Zaostala naprezanja i

deformacije
POSTUPCI SPAJANJA

Doc.dr.sc. Branko Bauer

POJMOVI
Zaostala naprezanja
Unutarnja naprezanja u konstrukcijskom elementu. To su prisilno nastala
naprezanja koja su u ravnotei samo sama sa sobom.
unutarnjih sila = 0
unutarnjih momenata = 0
Tipini postupci koji uzrokuju nastanak zaostalih naprezanja su oni koje
karakterizira neravnomjeran ciklus zagrijavanja i hlaenja na sobnu
temperaturu.
To su: lijevanje, toplo valjanje, toplo deformiranje, zavarivanje i ravnanje
plinskim plamenom.

POJMOVI
Zaostala naprezanja: zapravo se sastoje od toplinskih i strukturnih naprezanja.
TOPLINSKA NAPREZANJA:
U podruju zavarenog spoja dolazi do neravnomjernog zagrijavanja i hlaenja na
sobnu temperaturu. Tako nastaju u tom podruju razliita onemoguena
rastezanja i stezanja, ija su posljedica toplinska naprezanja. Mogu se popustiti
razrezivanjem.
STRUKTURNA NAPREZANJA:
Proces hlaenja odvija se vremenski i mjestimice vrlo razliito. S time su
povezane razliite promjene strukture. One uzrokuju poveanje volumena, a
posljedica su strukturna naprezanja. U pravilu se ne mogu popustiti
razrezivanjem.

POJMOVI
STRUKTURNA NAPREZANJA
PRIMJER: hlaenje kugle od
ugljinog elika zagrijane na
temperaturu austenitizacije.
Pri brem hlaenju povrina se
lako zakali, to nije sluaj sa
unutranjosti. Zakaljivanjem
elika dolazi do porasta
volumena.
Vanjski sloj (martenzit) je veeg
volumena od unutranjosti (F+P) i
nastanu naprezanja izmeu
unutranjih i vanjskih slojeva,
koja u nekim sluajevima mogu uzrokovati i pukotine.
ZAVARIVANJE Slina pojava javlja se u ZUT-u. Austenitno podruje u ZUT-u je
relativno usko, pa je tako usko i podruje poveanja naprezanja zbog porasta
volumena. Porast volumena zbog nastanka martenzita smanjuje zaostala
naprezanja izazvana stezanjem zavara kod zakaljivih elika.
4

POJMOVI
DEFORMACIJE KOD ZAVARIVANJA
Opi pojam za odstupanja konstukcijskog elementa od definiranog oblika
nakon unoenja topline i hlaenja na sobnu temperaturu.
4 vrste deformacija kod zavarivanja:
- Skraenje elementa u uzdunom smjeru (Uzduna deformacija)
- Skraenje elementa popreno na uzdunu os (Poprena deformacija)
- Iskrivljenje = neravna povrina (Uzduna i poprena deformacija)
- Kutna deformacija (sueljeni i kutni spoj)

UZDUNA

POPRENA

KUTNA

NASTAJANJE ZAOSTALIH NAPREZANJA I

DEFORMACIJA
OPENITO
Svaki metal se prilikom zagrijavanja rastee u svim smjerovima, a prilikom
hlaenja se stee.
Ako je komad metala slobodan i ravnomjerno se zagrijava, rastegnuti e se bez
ogranienja i ponovo ravnomjernim hlaenjem i stezanjem vratiti na poetne
dimenzije. Prisilna naprezanja i deformacije ovdje se ne javljaju.
ZAVARIVANJE se takoer sastoji od zagrijavanja i hlaenja. Meutim ovaj
postupak razlikuje se od gore opisanog u slijedeim tokama:
1. Zagrijavanje i hlaenje odvija se neravnomjerno
2. Rastezanje zagrijanog materijala onemoguava okolni hladni materijal
3. Stezanje zagrijanog dijela takoer onemoguava okolni hladni materijal
4. Razliita kemijska, fizikalna i mehanika svojstva materijala i razliite
debljine radnih komada zahtijevaju razliite unose topline
5. Razliiti postupci zavarivanja imaju razliite unose topline, a time i razliite
6
tijekove izotermi

UVJETI UVRENJA
1. SLOBODNO RASTEZANJE SLOBODNO STEZANJE
Za vrijeme zagrijavanja slobodni vrh
tapa moe se rastezati. Nakon
hlaenja na sobnu temperaturu tap je
ponovno postignuo svoju poetnu
duljinu.

Sobna temperatura

Pod ovim uvjetima uvrenja u tapu

ne nastaju zaostala naprezanja.
Zagrijano stanje

Iz slijedee formule moe se izraunati

produljenje tapa:
Ohlaivanje na
sobnu temperaturu

UVJETI UVRENJA
2. SLOBODNO RASTEZANJE ONEMOGUENO STEZANJE

Slobodni kraj tapa moe se slobodno

rastezati za l za vrijeme zagrijavanja.

Sobna temperatura

U rastegnutom stanju uvrsti se

slobodni kraj.
Za vrijeme hlaenja onemogueno je
stezanje, pa nastaju zaostala naprezanja povezana sa smanjenjem
presjeka.

Zagrijano stanje
Uvreno prije poetka hlaenja

Zaostala naprezanja ostaju u tapu i

nakon hlaenja.
Ohlaivanje na sobnu temperaturu

UVJETI UVRENJA
Zaostala naprezanja mogu imati sljedee djelovanje na konstrukcijski
element:
Nastaje plastina deformacija povezana sa smanjenjem presjeka. Zaostala
naprezanja budu djelomino razgraena. Ovaj dogaaj pretpostavlja duktilno
ponaanje materijala.
Nastaju pukotine ili lom. Plastina deformacija i redukcija presjeka tapa se
ne dogaaju. Ovakvo ponaanje tipino je za materijale koji nisu duktilni.

Veliina zaostalih naprezanja odgovara vlanim naprezanjima, koja se dobiju

kada se uzorak za vlano ispitivanje razvue za jednaku duinu l.

UVJETI UVRENJA
3. ONEMOGUENO RASTEZANJE SLOBODNO STEZANJE
Za vrijeme zagrijavanja tap se ne
moe slobodno rastezati u uzdunom smjeru. Najprije nastaju tlana
naprezanja u tapu.
Uslijed zagrijavanja Re se znaajno
smanjuje. Uzduno produljenje nije
mogue.
Nastaje plastina deformacija u
obliku bubrenja. Tlana naprezanja
se razgrade.
Prilikom hlaenja omogueno je
slobodno stezanje. Nakon hlaenja
na sobnu temperaturu tap se skratio
i ostao nabubren.
Nema zaostalih naprezanja.

Sobna temperatura

Zagrijano stanje

Ohlaivanje na
sobnu temperaturu

10

UVJETI UVRENJA
4. ONEMOGUENO RASTEZANJE ONEMOGUENO STEZANJE
Za vrijeme zagrijavanja tap se ne
moe slobodno rastezati u uzdunom
smjeru. Nastaju tlana naprezanja.
Kao u sluaju 3. nastaje plastina
deformacija u obliku bubrenja. Tlana
naprezanja se razgrade.
Za vrijeme hlaenja onemogueno je
stezanje, pa nastaju zaostala naprezanja povezana sa smanjenjem
presjeka.

Sobna temperatura

Zagrijano stanje

Kao u sluaju 2., ovisno o duktilnosti

materijala nastati e ili plastina
deformacija ili pukotine.
Ovaj sluaj tipian je za zavarivanje.

Ohlaivanje na
sobnu temperaturu

11

NASTAJANJE I RASPODJELA ZAOSTALIH NAPREZANJA

1. UTJECAJ GRANICE RAZVLAENJA
tap se upne na oba kraja u jedan kruti konstrukcijski element i zagrijava.
Uslijed onemoguenog uzdunog rastezanja nastaju tlana naprezanja.
Iznos tlanih naprezanja
(uz pretpostavku elastinog ponaanja)
Materijal: elik S235 prema EN 10025
Re = 235 N/mm2
Duljina:

Kruta konstrukcija

l0 = 100 mm

Temperaturne razlike T: 60 C / 80 C / 100 C / 120 C

Formule:

12

NASTAJANJE I RASPODJELA ZAOSTALIH NAPREZANJA

NAPREZANJA KAO POSLJEDICA RAZLIKE TEMPERATURE:

Porast temperature za 100 C dovodi ve do prelaenja granice razvlaenja,
pa tako i do plastinih deformacija ukruenog tapa.

Za granicu razvlaenja 235 N/mm2 moe se izraunati maksimalno

istezanje u elastinom podruju:

13

NASTAJANJE I RASPODJELA ZAOSTALIH NAPREZANJA

1. RASPODJELA NAPREZANJA U SUELJENOM SPOJU
Openito
Za vrijeme zavarivanja zagrijava se priblino do temperature taljenja i osnovni materijal
koji se nalazi neposredno uz metal zavara. Temperatura osnovnog materijala
udaljenog od metala zavara je znaajno nia.
Zagrijani osnovni materijal pokuava se rastezati u svim smjerovima, ali mu to
onemoguava okolni hladni materijal, to dovodi do:
Malog rastezanja u poprenom smjeru. Ako nema zazora, nastanu tlana naprezanja.
U smjeru jo hladnog materijala nastaju najprije tlana naprezanja. Kad se pree
izoterma od 600 C, elik izgubi otpornost deformiranju i dolazi do plastine
deformacije u obliku bubrenja.
I u hladnijim podrujima nastaju tlana naprezanja, koja takoer prelaze Re i koja se
razgrade plastinom deformacijom.
Rastezanje taline takoer je onemogueno okolnim hladnijim materijalom i dolazi do
bubrenja.
14

NASTAJANJE I RASPODJELA ZAOSTALIH NAPREZANJA

Za vrijeme hlaenja steu se i talina i zagrijana podruja osnovnog materijala.
Kao rezultat plastine deformacije (bubrenja) povezan sa hladnijim dijelovima
ploe, koji djeluju kao ukruenja, stezanje se moe samo djelomino dogoditi i
zaostala naprezanja ostaju.
Opaska:
Pri temperaturi veoj od 600 C, Re je vrlo niska i plastine deformacije materijala
se mogu jednostavno dogoditi. Nastala zaostala naprezanja koja nastaju uslijed
stezanja brzo se razgrade plastinom deformacijom.
Sa opadanjem temperature ponovno raste Re i sposobnost plastine deformacije
opada. Plastine deformacije vie nisu mogue. Zaostala naprezanja uslijed
stezanja ne mogu se vie razgraditi.

15

MEHANIKA I FIZIKALNA SVOJSTVA METALA

Granica razvlaenja, Re N/mm2
Da bi se zavar za vrijeme hlaenja mogao stegnuti, zaostala naprezanja moraju
dosei granicu razvlaenja metala zavara Re.
to je vea granica razvlaenja u podruju zavarenog spoja, toliko su vea i
zaostala naprezanja. Iz toga proizlazi i povean rizik od nastanka pukotina.
UTJECAJ POVEANJA TEMPERATURE NA
RAZLIITA MEHANIKA SVOJSTVA za
konstrukcijski elik S355. [Riebesahm i
Traeger]
Kod priblino 200C elik dosee maksimalnu
Rm kod istovremeno najnieg istezanja .
Opasnost od nastanka pukotina je ovdje
posebno visoka.
Radi toga se u mnogim normama preporuuje,
izbjegavati udarna optereenja, deformiranje i
vibriranje na zavarenom dijelu, za vrijeme tog
toplinskog stanja.

16

PRIKAZ PODRUJA RASTEZANJA I STEZANJA ZA VRIJEME ZAVARIVANJA

Podruje stezanja

U podruju BC dogaa se
stezanje. Istovremeno se u
podruju CD postie
maksimalno rastezanje, a
podruje DE se zagrijava i
poinje rastezati.

Stezanje je
zavrilo

Podruje koje
se hladi
(stezanje)

Tijek
temperature u
uzdunom
smjeru zavara

Podruje
rastezanja

Obje pojave, rastezanje i

stezanje dovode do smanjenja
razmaka izmeu limova.
Zagrijano
podruje
(rastezanje)

17

RASPODJELA ZAOSTALIH NAPREZANJA U SUELJENOM SPOJU

Prikazan je tijek naprezanja u jednostrano zavarenom sueljenom spoju.
Limovi su bili slobodni. Time je zajameno slobodno stezanje. Zavarivano je
u jednom smjeru od jednog do drugog ruba lima.

mjestimice Re

Uzduna naprezanja

mjestimice Re

Raspodjela
poprenih
naprezanja

Poprena naprezanja

18

RASPODJELA ZAOSTALIH NAPREZANJA U SUELJENOM SPOJU

Tijek poprenih naprezanja primjenom razliitih redosljeda zavarivanja.

Istovremeno zavarivanje od sredine prema van

Zavarivanje unatrag

Suprotno s obje strane ali bez prekidanja

Isprekidano zavarivanje

19

ZAOSTALA NAPREZANJA U ZAVARENOM SPOJU

ZAKLJUAK
Zavareni spoj se stee i eli postati manji. Zbog vie ili manje
onemoguenog stezanja zavar se prvo plastino, a zatim sa
smanjenjem temperature elastino deformira. Uslijed
elastine deformacije zavar je pod zaostalim vlanim
naprezanjem.
Iz toga slijedi da su zadnje ohlaena mjesta pod vlanim
zaostalim naprezanjima, dok se u okolini stvaraju tlana
naprezanja. Zaostala vlana naprezanja u uzdunom smjeru
mogu mjestimice dosei vrijednosti Re.

20

STEZANJE I DEFORMACIJE
Deformacije uvijek djeluju na krutost i fleksibilnost konstrukcije.
Odnos zaostalih naprezanja i deformacija
Tankostjena konstrukcija rizik od velikih deformacija
zato mala zaostala naprezanja
Debelostjena konstrukcija rizik od velikih zaostalih naprezanja
zato male deformacije
zaostala naprezanja

deformacije

smanjenje

onemoguenost stezanja

poveanje

21

UTJECAJNI IMBENICI NA DEFORMACIJE

1. UNOS TOPLINE J/mm (najvanije)
ovisi o postupku (plinsko, REL,
plazma, LASER) i parametrima
- koncentracija izvora topline (W/cm2)
veliina izvora odnosno taline
- maksimalna temperatura izvora
topline

2. IZVOENJE ZAVARIVANJA
- redosljed zavarivanja
- kontinuirano automatski
- diskontinuirano runo
- nastavak na hladno, nastavak na
vrue razlika
22

UTJECAJNI IMBENICI NA DEFORMACIJE

3. TEHNOLOGIJA ZAVARIVANJA
- jednoslojno, vieslojno
- broj prolaza vie / manje
- pripremni radovi
predgrijavanje
vrsta ljeba, duina ljeba
pripajanje (pripoj min. 50 mm)

4. KONSTRUKCIJA
- vrsta materijala
- dimenzije
- oblik

NAJVANIJA SVOJSTVA MATERIJALA:

Imaju mjerodavan utjecaj na zaostala naprezanja i
deformacije.
1. Modul elastinosti, E N/mm2
2. Granica razvlaenja, Re N/mm2
3. Koeficijent linearnog rastezanja, T mm m-1 K-1
4. Toplinska vodljivost, W/mK
5. Specifina toplina, c kJ kg-1 K-1

23

ZATO DOLAZI DO KUTNE DEFORMACIJE

Grijanje
(H) hladno ne dozvoljava prilikom
grijanja rastezanje toplom (T) i
doi e do sabijanja zavara
l1 = *l1* t

>

l2 = *l2* t

Hlaenje
(H) Hladno ne dozvoljava stezanje prilikom hlaenja. Lice irji dio zavara, eli
se skratiti za l1, a korijen koji je ui, eli se skratiti za l2 koje je manje od
l1. To uzrokuje nastanak kutne deformacije.

Kada je l1 ~ l2, ne dolazi do kutne deformacije, ve samo nastaje

poprena i uzduna.

Kada se radi u vie slojeva i vie prolaza po jednom sloju, dobivamo najveu
kutnu deformaciju jer se svi prolazi steu oko prvog najslabijeg.
24

STEZANJE I DEFORMACIJE
UZDUNO STEZANJE
Za sueljene i kutne spojeve moe se uzeti ista veliina odnosno iznos stezanja.
U proizvodnji se moe raunati sa slijedeim vrijednostima:
Za debelostjene, velike dijelove 0,1 [mm/m zavara]
Za tankostjene djelove - tablica
Odnos presjek
zavara / presjek
osnovnog materijala

Iznos stezanja
[mm/m zavara]

> 1:150

0,1

= 1:80

0,3

< 1:50

1,0

Napomena:
Ako su zavareni spojevi
jedan pored drugog,
veliine stezanja
treba odrediti za
svaki zavar i kasnije
zbrojiti.

25

STEZANJE I DEFORMACIJE
IZNOSI STEZANJA - Ovisno o postupku zavarivanja, uneenoj energiji kao i irini
i debljini zavara mogu se koristiti:
KUTNI SPOJEVI

0,1 do 0,4 [mm/zavar]

SUELJENI SPOJEVI 0,6 do 3,3 [mm/zavar]

Vrijednosti je pokusima oderdio Malesius na eliku S235.
4. KUTNO STEZANJE
Nastaje kada se popreno stezanje preteno odvija na povrini lima.
Ovisi o:
irini zavara
Debljini zavrnog sloja
Broju prolaza i slojeva, koji se slau jedan preko drugog

Slijedee vrijednosti se mogu koristiti za procjenu kuta stezanja. Pokuse je proveo

Malesius na slobodnim neukruenim limovima od elika S235.
26

MJERENJE ZAOSTALIH NAPREZANJA -METODE

Naprezanja usijed vanjskog djelovanja mogu se izraunati prema pravilima
tehnike mehanike.
Zaostala naprezanja mogu se odrediti iz modela prema pravilima termodinamike.
Veliki broj varijabli koje se ovdje javljaju, ne dozvoljava tono odreivanje veliine
naprezanja. Veina formula odnose se na jednostavne zavarene spojeve i konstrukcije, a ne na sloene iz vie elemenata.

Vano je moi dati izjavu o veliini oekivanih zaostalih naprezanja u

konstrukciji. Uobiajeno se koristimo poznatim formulama i iskustvenim
vrijednostima.
Mjerenje zaostalih deformacija vrlo rijetko se provodi. Mogu se koristiti metode
bez razaranja i s razaranjem.

27

OPA PRAVILA ZA IZBJEGAVANJE PUKOTINA I MINIMALIZACIJU

DEFORMACIJA
7. NAPRAVE ZA ZAVARIVANJE
Pomona sredstva kao to su stege i stezne naprave slue za postizanje linearnosti
i tonosti dosjedanja.

Dijelovi se stegnu
prije zavarivanja

8. PREDNAPREZANJE / PREDNAMJETANJE
RADNIH KOMADA

Dijelovi se meusobno
stegnu radi tonog
dosjedanja

Svi zavari su sa gornje strane

cijevi to uzrokuje kutnu
deformaciju. Cijev je
prednapregnuta za iznos
kutne deformacije u
suprotnu stranu, tako da
nakon zavarivanja bude
ravna.
28

OPA PRAVILA ZA IZBJEGAVANJE PUKOTINA I MINIMALIZACIJU

DEFORMACIJA
8. PREDNAPREZANJE / PREDNAMJETANJE RADNIH KOMADA
Nakon zavarivanja
Prije zavarivanja (prednamjetanje za
kutno stezanje)

Nakon zavarivanja
Prije zavarivanja (predsavijanje)

9. PROVJERAVANJE DIMENZIJA KONSTRUKCIJE

Dimenzije radnih komada treba redovito provjeravati. Treba paziti da su svi
zavarivaki radovi i ravnanje zavrili tog dana zavrili i da su se svi djelovi
konstrukcije ohladili na sobnu temperaturu.
29

TOPLINSKO RAVNANJE
Grije se na suprotnoj strani deformiranog elementa, da se izazove kontra
deformacija odnosno izravnavanje. (paziti da nije zakaljiv materijal-pukotine)

OBLICI ZAGRIJANIH MJESTA

a) Toplinska toka
b) Toplinski krug
c) Toplinska linija
d) Toplinske paralelne linije
e) Toplinski klin
f) Toplinski polumjesec
Lokalnim grijanjem postie se
efekt sabijanja tople zone i
stezanje za l.
30

TOPLINSKO RAVNANJE
Postupak:
1. Grijati iznad 600 C (plastina deformacija). Kod elika crveni ar 750C.
2. Sva zagrijana mjesta moraju biti otro ograniena.
3. Zagrijana mjesta ne smiju biti prevelika da se postigne efekt sabijanja.
4. Brzo zagrijavanje.
5. Odrediti i oznaiti mjesta zagrijavanja.
6. Nikada isto mjesto dva puta grijati.
7. Koristiti dvostruko vei plamenik nego za zavarivanje lima iste debljine.

31

OPA PRAVILA ZA IZBJEGAVANJE PUKOTINA I MINIMALIZACIJU

DEFORMACIJA
ZAKLJUAK
Zaostala naprezanja od zavarivanja

Javljaju se uvijek kod upotrebe normalnih postupaka zavarivanja 111, 121, 135,
136 itd. bez djelovanja vanjskih sila
Ne vide se
Dovode do troosnog stanja naprezanja u kojem prevladavaju vlana naprezanja,
koja su daleko iznad normalne granice razvlaenja a istezanje znaajno opada,
zbog ega se mogu pojaviti pukotine, krhki i terasasti lom
Dovode do deformacija radnih komada, posebno kad nisu dovoljno kruti
Najbolje se mogu popustiti (smanjiti) arenjem cijele konstrukcije u pei

Cilj dobivanja minimalnih zaostalih naprezanja i deformacija moe se postii kada se

konstruktor dri pravila:
Najbolja zavarena konstrukcija je ona sa najmanjim brojem zavarenih spojeva

32