SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
AKADEMSKA GODINA: 2014./ 2015.

ivotopis kreativne osobe: Albert Einstein

-esej-

STUDENTI: Denis Blaevi i Dario Blumenschein

GODINA STUDIJA: Druga godina preddiplomskog studija
STUDIJ: Pedagogija/ Engleski jezik i knjievnost
KOLEGIJ: Psihologija kreativnosti
NOSITELJ KOLEGIJA: dr. sc. Rosanda Pahljina-Reini

Rijeka, svibanj 2015.

Iako se kroz povijest kreativnost dominantno pripisivala umjetnikim podrujima,

velik broj istraivanja promijenio je tu svijest i ukazao na vanu ulogu kreativnosti u ivotima
znanstvenika te pojedine razlike izmeu kreativnih umjetnika i znanstvenika. Dotiui se
teme kreativnih znanstvenika, veina ljudi dosjeti se iste osobe: Alberta Einsteina,
znanstvenika koji je svojim spoznajama i dostignuima revolucionirao modernu fiziku te time
zaradio titulu jednog od najvanijih znanstvenika u povijesti ovjeanstva, rame uz rame s
Newtonom i Galileom. Meutim, osim njegovih dostignua, njegov upeatljiv nain ivota i
svestranost ine ga jo zanimljivijom temom iz perspektive kreativnosti. Iako sam Einstein
zauzima kritiki stav o utjecajima vanjskih initelja na vlastiti ivot smatrajui da je ljudima
jedva pojmljivo ono to je bitno za vlastiti opstanak, te to zna riba o vodi u kojoj
svakodnevno pliva? (Wickert, 1998: 8), i dalje je nuno istraiti i vanjske i unutarnje initelje
za prepoznavanje kreativnog razvoja toga genija koji je svojim ivotom i dostignuima postao
predmetom divljenja od najmanjih razrednih uionica do najeminentnijih znanstvenih
krugova.
Rano djetinjstvo malog Alberta, koji je 1879. godine roen u idovskoj obitelji u
Ulmu, ni u emu nije otkrivalo njegovu veliku budunost, posebice jer je kasno izustio svoje
prve rijei zbog ega je obitelj na trenutke propitkivala njegove mentalne sposobnosti.
Meutim, prvi vanjski initelj koji je uvelike utjecao na njegov razvoj bila je njegova obitelj.
Ba kako Gardnerova (1983/1993) studija opisuje dinamiku obitelji kao plodno tlo za razvoj
kreativnog pojedinca, slino tome (uz par iznimki) funkcioniralo je i kuanstvo Einstenovih:
Otac Hermann, strastveni zaljubljenik u matematiku, bavio se

poslovima vezanim uz

elektrotehniku, no ne pretjerano uspjeno. Oenio se za Pauline Koch, iji su otac i djed bili
dvorski nabavljai. Potom Hermann u Ulmu, gdje se i Albert rodio, otvara elektro-trgovinu
koja zbog gospodarske krize takoer ne nailazi na plodno tlo.(Schwartz, McGuiness, 2001)
Iako pojedina istraivanja ukazuju da visoko kreativni pojedinci u nekom podruju imaju u
obiteljskoj povijesti lanove koji su sudjelovali u istom ili slinom podruju, to nije bio sluaj
kod obitelji Einstein. Meutim, taj nedostatak nadoknaen je obiteljskom atmosferom
liberalnog i prijateljskog duha, branog sklada te najvanije, snanom nadom u novi poetak
koja im je omoguila da pretrpe poslovne poraze (Wickert, 1998) Nakon preseljenja u
Mnchen, Hermann i njegov brat Jakob zapoinju novi posao. Upravo roditelji, dvije godine
mlaa sestra Maja te stric Jakob bili su vani imbenici Albertovog razvoja.
Storrov (1988) podatak kako su izolacija, povlaenje i nezavisnost nuni preduvjeti
kreativnog postignua poprilino tono opisuju Albertovo rano djetinjstvo. Iako je vrt
2

Einstenovih u Mnchenu esto bio okupljalite roaka i djece, Albert je rijetko vien ondje.
Ve tada je bio usamljenik, te se odvajao od druge djece svoje dobi kako bi uivao u matanju
i zagonetkama, gradei sloene strukture od svojih igraaka te pravei kule od karata do 14
katova visoke. Takoer je u ranoj mladosti imao i izljeve bijesa, ali za razliku od svoje
upornosti, to je osobina koja ga je napustila u odrasloj dobi (Isaacson, 2007). Jedno od
najvanijih poetnih iskustava kojih se Albert sjea je naizgled trivijalno, ali na njega je
ostavilo dubok i trajan utjecaj. Naime, kada je imao 5 godina, otac mu je pokazao kompas, a
on je ostao zauen magnetskom iglom koja se ponaala kao da na nju utjee neka nevidljiva
sila. Otac mu je objasnio da se radi o magnetizmu, to je u mladome Albertu probudilo
osjeaje uenja i znatielje koji e ga motivirati tijekom itavog ivota (Isaacson, 2007.)
Otprilike istovremeno, Einsteinova majka, strastvena pijanistica, izlae ga glazbi i potie ga
na uenje sviranja violine za koju on s vremenom pokazuje darovitost. Objedinjujui talent,
uitak pri sviranju te ustrajnu vjebu, Einstein je vrlo brzo postao kvalitetan violinist.
(Wickert, 1998) Violina e mu biti vjeran pratilac kroz ivot, a jedino teme o glazbi e
Einsteinovu suzdranost zamijeniti prijateljska toplina. Einsteinova sestra je takoer bila
nadarena pijanistica s kojom je on rado svirao te su se tako dodatno zbliili. Ljubav prema
glazbi, a osobito Mozartu, Einsteinu je itekako doprinijela u budunosti. Sviranjem violine
esto je dolazio do odgovora na pitanja koja su ga muila.
Unato velikom broju izjava kako je Einstein pao matematiku, to nije istina. tovie, bio je
vrlo napredan u njoj. Otac, osjeajui to i vjerujui u vanost obrazovanja, nakon to je
prodao kuu i otiao sa obitelji u Italiju za koju je smatrao da im nudi svjetliju budunost,
odluio je da Albert ostane u internatu i nastavi obrazovanje kako bi razvio svoj potencijal
(Cook, 2007). Uz to, stric Jakob ga je dodatno upoznao sa ljepotama algebre. Meutim,
autoritarna kola koja se koristila metodama straha i prisile, 15-godinjem Albertu koji je bio
jedini idov u razredu, oduzele su svaku volju za nastavkom kolovanja jer je smatrao da
takve kole gue radost i oduzimaju prijekopotrebnu slobodu. Prekinuvi kolovanje, odlazi
svojim roditeljima u Milano te uspjeno izbjegava obavljanje vojnog roka u Njemakoj. Sve
to mu je uskraeno u njemakoj koli, pronalazi kasnije u koli u Aarau, u vicarskoj. Ta
ustanova je svojim nainom rada, bez vanjskog autoriteta, slobodnim duhom i jednostavnom
ozbiljnou na Einsteina ostavila snaan dojam (Wickert, 1998). kola je ohrabrivala nain
uenja kojeg je on smatrao poticajnim, te ohrabrivala uenike na vizualne umne eksperimente
metoda koja e pomoi Einsteinu da kasnije postane najveim znanstvenim genijem svoga
vremena. Upravo takva usporedba dviju polarizirajuih odgojno-obrazovnih ustanova
3

podupire tvrdnju kako uenici radije ue i razvijaju svoja znanja, vjetine i sposobnosti u
demokratinim kolama slobodnoga duha, a ne u autoritarnim kolama koje su naoruane
metodama straha.
Sa 16 godina napisao je svoj prvi esej o teoretskoj fizici esej koji je djelomino doprinio
upisu na Visoku Politehniku kolu u Zurichu. Einstein nije bio uobiajeni student. Imao je
zategnut odnos s profesorima, rijetko je pratio upute, bio je tvrdoglav i nije doputao da mu se
ita kae. Unato svemu tome, prema iskazu jednog asistenta na fakultetu, Einstein je uvijek
dolazio do ispravnih rjeenja koristei zanimljive metode. (Wickert, 1998). Iako djelomino
nemaran student, Gardner u svom poglavlju opisuje kako je Einsteinu prostorna inteligencija
bila korisna nadopuna njegovoj logiko matematikoj inteligenciji (Boden, 1994), to
objanjava upotrebu umnih eksperimenata i Einsteinove izjave kako najee razmilja u
slikama. Nakon uspjeno zavrenog faksa, uz pomo prijatelja Marcela Grossmana dobiva
posao u vicarskom patentnom uredu - pozicija za koju su mnogi smatrali da Einsteinu nee
doprinijeti, no to je zapravo bio posao koji ga je u najproduktivnijim godinama svoga
stvaralatva (1901-1909) liio osnovnih egzistencijalnih briga (Wickert, 1998).
Kako pojedina istraivanja pokazuju, mnogi kreativni pojedinci nakon formalnog obrazovanja
zadravaju osobni i profesionalni odnos s manjom skupinom vrnjaka unutar koje nastavljaju
svoj kreativni rad. Upravo takvu neformalnu skupinu organizirao je i Einstein te joj dao ime
Akademija Olympia. Sastancima su prisustvovali Maurice Solovine, Conrad Habicht, prijatelj
iz kolskih dana, i sam Einstein. Trojac se redovito sastajao u Einsteinovom stanu gdje je
stanovao s bivom kolegicom sa studija i suprugom, Milevom Mari. Na sastancima, itao se
Ernst Mach, John Stuart Mill te su s vremenom ukljuivali sve iri krug autora, a takva
atmosfera otroumnosti i srdanosti te poticajnih razgovora snano su unaprijedile Einsteinov
znanstveni razvitak (Wickert, 1998)
Godine su prolazile, a Einstein nije mirovao. Upravo tijekom rada u vicarskom patentnom
uredu, nastaju njegove prve samostalne publikacije koje su utrle put teorijske fizike kojom je
on htio kroiti za jednu od njih e i 16 godina kasnije biti nagraen Nobelovom nagradom.
Vrsni fiziari, na elu s Maxom Planckom, primijetili su vanost Einstenovog rada i vanost
njegove Posebne teorije relativnosti. Nakon to predaje otkaz u patentnom uredu, posao
dobiva na Sveuilitu u Zrichu, postaje zanimljivim i sjajnim predavaem ija bi predavanja
ostavila trajni utisak na studente, a Hans Tanner prua opis njegove osobnosti iz tih dana:
Vjerujem da je to bila i ostala veliina Einsteina kao znanstvenika: slobodno pristupanje
svim problemima, kritika, ne iz zluradosti, ve zbog osobne potrebe, sve razumjeti i sve
4

samome sebi pojasniti. (Wickert, 1998: 60) Opis koji odgovara istraivanju Rushtona i
suradnika (1987) koji zakljuuju da je faktor pouavanja zasien crtom ekstraverzije. Iz
Zricha kasnije odlazi na Prako sveuilite period u ivotu kada je dobio poziv za kongres
u Bruxellesu, kojeg prihvaa, a koji se odravao na najvioj meunarodnoj razini te na kojem
je sklopio prijateljstva s nekim od najeminentnijih fiziara toga razdoblja poput gospoe
Curie i Poincara koji su mu pomogli da dobije posao na Politehnici u Zrichu. (Wickert,
1998) Kasniji ivot u Berlinu na kraju prvog svjetskog rata ga ukljuuje i u politiki ivot jer
nije mogao mirno gledati kako strastveni nacionalisti okrivljuju idove za poraz. Slava mu je
rasla, a on je obiao gotovo sve glavne gradove svijeta. Uz slavu, rasla je i opasnost do te
mjere da je u 1930-ima njemaka vlada raspisala nagradu od 50 000 tadanjih maraka za
njegovu glavu te mu oduzela svu imovinu. U meuvremenu, u silnim putovanjima rastao se
od supruge Mileve i sinova, ali je ostao u bliskim odnosima s njima, te je itav novac od
Nobelove nagrade prebacio Milevi (Wickert, 1998). U meuvremenu, eni se Elsom, tri
godine starijom roakinjom koja je bila potpuna suprotnost od Mileve. Meutim, Einstein nije
zahtijevao pretjerano romantian brak, ve jednostavnu potporu. Zbog snanog politikog
angamana i idovskih korijena odlazi iz Europe (sudbina koju su mnogi idovi dijelili), te
posao dobiva u Institutu u Princetonu koji ga toplo prihvaa.
Tijekom svih tih godina vano je napomenuti snanu intrinzinu motivaciju koja je pokretala
Einsteina u njegovu radu i drala ga odlunim i ustrajnim ak i kada mu se inilo da godinama
'tapka u mraku'. Sam je za sebe govorio: ja ne posjedujem neku posebnu nadarenost, ve sam
samo strastveno znatieljan (Wickert, 1998: 94) Upravo ta znatielja u kombinaciji sa
eljom za pronalaskom reda u kaosu, snana intrinzina motivacija, razmiljanje u slikama te
matematiko logika inteligencija bile su zaslune za sve njegove uspjene umne
eksperimente kojima je rjeavao probleme snaan unutarnji arsenal kojeg je dodatno
ojaavala i glazba. Upravo pomou takvog umnog eksperimenta, Einstein je zamiljao kako
prati zraku sunca te je njome putovao u svemir brzinom svjetlosti. Eksperimentom je doao do
odgovora koji je prenio na papir te je upravo takav kreativni nain razmiljanja urodio plodom
budui je Einstein doao do svoje Posebne teorije relativnosti - najvanijeg dogaaja u ivotu
za kojeg, ironino, nije dobio Nobelovu nagradu. (Aldous, 2007). Uz to, istraivanja su
pokazala ne samo da kreativci rade dugo i uporno, ve rade s visokom produktivnou:
obiljeje koje opisuje i Einsteina s njegovih oko 248 publikacija kojima je zaradio mjesto
meu najveim fiziarima u povijesti. (Arar, Raki, 2003)

Naposljetku, za kraj je ostavljena tema koja je u posljednje vrijeme predmetom rasprave je

li Einstein imao Aspergerov sindrom? Manje znanstveni krugovi istiu da nije budui su
osobine koje je imao u djetinjstvu, a koje su povezane s tim sindromom, nestale u starijoj
dobi. Meutim, znanstvena istraivanja (izdvojimo primjerice Ioan, 2003) kojima dajemo
prednost, ukazuju na to da Einstein, poput Newtona i mnogih drugih, ipak pripada tome krugu
ljudi. Tvrdnju podupiru dokazi kako se ljudi s Aspergerovim sindromom osjeaju
usamljenima u svijetu te nisu zainteresirani za uspostavljanje komunikacije sa drugima
osobine koje su bile dio Einsteinovog djetinjstva. Nadalje, Einstein je u djetinjstvu imao
problema s govorom, bio je dominantno vizualni tip osobe, strastveni ljubitelj glazbe te je
imao eholaliju ponavljanje rijei i fraza kako bi se uvjerio da ih je tono uo i upamtio
(Ioan, 2003). Njegov ivot ohrabrenje je svima koji su suoeni s autizmom kako to ne mora
nuno biti prepreka u ostvarenju velikih ivotnih ciljeva.
Zakljuno, bez sumnje je kako je Einstein vodio vrlo dinamian ivot, bivao ukljuen
u razliite sfere ljudskog djelovanja, a njegov osebujan nain ivota i osobine koje su krasile
tog neobinog fiziara inile su ga kreativnim genijem. Povueni i tihi djeak koji je uivao u
zagonetkama i kojemu su svakodnevne stvari poput kompasa izazivale njegov mladi duh na
duboka promiljanja, izrastao je u genija ije su publikacije nerijetko bile sredinja tema
razgovora vrsnih fiziara. Ne gubei djeaku znatielju, u pratnji violine te dugotrajnim
vizualnim eksperimentima, Einstein je sve do svoje smrti 1955. godine bio aktivan te rjeavao
postavljene znanstvene probleme, ime je urezao svoje ime u povijest ovjeanstva kao jedan
od najistaknutijih fiziara svijeta, koji e biti predmetom rasprave i divljenja godinama
kasnije.

Reference:
Aldous, C. (2007). Creativity, problem solving and innovative science. International
Education Journal 8 (2), str. 176-186
Arar, Lj., Raki, . (2003). Priroda kreativnosti. Psihologijske teme. 12 (1), str. 3-22
Boden, M.A. (1996). Dimensions of creativity. MIT press: Massachusetts
Cook, D. (2006). Fathers of Influence. Borden Books: Baltimore
Gardner, H. (1993). Frames of mind: The theory of multiple intelligences. Basic Books: New
York
Ioan, J. (2003). Singular scientists. J R Soc Med. 96 (1), str. 36-39
Isaacson, W. (2007). Einstein: His Life and Universe. Simon&Schuster: New York
Schwartz, J., McGuiness, M. (2001). Einstein za poetnike. Naklada Jesenski i Turk: Zagreb
Wickert, J. (1998). Albert Einstein. Genezis 97: Makarska

Prilog 1.: Obiteljska povijest

DA

NE

___

_X_

1. Osoba je bila jedino dijete.

_X_

___

2. Osoba je bila najstarije dijete.

3. Koliko je osoba imala brae ili sestara?

A.Einstein imao je jednu sestru.

4. Redosljed roenja (Je li osoba bila prvo, drugo, tree dijete?).

___Bio je prvo dijete._______
___

_X_

5. Majka je bila kreativna u istom podruju ili domeni kao i osoba.

___

_X_

6. Otac je bio kreativan u istom podruju ili domeni kao i osoba.

_X_

___

7. Majka i osoba bili su kreativni u razliitim domenama.

_X_

___

8. Otac i osoba bili su kreativni u razliitim domenama.

___

_X_

9. Obiteljska povijest kreativnosti.

___
_X_
__________

10. Majka je umrla rano u ivotu osobe. Ako da, u kojoj dobi osobe?

___

_X_

11. Otac je umro rano u ivotu osobe. Ako da, u kojoj dobi osobe? __________

___

_X_

12. Otac ili majka bili su neuobiajeno strogi.

_X_

___

13. Osoba je bila privrena majci.

_X_

___

14. Osoba je bila privrena ocu.

___

_X_

15. Osoba je imala hladan i distanciran odnos s majkom.

___

_X_

16. Osoba je imala hladan i distanciran odnos s ocem.

___

_X_

17. Osoba nije voljela majku ili oca.

_X_ ___
podruja.

18. Osoba je u kunoj okolini rano u ivotu uvedena u kreativna ili nauna

_X_ ___
talente.

19. Osoba je imala brau ili sestre koji su pokazivali neuobiajene kreativne

___

20. Obitelj je bila siromana.

_X_

_X__ ___

21. Obitelj je bila srednje imuna.

___

_X_

22. Obitelj je bila imuna.

___

_X_

23. Osoba je u djetinjstvu bila odvojena od obitelji zbog bolesti.

_X_

___

24. Osoba je u djetinjstvu bila odvojena od obitelji iz drugih razloga.

8

___

_X_

25. Osoba je kao dijete imala ozbiljno tjelesno oboljenje ili nedostatak.

___

_X_

26. Osoba je smatrana udom od djeteta.

___

_X_

27. Osoba je bila neuspjena u koli.

_X_

___

28. Djetinjstvo osobe se smatralo sretnim djetinjstvom.

___

_X_

29. Djetinjstvo osobe se smatralo nesretnim djetinjstvom.

___

_X_

30. Obitelji osobe dogodila se tijekom njenog djetinjstva ozbiljna tragedija.

___

_X_

31. Osoba je vrlo strogo religijski odgajana.

_X__ ___

32. Osoba je imala leeran religijski odgoj.

___

_X_

33. Osoba je imala mnogo prijatelja vrnjake dobi.

_X_

___

34. Osoba je imala jednog ili dva prijatelja svoje dobi.

___

_X_

35. Osoba nije imala niti jednog prijatelja svoje dobi.

_X_

___

36. Postojala je osoba izvan ue obitelji koja je sluila kao mentor.

Prilog 2.: Kreativna postignua

1. U kojoj su dobi osobe prvi puta zamijeene njene kreativne sposobnosti? U dobi od 5
godina.
2. Koliko se godina osoba uvjebavala kako bi stekla znanja i vjetine u svom poduju
strunosti? 12 godina (1889-1901), te se dalje neprestano razvijao
3.
4.
5.
6.
7.

U kojoj je dobi osoba napravila svoj prvi kreativan produkt? U dobi od 5 godina.
Koji je to produkt bio?
_____Sviranje violine.______
U kojoj je dobi osoba producirala svoje najvanije djelo? 26 godina (1905)
Kako se taj rad zvao? Posebna teorija relativnosti
U kojoj je dobi osoba napravila svoje zadnje djelo? __1954. godina (zadnji objavljeni
rad) U dobi od 75 godina.
8. Kako se taj rad zvao? Ujedinjena teorija polja
9. Je li ovaj zadnji rad u kritikama dobro prihvaen ili su kritiari smatrali da se
kvaliteta stvaralatva osobe smanjila? Smatralo se neuspjehom jer je ignorirao
dostignua kvantne fizike posebice jake i slabe nuklearne sile
10. U kojoj je dekadi ivota osoba producirala najvie djela? (zokrui jedno)
10-20 20-30 30-40 40-50 50-60 60-70 70-80
11. U kojoj je dekadi ivota osoba producirala najkvalitetnija djela? (zokrui jedno)
10-20 20-30 30-40 40-50 50-60 60-70 70-80
12. Je li u karijeri osobe postojao vremenski period u kojem nije mogla raditi? Da/Ne
13. Ako da, koji je bio razlog prekida?
14. Je li osoba bila produktivna u vie od jedne domene ili podruja kreativnosti? Da/Ne
9

15. Je li osoba ostala intrinzino motivirana za odabrano podruje tijekom cijelog

ivotnog vijeka? Da/Ne
16. Je li osoba bila u braku? Da/Ne Koliko puta? _____2 puta_______
17. Sretan brak? Da/Ne
18. Problematian brak? Da/Ne
19. Je li osoba imala djecu? Da/Ne Koliko? ___Troje (3) djece.___
Povijesna osoba: __Albert Einstein____(1879-1955)__________________
GODINA

GLAVNA KREATIVNA POSTIGNUA

1884.

Prvi pokazatelji zanimanja za znanost

1885.

Poetak uenja sviranja violine

1889.

Upoznaje Maxa Talmuda, studenta medicine koji ga uvodi u svijet

znanosti i matematike
Osmilja vlastiti program uenja u dobi od 10 godina i poinje sve vie
prouavati znanost

1900.

Diploma iz matematike i fizike, poetak pisanja doktorskog rada

1905.

Zavretak rada o kvantnoj teoriji (Brownovo gibanje)

Objava rada o posebnoj teoriji relativnosti

1913.

Radi na novoj teoriji gravitacije

1915.

Zavretak formulacije i objava ope teorije relativnosti

1917.

Objavljuje prvi rad o modernoj kozmologiji

Postaje direktor Instituta za fiziku Kaiser Wilhelm

1919.

Potvrivanje ope teorije relativnosti. Postaje poznat.

1921.

Osvojio Nobelovu nagradu za fiziku (Nagradu preuzeo 1922. godine)

1925.

Osvojio Copleyevu medalju

1927.

Poetak rada o kvantnoj mehanici u suradnji s Nielsom Bohrom

1928.

Poetak ideja o Ujedinjenoj teoriji polja

1929.

Osvojio Medalju Maxa Plancka za izvrsna otkria u polju teoretske fizike

1932.

Zapoljava se na Institutu za napredna istraivanja u Princetonu

1934.

Odrava predavanje Josiah Williard Gibbs

1936.

Osvaja Medalju Franklin Institute za rad o relativnosti i fotoefektu

Prilog 3.: Konfluentnost

10

Pored samog talenta, kreativnost i kreativnu produkciju odreuju brojni drugi faktori
poput kognitivnih komponenti, komponenti linosti i motivacije, obiteljskih, socijalnih i
kulturalnih komponenti.
Procijenite koliko je svaki od dolje navedenih faktora bio vaan za kreativno
postignue vae povijesne osobe. Usmjerite se na znaaj faktora u terminima njihovog
utjecaja upravo na kreativna postignua osobe, a ne njezin ivot openito.
Rangirajte tri faktora (npr. linost, uroene sposobnosti, obiteljski ili socijalni faktori)
za koje smatrate da su u najveoj mjeri doprinijeli kreativnom uspjehu analizirane osobe.
Objasnite zato ste odabrali svaki pojedini faktor.

1. posebna sposobnost u podruju postignua (talent, darovitost)

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

2. suprotstavljanje, bunt (elja za mijenjanjem sustava)

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

3. osamljivanje
0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

4. tjelesno oboljenje ili nesposobnost

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

5. ambicija i poriv
0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

6. psihijatrijski problemi
0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

7. kreativni roditelji
11

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan
iznimno vaan
8. izloenost kreativnim domenama u ranoj kunoj okolini
0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

9. pokrovitelj koji financira obrazovanje i stvaralaki rad osobe (moe biti i

roditelj)
0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

10. mentor
0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

11. otvorenost za nove ideje

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

12. ustrajnost, upornost

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

13. intrinzina motivacija

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

14. Radoznalost (faktor po vlastitom izboru)

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

15. Inteligencija (faktor po vlastitom izboru)

0_____1_____2_____3_____4_____5
uope nije vaan

iznimno vaan

12

Inteligencija natprosjeno visoka matematiko logika inteligencija uz potporu prostorne

inteligencije bila je kljuni faktor u Einsteinovim kreativnim dostignuima. Najee je
razmiljao u slikama, koristio se esto umnim (vizualnim) eksperimentima te je vjeto
rjeavao zagonetke koje mu je njegovo podruje rada postavljalo.
Ustrajnost, upornost Osobina je to koju svaki znanstvenik mora posjedovati ukoliko eli
biti uspjean u svome radu. Priroda znanstvenog rada predstavlja dugotrajni proces koji
zahtijeva puno strpljenja budui da postavljena hipoteza ne nagovjetava svoju opravdanost.
To je posebice sluaj kod Einsteina koji se bavio apstraktnim pojmovima koji su zahtijevali
dugo vremena (ak i po nekoliko godina) i koji su ostavljali dojam 'tapkanja po mraku'.
Zahvaljujui vlastitoj upornosti, doao je do revolucionarnih zakljuaka.
Poticajna okolina Jo od svoje pete godine, okruenje je bilo od snanog utjecaja na
kreativni razvoj i postignua Alberta Einsteina. Bez obzira radi li se o oevoj vjeri u sina i sve
to je sukladno tome uinio za njega, Maxu Talmudu koji ga uvodi u svijet znanosti i
matematike, Maxu Plancku koji je uvidio vanost njegovog rada ili gospoi Curie i Poincaru
koji su ga poticali te mu preporukom pomogli da dobije posao na Politehnici u Zrichu,
okolina je esto ohrabrivala njegov rad. Izuzetci se pojavljuju nakon rata, no takve opasnosti
uspjeno izbjegava odlaskom na Princeton gdje je iznova toplo doekan

13