Professional Documents
Culture Documents
O
K
A
M
E
J
N
U
A
B
Z
IZOBRA
Sadraj
Njemaka - zemlja izobrazbe .................................................................................... 3
Njemaka Izobrazba s perspektivom
IMPRESUM
Izdavai
Savezna agencija za rad (Bundesagentur fr Arbeit - BA)
Centrala za posredovanje osoblja iz inozemstva i
strunjaka (Zentrale Auslands- und Fachvermittlung ZAV)
Redakcija
BW Bildung und Wissen Verlag und Software GmbH i
Marion Rang (Zentrale Auslands- und Fachvermittlung),
odgovorni
Prijevod
Interlingua bersetzungen GmbH & Co. KG, Dortmund
Naklada
BW Bildung und Wissen Verlag und Software GmbH,
Nrnberg, www.bwverlag.de
Slike
Naslov: Maridav / iStockphoto, str. 3, 5, 7, 12, 14:
www.panthermedia.net, str. 9, 13: privatno
Naklada BW Bildung und Wissen Verlag und Software
GmbH zahvaljuje se svim osobama, poduzeima i
institucijama koje su fotografije besplatno stavile na
raspolaganje.
Download (besplatno):
www.zav.de
Stanje
Svibanj 2013
S podrkom Europske unije
Odgovornost za sadraj ove publikacije snosi izdava.
Europska komisija ne odgovara za daljnje koritenje.
N J E M A K A I Z O B R A Z B A S P E R S P E K T I VO M
U Njemakoj svoje zanimanje ne izuava samo u nekoj koli. Dobit e tovie ugovor o
strukovnoj izobrazbi u nekom poduzeu. Tamo e sasvim praktino nauiti to ti je od
strunog know-how-a potrebno za tvoju profesionalnu budunost. Ova dualna izobrazba
traje, ovisno od zanimanja, izmeu dvije i tri i pol godine. Ukoliko u Njemakoj ne eli apsolvirati cjelokupnu izobrazbu, moe stei i djelominu ili dodatnu kvalifikaciju, na primjer
u okviru programa razmjene za uenike na praktinoj izobrazbi.
Strukovna izobrazba je u Njemakoj jedan uspjean model, iroko razgranat i orijentiran
prema zahtjevima prakse. Pojedinane izobrazbe permanentno se usklauju s tehnolokim
i socijalnim razvojima i osiguravaju mnoge izglede za napredovanje.
Strukovna izobrazba u Njemakoj prua interesantne profesionalne perspektive. Na njemakom tritu rada hitno se trai kvalificirano osoblje. Osobito u tehnikoj oblast i u
oblasti zdravstva postoje dugorono veoma dobri izgledi. Situacija na tritu strukovne
izobrazbe se prethodnih godina veoma pozitivno razvijala. Poduzea su svoju ponudu za
izobrazbu sve vie poveavala. Ovaj razvoj odraava se u stopi nezaposlenosti kod mladei
u Njemakoj. Ona je trenutano najnia u Europi.
Da bi se djelovalo protiv nedostatka kvalificiranog osoblja, Savezno ministarstvo za rad i
socijalna pitanja, Savezno ministarstvo za gospodarstvo i tehnologiju i Savezna agencija za
OPA IZOBRAZBA
Oko 96 procenta svih petogodinjaka posjeuje djeje vrtie kao prvu ponudu za izobrazbu.
Sa est godina djeca u Njemakoj imaju obvezu pohaanja kole, pri emu je vie saveznih
pokrajina obvezu cjelodnevnog pohaanja kole ve pomjerilo na raniji uzrast za jednu do
dvije godine. Sva djeca pohaaju etiri godine osnovnu kolu, u Berlinu i Brandenburgu est
godina. Na kraju se izrie preporuka za srednju kolu.
U skladu sa svojim rezultatima uenici u sekundarnom podruju mogu birati izmeu tri tipa
kole: nie srednje kole (Hauptschule), realne kole (Realschule) i gimnazije. Alternativu
predstavljaju objedinjene kole (Gesamtschule), koje obuhvataju dvije ili tri forme srednjih
kola, i orijentacijski stupnjevi neovisni od vrste kole.
Gimnazija
Najvei dio uenika pohaa gimnaziju. Ona za dvije do tri dodatne kolske godine dovodi
do opeg prava pohaanja visoke kole (allgemeine Hochschulreife). Reformama osmogodinje gimnazije (G8) u najveem broju saveznih pokrajina se nakon dvanaest kolskih godina stjee ope pravo pohaanja visoke kole. Neke savezne pokrajine trenutano su jo
zadrale 13. razrede za maturante. Maturantima stoje na raspolaganju svi putevi u profesionalni ivot: studij ili strukovna izobrazba, pri emu studij prua formalno najviu strukovnu
kvalifikaciju.
S T R U KOV N A I Z O B R A Z B A
Uenici realnih kola (Realschule) i niih srednjih kola (Hauptschule) upueni su na strukovnu izobrazbu, mogu meutim tijekom svog profesionalnog ivota stei daljnje kvalifikacije
Za strukovnu izobrazbu postoje dvije alternative: dualna izobrazba u strukovnoj koli (Berufsschule) i u okviru poduzea za naukovanje (Lehrbetrieb) ili strukovna izobrazba u srednjim strukovnim kolama (Berufsfachschule). Blie informacije o tome moe nai u odjeljku Strukovna izobrazba u Njemakoj.
Vie informacija o njemakom sustavu izobrazbe: www.bildungsbericht.de
Orijentacijski stupnjevi
neovisni od vrste kole
3%
Vrste kola sa
vie obrazovnih
profila
8%
Slobodne
Waldorf kole
1%
Integrirane
objedinjene kole
(Gesamtschulen)
11%
Gimnazije
34%
Realne kole
(Realschulen)
26%
Izobrazba je uvijek povezana s konkretnim profilom zanimanja. Postoji oko 350 priznatih
zanimanja sa strunom spremom. Svake godine nastaju nova zanimanja ili se aktualiziraju
stari propisi o strukovnoj izobrazbi. Prethodnih godina su naroito u podrujima informacijske tehnike, medija i usluga nastala mnoga nova zanimanja. Najvie uenika koji su zavrili kolu natjee se za strukovnu izobrazbu u poduzeu odnosno dualnu izobrazbu. Dualna
se naziva zato to se odrava paralelno na dva mjesta: u poduzeu uenici na praktinoj
Izobrazba u cjelodnevnim /
veernjim strukovnim kolama (Fachschule)
D UA L N A I Z O B R A Z B A
U dualnom sustavu uenici na praktinoj izobrazbi igraju dvostruku ulogu: oni su istovremeno uenici i zaposlenici. Oni sa poduzeem zakljuuju ugovor o praktinoj izobrazbi.
Uenici na praktinoj izobrazbi ovdje izuavaju praksu zanimanja tako to sudjeluju u radu
po uputama iskusnih kolega. Oni na drugoj strani jedan do dva dana u tjednu pohaaju
strukovnu kolu, gdje se prenose teorijske osnove. Na nastavnom planu nalaze se u jednoj
treini opeobrazovni predmeti, kao to su njemaki, engleski ili sociologija. Dvije treine
nastavnih sadraja prilagoene su zanimanju.
Ovisno od zanimanja izobrazba traje dvije do tri i pol godine. Trajanje se kod odgovarajue
prethodne izobrazbe ili osobito dobrih rezultata u dogovoru s poduzeem za strukovnu
izobrazbu i strukovnom kolom moe skratiti.
Zavrni ispit uenici na praktinoj izobrazbi polau pred komorom, koja je nadlena za njihovu skupinu zanimanja. Komorama se nazivaju strukovnostaleke udruge u obrtnitvu, kao
i u industriji i trgovini. One dodijeljuju odobrenja za obavljanje zanimanja (Berufszulassung)
i utjeu na izobrazbu i ispitne smjernice. Sadraj i tijek ispita regulirani su jedinstveno irom
savezne drave.
Velika prednost dualne izobrazbe je blizina tritu rada. Cilj je izobrazba kvalificiranog strunog osoblja koje sa sobom donosi potrebne kompetencije i kvalifikacije za svijet rada koji
se mijenja. Visoki udio prakse osigurava da su stjeena znanja u svijetu zanimanja odista i
traena.
Za mnoge veliku ulogu igra naknada za izobrazbu, poto je pomisao na financijsku neovisnost
od roditelja, makar i djelominu, draesna.
Naknada se poveava sa svakom godinom izobrazbe i prosjeno iznosi oko jednu treinu
poetne plae za obueno struno osoblje. Ono to se odista zarauje ovisi osobito od
tarifnog ugovora. Ove odredbe dogovorene izmeu udruga zaposlenika i poslodavaca reguliraju radno vrijeme i plaanje. Plaa je razliita u ovisnosti od zanimanja ili regiona.
Naelno je dualni sustav izobrazbe otvoren za sve. Formalno uope nije potreban zavreni
stupanj kolovanja. Situacija na tritu strukovne izobrazbe u praksi meutim izgleda drugaije. Iako se u prethodnih etiri do pet godina znatno poveala ponuda mjesta za izobrazbu, uenici sa viim zavrenim kolama imaju i dalje bolje izglede da dobiju svoje eljeno
mjesto za izobrazbu. Uenici niih srednjih kola na tritu izobrazbe imaju najmanje mogunosti izbora, ali mogu poentirati dobrim ocjenama.
U inozemstvu stjeeni zavreni stupnjevi kolovanja mogu se uz odreene preduvjete izjednaiti s njemakim zavrenim stupnjem kolovanja. O izjednaenju s njemakim zavrenim
stupnjem kolovanja u nioj srednjoj koli, zavrenim stupnjem kolovanja u srednjoj koli
(zavreni stupanj kolovanja u realnoj koli), kao i s opom ili strukovnom maturom za
profesionalne namjene (npr. za poetak strukovne izobrazbe) odluuju pokrajinski organi
za priznavanje svjedodbi. Daljnje informacije pruaju stranice Konferencije ministara kulture na www.kmk.org (>Centralni organ za inozemni obrazovni sustav > Priznavanje u kolskom podruju > Izjednaenje s njemakim zavrenim stupnjevima kolovanja). Nadleni
organi mogu se skinuti preko baze podataka Anabin (http://anabin.kmk.org > Organi za
priznavanje i savjetovanje u Njemakoj). Odluka o pristupu visokoj koli njemakih, inozemnih
ili kandidata za studiranje bez dravljanstva s inozemnim kvalifikacijama za pristup visokoj
koli nalazi se kod visokih kola.
Banke, osiguranja i uredi poreskih savjetnika regrutiraju meu maturantima daleko iznad
polovice svojih uenika na praktinoj izobrazbi. Za zahtjevna tehnika zanimanja u informatici najee se takoer trai matura. I kod mladima omiljenih zanimanja, kao na primjer u
scenskoj tehnici ili oblikovanju medija, apsolventi sa maturom ine najvei dio svih uenika
na praktinoj izobrazbi. Mjesta za naukovanje u trgovakom sektoru i podruju elektronike
najee se dodijeljuju uenicima realne kole. Pekari, frizeri ili soboslikari su zanimanja u
kojima dobre izglede imaju kandidati sa svjedodbom o zavrenoj nioj srednjoj koli
(Hauptschule). Ponude za izbor zanimanja moe nai ovdje: www.planet-beruf.de i www.
berufswahl.de.
Ma kako razliita bila ponuena mjesta za izobrazbu, toliko su razliiti i zahtjevi i postupak
kandidiranja. Vea poduzea svoje kandidate testiraju u Assessment-centrima, dok u manjim
obrtnikim poduzeima izbor esto odreuje osobni dojam koji ostavlja kandidat. Skoro svi
poslodavci od svojih uenika na praktinoj izobrazbi ele dobre kolske ocjene iz njemakog
i matematike. U trgovakom podruju ili kod internacionalnih kontakata s klijentima vano
je znanje engleskog.
Mladi se dualnim sustavom izobrazbe obuavaju blisko praksi. Uenici na praktinoj izobrazbi imaju permanentno mogunost da praktino primjenjuju teorijsko
znanje. S njemakom svjedodbom o zavrenoj strukovnoj izobrazbi u depu i
inozemni uenici na praktinoj izobrazbi imaju dobre izglede na svom domaem
tritu rada.
Kako je kod Vas organizirana strukovna izobrazba?
KO L S K A I Z O B R A Z B A
Neka zanimanja u socijalnom, njegovateljskom, trgovakom ili tehnikom podruju izuavaju se u srednjim strukovnim kolama (Berufsfachschule). U to spadaju ekonomski asistenti,
ergoterapeuti, asistenti za dijetu ili tajnici za strane jezike. Uenici na praktinoj izobrazbi po
pravilu dvije do tri godine pohaaju iskljuivo kolu. Najee su u nastavni plan integrirane
obvezne prakse u poduzeima. Sadraji i obim mogu u nekim zanimanjima varirati od jedne
do druge savezne pokrajine, ali su zavrni ispiti na kraju strukovne izobrazbe ekvivalentni.
Prosjena naknada
- istone savezne
pokrajine
Komercijalist / komercijalistica
(industrija i trgovina)
36
841 Euro
763 Euro
36
950 Euro
950 Euro
Elektroniar / elektroniarka
Pogonska tehnika
42
904 Euro
852 Euro
36
875 Euro
802 Euro
Hotelijer / hotelijerka
36
638 Euro
505 Euro
Kuhar / kuharica
36
638 Euro
505 Euro
Zidar / zidarica
36
968 Euro
772 Euro
Zanimanje sa strunom
spremom (u poduzeu)
Mehatroniar / mehatroniarka
42
909 Euro
885 Euro
36
653 Euro
653 Euro
36
913 Euro
886 Euro
Izvor: Savezni institut za strukovnu izobrazbu, Tarifne naknade za strukovnu izobrazbu 2012. i Tarifni
ugovor za uenike na praktinoj izobrazbi u javnoj slubi (TVAD) Poseban dio Njega
Srednje strukovne kole su u svojoj ponudi iroko postavljene: one pruaju punu kolsku
izobrazbu, na primjer u podrujima gospodarstva ili uprave. Srednje strukovne kole dodatno preko ispita zrelosti s pravom pohaanja vie / visoke strukovne kole (Fachhochschulreife) omoguavaju pristup studiju.
PLANIRANJE IZOBRAZBE
Prije nego to se odlui za izobrazbu u Njemakoj, trebalo bi da razjasni sljedea pitanja:
Prednost njemake dualne izobrazbe je to ona ne poznaje formalne pristupne uvjete. U natjecanju s drugim kandidatima broji se prije svega dobrar zavreni stupanj kolovanja. Za isto
kolsku strukovnu izobrazbu pretpostavljaju se zavreni stupnjevi kolovanja. Objanjenje
glede svjedodbi od strane europass je koristan instrument, kako bi se sopstvena kolska
svjedodba prevela za njemake poslodavce i institucije. europass je do sada najvaniji instrument za to da se strukovno iskustvo dokumentira i uini shvatljivim u inozemstvu. Informacije
o tome postoje na internetu na adresi http://europass.cedefop.europa.eu na mnogim jezicima.
Za uspjean zavretak strukovne izobrazbe neophodno je dobro do veoma dobro znanje nje makog jezika, poto se izobrazba u okviru poduzea, u strukovnim i cjelodnevnim / veernjim
srednjim strukovnim kolama odvija na njemakom jeziku, to takoer vai i za ispite.
10
Kako se kandidiram?
Najvie strukovnih izobrazbi poinje 1. kolovoza ili 1. rujna. Vea poduzea i banke svoja
mjesta esto raspisuju ve itavu godinu prije poetka strukovne izobrazbe. Od zainteresiranih kandidata oekuje se potpuna pisana molba za natjeaj. U to u Njemakoj spadaju
jedan propratni dopis, tabelarni ivotopis s fotografijom, posljednja kolska svjedodba i,
ukoliko postoji, svjedodba o radu. Dobrodole su svjedodbe o obavljenoj praksi ili drugi
dokazi, na primjer o znanju jezika i poznavanju rada na raunalu.
11
12
13
Postoje mnogi mali, regionalni programi razmjene, koji omoguavaju korak preko granice.
isplati se raspitati se kod strukovnih kola, strukovnih udruga ili u gradskoj vijenici, da li
postoje partnerstva u inozemstvu.
Mnogi projekti dobivaju sredstva iz programa EU LEONARDO DA VINCI (vidjeti informaciju
dolje). Zbog toga je takoer mogue raspitati se kod nacionalnih agencija u domovini, koji
programi postoje u regionu.
Vee organizacije, koje se brinu za razmjenu u strukovnoj izobrazbi, su Njemako-francuski
sekretarijat za razmjenu u strukovnoj izobrazbi (www.dfs-sfa.org) ili Njemako drutvo za
meunarodnu suradnju (GIZ) DOO (www.giz.de). Ono je na primjer nadleno za programe
izmeu Njemake i Nizozemske (program: Band) ili Norveke (program: Gjr Det).
Informacija i savjetovanje
Info centar Centralnog posredovanja osoba iz inozemstva i strunjaka (Zentrale
Auslands- und Fachvermittlung - ZAV)
Tko ima pitanja glede teme Rad i uenje u Njemakoj moe se direktno obratiti Info centru ZAV. Dobit e hotline preko broja telefona +49 (0) 228 713-1313. Tim ti stoji na raspo-
14
laganju od ponedjeljka do petka od 8:00 do 18:00 sati i rado e ti poslati informativni materijal ili ti u sluaju potrebe navesti osobnu kontaktnu osobu za daljnje savjetovanje
(E-Mail: zav-auslandsvermittlung@arbeitsagentur.de).
Euroguidance
Nacionalna agencija Obrazovanje za Europu pri Saveznom institutu za strukovnu izobrazbu (Nationale Agentur Bildung fr Europa beim Bundesinstitut fr
Berufsbildung)
DNacionalna agencija brine se za sva pitanja glede strukovne izobrazbe i usavravanja. Ona je
nadlena za programe potpore EU LEONARDO DA VINCI i GRUNDTVIG, kao i za europass. Telefon:
+49 (0) 228 107-1608, Internet: www.na-bibb.de, www.europass-info.de
15
Strukovna kola
(+ priprema za zanimanje)
Djeji vrti
Osnovna
kola
Predkolska
ustanova
Orijentacijski stupanj
Zaposlenje
u struci u
meuvremenu
Realna kola
(Realschule)
Usavravanje u poduzeu
Veernja gimnazija
Strukovna kola (Fachschule)
Strukovna akademija
Dualna visoka kola
Ope, strukovno i
znanstveno usavravanje
Strukovna gimnazija
Gimnazija
Gimnazija
Vii stupanj
Sveuilite i ustanove istog ranga
Objedinjena kola
(Gesamtschule)
Elementarno
podruje
Primarno
podruje
Sekundarno
podruje I
Sekundarno
podruje II
Tercijarno
podruje
36 godina
610 godina
1016 godina
1619 godina
1925 godina