O Ivane Brli-Maurani

Kolodvorska 31, 10291 Prigorje Brdoveko

Zagrebaka upanija

DVORAC JANUEVEC I NJEGOVI VLASNICI

Uvod
U Prigorju Brdovekom smjeten je dvorac Januevec, iju je prolost i sudbinu
njegovih vlasnika odluila poblie istraiti Povijesna grupa kako bi pobudila interes uenika
za kulturno-povijesnu batinu svoga zaviaja. Gotovo svakodnevno prolazimo kraj dvorca ili
ga moemo vidjeti s prozora nae kole i uvijek se javljaju ista pitanja: Kakve tajne skriva?
Tko je ivio u njemu? Kakvi su bili ljudi? ime su se bavili? Jesu li su svojim poloajem i
znanjem utjecali na kulturni, politiki i gospodarski ivot naega kraja, cijele Hrvatske ili
Habsburke Monarhije? S ovim pitanjima krenuli smo u istraivanje i doli do zanimljivih
otkria.
Ovog zadatka prihvatili smo se odgovorno i s velikim interesom. Na satu Povijesne grupe
dogovorili smo etape rada. Prvi zadatak je bio prikupljanje literature, izvora, fotografija.
Potrebnu literaturu pronali smo u kolskoj knjinici, Knjinici Ante Kovaia u Zapreiu i
Matici hrvatskoj Zaprei, koristili smo i podatke s interneta. Posjetili smo muzej u Brdovcu
i dvorac Januevec, koji smo razgledali te porazgovarali s dananjim stanovnicima i njihovom
ulogom u njemu.
Svaki lan grupe aktivno je sudjelovao u istraivanju: literaturu smo itali, analizirali,
pisali biljeke i donosili zakljuke. Iz sata u sat naa su saznanja bila sve vea. Prolost dvorca
bila je predmet istraivanja poznatih povjesiara, novinara i zaljubljenika u kulturnopovijesnu batinu, i nae Povijesne grupe.
Geografski poloaj i povrina
Dvorac Januevec smjeten je na manjoj uzvisini iznad savske doline, pod zadnjim
izdancima zagorskih breuljaka 1 marijagorikog pobra u opini Brdovec. Na katastarskoj
karti iz 1862. godine jasno se vidi cijeli kompleks: dvorac, gospodarske zgrade i perivoj.
Perivoj oko dvorca imao je povrinu od 2,6 hektara, a cijela povrina imanja iznosila je 4 jutra
i 1446 etvorna hvata. U njemu je raslo drvee karakteristino za ume ovog podneblja, a to
su hrast kitnjak i obini grab. Osim njih bile su posaene smreke, platane, jablani i drugo
drvee.2
1
2

M.Obad itaroci, Dvorci i perivoj i Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1993, kolska knjiga, 104
Dr. Sc. M. Slukan, Dvorci i kurije zapreikoga kraja u katastarskim izvorima 19. st.,

Zapreiki

godinjak 1998,Zaprei: OMH, 78

Graevina
U svojoj knjizi Kroz Hrvatsko Zagorje Gjuro Szabo je napisao: ...prema granici
stoji naljepi dvor u cijeloj Hrvatskoj... Oito je, da su ga gradili strani arhitekti,...3 Dvorac
Januevec podignut je u neoklasicistikom stilu u prvoj polovici XIX. st. Projektirao ga je
Bartolomej Felbinger, majstor iz Austrije, poznati graditelj u 19. st. u Zagrebu i okolici.4
Tlocrt dvorca je pravokutnik, dimenzije 40x30 m, odnosno 1200m2 povrine na jednoj razini.
U sredini je okrugla dvorana ili rotonda oko koje su rasporeene prostorije du svih proelja.
Juno proelje ima dva kata, u ijoj se punoj visini izdie altana.
Na sjevernom se jednokatnom proelju istie ulazni portik s etiri stupa. Zapadno proelje
ukraeno je prostranom loom, a istono ima skupine po tri plitka pilastra.
Podrumski dio dvorca koriten je kao podrum za vino i spremite. Prizemlje (razizemlje) je
imalo kuhinju, smonicu, prostorije za peenje rakije, preanje vina, spremita te osam soba
koje je koristila posluga. U visokom prizemlju (prvi kat s june strane) bilo je etrnaest soba,
od kojih su dvije velike dvorane, kuhinja, prostorija za spremanje vrijednih predmeta i
kupaonica. Ljepotom se istie sredinja okrugla dvorana promjera 8m i visine 11m, a zavrava
vijencem i kupolom na osam pilastara koji su je dijelili na balkone poput loa, a u jednoj je
bila dvorska kapela. Na katu su bile sobe za spavanje i kupaonica. Dvorac ima dva stubita:
trokrako stubite smjeteno je bono od ulaza u dvorac, povezuje prizemlje i kat, a eliptino
stubite u sreditu dvorca povezuje sve razine od podruma do krova.5
Gospodarske zgrade i perivoj
Nasuprot sjevernom proelju dvorca nalazile su se gospodarske zgrade u obliku slova U
s bonim krilima. inila su ga dva staklenika, staje za konje i rogatu stoku, stanovi vrtlara,
mljekara i koijaa te natkriti prostor za drva.6 Pejza izmeu dvorca i gospodarskih zgrada
bio je ukraen ukrasnim vrtom, engleskim perivojem, kojim je dominirala simetrija ianih
vrtnih oblika, a cvjetnjaci su se nalazili uz terase ili staze oko dvorca.7 Danas gospodarskih
zgrada nema. Pejza oko dvorca ine uma, prilazni put s cvijetnjakom i balkoni ukraeni
sezonskim cvijeem, zahvaljujui velikom trudu dananjih stanovnika.
3

Gjuro Szabo, Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb,1939, 25

Bartolomej Felbinger, Dvorac Januevec 1828, Zagreb 1962, Zavod za zatitu spomenika kulture grada

Zagreba, 3
5

M.Obad itaroci, n. dj. str. 108,

M. Obad itaroci, n. dj. str. 106

Dc. sc. M. Slukan, Dvorci i kurije zapreikoga kraja u katastarskim izvorima 19. st., Zapreiki godinjak

1998, Zaprei: OMH, 78

Legenda i povijesni pregled

Mnogo je godina prolo ..., a jo se uvijek prepriava legenda o ljubavi carice Marije
Lujze prema generalu Josipu Vrkljanu kojemu je dala novac za izgradnju dvorca.
Krenuli smo tragom ove legende i saznali da je postojala i jo jedna ljubav spomenutoga
generala! Bila je to mlada djevojka Marija Almasy koju je oenio mukarac u zrelim
godinama i kako bi prekrio veliku razliku u godinama, svojoj je dragoj i mladoj eni izgradio
dvorac Januevec. to je istina?
Josip Vrkljan, umirovljeni pukovnik barun, kupio je imanje 1828. g. od udovice Ane Kaniaj,
roene Loffler iz Zagreba. Roen je 1776. g. u likom selu Sv. Mihajlo kraj Lovinca.
Zavrio je Vojnu akademiju u Bekom Novom mjestu. Ratovao je na europskim bojitima.
Poslije Napoleonova pada bio je graanski i vojni guverner velike vojvodine Luca u sjevernoj
Italiji. Godine 1819. umirovljen je i postaje ministar financija Marije Lujze, druge
Napoleonove bive ene i keri cara Franje II., na vojvodskom dvoru u Parmi. Za boravka u
Italiji vidio je prekrasnih dvoraca to mu je pomoglo da izabere tip dvorca koji e izgraditi u
Hrvatskoj. Vrkljan je oenio osamnaestogodinju groficu Mariju Almasy, a on je ve tada bio
pedesetogodinjak. S. Krivoi biljei:..ako je gradnja dvorca trebala neto pokriti, onda je
to mogla biti razlika u godinama enika! Dvorac je graen izmeu 1829. i 1832. godine.
Glavni vjerovnik za gradnju bio je beki bankar Rotschild. Vrkljan je pao u financijske
tekoe, pa je ve 1838. g. pokrenut postupak za naplatu. Nije elio napustiti dvorac. Godine
1840. objavljen je oglas drabe u Agramer Zeitungu. 8Vrkljan naputa Januevec, odlazi u
Graz, a potom u Be gdje je umro. Njegovo poprsje je napravio kipar Canova, a moe ga se
vidjeti u Zagrebakom arheolokom muzeju.9 Iako o drabi nita nije poznato S. Krivoi u
knjizi objavljuje dokument kojim potvruje da je Januevec 1840. kupio Englez Waterton.10
Slijedei vlasnik dvorca bio je grof Neipperger, drugi mu carice Lujze. Nakon njega vlasnik
je bio grof Laval Nugent od kojega je g. 1845. Januevec11 kupio francuski grof Ivan Karlo
EdgarBourree i grof Corberon.12 Grof je kupnjom dvorca preuzeo i preostale dugove, stoga je
bio prisiljen prodati bakreni krov i zamijeniti ga drvenom indrom, koja je prokinjavala.13

S. Krivoi, Slike iz prolosti zapreikoga kraja od 1209. do 1903, Zaprei:OMH 1993, 69

M.Obad itaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1993, K, 104

10

S. Krivoi, n. dj. str. 70

11

Stjepan Platzer, Uz proslavu 50. obljetnice utemeljenja sveuilita u Zagrebu, ZG 1999 Zaprei:OMH, 342

12

S. Laljak, Edgar Corberon i osnivanje sveuilita u Zagrebu, ZG, Zaprei:OMH, 1999,339 13M. Obad

itaroci, n. dj. 104

Roen je 1807. g. u Francuskoj. Potomak je prastare francuske porodice Bourbona koja je bila
u rodu s vojvodama od Brabanta. Znatieljan mladi, nemirna duha, obrazovan proputovao je
mnoge europske i azijske zemlje prouavajui njihove drutvene, vojnike i politike prilike.
U Njemakoj, na dvoru hannoverskoga kralja Ernesta Augusta I. stekao je kraljevo
prijateljstvo i naklonost. Iz Njemake dolazi u Hrvatsku i kupuje s ostatkom imetka
Januevec.14
Grof Corberon je bio politiar, kulturni djelatnik i veliki prijatelj bana Josipa Jelaia i
grofa Janka Drakovia, predsjednika Matice hrvatske. Druio se s ilircima, prihvatio je i
podravao ideje preporoditelja, aktivno je sudjelovao u politikom i drutvenom ivotu
Hrvatske i bio brdoveki naelnik.
Sudjelovao je u burnim dogaajima 1848./1849. g. u borbi Hrvatske protiv maarizacije, to
doznajemo iz njegovog dopisivanja s hannoverskim kraljem Ernestom Augustom I.
Kralju pie o poloaju Hrvatske u Habsburkoj Monarhiji u vrijeme kada su Maari
revolucijom ostvarili samostalnu vladu i neovisan Ugarski sabor. Za njega je Hrvatska druga
domovina o kojoj pie s puno toplih osjeaja. Hrvatski je narod vojniki i junaki, eli se
osloboditi maarskog jarma, a pritom ostaje vjeran i odan kralju. Bio je u hrvatskoj delegaciji
koja je pred kralja donijela Zahtjevanja naroda. Corberon navodi da je proglaenje Josipa
Jelaia banom u Hrvatskoj doekana s oduevljenjem. Uslijedilo je zasjedanje zastupnikog
Hrvatskog sabora i pregovori s Maarima. Pregovori su propali jer Maari nisu pristali na
hrvatske zahtjeve i nastavljene su pripreme za rat. U pismima Corberon detaljno opisuje tijek
hrvatsko-maarskog rata. Opisuje vojne uspjehe hrvatske vojske na elu s banom Jelaiem u
guenju revolucije u Beu i u Ugarskoj. 15
Grof Corberon je napisao Program proirenja Kraljevske akademije u Zagrebu u potpuno
sveuilite u Januevcu 1850. godine da se mlade obrazuje i stjee visoko obrazovanje u
domovini. Upuuje ga ministru kulture i javne prosvjete grofu Leu Thunu Hohesteinu, uz
pomo bana Jelaia i Franje Kulmera, hrvatskog ministra u Beu. Naa lijepa zemlja je
siromana...dok god se ne dogaa nita to bi podiglo njezinu materijalnu i duhovnu kulturu.
Ali e postati bogata kada nas prirodne znanosti, nakon to se i tu ukorijene, budu nauile
boljemu poznavanju i iskoritavanju materijalnih izvora blagostanja i kada znanost openito,
njegovana i irena putem sveuilita, dovede do posvemanjeg razvitka inteligencije. 16
14

Milan Vei, Dopisivanje grofa Corberona i haoveranskoga kralja Ernesta Augusta o zbivanjima u Hrvatskoj

1848-1850., ZG, Zaprei:OMH, 1999, 345-346

15

Grof Corberon,Pisma kralju Ernestu Augustu, n. dj. str.363-364

16

Grof Corberon, Dopisivanje s ministrom u Beu, ZG 1998, Zaprei: OMH, 220

Corberon u Programu navodi da se u poetku treba predavati na latinskom i njemakom

jeziku, ukoliko ne bi bilo profesora koji bi predavali na hrvatskom jeziku.17 Ako ministar
odbaci Program, on e ga dati tiskati i poslati u zemaljske arhive i ostaviti budunosti da
procijeni njegov rad. Posebno istie vanost utemeljenja Medicinskog fakulteta. Navodi
primjer groznice i kolere 1850. g., koje su poharale na zaviaj. Tada je umrlo jako puno
seljaka, a siguran je kako bi uz lijeniku pomo mnogo ljudi preivjelo, jer su on i broveki
kapelan Pavao Belas sami spasili mnoge seljake dajui im slane vinovice, sredstava za
povraanje, kinina i dr.18
Grof Corberon je napisao politiku brouru Glas iz Hrvatske 1851.g.na njemakom
jeziku kao reakciju na neoapsolutizam koji je car Franjo Joip I. uveo 1849. g.
Corberon se zalae se za istinu, pravdu i slobodu vjeroispovijesti. Nabraja stalee navodei
njihovu ulogu u drutvu. Osvrnuo se i na mjere kojima se moe unaprijediti gospodarski
napredak. Jedna od mjera je prometno povezivanje monarhije cestama, eljeznicom i
reguliranje rijeka. 19
Iz Corberonova programa moemo zakljuiti da su njegova promiljanja o ureenju
drave, drutva, gospodarstva bila za ono vrijeme napredna, a moemo slobodno rei da su
mnoga primjenjiva i danas (slobode, novinarstvo, prosvjeta, gospodarstvo)!
Grof Corberon je zbog nesebine pomoi hrvatskoj vojsci pao u financijse tekoe, te je bio
prisiljen 1870. g. prodati dvorac i cijelo imanje njemakom barunu Ivanu Hinku Dumreicheru,
bekom kirurgu.20 Na januevakom vlastelinstvu, na marofu u Vrbini, utemeljena je 1876. g.
Baruna Dumreichera tvornica i rafinerija pirita i pjenice. Osnovao je poljoprivrednu pecaru
koja je prerasla u tvornicu kvasca. Sin Teodor postao je cijenjeni poduzetnik, industrijalac,
izlagao je proizvode na gospodarskim izlobama u Trstu, Zagrebu i Peti, dobivao pohvale i
nagrade za kvalitetu kvasca i pirita,21 a tvornica se razvila u najveu tvornicu ove vrste u
Hrvatskoj.22 Preduvjeti za poljoprivrednu proizvodnju bile su velike obradive povrine i
vrilica u Vrbini, nedaleko od dvorca.
17

Grof Corberon, n. dj. str.218

18

Grof Corberon, n. dj. 213

19

Grof Corberon, Glas iz Hrvatske, ZG 1997, Zaprei: OMH, 135

20

Dr. sc. M. Slukan, n. dj, str. 79

21

N. J.-Janowsky, Tvornica u Savskom Marofu 1877-1967, ZG 1991, Zaprei: OMH, 129

22

S. Krivoi, n. dj. str. 78

Oko1900.godine vlasnik tvornice i dvorca je zagrebaki veletrgovac Max Mayer.

Tvornica je spojena s Plivom iz Zagreba 1967.g.23 Vlasnik dvorca izmeu dvaju ratova bio je
Manfred Sternberg. Namjetaj za preureenje je nabavio u Jastrebarskom, u dvorcu
Erdodya.24 Tijekom rata u dvorcu je bila smjetena ustaka vojska koja ga je prilikom
pvlaenja u svibnju 1945. minirala. Oteeni su zidovi, krov, pokustvo, umjetnine i
gospodarske zgrade, a ciglu je godinama odvozilo domae stanovnitvo za graevinske
potrebe.25 Godine 1947. poela je obnova i trajala je etrdeset godina s prekidima, 1964.
pokrenuta je tzv. akcija Dvorac mira za obnovu.26
Dvorac je konano obnovljen od 1985. do 1989., a obnovu je vodio sveuilini profesor
arhitekt Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana.27 Danas je dvorac u vlasnitvu
Ministarstva kulture, a u njemu se nalazi glavni Dravni arhiv Republike Hrvatske.
Zakljuak
Prouavajui literaturu koja nam je bila dostupna eljeli smo dobiti potpuniju sliku o
dogaajima i ljudima vezanim uz dvorac i objektivno prikazati prolost dvorca i njegovih
vlasnika od njegova nastanka do danas.
Dvorac Januevec spomenik je nulte kategorije. Sama graevina, kao i njegovi vlasnici,
tijekom dva stoljea imali su uspone i padove. Ovdje su ivjeli ljudi, koji su nesebinom
ljubavlju podupirali ouvanje dvorca, januevakog imanja, poticali i razvijali domoljubne
ideje, radili na osnivanju sveuilita, aktivno sudjelovali u politikom ivotu, razvijali
industriju, obnavljali dvorac. Naalost, dvorac nije izbjegao razaranje u Drugom svjetskom
ratu, a obnova je bila mukotrpna i dugotrajna. Vraen mu je nekadanji sjaj krajem prolog
stoljea. Interijer dvorca nije vraen u prijanje stanje, nedostaju umjetnine i pokustvo,
kojima je dvorac bio namjeten. Prozori i vrata dvorca zatvorena su za javnost zato to je u
njemu smjeten Dravni arhiv Republike Hrvatske. Nedaleko od dvorca djeluje KUD
Januevec koji svojim imenom i nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu promiu ouvanje
kulturne batine i nosi ime ovog prekrasnog zdanja.
Nadamo se da je i na rad pridonio osvjetljavanju njegove prolosti. Predlaemo de se dio
interijera uredi u duhu klasicizma, otvori za javnost i pokae posjetiteljima, izvorno uredi
perivoj te da i dalje ponosno nosi titulu najljepeg dvorca u Hrvatskoj.
23

N. Jurdana-Janowsky, n. dj. str. 132

24

M. Obad itaroci, n. dj. str. 104

25

S. Laljak, Dvorac Januevec, najljepi klasicistiki dvor u Hrvatskoj,BZ 2004, Brdovec, 138

26

S. Laljak, BZ 2005, Zaprei: OMH, 108

27

M. Obad itaroci, n. dj. str. 106

Slika 1

Slika2

Slika 3

Slika 4

Slika 5

Slika 6

Slika 1: Felbingerov nacrt sjevernog proelja dvorca, Povijesni muzej Hrvatske u Zagrebu,
B. Felbinger, Dvorac Januevec 1828, Zagreb 1962, ZZZSKGZ, 2
Slika 2: Gospodarski objekti iz 1940. u arhivu JAZU, B. Felbinger,n.dj.str. 8
Slika 3: Tlocrt visokog prizemlja dvorca, Konzervatorski zavod RH u Zagrebu, B. Felbinger,
n.dj.str.22
Slika 4,Popreni presjek dvorca, KZHZ, B. Felbinger,n.dj.str.23
Slika 5: Portik sjevernog proelja dvorca iz 1940. u arhivu JAZU, B. Felbiger, n.dj. str.6
Slika 6, Juno proelje dvorca 1962, u arhivu JAZU, B. Felbinger,n.dj.str.16

Slika 7

Slika 8

Slika 9
Slika 7, Juno proelje dvorca, M. Obad itaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1993,
kolska knjiga, str. 107
Slika 8, Sjeverno proelje dvorca, M. Obad itaroci, n. dj. str. 105
Slika 9, Katastarska karta iz 1862., M. Obad itaroci, n. dj. str. 107

Literatura:
Agii, Damir, Povijest 7, Zagreb 2003, Profil
Felbinger, Bartolomej, Dvorac Januevec 1828,Zagreb 1962, Zavod za zatitu spomenika
kulture grada Zagreba
Getliher, Alojz, Grof Edgar de Corberon, ZG 1998, Zaprei: OMH
Jurdana-Janowsky, Neda, Tvornica u Savskom Marofu 1877-1967., ZG 1991, Zaprei: OMH
Laljak, Stjepan, Dvorac Januevec, najljepi klasicistiki dvor u Hrvatskoj, Brdoveki zbornik
2004, Zaprei: OMH
Laljak, Stjepan, Grof Edgar Corberon, ZG 1997, Zaprei: OMH
Laljak, Stjepan, Corberonov program za utemeljenje sveuilita u Zagrebu, ZG 1998,
Zaprei: OMH
Laljak, Stjepan, Edgar Corberon i osnivanje sveuilita u Zagrebu, ZG 1999, Zaprei: OMH
Obad itaroci, Mladen, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1993, kolska knjiga
Platzer, Stjepan, Uz proslavu 50. obljetnice utemeljenja sveuilita u Zagrebu, ZG 1999,
Zaprei: OMH
Szabo, Gjuro, Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1939
Slukan, dr. sc. Mirela, Dvorci i kurije zapreikoga kraja u katastarskim izvorima 19. stoljea,
ZG 1998, Zaprei: OMH
Slukan, Mirela, Brdoveki kraj u katastarskim izvorima 1862. godine, BZ 2002, Zaprei:
OMH
Vei, Milan, Dopisivanje grofa Corberona i hanoveranskoga kralja Ernesta Augusta o
zbivanjima u Hrvatskoj 1848-1850., ZG 1999, Zaprei: OMH
Izvori:
Corberon, E., Dopisivanje s hanoveranskim kraljem Ernestom Augustom, Zapreiki
godinjak 1999, Zaprei:OMH
Corberon, Edgar, Dopisivanje s ministrom u Beu, ZG 1998, Zaprei: OMH
Corberon, Edgar, Glas iz Hrvatske, ZG 1997, Zaprei: OMH
Internet
http://www.dvorci.hr.

10