taj broj i
ostaviti poruku. Telefonska veza nee biti dua od deset sekundi; zatim e Defov program ukloniti
sve tragove njegovog poziva. Brzo je prekinuo vezu i izae iz programa.
Za glavnim terminalom zgrade AT&T-a, Robert Hon je snimio poziv iz ustanove Livermor, kao
to mu je Li i naloio. Ubacio je u dep malu papimu traku na kojoj su se nalazili brojevi za taj dan,
ukljuujui i onaj upuen Data-Netu u Vaington. Kasnije, iste veeri, sreo se sa Lijem u bam i predao
mu traku. Zauzvrat, Li je telefonskom inenjem dao paketi belog praha.
Kada je doktor Lu obradio pozive, upuene iz vladine ustanove, skenirao je datoteke glavnog
kompjutera. U njemu je programirao sva poznata mesta i telefonske brojeve drugih ustanova koje su
bile u redovnom kontaktu sa Data-Netom. Preosta samo jednostavan proces odvajanja uobiajenih
poziva od onih koji to nisu.
Za nekoliko sekundi, kompjuter je obradio podatke i sloio veinu brojeva. Samo tri poziva,
obavljena u toku dana, se nisu slagala sa podacima. Budui da svaki poziv, obavljen iz ustanove, nosi i
identifikacionu ifru koja se poklapa sa biranim telefonskim brojem, broj koji se retko upotrebljava,
podudario se s vremenom u kojem je doktor Ejson uputio poziv.
Aha, pomisli doktor Lu dok je tampa izbacivao jedini broj koji se slagao sa njegovim
kriterijumima. Telefonska veza je ostvarena sa pozivnim brojem B-601. To je juni Misisipi. Verujem
da smo pronali gospodina Velsa, ili tanije, gospoicu Ejson.
Iako je mrzeo to uini, doktor Lu je morao da upotrebi Data-Net sistem da bi otkrio tanu
lokaciju telefonskog broja. Otvorio je program za pretraivanje i ukucao pozivni broj i broj telefona.
Data-Net snima svaki telefonski poziv upuen bilo kojem modemu u zemlji, ree u sebi doktor Lu i
unese naredbu za pokretanje pretrage. Datoteka pretraivanja sadri podatke o svakom elektronskom,
telefonskom terminalu, upotrebljenom za prenos signala. Jednostavno, samo treba da se isprati bilo
koji poziv od mesta sa kojeg je upuen do mesta na koje je stigao, i to zahva-Ijujui Velsovoj
kreativnosti.
Stampa u glavnoj kancelariji, u kojoj je radio doktor Lu, se ukljuio. Oglasio se, i prenevi
podatke pretraivanja, odtampao informaciju.
Pregledajui podatke, doktor Lu promrmlja: - Vels je ak i pametniji nego to sam mislio.
Pronaao je jedan od starih, mehanikih telefonskih sistema, sa kojeg ulazi u sistem.
Nije ni udo to nisam mogao da ga ulovim, pomisli. Da bi se, prilikom pretraivanja, obezbedila
informacija o starim relejima, potrebno je svega nekoliko sekundi. U meuvremenu, on jednostavno
naloi sistemu da zanemari njegov ulazak. Pametno, ali ne i dovoljno pametno, zahvaljujui doktoru
Ejsonu. Ne mogu da odredim tano mesto na kojem se krije, ali moda e Rutlend moi.
Ono to doktor Lu nije znao, bilo je to da je Rutlend ve naredio privoenje i ispitivanje
telefonskog inenjera. Brzo je predao jo jednu kopiju izvetaja koju je preneo doktoru Luu. U roku od
mi je tvoja pomo.
Def ju je uo kada je ula u sobu. Nije mogao da zaspi, ali mu nije ni bilo potrebno mnogo sna.
Uglavnom, trebalo mu je da opusti um. Kada je uo ta je Keren rekia, brzo se uspravi i ree: - Tvoj
otac je poslao poruku. Kako?
Kroz isti onaj Data-Net kanal koji je i ranije upotrebio, ini mi se - odgovori Keren. - Zato? ta
nije u redu?
- Verovatno je sve u redu - mirno odgovori Def. Nema potrebe da uznemiravam Keren, pomisli.
Iznutra, meutim, srce mu preskoi. On je uvek zatvarao izlaz kada bi pozvao sistem, ali neko ko zove
iz spoljanjosti mogao bi da ostavi seriju brojeva koje bi bilo lako pratiti. doktor Lu je moda
dovoljno pronicljiv da otkrije gde se nalaze.
Def pouri do terminala, sede za konzolu i unese nekoliko naredaba. Nikada nije naroito brzo
kucao, ali sada, dok je pregledao sve datoteke Data-Neta da bi proverio nije li neko pokrenuo
pretraivanje, njegovi krupni prsti bukvalno letee po tastaturi. Kada je pronaao ono to se nadao da
nee nai, glava mu klonu. Dupla datoteka pokaza da je neko pokrenuo pretraivanje i da, u stvari, to
jo uvek ini. Uini sve to je mogue da izmea rezultate, ali je znao da je doktor Lu do sada
pronaao informaciju koju je traio. Nije razumeo zbog ega je Lu ostavio ukljuen program za
praenje, ali nije nameravao da se zadrava ne bi li to saznao. Zatvorio je svoj Data-Net kanal i izdao
sistemu jo jednu naredbu. tampa koji je bio odmah do njega, izbaci samo jedan iist pre no to se
iskljuio.
- ta ne valja? - upita Keren, videvi utuen izraz Defovaica.
- Nista, nita - ree, pokupivi odtampani list. - Pretpostavljam da sam samo malo umoran. Evo
poruke od tvog oca. Poruuje da te voli i eli da zna da li si dobro.
Keren uze papir uz osmeh, ali oseti da neto mui Defa. Nije ba bio dobar u prikrivanju svojih
oseanja.
Def je bio zabrinut. I Donald epard i pastor Elder su bili odsutni. Bili su na sastanku sa
lanovima KUP-a. Nije bio siguran kako da postupi.
U seditu Data-Neta, u Vaingtonu, pobesneli doktor Lu ulete u kompjutersku salu. Sede za svoj
terminal i poe da pregleda sistemske datoteke ne bi li video da li je Vels otkrio njegov program za
pretraivanje.
Odahnuvi, Lu se zavali u stolicu. - Izgleda da Vels nije bio u sistemu - ree Rutlendu. Ipak,
njegova sposobnost da ostane neprimeen je iznad svega to sam ja ikada video. Predloio bih da
odmah krenete.
Nakon to je saznao lokaciju pretpostavljenog sedita, Rutlend pozva Raaka da bi ga obavestio.
Kada je Rutlend izneo detalje koje je Lu uspeo da otkrije, Raak ree: - Izvanredno, prijatelju
moj. Odlino si postupio. Sada emo okonati njegovu pobunu.
Rutlend se upita ta bi Raak uradio da je znao da je dosije za pretragu, na Luovom terminalu,
toliko dugo bio otvoren. Pa, sada vie nita ne moe da se uradi u vezi s tim, rekao je. Zadatak je ubiti
Velsa pre nego to se opet premeste.
- Ne moemo da upotrebimo Data-Net za slanje zadatka bio kome od svojih ljudi - Rutlend ree
Raaku. - Vels bi presreo poruku i upozorio svoje.
- Kako e se onda pobrinuti za to? - upita Raak, a iz oiju sevnu mrnja koja je kljuala u
njemu. eleo je Velsa mrtvog, zajedno sa Elderom i ostalima. Pogreio je to nije ubio Eldera kada je
imao priliku, ali nee dva puta napraviti istu greku.
Rutlend je ve izradio plan. Posle onoga to se desilo u Atlanti, nee vie pokuavati da angauje
agente izdaleka za napad na Velsa i ostale. Upotrebie etiri agenta iz Nju Orleansa da pronau i
unite kamp. Lu nije znao tanu lokaciju, ali nee ga biti teko nai. Nije bilo anse da upravljaju
kampom u kojem se nalazi nekoliko desetina ljudi, a da ne ostave neke vidljive znake.
Rutlend pozva pritvorai centar u Nju Orleansu da bi razgovarao sa Ralfom Buerom, podrunim
direktorom tajne slube. Sekretarici je bilo veoma teko da poveruje da je zaista Rutlend na telefonu. Pronai u ga za vas, gospodine - ree blago drhtavim glasom. Razgovarati sa Rutlendom bilo je skoro
isto kao i razgovarati sa predsednikom.
- Da, gospodine - ree Buer pokuavajui da doe do daha. Bukvalno je preskoio dva sprata od
zatvorenikog podruja u prizemlju. Stanje je bilo haotino, nedeljama. Nareenja koja je dobijao iz
Vaingtona bila su nalik nabacanom neredu. Cesto su dobijali naloge za hapenje pogrenih Ijudi. Ba
jue je poslao Ijude da uhapse etvorogodinju ker lokalnog zvaninika -i to kao teroristu, ni manje
ni vie! Ubrzano je gubio poverenje svojih Ijudi.
- Hou da se pobrine za jedan posao koji je veoma vaan za mene - ree Rutlend onoliko
Ijubazno koliko je njegov autoritet to dozvoljavao. - Kljuno je, kako za predsednicu, tako i za zemlju.
Buer, do pre nekoliko godina nii zvaninik Ministarstva spoljnih poslova, oseti se polaskanim.
Uini neto za predsednicu Alton! Nisam ak ni mislio da zna da postojim.
Rutlend je izneo plan, bez pominjanja Bueru ko su zaista Ijudi u kampu. - Niko ne sme da
pobegne! eleo je da moe sam da se pobrine za posao, ali Vels ga je privezao za Vaington. Ali, i to
e uskoro biti gotovo, im Vels bude uklonjen.
- Sluaj paljivo - nastavi Rutlend. Dok se ovo ne zavri, ne smete da koristite vladina vozila ili
da za bilo ta upotrebljavate Data-Net.
- Kako emo onda stii do tog kampa? - upita Buer. Oigledno, nije ba bio najvetiji agent na
svetu, a razmiljao je samo na nain na koji je nauen da misli u Ministarstvu spoljnih poslova: Vlada
je ta koja obezbeuje sredstva za sve potrebe.
- Ukradite auto! I ukradite ta god da vam je potrebno za usput. Ali, nemojte da koristite DataNet. Da li me razume?
- Da, gospodine - odgovori Buer, iako oigledno nije razumeo. Mislio je da su teroristi ti koji
kradu, a ne vladini agenti.
- Pozovi me im bude gotovo - naredi Rutlend i prekinu vezu. Idioti, promrmlja. Cela vlada je
puna idiota!
Uprkos Buerovoj naoko slaboj linosti, posedovao je jednu odlinu osobinu: pronicljivost pri
odabiru sposobnih ljudi. To je upravo bilo ono zbog ega su ga njegovi pretpostavljeni trpeli.
Upotrebivi ovaj talenat, brzo odabra etvoricu najpodesnijih agenata za ovaj zadatak. Buer je znao
da su surovi... ali i inteligentni. Pronai e teroriste i istrebiti gamad.
Ljudi koje je odabrao su zaista bili vrlo podesni. Svi su bili trgovci drogom, koje je vlada, nakon
to je legalizovala drogu, regrutovala za potrebe okupljanja terorista. Svi su bili nestrpljivi da se
oslobode dunosti u pritvornom centru. Bio je to ropski posao koji je pruao veoma malo, ili gotovo
nimalo, izgleda za zaradu. Ovoj etvorici, samo je zarada bila vana. Uloge vladinih agenata
maksimalno su upotrebljavali u svoju korist. Buera nimalo nisu potovali, ali je bar on znao da treba
da ih ostavi na miru.
Na osnovu informacija koje je doktor Lu pribavio, odredili su podruje koje treba pretraiti. Bili
su ubeeni da e moi da otkriju gde se nalazi kamp im mu se dovoljno priblie.
Prvi korak im je bio da ukradu automobil iz oblinje zajednice, to uinie bez potekoa.
Prilino naoruani automatskim orujem, znali su da nee biti problema da od graana, koje e sresti
usput, nabave ono to im je bilo potrebno. Voa, Endi Mur, ree ostalima: - Mogli bismo da se
potrudimo da ovaj izlet bude i zabavan, a ne samo isplativ.
Tim napusti Nju Orleans, vozei prema gradu Dentvilu u Misisipiju. Mapa koju su imali
pokazivala je da je Dentvil najblii podruju koje je odredio doktor Lu. Bili su zadovoljni to se opet
bave zanatom koji su i odabrali: pljakanjem.
etvorka je uspevala da upotpuni svoje prihode rasturajui neke nove vrste droge. Meutim,
Data-Net je oteao zamenu droge za novac, pa su oni poeli da obijaju prodavnice ne bi li doli do
onoga to im je potrebno. Ali, u poslednje vreme, ulovi ba i nisu bili najbolji.
- ta misli, ko su ovi ljudi? - jedan od agenata upita Mua.
- Ko zna? - odgovori Mur. - I, koga zanima? Po onome to je Buer rekao, mora da im ba dobro
ide. Jednostavno emo se posluiti onim to imaju, ta god to bilo. Kad obavimo posao, njima ionako
vie nee biti potrebno. Uostalom, mrtvaci ne govore.
- Misli li da e tamo biti i nekih ena?
- Ne bi me iznenadilo, momci. Zato pazite gde pucate. Ne bismo eleli da povredimo dame, zar
ne?
Ostali se promuklo smejae. Pod Murovim vostvom, silovai su i ubijaii po Nju Orleansu.
Njihova tehnika je bila jednostavna; koristili su isprave da bi uli u domove, a potom su iz njih
odnosili sve to su eleli. Za sobom nisu ostavljali svedoke koji bi mogli da ih prepoznaju, ukljuujui
i ene i deci). Meutim, lokalni uvari reda su im sve blii. Pre samo dve noi, umao da ostanu
zarobljeni u kui koju su pljakali, Jedan od komija ih je video prilikom ulaska u dom i iz njega uo
vriske. Policija je stigla samo nekoliko trenutaka nakon to su otili.
- Dok se vratimo, slei e se praina i moi emo opet da ponemo da se zabavljamo - ree Mur,
smejui se svom bolesnom smislu za humor.
Putovali su skoro dva sata kada agent koji je vozio ree: -Ponestaje nam goriva. Uskoro emo
morati da stanemo.
- Nai neko dobro, zabaeno mesto - ree Mur. - Upotrebiemo kreditne kartice.
- ini mi se da je Buer rekao da ne upotrebljavamo kartie.
- Mislim na tridesetokalibarske kartice - ree Mur, smejui se kao svinja koja rije.
I ostaii su se smejali. Uvek su inili ono to Mur kae. Bojali su ga se. On kao da nije imao
nimalo ovenosti; uivao je u povredivanju ljudi.
Skrenuvi sa autoputa, voza poe uskim, seoskim putem koji je vodio u mali farmerski grad. Ovde postoji samo jedna stanica - ree Muru.
- To je sve to nam je potrebno - zarea Mur, otkoivi automatsko oruje. - Skrei.
Kada se auto zaustavio, stariji ovek izae iz oronule zgrade. - Hoete benzin? - oputeno upita.
- Ma ne, mi bismo da ruamo - odgovori Mur na svoj uobiajen, sarkastian nain.
- Ba mi se i ne dopadaju pametnjakovii, gospoine - uzvrati nezastraeno. - Ako si komiar,
promaio si skretanje. Ovo je benzinska stanica.
Ostali u autu su poeli da se kikou, ali im jedan pogled na Murovo lice ree da bi bilo pogreno
nastaviti s time. Poslednje to je vlasnik stanice video bio je vrh cevi Murovog oruja kako viri kroz
prozor. Mur povue okida i sasu kiu metaka u zbunjenog starca.
Mur nije eleo da ubije starca pre nego to natoe benzin. Uvek je postojala mogunost da e
neko uti pucnje i doi da proveri. Pa, to e biti njihova loa srea, mrano pomisli Mur. Matori selja
je zasluio ta je dobio. - Izai i napuni rezervoar
- Mur naredi jednom od agenata koji je sedeo pozadi.
Ovaj nije gubio vremena da postupi kako mu je reeno, te poe da toi. Jedva da je i poeo kada
neko izae iz oblinje prodavnice i zagleda se u njihovom pravcu. Doviknuo im je: -ta se desilo?
Uinilo mi se da sam uo pucnje. Mur ga pokosi tamo gde je stajao. Srozao se na pranjavu ulicu ba
kada je njegova ena izala iz prodavnice. Poe da vriti videvi da joj mu pada na zemlju.
Mur naniani i ponovo povue okida. ena umre istog trena i pade preko suprugovog beivotnog
tela.
- teta - bez emocija ree Mur. - Nije loe izgledala.
Kroz prozore drugih prodavnica virilo je nekoliko ljudi. Bii su okirani predstavom koja se odvila
pred njima. Ruralnu zajednicu Kompton je zaobila veina problema sa kojima se drava suoavala.
Videli su da vladini agenti odvode hriane i Jevreje, ali su pretpostavili da su oni bili teroristi.
Nikada nisu videli da je neko ubijen - naroito ne njihovi prijatelji.
Mur je znao ta mora da se uradi. Mali grad je bio mrtav od trenutka kada su agenti uli u njega.
Nije smelo biti svedoka. - Izleite napolje - naloi drugoj dvojici koja su jo uvek bila u autu. - Sve ih
pobijte.
Rekavi to, iz svog oruja zasu prozore prodavnice. Dok se staklo rasturalo na sve strane, mogli
su da se uju vrisci uasa. Oni koji su pokuavali da pobegnu, poseeni su na ulicama. Oni koji su
molili za milost, upucani su tamo gde su stajali. Za manje od tri minuta, pokolj je bio zavren.
Dvadeset i troje graana koje je potovalo zakon nauilo je, na tei nain, da i njihova prava mogu biti
naruena.
Ubijanje je za Mura bilo kao droga. Pretraio je svaku zgradu u potrazi za nekim ko je jo uvek
iv kako bi mogao da ga ubije. Kada se uverio da vie nema preivelih svedoka, vratio se do auta.
- Da li si zavrio? - zarea na agenta koji je toio benzin.
- D-da - promuca, jo uvek buljei pored Mura, niz ulicu.
- Onda prestani da toi benzin po ulici, glupane - ree Mur dok je benzin curio iz brizgaljke.
Drugi mukarac brzo popusti pritisak i vrati brizgaljku na mesto. etvorka se ukrca u auto i
ponovo zabruja ka autoputu.
U stranjoj sobi gvoare, sitna figura otvori podna vrata od podruma u kojem je popisivala
konzervlranu robu. Kada je zaula pucnje, otvorila je vrata taman toliko da moe da gleda. Ono to je
videla, toliko je uplai da je zalupila vrata i uurila se u podrumu. Ta refleksna reakcija joj je spasila
ivot. Sada, kada je izala, nala je majku i oca kako mrtvi lee na podu njihove male radnje. Umalo
to se nije onesvestila od prizora. Mrnja, koja je u njoj preovladala, dade joj snagu da prevazie bol.
Primetila je auto kada je skrenuo na stanicu, preko puta ulice. Zapazila ga je zbog toga to su stranci
bili retkost u gradu. Pokuala je da se priseti to je vie detalja mogla, ali joj je uzburkani mozak to
oteavao. Znala je da je auto bio beli evrolet i da su u njemu bila etvorica mukaraca.
Posegnula je za telefonom i pozvala erifovu mesnu kancelariju. ak ni automatski Data-Net
telefoni jo nisu stigli u njen mali grad. Poziv je preusmeren preko Deksona, gde je transakcija
zabeleena zarad naplate Data-Netom.
- erifova kancelarija - javi se dispeerka.
- Ovde Melisa Grejvs iz Komptona - jecajui, ree mlada ena. - Upravo je neko pobio sve u
gradu! Ja sam se krila, inae bi i mene ubili. Molim vas, morate da doete. Uasno je!
- Sada se smiri, i kai mi ta se tano dogodilo.
Melisa ispria celu priu, ukljuujui i kratak opis umeanog automobila.
Dispeerka, koja obino ne bi izdavala stanje pripravnosti sve dok neki policajac ne proveri, oseti
da Melisa govori istinu. Istog asa, dravnoj policiji prosledi izvetaj najvieg stepena. U isto vreme,
posla okrunog zamenika erifa u grad.
jedinice da zauzmu poloaje du autoputa i svih glavnih puteva izmeu Komptona i Dentvila. U
izvetaju najvieg stepena navodilo se da su Ijudi u automobilu naoruani i da se smatra da su
izuzetno opasni.
Mur naredi vozau da skrene sa autoputa i pronae neki sporedni put za Dentvil. Nije postojalo
nita u ta bi mogao da upre prstom, ali je nekako znao da je u policiji podignuta uzbuna. Vei deo
ivota zaraivao je tako to je sluao svoje instinkte; prema ijudima koje je ubio nije oseao nita,
ukljuujui i one u Komptonu. Jednostavno, bili su na pogrenom mestu u pogreno vreme. Jedini
ivot koji je Muru neto znaio je bio njegov.
- Pribliavamo se - ree Mur ostalima. - Mogu da namiriem. Skreni do one farme. Potrebne su
nam neke informacije.
Mur je znao samo za jedan nain da neto postigne - ista sila. Nameravao je da zgrabi nekog od
stanovnika, sazna sve to moe o neuobiajenim aktivnostima u podruju, ubije taoca, te napadne
zadatu metu. Znao je da moraju biti blizu, ali mu je informacija samo smanjila podruje za
pretraivanje na nekoliko kvadratnih milja.
Def sazva sve Ijude u kampu i ree im ono to je znao, ili bar sumnjao, o napadakom timu koji
se uputio prema njima. Od kad je obavetena patrola na autoputu, sve to su mogli da urade bilo je da
ekaju dok se neto ne dogodi.
Bivi agenti FBI-a koji su saraivali sa KUP-om primili su nareenja od Separda: u sluaju
napada nita ne smeju da prepuste sluaju. Iako se Separd saglasio sa Elderovom odlukom da nee
napadati vladine snage, nije protumaio da to znai da ne mogu da se brane. Njegovi agenti su uvek
bili naoruani. Usled ovog sluaja opasnosti, otili su do tajnog skladita oruja i izneli neto od teeg
naoruanja. Ukoliko se napadaki tim nameri na njihovo logorite, nec'e zatei pasivnost koju je
prikazala veina ljudi sa k6jom se do sada sukobljavao.
- Sta... - iznenaeno ree voza, skrenuvi na zemljani put koji je vodio do farme. Ogromno drvo
je zakrilo vei deo puta.
Iznenada na oprezu, Mur pogleda napred, pa nazad, traei bilo kakve znake zamke. Sam je
postavio dovoljan broj zamki da razvije oprez za sve to je bilo neuobiajeno.
- Izgleda kao da ga je, pre nekoliko dana, oborio vetar - ree voza.
- Vidi da li moe da ga zaobie. Mur je nareivao i pripremao svoje oruje. Sve je izgledalo
normalno, osim drveta. Bilo je mogue da onaj ko je iveo na farmi jednostavno nije imao opremu
kojom bi ga uklonio.
Voza uspori uz samu ivicu puta. Dok je to inio, nekoliko naoruanih mukaraca posmatralo je
iz polja kukuruza, sa dobro skrivenih poloaja. Kada je okrenuo automobil oko drveta, voza na svojoj
putanji ugleda veliki, srebrni rezervoar u obliku valjka, prikaen za traktor. Skrenu udesno ne bi li
izbegao sudar. Iznenada, pod tokovima autombila popusti zemlja i on se zanese u stranu kada asija
dodimu najniu taku jarka.
Mur sasu bujicu psovki na vozaa. Nije mogao da zna da je stari put pun ovakvih, nezgodnih
deonica. - Izaite i pogledajte koliko je loe - Mur naredi ostalima. Sedeo je u autu, oruje mu je bilo
neprimetno... ali spremno.
Kada su trojica mukaraca izala iz auta, neko, iz polja, viknu: - Spustite omje i podignite ruke
iznad glava. Opkoljeni ste.
Pukom igrom sluaja, Mur je pronaao imanje koje je traio. Meutim, umesto da budu zateeni,
30
TOMAS GALT
Najvea svetska medijska kua, Galt mrea, posedovala je dvadeset novina, Svetsku mreu vesti i
Svetski satelitski sistem za emitovanje programa. Na elu ovog konglomerata nalazio se Tomas Galt.
Galt je putovao po celom svetu, obilazei svoje carstvo. Kada je bio u Americi, boravio je u svom
domu u malom gradu nedaleko od Atlante.
Godinama je predvodio medijski napad na hrianstvo. Kada je zapoela vladina propaganda
protiv hriana, pokrivao je prie najvie to je mogao. Liberalnost ostalih mrea je delovala bledo
kad bi se uporedila sa Galtovom. Oseao je da su hriani netrpeljivi i da svima ostalima pokuavaju
da nametnu svoje viktorijanske vrednosti. Budui da je Galt vei deo ivotnog veka vodio
dekadentan ivot, napad na hrianstvo je predstavljao odbrambeni mehanizam protiv istine.
Poslednju godinu dana, Galt je poeo da sumnja u sva svoja ubeenja, ukljuujui i ona prema
hrianstvu. esto se borio protiv hriana u vezi sa abortusom, zakonom o bebama na kreku,
legalizovanjem droge i mnogim drugim pitanjima u koja je lino verovao. Njegovo nerviranje
njihovim poimanjem apsolutnog je upravo ono to ga je motivisalo da podri bilo koje pitanje kojem
su se protivili Don Elder i njegova rulja, kako ih je nazivao. Meutim, sada, videvi kako izgleda
svet poto su uvedena njegova omiljena pitanja, znao je da nije bio u pravu. Jasno je da je legalizacija
droge poveala njenu upotrebu u amerikom drutvu. Premda su, ranije, liberali bili ubeeni da e
legalizacija droge umanjiti kriminal, desilo se sasvim suprotno. Nekadanji kraljevi droge su postali
poslovni ljudi, isti pred zakonom, ali su mlade bande preuzele nezakonitu prodaju droge. Upotreba
jeftinih zamena, koje su ubijale hiljade korisnika meseno, postala je nova svakodnevica u ilegalnim,
narkokrugovima.
Kada je predlog zakona o bebama na kreku izglasan i usvojen, pretpostavljalo se da e to biti za
dobrobit oveanstva. Umesto toga, razvijen je novi, ogroman posao. Od ena, zavisnica, traeno je da
raaju decu samo da bi kasnije mogii da se upotrebe njihovi organi. Bogati klijenti, mnogi od njih i
njegovi prijatelji. sklapali su ugovore sa majkama koje su imale njihovu krvnu grupu i za njih
ureivali vestaku oplodnju, a potom ubirali organe njihove dece, kao da su plodovi. U potrazi za
venim ivotom, bogati su bukvalno ubijali svoju decu.
Galt, sada skoro osamdesetogodinjak, od male reklamne agencije u Atlanti je podigao svoju
kompaniju na nivo svetskog carstva. Dok se to deavalo, promenio je nekoliko ena, ostao bez dece
zbog droge i alkohola, i vodio bedan i tuan ivot. Jednostavno, bio je umoran od ivota i od onog to
se u Americi deavalo sa hrianima i Jevrejima. Postojali su ubealjivi Jokazi da je u toku njihovo
proganjanje, moda ak i ubijanje. Dovoljno dugo je bio u medijima da vie nije verovao u svetsku
propagandu. Znao je da injenice mogu biti iskrivljene na odreen nain, pa da poprime oblik po elji
onoga ko ih emituje. Takoe, znao je i da su najnovije informacije o Drutvu tane. U nekoliko
navrata sa njim su razgovarali uticajni Ijudi, ukljuujui i Dejsona Frenklina, koji su eleli da se on
pridrui tajnom udruenju. Pre nekoliko godina, ak je i prisustvovao jednom od njihovih sastanaka.
Sve to smee oko sluenja oveanstvu i potovanja onog kojeg su zvali veliki voa, podsetilo ga je
na bratstva sa koleda. Celokupna ideja mu je bila smena, a to im je i rekao.
Svojim medijskim carstvom je pomogao irenje propagande hrianskim teroristima, ali je,
zaista, ve bio umoran od svega toga. Smrt e biti olakanje. Meutim, u zapeku njegovog uma,
nagrizala ga je sumnja koju je posadila njegova baka. Ona je bila posveeni hrianin i esto mu je,
dok je bio dete, priala prie iz Biblije. Nekih se jo uvek seao, vie od sedamdeset godina kasnije posebno one o bogatau i Lazaru. Sta ako nije bio u pravu? ta ako umesto poivanja u miru ode na
mesto venog muenja?
Vie puta je dobro promislio o tom pitanju. Nije mogao da pronae odgovor. Moda je to samo
zbunjeno razmiljanje jednog izlapelog starca, pomisli. Cesto je razmiljao o Bogu. Meutim,
zakljuio je da ako bi on bio Bog, nikada ne bi dozvolio nekome kao to je Tomas Galt da ue u
njegovo carstvo. Penjui se ka vrhu, poinio je previe stvari prevelikom broju Ijudi. A, uz pomo
svog medijskog carstva, ak je i pomagao u ubijanju ili utamnienju mnogih Bojih sledbenika.
Jednom od onih boanskih igri sluajnosti, Donald epard pozva Tomasa Galta ba u trenutku
kada je ovaj ozbiljno razmiljao o samoubistvu. Najhrabriji potez koji je KUP ikada preduzeo samo
to se nije desio. Bila im je potrebna pomo velike televizijske kue. Kako je SMV bila najvea
televizijska kua, epard odlui da stupi u vezu sa Galtom. Ta odluka je doneta nakon to je Def
pretraio podatke i potvrdio da Galt nije lan Drutva. Nikada nije poklanjao sredstva nijednoj od
nekoliko stotina organizacija koje su Drutvu sluile kao paravan, a i bio je prisutan samo na jednom
sastanku njegovog vostva. Vels je doao do kunog broja Galtove farme u blizini Atlante. epardu je
jedino preostalo da se nada da je on zaista tamo.
Kada je zazvonio telefon, javila se kuepaziteljka. - Mogu li da vam pomognem?
- Da. Zovem se epard. Radim sa organizacijom pastora Dona Eldera. Pitajte gospodina Galta da
li ima minut vremena da razgovara sa mnom. Kaite mu da je veoma vano.
Dugogodinja kuepaziteljka se ve navikla na udne pozive, upuene jednom od najbogatijih i
najekscentrinijih Ijudi na svetu. Pritisnuvi dugme za ekanje na liniji, ree Galtu: - Gospodine,
izvesni gospodin epard je na vezi. Kae da radi sa pastorom Elderom. eli da razgovara sa vama,
kae da je veoma vano.
- Reci mu da nisam tu - zarea Galt i otpi trei brendi u poslednji sat vremena. Iscrpljeno primeti
da mu to nekako vie ne pomae u pomuivanju savesti.
- Nije kod kue - ree kuepaziteljka, zvuei neubedljivo.
- Stanite! - silovito ree epard. - Recite mu da imam obavetenja o Drutvu.
Pritisnuvi dugme za ekanje na liniji, ponovi ono to joj je epard rekao. - Kae da ima
obavetenja o Drutvu.
- Ne zanima me... - zausti Galt. Onda stade. - Ne, razgovarau sa njim.
Kuepaziteljka odnese beini telefon do mesta na kojem je Galt sedeo i predade mu ga.
- Ovde Galt. ta hoe?
- Zovem se epard...
Galt ga sasee. - Znam ko si ti. Ti si onaj FBI agent koji sarauje sa teroristima.
- I sami znate da to nije tako, Galte. Oni su isto toliko teroristi koliko i Pinokio. Posedujemo
informacije koje e jednom za svagda potopiti Drutvo, ali nam je potrebna vaa pomo.
- Moja pomo! - Galt se umalo zadavi piem. - Znate, ba i nismo bili neki saveznici.
- Ako ste pravi novinar, eleete da ujete istinu - uzvrati epard. - Ako neete, Bog e
obezbediti nekog drugog. Ovaj komentar iznenadi ak i eparda. Zaista je verovao u ono to je Don
Elder nedavno rekao: - Ako je Bog sa nama, ko e stati protiv nas?
- Zato bih pomogao gomili idiota koji su protiv svega to donosi napredak? - bez prave
ubeenosti ree Galt.
- Zbog toga to ste videli koju cenu su Amerikanci platili zbog tog napretka - odgovori epard.
Mogao je da oseti da Galt poputa. Pogodio je u osetljivo mesto. Nastavi: - Vi i ostali iz medija ste
poinili mnogo zla ovim ljudima. Ali, mogu da vam kaem da vam nijedan od njih ne eli zlo. Sada,
je drago to sam vas upoznao, gospodine Galt. Treba da krenemo; eka nas dug put.
Galt je pratio Brauna koji je pokazivao put do kombija koji ih je ekao. Kada je uao unutra,
jedan dmgi mukarac je preao detektorom za otkrivanje mikrofona preko njegovog tela.
- Gospodo, vi izgleda nikom ne verujete - prokomentarisa Galt kada ovaj drugi pokaza da nita
nije pronaao.
- Ne, to nije tano; vemjemo velikom broju ljudi - ree Braun. - Nadam se da ete i vi biti jedan
od njih.
Dok su se vozili, Galt je sedeo utke. Kroz nekoliko minuta, stigli su do starog Pictri-Dekalb
aerodroma za koji bi, da nije bilo nekoliko privatnih aviona, moglo da se kae da je naputen. Dok su
prilazili jednom od hangara, izvlaenje uglaenog poslovnog mlaznjaka je bilo u toku.
- Hoete da kaete da emo da letimo? - upita Galt.
- Da, gospodine - odgovori Braun. - Morali smo da se preselimo pre nekoliko meseci. Izgleda da
se nismo dopali vladi.
- uo sam neto o tome - odreagova Gait. - Prijatelj iz Vaingtona mi je rekao da ste vi momci
naterali nae politiare da se zacrvene. Pria o neuspelom hapenju u Atlanti se, na kraju krajeva,
rairila po Vaingtonu, gde je bilo malo tajni.
Kada se, brujei, mlaznjak vinuo u nebo, Galt upita: - Da ii bi vam smetalo da mi kaete gde
idemo?
- ao mi je, gospodine, to ne mogu da uradim. U stvari, ako nemate nita protiv, navui emo
zavesu. Bilo bi bolje da ni priblino ne znate gde smo smeteni. Bez uvrede.
- Bez - odgovori Galt.
Nakon irokog okreta ka jugu, pilot usmeri avion ka Dentvilu, gde je druga pista pripremana za
njihov doiazak. Cak i da je Galt radio za vladu i da je trebalo da joj otkrije njihovu lokaciju, bilo bi mu
vrlo teko da se orijentie. Dvadeset minuta kasnije, avion uspori i zapoe ulazak u Dentvil.
Prizemljio se skoro bez udarca i Galt ree: - Imate dobrog pilota.
- Da, gospodine - saglasi se Braun. - On je vazduhoplovni general.
Nakon to se avion zaustavio, general Abot je otiao natrag do kabine za putnike. - Dobro doli
u... - onda zasta, razmisli i ree: - Dobro doli u pravu Ameriku, gospodine Galt. Ja sam Abot.
- Znam vas po reputaciji, generale. Koliko razumem, pomogli ste u spreavanju preuzimanja
uprave nad vojskom.
- Neki ljudi iz vlade bi rekli da sam pomogao u preuzimanju uprave nad vojskom, gospodine
Galt. Samo e vreme pokazati.
Kada su doli do kombija koji ih je ekao, Tomas Galt primeti da su zavese ponovo navuene. Vidim da ste vi oprezna grupa Ijudi - ree generalu Abotu.
- I vi biste bili, gospodine, da je protiv vas uperena sva mo vlade Sjedinjenih Drava onoliko
dugo koliko je uperena na ove Ijude.
- Pretpostavljam - saglasi se Galt - meutim, ini mi se da su i oni uzvratili istom merom.
- Ne ba, gospodine Galt. Ovim ljudima su uskraena ustavna prava, uhapene porodice, oduzeta
imovina i preeno im je smru. A vi ste, gospodine, bili umeani u stvaranje njihove bede.
- Mi smo samo prenosili vesti onako kako smo ih videli -neubedljivim glasom ree Galt.
- Ne, gospodine Galt. Vi ste samo uli ono to ste eieli da ujete. Onda ste prenosili vesti koje e
vam doneti najveu gledanost, bez obzira na istinu. Deluje da su osnivai ove nacije dobro postupili
kad su zatitili pravo slobode medija, ali nikada nisu mogli da zamisle do kakve zloupotrebe e to
dovesti. Jedini zloin za koji su hriani krivi je posedovanje hrabrosti' za odbranu svojih ubeenja.
Jedini zloin za koji su Jevreji krivi je njihovo poreklo.
- Bilo je dokaza da su hriani organizovali teroristike jedinice - uzvrati Galt. - Kada nisu uspeli
silom da nametnu svoje miljenje javnosti, napali su policiju.
- Galte, u to ne vemjete nita vie od mene - ljutito ree general. - Videete dokaze da je Dmtvo
izreiralo itav dogaaj, a mediji su to progutali - udicu, stmnu i plovak.
Ostatak puta, Galt presede utke. General Abot nije mogao da zna pravi uticaj svojih rei. One su
potvrdile Galtove najvee strahove: dozvolio je sebi da ga upotrebe za podrivanje zemlje koja mu je
dala toliko toga. Kada je bio mlai, bio je estok, ali poten. Sada je to jednostavno bila pohlepa; koji
je njen cilj? Mo? Bogatstvo? Sta? Moda samo zbog pohlepe, pomisli. Kombi se zaustavi na farmi
koja je KUP-u sluila kao glavni tab. Nekoliko ljudi je ekalo da se pozdravi sa ostarelim Galtom.
- Hvala vam to ste doli - uz prijatan osmeh, ree sredoveni mukarac koji je otvorio vrata
kombija.
- Vi ste Don Elder, zar ne? - ree Galt. - Prepoznajem vae lica sa slika.
- Da, gospodine - odgovori Elder. - Moja fotografija se prilino vukla po vaim novinama dodade bez imalo gorine. -Dozvolite da vas upoznam sa svojim prijateljima. Vemjem da Donalda
Separda ve znate.
- Samo glas, bojim se - ree Galt i pmi slabanu mku.
- I ovo je Def Vels... i njegova verenica Keren Ejson.
- Defe, vas znam po uvenju - ree Galt. - Koliko sam razumeo, vi ste ba tm u oku nae vlade.
- Radimo koliko moemo - ree Def, lukavo se osmehnuvi.
- Imamo neto da vam pokaemo, gospodine Galt - ree Separd. - A, nemamo mnogo vremena.
Naredna tri sata proveli su u pregledanju sakupljenih podataka o Drutvu i ulogama koje su
odigrali lanovi Drutva u atentatima na sudije Vrhovnog suda, predsednika Hanta i jo mnogo
vladinih zvaninika.
Dokazi, da su upravo lanovi Drutva, koji su se uvukli u redove KUP-a, izazvali nasilje prema
policiji na neredima od pre dve godine, su bili nespomi. Poslednja kap u ai za Galta bio je dokaz
koji je Vels pronaao njukajui po vladinim podacima - lanovi Dmtva su planirali, finansirali i
sproveli u delo zavaravanje medija.
Kada je epard zavrio sa informacionom paljbom, utisak koji je ostavila na Tomasa Galta bio je
ba onakav kakvom se nadao. Bio je ovek kojem su poremedena osnovna ubeenja. -ta elite da ja
uradim? - upita Galt, dok je drhtavom rukom pokuavao dovoljno mirno da dri lulu da bi mogao da je
zapali.
- Potrebno je da izvedemo jedan, konaan napad na Dmtvo potrebna nam je vaa pomo - ree
Elder. - Ukoliko bi vlada pronala ovaj kamp i zarobila nas, bilo bi samo pitanje vremena do povratka
raspoloenja javnosti na staro. Trenutno, Amerikancima je dosta Data-Neta, a samim tim i Altonine
vlade. Meutim, to je tako samo zato to Def moe grekama da remeti sistem.
- Premda, u ovom trenutku, jo uvek upravljamo vojskom, vlada bi mogla i da pobedi u
konanom obraunu. Na kraju krajeva - ree general Abot, ispmivi se da pripali Galtovu lulu predsednica je jo uvek vrhovni komandant. Koliko mirno bi nacija spavala znajui da Raak upravlja
sa tri hiljade nukleamih glava?
- ta elite od mene? - upita Galt.
Def izloi Galtu plan. Kada je zavrio, Galt ree: - Da ne znam ta ste vi dosada postigli, rekao
bih vam da ste ludi. Dai ste sigumi da moete da uradite to to predlaete?
- Nemamo izbora - ljutito ree Abot. - Raak sigumo nije nimalo naivan. Zna da, zahvaljujui
Defu, moemo da pratimo svaki njegov korak. Ima neto u mkavu sa im niko od nas qije spreman da
se suoi. Ne moemo da sebi priutimo i da saekamo da vidimo da li je dovoljno lud da to i uini. -
Zatim, iznese ono to su znali o Raakovim namerama za raznoenje logora nuklearnim bombama.
- Nemogue je da ste ozbiljni - ree Galt pokuavi da zamisli nekoga ko je dovoljno zao da
uniti dva miliona nevinih Ijudi.
- Smrtno ozbiljni - odgovori general. - Moramo brzo da napadnemo, i da to okonamo.
- Pomoi u - Tomas Galt ree uz uzbuenje kakvo nije osetio godinama. - Vi se samo pobrinite
d# sve ostaio bude na mestu.
- Sada, da porazgovaramo o neem vanom - ree Don Elder uz osmeh. - Gospodine Galt, ako
biste danas umrli, da li znate gde biste proveli venost?
Tomas Galt je bio siguran da tano zna gde bi proveo venost, a to ga je toliko plailo da nou
nije mogao da spava. Ponos ga je spreio da iskreno odgovori. Umesto toga, ree: - Pretpostavljam da
ba i nisam siguran.
Don Elder je narednih nekoliko sati proveo obrazlaui Galtu kako bi mogao da dobije oprost za
svoje grehove i kako bi mogao da bude siguran da e provesti venost uz Isusa Hrista. Sastanak je
zavren tek nakon to ih epard prekinu po deseti put govorei im da moraju da vrate Galta u Atlantu
da bi obavio pripreme.
- Razmisliu o ovome to ste rekli - ree Galt, toplo se rukovavi sa Elderom. Ovo je ovek koji
zna u ta veruje i koji je spreman da umre za to, pomisli Galt dok se vraao ka kombiju. Ja sam samo
spreman da umrem da bih pobegao od stvari u koje ne verujem.
U povratku, Galt primeti da zavese nisu navuene. Kada je upitao zbog ega je tako, voza ree: Pastor Elder je rekao da nije potrebno. Galt je bio zadivljeniji nego to je pokazivao. EI-der je
zasigurno bio ovek od ubeenja.
U Ovalnoj sobi Bele kue, u toku je bio oajniki sastanak kojem su prisustvovale tri osobe:
Amir Raak, Keti Alton Kai Rutlend. Prostorija je bila u potpunosti pretraena najosetljivijim
elektronskim senzorima koji postoje. U sobi su otkrivena dva siuna mikrofona. Jedan je bio sakriven
u plafonjeri. Drugi je bio prava genijalnost. Bio je manji od penija i bio je podmetnut u tanu Keti
Alton. Rutlend je znao da domet ovako malog ureaja mora da bude veoma ogranien, pa je naredio da
se pretraivanje proiri dok se ne otkrije baza. Bio je okiran otkriem da je ba njegova sekretarica
sakrila odailja u svom stolu. Da nije bila na bolovanju, verovatno bi je upucao na licu mesta.
Rutlend nije znao da su svi simpatizeri hriana dobili upozorenje da napuste Vaington.
- Soba je ista - Rutlend ree Raaku. Sada je jasno mogao da vidi Raakovo ludilo. Kako se
sistem sve vie slamao, proteklih nekoliko nedelja, tako se i Raakov nain razgovaranja sveo na
napade besa i divljako buncanje.
- Neemo izgubiti ono to smo postigli! - viknu Raak devojci koja je predstavljala njegov
odabrani krug. Od smrti Dejsona Frenklina i nestanka Marle Vest, krug se prilino smanjio.
Predsednica Alton je jo uvek bila istinski posveena. Rutlend je jo uvek bio odan Drutvu, ali je
imao mnogo manje poverenja u Raaka. Rutlend je bio pragmatiar. Znao je da se oma stee. Kim Lu
je ve pobegao, ostavivi Data-Net u nesreenom stanju. Rutlend to ak nije ni pomenuo Raaku.
- Odmah emo prei na plan - ree Raak dok je koraao po sobi. - Imamo dve hiljade agenata
koji su spremni za zadatak.
- Da, gospodine - saglasi se Alton. - Budui da agenti ne mogu da upotrebe Data-Net, da bi
obezbedili prevoz, ukrae vozila koja su ima potrebna.
Pri pomenu Data-Neta, Raakove lice je potamnelo. - Imamo ih - ree kroz siktaj. - Vels je
pametan, ali nije nepogreiv. Doktor Lu e se pobrinuti da sistem bude neprobojan. A, kada postavimo
31
RAZOTKRIVANJE DRUTVA
U osam sati uvee, 12. septembra 2015, Def Vels je u Data-Net uneo naredbe za reprogramiranje
svih televizijskih satelita na kanal est Vestara Cetiri, kanala kojim upravlja SMV.
Vlasnik, Tomas Galt, je naloio direktoru mree da preuzme video zapis sa laserskooptike
telefonske linije, kojom je upravljao Veis. Tano u osam sati, na svim mreama i nezavisnim
stanicima, porukom tomasa Galta, koji se u javnosti nije pojavio vie od dve decenije, prekinut je
redovan program.
Porukom, pripremljenom u kampu u Misisipiju, Galt se obratio naciji: - Sunarodnici Amerikanci,
prekinuli smo redovan program da bismo vam preneli poruku od velikog znaaja. Kao to znate, vlada
SAD-a je u haosu. Ali, ono to moda ne znate je to da u okviru nae vlade postoji tajno Drutvo koje
je zapoeo i odravalo ovaj haos, a sve u svrhu preuzimanja uprave nad naom zemljom.
U Beloj kui zazvoni telefon Kala Rutlenda. Kada je podigao slualicu, javila se predsednica
Alton koja ga izbezumljeno upita: - Da li gleda televiziju?
- Ne - odgovori Rutlend. - Retko gledam televiziju.
- Pa, sada bi bilo bolje da ukljui TV. Tomas Galt sa SMV govori o Drutvu.
- ta! - viknu Rutlend i posee za daljinskim upravljaem.
- Svaki kanal u zemlji emituje poruku. Neko je upao u glavni distributivni sistem i reprogramirao
ga. - Predsednica trezveno dodade: - ini mi se da nam je vreme isteklo.
- To mora da je Vels, ponovo - izbrblja Rutlend. - Trebao je da ga ubijemo dok smo...
- Pazi ta pria - upozori ga Alton. - Verovatno nas sve prislukuju.
Rutlend usmeri panju na televiziju. Galt je govorio: -Ovo to ete uti su originalni snimci
razgovora iz Bele kue. Verujem da e vam biti jasno, isto kao to je*to sada i meni, da smo
svojevoljno bili prevareni od strane zle grupe pohlepnih Ijudi, reenih da preuzmu upravu nad ovom
zemljom.
Snimak koji je emitovan, preneo je razgovore izmeu predsednice Alton i Amira Raaka u vezi
sa uklanjanjem svih hriana i Jevreja. Nacija je ula zavereniku raspravu o ubistvu ministra
odbrane, kao i same naloge, koje je Raak dao Rutlendu, o uklanjanju Freda Lajvlija, tadanjeg
vrhovnog tuioca. Video prikaz je pokazivao zajednike fotografije Raaka, Altonove, Rutlenda i jo
nekoliko drugih lanova Drutva.
Onda, iznenada, panja je preusmerena na logore i razgovor Raaka i Rutienda oko upotrebe
nuklearne bombe za uklanjanje svih dokaza o njihovom postojanju. Na ekranu, u nadreenoni
poloaju, prikazane su satelitske fotografije logora, kao i fotografije iz samih logora, koje je oigledno
uslikao neko ko je uspeo da unese fotoaparat. Uporedno s tim fotografijama iao je tonski zapis na
kojem se uju straari koji psuju zatvorenike i oigledni zvuci premlaivanja ljudi. U pozadini, jedva
je mogao da se uje pla ena i vriska dece.
Ostavlja savren utisak, trezveno pomisli Rutlend. Nije i suvie dramatino, ali je vrlo ubedljivo.
Obavili su dobar posao.
U zakljunim scenama, uz video zapis atentata na predsednika Hanta, proitan je originalan
govor kojeg je nameravao da odri. Ono to je jo vie optuivalo bilo je putanje snimljenog
razgovora izmeu Kala Rutlenda i Dejsona Frenklina u kojem Rutlend iznosi detalje o nainu na koji
e biti izvren atentat na predsednika Hanta. Zavrna izjava je bila da e jedan od ljudi ubaenih u
KUP izvriti atentat, te tako Drutvo nikako nee moi da bude dovedeno u vezu s tim.
Rutlend je sedeo, hipnotisan prezentacijom. Shvatio je da su mnogi njihovi razgovori, odrani u
najveoj tajnosti, bili prislukivani i snimljeni. Grupa pod ijom su prismotrom bili, nije se ak ni
potrudila da upozori one koji e biti uklonjeni. Bili su zadovoljni time da ekaju pravi trenutak,
znajui da e predstaviti dokaze onda kada naeija za njih bude spremna. Takoe, znao je da su izabrali
savren trenutak. Dravi je bilo dosta bezgotovinskog sistema i haosa. Iste one metode koje je Drutvo
upotrebilo da poremeti ekonomiju, sada su bile uperene protiv njih.
Samo e Donald epard i jo nekoliko odabranih znati da je veinu informacija obezbedio
Mosad. Godinama su prislukvali telefone Bele kue i postavili mnotvo ureaja za prislukivanje po
kancelarijama. Iz oiglednih razloga, nisu elei da se ta informacija objavi.
Kal Rutlend izvadi magnum 357 koji je uvek nosio sa sobom i poloi ga na sto. Zatim, izvadi
flau votke, koju je retko koristio, poslui se velikim gutljajem i prisloni pitolj uz glavu. Poslednja
misao mu je bila: Pitam se, kako li c'e izgledati venost?
Odjek velikokalibarskog oruja zazvea irom, gotovo prazne, Bele kue. U svojim odajama,
predsednica Alton je poskoila kada ga je ula. Odmah je znala da je 11 pitanju Rutlend. Volela bih da
ja imam hrabrosti da se ubijem, pomisli umrkavi beli otrov koji je postao njena svakodnevna navika.
U poetku je govorila da joj je potreban samo kada su joj ivci nesreeni. Onda je delovalo kao da su
ve vreme nesreeni, pa je beli prah koristila sve ee.
- Pitam se ta li e uraditi sa mnom? - ree u dokolici dok je droga poinjala da deluje. - Ne
verujem da e pogubiti predsednika. To znai da e Grant biti predsednik, lenjo pomisli kada droga
uini da joj um zapluta. - Pa, koga je briga - ree glasno. - Jednog dana, vladaemo svetom. Ako ne
sada, onda kasnije. Zakljui da joj je potrebno jedno pravo kupanje u vruoj vodi. Napuni punu kadu
vrue vode i ue u nju. Oseaj je bio tako dobar. Samo joj je potrebno da se opusti. Kada se spustila u
kadu, onesvestila se pod zdruenim uticajem droge i vrue vode. Sluavka e je pronai kada bude
ula da promeni posteljinu na predsednikom krevetu.
U svojoj radnoj sobi, Amir Raak je bio neupoznat sa dogaajima koji su se odigravali oko njega.
Upravo je razmiljao o nainu na koji e kazniti svoje neprijatelje. Iznenada, epa ga strah, drugaiji
od svih koje je do sada upoznao. Bilo je kao da se mo koju je on tako esto koristio na drugima,
okrenula protiv njega. Strah je bio toliko razaruju da je pomislio da e se onesvestiti. Pao je na
kolena, molei se: - Gospodaru, ne naputaj me sada. Tako smo blizu pobede. Tvoje kraljevstvo e biti
uspostavljeno.
U glavi, Raak u samo aptaj zla sa kojim se nikada ranije nije susreo.
- Izneverio si me, kao i svi ostali - glas ree. - Morau ponovo da ponem ispoetka. Tebe eka
muenje sve dok se venost ne zavri - zasikta glas.
- Ali, gospodaru, sluio sam ti svojim ivotom - Raak u samog sebe kako izgovara dok je u
agoniji puzao po podu.
- Svojim ivotom! - glas ree otrinom kojom napada kobra. - Tvoj ivot nita ne znai. Da li
uje? Mogao si, za moje vladavine, da ima bogatstva i poasti, ali sada e videti kako nagraujem
one koji me iznevere.
Raak oseti kako mu se stee grlo. Nije mogao da die. -Ne. Ne! - vritao je svojim poslednjim
dahom. - Ne elim da umrem!- Odmah potom, Amir Raak oseti kako mu neto vue duu u mranu
provaliju. Bio je prestravljen i van svake kontrole. Sve to je mogao da uradi bilo je da vriti, ali kada
- Mislili smo da takve stvari ovde ne mogu da se dese - u emisiji Lice istine epard ree Tomasu
Galtu. - Umesto toga, Amerikanci su otkrili da je jedina razlika izmeu nas i nacista ili komunista u
stvari ansa. ovek nasleuje zlo i potrebno mu je izbavljenje. Isus Hrist je taj koji nas izbavljuje.
Don Elder je pronaao svoju Duliju zdravu i u dobrom raspoloenju. Gotovo godinu dana, ona
je tajno premetana iz jednog KUP-ovog kampa u drugi. Drugi hriani su sakrivaii njen identitet.
Tako niko nije mogao da je uzme za taoca i uslovljava njenog supruga.
Za venanje Defa i Keren upriliena je jednostavna ceremonija u bati Bele kue, ukoliko tako
neto uopte postoji.
Ono to niko nije saznao narednih pedeset godina je da je u trenutku Raakove smrti izabran neko
drugi da pripremi svet za konanu bitku u kojoj e se, naposletku, Boji ljudi suprotstaviti Sataninim
snagama.
- Jedina stvar u koju moemo biti sigumi - na prvu nedelju, u kojoj se obraao sa govomice svoje
nove crkve, Don Elder ree okupljenima - jeste ta da ljudi imaju kratko pamenje. Mi nismo ta
generacija koja je videla uzdizanje Antihrista. Ali, jednog dana, on e se uzdii, i ta generacija nee
umai progonu. Moda nam je Bog, u Svojoj bezgraninoj mudrosti, podario dmgu priliku. Pomolimo
se da ga neemo izneveriti.
www.balkandownload.org
U originalu Wallace.
3
Table of Contents
Table of Contents
Iluminati
Predgovor izdavaa
Zahvaljujem
Prolog, Kolaps Amerike
1, Def Vels
2, Iluminati
3, Udar nepogode
4, Panika
5, Izbori
6, Hapenja
7, Prodavanje nacije na data-netu
8, Atentat
9, Upravljanje ekonomijom
10, Neredi
11, Ubiti predsednika
12, Preivljavanje
13, Novi predsednik
14, Upravljanje
15, Zaotravanje
16, Beg u planine
17, Razotkrivanje zavere
18, Nafta
19, Oruje sudnjeg dana
20, Bomba
21, Lina karta
22, Zamka
23, Podzemlje
24, Sastanak iznenaenja
25, Spasen
26, ig
27, Van sebe
28, Kontranapad
29, Bekstvo
30, Tomas Galt
31, Razotkrivanje drutva