HRVATSKI ODBOR ZA RAUNOVODSTVO

I RAUNOVODSTVENE STANDARDE
Na temelju lanka 15.

stavka 1. Zakona o raunovodstvu ("Narodne novine", broj 90/92.) i lanka 4. stavka 1. toke 9.) Pravila Hrvatskog odbora za

raunovodstvo i raunovodstvene standarde

("Narodne novine", br. 39/94), Hrvatski odbor za raunovodstvo i raunovodstvene standarde objavljuje

MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI
STANDARD 2 (Zalihe) i MEUNARODNI
RAUNOVODSTVENI STANDARD 7 (Izvjetaj o
novanim tijekovima) i MEUNARODNI
RAUNOVODSTVENI STANDARD MRS 2
(promijenjen 1993.)
Zalihe

Ovaj promijenjeni Meunarodni raunovodstveni standard stupa na snagu za financijske izvjetaje koji obuhvaaju razdoblja od 1. sijenja 1995. ili poslije toga i
zamjenjuje Meunarodni raunovodstveni standard 2, Vrednovanje i prezentiranje zaliha u kontekstu sustava trokova nabave

MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD

MRS 2 (promijenjen 1992.)
Zalihe

Standard, koji je pisan kurzivnim tipom slova, treba se itati u kontekstu osnovnog materijala i uputama za primjenu u ovome Standardu, te u kontekstu
Predgovora meunarodnim raunovodstvenim standardima. Meunarodni raunovodstveni standardi nisu namijenjeni primjenjivati se na beznaajne pozicije
(vidjeti toku 12. Predgovora).

Cilj

Cilj je ovoga Standarda propisati raunovodstveni postupak za zalihe prema sustavu povijesnog troka. Osnovno pitanje u raunovodstvu zaliha je iznos koji treba
priznati kao sredstvo i knjiiti ga dalje sve dok se priznaju prihodi. Ovaj Standard prua praktinu uputu u svezi odredivanja troka i njegovog kasnijeg priznavanja
kao rashoda, ukljuujui bilo koje otpisivanje do neto vrijednosti koja se moe realizirati. On takoer prua uputu u svezi metode troka koje se koriste da se
odrede trokovi zaliha.

Djelokrug

l. Ovaj Standard treba se primjenjivati u financijskim izvjetajima sastavljenih u kontekstu sustava povijesnog troka, u raunovodstvu zaliha, osim:

a) proizvodnje u tijeku koja proizlazi iz ugovora o izgradnji ukljuujui izravno povezane usluge ugovora (vidjeti Meunarodni raunovodstveni
standard MRS ll, Ugovori o izgradnji);

b) financijskih instrumenata; i

c) proizvoaa zaliha ivotinja, poljoprivrednih i umskih proizvoda i mineralnih ruda u veliini u kojoj se oni mjere po neto vrijednosti koja se moe
realizirati, u skladu s dobro ustanovljenom praksom u odreenlm granama.

2. Ovaj Standard zamjenjuje Meunarodni raunovodstveni standard MRS 2, Vrednovanje i prezentiranje zaliha u kontekstu sustava trokova nabave, odobren
1975.

3. Zalihe navedene u toki 1(c) mjere se po neto vrijednosti koja se moe realizirati po odreenim stupnjevima proizvodnje. To nastaje, primjerice, kada su
poljoprivredni usjevi ili ponjeveni ili mineralne rude izvadene, a prodaja se utvruje prema terminskom ugovoru ili Dravnom jamstvu ili kada postoji homogeno
trite te gdje je zanemariv rizik u prodaji. Te se zalihe iskljuuju iz djelokruga ovoga standarda.

Definicije

4. U ovom se Standardu koriste sljedei izrazi s navedenim znaenjima:

Zalihe jesu sredstva:

(a) koja se dre u redovnom tijeku poslovanja;

(b) u procesu proizvodnje za takvu prodaju ; ili

(c) u obliku materijala ili dijelova zaliha koja se troe u proizvodnom procesu ili pruanja usluga.

Neto vrijednost koja se moe realizirati je procijenjena prodajna cijena u tijeku redovnog poslovanja minus procijenjeni trokovi dovrenja i procijenjeni trokovi
nuni da se obavi prodaja.

5. Zalihe obuhvaaju kupljenu robu koja se dri za ponovnu prodaju ukljuujui, primjerice, trgovaku robu koju je kupio kupac na malo i dri je za ponovnu
prodaju kao i zemljite i drugu nekretninu koja se dri za ponovnu prodaju. Zalihe tako obuhvaaju proizvedenu gotovu robu ili proizvodnju u tijeku poduzea te
ukljuuju materijale i dijelove zaliha koje se oekuju koristiti u procesu proizvodnje. U sluaju pruatelja usluga, zalihe ukljuuju trokove usluga, kao to je
opisano u toki za koje poduzee jo nije priznalo odnosne prihode (vidjeti Meunarodni raunovodstveni standard MRS 18, Prihodi).

Mjerenje zaliha

6. Zalihe se trebaju mjeriti po troku ili neto vnjednosti koja se moe realizirati; ovisno o tome to je nie.

Troak zaliha

7. Troak zaliha treba obuhvatiti sve trokove kupnje, trokove konverzije i druge trokove koji su nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje
stanje.

Trokovi kupnje

8. Trokovi kupnje zaliha obuhvaaju kupovnu cijenu uvozne carine i druge poreze (osim onih koje kasnije poduzee moe povratiti od poreznih vlasti), trokove
prijevoza, trokove montae i druge trokove koji se mogu izravno pripisati nabavci gotovih roba, materijala i usluga. Trgovaki popusti, rabati i sline stavke
oduzimaju se kod odreivanja trokova kupnje.

9. Trokovi kupnje mogu ukljuiti teajne razlike koje nastaju izravno kod posljednje nabavke zaliha fakturirane u stranoj valuti u rijetko doputenim okolnostima u
dozvoljenom ternativnom postupku u Meunarodnom raunovodstvenom standardu MRS 21, Uinci promjena teajeva stranih valuta su teajne razlike ograniene
na one koje proizlaze iz velike devalvacije ili deprecijacije valute protiv ega ne postoji praktina zatita i koje utjee na obvezu koja se ne moe podmiriti i
proizlazi kod posljednje nabavke zaliha.

Trokovi konverzije

10. Trokovi konverzije zaliha obuhvaaju izravne trokove koji se odnose na jedinice proizvodnje, kao to je izravan rad. Oni takoer obuhvaaju sustavni
raspored fiksnih i varijabilnih opih trokova proizvodnje koji su nastali u preobrazbi materijala u gotovu robu. Fiksni opi trokovi proizvodnje jesu neizravni
trokovi proizvodnje koji preostanu relativno stalno neovisno od obujma proizvodnje, kao to je amortizacija i odravanje proizvodnih zgrada i opreme te troak
managementa i administracije pogona. Varijabilni opi trokovi jesu neizravni trokovi koji ovise izravno ili gotovo izravno prema obujmu proizvodnje, kao to su
neizravni materijali i neizravni rad.

11. Raspored fiksnih opih trokova proizvodnje na trokove konverzije temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje. Normalni je kapacitet proizvodnja koja se
oekuje postii tijekom prosjeka nekih razdoblja ili sezona pod normalnim uvjetima, uzimajui u obzir gubitak kapaciteta koji proizlazi iz planiranog odravanja.
Stvarna razina proizvodnje moe se koristiti

ako je priblina normalnom kapacitetu. Iznos fiksnih opih trokova rasporeenih na svaku jedinicu proizvodnje ne poveava se jednako kako se smanjuje
proizvodnja ili ne radi postrojenje. Nerasporeeni opi trokovi priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U razdobljima neuobiajeno visoke
proizvodnje, iznos fiksnih opih trokova rasporeenih na svaku jedinicu proizvodnje, sman,juje se tako da se zalihe ne mjere kao gore navedeni troak. Varijabilni
opi trokovi proizvodnje rasporeuju se na svaku jedinicu proizvodnje na temelju stvarne uporabe proizvodnih kapaciteta. ,

12. Proizvodni postupak moe rezultirati vie od jednog proizvoda koji se proizvodi istovremeno. To je u sluaju, primjerice, kada se proizvode zajedniki proizvodi
iIi kada postoji glavni proizvod i nusproizvod. Kada troak konverzije svakog proizvoda nije mogue odvojeno odrediti, oni se rasporeuju izmeu proizvoda
racionalno i dosljedno. Primjerice, raspored se moe osnivati na relativnoj vrijednosti prodaje svakog proizvoda ili na stupnju proizvodnog postupka kada se
proizvodi mogu odvojeno identificirati ili na zavretku proizvodnje. Veina nusproizvoda, po svojoj su prirodi beznaajni. Kada je taj sluaj, oni se esto mjere po
neto vrijednosti koja se moe realizirati, a ova se vrijednost dobije iz troka glavnog proizvoda. Kao rezultat navedenoga, knjigovodstveni iznos glavnog proizvoda
ne razlikuje se znaajno od njegovog troka.

Ostali trokovi

13. Ostali trokovi ukljuuju se u trokove zaliha samo do veliine do koje su nastali dovodenjem zaliha na njihovu sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
Primjerice, moe biti prikladno ukljuiti neproizvodne ope trokove iIi trokove oblikovanja proizvoda za posebne kupce u trokove zaliha.

14. Primjeri trokova iskljuenih iz trokova zaliha i priznatih kao rashod razdoblja u kojem su nastali, jesu:

(a) neuobiajeni iznos otpadnog materijal; rada ili drugih proizvodnih trokova;

(b) trokovi skladitenja, osim ako su ti trokovi neophodni u proizvodnom postupku prije daljnje faze proizvodnje;

(c) administrativni opi trokovi koji ne doprinose dovodenju zaliha na sadanju Iokaciju i sadanje stanje; i

(d) trokovi prodaje.

15. U odreenim uvjetima trokovi posudbe ukljuuju se u trokove zaliha. Ti su uvjeti odreeni u dozvoljenom alternativnom postupku u Meunarodnom
raunovodstvenom standardu, MRS-u 23, Trokovi posudbe.

Trokovi zaliha pruatelja usluga

16. Trokovi zaliha pruatelja usluga jesu prvenstveno rad i drugi trokovi osoblja izravno ukljuenih u pruanje usluga, u to ulazi nadzorno osoblje i opi trokovi
koji se mogu pridodati. Rad i drugi trokovi koji se odnose na prodaju i ope administrativno osoblje ne ukljuuju se, ali se priznaju kao rashod razdoblja u kojem
su nastali.

Tehnike mjerenja troka

17. Tehnike mjerenja trokova zaliha, kao to su metoda standardnog troka ili metoda trgovine na malo, mogu se dogovorno koristiti, ako su rezultati priblini
troku. Standardni trokovi uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada, uinkovitost i proizvodni kapacitet. Oni se redovito pregledavaju te,
ako je neophodno, mijenjaju u svjetlu tekuih uvjeta.

18. Metoda trgovine na malo esto se koristi u trgovini na malo za mjerenje zaliha velikog broja predmeta koji se hrzo mijenjaju, to ima,ju sline mare i za koje
je nepraktino koristiti druge trokovne metode. Troak zaliha se odreuje smanjenjem vrijednosti prodaje zaliha odgovarajuim postotkom bruto mare. Postotak
koji se koristi uzima u obzir zalihu koja je oznaena ispod njene izvorne prodajne cijene. esto se koristi prosjeni postotak za svaki prodajni odjel na malo.

Metode troka

19. Trokovi predmeta zaliha koji nisu redovito meusobno razmjenivi te proizvedene i odvojene robe i usluge odvojene za posebne projekte trebaju.se odrediti
koristei specifinu idenrifikaciju njihovih pojedinanih trokova.

20. Specifina identifikacija troka znai da se specifini trokovi pridodaju identificiranim predmetima zaliha. To je prikladan postupak za predmete koji su
odvojeni za posebni projekt, neovisno jesu li kupljeni ili proizvedeni. Meutim, specifina identifikacija trokova je neprikladna za veliki broj predmeta zaliha, koji
su redovito meusobno nerazmjenjivi. U takvim okolnostima, mogla bi se koristiti metoda izabiranja predmeta koji preostanu u zalihama da se dobiju
predodreeni uinci kod neto profita ili gubitka razdoblja.

Osnovni postupak

21. Troak zaliha, osim onih obradenih u toki 19, treba se odrediti koritenjem metode troka prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO) ili prosjena ponderirana cijena.

22. Metoda troka FIFO pretpostavlja da se predmeti zaliha koji su prvo kupljeni prvo se i prodaju, a prema tome preostali predmeti zaliba na kraju razdoblja su
oni koji su posljednji kupljeni ili proizvedeni. Prema metodi prosjene ponderirane cijene, troak svakog predmeta se odreuje od prosjenih ponderiranin cijena
slinih predmeta na poetku razdoblja i troka slinih predmeta kupljenih ili proizvedenih tijekom razdoblja. Prosjek se moe izraunati periodino ili kod svake
dodatno primljene isporuke, to ovisi od uvjeta u kojima posluje poduzee.

Dozvoljeni alternativni postupak

23. Troak zaliha, osim onih obraenih u toki 19, treba se odrediti koritenjem metode posljednji ulaz - prvi izlaz (LIFO).

24. Metoda LIFO pretpostavlja da predmeti zaliha koji su posljednji kupljeni ili proizvedeni prvi se prodaju, a prema tome preostali predmeti zaliha na kraju
razdoblja su oni koji su prvi kupljeni ili proizvedeni.

Neto vrijednost koja se moe realizirati

25. Troak zaliha moda nee biti nadoknadiv ako su zalihe oteene, ako su u cijelosti ili djelomino zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. Troak
zaliha takoer moda nee biti nadoknadiv ako procijenjeni trokovi dovrenja ili procijenjeni trokovi koji trebaju nastati poveavaju troak prodaje. Praksa
otpisivanja zaliha ispod troka do neto vrijednosti koja se moe realizirati u skladu je sa stajalitem da se u imovinu ne trebaju knjiiti oekivani vikovi iznosa koji
se trebaju realizirati od njihove prodaje iIi uporabe.

26. Zalihe se obino otpisuju do neto vrijednosti koja se moe realizirati na nekom predmetu, primjenjujui predmet po predmet. Meutim, u nekim okolnostima
moe biti prikladno grupirati sline ili povezane predmete. To moe biti sluaj s predmetima zaliha koji se odnose na istu proizvodnu liniju koje imaju sline
namjene ili krajnju uporabu te se proizvode i trguju u istim zemljopisnim podrujima i ne bi bilo praktino procjenjivati ih odvojeno od drugih predmeta te
proizvodne linije. Nije prikladno otpisivati zalihe koje se temelje na klasifikaciji zaliha, primjerice, gotovih roba ili svih zaliha pojedine djelatnosti ili zemljopisnog
segmenta. Pruatelji usluga obino skupljaju trokove svake usluge za koju e se teretiti odvojena prodajna cijena. Prema tome, svaka takva usluga se tretira kao
posebna stavka.

27. Procjene neto vrijednosti koje se mogu realizirati temeIje se na najpouzdanijem dokazu koji je raspoloiv u vrijeme kada se procjene utvruju kao iznos zaliha
koje se oekuje realizirati. Ove procjene uzimaju u obzir fluktuacije cijena ili troka izravno se odnosei na dogaaje koje nastaju poslije zavretka razdoblja u
mjeri da takvi dogaaji potvruju uvjete koji postoje na kraju razdoblja.

28. Procjene neto vrijednosti koja se moe realizirati takoer uzimaju u obzir namjenu zbog ega se zaliha dri. Primjerice, neto vrijednost koja se moe realizirati
od koliina zaliha to se dri da se udovolji ugovorima o prodaji iIi pruanja usluga temelji se na ugovorenoj cijeni. Ako su ugovori o prodaji manji od koliina
zaliha koja se dri, neto prodajna vrijednost vika koja se moe realizirati, temelji se na opim prodajnim cijenama. Gubici od nepredvienih obveza kod ugovora o

prodaji koliina vika zaliha koja se dri i gubici od nepredvienih obveza kod ugovora o kupnji obraduju se u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim
standardom 10, Nepredvieni dogaaji i dogaaji nastali nakon datuma bilance.

29. Materijali i drugi oblici zaliha koji se dre za koritenje u proizvodnji zaliha ne otpisuju se ispod troka, ako se oekuje da e gotovi proizvodi u kojima e biti
sadrani ti materijali i drugi oblici zaliha biti prodani po cijeni, u visini troka ili iznad troka. Meutim, kada smanjenje cijene materijala ukazuje da e troak
gotovih proizvoda prijei neto vrijednost koja se moe realizirati, materijali se otpisuju do neto vrijednosti koja se moc realizirati. U takvim okolnostima, troak
zamjene materijala moe biti najpogodnija mjera njihove neto vrijednosti koja se moe realizirati.

30. Novo odreivanje neto vrijednosti koja se moe realizirati provodi se u svakom kasnijem razdoblju. Kada vie ne postoje okolnosti koje su ranije uvjetovale
otpisivanje zaliha ispod troka, iznos koji je otpisan se vraa tako da je novi knjigovodstveni iznos nii od troka i promijenjene neto vrijednosti koja se moe
realizirati. Ovo nastaje, primjerice, kada predmet zaliha, koji je knjien po neto vrijednosti koja se moe realizirati zbog svoje prodajne cijene je bio smanjen, te
se jo dri u kasnijem razdoblju, a njegova prodajna cijena je poveana.

Priznavanje kao rashod

31. Kada se zalihe prodaju, knjigovodstveni iznos tih zaliha treba se priznati kao rashod razdoblja u kojem se pninaju odnosni prihodi. Iznos bilo kojeg otpisivanja
zaliha do neto vrijednosti koja se moe realizirati i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju kad je nastalo otpisivanje ili gubitak.

Iznos bilo kojeg povrata otpisanih zaliha, koji proizlazi iz pove anja neto vrijednosti koja se moe realizirati, treba se priznati kao smanjenje iznosa zaliha
priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je nastao povrat.

32. Postupak pciznavanja kao rashod knjigovodstvenog iznosa prodanih zaliha rezultira povezivanjem trokova i prihoda

33. Neke zalihe se mogu rasporediti na druge raune sredstava, primjerice, zalihe koje su koritene kao dio gradnje nekretnine, postrojenja i opreme u vlastitoj
izvedbi. Zalihe rasporeene na drugo sredstvo na ovaj nain priznaje se kao rashod tijekom korisnog vijeka trajanja tog sredstva.

Objavljivanje

34. U financijskim izvjetajima treba se objaviti

(a) usvojene raunovodstvene politike za mjerenje zalih ukljuujui koritenu metodu troka;

(b) ukupni knjigovodstveni iznos zaliha i knjigovodstveni iznos u klasifikacijama prikladnim za poduzee;

(c) knjigovodstveni iznos zaliha knjien po neto vrijednosti koja se moe realizirati;

(d) knjigovodstveni iznos bilo kojeg povrata otpisanih zaliha koji je priznat kao prihod razdoblja, u skladu s tokom 3,

(e) okolnosti ili dogaaje koji su doveli do povrata otpisanih zaliha, u skladu s tokom 31.; i

(f) knjigovodstveni iznos zaliha zaloenih kao jamstvo obveze.

35. Informacija o knjigovodstvenim iznosima koji se dre razliitim klasifskacijama zaliha i obujam promjena u tim sredstvima je prikladna korisnicima financijskih
izvjetaja. Uobiajena klasifikacija zaliha jest trgovaka roba, dijelovi zaliha proizvodnju, materijali, proizvodnja u tijeku i gotova roba. Zalihe pruatelja usluge
mogu se jednostavno opisati kao proizvodnja u tijeku.

36. Kada su zalihe odreene koritenjem metode LIFO, skladu s dozvoljenim alternativnim postupkom u toki 23., u financijskim izvjetajima trebaju se objaviti
razlike izmeu iznosa zaliha kao to je prikazano u bilanci te:

(a) nii iznos dobiven u skladu s tokom 21. i neto vriijednost koja se moe realizirati ili

(b) nii iznos od tekueg troka na datum bilance i neto vrijednost koja se moe realizirati.

37. U financijskim izvjetajima treba se objaviti

(a) troak zaliha priznatih kao rashod tijekom razdoblja

(b) trokovi poslovanja primjenjivi na prihode priznati kao rashod razdoblja i klasificirani po vrsti.

38. Troak zaliha priznatih kao rashod tijekom razdobja sastoje se od onih trokova koji su prije ukljueni u mjere predmeta zaliha prodanih i nerasporeenih opih
trokova proizvodnje i neobinih iznosa trokova proizvodnje zaliha. Uvjeti poslovanja poduzea takoer mogu razliito utjecati na ukljuivanje drugih trokova,
kao to je raspored trokova.

39. Neka poduzea usvajaju razliite oblike izvjetaja o dobiti to ima za posljedicu razliito objavljene iznose umjesto troka zaliha priznatih kao rashod tijekom
razdoblja. Zbog ovog razliitog oblika, poduzee objavljuje iznose trokova poslovanja primjenjive na prihode razdoblja i klasificirano po vrsti ovom sluaju,
poduzee objavljuje trokove priznate kao rashodza sirovine i potroni materijal, trokove rada i druge trokove poslovanja zajedno s iznosom neto promjena
zaliha razdoblja.

40. Otpis do neto vrijednosti koja se moe realizirati moe biti takve veliine, okolnosti ili vrste da zahtijeva objavljivanje prema Meunarodnom
raunovodstvenom standardu MRS 8, Neto profit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreke i promjene raunovodstvenih politika.

Datum stupanja na snagu

41. Ovaj Meunarodni raunovodstveni standard stupa na snagu za financijke izvjetaje koji se odnose na razdoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili poslije toga.

MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 7

(promijenjen 1992.)
Izvjetaji o novanim tijekovima

Ovaj Meunarodni raunovodstveni standard stupa na snagu za financijske izvjetaje koji obuhvaaju razdoblja poslije 1. sijenja 1994. i zamjenjuje Meunarodni
raunovodstveni standard 7, Izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju.

Standardi koji su oznaeni kurzivnim tipom slova trebaju se itati u kontekstu osnovnog materijala za primjenu ovog Standarda, a u kontekstu Predgovora
Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Meunarodni raunovodstveni standardi nisu namijenjeni da se primjenjuju na beznaajne stavke (vidjeti toku
12. Predgovora).

Cilj

Informacija o novanlm tijekovima poduzea pomae korisnicima financijskih izvjetaja u pruanju osnove da se ocijeni mogunost poduzea da ostvaruje novac i
novane ekvivalente i potrebe poduzea da iskoristi te novane tijekove. Gospodarske odluke koje poduzimaju korisnici, zahtijeva. procjenu mogunosti poduzea
da ostvaruje novac i novane ekvivalente, te vremenski okvir i izvjesnost njihova ostvarenja.

Cilj je ovog Standarda da zahtijeva informaciju o povijesnim promjenama novca i novanih ekvivalenata poduzea, prema izvjetaju o novanim tijekovima koji
razvrstava novane tijekove kroz razdoblja od poslovnih, ulagateljskih i financijskih aktivnosti.

Djelokrug

1. Poduzee treba sastaviti izvjetaj o novanim tijekovima u skladu sa zahtjevima ovog Standarda i prezentirati ga kao sastavni dio svojih financijskih izvjetaja
za svako razdoblje za koje se prezentiraju financijski izvjetaji.

2. Ovaj Standard zamjenjuje Meunarodni raunovodstveni standard MRS 7, Izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju, koji je usvojen srpnja 1977.

3. Korisnici financijskih izvjetaja poduzea se zanimaju kako poduzee ostvaruje novac i koristi novac i novane ekvivalente. To se dogada neovisno od vrste
aktivnosti poduzea i bez obzira na to da li se novac moe promatrati kao proizvod poduzea, kao to je to sluaj kod financijske institucije. Poduzea trebaju
novac u sutini za iste razloge, meutim mogu se razlikovati njihove glavne proizvodne aktivnosti koje stvaraju novac. Ona trebaju novac da vode svoja
poslovan,ja, da plaaju svoje obveze i da ga vraaju svojim ulagateljima. Prema tome, ovaj Standard zahtijeva da sva poduzea prezentiraju izvjetaj o novanim
tijekovima.

Koristi od informacije o novanom tijeku

4. Kada se koristi s ostalim financijskim izvjetajima, izvjetaj o novanom tijeku prua informaciju koja korisnicima omoguuje da procijene promjene neto
imovine poduzea, njegovu financijsku strukturu (ukljuujui likvidnost i solventnost), te njegovu mogunost da utjee na iznose i vremensko odreenje novanih
tijekova da bi se prilagodilo u okolnostima koje se mijenjaju i promjene mogunosti. Informacija o novanom tijeku je korisna u procjenjivanju mogunosti
poduzea da ostvaruje novac i novane ekvivalente i omoguuje korisnicima da razvijaju modele u procjeni i usporedbi sadanje vrijednosti buduih novanih
tijekova razliitih poduzea. Ona takoer poveava usporedivost kojom razliita poduzea izvjeuju poslovnu uspjenost, budui da eliminira uinke razliitih
raunovodstvenih postupaka istih transakcija i poslovnih dogaaja.

5. Povijesna informacija o novanom tijeku esto se koristi kao pokazatelj iznosa, vremenskog okvira i izvjesnosti buduih novanih tijekova. Ona je takoer
korisna u provjeravanju tonosti prijanjih procjena buduih novanih tijekova i u ispitivanju povezanosti izmedu profitabilnosti i neto novanog tijeka, te utjecaja
promjena cijena.

Definicije

6. U ovom se Standardu upotrebljavaju sljedei izrazi s odreenim znaenjima:

Novac obuhvaa novac u blagajni i potraivanje depozita. Novani ekvivalenti jesu kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se brzo konvertiraju u poznate iznose
novca i koja nisu pod znaajnim utjecajem rizika promjena vnjednosti.

Novani trokovi jesu priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata.

Poslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzea i druge aktivnosti; osim ulagateljskih i financijskih aktivnosti.

Ulagateljske aktivnosti jesu stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu ukljuena u novane ekvivalente.

Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje imaju za posljedicu veliinu i sastav glavnice i posudbi poduzea.

Novac i novani ekvivalenti

7. Novani ekvivalenti se dre za svrhe ispunjenja kratkoronih novanih obveza, osim za ulaganja ili za druge svrhe. Da bi se ulaganje kvalificiralo kao novani
ekvivalent, ono mora biti brzo konvertibilno u poznati novac i da nije pod utjecajem znaajnog rizika promjena vrijednosti. Stoga, ulaganje se uobiajeno kvalificira
kao novani ekvivalent samo kada ono ima kratko dospijee od, recimo, tri mjeseca ili manje od datuma stjecanja. Ulaganja u glavnicu su iskljuena iz novanih
ekvivalenata, osm ako su preteno novani ekvivalenti, primjerice, u sluaju povlatenih dionica steenih u okviru kraeg razdoblja od njihova dospijea i s
navedenim datumom iskupa.

8. Obino se smatra da se bankovnim posudbama financiraju aktivnosti. Meutim, u nekim zemljama prekoraenja na bankovnim raunima koji se otplauju na
zahtjev, oblikuju sastavni dio novca za upravljanje poduzea. U tim su sluajevima prekoraenja na bankovnim raunima ukljuena kao sastavni dio novca i
novanih ekvivalenata. Obiljeje takvih bankovnih aranmana je da bankovna salda esto fluktuiraju od pozitivnog do dozvoljenog prekoraenja.

9. Novani tijekovi iskljuuju promjene izmeu stavaka koje predstavljaju novac ili novane ekvivalente, budui da su elementi dio novca za upravljanje poduzea,
osim dijela njegovih poslovnih, ulagateljskih i financijskih aktivnosti. Novac za upravljanje ukljuuje viak ulaganja novca i novanih ekvivalenata.

Prezentiranje izvjetaja o novanom tijeku

10. Izvjetaj o novanom tijeku treba izvjestiti novane tijekove tijekom razdoblja, razvrstane na poslovne, ulagateljske i financijske aktivnosti.

11. Poduzee prezentira svoje novane tijekove od poslovnih, ulagateljskih i financijskih aktivnosti, na nain koji je najprikladniji za njegovo poslovanje.
Razvrstavanje na aktivnosti prua informaciju koja omoguuje korisnicima da ocijene utjecaj tih aktivnosti na financijski poloaj poduzea, te iznos njegova novca i
novanih ekvivalenata. Ova se informacija takoer moe koristiti da se procijene meuodnosi izmedu aktivnosti.

12. Jedna transakcija moe obuhvatiti novane tijekove koji se razliito razvrstavaju. Primjerice, kada novana otplata zajma sadri i kamatu i glavnicu, kamata se
moe razvrstati kao poslovna aktivnost, a glavnica se moe razvrstati kao financijska aktivnost.

Poslovne aktivnosti

13. Iznos novanih tijekova koji proizlazi od poslovnih aktivnosti, kljuni je pokazatelj obujma u kojem su djelatnosti poduzea ostvarile dostatne novane tijekove
da otplate zajmove, da ouvaju poslovnu sposobnost poduzea, plate dividende i ostvare nova ulaganja bez vanjskih izvora financiranja. Informacija o posebnim
elementima prijanjih poslovnih novanih tijekova je korisna kod drugih informacija u predvianju Moguih poslovnih novanih tijekova.

14. Novani tijekovi od poslovnih aktivnosti prvenstveno proizlaze od glavnih aktivnosti poduzea koja stvaraju prihode. Stoga, one obino proizlaze iz transakcija i
drugih poslovnih dogaaja, koji odreuju neto profit ili gubitak. Primjeri novanih tijekova od poslovnih aktivnosti jesu:

a) novani primici od prodaje roba i pruanja usluga;

b) novani primici od tantijema, naknada, provizija i drugi prihodi ;

c) novane isplate dobavljaima za isporuenu robu i pruene usluge ;

d) novane isplate zaposlenima i za raun zaposlenih;

e) novani primici i novane isplate osiguravajueg poduzea za premije i odtetne zahtjeve, anuitete i druge police osiguranja;

f) novane isplate ili povrati poreza na dobit, osim ako se ne mogu posebno identificirati kao financijske i ulagateljske aktivnosti ; i

g) novani primici i isplate prema ugovorima koji slue za poslovne ili trgovake svrhe.

Neke transakcije, kao to je prodaja predmeta postrojenja mogu dovesti do dobitka ili gubitka, koji se ukljuuje u odreivanje neto profita ili gubitka. Meutim,
novani tijekovi koji se odnose na takve transakcije jesu novani tijekovi od ulagateljskih aktivnosti.

15. Poduzee moe drati vrijednosne papire i zajmove i poslovne iIi trgovake svrhe, u kojem sluaju su slini zalihama koji su posebno nabavljeni za preprodaju.
Prema tome, novani tijekovi koji proizlaze od kupnje ili prodaje poslovnih ili trgovakih vrijednosnih papira razvrstavaju se kao poslovne aktivnosti. Slino tome,
novani predujmovi i zajmovi dobiveni od financijskih institucija obino se razvrstavaju kao poslovne aktivnosti, jer se one odnose za glavnu aktivnost poduzea
koja stvara prihod.

Ulagateljske aktivnosti

16. Vano je odvojeno objaviti novane tijekove koji proizlaze od ulagateljskih aktivnosti, budui da novani tijekovi pre stavljaju veliinu nastalih izdataka za
resurse koji su namijenjeni da ostvare buduu dobit i novane tijekove. Primjeri novanih tijekova koji proizlaze od ulagateljskih aktivnosti jesu:

a) novane isplate za nabavku nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine. Navedene isplate obuhvaaju one
koje se odnose na kapitalizaciju trokova razvoja i izgradnju nekretnina, postrojenja i opreme vlastitoj izvedbi ;

b) novani primici od prodaje nekretnine, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine;

c) novane isplate za stjecanje glavnice ili dunikih instrumenata drugih poduzea i udjela u zajednike pothvate (izuzev isplata za instrumente koji
se smatraju da e biti novani ekvivalenti ili za one koje se dre za poslovne ili trgovake svrhe

d) novani primici od prodaje glavnice ili dunikih instrumenata drugih poduzea i udjela u zajednikim pothvatima (izuzev primitaka za instrumente
koji se smatraju da e biti novani ekvivalenti ili oni koji se dre za poslovne ili trgovake svrhe

e) novani predujmovi i zajmovi dani drugim strankan (izuzev predujmova i zajmova koje je dala financijska institu ja);

f) novani primici od otplata predujmova i zajmova koji dani treim strankama (izuzev predujmova i zajmova financijske institucije);

g) novane isplate za budue ugovore, terminske ugovori ugovore s opcijom i kompenzacijske ugovore, izuzev kada se ugovori dre za poslovne ili
trgovake svrhe ili za otplate, razvrstavaju se kao financijske aktivnosti; i

h) novani primici od buduih ugovora, terminskih ugovora, ugovora s opcijom i kompenzacijskih ugovora, izuzev kad se ti ugovori dre za poslovne
ili trgovake svrhe ili za primitke razvrstavaju se kao financijske aktivnosti

Kada se ugovor obraunava kao zatita identificiranog poloaja, novani tijekovi tog ugovora se razvrstavaju na isti nain kao novani tijekovi poloaja koji je bio
zatien.

Financijske aktivnosti

17. Odvojeno objavljivanje novanih.tijekova koji proizla od financijskih aktivnosti je vano jer koristi u procjenjivan oekivanja od buduih novanih tijekova od
onih koji osiguravaju kapital poduzeu. Primjeri novanih tijekova koji proizlaze od financijskih aktivnosti jesu:

a) novani utrci od izdavanja dionica ili drugih instrumenata glavnice ;

b) novane isplate vlasnicima za stjecanje ili iskup dionica poduzea;

c) novani utrci od izdavanja zadunica, zajmova, pozajmica, obveznica, hipoteke i druge kratkorone ili dugorone posudbe;

d) novane otplate posuenih iznosa; i

e) novane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirene obveze koja se odnosi na financijski najam.

Izvjeivanje o novanim tijekovima od poslovnih aktivnosti

18. Poduzee treba izvijestiti o novanim tijekovima od poslovnih aktivnosti za to se koristi:

a) direktna metoda, pri emu se objavljuju glavne skupine bruto novanih primitaka i bruto novanih isplata; ili

b) indirektna metoda, pri emu se neto profit ili gubitak uskladuje za uinke transakcija nenovane prirode, bilo koja razgranienja ili iskazivanja
nastanka dogadaja proteklih ili buduih poslovnih novanih primitaka ili isplata, te za pozicrje prihoda ili rashoda koji su vezani za ulaganje ili
financiranje novanog tijeka.

19. Poduzea se potiu da izvijeste novane tijekove od poslovnih aktivnosti koristei direktnu metodu. Direktna metoda prua informaciju koja moe biti korisna u
procjenjivanju buduih novanih tijekova, a to ne omoguuje indirektna metoda. Prema direktnoj metodi, informacija o glavnim skupinama bruto novanih
primitaka i bruto novanih isplata moe se dobiti:

a) iz raunovodstvenih evidencija poduzea; ili

b) usklaivanjem prihoda od prodaje, trokova prodaje (kamate i slian prihod i rashode za kamate i slini trokovi financijskih institucija) i drugih
stavaka izvjetaja o dobiti za:

(i) promjene zallha i poslovnih potraivanja i obveza tijekom razdoblja ;

(ii) druge nenovane stavke; i

(iii) druge stavke za koje se ulau novani uinci ili financiranje novanih tijekova.

20. Prema indirektnoj metodi, neto novani tijek od poslovnih aktivnosti utvruje se usklaivanjem neto profita ili gubitka za uinke:

a) promjena zaliha i poslovnih potraivanja i obveza tijekom razdoblja ;

b) nenovanih stavaka kao to je amortizacija, provizija, odgodeni porezi, nerealizirani dobici i gubici u stranoj valuti, neraspodijeljeni profiti
povezanih poduzea i udjeli manjine; i

c) svih drugih stavaka za koje se novani uinci ulau ili financiraju novani tijekovi.

Alternativno, neto novani tijek od poslovnih aktivnosti moe se prezentirati prema indirektnoj metodi prikazujui prihode i rashode, koji se objavljuju u izvjetaju
o dobiti, te promjene zaliha i poslovna potraivanja i obveze tijekom razdoblja.

Izvjeivanje o novanim tijekovima od ulagateljskih i financijskih aktivnosti

21. Poduzee treba izvjestiti odvojeno glavne skupine bruto novanih primitaka i bruto novanih isplata koje proizlaze od ulagateljskih i financijskih aktivnosti osim
u opsegu koje novane tijekove opisuju toke 22. i 24, izvjeene na neto osnovi.

Izvjeivanje o novanim tijekovima na neto osnovi

22. Novani tijekovi koji proizlaze iz sljedeih poslovnih, ulagateljskih ili financijskih aktivnosti mogu se izvijestiti na neto osnovi:

a) novani primici i isplate za raun kupaca kada novani tijek odraava aktivnosti kupaca, osim onih od poduzea; i

b) novani primici i isplate za predmete s brzim obrtom, velikim iznosima i kratkim dospijeima.

23. Primjeri novanih primitaka i isplata navedenih u toki 22.a)jesu:

a) akcepti i otplate bankovnih depozita na zahtjev;

b) sredstva to ih ulagateljsko poduzee dri za kupce;

c) najamnine skupljene za raun vlasnika nekretnina i koje su im isplaene.

Primjeri novanih primitaka i isplata navedenih u toki 22. b) jesu predujmovi dani za dolje navedeno i njihovu otplatu:

a) glavni iznosi koji se odnose na kupce s kreditnim karticama;

b) kupnja i prodaja ulaganja; i

c) druga kratkorona ulaganja, primjerice, ona koja imaju razdoblje dospijea do tri mjeseca ili krae.

24. Novani tijekovi koji proizlaze iz svake od sljedeih aktivnosti financijske institucije, mogu se izvjestiti na neto osnovi:

a) novani primici i isplate za akcepte i otplatu depozita s utvrenim datumom dospijea;

b) plasmani depozita s povlaenjem depozita iz drugih financijskih institucija ; i

c) novani predujmovi i zajmovi dani kupcima i otplata tih predujmova i zajmova.

Novani tijekovi u inozemnoj valuti

25. Novani tijekovi koji proizlaze iz transakcija u inozemnoj valuti trebaju se evidentirati u izvjetajnoj valuti poduzea primjenjujui na iznos u inozemnoj valuti
teaj koji vrijedi izmeu izvjetajne valute i inozemne valute na datum novanog tijeka.

26. Novani tijekovi inozemne podrunice trebaju se prevesti po teajevima koji vrijede izmeu izvjetajne valute i inozemne valute po datumima novanih
tijekova.

27. Novani tijekovi iskazani u inozemnoj valuti izvjeuju se na nain koji je u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardom MRS 21, Raunovodstvo
uinaka promjena teajeva stranih valuta. On dozvoljava koritenje teaja koji je priblian stvarnom teaju. Primjerice, prosjeni ponderirani teaj moe se koristiti
za evidentiranje transakcija inozemne valute ili prevodenje novanih tijekova podrunice. Meutim, MRS 21 ne dozvoljava koritenje teaja na datum bilance kod
prevodenja novanih tijekova inozemne podrunice.

28. Nerealizirani dobici i gubici proizali iz promjena teajeva inozemne valute nisu novani tijekovi. Meutim, uinak promjena teajeva na novac i novane
ekvivalente koji se dre ili se duguju u inozemnoj valuti, izvjeuju se u izvjetaju o novanom tijeku da bi se povezao novac i novani ekvivalenti na poetku i na
kraju razdoblja. Ovaj se iznos prezentira odvojeno odnovanog tijeka od poslovnih, ulagateljskih i financijskih aktivnosti i obuhvaa teajne razlike, ako postoje,
onih novanih tijekova koji su bili izvjeeni na kraju razdoblja.

Izvanredne stavke

29. Novani tijekovi u svezi izvanrednih stavaka trebaju se prikladno razvrstati kako su proizali od poslovnih, ulagateljskih ili financijskih aktivnosti, te ih
odvojeno objaviti.

30. Novani tijekovi u svezi izvanrednih stavaka objavljuju se odvojeno u izvjetaju o novanom tijeku kako proizlaze od poslovnih, ulagateljskih ili financijskih
aktivnosti, da omogue korisnicima razumijeti njihovu prirodu i uinak na sadanje i budue novane tijekove poduzea. Ova objavljivanja se dodaju odvojenim
objavljivanjima prirode i iznosa izvanrednih stavaka to zahtijeva Meunarodni raunovodstveni standard MRS 8, Izvanredne stavke, temeljne pogreke i promjene
raunovodstvenih politika.

Kamate i dividende

31. Novani tijekovi otprimljenih i isplaenih kamata i dividendi trebaju se svaki odvojeno objaviti. Kamate i dividende trebaju se razvrstati na dosljedan nain od
razdoblja do razdobIja Milo da proizlaze od poslovnih, ulagateljskih ili financijskih aktivnosti.

32. Ukupan iznos kamata isplaen tijekom razdoblja objavIjuje se u izvjetaju o novanom tijeku bilo da je priznat kao rashod u izvjetaju o dobiti ili je
kapitaliziran u skladu s dozvoljenim alternativnim postupkom u Meunarodnom raunovodstvenom standardu MRS 23, Trokovi posudbe.

33. Plaene kamate te primljene kamate i dividende obino se razvrstavaju kao poslovni novani tijekovi financijske institucije. Meutim, ne postoji suglasje za
razvrstavanje tih novanih tijekova za druga poduzea. Plaene kamate te primljene kamate i dividende mogu se razvrstati kao poslovni novani tijekovi, budui
da ulaze u neto proflt ili gubitak. Alternativno, plaene kamate te primljene kamate i dividende mogu se razvrstati kao financijski novani tijekovi odnosno
ulagateljski novani tijekovi, budui da su trokovi dobivanja financijskih resursa ili prihoda od ulaganja.

34. Isplaene dividende mogu se razvrstati kao financijski novani tijek budui da su troak dobivanja financijskih resursa. Alternativno, isplaene dividende mogu
se razvrstati kao element novanog tijeka od poslovnih aktivnosti da se pomogne korisnicima u odreivanju mogunosti poduzea da isplati dividende iz poslovnih
novanih tijekova.

Porezi na dobit

35. Novani tijekovi koji proizlaze od poreza na dobit trebaju se odvojeno objaviti, te se trebaju razvrstati kao novani tijekovi od poslovnih aktivnosti, osim ako se
ne mogu posebno identificirati s financijkim i ulagateljskim aktivnostima.

36. Porezi na dobit proizali na transakcijama koje dovode do novanih tijekova razvrstavaju se kao poslovne, ulagateljske ili financijske aktivnosti u izvjetaju o
novanom tijeku. Dok se porezni rashod moe lako identiflcirati s ulagateljskim ili financijskim aktivnostima, odnosni porezni novani tijekovi su esto nepraktini
za identificiranje, te mogu proizai u razliitom razdoblju od novanih tijekova odnosne transakcije. Stoga, plaeni porezi se obino razvrstavaju kao novani
tijekovi od poslckvnil aktivnosti. Meutim, kada se moe praktino identificirati porezni novani tijek pojedinane transakcije koja dovodi do novanih tijekova, oni
se razvrstavaju kao ulagateljske ili financijske aktivnosti, a porezni novani tijek se razvrstava kao priklad na ulagateljska ili financijska aktivnost. Kada se porezni
novani tijekovi rasporeuju na vie od jedne skupine aktivnosti, ob javljuje se ukupan iznos plaenih poreza.

Ulaganja u podrunice, pridruene kompanije i zajednike pothvate

37. Kada raunovodstvo ulaganja u pridruene kompaniji ili podrunice u obraunu koristi metodu udjela ili metodu troka, ulagatelj ograniava svoje izvjeivanje
u izvjetaju o novanom tijeku na novane tijekove izmedu njega samoga i primatelja ulaganja, primjerice, na dividende i predujmove.

38. Poduzee koje izvjeuje svoje udjele u zajedniki kontroliranom subjektu (vidjeti Meunarodni raunovodstveni stai dard MRS 31, Financijsko izvjeivanje o
udjelima u zajednikim pothvatima) koristei odgovarajuu konsolidaciju, ukljuuje u svoj konsolidirani izvjetaj o novanom tijeku svoj odgovarajui udjel
novanih tijekova zajedniki kontroliranoga subjekta. Poduzee koje izvjeuje takav udjel koristei metodu udjela ukljuuje u svoje izvjetaj o novanom tijeku te
novane tijekove u pogledu svojih ulaganja u zajedniki kontrolirani subjekt, raspodjele i druge isplate ili primitke izmedu njega i zajedniki kontroliranog subjekta.

Stjecanja i otuivanja podrunica i drugih poslovnih jedinica

39. Zbrojni novanl tijekovi koji proizlaze iz stjecanja i c otuenja podrunica ili drugih poslovnih jedinica trebaju se prezentirati odvojeno i razvrstati kao
ulagateljske aktivnosti.

40. U vezi zbrojnih iznosa stjecanja i otuenja podrunica i drugih poslovnih jedinica, poduzee treba objaviti tijekom razdoblja svaku od sljedeih podtoki:

a) ukupna naknada za kupnju,ili otuenje;

b) udjel naknade za kupnju ili otuenje koji tereti novac i novane ekvivalente;

c) iznos novca i novanih ekivalenata steene ili otuene podrunice ili druge poslovne jedinice;

d) iznos sredstava i obveza, osim novca i novanih ekviva nata steene ili otuene podrunice ili druge poslovne jedini u ukupnosti za svaku glavnu
kategoriju.

41. Odvojeno prezentiranje uinaka novanog tijeka stjecanja i otuenja podrunica i drugih poslovnih jedinica na pojedinanim stavkama, zajedno s odvojenim
objavljivanjem iznosa steenih ili otuenih sredstava i obveza pomae da se razlikuju ti novani tijekovi od novanih tijekova proizalih od drugih poslovnih,
ulagateljskih i financijskih aktivnosti. Uinci novanog tijeka od otuenja se ne umanjuju od onih od stjecanja.

42. Zbrojni iznos plaenog ili primljenog novca kao naknada za kupnju ili prodaju, izvjeuje se u izvjetaju o novanom tijeku bez steenog ili otuenog novca ili
novanih ekvivalena

Nenovane transakcije

43. Ulagateljske i financijske transakcije koje ne zahtijevaju upotrebu novca ili novanih ekvivalenata trebaju se iskljuiti iz izvjetaja o novanom tijeku. Takve.se
transakcije trebaju obaviti na drugom mjestu financijskih izvjetaja na nain koji prua sve relevantne informacije o tim ulagateljskim i financijskim aktivnostima.

44. Mnoge ulagateljske i financijske aktivnosti nemaju izravan utjecaj na tekue novane tijekove, premda utjeu na strukturu kapitala i sredstava poduzea.
Iskljuivanje nenovanih transakcija iz izvjetaja o novanom tijeku u skladu je s ciljem izvjetaja o novanom tijeku, jer te stavke ne obuhvaaju novane
tijekove tekueg razdoblja. Primjeri nenovanih transakcija jesu:

a) stjecanje sredstava bilo da se izravno preuzimaju odnosne obveze bilo financijskim najmom;

b) stjecanje poduzea pomou emisije glavnice; i

c) konverzija duga u glavnicu.

Dijelovi novca i novanih ekvivalenata

45. Poduzee treba objaviti sastavne dijelove novca i novanih ekvivalenata i prezentirati usklaene iznose u svojem izvjetaju o novanom tijeku s ekvivalentnim
stavkama koje su izvjeene u bilanci.

46. U pogledu razliite prakse upravljanja novcem i razliitih bankovnih aranmana diljem svijeta, a da bi udovoljilo Meunarodnom raunovodstvenom standardu
MRS 1, Objavljivanje raunovodstvenih politika, poduzee objavljuje politiku koju je usvojifo za odreivanje sastava novca i novanih ekvivalenata.

47. Uinak bilo koje promjene politike za odreivanje sastava novca i novanih ekvivalenata, primjerice, promjena razvrstavanja financijskih instrumenata koji su
prije naknaeni, trebaju biti dio portfelja ulaganja poduzea, te se izvjeuje u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardom MRS 8, Izvanredne stavke,
temeljne pogreke i promjene raunovodstvenih politika.

Druga objavljivanja

48. Poduzee treba objaviti, zajedno s komentarom managementa, znaajne iznose salda novca i novanih ekvivalenata to dri poduzee, koji nisu raspoloivi da
ih koristi grupa.

49. Postoje razliite okolnosti u kojima salda novca i novanih ekvivalenata to ih dri poduzee nisu raspoloiva da ih koristi grupa. Primjeri ukljuivanja salda
novca i novanih ekvivalenata to ih dri podrunica, koja posluje u zemlji gdje postoje kontrole razmjene ili druga zakonska ogranienja, primjenjuju se kada
salda nisu raspoloiva za opu upotrebu matice ili drugih podrunica.

50. Dodatna informacija moe biti relevantna korisnicima u razumijevanju fnancijskog poloaja i likvidnosti poduzea. Objavljivanje ove informacije se potie,
zajedno s komentarom managementa, te moe sadravati:

a) iznos nepovuenih odobrenih posudbi, koji mogu biti raspoloivi za budue poslovne aktivnosti i da se podmire kapitalne obveze, prikazujui bilo
koja ogranienja za koritenje tih posudbi;

b) zbrojne iznose novanih tijekova iz svake od poslovnih i ulagateljskih aktivnosti koji se odnose na udjele u zajednikim pothvatima, a koji su
izvjeteni koristei razmjernu konsolidaciju;

c) zbrojni iznos novanih tijekova koji predstavljaju poveanje poslovne sposobnosti, odvojeno od onih novanih tijekova koji se zahtjevaju za
odravanje poslovne sposobnosti; i

d) iznos novanih tijekova koji proizlaze od poslovnih, ulagateljskih i financijskih aktivnosti svake djelatnosti - grane koja se izvjeuje i svakog
zemljopisnog segmenta izvjeivanja (vidjeti Meunarodni raunovodstveni standard MRS 14, Izvjetavanje financijske informacije po segmentu).

51. Odvojeno objavljivanje novanih tijekova koji predstavljaju poveanja poslovne sposobnosti i novanih tijekova koji se zahtjevaju za odravanje poslovne
sposobnosti je korisno, jer omoguuje korisnicima da utvrde je li poduzee odgovarajue ulagalo u odravanje svoje poslovne sposobnosti. Poduzee koje ne ulae
odgovarajue za odravanje svoje poslovne sposobnosti, moe prejudicirati buduu profitabilnost radi tekue likvidnosti i raspodjele vlasnicima.

52. Objavljivanje segmentalnih novanih tijekova omoguuje korisnicima da dobiju razumljiviji meuodnos izmedu novanih tijekova poslovanja kao cjeline i
njegovih sastavnih dijelova, te raspoloivost i razliitost segmentalnih novanih tijekova.

Datum stupanja na snagu

53. Ovaj Meunarodni raunovodstveni standard stupa na snagu za financijske izvjetaje koji obuhvaaju razdoblja od 1. sijenja 1994. ili poslije toga.

Dodatak 1
Izvjetaj o novanom tijeku poduzea, osim financijske

institucije

Ovaj dodatak samo objanjava i nije oblik standarda. Svrha je dodatka da objasni primjenu standarda i da pomogne u razjanjenju njegova znaenja.

1. Ovi primjeri prikazuju samo iznose tekueg razdoblja. Podudarni iznosi prethodnog razdoblja se zahtijevaju da bi se prezentirali u skladu s Meunarodnim
raunovodstvenim standardom MRS 5, Informacija koju treba objaviti u financijskim izvjetajima.

2. Informacija iz izvjetaja o dobiti i bilance se prua da se prikae kako su dobiveni izvjetaji o novanim tijekovima prema direktnoj i indirektnoj metodi. Niti
izvjetaj o dobiti niti bilanca se ne prezentiraju u skladu sa zahtjevima za objavljivanje i prezentiranje Meunarodnih raunovodstvenih standarda.

3. Sljedea dodatna informacija takoer je relevantna za sastavljanje izvjetaja o novanim tijekovima:

- sve dionice podrunice su nabavljene za 590. Fer vrijednosti nabavljenih sredstava i obveza uzeti su kako slijedi:

zalihe 100

rauni potraivanja 100

novac 40

nekretnina, postrojenje i oprema 650

obveze iz poslovanja 100

dugoroni dug 200

- 250 je bilo poveanje od emitiranog dionikog kapitala i daljnjih 250 je poveanje od dugoronih posudbi.

- rashod za kamate je bio 400 od ega je 170 bilo plaeno tijekom razdoblja. 100 se odnosi na - - rashod za kamate prethodnog razdoblja, koje su takoer plaene
tijekom ovog razdoblja.

- isplaene dividende jesu 1,200.

- obveza za porez na poetku razdoblja bila je 1000 odnosno na kraju razdoblja 400. Tijekom razdoblja daljnjih 200 je bilo predvieno za porez. Zadrani porez na
primljene dividende procjenjuje se na 100. tijekom razdoblja grupa je nabavila nekretnine, postrojenja i opreme u ukupnom iznosu 1,250, od ega je 900
nabavljeno pomou financijskih najmova. Novane isplate od 350 su izvrene za kupnju nekretnina, postrojenja i opreme.

- postrojenje s izvornom vrijednou od 80 i akumuliranom amortizacijom (ispravkom vrijednosti) 60, je prodano za 20.

- rauni potraivanja na kraju 19-2 sadre 100 na ime potraivanja od kamata.

Konsolidirani izvjetaj o dobiti razdoblja koje

zavrava 19-2.
Prihodi od prodaje 30650

Trokovi prodaje (26,000)

Bruto profit 4650

Amortizacija (450)

Administrativni rashodi i rashodi prodaje (910)

Rashodi za kamate (400)

Prihod od ulaganja 500

Negativna teajna razlika (40)

Neto profit prije oporezivanja i izvanredne stavke 3,350

lzvanredna stavka - utrak od osiguranja za podmireni izvanredni dogaaj 180

Neto profit poslije izvanredne stavke 3,530

Porezi na dobit 300

Neto profit 3,230

Konsolidirana bilanca na kraju 19-2.

Sredstva 19-2 19-1

Novac i novani ekvivalenti 1410 160

Rauni potraivanja 11,900 1,200

Zalihe 11,000 1,950

Ulaganja u portfelj 12,500 2,500

Nekretnina,postrojenja i oprema po troku (nabave) 3,730 1,910

lspravak vrijednosti (1,450) (1,060)

Nekretnina,postrojenja i oprema - sadanja vrijednost 2,280 850

Ukupna sredstva (imovina) 18,090 6,660

Obveze

Obveze iz poslovanja (dobavljai) 1250 1,890

Obveze po osnovi kamata 1230 100

Obveze za poreze na dobit 1400 1,000

Dugoroni dug 12,300 1,040

Ukupne obveze 13,180 4,030

Dioniarska glavnica

Dioniarski kapital 11,500 1,250

Zadrane zarade 13,410 1,380

Ukupna dioniarska glavnica 14,910 2,630

Ukupne obveze i dioniarska glavnica 18,090 6,660

Izvjetaj o novanom tijeku - direktna metoda

(toka 18a.)
19-2.

Novani tijekovi od poslovnih aktivnosti

Novani primici od kupaca 30,150

Novac isplaen dobavljaima i zaposlenima (27,600)

Novac ostvaren poslovanjem 2,550

Plaene kamate (270)

Plaeni porezi na dobit (900)

Novani tijek prije izvanredne stavke 1,380

Utrci od podmirenog izvanrednog dogaaja 180

Neto novac od poslovnih aktivnosti 1,560

Novani tijekovi od ulagateljskih aktivnosti

Stjecanje podrunice X, bez steenog novca (biljeka A) (550)

Kupnja nekretnine, postrojenja i opreme (biljeka B) (350)

Utrci od prodaje opreme 20

Primljene kamate 200

Primljene dividende 200

Neto novac koriten u ulagateljskim aktivnostima (480)

Novani tijekovi od financijskih aktivnosti

Utrci od emitiranja dionikog kapitala 250

Utrci od dugoronih posudbi 250

Isplata obveza za financijski najam (90)

Isplaene dividende*: ' (1,200)

Neto novac koriten u financijskim aktivnostima (790)

Neto poveanje novca i novanih ekvivalenata 290

Novac i novani ekvivalenti na poetku razdoblja (biljeka C) 120

Novac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja (biljeka C) 410

Izvjetaj o novanom tijeku - indirektna metode

(toka 18b.)
19-2

Novani tijekovi od poslovnih aktivnosti

Neto profit prije oporezivanja i izvanredne stavke 3,350

Usklaivanja za:

Amortizaciju 450

Negativnu teajnu razliku 40

Prihod od ulaganja (500)

Rashod za kamate 400

Profit od poslovanja prije promjena radnog kapitala 3,740

Poveanje poslovnih i drugih potraivanja (500)

Smanjenje zaliha 1,050

Smanjenje obveza iz poslovanja (dobavljai) (1,740)

Novac ostvaren poslovanjem 2,550

Plaene kamate (270)

Plaeni porezi na dobit (900)

Novani tijek prije izvanredne stavke 1,380

Utrci od podmirenog izvanrednog dogaaja 180

Neto novac od poslovnih aktivnosti 1,560

Novani tijekovi od ulagateljskih aktivnosti

Stjecanje podrunice X,bez steenog novca (biljeka A) (550)

Kupnja nekretnine,postrojenja i opreme (biljeka B) (350)

Utrci od prodaje opreme 20

Primljene kamate 200

Primljene dividende 200

Neto novac koriten u ulagateljskim aktivnostima (480)

Novani tijekovi od financijskih aktivnosti

Utrci od emitiranja dionikog kapitala 250

Utrci od dugoronih posudbi 250

Isplata obveza za financijski najam (90)

Isplaene dividende* (1,200)

Neto novac koriten u financijskim aktivnostima (790)

Neto poveanje novca i novanih ekvivalenata 290

Novac i novani ekvivalenti na poetku razdoblja (biljeka C) 120

Novac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja (biljeka C) 410

____________

* Ovo bi se takoer moglo prikazati kao poslovni novani tijek.

Biljeke uz izvjetaj o novanom tijeku (direktna i

indirektna metoda)
A. Stjecanje podrunice

Tijekom razdoblja grupa je stekla podrunicu X. Fer vrijednost steenih sredstava i obveza uzeti su kako slijedi:

Novac 40

Zalihe 100

Rauni potraivanja , 100

Nekretnina, postrojenja i oprema 650

Obveze iz poslovanja (dobavljai) (100)

Dugoroni dug (200)

Ukupna cijena nabavke 590

Minus: novac od X (40)

Novani tijek kod stjecanja bez steenog novca 550

B. Nekretntna, postrojenje i oprema

Tijekom razdoblja grupa je nabavila nekretnine, postrojenja i opremu u ukupnom troku (nabave) 1,250, od ega je 900 nabavljeno pomou financijskih najmova.
Novane isplate od 350 su izvrene za kupnju nekretnine, postrojenja i opreme.

C. Novac i novani ekvivalenti

Novac i novani ekvivalenti ine novac u blagajni i salda kod banaka, te ulaganja u novane trine instrumente. Novac i novani ekvivalenti ukljueni u izvjetaj o
novanom tijeku obuhvaaju sljedee bilanne iznose:

19-2 19-1

Novac u blagajni i salda kod banaka 40 25

Kraktorona ulaganja 370 35

Novac i novani ekvivalenti prethodno evidentirani 410 160

Uinak promjena teajeva - (40)

Novac i novani ekvivalenti kao prepravljeni 410 120

Novac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja ukljuuju depozite kod banaka od 100 koje dri podrunica, koji nisu prenosivi holding kompaniji zbog ogranienja
valutne razmjene.

Grupa ima nepovuenih posudbi 2,000, od kojih se 700 moe koristiti samo za buduu ekspanziju.

D. Segmentna informacija

Segment Segment Ukupno

AB

Novani tijekovi od:

Poslovnih aktivnosti 1,700 (140) 1,560

Ulagateljskih aktivnosti (640) 160 (480)

Financijskih aktivnosti (570) (220) (190)

490 (220) 290

Alternativna prezentacija (indirektna metoda)

Kao alternativa, izvjetaj o novanom tijeku prema indirektnoj metodi, neki puta prezentira profit od poslovanja prije promjena radnog kapitala, kako slijedi:

Prihodi, iskljuujui prihode od ulaganja 30.650

Poslovni rashodi, iskljuujui amortizaciju (26.910)

Profit od poslovanja prije promjena radnog kapitala 3,740

Dodatak 2
Izvjetaj o novanom tijeku financijske institucije

Ovaj dodatak samo objanjava i nije oblik standarda. Svrha je dodatka da objasni primjenu standarda, te da pomogne u razjanjenju njegova znaenja.

1. Ovaj primjer prikazuje iznose samo tekueg razdoblja. Podudarni iznosi prethodnog razdoblja se zahtijevaju da bi se prezentirali u skladu s Meunarodnim
raunovodstvenim standardom MRS 5, Informacija koju treba objaviti u financijskim izvjetajima.

2. Ovaj se primjer prezentira promjenom direktne metode.

Novani tijekovi od poslovnih aktivnosti 19-2

Primljene kamate i provizije. 28,447

Isplaene kamate (23,463)

Nadoknade od prije otpisanih zajmova 231

Novane isplate zaposlenima i dobavljaima (997)

Profit od poslovanja prije promjena poslovnih sredstava 4,224

(Poveanje) smanjenje poslovnih sredstava:

Kratkotrajna sredstva (65)

Depoziti koji se dre prema propisu ili za svrhe monetarne kontrole 234

Sredstva predujmljena komitentima (288)

Neto poveanje potraivanja po osnovu kreditnih kartica (360)

Drugi kratkoroni prenosivi vrijednosni papiri (120)

Poveanje (smanjenje) poslovnih obveza:

Depoziti komitenata 600

Prenosivi certifikati depozita (200)

Neto novac od poslovnih aktivnosti prije poreza na dobit 3,440

Plaeni porezi na dobit (100)

Neto novac od poslovnih aktivnosti 3,340

Novani tijekovi od ulagateljskih aktivnosti

Otuenje podrunice Y 50

Primljene dividende 200

Primljene kamate 300

Utrci od prodaje neposlovnih vrijednosnih papira 1,200

Kupnja neposlovnih vrijednosnih papira (600)

Kupnja nekretnine,postrojenja i opreme (500)

Neto novac od ulagateljskih aktivnosti 650

Novani tijekori od financijskih aktivnosti

Emisija zajmovnog kapitala 1,000

Emisija povlatenih dionica podrunice 800

Otplata dugoronih posudbi (200)

Neto poveanje drugih posudbi (1,000)

Isplaene dividende (400)

Neto novac od financijskih aktivnosti 200

Uinci promjena teajeva na novac i novane ekvivalente 600

Neto poveanje novca i novanih ekvivalenata 4.790

Novac i novani ekvivalenti na poetku razdoblja 4,050

Novac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja 8.840