Prof. dr. sc.

Damir Aviani

J O
Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Split, 2013.

PREDGOVOR
Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Prekrajno pravo jednako kao i
prvo i drugo izdnanje, svojim sadrajem je usmjerena upoznavanju ponajprije
kaznenopravne djelatnosti uprave. Motiv za pisanje ove knjige je taj to od donoenja
novog Prekrajnog zakona 2007. godine, kojim je znatno promijenjena dotadanja
regulativa materije prekraja, te posebno nakon donoenja Zakona o izmjenama i
dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. godine studenti nemaju adekvatnu literaturu za
pripremanje dijela kolegija Upravno pravo na dodiplomskom pravnom studiju, odnosno
dijela kolegija Upravno procesno pravo na strunom, upravnom studiju u Hrvatskoj. Iz
tog razloga, knjiga je prvenstveno namijenjena studentima pravnih fakulteta ali i
studentima svih ostalih visokokolskih institucija na kojima se Upravno pravo, kao jedna
od temeljnih pravnih disciplina izuava.
Osim toga, i ovo tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Prekrajno pravo
sadri kazalo pojmova, ime se bitno olakava snalaenje u sadraju knjige. Pojmovi se
trae prema brojkama na rubu (margini) stranice.

U Splitu, 13. prosinca 2013. godine

D.A.

K AZ A L O
strana

I. UVOD
1. Openito o normiranju prekraja . .7
2. Razvoj normiranja prekraja u Hrvatskoj . 8
3. Prekrajno pravo . 11
II. MATERIJALNO PREKRAJNO PRAVO
1. Prekrajno zakonodavstvo .. 14
a) Naelo zakonitosti 14
b) Naelo primjene blaeg propisa i vremensko vaenje
prekrajnog zakonodavstva .. 15
c) Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija . 15
d) Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima .... 16
e) Iskljuenje primjene prekrajnog zakonodavstva
u posebnim sluajevima ... 17
f) Zastara ... 19
2. Prekraj ... 21
a) Pojam prekraja . 21
b) Vrste prekraja ...... 22
c) Vrijeme i mjesto poinjenja prekraja 23
d) Protupravnost i iskljuenje protupravnosti ... 24
d.a) Nuna obrana 24
d.b) Krajnja nuda 25
d.c) Sila ili prijetnja . 26
e) Pokuaj .. 27
f) Sudionitvo 27
g) Stjecaj prekraja 29
h) Beznaajni prekraj ... 29
3. Krivnja .,.. 30
a) Naelo krivnje .. 30
b) Ubrojivost 30
c) Namjera i nehaj . 32
2

d) Svijest o protupravnosti djela ... 33

4. Prekrajnopravne sankcije ...... 34
a) Vrste prekrajnopravnih sancija 34
b) Opa svrha prekrajnopravnih sankcija 35
c) Kazne 35
c.a) Novana kazna .. 36
c.b) Kazna zatvora ... 37
d) Mjere upozorenja .. 37
e) Zatitne mjere ... 39
f) Odgojne mjere ... 40
5. Primjena prekrajnopravnih sankcija .. 40
a) Izbor vrste i mjere kazne ... 40
b) Prisilna naplata i zamjena novane kazne . 41
c) Ublaavanje kazne 42
e) Oslobaanje od kazne ... 42
6. Primjena prekrajnog prava prema pravnim osobama
i s njom izjednaenim subjektima .. 43
7. Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona
prema maloljetnim poiniteljima prekraja ... 44
8. Oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, rehabilitacija,
podaci iz prekrajne evidencije i pravne posljedice osude ... 46
a) Oduzimanje imovinske koristi .. 46
b) Oduzimanje predmeta ... 47
c) Pravne posljedice osude, rehabilitacija i brisanje odluke o prekraju 47
d) Podaci iz prekrajne evidencije . 48
III. PREKRAJNI POSTUPAK
1. Temeljna svrha postupovnih odredbi . 49
2. Temeljna naela prekrajnog postupka ... 50
a) Pretpostavka okrivljenikove nedunosti ... 50
b) Pravo okrivljenika na obranu 51
c) Prava uhiene ili zadrane osobe .. 52
d) Naelo uporabe hrvatskog jezika i latininog pisma u postupku .. 52
3

e) unost utvrivanja svih vanih injenica ... 53

f) Naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje
zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona ....

54

g) Naelo nezakonitosti dokaza ..... 54

h) Naelo pouke o pravima u postupku ..... 55
3. Prethodno pitanje .... 55
4. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave ..... 56
a) Stvarna nadlenost .... 56
b) Mjesna nadlenost . 57
c) Prijenos (delegacija) nadlenosti ... 59
d) Nenadlenost i sukob nadlenosti ..... 60
5. Izuzee .... 61
6. Subjekti prekrajnog postupka ... 63
a) Stranke i sudionici u postupku ...... 63
b) Ovlateni tuitelj ... 63
b.a) ravni odvjetnik . 65
b.b) Tijelo dravne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima 66
b.c) Oteenik tuitelj ...... 66
c) Okrivljenik .... 67
d) Branitelj .... 67
7. Podnesci, zapisnici, razgledavanje spisa i dostava . 68
a) Podnesci .... 68
b) Zapisnici .... 69
c) Razgledavanje spisa .. 69
d) Dostava ..... 70
8. Rokovi i povrat u prijanje stanje ... 70
9. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno
provoenje prekrajnog postupka .. 71
a) Pozivanje ... 72
b) ovoenje . 73
c) Mjere opreza ...... 73
d) Jamstvo ..... 75
e) Uhienje 75
4

f) Zadravanje .. 76
g) Potraga i tjeralica .. 77
10. Trokovi prekrajnog postupka .... 78
a) Sadraj trokova postupka .... 78
b) Obveznik plaanja trokova postupka .. 79
c) Odluivanje o trokovima . 79
11. Izvidi pekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora 80
12. Prekrajni postupak u prvom stupnju ... 81
a) Pokretanje prekrajnog postupka i pripreme za glavnu raspravu .. 81
a.a) Sadraj optunog prijedloga .. 81
a.b) Ispitivanje optunog prijedloga 82
13. Tijek postupka .. 83
a) Odreivanje glavne rasprave . 83
b) Javnost glavne rasprave .... 84
c) Poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza ... 85
d) Pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka .. 85
e) Imovinskopravni zahtjevi .. 86
f) Odluke u prekrajnom postupku 87
14. Presuda . 88
a) Presuda kojom se tuba odbija .. 89
b) Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube .. 89
c) Presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim .. 90
d) Izrada i dostava pisane presude . 90
e) Sadraj presude . 90
15. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave 92
a) Primjena propisa o voenju postupka ... 92
b) Pokretanje prekrajnog postupka .. 92
c) Voenje postupka .. 92
d) Odluke o prekraju .... 93
16. alba . 94
a) Ovlatenici za podnoenje albe ... 94
b) Rok za albu .. 95
c) Sadraj albe . 95
5

d) albene osnove . 96
e) Rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe .... 98
f) Rad drugostupanjskog suda u povodu albe .... 99
17. Izvanredni pravni lijekovi ... 100
a) Obnova postupka . 101
b) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ... 103
c) Zahtjev za zatitu zakonitosti .. 104
18. Posebni postupci . 105
a) urni postupak .... 105
b) Postupak prema maloljetnim poiniteljima prekraja . 106
19. Prekrajni nalog .. 108
a) Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga 108
b) Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga .. 109
c) Sadraj prekrajnog naloga . 110
d) Prigovor protiv prekrajnog naloga 111
20. Obvezni prekrajni nalog ... 113
a) Prigovor protiv obveznog prekrajnog naloga 114
b) Prethodni postupak po prigovoru i odluivanje o prigovoru .. 114
21. Naplata novane kazne na mjestu poinjenja prekraja . 115
22. Izvrenje odluka o prekraju i izvrenje zatitnih mjera 116
a) Postupak za izvrenje kazne zatvora .. 117
b) Postupak za izvrenje novane kazne . 117
22. Postupak izvravanja rada za ope dobro ... 120
a) Nadlenost izvravanja rada za ope dobro 120
b) Mjesto i trokovi izvravanja rada za ope dobro 120
c) Upuivanje na rad za ope dobro 121
d) Rasporeivanje i uvjeti rada za ope dobro 121
e) Odgoda i prekid izvravanja rada za ope dobro 122
f) Preispitivanje rada za ope dobro 123
g) Registar pravomono izreenih a neplaenih novanih kazni 123
KAZALO POJMOVA .. 124
PREGLE VANIJE LITERATURE I PRAVNIH IZVORA .. 136
6

I. UVOD

OO O

1. Prekraji su odreene povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge

drutvene vrijednosti koje nisu zatiene kaznenopravnom prisilom tj. nisu zatiene
Kaznenim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela. U tom
smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili
nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene discipline ili drugih
drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih
vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti ugroavanja sigurnosti ljudi
i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti,
miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti jest
obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva
protupravna ponaanja propisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim
uvjetima izriu poiniteljima prekraja.
Prekraj je vrsta protupravnog i kanjivog djela koje se razlikuje od ostalih
protupravnih i kanjivih dijela, poglavito od kaznenog djela. Premda takva konstatacija u
teoriji nije sporna, ipak je bilo teorijskih prijepora o tome u emu je razlika izmeu ta dva
kanjiva djela. U kaznenopravnoj literaturi, osobito u starijoj njemakoj teoriji, bilo je
pokuaja da se utvrdi materijalna (kvalitativna) razlika. Tvrdilo se, primjerice, da
kazneno djelo znai povredu naroito vrijednog pravnog dobra, a da je prekraj samo
delikt neposlunosti, protupropisno postupanje1. Kvalitativno razlikovanje prekraja i
kaznenog djela odgovaralo je potrebama starog policijskog prava, gdje se naelno
kanjavala svaka neposlunost autoritarnom propisu i gdje u prekrajnom pravu nije
vailo naelo nullum crimen nulla poena sine lege.
1

Materijalno razlikovanje kaznenog djela i prekraja svojedobno u Njemakoj, tvrdi Krbek, imalo
vee znaenje zbog izriitog normiranja Pruskog opezemaljskog prava da kriminalni delikt vrijea pravno
dobro, dok ga policijski prekraj samo izvrgava opasnosti. Meutim, njemaki kazneni zakon iz 1871.
napustio materijalno razlikovanje izmeu kriminalnog i administartivnog delikta. Navedeno prema:
Krbek, I., Pravo jugoslavenske javne uprave, III knjiga, Birozavod, Zagreb, 1962., str. 219.
7

Prihvaanje naela zakonitosti u prekrajnom pravu, tj. naela da se za prekraj

moe kazniti samo za djelo unaprijed predvieno pravnom normom kao prekraj i samo
sankcijom koja je unaprijed propisana za odreeni prekraj, rezultiralo je posljedicom da
je razlika izmeu kaznenih djela i prekraja samo formalna (kvantitativna).

injenica je

da su prekraji blae povrede odreenih drutvenih vrijednosti od kaznenih djela i da ih

prati blaa drutvena osuda (tj. blaa sankcija). nego kod kaznenog djela. Zbog toga se
pravi razlika u propisima kojima se mogu propisivati ta kanjiva djela, u tijelima koja
provede postupke, u procesnim pravilima, sankcijama koje se izriu, u nainu izvrenja
sankcija i sl.
Razgranienje izmeu kaznenog djela i prekraja ini u modernim pravnim
dravama zakonodavac odreujui koja djela su kaznena djela a koja, pak, prekraji.
rugim rijeima, zakonodavac odreuje koje drutvene vrijednosti e titi kaznenim
pravom, a koje prekrajnim pravom. Zbog razliitih momenata svrhovitosti, kojih se dri
zakonodavac u pojedinom momentu, mogue je da doe do promjene u odreivanju koje
kanjivo djelo je kazneno djelo a koje prekraj.
Osnovno pitanje koje se u svezi pravnom regulativom prekraja postavlja jest da li
kanjavanje za prekraj, kao blaih i manje opasnih djela treba ostaviti sudovima u
sudskom postupku ili ih prepustiti dravnoj upravi u posebnom postupku. Razliite
drave i u razliitim vremenima razliito su odgavarale na to pitanje. Kao argument za
posebno upravno kanjavanje isticana je uska povezanost prekraja s veim dijelom
upravnog prava. Prekraji su uglavnom predstavljali povrede onih propisa koji pripadaju
upravnom pravu kao grani pravnog sustava.

Z OJ O

OJ

2. Premda se poetna pravna regulacija materije prekraja na podruju sadanje

Hrvatske moe nai jo u srednjovjekovnim statutima primorskih gradova, kodifikacija
prekrajnog prava datira iz 1947. godine, dakle, neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Naime, te je godine prvi put donesen Osnovni zakon o prekrajima. Njega je u cijelosti

zamijenio Osnovni zakon o prekrajima iz 1951. godine.2 Moe se rei da su oba osnovna
zakona predstavljali kodeks opeg materijalnog prekrajnog prava te postupovnog
prekrajnog

prava

nazivajui

prekrajni

postupak

administrativno-kaznenim

postupkom, a prekrajne sankcije administrativnim kaznama i zatitnim mjerama.

Ova terminologija je naputena 1965. godine izmjenama i dopunama Osnovnog zakona o
prekrajima.
Meutim, ta kodifikacija prekrajnog prava, odnosno prema zakonskoj
terminologiji, administrativno-kaznenog prava, nije obuhvatila pojedine prekraje, koji se
i dalje odreuju propisima o pojedinim upravnim materijama. Zbog velikog broja
posebnih prekraja i njihove velike raznolikosti, materija posebnog prekrajnog prava
nije kodificirana. Takva kodifikacija posebnog dijela prekraja nije ni mogua, barem ne
onako kako je to uinjeno u kaznenom pravu. Ipak i u podruju prekraja poeljno je
sistematiziranje i grupiranje propisa koji daju obiljeja pojedinih prekraja i propisuju
prekrajnopravne sankcije za njih.
Poslije donoenja Ustavnih amandmana 1971. godine prestao je vaiti Osnovni
zakon o prekrajima osim odredaba koje su se odnosile na prekraje po kojima su
postupak vodili tadanji savezni organi. Reguliranje materije prekraja, tim je Ustavnim
amandmanima prelo u nadlenost tadanjih republika i pokrajina. U Hrvatskoj je 1973.
dodine donesen Zakon o prekrajima.3
Taj je zakon sadravao materijalnopravne odredbe, prekrajni postupak, odredbe o
izvrenju rjeenja o prekraju i odredbe o tijelima za voenje prekrajnog postupka i
odluivanje. Odreujui u organizacijsko-statusnim odredbama suce za prekraje kao
samostalna tijela drutveno-politikih zajednica, koja su neovisna u obavljanju svoje
funkcije, zakon je usvojio naelo akuzatornosti, odvajajui funkciju prekrajnog gonjenja
od funkcije suenja. Ovime je zakon izdvojio prekraje iz upravne domene, ali u tome
nije bio dosljedan do kraja, jer je ostavio mogunost da u odreenim pravnim podrujima
tijela uprave mogu voditi prekrajni postupak.
2

Osnovni zakon o prekrajima iz 1947. godine objavljen u Sl. listu FNRJ, br. 107/47., a
Osnovni zakon o prekrajima iz 1951. godine objavljen je u Sl. listu FNRJ, br. 46/51. Mijenjan je i
dopunjavan u nekoliko navrata: 1955., 1958., 1965. i 1967. godine
3

Ovaj zakon objavljen je u Narodnim novinama, br. 2/73

9

Pri tome, suci za prekraje ipak formalno-organizacijski nisu bili dio sudbene
vlasti, premda je bilo nejasno jesu li su onda bili dio upravne (izvrne) vlasti.
Godine 1995. donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima4
kojim su osnovani prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud kao tjela dravne vlasti koja
sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno kao posebni sudovi za pravno podruje
prekrajnog kanjavanja i drugih prekrajnih sankcija. Prekrajni sudovi vode prekrajne
postupke ako posebnim zakonom nije predviena nadlenost drugih tijela.
Reforma prekrajnog prava nastavljana je 2002. godine donoenjem Zakona o
prekrajima, kojim je zaokruena cijelokupna reforma kaznenog zakonodavstva u irem
smislu te rijei.
onoenje tog zakona trebalo je zadovoljiti nekoliko bitnih ciljeva.
Prvo, potpunu usklaenost s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

rugo, da

materija prekraja bude usaglaena s odgovarajuim meunarodnopravnim dokumentima,

a posebno s Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz
1950. godine.5. Posebno je Zakon o prekrajima trebalo uskladiti s l. 6. te Konvencije o
pravu na pravino suenje. Tree, novim Zakonom o prekrajima trebalo je ostvariti kako
internu tako i eksternu koherentnost prekrajnog prava, te njegovu modernizaciju
sukladno iskustvima Hrvatske i razvijenih demokratskih drava osobito lanica Europske
unije.
Polazei od takvih ciljeva, Hrvatski sabor je na svojoj sjednici od 11. srpnja 2002.
godine donio novi Zakon o prekrajima.6 Tim je zakonom cjelovito ureen opi dio
materijalnog prekrajnog prava, te u potpunosti normiran prekrajni postupak.
Petogodinja primjena tog Zakona u praksi ukazala je na odreene njegove slabosti. Zbog
toga je Hrvatski sabor donio u listopadu 2007. godine Prekrajni zakon kojim je
4

Objavljen je u Narodnim novinama, br. 33/95

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4.studenoga 1950.), te Protokol
br. 1 (Pariz, 20. oujka 1952.), protokol br. 4 (Strasbourg, 16. rujna 1963.), Protokol br. 6 (Strasbourg, 28.
travnja 1983.) i Protokol br. 7 (Strasbourg, 22. studenog 1984.) uz tu Konvenciju (proieni tekst),
Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 6/99., 8/99. (ispr.).
6

Narodne novine, br. 88/02., stupio na snagu 1. listopada 2002. Izmjene i dopune Zakona o
prekrajima objavljene su u Narodnim novinama, br. 122/02. i 105/04. (u daljnjem tekstu Zakon o
prekrajima)
10

stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o prekrajima iz 2002. godine sa svim njegovim
izmjenama i dopunama.7
aljnja potreba usklaivanja hrvatskog pravnog poretka s pravnom steevinom
Europske unije, kako openito, tako i u materiji prekraja, rezultiralo je 2013. godine
odreenim izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona iz 2007.godine . Tako je Hrvatski
sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona. 8
Izmjene i dopune Prekrajnog zakona mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu
skupinu ulaze one promjene koje trebaju eliminirati potekoe nastale u primjeni
Prekrajnog zakona (smanjenje broja predmeta, poveanje stupnja izvrivosti presuda
odnosno rjeenja, ubrzanje i pojednostavljenje prekrajnog postupka, posljedica ega bi
trebalo biti poveanje kapaciteta prekrajnih sudova. U drugu skupinu ulaze one izmjene
i dopune Prekrajnog zakona kojima su pojedine odredbe nomotehniki preureene te
usklaene s praksom prekrajnog sudovanja u Hrvatskoj, pravnom steevinom, pravnim
shvaanjima Europskog suda za zatitu ljudskih prava.
Prekrajni zakon, kao ni raniji zakoni o prekrajima, nema posebni dio. Opisi
pojedinih prekraja nalaze se u brojnim zakonima i drugim propisima, kao povrede
odreenih propisanih prava i dunosti. Za takve povrede obino se u posebnom dijelu
propisa izdvajaju kaznene odrebe odgovarajue prekrajne sankcije. Zbog brojnosti
takvih posebnih prekraja, kao to je ve reeno, znatno je oteana ako ne i nemogua
kodifikacija posebnog dijela materijalnog prekrajnog prava.

J O

3. Namee se pitanje je li mogue govoriti o Prekrajnom pravu kao posebnoj

pravnoj disciplini, ili pak prekrajnu materiju tretirati u okviru neke druge pravne
7

Prekrajni zakon objavljen je u Narodnim novinama, br. 107/2007., a stupio je na snagu 1.

sijenja 2008. godine.
8

Zakon o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona (iz 2007. godine napomena D.A.)
objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/2013., a stupio je na snagu 1. lipnja 2013. godine, osim
odredbi o postupku izvravanja rada za ope dobro u prekrajnom postupku koje stupaju na snagu 1.
sijenja 2014. godine.
11

discipline, prvenstveno u okviru Upravnog prava odnosno Kaznenog prava.

Tradicionalno se u Hrvatskoj, a i ire, materija prekraja izuava u okviru Upravnog
prava.9 Razloga je za to nekoliko. Prekraji se odreuju kao povrede javnog poretka
odnosno drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene
Kaznenim zakonom i drugim zakonom u kojima su propisana kaznena djela. Ako te
drutvene vrijednosti (javni poredak, drutvena disciplina i dr.) nisu zatiene zakonima
kojima se propisuju kaznena djela, onda ni materija prekraja ne moe biti dio
kaznenopravne materije u uem smislu te rijei. Prekraji se propisuju kao povrede onih
zakona ili drugih propisa izvrenje kojih, u pravilu, spada u nadlenost uprave. Pojam
javni poredak u odreenju prekraja obuhvaa disciplinu graana odnosno pravnih
osoba u podruju javnog reda i mira, carina, poreza, sigurnosti prometa, zdravstva,
obrazovanja, obrta, elektroenergetskoj djelatnosti, komunalnoj djelatnosti, ali i u brojnim
drugim podrujima u kojima ba uprava ima nalenosti u materiji prekraja, bilo da
provodi prekrajni postupak i donosi odluku o prekraju, bilo da obavlja samo odreene
radnje u prekrajnom postupku pred prekrajnim sudovima. Pored toga, propisima o
prekrajnom postupku ureuje se i nain kaznenog postupanja uprave, koji ona ima vee
ili manje specifinosti u odnosu na postupanje prekrajnog suda kada vodi prekrajni
postupak.
Zakonom o prekrajima iz 2002. godine, te novim Prekrajnim zakonom iz 2007.
godine napravljen veliki korak ka izdvajanju prekrajnog prava iz upravnog prava. Zbog
kvalitativnih slinosti kaznenih djela i prekraja, to su oba djela kanjiva, to se i
prekrajno pravo moe posmatrati kao dio kaznenog prava u irem smislu.10
Meutim, jo uvijek se posebnim zakonima odreuje nadlenost upravnih tijela, u
odreenoj materiji samo u prvom stupnju, a u nekima ak u oba stupnja. Nadlenost
upravnih tijela za voenje prekrajnih postupaka i izricanje prekrajne sankcije nije samo
specifinost hrvatskoga prava. U dravama lanicama Europske unije pokazuje se ak
tendencija irenja podruja kaznenog djelovanja uprave i to prvo s fiskalnog podruja na
9

U tom smislu, gotovo svi udbenici Upravnog prava sadre i materiju prekraja. Vidi npr.
Borkovi, I., Upravno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2002., etvrti dio: Prekraji, str. 529-582. Kamari,
M.-Festi,I., Upravno pravo: Oti dio, Sarajevo, 2004., Trei dio: Prekrajno pravo, str. 541-569.
10

Usp. Novoselec, P., Bojani, I. Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013., str. 57.
12

podruje sigurnosti prometa, mass-media, socijalne sigurnosti, trinog natjecanja,

telekomunikacija i mnogih drugih podruja.11 To se opravdava potrebom breg
djelovanja u specifinim upravnim podrujima za to je uprava bolje rjeenje od
preoptereenih sudova. Zbog toga Prekrajni zakonom posebno regulira postupak pred
tijelima dravne uprave. Isto tako, tijela dravne uprave imaju ovlasti i dunosti kod
provoenja odreenih procesnih radnji i u sluajevima nadlenosti suda za prekraje (npr.
ispitivanje osumnjienika i svjedoka, oevid, pretraga i druge izvidne radnje). Tome se
moe pridodati ovlasti upravnih tijela za donoenje prekrajnog naloga, pri izvrenju
prekrajnih sankcija i dr. To su razlozi zbog ega se materija prekraja moe obraivati u
Upravnom pravu, i to onom njegovom dijelu koji se tradicionalno naziva upravno
kazneno pravo, (Verwaltungsstrafrecht, droit administratif pnal) ne dovodei u pitanje
stajalite da je prekrajno pravo prema srodnosti svojih instituta koherentno kaznenom
pravu (materijalnom i procesnom).12
tovie, naela i standardi razvijeni u kaznenom pravu pronalaze svoje mjesto u
upravnom pravu, i to u onom dijelu koje ureuje kazneno djelovanje uprave. To su, prije
svega, naelo razmjernosti, pravo na obranu, naelo krivnje, pretpostavka okrivljenikove
nevinosti, naelo zakonitosti, i dr.13 Naime, prekrajno pravo i u onom dijelu koji pripada
upravnom kaznenom pravu mora udovoljiti temeljnim zahtjevima koji se postavljaju pred
kazneno pravo. Prema stajalitu sudske prakse i prekraji se u smislu Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda smatraju kaznenim djelima. Tako
se npr. pravo na pravino suenje odnosi i na prekrajni postupak, pa i onda kada je
njegovo voenje u nadlenosti uprave.
Sve to opravdava stajalite da se u okviru Upravnog prava moe govoriti o
upravno kaznenom pravu. Meutim, dva su razloga to se ovdje uglavnom govori o
Prekrajnom pravu openito a ne iskljuivo o Upravno kaznenom pravu. Prvo, materijalni
dio prekrajnog prava je jednak i kad uprava vodi prekrajni postupak i kad to ini
11

Vidi npr. Widdershoven, R., Encroachment of Criminal Law in Administrative Law in the
Netherlands, Electronic Journal of Comparative Law, Vol. 6.4, December 2002., str. 447.
12

Podsjeamo ponovo da su se u Osnovnom zakonu o prekrajima (preieni tekst, Slubeni list

SFRJ, br. 2/59.) koristili izrazi administrativno-kazneno pravo, administrativno-kazneni postupak i
administrativne kazne.
13

Vidi: Widdeershoven, R., op. cit., str. 448-449.

13

prekrajni sud.

rugo, pravila postupanja suda za prekraje supsidijarno se primjenjuju

na prekrajni postupak pred upravnim tijelom na sva pitanja koja nisu ureena onim
dijelom Prekrajnog zakona kojim se ureuje prekrajni postupak pred tijelom dravne
uprave.

J O

J OZ

O OD

4. Naelo zakonitosti znai da nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu
moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija za djelo koje prije nego li je bilo
poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj, te mu se moe izrei samo ona
sankcija koja je svojom vrstom i mjerom propisana za takav prekraj (nullum crimen
nulla poena sine lege).
Naelo zakonitosti u kaznenom pravu openito, pa tako i u prekrajnom pravu jest
u demokratskim dravama jedno od temeljnih ustavnih naela. Naelo zakonitosti
implicira i zabranu retroaktivnosti propisa kojima se odreuju prekraji. Time se tite i
temeljna prava ovjeka i graanina u meunarodnom pravu. Izuzetak od naela
zakonitosti jest sluaj obvezne primjene blaeg zakona in favorem okrivljenika.14

14

Tako, primjerice i Ustav Republike Hrvatske u l. 31. st. 1. sadri odredbu prema kojoj nitko
ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim
pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon
nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.
14

primjene b g propisa vr m

b)

pr r j

v j

d v v

5. Na poinitelja prekraja primjenjuje se, u pavilu, propis koji je bio na snazi u

trenutku poinjenja prekraja. To naelo vremenskog vaenja trpi izuzetak u tome to se
zakonom predvia da se, ako je poslije poinjenog prekraja, a prije donoenja
pravomone odluke o prekraju, izmijenjen propis o prekraju, bilo jedanput ili vie puta,
obavezno primjenjuje propis koji je blai za poinitelja.
U ocjeni koji je propis o prekraju blai za poinitelja, treba uzeti u obzir nekoliko
pravila. Prije svega, novi propis je povoljniji za poinitelja ako se njegovo djelo nakon
poinjenja a prije izricanja prekrajnopravne sankcije vie ne propisuje kao prekraj. U
tom se sluaju prekrajni postupak nee moi provesti pa ni izrei prekrajno pravna
sankcija ak ako takvo djelo kasnije ponovo bude propisano kao prekraj.
Isto tako, blai propis o prekraju jest onaj koji za isto djelo propisuje manju
novanu kaznu ili uz novanu kaznu ne propisuje alternativnu mogunost izricanja kazne
zatvora. Pitanje koji je propis blai za poinitelja procjenjuje se i prema svim drugim
okolnostima od kojih ovisi kanjivost djela i odmjeravanje prekrajnopravne sankcije
(npr. rok zastare, iskljuenje odgovornosti za nehaj i dr.).15
to se tie procesnih propisa ne vrijedi pravilo o primjeni blaeg zakona (npr. o
mogunosti uhienja, mogunosti i trajanju zadravanja osumnienika i dr.)

r p v

j pr r j

pr r j

pr v h

cj

6. Prekrajnim zakonom odreeno je da se prekraji i prekrajnopravne sankcije

mogu propisati:
15

Ako se izmijeni naziv ili opis prekraja ili izmijeni naziv propisa, sud e ispitati postoji li pravni
kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg prekraja iz novog propisa pa ako
utvrdi da postoji, primijenit e propis koji je blai za poinitelja. Nema prekraja ako pravni kontinuitet ne
postoji.
15

(a) zakonom,
(b) odlukom upanijske skuptine i Skuptine Grada Zagreba, te
(c) odlukom gradskog ili opinskog vijea.
Iako je dana iroka mogunost propisivanja prekraja i prekrajnih sankcija, i to
razliitim vrstama pravnih normi, ipak je u odnosu na lanak 3. biveg Zakona o
prekrajima iz 1973. godine krug tijela koja mogu propisati prekraje suen. Prema tom
ranijem Zakonu prekraje su mogli propisivati Vlada (uredbom), te ministri odnosno
ravnatelji dravnih upravnih organizacija (pravilnikom i naredbom), a radi osiguravanja
provedbe propisa koje donose.16
Meu donosiocima pravnih normi kojima se mogu propisivati prekraji, kazne i
zatitne mjere uoljiva je razlika u tome to su ovlatenja za propisivanje prekraja
generalno dana Hrvatskom saboru (koji prekraje moe propisati zakonom), upanijskoj
skuptini te gradskom ili opinskom vijeu (koji prekraje mogu propisivati odlukom).
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i
prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje su oni donijeli na temelju svoje
nadlenosti utvrene Ustavom i zakonima. Vano je istai, da tu svoju ovlast ne mogu
prenijeti na drugoga.

( r

rj

v j pr p

pr r j m

7. Materijalnopravne odredbe Prekrajnog zakona odnose se na sve prekraje, bez

obzira je su li prekraji propisane zakonom ili odlukom predstavnikog tijela jedinice
lokalne ili podrune (regionalne) samouprave
Prekrajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini
prekraj na njezinu podruju. Prekraj je poinjen na podruju Republike Hrvatske kad je
poinitelj na tom podruju radio ili bio duan raditi, ili kad je posljedica nastupila na
16

Podzakonski propisi kojima su propisani prekraji i prekrajne sankcije onih tijela koja prema
ve prema ranijem Zakonu o prekrajima iz 2002. godine vie nemaju ovlast za propisivanje prekraja
prestali su vrijediti 1. listopada 2004.
16

njezinu podruju. Propisi o prekrajima koji vae na cijelom podruju Republike

Hrvatske, dakle, zakoni kojima su propisani prekraji primjenjuju se na svakoga tko izvan
podruja Republike Hrvatske poini prekraj na domaem brodu ili zrakoplovu.
Za prekraj propisan odlukom predstavnikog tijela podrune (regionalne) i
lokalne samouprave prekrajni e se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju
te teritorijalne jedinice.

e)

ju

j pr mj

pr r j

g zakonodavstva

up

b m u j vm

8. Primjena prekrajnog prava iskljuena je u tri sluaja.

Prvi sluaj jest nemogunost primjene prekrajnog prava prema djeci. To je
sluaj kad je protupravno djelo opisano kao prekraj poinilo djete, tj. osoba koja u
vrijeme kad je ostvarila propisana obiljeja prekraja nije navrila 14 godina ivota.
ijete je uvijek izvan prekrajnog prava i kad ostvari obiljeja najteih prekraja. U tom
se sluaju ne moe pokrenuti prekrajni postupak, a ako je omakom podnesen optuni
prijedlog, prekrajni sud mora donijet presudu kojom se optuba odbija zbog postojanja
okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon jer dijete ne moe poiniti prekraj, premda
moe ostvariti obiljeja prekraja.17
rugi sluaj, je nemogunost pokretanja prekrajnog postupka protiv poinitelja
prekraja ako je protiv tog poinitelja

up

zbog kaznenog djela

kojim je obuhvaen i prekraj, a ako je postupak pokrenut ne moe se dalje voditi.

Prema Prekrajnom zakonu iz 2007. godine prije uzmjena i dopuna u 2013.
godini, primjena prekrajnog zakonodavstva bila je iskljuena protiv poinitelja prekraja
17

Problem moe nastati kad se dijete uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih
prekraja. U takvom sluaju, sukladno l. 9. Prekrajnog zakona, nadleno dravno tijelo za postupanje
povodom poinjenih prekraja obavijestit e o ponaanju djeteta roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu
skrb prema prebivalitu ili boravitu djeteta i njegovih roditelja odnosno skrbnika, a sve to radi primjerenog
odgoja djeteta. Ako dijete poini prekraj koji je u izravnoj vezi s proputenim nadzorom roditelja odnosno
staratelja, kaznit e se za taj prekraj roditelji odnosno staratelji.
17

samo ako je on u kaznenom postupku pravomono proglaen krivim za kazneno djelo

koje obuhvaa i sva obiljeja prekraja. Sve do postojanja pr v m
presude, mogao se voditi istovremeno i prekrajni i kazneni postupak. S obzirom da je
prekrajni postupak bio i ostao naelno bri od kaznenog, to je poinitelj za isto djelo
mogao odgovarao prvo, prekrajno, a potom kazneno.
Navedena izmjena Prekrajnog zakona posljedica je presude Europskog suda za
ljudska prava u sluaju Maresti protiv Hrvatske18 od 25. lipnja 2009. godine kojom je
utvrena povreda zabrane ne bis in idem (zabrane da se ne sudi ili kanjava dvaput u istoj
stvari). Europski sud za ljudska prava je utvrdio sljedee injenino stanje. Protiv g.
Armanda Marestia je, na zahtjev pazinske policije, u lipnju 2005. godine pokrenut
prekrajni postupak pred Prekrajnim sudom u Pazinu. Prekrajni je sud utvrdio da je
okrivljenik Armando Maresti na pazinskom autobusnom kolodvoru pod utjecajem
alkohola vrijeao oteenika

.R., te mu je zadao nekoliko udaraca u glavu, nakon ega

ga je nastavio udarati po cijelom tijelu. Stoga ga je pazinski Prekrajni sud, na temelju l.

6. Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira proglasio krivim za prekraj, jer se na
javnom mjestu ponaao na naroito drzak i nepristojan nain pri emu je vrijeao graane
i naruavao njihov mir, te ga je osudio na kaznu zatvora u tajanju od etrdeset dana.
Nekoliko mjeseci nakon pravomonosti rjeenja Prekrajnog suda u Pazinu, u
studenome 2005. godine, Opinsko dravno odvjetnitvo u Pazinu podignulo je optuni
prijedlog pred Opinskim sudom u Pazinu, kojom se Armando Maresti teretio za kazneno
djelo nanoenja tekih tjelesnih ozljeda oteenome

.R. pozivajui se na policijsko

izvjee od 15. lipnja 2005. godine, dakle, injenino jednako opisujui ponaanje
Marestia tog dana na autobusnom kolodvoru u Pazinu. Opinski sud u Pazinu je Marestia
proglasio krivim za nekoliko kaznenih djela ukljuujui i za kazneno djelo nanoenja
tekih tjelesnih ozljedao oteenome

.R., te mu je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u

trajanju od jedne godine, s tim da mu je u izreenu kaznu uraunata izdrana kazna

zatvora izreena u prekrajnom postupku.
Europski sud za ljudska prava, postupajui po zahtjevu Armanda Marestia,
18

European Court of Human Rigts, First section, Case of Maresti v. Croatia, 55759/07,
udgment, Strasbourg, 25 June 2009, Final 25/09/2009
18

ocjenio je da je kanjivo djelo za koja je podnositelju zahtjeva sueno u prekrajnom i

kaznenom postupku isto kanjivo djelo, te da je dolo do dvostrukog procesuiranja, ime
da je povrijeeno naelo ne bis in idem utvreno l. 4, protokola 7 uz Euopsku
konvenciju o zatiti ljudskih prava i temeljunih sloboda Pri tomu je, smatra taj Sud
nevana razliita kvalifikacija djela (prekraj protiv javnog reda i mira odnosno kazneno
djelo nanoenja teke tjelesne ozljede) ve jednak injenini opis djela.
Trei sluaj nemogunosti primjene prekrajnog zakonodavstva je zbog proteka
vremena, tj. kad nastupi zastara. Zastara moe biti zastara prekrajnog progona koja ima
za posljedicu zabranu pokretanja prekrajnog postupka zbog proteka odrenog vremena
od poinjenja prekraja i zastara izvrenja prekrajnih sankcija koja ima za posljedicu
nemogunost izvrenja izreene prekrajne sankcije, a zbog proteka odreenog vremena
od pravomonosti odluke o prekraju.
Raniji Zakon o prekrajima iz 1973. godine propisivao je jo jedan sluaj
nemogunosti kanjavanja i to osoba koje uivaju diplomatski imunitet. Zakon o
prekrajima iz 2002., kao i Prekrajni zakon iz 2007. godine, ispustio je takvu odredbu
kao suvinu, jer je pitanje diplomatskog imuniteta i njegovih posljedica ureeno
meunarodnim pravom.19

f) Zastara

9. Prekrajni zakon posebno ureuje zastaru prekrajnog progona i zastaru

izvrenja izreenih prekrajnopravnih sankcija.
r

r j

pr g

zastarijeva u pravilu, nakon etiri godine od dana poinjenja

prekraja. Iznimka je zastara prekrajnog progona za prekraje za koje je ovlateni tuitelj

obvezan izdati prekrajni nalog. U takvom sluaju prekrajni progon zastarijeva nakon tri
godine od poinjenja prekraja.
Zastara prekrajnog progona znai da se prekrajni progon ne moe pokrenuti kad
19

To su posebno: Konvencija o privilegijama i imunitetima UN iz 1946. godine, Beka konvencija

o diplomatskim odnosima iz 1961. godine i Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine.
19

protekne zastarni rok (dakle, kad proteknu etiri odnosno tri godine od poinjenja
prekraja). Posebnim se zakonom moe propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog
postupka za prekraje propisane tim zakonom, ali ne dulji od tri godine.
Z

vr

pr r j

pr v h

cj

znai da se izreena

prekrajnopravna sankcija ne moe izvritu kad proteknu tri godine od dana

pravomonosti odluke o prekraju kojom je sankcija izreena.20
Kad je uz kaznu izreena zatitna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti, ni ta se
zatitna mjera ne moe izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju je izreena.
Zastara izvrenja zatitnih mjera ne tee za vrijeme izvrenja kazne zatvora odnosno rada
za ope dobro.
Kazna zatvora izreena uvjetno, nee se izvriti kad protekne vrijeme
provjeravanja iz uvjetne osude. Meutim, ako se radi o kazni zatvora iz opozvane uvjetne
osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu.
Odredbe o zastari odnose se i na stegovno kanjavanje tijekom prekrajnog
postupka
Izvrenje odluke o oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta i
trokovima prekrajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti
odluke kojom je isto izreeno.
S obzirom na dvije okolnosti, prvo, da su se izmjenama Prekrajnog zakona
rokovi zastare mijenjali i drugo, da se prije izmjena i dopuna Prekrajnog zakona u 2013.
godini moglo posebnim zakonom propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog postupka
za prekraje propisane tim zakonom, moe se postaviti pitanje koji se rok zastare
primjenjuje kad se od poinjenja prekraja do prekrajnog progona promijeni rok zastare.
Prema izriitoj odredbi Prekrajnog zakona (l. 14.c ) Na zastaru prekrajnog progona i
zastaru izvrenja prekrajnopravnih sankcija primjenjuje se rok zastare propisan u
vrijeme poinjenja prekraja.

20

Zakonom o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. godine znaajno je

preoblikovan institut zastare. Ukidaju se tzv. Relativna i apsolutna zastara, te se propisuju jedinstveni
rokovi zastare.
20

j m pr r j

10. Prema Prekrajnom zakonu (l. 1.) prekraji su ona ponaanja kojima se
povreuje ili ugroava javni poredak, drutvena disciplina ili druge drutvene vrijednosti
zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske, meunarodnim pravom i zakonima
ija zatita nije mogua bez prekrajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zatita ne
ostvaruje kaznenopravnom prisilom.
Takva zakonska definicija prekraja je kombinacija materijalnog odreenja
(povreda ili ugroavanje javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene
vrijednosti) i formalnog odreenja (koje nisu zatiene kaznenopravnom prisilom, to
znai da su to povrede koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima
su propisana kaznena djela). Zakonodavac je, oigledno, prihvatio negativno formalno
odreenje prekraja, za razliku od ranijeg Zakona o prekrajima iz 1973. u kojem se
koristilo pozitivno odreenje (povrede javnog poretka utvrene zakonom i drugim
propisima za koje su predviene prekrajne kazne i zatitne mjere).21
Nedostatak takve negativne zakonske definicije nadoknauje se odredbom o
naelu zakonitosti prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za prekraj, niti se prema
njemu mogu primijeniti druge sankcije, ako djelo prije nego to je bili poinjeno nije bilo
zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu odreeno kao prekraj i za koje zakonom ili
na zakonu utemeljenom propisu nije bilo propisano kojom vrstom i mjerom prekrajne
sankcije poinitelj prekraja moe biti kanjen.
21

Pomorski zakonik iz 2004. godine daje npr. definiciju pomorskog prekraja. Prema tom
Zakoniku, pomorski je prekraj povreda propisa kojima se ureuju odnosi u morskim i podmorskim
prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i
lukama, pomorskim objektima hrvatske dravne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se
nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnou plovidbe i zatite
ljudskih ivota i okolia, te s prometom na moru. (l. 989.)

21

Takvim odreenjem zakonodavac je ve svojim prvim odredbama utvrdio

osnovne elemente svojstvene prekraju. Ti elementi su:
(a) povreda javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti
(b) da takva povreda nije zatiena kaznenopravnom prisilom;
(c) propisanost pravnom normom (zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu);
(d) predvienost prekrajnopravne sankcije (kazne ili druge sankcije).
U tom smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se
zabranjuje ili nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene
discipline ili drugih drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene
discipline ili drugih vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti
ugroavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i
drugih drutvenih djelatnosti, miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i
drugih drutvenih vrijednosti jest obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na
pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanja propisuju se i
prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljima
prekraja.

11.

pr

r j

vije su temeljne vrste prekraja s obzirom na nain njegovog poinjenja.

Naime, prekraj se moe poiniti

j j m (komisivni prekraji) i

j j m

(omisivni prekraji). U prvom sluaju poinitelj je izvrio radnju koja je pravnom

normom okvalificirana kao prekraj. Prekraj je poinjen neinjenjem kad je poinitelj
propustio sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja (a to je bio pravno
obvezan sprijeiti), ako je takvo proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju
tog djela injenjem. Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti,
osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem.
Prekrajni zakon ureuje i jednu posebnu vrstu prekraja produljeni prekraj, za

22

razliku od prolaznog ili trenutnog.

r du j

pr r j je poinjen kad je poinitelj

poinio vie istih ili istovrsnih prekraja koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu
vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu
npr. dranje oruja bez orunog lista, obavljanje obrta bez obrtnice i sl. Na produljeni
prekraj ne primjenjuju se odredbe o stjecaju prekraja.22

rj m

mj

j j pr r j

12. Prekraj je poinjen u vrijeme kad je poinitelj radio ili bio duan raditi, bez
obzira na to kad je posljedica nastupila.
Prema tome, i kod komisivnih i kod omisivnih prekraja izvrenje radnje odnosno
proputanje uzima se kao pravno relevantno za utvrivanje vremena kad je prekraj
izvren.
Trenutak nastupanja posljedice nema za odreivanje vremena izvrenja prekraja
nikakvo znaenje.
Odreivanje vremena poinjenja prekraja je prevano, npr. za prosuivanje koji
propis vrijedi, za raunanje vremena zastare progona, za ocjenu odgovornosti poinitelja i
slino.
Kao mjesto izvrenja prekraja uzima se mjesto gdje je poinitelj radio ili bio
duan raditi i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja. Naelo
je, dakle, da se kao mjesto izvrenja prekraja uzima kako mjesto radnje ili proputanja,
tako i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica (teorija ubikviteta).
Hipotetski govorei, mogua su, prema Prekrajnom zakonu, dva ili vie mjesta
22

S obzirom na posljedice prekraja, u teoriji se esto razlikuju materijalni i formalni prekraji.

Materijalni su oni prekraji poinjenjem kojih se proizvela izvjesna posljedica po pravno dobro, dok bi
formalni prekraji bili oni koji znae nepokoravanje pravnoj normi (prekraj neposlunosti) bez obzira je li
time povrijeeno neko pravno dobro (tako npr. Krbek, op. cit., str. 225., Borkovi, op. cit., str. 536.).
Ispravno smatra Babac da ovakva podjela prekraja ne moe imati praktinu vanost, pa onda ni
opravdanje, s obzirom da se i sam javni poredak, drutvena disciplina i druge drutvene vrijednosti
smatraju pravnim dobrom (Babac, B., Upravno postupovno pravo: Odabrana poglavlja, Osijek, 1998., str.
240). To je i razlog to se u Prekrajnom zakonu, kao ni u ranijim zakonima o prekrajima, ne normiraju
ove dvije vrste prekraja.
23

poinjenja prekraja, to moe imati za posljedicu istodobnu nadlenost dva ili vie suda
odnosno tijela dravne uprave, u kojem sluaju se primjenjuju ope odredbe tog Zakona o
mjesnoj nadlenosti.

13.

r upr v

ju

j pr upr v

a bi neka radnja predstavljala prekraj, moraju se njome, prvo, ostvariti sva

obiljeja prekraja. Meutim, to jo uvijek nije dovoljno. Potrebno je da ta radnja bude

protupravna. Iako poinjenje prekraja, u pravilu, znai protupravno djelovanje, ipak
postoje iznimke. Naime, nije nuno da ostvarivanje obiljeja prekraja istovremeno bude
i protupravno. Mogue je da postoje razlozi koji iskljuuju protupravnost. Razlozi koji
iskljuuju protupravnost djelovanja kojim se inae ostvaruju obiljeja prekraja su
situacije u kojima doputujua (permisivna) norma ponitava uinke zabranjujue
(prohibitivne) norme, npr. ako poitelj ostvari obiljeja prekraja djelujui pod prisilom
ili prijetnjom.

akle, zakljuak o protupravnosti nekog ponaanja se donosi u dvije faze.

U prvoj se mora utvrditi je li neko ponaanje ispunjava obiljeja prekraja, a u drugoj da

protupravnost

nije

iskljuena

zbog postojanja

nekog

od

razloga

iskljuenja

protupravnosti.
Prema Prekrajnom zakonu postoje tri sluaja iskljuenja protupravnosti: nuna
obrana, krajnja nuda, te sila i prijetnja.

br

14. Budui da je nuna obrana razlog iskljuenja protupravnosti, nema prekraja

kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko
potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei
protupravni napad.
va su elementa nune obrane: napad i obrana.

24

a bi postojalo iskljuenje

protupravnosti, napadom se treba ugroavati ili povrijediti pravom zatieno dobro kao
npr. tjelesna cjelovitost, sloboda, imovina, ast, privatnost, noni mir i dr. Nadalje, napad
mora biti protupravan.

rugim rijeima, ne moe postojati pravo na nunu obranu od

zakonitog napada (npr. protiv zakonitog postupanja policijskog slubenika). Na kraju,

napad mora biti stvaran, zbiljski. Ako poinitelj pogreno smatra da postoji napad u tom
se sluaju ne radi o nunoj obrani ve o tzv. pu

j unoj obrani.23 Obrana treba

biti usmjerena na odbijanje napada, ali i razmjerna napadu.

rugim rijeima, obrana

mora biti prijeko potrebna da bi poinitelj odbio napad.

Pravo na nunu obranu izvodi se iz dva naela. Prvo je, naelo samozatite prema
kojem nitko nije duan trpjeti povrede svojih pravnih dobara te je ovlaten silom odbiti
napad od njih.

rugo je naelo potvrivanja (afirmacije) prava jer se priznavanjem prava

na nunu obranu osigurava prevlast prava nad nepravom.

Prekoraenje nune obrane ne iskljuuje protupravnost (npr. kad je obrana
intenzivnija od napada, ili kad se nastavi nakon to je napad prestao i sl.). Meutim,
poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti.
20 Radnja poinjena u putativnoj nunoj obrani (lat. puto, mislim, smatram) je
uvijek protupravna. Meutim, ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje
iskljuuju protupravnost, pa ta okolnost utjee na krivnju.

db

r j j

ud

15. Krajnja nuda je istodobna (neskrivljena) opasnost za neije opravdane

interese koja se moe otkloniti samo poinjenjem djela koja ima obiljeja prekraja.

ok

su kod nune obrane u sukobu nepravo i pravo, kod krajnje nude se sukobljavaju dva
opravdana i pravom zatiena interesa (sukob prava i prava). Uvjet za iskljuenje
protupravnosti jest da je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Tako i Prekrajni

23

Radnja poinjena u putativnoj nunoj obrani (lat. puto, mislim, smatram) je uvijek protupravna.
Meutim, ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje iskljuuju protupravnost, pa ta okolnost
utjee na krivnju.
25

zakon (l. 19. st. 1.) propisuje da nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova
propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno
predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je
uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Ako je pri tome uinjeno zlo jednako
onome koje je prijetilo, ne postoji izuzee protupravnosti, ali e se poinitelj osloboditi
od kazne za poinjeni prekraj (l. 19. st. 2.). Ako je poinjeno zlo vee od onoga koje je
prijetilo radi se o prekoraenju krajnje nude, to znai o protupravnom djelovanju za
koje se izrie propisana prekrajna sankcija. Npr. voza da bi izbjegao sudar skrene
vozilom na plonik. Kretanjem vozila po ploniku predstavlja prekraj. Ako su obiljeja
tog prekraja ostvarena radi izbjegavanja sudara, dakle veeg zla, djelo je poinjeno u
krajnjoj nudi, to iskljuuje njegovu protupravnost. Meutim, ako bi u tom primjeru
voza na ploniku udario i ozljedio pjeaka, a time je poinjeno zlo, pretpostavimo, vee
od onoga koje je prijetilo u pitanju je prekoraenje krajnje nude, pa nema iskljuenja
protupravnosti.
Kao to nuna obrana podrazumijeva zbiljski napad, tako i krajnja nuda
podrazumijeva zbiljsku opasnost. Ako poinitelj pogreno dri da postoji opasnost, u
pitanju je pu

r j j

ud . jelo poinjeno u putativnoj krajnjoj nudi uvijek je

protupravno, ali zabluda o toj okolnosti, ako je neotklonjiva, iskljuuje krivnju (jer u tom
sluaju ne postoji svijest o protupravnosti).
Na krajnju nudu ne mogu se pozivati osobe koje su dune izlagati se opasnosti,
npr. lijenik ne smije odbiti pomo bolesniku pozivajui se na opasnost od zaraze.

d.c) Sila i prijetnja

16. Prekrajni zakon u l. 20. razlikuje neoodoljivu i odoljivu silu, te prijetnju.

Protupravnost je iskljuena jedino ako poinitelja postupa pod djelovanjem neodoljive
sile (vis absoluta). Neodoljiva sila je izravno iznuivanje nekog ponaanja tako da se
onemoguuje voljno upravljanje njime.
Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili
26

pod djelovanjem prijetnje, pod odreenim uvjetima oslobodit e se od kazne. Sila kojoj
se moglo odoljeti (vis comulsiva) sastoji se u radnji poduzetoj radi iznuivanja nekog
ponaanja koje rtva mora izabrati ako ne eli da joj se dogodi neko zlo. Prijetnja je
najavljivanje nekog zla za sluaj da se netko ne ponaa na eljeni nain. Odoljiva sila i
prijetnja uzimaju se kao neskrivljene opasnosti, a ponaanje poinitelja kao ponaanje u
krajnjoj nudi. U takvim sluajevima primjenjuje se ona odredba Prekrajnog zakona (l.
19. st. 2.) koja poinitelja oslobaa od kazne za poinjeni prekraj, ako je poinjeno zlo
jednako onome koje je prijetilo.

u j

17.

a bi postojao pokuaj moraju se ostvariti tri nuna obiljeja: a) mora

postojati namjera zapoinjanja prekraja, b) mora se zapoeti ostvarivanje prekraja, tj.

poduzeti barem neku radnju kojom se ostvaruju pripreme za poinjenje prekraja ili jedno
obiljeje prekraja i c) prekraj ne smije biti dovren, tj. ne smiju se ostvariti sva njegova
obiljeja.
Pokuaj prekraja, u pravilu, nije kanjiv. Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako
je to posebno propisano.24

ud

18. Prekrajni zakon odreuje u l. 22. tko moe biti pojedinani poinitelj
prekraja te odreuje tko se smatra sudionikom u poinjenju prekraja. Sukladno tom
Zakonu pojedinani poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem
ili posredstvom druge osobe poini prekraj, dok su sudionici u poinjenju prekraja:

24

Pokuaj kaznenog djela je sasvim drugaije ureeno Kaznenim zakonom. Pravilo da se pokuaj
poinjenja prekraja ne kanjava primjereno je prirodi prekraja kao naelno lakeg naruavanja pravnog
poretka. Vidi: Josipovi, I., Zakon o prekrajima, Zagreb, 2002., str.37.

27

supoinitelji, poticatelj i pomagatelj.25

Prema Prekrajnom zakonu

up

j prekraja su dvije ili vie osoba

(poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine prekraj tako da svaka od njih
sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja.
Poticatelj je osoba koja drugog potie odnosno nagovara na injenje prekraja
ime i sama doprinosi njegovom poinjenju (intelektualni zaetnik prekraja), premda ne
sudjeluje u samoj radnji poinjenja. Poticanje je kanjivo samo ako je poinjeno s
namjerom. Poticatelj se kanjava kao da je i sam poinio prekraj. Meutim, ako prekraj
uope nije poinjen (neuspjeno poticanje) poticatelj se nee kazniti. Poticanje kao oblik
sudionitva moe imati posebno obiljeje prekraja. Tako se roditelj ili staratelj koji
potie dijete ili tienika na poinjenje prekraja odreenih Zakonom o prekrajima
protiv javnog reda i mira ili propisom donesenim na temelju njega, kanjava za prekraj
novanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana.
Pomagatelj je osoba koja pomae poinitelju prije, za vrijeme ili nakon
poinjenja prekraja. Pomaganje moe biti davanjem savjeta ili uputa kako da se poini
prekraj, stavljanjem poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te
unaprijed obeanim prikrivanjem prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj
poinjen, tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem. Pomaganje je takoer
kanjivo samo ako je poinjeno s namjerom. Pomagatelj se za razliku od poticatelja moe
blae kazniti nego poinitelj prekraja. Ako prekraj nije poinjen nee se kazniti ni
pomagatelj.
Svaki od supoinitelja odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i
pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere. Stvarne ili osobne okolnosti
(iskljuenje protupravnosti, iskljuenje krivnje, ublaavanje kazne ) uzimaju se samo za
onog sudionika kod kojeg postoje.
25

Opravdanost ovakvog odreenja pojedinanog poinitelja i sudionika u poinjenju prekraja je

upitna. Poinitelj koji prekraj poini posredstvom druge osobe ne djeluje kao pojedinac nego zajedno s
drugom osobom, pa se taj sluaj i razmatra u okviru sudionitva. Takoer i opravdanost odredbe prema
kojoj su sudionici supoinitelji, poticatelj i pomaga moe biti dvojbena. ok su poticatelji i pomagai
doista sudionici u poinjenju prekraja supoinitelji to nisu. Supoinitelji su samo jedna vrsta poinitelja.
Adekvatne su odredbe i u Kaznenom zakonu s jednako dvojbenom opravdanou takvih odredbi. Usp.
Novoselec, P.-Bojani, I., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013., str. 321.
28

j c j pr r j

19. Stjecaj prekraja postoji kada poinitelj s jednom ili vie radnji poini vie
prekraja za koje mu se istodobno sudi i o kojima nije donijeto rjeenje, a postupak se
vodi pred istim sudom (pluralitet prekraja). Zakon o prekrajima razlikuje dvije vrste
stjecaja: idealni i realni.
Idealni stjecaj postoji u sluaju kad je poinitelj jednom radnjom poinio vie
prekraja. Npr. kada poinitelj obavlja gospodarski ribolov obalnom mreom potegaom
u ribolovnom moru u kojem se nalaze elektrini kabeli i cjevovodi (prekraj iz l. 9.
Zakona o morskom ribarstvu iz 1997.) i to bez povlastice za gospodarski ribolov
(prekraj iz lanka 10. tog Zakona).
Realni stjecaj postoji ako poinitelj s vie radnji poini vie prekraja. Takvo
poinjenje prekraja moe biti u razliito vrijeme i na razliitim mjestima uz ope
pretpostavke stjecaja: da se o tim prekrajima istovremeno sudi, da o njima nije donijeto
presudu i da se postupak vodi pred istim sudom.
Bez obzira da li se radi o idealnom ili realnom stjecaju, sud e za svaki od
poinjenih prekraja utvrditi kaznu prema zakonu, a zatim e za sve te prekraje izrei
ukupnu kaznu. Meutim, Prekrajnim zakonom propisuju se i odreena ogranienja.
Tako, ukupna kazna zatvora ne moe premaiti 120 dana, a ukupna novana kazna
ne moe biti izreena u iznosu veem od dvostruko najvie novane kazne propisane l.
33. Prekrajnog zakona.

h) B

pr r j

20. Novost u pravnoj regulaciji prekraja, uvedena Zakonom o izmjenama i

dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. godine, jest tzv. bezmaajni prekraj. Beznaajni
prekraj nije prekraj premda su ostvarena njegova bitna obiljeja. Beznaajni prekraj
29

postoji ako je stupanj ugroavanja ili povrede javnog poretka, drutvene discipline i
drutvenih vrijednosti neznatan zbog ega ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen.

3. KRIVNJA

rv j

21. Naelo krivnje obino se izraava formulom nema kazne bez krivnje (nulla
poena sine culpa), ime se iskljuuje svaki oblik kanjavanja koji bi se zasnovao na
objektivnoj odgovornosti (odgovornosti bez krivnje). Tako glasi i naelo krivnje u
Prekrajnom zakonu.
Prema l. 4. tog Zakona nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe
primijeniti druga prekrajnopravna sankcija ako nije kriv za poinjeni prekraj.
Kod izvrenja prekraja treba u prvom redu postojati krivnja kao osnovni
subjektivni element za kanjavanje. Kod krivnje dolazi do izraaja subjektivna strana
prekraja koja se izraava u subjektivnom odnosu poinitelja prekraja kako prema
prekrajnoj radnji tako i prema posljedici.
Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv,
koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti
svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

akle, tri su kumulativna uvjeta postojanja

krivnje poinitelja, i to: (1) ubrojivost, (2) postupanje s namjerom ili iz nehaja i (3) svijest
o protupravnosti djela

b) Ubrojivost

22. Prvi sastojak krivnje poinitelja jest njegova ubrojivost. Ubrojivost je posebno
duevno stanje poinitelja prekraja koje se sastoji kako u mogunosti shvaanja znaenja

30

svojeg postupanja tako i u mogunosti vladanja svojom voljom. Uraunljiva je samo ona
osoba koja prema svojim duevnim osobinama moe shvatiti znaenje svojeg postupanja
i moe vladati svojom voljom. Prekrajni zakon polazi od toga da je poinitelj prekraja u
normalnim okolnostima ubrojiv pa ne definira ubrojivost nego neubrojivost. Prema
zakonskoj definiciji (l. 26.) neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih
obiljeja prekraja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije
mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti,
nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge duevne smetnje. Neubrojiva osoba nije
kriva jer nije sposobna za krivnju, pa se prema njoj ne moe ni primijeniti
prekrajnopravna sankcija. Neubrojivost se utvruje u postupku, te se i protiv neubrojive
osobe pokree prekrajni postupak. Ubrojivost se ne utvruje apstraktno, nego uvijek u
odnosu na konkretan prekraj, pa je mogue da ubrojivost bude iskljuena za jedan, ali ne
i za drugi prekraj.
U Prekrajnom zakonu postoji i institut u znatnoj mjeri smanjena ubrojivosti,
kao razlog za blae kanjavanje (ako nije samoskrivljena).26
23. Samoskrivljana neubrojivost. Za ocjenu ubrojivosti mjerodavno je vrijeme
poinjenja prekrajne radnje (tempore criminis). Izuzetak od tog pravila predstavlja sluaj
samoskrivljene neubrojivosti odnosno odgovornosti za tzv. actiones liberae in causa
(radnju slobodnu u uzroku). To znai da ako poinitelj nije bio ubrojiv u vrijeme
poinjenja prekraja, ali je sam skrivio to stanje, momenat ocjene njegove ubrojivosti se
premjeta u prethodni stadij, tj. u vrijeme koje je prethodilo njegovoj samoskrivljenoj
neubrojivosti. Zato je Prekrajni zakon propisao da se ne smatra neubrojivim poinitelj
prekraja koji se u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja svojom krivnjom
doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao
vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme
kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekraja to ga je poinio,
odnosno namjere kada je propisano kanjavanje samo za namjeru.

26

Sudska praksa je stvorila kategoriju nebitno smanjena uraunljivost, koja se smatra samo
olakotnom okolnou, koja sama po sebi ne opravdava ublaavanje kazne.
31

c) Namjera i nehaj

24. Prekrajni zakon prvo propisuje da se prekraj moe poiniti svjesnim ili
nesvjesnim nehajem, odnosno izravnom ili neizravnom namjerom, a zatim definira ta dva
nehaja, odnosno te dvije namjere.
Svi oblici krivnje imaju dva elementa: intelektualni i voljni odnosno svijest o
svom djelu i volja da se ono poini. Oba se elementa mogu stupnjevati, pa ovisno o tome
postoje blai i tei oblici krivnje.
Namjera (dolus) je tei oblik krivnje. Poinitelj postupa izravnom namjerom
(dolus directus) kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo poinjenje. Poinitelj
postupa neizravnom namjerom (dolus eventualis) kad je svjestan da moe poiniti
prekraj pa na to pristaje. Razlika izravne i neizravne namjere je, dakle, i u intelektualnoj
i u voljnoj komponenti. Zbog specifinosti u voljnom elementu, neizravna namjera
(pristajanje na prekraj) je blai oblik krivnje od izravne namjere (htjenje poinjenja
prekraja).
Nehaj je u odnosu na namjeru blai oblik krivnje jer poinitelj ini prekraj iz
nepanje. Nehaj moe biti, reeno je, svjesni i nesvjesni. Poinitelj postupa svjesnim
nehajem (lat. luxuria, obijest, razuzdanost) kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali
lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. U pitanju je
pretjerano odnosno neopravdano samopouzdanje. Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem
(lat. negligentia, nemarnost, bezbrinost) kad nije svjestan da moe poiniti prekraj iako
je prema svojim osobinim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te
mogunosti. Kod nesvjesnog nehaja potuno izostaje voljna komponenta27.
Tee je u praksi razlikovati neizravnu namjeru od svjesnog nehaja. To iz razloga
to im je intelektualna komponenta potpuno ista (svijest o mogunosti poinjenja
prekraja). Razlikuju se u voljnoj komponenti (da li poinitelj pristaje na prekraj
27

Meutim, iz toga se ne moe tvrditi da je svjesni nehaj uvijek tei, a nesvjesni nehaj blai oblik
krivnje. Poinitelj koji postupa s nesvjesnim nehajem moe zato to ni ne zapaa opasnost pokazivati veu
ravnodunost prema dobrima drugih pa zasluivati i tei prijekor od poinitelja koji je svjestan te opasnosti
pa i neto poduzima da je smanji. Novoselec, P., Bojani, I. Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013. str.
251. .
32

neizravna namjera ili na njega ne pristaje ve lakomisleno smatra da do njega nee doi
ili da e ga moi sprijeiti svjesni nehaj)
Polazei od toga da se mnogo prekraja (osobito oni sitniji) ini iz nehaja,
zakonodavac je u interesu potpunog ouvanja drutvene discipline prihvatio kao naelo
da je za odgovornost za prekraj dovoljan nehaj poinitelja kao blai oblik krivnje.
Namjera se trai samo ako propis o prekraju (dakle, bilo koji propis kojim je mogue
normirati prekraje) odreuje da e se kazniti samo za namjeru.

d) Svijest o protupravnosti djela

25. Svijest o protupravnosti je poiniteljevo znanje da je njegovo djelo

zabranjeno. Ako poinitelj nije znao i nije mogao znati da je njegovo djelo zabranjeno
bio je zabludi o protupravnosti djela (error iuris). Svijest o protupravnosti djela je trei
uvjet krivnje, pa zabluda o protupravnosti djela moe pod odreenim pretpostavkama
iskljuiti krivnju poinitelja ili barem krivnju ublaiti. Zabluda o protupravnosti djela
iskljuuje krivnju jedino ako je opravdana odnosno, prema zakonskoj terminologiji,
neotklonjiva.
U tom smislu i Prekrajni zakon (l. 30.) propisuje da nije kriv poinitelj prekraja
koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim
propisom odreenog obiljeja. Meutim, ako je poinitelj sam kriv za svoju zabludu
(barem iz nehaja), kriv je i za prekraj. Zabluda o protupravnosti ne iskljuuje krivnju ako
bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o
poinitelju koji je s obzirom na svoje znanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s
odgovarajuim propisom.
Prekrajni je zakon time napustio staru koncepciju prema kojoj nepoznavanje
propisa kojim je prekraj predvien ne ispriava ( ignorantia iuris nocet nepoznavanje prava kodi, ili ignorantia iuris neminem excusat - nepoznavanje

33

prava nikoga ne ispriava).28

Isto tako, nije kriv poinitelj prekraja koji je u vrijeme poinjenja djela pogreno
smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo doputeno da su one stvarno
postojale (zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost). Za razliku od zablude o
biu prekraja (error iuris), ovdje je u pitanju zabluda o injenicama (error facti).
U suvremenom prekrajnom pravu, pa tako i u Prekrajnom zakonu naputena je
dihotomija zabluda na zabludu o pravu i zabludu o injenicama. Obe zablude, ako su
opravdane, iskljuuju krivnju. Ta je dihotomija ranije bila opravdana jer je pravne
posljedice (iskljuivanje krivnje i odgovornosti za prekraj) imala u pravilu jedino
zabluda o injenicama, dok zabluda o protupravnosti u pravilu nije iskljuivala krivnju ni
odgovornost za prekraj.

J O

pr r j

CJ

pr v h

cj

26. Pod prekrajnopravnim sankcijama razumijevaju se sve dravne mjere

izreene u prekrajnom postupku poiniteljima prekraja koje se sastoje u gubitku ili
ograniavanju njihovih prava. Prekrajni zakon odreuje u l. 5. vrste prekrajnopravnih
sankcija koje se mogu propisati za poinjenje pojedinih prekraja. S obzirom na injenicu
da se prekraji mogu propisivati i zakonom i odlukom predstavnikog tijela jedinice
podrune (regionalne) i lokalne samouprave, to je Prekrajni zakon posebno odredio koje
se prekrajnopravne sankcije mogu odrediti za prekraje propisane zakonom, a koje
sankcije za prekraje propisane drugim propisima.
Prekrajnopravne sankcije za prekraje propisane zakonom su kazne (novana

28

Suvremeni propisi o prekrajima postali su brojni i nepregledni. Ponekad ovisi o tumaenju

zakona odgovor na pitanje je li neko djelo prekraj. Poveanja pokretljivosti dovodi do toga da se ljudi
nau u kulturnim sredinama ije su im pravne norme nepoznate. Stoga je na Prkrajni zakon na realniji i
primjereniji nain regulirao pitanje pravne zablude.
34

kazna i kazna zatvora), mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), zatitne mjere i
odgojne mjere. Za prekraje propisane drugim propisima kao prekrajnopravna sankcija
moe se propisati samo novana kazna.
Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija zakonom ili drugim propisom odreuje
se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne moe biti propisana niti izreena,
odnosno primijenjena u neodreenoj visini i na neodreeno vrijeme.
U propisivanju sadraja prekrajnopravnih sankcija za pojedine prekraje i naina
njihove primjene treba voditi rauna o naelu razmjernosti sankcije i poinjenog
prekraja, bez prouzroenja suvinih tjelesnih i duevnih patnji, neovjenog postupanja
ili poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva ili cjelovitosti linosti. U
prekrajnom pravu treba implementirati meunarodno priznate standarde u zatiti
ljudskih prava.

b Op

vrh pr r j

pr v h

cj

27. Propisivanje, izricanje i primjena prekrajnopravnih sankcija openito imaju

dvije svrhe: generalnu prevenciju i specijalnu (individualnu) prevenciju. Generalnom
prevencijom se utjee na formiranje ope svijesti u javnosti da svi graani potuju pravni
sustav i da nitko ne poini prekraj. Specijalna (individualna) prevencija sastoji se u
odvraanju poinitelja od buduih prekraja. Uz opu svrhu, svaka prekrajnopravna
sankcija ima i svoju posebnu svrhu.

c) Kazne

28. Prekrajni zakon predvia dvije vrste kazni: novanu kaznu i kaznu zatvora.
Kazna zatvora ne moe se propisati kao jedina kazna za odreeni prekraj.

akle, ili se

moe propisati za odreeni prekraj samo novana kazna ili alternativno novana kazna i
kazna zatvora.

35

Uvaavajui opu svrhu prekrajnih sankcija, svrha kanjavanja je, prvo, da se

izrazi dutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, zatim da se utjee na poinitelja i sve
ostale da ubudue ne ine prekraje. Primjenom propisanih kazni utjee se na svijest
graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te
pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja.

29. Prekrajni zakon utvruje minimalni i maksimalni iznos kao raspon unutar
kojega je mogue propisati novanu kaznu.
Tako je propisano da se novana kaznana ne moe zakonom propisati niti izrei u
iznosu manjem od 100,00 kuna niti veem od 50.000,00 kuna za fizike osobe, odnosno
iznosu manjem od 2.000,00 kuna niti veem od 1.000.000,00 kuna za pravne osobe.
Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrine (regionalne)
samouprave, novana kaznana se ne moe propisati niti izrei u iznosu manjem od
100,00 kuna niti veem od 2.000,00 kuna za fizike osobe, a za poinitelja prekraja
pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od
500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna.
Prisutne su izvjesne posebnosti u odreivanju minimalnog i maksimalnog iznosa
unutar kojeg raspona se moe propisivati novana kazna u sljedeim sluajevima:
a) kad je poinitelj odreenih prekraja obrtnik odnosno fizika osoba koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je poinjen prekraj u vezi obavljanja obrta
odnosno druge samostalne djelatnosti (300 kuna do 5.000 kuna),
b) za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih
bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja
na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih
komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke
raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama
ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za
36

graevinu (do dvostrukog iznosa opeg maksimuma odnosno do 1.000.000 kuna za

fiziku osobu s tim da novana kazna moe iznimno biti propisana u postotku prema
povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom donje i gornje granice novane kazne),
c) za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se
moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj.

c.b) Kazna zatvora

30. Kazna zatvora, kao najstroa prekrajnopravna sankcija, moe biti propisana
samo zakonom. Kazna zatvora moe se propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana
do najdulje trideset dana, a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana. 29 Za prekraje
nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv okolia i
teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna
zatvora do devedeset dana.
Kaznu zatvora moe izrei samo sud, a izrie se na pune dane.

d) Mjere upozorenja

31. Mjere upozorenja su prekrajnopravne sankcije koje se svode na upozorenje ili

opominjanje poinitelja. To su opomena i uvjetna osuda.

ok opomena, kao vrsta

prijekora, predstavlja ipak samo upozorenje poinitelju da se ubudue kloni prekraja bez
izricanja kazne, uvjetna osuda predstavlja upozorenje pojaano prijetnjom kazne. Mjere
upozorenja se razlikuju od kazne po tome to ne predstavljaju nikakvo izravno zlo za
poinitelja, ve se zlom (izvrenjem kazne) samo prijeti, ali i to samo kod uvjetne osude.
Mjere upozorenja spadaju u tzv. admonitivne sankcije (od lat. admonitio, opomena).

29

Tako je Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 79/07.) propisano da e se kaznom

zatvora do 60 dana ili novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kazniti za prekraj stranac
koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (l. 204.).
37

Opomena je mjera upozorenja koja se sastoji u prijekoru upuenom poinitelju

zbog poinjenog prekraja, ako se istodobno s obzirom na sve okolnosti moe zakljuiti
da e se svrha prekrajnopravnih sankcija postii i bez kanjavanja. Opomena je
prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema
poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00
kuna. Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako se za svako od
tih djela steknu navedeni uvjeti.
Uvjetna osuda je takva vrsta prekrajnopravne sankcije koja se sastoji od
izreene kazne zatvora za poinjeni prekraj, s tim da se ta kazna nee izvriti ako
poinitelj u odreenom roku ne poini novi prekraj. Vrijeme na koji se moe odgoditi
izvrenje kazne zatvora uvjetnom osudom, prema Prekrajnom zakonu, ne moe biti
krae od tri mjeseca ni dulje od jedne godine. Novana kazna se ne moe izrei uvjetno.
Sud uz uvjetnu osudu moe poinitelju narediti i posebne obveze, kao npr. da u
odreenom roku popravi tetu poinjenu prekrajem, lijeenje ili nastavak lijeenja koje
je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za
poinjenje novog prekraja, zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja,
koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog prekraja i druge obveze koje su
primjerene s obzirom na poinjeni prekraj. Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne
i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.
Uvjetna osuda je nova mjera u hrvatskom prekrajnom pravu, uvedena Zakonom
o prekrajima iz 2002. (dok bi opomena mogla odgovarati dosadanjem ukoru iz biveg
Zakona o prekrajima iz 1973. godine).
Svrha opomene je da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s
obzirom na sve okolnosti koje se tiu djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnih
sankcija ne mora primijeniti kanjavanje. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju
prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe prekrajnih
sankcija izricanjem kazne zatvora bez njezina izvrenja.

akle, kod mjera upozorenja

dominantna svrha je specijalna prevencija, to znai da se ove prekrajne sankcije

prilagoavaju poiniteljevoj linosti.

38

mj r

32. Temelj i opravdanje zatitnih mjera jest opasnost da e poinitelj nastaviti

poinjenje prekraja. Zato je temeljna svrha zatitnih mjera da se njihovom primjenom
otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili potencijalno djeluju na poinjenje novog prekraja.
Stoga u prekrajnom pravu zatitne mjere i nemaju karakter kazne, ve se propisuju uz
kaznu ili drugu prekrajnu sankciju. Zatitne mjere mogu biti propisane samo zakonom.
Kao posebna vrsta prekrajnopravne sankcije, zatitna je mjera preventivnog
karaktera. Objektivno sprijeava ili barem smanjuje mogunost poinitelju prekraja da
ponovno poini istovrsni prekraj.
Prekrajnim zakonom odreene su vrste zatitnih mjera koje se mogu propisati
zakonom (l. 50.). To su: obvezno lijeenje od ovisnosti; zabrana obavljanja odreenih
dunosti ili djelatnosti zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj
osobi; zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija; zabrana poslovanja s
korisnicima dravnog i lokalnog prorauna; zabrana upravljanja motornim vozilom. Ove
se zatitne mjere mogu propisati u trajanju od najmanje jednog mjeseca do najvie dvije
godine.
Prekrajnim zakonom nije iscrpljen popis moguih zatitnih mjera, ve je
preputeno posebnim zakonima kojima se normiraju prekraji i propisuju sankcije za njih
da se mogu propisati i druge vrste zatitnih mjera, s ogranienjem, da njihovo trajanje
moe biti od najmanje jednog mjeseca do najvie godinu dana.
U izricanju zatitne mjere vrijedi

r mj r

. To znai da se zatitna

mjera ne smije se izrei ako nije u razmjeru s teinom poinjenog prekraja i prekraja
koji se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.
Prekrajnim zakonom ureuju se sluajevi kad se svaka od tih mjera moe
primijeniti, te posebno najkrae i najdulje trajanje svake od tih mjera (l. 53. do 58.).
Zatitnu mjeru moe primijeniti samo sud. Sukladno Prekrajnom zakonu zatitne
mjere ne mogu biti propisane kao obavezne.

39

f) Odgojne mjere

33. Odgojne mjere su prekrajnopravne sankcije koje mogu biti primijenjene

samo prema maloljetnicima, dakle, prema osobama starijim od 14 a mlaim od 18 godina
ivota.To su: sudski ukor, posebne obveze i upuivanje u centar za odgoj. Prekrajni
zakon ureuje odgojne mjere u okviru poglavlja IX. koji nosi nsalov

Primjena

materijalnopravnih odredbi ovog Zakona prema maloljetnim poiniteljima prekraja (l.

63. do 75.), pa e se i u ovoj knjizi odgojne mjere razmatrati u okviru te teme.

J O

CJ

a) Izbor vrste i mjere kazne

34. Naelo individualizacije kazne uzima se kao naelo pri odmjeravanju kazne
poinitelju prekraja odnosno pri izboru vrste i mjere kazne. Izbor vrste i mjere kazne
poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za poinjeni
prekraj. Prekrajni zakon trai da se pri odreivanju vrste i mjere kazne uzimaju u obzir
osobito: stupanj krivnje, opasnost djela i svrhe kanjavanja. Odreujui vrstu i mjeru
kazne koju e primijeniti, sud uzima u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i
mjeri bude laka ili tea za poinitelja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito pobude
iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja (npr. je li poinitelj prekraja u
povratu), njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i
osobnih prilika koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Naravno, pri odmjeravanju
prekrajne kazne mogue je uzimati u obzir i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja
na to da izreena kazna bude stroa ili blaa.

40

mj

35. Nain prisilne naplate novane kazne, trokova prekrajnog postupka i

oduzeta imovinska korist ureeno je l. 34. Prekrajnog zakona. Pravilo je da se novana
kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist, ako nije u roku
odreenom odlukom o izricanju novane kazna plaena u cijelosti ili djelomino,
naplauje prisilno.
Novana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomino naplaena
ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit e
se radom za ope dobro osuenoj fizikoj osobi.
Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri svojom krivnjom u
roku koji je za to odreen, novana kazna zamijenit e se kaznom zatvora (supletorni
zatvor - od lat. suppleo, zamijeniti).
U pravilu je rad za ope dobro obligatoran stadij u naplati novane kazne. To
znai da, ako bi poinitelj prekraja (kanjenik) pristao na zamjenu novane kazne radom
za ope dobro na slobodi, sud nije moga odrediti supletorni zatvor nego je morao provesti
takvu zamjenu novane kazne. Dvije su iznimke od tog pravila. Prvo, ako teina
prekraja i osobine linosti osuenika ukazuju da zamjena radom za ope dobro na
slobodi nee ostvariti svrhu kanjavanja, osueniku fizikoj osobi neplaena novana
kazna iznad 2.000,00 kuna odmah e se zamijeniti kaznom zatvora. Druga je iznimka je
kada okrivljenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije
uplatio novanu kaznu u roku odreenom odlukom o prekraju, novana kazna odmah e
se zamijeniti kaznom zatvora.
Neplaena novana kazna zamijenit e se na nain da se svakih zapoetih tristo
kuna novane kazne zamijeni s dva sata rada za ope dobro odnosno jednim danom
zatvora, pri emu rad za ope dobro ne smije biti krai od est sati niti dulji od 240 sati, a
zatvor ne smije biti krai od tri dana ni dulji od 60 dana.

41

Plati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje

rada za ope dobro ili kazna zatvora e se obustaviti. U sluaju djelominog plaanja,
izvrit e se samo preostali dio rada za ope dobro odnosno kazne zatvora.
Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.
Ako odluku o prekraju nije donio sud, odluku o zamjeni novane kazne donijet
e nadleni sud, na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o prekraju.

b v

36. Sud moe poinitelju prekraja odmjeriti kaznu ispod propisane najnie mjere
odreene vrste kazne kad to zakon izriito propisuje ako ustanovi da se s obzirom na
postojanje posebno izraenih olakotnih okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio s
oteenikom, ako mu je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu prouzroenu
prekrajem svrha kanjavanja moe postii i blaom kaznom od propisane.
Ovako ublaena kazna ne moe biti manja od opeg zakonskog minimuma za tu
vrstu kazne.

d) O

37. Sud e osloboditi od kazne poinitelja kad to zakon izriito propisuje.

Sud moe osloboditi od kazne poinitelja:
a) kad ga posljedice prekraja tako pogaaju da je njegovo kanjavanje
nepotrebno radi ostvarenja svrhe kanjavanja,
b) kad je otklonio ili umanjio posljedice prekraja ili naknadio tetu koju je njime
prouzroio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog ijeg neplaanja odnosno
neispunjenja je pokrenut prekrajni postupak,
c) kad se pomirio s oteenikom i naknadio tetu.
42

J O
JO

O OB

ZJ D

BJ

38. Uz fizike osobe, i pravne osobe mogu biti odgovorne za prekraj. Pravna
osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o
prekraju. Pravna osoba odgovara za prekraj neovisno o odgovornosti odgovorne osobe
u toj pravnoj osobi. Prekrajni zakon (l. 60. st. 3.) izrijekom propisuje da e sud utvrditi
prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili
stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe utvrditi tko
je odgovorna osoba.30
Propisom o prekraju moe se propisati prekrajna odgovornost samo pravne
osobe ili prekrajna odgovornosti i pravne osobe i njezine odgovorne osobe.
Odgovornom osobom se smatra osoba kojoj je povjeren odreeni krug poslova u
pravnoj osobi, kao i druga osoba koja je ovlatena postupati u ime pravne osobe, odnosno
osoba koja u tijelima dravne vlasti ili tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave obavlja odreene dunosti. Propisom o prekraju moe biti odreeno koja
odgovorna osoba odgovara za prekraj.
Pravna osoba odgovara za prekraj poinjen radnjom ili pr pu

j m

d r

odgovorne osobe u pravnoj osobi. Nije nuno da odgovorna osoba svojom radnjom u ime
pravne osobe poini prekraj koji se pripisuje pravnoj osobi. Naime radnju prekraja
esto ine osobe koje jesu zaposlenici pravnih osoba ali nisu odgovorne osobe.
Prema Prekrajnom zakonu, odgovorna osoba kaznit e se za prekraj ak i onda
ako joj je u meuvremenu prestao radni odnos u pravnoj osobi, kao i u sluaju kad je
pravna osoba prestala postojati
Jedini sluaj iskljuenja krivnje odgovorne osobe u pravnoj osobi jest ako je
postupila po naredbi druge odgovorne osobe, pod uvjetom da je poduzela sve radnje koje
30

Prekrajni zakon napustio je koncepciju Zakona o prekrajima iz 2002. godine da se

odgovornost pravne osobe za prekraj temelji na krivnji odgovorne osobe.
43

je bila duna poduzeti da sprijei ostvarenje prekraja. To naravno ne utjee na

odgovornost pravne osobe.
Ono to je reeno o prekrajnoj odgovornosti pravne osobe i u njoj odgovorne
osobe vrijedi i za s njima izjednaene subjekte: podrunice i predstavnitva domaih i
stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju praavnu osobnost ali samostalno
nastupaju u pravnom prometu, te na odgovorne osobe u tim subjektima.
rava i dravna tijela, prema izriitoj odredbi Prekrajnog zakona (l.62.) ne
mogu odgovarati za prekraj. to se tie jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i njihovih tijela, oni mogu odgovarati za prekraj jedino ako nije poinjen u
izvravanju javnih ovlasti. Meutim, to ne iskljuuje prekrajnu odgovornost odgovorne
osobe u dravnom i drugom ovdje navedenom tijelu, ako je propisom o prekraju
odreeno da te osobe mogu odgovarati za prekraj.

7. PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH OD
Z

O J

DB

J O

39. Maloljetnik je osoba koja je u vrijeme poinjenja prekraja navrila 14, a nije
navrila 18 godina ivota. Na maloljetne poinitelje prekraja primjenjuju se posebne
odredbe Prekrajnog zakona (l. 63. do 75.). Ostale se ope odredbe Prekrajnog zakona
primjenjuju samo ako nisu u suprotnosti s ovim posebnim odredbama koje se odnose
maloljetnike.
Prekrajni zakon razlikuje dvije kategorije maloljetnika:

m m

osoba koja je u vrijeme poinjenja prekraja navrila 14, a nije navrila 16 godina ivota,
i b) stariji maloljetnik, osoba koja je u vrijeme poinjenja prekraja navrila 16, a nije
navrila 18 godina ivota.
Mlai maloljetnici ne mogu biti kanjeni za poinjeni prekraj ali prema njima
mogu biti primjenjene jedino odgojne mjere.
Prema starijim maloljetnicima mogu biti primijenjene odgojne mjere i zatitne
mjere. Meutim njima se moe izrei novana kazna i kazna maloljetnikog zatvora, sve
44

pod uvjetima odreenima Prekrajnim zakonom.

Prekrajnopravne sankcije propisane i primijenjene prema maloljetnicima imaju
za svrhu kratkotrajnim mjerama utjecati na njihov odgoj i jaanje njihove osobne i
graanske odgovornosti.

unost je roditelja maloljetnika, odnosno njegovog skrbnika,

da surauju sa strunim osobama u interesu maloljetnika.

(a) Odgojne mjere primijenjuju se prema maloljetnicima kada je potrebno
utjecati na maloljetnikovu linost mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim
primjerenim mjerama (admonitivne sankcije). Odgojne mjere su: sudski ukor, posebne
obveze i upuivanje u centar za odgoj.
Sudski ukor moe sud primijeniti prema maloljetniku ako se iz njegovog odnosa
prema poinjenom prekraju i njegovoj spremnosti da ne ini prekraje moe zakljuiti da
e i samim ukorom biti postignuta svrha odgojne mjere. Pri primjeni ukora sud e
predoiti maloljetniku neprihvatljivost i tetnost njegovog ponaanja.
Posebne obveze su nalozi i zabrane kojima se utjee na maloljetnika i njegovo
ponaanje, npr. da se ispria oteeniku, da popravi ili naknadi tetu nastalu prekrajem,
da se uzdri od posjeivanja odreenih lokala i kloni drutva odreenih osoba koje na
njega tetno utjeu, da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili na poslove
komunalnog ili ekolokog znaenja i dr. Odreene obveze mogu trajati najdulje est
mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje.
je mjera koju e sud primijeniti kada ocijeni da je
za ostvarivanje svrhe odgojnih mjera potrebno pojaanim mjerama utjecati na
maloljetnikovu linost i ponaanje. Upuivanje u centar za odgoj moe biti na odreeni
broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje 14 dana, ili na neprekidni
boravak u trajanju od 8 dana.
(b)

. Novana kazna se moe se primijenjeniti prema starijem

maloljetniku jedino ako ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom. Novana
kazna se ne moe prisilno naplatiti ve jedino zamijeniti radom za ope dobro na slobodi,
ali ne i zatvorom.
(c)

v r
45

iznimno moe biti izreena starijem

maloljetniku ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i teinu prekraja, okolnosti pod
kojima je prekraj poinjen, njegove obiteljske prilike i njegova osobna svojstva potrebno
izrei tu kaznu. Ne moe biti kraa od tri dana ni dulja od petnaest dana. Prije izricanja
kazne maloljetnikog zatvora sud mora prethodno pribaviti miljenje nadlenog centra za
socijalnu skrb o primjerenosti te kazne.
(d) Z

mj r koje mogu biti primijenjene prema maloljetniku (mlaem i

starijem) su: oduzimanje predmeta i protjerivanje stranca iz zemlje, a prema starijem

maloljetniku i zabrana upravljanja motornim vozilom. Zatitne mjere prema
maloljetnicima mogu biti primijenjene i bez izricanja kazne. Mogu trajati najmanje jedan
mjesec, a najdulje jednu godinu.
Kod stjecaja prekraja koje poini maloljetnik, pri odmjeravanju prekrajne
sankcije nee se utvrivati sankcija za svaki prekraj, ve e se bez takvog utvrivanja
izrei jedna odgojna mjera ili jedna kazna u propisanim granicama za tu kaznu u okviru
kojih se moe izrei maloljetniku.
Osim toga, Prekrajni zakon sadri posebnu glavu o postupku prema maloljetnim
poiniteljima prekraja (glava XXIX., l. 223. do 227.).

8. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA,

H B

C J , OD C

CJ

POSLJEDICE OSUDE

a) Oduzimanje imovinske koristi

40. Naelo je da nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu prekrajem. U

ostvarivanju tog naela, odlukom o prekraju kojom se utvruje da je prekraj poinjen,
oduzima se imovinska korist ostvarena prekrajem. Kad se utvrdi nemogunost
oduzimanja imovinske koristi u cijelosti ili djelomino, prekrajni e sud obvezati
poinitelja prekraja na isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu.
Posebnim se zakonom moe propisati nain izrauna ostvarene imovinske koristi
46

poinjenim prekrajem.

b) Oduzimanje predmeta

41. Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje

prekraja ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se
ponovno uporabiti za poinjenje prekraja. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada
je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka, zatite
zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga.
Predmeti koje prema zakonu okrivljenik ili druga osoba ne moe posjedovati ili
predmeti ije je posjedovanje ili promet zabranjen ili ogranien ili predmeti namijenjeni
prometu, ali se u promet mogu pustiti samo pod posebnim uvjetima (s nadzornim
markicama i slino), oduzet e se i kad postupak nije zavren osuujuom presudom. Sud
moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti njihovo unitenje i prije zavretka
postupka.
Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee
na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili
sredstva.31
Sud moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti unitenje predmeta ili
sredstava i prije zavretka postupka ako utvrdi da predstavljaju izravnu opasnost za ivot
i zdravlje.

r v

j dc

ud , r h b

cj

br

du

pr r ju

42. Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja
odreenih prava, odnosno u stjecanju tzv. negativnih prekrajnih bodova propisuju se
31

Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik
nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
47

zakonom.
Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetnikog
zatvora, osuenik ima sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i moe
stjecati sva prava osim onih koja su mu ograniena zatitnom mjerom, a jednako se to
odnosi i na poinitelja prekraja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o
prekraju osloboen kazne.
Osoba protiv koje je donesena odluka o prekraju smatra se neosuivanom i
odluka brie iz prekrajne evidencije kad proteknu tri godine od dana pravomonosti.
Rehabilitirani osuenik ima pravo nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne moe biti
pozvan na odgovornost niti moe imati bilo kakve pravne posljedice. Rehabilitacija
nastupa po sili zakona.
Kad su u pitanju negativni prekrajni bodovi, kao pravna posljedica osude, oni se
prestaju uraunavati nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na
temelju kojeg je poinitelj prikupio te negativne prekrajne bodove.

d c

pr r j

vd

cj

43. Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dravne
uprave koja vode prekrajni postupak i dravnim tijelima ovlatenim tuiteljima kad se
radi o prekrajnom postupku protiv poinitelja prekraja za kojeg se trae podaci.
Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati i drugim dravnim tijelima na njihov
obrazloeni zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj
slubi ili kada je to potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se trae
podaci kod tijela dravne uprave ili tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave u
upravnom postupku iz njihove nadlenosti. U postupku javne nabave tijela koja je
provode mogu zatraiti podatke iz prekrajne evidencije samo putem nadlenog tijela
dravne uprave.
Prekrajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela
unutarnjih poslova radi otkrivanja poinitelja prekraja. Navedeni podaci smatraju se
48

slubenom tajnom.
Nitko nije duan podnositi dokaze o svojoj prekrajnoj osuivanosti ili
neosuivanosti. Svatko ima pravo traiti podatke iz prekrajne evidencije za sebe samo
ako dokae da su mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi.
Podaci o prekraju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni
koristiti za bilo koje potrebe.

1. TEMELJNA SVRHA POSTUPOVNIH ODREDBI

44. Postupovnim se odredbama Prekrajnog zakona utvruju pravila kojima se

osigurava pravino voenje prekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno
utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti, tako da nitko
neduan ne bude osuen, a da se poinitelju prekraja izrekne kazna ili primijeni druga
prekrajnopravna sankcija.
Postupovna pravila primijenjuju prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud i tijela
dravne uprave kad su nadleni za voenje prekrajnog postupka u prvom stupnju.
Ako Prekrajni zakon ne sadri odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na
odgovarajui e se nain, kada to bude primjereno svrsi prekrajnog postupka, primijeniti
odredbe Zakona o kaznenom postupku. Premda su Prekrajnim zakonom temeljeto
ureena postupovna pravila, ipak je predviena supsidijarna primjena Zakona o
kaznenom postupku, budui su ba njegove postupovne odredbe najsrodnije prekrajnom
postupku.
Prije donoenja pravomone odluke o prekraju okrivljenik moe biti ogranien u
svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje odreuje Prekrajni zakon.

49

Tenja je novim Prekrajnim zakonom unificirati prekrajni postupak, tako da se

on na jedinstven nain vodi za sve prekraje.32

J O

45. Prekrajni postupak sadri odreena naela koja predstavljaju njegove

temeljne odredbe. Njihovo potivanje je pretpostavka donoenja legalne i pravilne
odluke, to znai da nitko neduan ne bude oglaen krivim niti mu bude izreena ili
primijenjena prekrajnopravna sankcija, a da se poinitelju prekraja izree primjerena
kazna ili druga prekrajna sankcija. Primjena temeljnih naela prekrajnog postupka
prua garanciju potivanja prava i dostojanstva okrivljenika. Ona su obveza sudova ili
tijela dravne uprave koji vode prekrajne postupke da u duhu tih naela tumae i ostale
postupovne odredbe Prekrajnog zakona.
Takva bitna naela postupka (uz ve iznijeto naelo zakonitosti) koja Prekrajni
zakon istie jesu: a) pretpostavka okrivljenikove nedunosti, b) pravo okrivljenika na
obranu, c) prava uhiene ili zadrane osobe, d) naelo uporabe hrvatskog jezika i
latininog pismo u postupku e) dunost utvrivanja svih vanih injenica, f) naelo
ekonominosti postupka i sprijeavanje zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona, g)
naelo nezakonitosti dokaza, h) naelo pouke o pravima u postupku.

r p

rvj

du

46. Pretpostavka okrivljenikove nedunosti (praesumptio inocentiae) je ustavno

naelo i ujedno jedno od temeljnih naela Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i
32

Meutim, teko je iskljuiti pravo zakonodavca da moe, kada to smatra nunim, posebnim
zakonom urediti drugaije odreena pravila prekrajnog postupka. Odredbe o postupku koje sadri
Prekrajni zakon primjenjivale bi se u takvom sluaju supsidijarno prema naelu lex specialis derogat legi
generali. Tako npr. Zakon o deviznom inspektoratu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 33/92., 26/93.
i 29/94.) sadri u l. 16. sljedeu odredbu:
evizni inspektorat vodi prekrajni postupak prema Zakonu o
prekrajima, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
50

temeljnih sloboda, prema kojem je svatko neduan i nitko se ne moe smatrati krivim za
prekraj dok mu se pravomonim rjeenjem ne utvrdi krivnja. Takvo naelo ima odreene
posljedice. Prvo, okrivljenik nije duan iznijeti obranu niti odgovarati na pitanja (pravo
na utnju). To znai da teret dokazivanja krivnje nije na okrivljeniku ve na ovlatenom
tuitelju i tijelu koje vodi takav postupak. Okrivljenik je jedino duan prisustvovati u
postupku.

rugo, zabranjeno je i kanjivo od okrivljenika (ali i od drugih osoba koje

sudjeluju u postupku kao npr. od svjedoka, vjetaka i dr.) iznuivati priznanja ili druge
izjave. Tree, premda to nije izrijekom u Prekrajnom zakonu reeno, ako postoji dvojba
o postojanju injenica koje tvore obiljeja prekraja i postojanja krivnje, takva se dvojba
tumai u prilog okrivljeniku (in dubio pro reo).

akle, u takvoj dvojbi prekrajni sud ili

nadleno tijelo dravne uprave moraju rijeiti u korist okrivljenika.

b) Pravo okrivljenika na obranu

47. I ovo je naelo jedno od osnovnih naela prekrajnog postupka. U

prekrajnom postupku okrivljenom se mora dati mogunost da se izjasni o injenicama i
dokazima za koje ga se tereti.
onoenje odluke o prekraju bez ispitivanja okrivljenika ini izuzetak koji mora
biti posebno zakonom predvien. Prekrajni zakon predvia dva takva izuzetka. Prvi je
izuzetak u postupku izdavanja prekrajnog naloga.

rugi sluaj donoenja rjeenja o

prekraju bez nazonosti i ispitivanja okrivljenika je kad se uredno pozvani okrivljenik ne

odazove pozivu, a ustanovi se da njegova nazonost nije potrebna odnosno kad se glavna
rasprava moe odrati bez nazonosti uredno pozvanog okrivljenika, a to e biti kada
pribavljeni dokazi pruaju dostatnu osnovicu za donoenje odluke o prekraju.
Okrivljeniku se mora omoguiti da se oituje o svim injenicama i dokazima koji
ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. Da bi okrivljenik mogao
ostvariti pravo na obranu on mora ve na prvom ispitivanju biti obavijeten o djelu za

51

koje se tereti i o osnovama optube.33

Okrivljenik nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Zabranjeno
je i kanjivo od okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati
priznanja ili druge izjave.
Okrivljenik se ima pravo braniti sam ili uz strunu pomo branitelja iz reda
odvjetnika. Na takvo pravo su ga sud ili tijelo dravne uprave duni pouiti ve na prvom
ispitivanju.

r v uh

dr

48. Pod uhienjem ili zadravanjem se smatra svaka mjera ili radnja koja
ukljuuje lienje slobode osobe pod sumnjom da je poinila prekraj.
Osoba uhiena ili zadrana pod sumnjom da je poinila prekraj mora biti odmah
upoznata o razlozima uhienja ili zadravanja. Na njezin e zahtjev nadleno tijelo o
uhienju ili zadravanju izvijestiti njezinu obitelj ili drugu osobu koju ona odredi. Ako se
ispituje kao osumnjienik ili okrivljenik, nadleno tijelo je mora pouiti da nije duna
iskazivati te da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sama izabrati.

up r b hrv

gj

gp m up

up u

49. U prekrajnom je postupku u uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.

Meutim, ako je na podruju jedinice lokalne samouprave na temelju zakona uveden u
slubenu uporabu i drugi jezik ili koje drugo pismo, postupak e se voditi u skladu s tim
zakonom.34
33

To je sukladno l. 6. Europske konvencije o zatiti ljudskih prava o pravu na pravino suenje i

l. 29. Ustava Republike Hrvatske.
34

Talijanski kao drugi jezik, s obvezatnom pisanju odluka na oba jezika je predviena u nekim
gradovima Istre (Buje, Umag, Gronjan i dr.). U nekim gradovima Osjeko-baranjske i Vukovarskosrijemske upanije drugi slubeni jezik je maarski, a eki je drugi jezik u nekim gradovima i opinama
52

Svaki se sudionik postupka (okrivljenik, oteenik, svjedok i dr.) ima pravo sluiti
svojim jezikom ako to i nije slubeni jezik suda. Tijelo koje vodi postupak mora osigurati
usmeno prevoenje izjava, isprava i drugog pisanog dokaznog materijala. Ako
okrivljenik ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, mora mu se osigurati tuma koji
obavlja prevoenje. Meutim, i u tom se sluaju pismena (optuni prijedlog, alba i drugi
podnesci) sudu dostavljaju na hrvatskom jeziku i latininom pismu.
Stranac koji je zadran zbog sumnje da je poinio prekraj, ili se nalazi u pritvoru,
istranom zatvoru ili u zatvoru zbog kaznenog djela ili je iz drugih razloga lien slobode,
moe od zapoinjanja postupka do njegova dovretka dostavljati sudu podneske na svom
jeziku. O pravu na pre voenje pouit e se prije prvog ispitivanja. Stranac se moe
odrei toga prava ako zna jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti
da je dana pouka i izjava sudionika.

Du

u vr v

vhv h

50. Utvrditi (potpuno i tono) sve injenice pravno relevantne za odluivanje u

konkretnom prekrajnom postupku je obveza prekrajnih sudova i ostalih dravnih tijela
nadlenih za voenje prekrajnog postupka. Pri tome s jednakom panjom sud je duan
utvrditi kako injenice koje terete okrivljenika tako i one koje mu idu u korist. Time je
izraeno inkvizitorno naelo, koje je u suvremenim procesnim sustavima ublaeno
akuzatornim naelom. Za ostvarivanje takve obveza, u svim postupcima, pa tako i u
prekrajnom, slui i naelo slobodne ocjene dokaza.

Bjelovarsko-bilogorske upanije itd. Vidi: Pavii, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, Rijeka,
2005., str. 25.
53

up

pr j

r r j

up r b pr v

51. Prekrajni postupak treba provoditi brzo i bez odugovlaenja, uz izbjegavanje

nepotrebnih radnji i trokova. Sud i druga dravna tijela duna su onemoguiti svaku
zlouporabu prava sudionika u postupku. Smisao ovog naela je vea uinkovitost
prekrajnog postupka, te da proe to manje vremena od poinjenja prekraja do izricanja
prekrajnopravne sankcije. Naravno da primjena ovog naela ne moe ii na utrb
dunosti utvrivanja svih vanih injenica i zakonitog donoenja odluke o prekraju.
Realizacija ovog naela daje mogunost sudu da rjeenjem uskrati stranci ili
drugom sudioniku u prekrajnom postupku pravo na odreenu procesnu radnju, ako
zakljui da se te radnje poduzimaju samo radi odugovlaenja postupka ili na drugi nain
zloupotrebljavaju prava iz Prekrajnog zakona.

52. Ovo naelo znai da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima

pribavljenim na nezakonit nain (tzv. nezakoniti dokazi).
Nezakoniti su oni dokazi koji su, prvo, pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom
ili meunarodnim pravom zajamenih prava na obranu, na dostojanstvo, na ugled i ast,
te na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota.

rugo, nezakoniti su i oni dokazi koji

su pribavljeni povredom odredaba prekrajnog postupka i koji su izriito predvieni

Prekrajnim zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
Odluka o prekraju koja bi se temeljila na injeninom stanju utvrenim
nezakonitim dokazima i sama bi bila nezakonita.

54

p u

pr v m u p

up u

53. Okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, koji bi iz oitog neznanja

mogao propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristio svojim pravima, sud e
pouiti o pravima koja mu prema Prekrajnom zakonu pripadaju i o posljedicama
proputanja radnje.

3. PRETHODNO PITANJE

54. U prekrajnom postupku prethodno pitanje je pravno pitanje za ije rjeavanje

je nadlean sud u kojem drugom postupku ili koje drugo dravno tijelo (dakle, nije u
nadlenosti prekrajnog suda ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak), ako
o njegovom prethodnom rjeenju ovisi primjena propisa o prekraju.
Prekrajni zakon daje prekrajnom sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi
prekrajni postupak mogunost da sam rijei i to pitanje. Rjeenje toga pravnog pitanja
ima uinak samo na prekrajni predmet o kojemu se raspravlja.
Rjeavanje prethodnog pitanja je samo mogunost ali ne i obveza prekrajnog
suda odnosno tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. To znai da prekrajni
sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, kad se pred njim pojavi
prethodno pitanje ima dvije mogunosti: a) da sam rijei to pitanje prema odredbama koje
vrijede za dokazivanje u prekrajnom postupku ili b) da prieka da to pitanje rijei
nadleno tijelo. Ako je o takvom pitanju ve donio odluku nadleni sud ili tijelo dravne
uprave, takva odluka ne vee prekrajni sud ili tijelo dravne uprave to se tie ocjene je
li poinjen odreeni prekraj.
Odluka o prethodnom pitanju, koju donosi tijelo koje vodi prekrajni postupak,
nije dio dispozitiva rjeenja o prekraju, nego njegovog obrazloenja. Rjeavanje
prethodnog pitanja je na taj nain zapravo utvrivanje injeninog stanja.

55

4. NAD

DO

v r

55. Prekrajni zakon propisuje pravilo da o prekrajima sude prekrajni sudovi i

Visoki prekrajni sud. Kao izuzetak od tog pravila zakonom moe za voenje prekrajnog
postupka biti propisana stvarna nadlenost tijela dravne uprave za voenje prekrajnog
postupka u prvom stupnju.35 Meutim, postupak prema maloljetnicima uvijek vode
sudovi, nikada tijelo dravne uprave.
r

r j

ud v su nadleni, prvo, suditi u prvom stupnju za sve prekraje

osim za one za koje je posebnim zakonom propisana stvarna nadlenost tijela dravne
uprave, drugo, odluivati o prigovorima protiv prekrajnih naloga svih ovlatenih
izdavatelja kada je prigovor podnesen zbog odluke o prekrajnopravnoj sankciji,
trokovima postupka, oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, tree,
odluivati o albi podnesenoj samo zbog odluke o prekrajnopravnim sankcijama,
trokovima postupka, oduzimanju imovinske koristi ili oduzimanju predmeta protiv
odluke o prekraju koju je donio sud ili drugo tijelo postupka samo za prekraj ili stjecaj
prekraja za koje je kao kazna propisana samo novana kazna do 15.000,00 kuna,36 i
etvrto, odluivati o zahtjevu za obnovu prekrajnog postupka kako u predmetima u
35

Tako je npr. prema Zakonu o carinskoj slubi u Republici Hrvatskoj za prekraje u podruju
carina u prvom stupnju nadlena Komisija za carinske prekraje koja djeluje u sklopu carinarnice, prema
Pomorskom zakoniku postupak za pomorske prekraje vodi Komisija za prekraje luke kapetanije, Zakon
o financijskoj policiji daje ovlast djelatniku financijske policije da provodi prekrajni postupak itd.
36

Stvarno i mjesno nadleni za odluivanje u predmetima navdenih kao drugo i tree su prekrajni
sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu:
1. r r j
ud u O j u nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Osjeko-baranjskoj
upaniji, Brodsko-posavskoj upaniji, Vukovarsko-srijemskoj upaniji i Poeko-slavonskoj upaniji,
2. r r j
ud u j c nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Primorsko-goranskoj
upaniji, Liko-senjskoj upaniji i Istarskoj upaniji,
3. r r j
ud u p u nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji, Zadarskoj upaniji, ibensko-kninskoj upaniji i ubrovako-neretvanskoj upaniji,
4. r r j
ud u Z gr bu nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Gradu Zagrebu,
Zagrebakoj upaniji, Krapinsko-zagorskoj upaniji, Sisako-moslavakoj upaniji, Karlovakoj upaniji,
Varadinskoj upaniji, Koprivniko-krievakoj upaniji, Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji, Virovitikopodravskoj upaniji i Meimurskoj upaniji.
56

kojima su sudili, tako i u predmetima protiv pravomonih prekrajnih naloga ovlatenih

tuitelja ako je rije o prekrajima iz stvarne nadlenosti suda, te u predmetima protiv
svih pravomonih obveznih prekrajnih naloga.
Prekrajni sudovi pruaju pravnu pomo prema odredbama meunarodnih
ugovora i Prekrajnog zakona, te obavljaju i druge poslove propisane zakonom.
pr r j

ud

pub

Hrv

nadlean je odluivati u drugom

stupnju o albama protiv odluka prekrajnih sudova i tijela dravne uprave, odluivati o
izvanrednim pravnim lijekovima, odluivati o sukobu nadlenosti izmeu prekrajnih
sudova, odluivati o zahtjevima za izuzeem predsjednika sudova, te obavlja i druge
poslove propisane zakonom.
j

dr v

upr v

nadlena su, prvo, odluivati u prvom stupnju o

prekrajima kada je to propisano posebnim zakonom, i drugo, odluivati o zahtjevima za

obnovu prekrajnog postupka, kako u predmetima iz svoje nadlenosti tako i protiv
pravomonih prekrajnih naloga u predmetima za koje je za voenje prekrajnog
postupka predvieno prvostupanjsko odluivanje tog tijela dravne uprave. Tijela
dravne uprave obavljaju i druge poslove propisane zakonom.
v ud v

dr v

upr v . U prekrajnom sudu odluku o prekraju i

druge odluke donosi sudac pojedinac.37 Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske
odluuje u vijeima sastavljenim od tri suca. Sastav tijela dravne uprave odreen je
zakonom kojim se odluivanje o prekrajima stavlja u nadlenost tog odreenog tijela.

56. Za odreivanje mjesne nadlenosti uzima se, u pravilu, mjesto izvrenja

prekraja (locus delicti commissi).Tako i prema Prekrajnom zakonu, za voenje
postupka mjesno je nadlean sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak
na ijem je podruju prekraj poinjen ili pokuan. To je primarni kriterij za odreivanje
37

Iznimka od pravila da sudi sudac pojedinac su sluajevi propisanim Prekrajnim zakonom (l.
94. st. 1. t. 2. i 3..) kada odluku donosi vijee od tri suca.
57

mjesne nadlenosti.
Meutim, kao osnova za utvrivanje mjesne nadlenosti moe biti i mjesto
prebivalita ili boravita poinitelja odnosno sjedite okrivljene pravne osnove. Ali ta
osnova moe biti uzeta u obzir uz dvije pretpostavke: ako se mjesna nadlenost ne moe
odrediti prema mjestu poinjenja prekraja i ako se vaenje propisa kojim je prekraj
odreen prostire i na podruje prebivalita odnosno boravita poinitelja ili podruje
sjedita pravne osobe.
Ako je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu, dok se nalazi u domaoj luci ili
pristanitu, nadlean je sud ili tijelo dravne uprave na ijem se podruju nalazi ta luka ili
pristanite. U ostalim sluajevima kad je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu,
nadlean je sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak na ijem se
podruju nalazi matina luka domaeg broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u
kojem se brod odnosno zrakoplov (domai ili strani) prvi put zaustavi. Posebnim
zakonom moe se i drukije odrediti mjesna nadlenost kad su u pitanju prekraji
poinjeni na brodu ili u zrakoplovu.
Posebna situacija odreivanja mjesne nadlenosti je kad su u pitanju prekraji
uinjeni tiskom, radiom ili televizijom. Za tako poinjene prekraje nadleno je
prekrajno tijelo na ijem podruju se tisak raspaava, odnosno emisija prima
odgovarajuim ureajem ili prekrajno tijelo na ijem se podruju nalazi sjedite,
odnosno boravite izdavaa. Tu je Prekrajni zakon drugaije uredio pravila odreivanja
mjesne nadlenosti nego je to uinio Zakon o kaznenom postupku.
Primjenom navedenih pravila moe doi do istodobne nadlenosti dva ili vie
suda odnosno dva ili vie tijela dravne uprave (tzv. konkurentna nadlenost) U takvom
sluaju, mjesno je nadlean onaj sud ili ono tijelo dravne uprave pred kojim je prije
pokrenut postupak, ali svaki od njih mora na svom podruju poduzeti radnje koje ne trpe
odgodu.
Ako se primjenom navedenih pravila ne moe odrediti mjesna nadlenost (ako
npr. nije poznato mjesto poinjenja prekraja), tada e mjesno nadleni sud odrediti
Visoki prekrajni sud, a mjesno nadleno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni
postupak odredit e nadleno ministarstvo.
58

Prekrajni sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, nadleni za
poinitelja prekraja nadleni su i za sudionike i u pravilu se protiv svih vodi jedinstveni
postupak i donosi jedna odluka o prekraju .
Isto se tako moe provesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka o prekraju
ako se pokreu i vode odvojeni postupci protiv iste osobe ili protiv vie osoba za isti
prekraj. Postoji obvezno i fakultativno spajanje postupaka. Obvezno je spajanje
postupaka u sluaju da su svi prekraji povezani istom injeninom osnovom i potrebom
izvoenja veinom istih dokaza. U ostalim sluajevima spajanje postupaka je
fakultativno.
Jedinstveni e se postupak, u pravilu, provesti i jedna presuda donijeti i protiv
okrivljenika pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi.
Postupci se mogu i razdvajati, ako sudac ili slubenik u tijelu dravne uprave
ocijene da za takvo razdvajanje postoje vani razlozi ili razlozi svrsishodnosti).
Takvo je razdvajanje postupka je mogue do zavretka glavne rasprave odnosno do
zavretka postupka.
O spajanju ili razdvajanju postupaka donosi se rjeenje protiv kojeg nije
doputena posebna alba.

57.

rj

(d

g cj

elegacija je prenoenje nadlenosti od suda ili tijela dravne uprave mjesno

nadlenog za voenje prekrajnog postupka prema opim propisima na drugi sud ili
drugo tijelo dravne uprave istog ranga (forum delegatum). Razlikuju se nuna i
svrhovita delegacija nadlenosti.
u

g cj

postoji u sluaju kad je nadleni sud bilo iz

pravnih ili stvarnih razloga sprijeen postupati u konkretnom prekrajnom predmetu. U

takvom sluaju mora postupak provesti drugi prekrajni sud koji nije mjesno nadlean.
No, koji e to sud biti odluuje Visoki prekrajni sud svojim rjeenjem. Zbog toga je
obveza nadlenog suda da o svojoj sprijeenosti postupanja u odreenom prekrajnom
59

predmetu obavijesti Visoki prekrajni sud. Protiv rjeenja Visokog prekrajnog suda
kojim se prenosi nadlenost s mjesno nadlenog prekrajnog suda na drugi prekrajni sud
nije dozvoljena alba. Pod istim uvjetima do nune delegacije nadlenosti dolazi i kad se
prekrajni postupak vodi pred tijelom dravne uprave. Samo, u tom sluaju rjeenje o
delegaciji nadlenosti donosi nadleno ministarstvo.
vrh v

g cj

je prenoenje nadlenosti sa suda ili tijela

dravne uprave na drugi sud ili drugo tijelo dravne uprave zbog razloga svrhovitosti,
naime ako je oito da e se postupak provesti lake ili da e trokovi postupka bit manji
ili ako za to postoje drugi vani razlozi. Iz istih razloga (oitost da e drugi sud lake
povesti postupak, ili ako postoje drugi vani razlozi za to) Visoki prekrajni sud moe za
voenje postupka odrediti drugi stvarno nadleni sud, pod uvjetom da se vaenje propisa
kojim je prekraj odreen prostire i na to podruje.

d) Nenadle

58. Sudovi i tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak duna su po
slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.

im primijete da nisu

nadleni, moraju se rjeenjem oglasiti nenadlenim i nakon pravomonosti takvog

rjeenja dostavit predmet nadlenom sudu, odnosno nadlenom tijelu dravne uprave. Pri
tome su obavezni poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.
Meutim, nakon zapoinjanja postupka mjesna nadlenost se ustaljuje i ne moe se sud
odnosno tijelo dravne uprave vie oglasiti nenadlenim niti stranke mogu isticati
prigovor mjesne nenadlenosti.
Ako sud ili tijelo dravne uprave kojem je predmet ustupljen kao nadlenom
smatra da je nenadlean radi se o takozvanom negativnom sukobu nadlenosti.
Negativan sukob nadlenosti postoji, dakle, kad se dva ili vie suda odnosno tijela
dravne uprave oglase nenadlenim u istom predmetu. Teorijski, mogu je i pozitivan
sukob nadlenosti, kada dva ili vie suda odnosno dva ili vie tijela dravne uprave
smatraju da su nadleni u tom prekrajnom predmetu. Pitanje tko rjeava sukob

60

nadlenosti rijeeno je Prekrajnim zakonom bez obzira na to da li je u pitanju pozitivan

ili negativan sukob nadlenosti (dakle, neovisno o tome da li su dva ili vie tijela
prisvojila sebi pravo da vode prekrajni postupak ili su odbila od sebe dunosti da vode
postupak).
Prema Prekrajnom zakonu o sukobu nadlenosti izmeu sudova odluuje Visoki
prekrajni sud. O sukobu nadlenosti tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak
odluuje ministarstvo, a ako je rije o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave
razliitih ministarstava, tada odluuje Vlada Republike Hrvatske. O sukobu nadlenosti
izmeu sudova i tijela dravne uprave odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Protiv
rjeenja kojim je odlueno o sukobu nadlenosti nije doputena alba.

5 Z Z

59. Izuzee je institut kojim se osigurava objektivnost u voenju prekrajnog

postupka i donoenju odluke o prekraju. Stoga je Prekrajni zakon utvrdio razloge za
izuzee odreenih sudionika u prekrajnom postupku i to: suca ili slubenika tijela koje
vodi prekrajni postupak, dravnog odvjetnika i druge slubene osobe ovlatene za
pokretanje i voenje prekrajnog postupka, branitelja, zapisniara, vjetaka, tumaa i
druge strune osobe. Prekrajni zakon razlikuje dvije vrste izuzea: iskljuenje i otklon.
Razlozi za izuzee mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni razlozi su takvi da
ve svojim postojanjem dovode u pitanje objektivnost uesnika u postupku, pa im
postoji neki od tih razloga, mora doi do iskljuenja osobe kod koje su ti razlozi prisutni.
Apsolutni razlozi za izuzee se u Prekrajnom zakonu taksativno nabrajaju. Relativni
razlozi za izuzee su odreeni generalno kao bilo koja okolnost koja postoji protiv
odreenog sudionika u prekrajnom postupku izvan taksativno nabrojanih apsolutnih
razloga, a koja izaziva sumnju u njegovu nepristranost. To onda moe biti razlog za
otklon sudionika u prekrajnom postupku
p

prekrajnom postupku iskljuit e se onaj sudionik:

61

j d v d

ju

j . U

(a) tko je oteen prekrajem,

(b) tko je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem, tuiteljem, oteenikom,
zakonskim zastupnikom ili opunomoenikom ili predstavnikom pravne osobe brani drug
ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, a
u tazbiniskom srodstvu do drugog stupnja,
(c) tko je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem ili okrivljenikovim branim
drugom, tuiteljem, oteenikom ili predstavnikom pravne osobe u odnosu posvojitelja,
posvojenika, skrbnika, tienika, udomitelja ili udomljenika,
(d) tko je u istom predmetu vodio prvostupanjski postupak ili sudjelovao u
donoenju odluke koja se pobija pravnim sredstvom - kao tuitelj, branitelj, zakonski
zastupnik ili opunomoenik oteenika odnosno tuitelja, ili je ispitan kao svjedok ili
vjetak ili je sudjelovao u inspekcijskom ili drugom nadzoru na temelju kojega je
pokrenut prekrajni postupak.
im sazna za neki od apsolutnih razloga za izuzee, taj je sudionik prekrajnog
postupka duan odmah prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti osobu
koja odluuje o njegovom izuzeu.
Relativ

tj. oni koji dovode do otklona. Ako sudionik

prekrajnog postupka smatra da postoje druge okolnost koje opravdavaju njegov izuzee
(relativni razlog za izuzee) takoer e o tome izvijestiti osobu nadlenu za njegovo
otklon, a u postupku moe poduzimati samo one radnje koje ne trpe odgodu.
Izuzee mogu traiti i stranke, sve do zapoinjanja prekrajnog postupka. Ako su
za razlog iskljuenja (tj. za koji od apsolutnih razloga izuzea) saznali kasnije, zahtjev
podnose odmah nakon saznanja.
Od u v

h j vu

. O izuzeu suca prekrajnog suda odluuje

predsjednik prekrajnog suda. Ako se trai izuzee i predsjednika suda, o tom zahtjevu
odluuje potpredsjednik suda. Ako potpredsjednika suda nema, odluku o izuzeu donosi
predsjednik Visokog prekrajnog suda. O izuzeu suca Visokog prekrajnog suda
odluuje predsjednik tog suda. O izuzeu predsjednika Visokog prekrajnog suda
odluuje se na sjednici svih sudaca tog suda na kojoj pri donoenju odluke o izuzeu ne
62

moe sudjelovati predsjednik suda.

O izuzeu slubenika upravnog tijela koje vodi prekrajni postupak odluuje
njegov elnik, a o njegovom izuzeu odluuje nadleni ministar.
O izuzeu zapisniara, tumaa, strune osobe, vjetaka i branitelja odluuje
predsjednik vijea Visokog prekrajnog suda, sudac prekrajnog suda prvog stupnja,
odnosno voditelj prekrajnog postupka pred upravnim tijelom ili predsjednik upravnoprekrajnog vijea, ovisno o tome pred kojim se tijelom postupak vodi.
Na rjeenje kojim se odluuje o izuzeu nije dozvoljena alba. Meutim, razlozi iz
zahtjeva za izuzee koji nije prihvaen mogu se koristiti u albi protiv odluke o prekraju,
jer sudjelovanje u suenju osobe koja je trebala biti izuzeta propisano je kao apsolutno
bitna povreda odredaba postupka (l. 195. st. 1. t. 2. Prekrajnog zakona).

BJ

J O

a) Stranke i sudionici u postupku

60. Stranke u prekrajnom postupku su: ovlateni tuitelj i okrivljenik. Sudionici u

prekrajnom postupku su: branitelj okrivljenika, zakonski zastupnik ili opunomoenik,
oteenik, kao i druge osobe kojih se tie voenja odreenog prekrajnog postupka.

b Ov

61. Ovlateni tuitelji su: dravni odvjetnik, tijelo dravne uprave, pravna osoba s
javnim ovlastima i oteenik. S obzirom na broj ovlatenih tuitelja, mogue je da dva ili
vie ovlatenih tuitelja podnesu optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti
prekraj prije nego li je okrivljenik pozvan na ispitivanje. U takvom sluaju optuni
prijedlog dravnog odvjetnika ima primat u odnosu na optune prijedloge ostalih

63

ovlatenih tuitelja. Ako dravni odvjetnik nije podnio optuni prijedlog, tada primat ima
optuni prijedlog tijela dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u odnosu na
optuni prijedlog oteenika.
To drugim rijeima znai, ako je dva ili vie ovlatenih tuitelja podnijelo optuni
prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraj prije nego je zakazana glavna rasprava
ili okrivljenik pozvan na ispitivanje, a jedan od podnositelja je dravni odvjetnik,
postupak e se voditi po zahtjevu dravnog odvjetnika.
Isto tako, ako su optune prijedloge protiv istog okrivljenika i za isti prekraj prije
nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje podnijeli ovlateni
tuitelji tijelo dravne uprave odnosno pravna osoba s javnim ovlastima i oteenik,
postupak e se voditi na temelju optunog prijedloga tijela dravne uprave odnosno
pravne osobe s javnim ovlastima.
Ako je istim prekrajem okrivljenika oteeno vie osoba i samo je neka ili su sve
prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje podnijele
protiv tog okrivljenika optuni prijedlog, postupak e se spojiti po svim podnesenim
optunim prijedlozima i provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda.
Tuitelj moe odustati od optunog prijedloga do donoenja nepravomone
odluke o prekraju.
Novina je u Prekrajnom zakonu uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama
Prekrajnog zakona mogunost da ovlateni tuitelj i okrivljenik pregovarati o uvjetima
priznavanja krivnje i sporazumijevanju o sankcijama i mjerama. Ako postignu sporazum
sastavljaju o tome pisanu izjavu za donoenje odluke o prekraju temeljem sporazuma
stranaka. Ako prihvati sporazum stranaka, tijelo postupka e donijeti odluku o prekraju
koja mora u cijelosti odgovarati postignutom sporazumu stranaka. Meutim, tijelo
postupka ipak ne smije prihvatiti sporazum stranaka koji je s obzirom na pravila o izboru
vrste i visine sankcije na tetu okrivljenika, ili se nee postii svrha kanjavanja ili koji
nije zakonit.
Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju iste ovlasti,
prava i obveze kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti. Odredbe Prekrajnog

64

zakona koje se odnose na tijela dravne uprave, na odgovarajui se nain primijenjuju i

na tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave kada je rije o prekrajima
iz njihove nadlenosti.

Dr v

dvj

62. Temeljno pravo i dunost dravnog odvjetnitva, kao samostalnog i neovisnog

pravosudnog tijela, jest postupanje protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, pa
dakle i progon poinitelja prekraja. U prekrajnim predmetima dravni je odvjetnik
stranka i u njegov djelokrug spada poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja
prekraja, pronalaenje poinitelja i pribavljanje potrebnih dokaza za uspjeno voenje
postupka pred sudom ili tijelom dravne uprave nadlenim za voenje prekrajnog
postupka.
Za prekrajni progon pred prekrajnim sudom stvarno je nadlean opinski
dravni odvjetnik. Mjesno je nadlean onaj opinski dravni odvjetnik prema odredbama
koje vae za nadlenost suda onoga podruja za koje je dravni odvjetnik postavljen.
Pred Visokim prekrajnim sudom Republike Hrvatske postupa Glavni dravni odvjetnik
Republike Hrvatske.
ravni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten
sam ili preko osoba koje su na temelju zakona ovlatene da ga zastupaju u prekrajnom
postupku.
Bitno je naglasiti da se dravnom odvjetniku daje ovlast na prekrajni progon ali
mu se ne odreuje primarnom obvezom. U sluaju konkurencije s drugim ovlatenim
tuiteljima, optuni prijedlog dravnog odvjetnika, kako je reeno, uvijek ima prioritet na
temelju kojeg se provodi prekrajni postupak.

65

bb

dr v

upr v

pr v

j v m v

63. Tijelo dravne uprave ovlateno je podnijeti optuni prijedlog za prekraj

propisan onim propisom koje je to tijelo ovlateno neposredno provoditi ili nadzirati
njegovo provoenje. Ako to tijelo ne podnese optuni prijedlog, moe to uiniti tijelo
dravne uprave vieg stupnja koje nadzire provoenje istog propisa o prekraju. Tijelo
dravne uprave kao podnositelj optunog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na
koje je po zakonu ovlateno putem ovlatene osobe.
Pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ovlatene su za prekrajni progon za one
prekraje koji su propisani u podruju javnih ovlasti koje imaju. Pravna osoba s javnim
ovlastima u tijeku prekrajnog postupka poduzima sve radnje na koje je po zakonu
ovlatena putem osobe koju za to ovlasti kao svog predstavnika.

b c O

64. Oteenik je pravna ili fizika osoba ije je kakvo imovinsko ili osobno pravo
povrijeeno ili ugroeno prekrajem. Oteenik moe pred sudom u prekrajnom
postupku ostvarivati imovinskopravni zahtjev, a pred sudom i upravnim tijelom koje vodi
prekrajni postupak moe predlagati dokaze i davati druge izjave koje upuuju na
okrivljenikovu krivnju. Oteenik svoja prava u postupku moe ostvarivati preko
punomonika.
Posebno je znaajno da je oteenik ovlaten sudu za taj prekraj podnijeti optuni
prijedlog. Oteenik tuitelj poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu
ovlaten sam ili putem ovlatenog opunomoenika odnosno predstavnika.
Za oteenika maloljetnika ili osobu lienu poslovne sposobnosti optuni
prijedlog podnosi njihov zakonski zastupnik i poduzima sve radnje u postupku a moe za
to imati i ovlatenog opunomoenika. Oteenik stariji maloljetnik (osoba s navrenih
esnaest godina ivota) moe i sama podnijeti optuni prijedlog i u vezi s tim obavljati
radnje u postupku.
66

Oteenik se u postupku moe ispitati kao svjedok.

Ako oteenik tuitelj umre u tijeku roka za podnoenje optunog prijedloga ili u
tijeku postupka koji se vodi po njegovu optunom prijedlogu, njegov brani drug,
izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i posvojenik mogu u roku od
mjesec dana poslije njegove smrti podnijeti optuni prijedlog ili dati izjavu da postupak
nastavljaju.

c) Okrivljenik

65. Okrivljenik je osoba protiv koje je zapoet prekrajni postupak pred sudom ili
tijelom dravne uprave. To moe biti fizika osoba, obrtnik, pravna osoba i s njom
izjednaeni subjekti, te odgovorna osoba u pravnoj osobi.
U tijeku postupka okrivljenik ima pravo upozoriti ne sve injenice i predlagati
dokaze koji su vani za utvrivanje prekraja, postavljati pitanja osobama koje daju
iskaze, razmotriti spise i razgledati predmete te davati primjedbe, objanjenja i druge
izjave kao i pravo na albu i druga pravna sredstva.
Okrivljenici, osim okrivljenika pravne osobe, svoju obranu iznose sami, a druge
radnje u postupku mogu obavljati sami ili putem opunomoenog branitelja.

d) Branitelj

66. Branitelj okrivljenika moe biti samo odvjetnik kojeg u postupku moe
zamijeniti odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom. Prava i dunosti
branitelja prestaju s pravomonim dovretkom prekrajnog postupka ili ranije, kad
okrivljenik opozove punomo i o tome obavijesti sud. Jedan odvjetnik moe u istom ili
odvojenim postupcima biti zajedniki branitelj za dva ili vie okrivljenika samo ako to
nije protivno probitcima njihovih obrana.
Prekrajni zakon regulira i tko ne moe biti branitelj okrivljenika. Tako, branitelj
67

ne moe biti osoba koja je i u drugoj ulozi sudionika prekrajnog postupka, npr. ako je on
ili njegov blii srodnik oteen prekrajem, ili ako je pozvan kao svjedok, ili ako je u
istom predmetu postupao kao sudac ili drugi ovlateni tuitelj, ili ako je suokrivljenik u
istom prekrajnom postupku, ili je tuma u tom postupku i dr.
Branitelj moe u postupku u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe
poduzimati i okrivljenik, osim to ne moe za okrivljenika dati obranu.
Nakon to je sudu podnesen optuni prijedlog, branitelj ima pravo razgledati spise
i pribavljene predmete koji slue za utvrivanje injenica u postupku.

7. PODNESCI, ZAPISNICI, RAZGLEDAVANJE SPISA I DOSTAVA

a) Podnesci

67. Podnesci su optuni prijedlozi, pravni lijekovi te druge izjave i priopenja

koje okrivljenik, oteenik, dravni odvjetnik i drugi sudionici postupka podnose sudu ili
tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. Podnesci se predaju, u pravilu,
neposredno ili se alju potom, a mogu se dati i na zapisnik. Vodei rauna o suvremenim
sredstvima komuniciranja, raniji Zakon o prekrajima iz 2002. godine je omoguio
davanje kratkih i hitnih priopenja telefaksom, teleksom, telefonski, elektronikom
potom ili na drugi primjeren nain, ako je to po prirodi stvari bilo mogue. Prekrajni
zakon sadri odredbe o elektronikoj ispravi, ime je u prekrajnom postupku omoguena
primjena suvremenih sredstava komuniciranja.
Podnesak mora bit razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu
moglo postupati. Kad se radi o nerazumljivom ili nepotpunom podnesku po kojem se ne
moe postupati, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak odbacit e
podnesak. Podnositelj moe ponovo podnijeti podnesak, osim ako njegovo podnoenje
nije vezano za rok koji je ve protekao.
Prekrajni sud moe kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna svakoga tko u

68

podnesku vrijea sud ili osobu koja sudjeluje u postupku.

b) Zapisnici

68. U prekrajnom postupku postoje dvije vrste zapisnika: a) zapisnik o radnjama

u postupku i b) zapisnik o vijeanju i glasovanju.
O radnjama u postupku vodi se zapisnik i to, u pravilu, istodobno kad se radnja
obavlja. Pravilo je da zapisnik pie zapisniar. Izuzetak predstavljaju sluajevi kad se
obavlja pretraga stana ili se radnja obavlja izvan slubenih prostorija tijela, kada zapisnik
moe pisati osoba koja poduzima tu procesnu radnju, ali samo ako se ne moe osigurati
prisutnost zapisniara.
Kada u prekrajnom postupku, kojeg vodi tijelo dravne uprave, odluuje vijee,
tada se o vijeanju i glasovanju sastavlja poseban zapisnik kojeg potpisuju svi lanovi
vijea i zapisniar. Odvojena miljenja se unose u zapisnik ili mu se prikljuuju. Zapisnik
o vijeanju i glasovanju zatvara se u poseban omot . Moe ga razgledati samo vii sud
kad rjeava o pravnom lijeku, nakon ega ga opet zatvara.
Sudac e rjeenjem izdvojiti zapisnik ili drugi pisani akt iz spisa ako se na njima,
sukladno zakonu, ne moe utemeljiti sudska odluka. Prijedlog za izdvajanje moe dati i
stranka ili to moe uraditi sudac po slubenoj dunosti. Protiv rjeenja kojim je odlueno
o izdvajanju nije doputena posebna alba.

c) Razgledavanje spisa

69.

ravni odvjetnik, okrivljenik, oteenik i drugi sudionici u postupku imaju

pravo razgledati spise predmeta i o svom ih troku prepisivati i preslikavati.

Razgledavanje spisa se obavlja pod nadzorom odreene slubene osobe.

69

d) Dostava

70. Dostava je procesna radnja kojom se odreenoj osobi predaju odluke, dopisi i
drugi pisani akti. Takvi se akti u pravilu dostavljaju potom. Meutim dostava se moe
obaviti i preko slubene osobe suda odnosno tijela dravne uprave koje je takav akt
donijelo kao i neposredno kod tog tijela. Poziv za glavnu raspravu ili druge pozive sud
moe usmeno dati osobi koja se nalazi pred sudom.

ostavom se fizikim osobama

pisani akti uruuju osobno, a pravnim osobama bilo kojem zaposleniku u njezinom
sjeditu. ostava je pravovaljana kad pravna ili fizika osoba kojoj se pisani akt dostavlja
ili osoba koja ga je za nju ovlatena primiti, primi pisani akt i svojim potpisom ovjeri
potvrdu o dostavi (dostavnicu) uz naznaku dana i sata primitka. Isto tako, dostava je
uredna i ako adresat odbije primiti pisani akt.
Zbog znaenja kojeg za prekrajni postupak ima uredna dostava, i potrebe da se
ona detaljno uredi, to Prekrajni zakon detaljno ureuje dostavu. Pri tome treba imati u
vidu i naelnu supsidijarnu primjenu onih odredbi Zakona o kaznenom postupku koje,
izmeu ostalog vae za dostavu u kaznenom postupku, a na ona pitanja koja nisu ureena
Prekrajnim zakonom.

O O

71. Rok u postupku je vrijeme unutar kojega se poduzimaju procesne radnje.

Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego to rok istekne
predana onome tko je ovlaten primiti takve izjave. Kad je izjava predana potom
preporuenom poiljkom, brzojavom ili drugim sredstvom (teleksom, telefaksom i sl.)
dan predaje poti smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena.
Prekrajni zakon propisuje da se rokovi raunaju na sate, dane, mjesece i godine.
Rok na sate rauna se od sljedeeg sata poslije onoga u koji pada poetak roka.
Kad se rok rauna na dane, u rok se ne uraunava dan u koji pada poetak roka. Rokovi
odreeni po mjesecima ili godinama zavravaju protekom onog dana posljednjeg mjeseca
70

ili godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok poeo. Ako nema tog dana u
posljednjem mjesecu, rok zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. Ako posljednji dan
roka pada na dravni blagdan ili u subotu ili nedjelju, ili koji drugi dan kad dravno tijelo
ne radi, rok istjee protekom prvoga sljedeeg radnog dana.
u p vr

72

u pr j j

Sud moe dopustiti okrivljeniku koji je

iz opravdanih razloga propustio rok za podnoenje albe protiv presude povrat u prijanje
stanje radi podnoenja albe. Povrat u prijanje stanje moe se dozvoliti jedino na molbu
okrivljenika. Prekrajni zakon odreuje subjektivni i objektivni rok u kojem okrivljenik
moe dati molbu za povrat u prijanje stanje. Subjektivni rok iznosi osam dana, a rauna
se od dana prestanka uzroka zbog koje je okrivljenik propustio rok. Nakon proteka
jednog mjeseca od dana proputanja roka ne moe se traiti povrat u prijanje stanje
(objektivni rok). Uz molbu za povrat u prijanje stanje okrivljenik mora istodobno
podnijeti i albu.
Molba za povrat u prijanje stanje, zajedno sa albom, podnosi se tijelu postupka
koje je donijelo odluku o prekraju u vezi s kojom se podnosi molba. O molbi za povrat u
prijanje stanje odluuje onaj sud koji je nadlean za odluivanje o albi protiv odluke o
prekraju u vezi s kojom je podnesena molba. Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu
ne zadrava izvrenje presude, ali prekrajni sud nadlean za odluivanje o molbi moe
na prijedlog podnositelja molbe u posebno opravdanim sluajevima odluiti da se s
izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi.

Z O

ZO

O O

O
J O

73. Prekrajnim zakonom ureuju se mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika

u postupku i mjere za provoenje postupka koje se mogu odrediti tijekom trajanja
prekrajnog postupka pa i prije njegovog pokretanja, koje su uglavnom prisilnog
karaktera. Svrha im je ili osigurati nazonost okrivljenika, ili sprijeavanje daljnjeg
poinjenja prekraja. Mjere izrie sud, a veinu njih i tijelo dravne uprave koje vodi

71

prekrajni postupak.
Kod odreivanja mjera vrijedi

supsidijarnosti. To znai da meu mjerama

koje propisuje zakon, primijenjuje se uvijek blaa mjera ako se njome moe postii ista
svrha. to vie, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak po slubenoj
e dunosti ukinuti poduzetu mjeru ili je zamijeniti blaom ako su prestali zakonski uvjeti
za njenu primjenu ili su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom.
Kod odreivanja mjera vrijedi i

r mj r

. To znai da se mora

izabrati ona mjera koja odgovara teini prekraja izraenu kroz zaprijeenu kaznu, te
oekivanoj odluci u konkretnom sluaju.
Mjere za osiguranje provedbe postupka i izvrenje prekrajne kazne su: a) poziv
okrivljeniku, b) dovoenje okrivljenika, c) mjere opreza, d) jamstvo, e) uhienje i f)
zadravanje. Tom se popisu mogu pridodati jo i potraga i tjeralica kao posebni postupci
koji takoer imaju svrhu osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje
prekrajnog postupka.

a) Pozivanje

74. Svrha pozivanja jest osigurati nazonost okrivljenika i drugih osoba u

prekrajnom postupku. Poziv upuuje sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi
prekrajni postupak. Pozivanje se obavlja dostavom zatvorenoga pisanog poziva. Poziv
sadri naziv prekrajnog suda, odnosno tijela koje poziva, vrijeme kada se pozvani mora
javiti, predmet zbog kojeg se poziva i naznaku u kojem svojstvu se poziva (kao
okrivljenik, svjedok, vjetak,...),, te slubeni peat i potpis suca, odnosno voditelja
prekrajnog postupka pred tijelom dravne uprave.
Poziv okrivljeniku mora sadravati upozorenje da e se u sluaju nedolaska biti
odreeno njegovo prisilno dovoenje ili da e se, ako nazonost okrivljenika nije
potrebna, odluka o prekraju donijeti i bez njegove nazonosti.
U prekrajnom postupku sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni
postupak moe, ako je to prema stanju predmeta primjereno, u pozivu navesti da
72

okrivljenik moe ili doi osobno ili svoju obranu izloiti u pisanom podnesku. Ako u tom
sluaju okrivljenik ne doe i ne iznese svoju obranu u pisanom podnesku, smatrat e se
da ne eli dati iskaz i da se brani utnjom.
U pozivu svjedocima i vjetacima i drugim osobama razliitim od okrivljenika
naznait e se u kojem se svojstvu pozivaju i upozorit e ih se da e se u sluaju
nedolaska prisilno dovesti te da e snositi trokove odgode njihovog ispitivanja kao i
trokove dovoenja.

b D v

75. Ako se uredno pozvana osoba ne odazove pozivu i svoj nedolazak ne opravda,
a njezina je nazonost u postupku prijeko potrebna, sud ili tijelo dravne uprave koje vodi
prekrajni postupak moe izdati dovedbeni nalog.

ovedbeni nalog moe se izdati i ako

se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da osoba koja
se poziva izbjegava primiti poziv.

ovedbeni nalog se moe izdati samo ako je pozvana

osoba bila upozorena da moe biti dovedena, osim ako se poziv nije mogao uruiti zbog
izbjegavanja pozvane osobe da ga primi. U sluaju kada je pravna osoba okrivljenik,
odredbe ovoga lanka odnosit e se na njenog predstavnika.
ovedbeni nalog izvrava policija. Ona predaje nalog okrivljeniku ili pozvanoj
osobi i poziva ga da poe s njom. Ako ona to odbije, dovest e ju prisilno. Policija e bez
odgode izvijestiti tijelo koje je izdalo dovedbeni nalog o razlozima zbog kojih taj nalog
nije bilo mogue izvriti.

c) Mjere opreza

76. Mjere opreza su novost u hrvatskom prekrajnom pravu od 2002. godine

nastale po uzoru na kazneno procesno pravo. Svrha im je dvojaka: uiniti postupak
efikasnijim sprijeavanjem moguih opstrukcija postupka i onemoguiti poinjenje novih

73

prekraja. Prekrajnim zakonom odreeno je da su mjere opreza:

(a) zabrana naputanja boravita, bez dozvole suda,
(b) zabrana okrivljeniku da posjeuje odreena mjesta ili podruja,
(c) zabrana pribliavanja odreenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili odravanja
veze s odreenom osobom,
(d) zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti,
(e) privremeno oduzimanje putne ili druge isprave za prijelaz dravne granice, sa
zabranom,
(f) privremeno oduzimanja vozake dozvole za upravljanje vozilom ili dozvole za
upravljanje plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom.
Mjere opreza odreuje rjeenjem sud odnosno tijelo dravne uprave koje vodi
prekrajni postupak.
Mjere opreza mogu se odrediti tijekom cijelog prekrajnog postupka. Mogu trajati
dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti odluke o prekraju. Zbog toga
postoji obveza suda odnosno tijela dravne uprave koje je odredilo mjeru da svaka dva
mjeseca od dana pravomonosti rjeenja o mjeri opreza, ispita postoji li jo potreba za
tom mjerom, te ih rjeenjem produljiti ili ukinuti. Protiv rjeenja kojim se odreuje ili
potvruje mjera opreza okrivljenik ima pravo albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Mjere opreza izvrava policija, osim mjere zabrane poduzimanja odreene
poslovne aktivnosti, koju izvrava tijelo dravne uprave nadleno za nadzor nad tom
poslovnom aktivnou.
Osobu koja postupa protivno odreenim mjerama opreza, sud ili tijelo dravne
uprave koje vodi prekrajni postupak moe kazniti novanom kaznom do 10.000,00 kuna.
Na to e se osoba upozoriti u rjeenju kojim se mjere opreza odreuju. Ako i nakon
izreene kazne nastavi s postupanjem protivno zabrani, kaznit e se ponovno. Kazna se
izrie rjeenjem, na koje je doputena posebna alba. Za ponovno krenje naloenih
mjera opreza ili zabrane aktivnosti moe se izrei novana kazna do 20.000 kuna.

74

d) Jamstvo

77. Okrivljenik protiv kojeg treba odrediti zadravanje ili je ono ve odreeno
zbog bojazni da e pobjei, moe se ostaviti na slobodi ili pustiti na slobodu, ako on
osobno ili tko drugi za njega da jamstvo da do kraja prekrajnog postupka nee pobjei, a
sam okrivljenik obea na zapisnik da se nee kriti i da nee bez odobrenja mijenjati svoje
boravite.
Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, a iznimno i vrijednosnih papira,
dragocjenosti i drugih vrijednosti. Odreuje ga sud pisanim i obrazloenim rjeenjem.
Ako sud odredi zadravanje i odbije jamstvo, u rjeenju e posebno obrazloiti razloge
zbog kojih nije primijenio blau mjeru.
Iznos jamstva se vraa okrivljeniku ili osobi koja je dala jamstvo ako se prekrajni
postupak uope ne pokrene ili se pak obustavi ili ako je prestala potreba za jamstvom.
Meutim, novac ili druge vrijednosti dane kao jamstvo se rjeenjem suda zadravaju kao
prihod dravnog prorauna umanjeni za trokove postupka odnosno naknade tete
oteeniku ako okrivljenik ne postupi po obeanju koje je dao prilikom odreivanja
jamstva ili ne plati novanu kaznu ili ne nastupi na izvrenje kazne zatvora ili zatitne
mjere ili ne naknadi tetu oteeniku.

78. Prekrajnim zakonom posebno se ureuju razlozi uhienja te postupanje s

uhienikom. Uhienje provodi policija. Policija moe uhititi osobu zateenu u injenju
prekraja uz kumulativni uvjet postojanja nekog od razloga za zadravanje. Isto tako,
policija moe uhititi osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog. Nakon uhienja policija
mora tu osobu bez odgode dovesti sucu ili ga pustit na slobodu im prestane potreba
lienja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja.
Ako to nije mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih vanih razloga, npr. ako
navedeni rok za uhienje pada izvan radnog vremena ili deurstva suda, policija e
75

uhienika, uz pisano obrazloenje, dovesti sucu poetkom radnog vremena ili deurstva
narednog dana. U svakom sluaju, zadravanje ne moe trajati dulje od 24 sata.
Nakon to mu je uhiena osoba dovedena, sudac ju je duan odmah ispitati na
navode optunog prijedloga i na prijedlog policije ili po slubenoj dunosti obrazloenim
rjeenjem odluiti o njezinu zadravanju ili putanju na slobodu.

f Z dr v

79. Prekrajnim zakonom (l. 135.) propisuju se razlozi i trajanje zadravanja.

Zadrati se moe osoba protiv koje je podnesen optuni prijedlog za prekraj protiv
javnog reda i mira, za prekraj vezan za nasilje u obitelji ili za prekraj za koji se moe
izrei kazna zatvora ili novana kazna vea od 10.000 kuna. Prije nego sud odredi
zadravanja mora ispitati okrivljenika i utvrditi da ne postoje razlozi za odbacivanje
optunog prijedloga.
Sud moe zadrati okrivljenika samo
(a) ako postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei, ili
(b) ako postoji opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili
tragove vane za prekrajni postupak ili da e utjecajem na svjedoke ili sudionike ometati
provoenje prekrajnog postupka, ili
(c) ako postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da e ponoviti
istovrsni prekraj.
Zadravanje odreuje sud posebnim rjeenjem a moe trajati do prestanka razloga
zbog kojih je odreeno, ali najdulje 15 dana, a prema maloljetniku najdulje 24 sata, a
rauna se od trenutka lienja slobode.
Nakon donesene nepravomone presude kojom je okrivljeniku izreena kazna
zatvora ili maloljetniki zatvor, zadravanje se moe produljiti ako osobite okolnosti
opravdavaju bojazan da e poiniti istovrsni prekraj. Zadravanje u prekrajnom
postupku moe se odrediti ili produljiti i nakon donoenja odluke kojom je izreena
76

kazna zatvora zbog prekraja protiv javnog reda i mira ili nasilja u obitelji, ako se s
obzirom na okolnosti moe oekivati da e okrivljenik nastaviti s injenjem prekraja.
Tako odreeno zadravanje traje do stupanja okrivljenika na izdravanje kazne zatvora, a
najdulje 15 dana i uraunava se u kaznu.
Rjeenje o zadravanju odmah se predaje okrivljeniku. Na to rjeenje okrivljenik
ima pravo albe u roku od 48 sati. alba nema suspenzivno djelovanje.
Osoba pod utjecajem opojnih sredstava zateena u injenju prekraja moe se
naredbom policije zadrati do otrenjenja odnosno najdulje do 12 sati ako postoji bojazan
da e u takvom stanju nastaviti s injenjem prekraja. Na isti nain se naredbom policije
moe premjestiti motorno vozilo na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog
sredstva ali ne dulje od 12 sati
Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak ne moe odrediti
zadravanje, ali obrazloenim zahtjevom moe od suda zatraiti da odredi, produlji ili
ukine zadravanje, te moe naloiti policiji da okrivljenika dovede pred sud radi
donoenja odluke o zadravanju.

g) Potraga i tjeralica

80. Potraga se provodi radi saznanja o prebivalitu ili boravitu i adresi

okrivljenika ili svjedoka kojima se ne zna prebivalite ili boravite. Potragu nalae sud ili
tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, a provodi je policija. Nakon potrage,
policija obavijetava tijelo koje vodi prekrajni postupak o adresi traene osobe.
81. Tjeralica se raspisuje za okrivljenikom koji je u bijegu, protiv kojega se vodi
prekrajni postupak za prekraje za koje se moe izrei novana kazna od 2.000 kuna ili
tea ili protiv kojega treba izvriti prekrajnopravnu sankciju izreenu za takav prekraj.
Tjeralicu raspisuje policija, po naredbi tijela pred kojim se vodi prekrajni postupak.

77

J O

dr j r

v p

up

82. Trokovi postupka su izdaci uinjeni od njegovog zapoinjanja, pa i prije

zapoinjanja postupka, sve do njegova zavretka. Oni obuhvaaju:
(a) trokove ovlatenog tuitelja nastali utvrivanjem prekraja upotrebom
tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja,
(b) sve trokove suda koje je unaprijed iz svojih proraunskih sredstava isplatio
tijekom voenja postupka a odnose se na trokove za svjedoke, vjetake, tumae i
trokove oevida, ukljuivi i vjetaenje provedeno prije zapoinjanja postupka, i dr.
(c) izdatke za dovoenje okrivljenika i drugih osoba, kao i putne trokove
okrivljenika,
(d) dio opih trokova suda i upravnog tijela koje vodi prekrajni postupak u
paualnom iznosu koji se odreuje prema posebnim propisima, ovisno o sloenosti i
trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezne da plati tu svotu. Propise o
trokovima prekrajnog postupka donosi ministar nadlean za poslove pravosua,
(e) trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se
nalazi u zadravanju ili u zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda,
(d) nagradu i nune izdatke branitelja, nune izdatke oteenika, njegova
zakonskog zastupnika i opunomoenika,
(f) trokove prijevoza i uvanja privremeno oduzetih predmeta,
Trokovi prevoenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu
primjenom odredbi zakona kojima se odreuje pravo nacionalnih manjina na uporabu
svog jezika u postupku nee se naplaivati od osoba koje su prema Prekrajnom zakonu
dune nadoknaditi trokove postupka ve iz dravnog prorauna.

78

b Obv

v p

up

83. Trokove postupka snosi okrivljenik koji je proglaen krivim ili mu je

izreena mjera upozorenja ili zatitna mjera, ako zakonom nije drukije odreeno. Sud ili
tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe osloboditi okrivljenika dunosti
naknade trokova postupka, u cijelosti ili djelomino, ako smatra da ih okrivljenik ne
moe naknaditi bez tete za nuno uzdravanje sebe ili osoba koje je on duan uzdravati.
Ako je postupak, koji je pokrenut po slubenoj dunosti ili na prijedlog dravnog
odvjetnika, prijave tijela dravne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima
obustavljen, trokovi postupka padaju na teret proraunskih sredstava suda ili tijela
dravne uprave, a ako su naplaeni, vratit e se.
Bez obzira na ishod postupka, okrivljenik, oteenik, branitelj, zakonski zastupnik
predstavnik pravne osobe, opunomoenik, svjedok, vjetak ili tuma snose trokove
svoga dovoenja, odgode rasprave ili druge radnje u postupku i druge trokove koje su
uzrokovali svojom krivnjom.

c Od u v

vm

84. U odluci o prekraju odreuje se tko snosi trokove postupka, njihov iznos i
kome se i u kojem roku moraju isplatiti. Ako sud ili tijelo koje vodi prekrajni postupak
propusti rijeiti pitanje troka u odluci o prekraju, dijelom ili u cijelosti, uinit e to
posebnim rjeenjem, na koje je doputena posebna alba, osim ako protiv odluke o
prekraju zbog toga ve nije podnesena alba.
Svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba koja smatra da ima pravo na naknadu
trokova odnosno nagradu duna je svoj zahtjev dostaviti odmah ili u roku koji odredi
sud. U protivnom gubi na to pravo. Sud ili voditelj prekrajnog postupka pred tijelom
dravne uprave na to e upozoriti svjedoka, vjetaka i tumaa.

79

J DO

O O

NADZORA

85. Izvidi su procesne radnje koje imaju za cilj da se utvrdi postojanje prekraja,
da se pronae poinitelj, te otkriju predmeti, tragovi i drugi dokazi koji mogu posluiti pri
utvrivanju injenica u postupku. Izvidne radnje samostalno poduzimaju tijela dravne
uprave i policija ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj. U tom cilju tijela
dravne uprave mogu: pribaviti obavijesti od graana, pregledati poslovne prostorije i
druge javne objekte, privremeno ograniiti kretanje na odreenom podruju, pregledati
osobe, vozila i prtljagu sukladno posebnim propisima, pregledati poslovne knjige, isprave
i drugu dokumentaciju, te poduzeti druge mjere i radnje vane za otkrivanje prekraja,
njihovih poinitelja i kasnije uspjeno voenje postupka. O poduzetim radnjama sastavlja
se zapisnik, odnosno slubena biljeka.
Tijela dravne uprave mogu i prije zapoinjanja prekrajnog postupka obaviti
oevid, pretragu, privremeno oduzimanje predmeta, odrediti vjetaenje, privremeno
zabraniti ili ograniiti djelatnost, te ispitati osobe u svojstvu okrivljenika i svjedoka.
Izvidne radnje kojima se ograniavaju temeljna prava graana na osobnost te
nepovredivost stana mogu se obaviti samo prema nalogu suda ili ih moe obaviti policija
po opim propisima.
Odreene izvidne radnje provodi policija. Policija poduzima sve potrebne mjere
radi utvrivanja istovjetnosti osobe protiv koje postoje osnove sumnje da je poinila
prekraj. One u tom cilju mogu graane fotografirati, uzimati im otiske prstiju i
podvrgavati prepoznavanju, snimati i fotografirati vozila i mjeriti njihovu brzinu, te
poduzimati druge mjere sukladno opim propisima. Kad postoji osnovana sumnja da je
prekraj poinila maloljetna osoba, u izvidnim radnjama policije postupaju specijalizirani
policijski slubenici za mlade.
Policija i tijela dravne uprave mogu i prije pokretanja prekrajnog postupka sama
obaviti oevid i odrediti potrebna vjetaenja (npr. alkoholiziranosti, mikrobioloke
ispravnosti ivenih namirnica i dr.) ako postoji opasnost od odgode.

80

r j

gp

12.

j pr

up

pr pr m

g v u r pr vu

86. Prekrajnim zakonom posebno se ureuje prekrajni postupak u prvom

stupnju pred prekrajnim sudom i prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave. to
se tie pokretanja prekrajnog postupka, postoji bitna razlika kad se prekrajni postupak
pokree pred nadlenim prekrajnim sudom u odnosu na pokretanje postupka pred
nadlenim tijelom dravne uprave.
Prekrajni sud ne moe po slubenoj dunosti pokrenuti postupak. Vrijedi pravilo
nemo iudex sine actore, tj. ne moe se voditi prekrajni postupak pred sudom bez
postojanja optunog prijedloga kojeg je podnio ovlateni tuitelj. Prekrajni postupak
pred sudom pokree nadleno tijelo ili oteenik podnoenjem optunog prijedloga.
Meutim, tijela dravne uprave mogu voditi prekrajni postupak po slubenoj
dunosti ili na temelju optunog prijedloga ovlatenog tuitelja.38

akle, uz akuzatorno

naelo prisutni su snani inkvizitorni elementi. Pitanje je prakse koliko e se tijela

dravne uprave u pokretanju prekrajnog postupka koristiti inkvizitornim naelom, a
koliko e unutarnjom organizacijom rada osigurati akuzatornost i odvojenost funcija u
postupku.

dr j p u

g pr j d g

87. Optuni prijedlog treba sadravati podatke o tuitelju, podatke o poinitelju

prekraja, injenini opis radnje prekraja iz koje proistjee zakonsko obiljeje prekraja,
vrijeme i mjesto poinjenja prekraja, sredstvo kojim je poinjen prekraj te i ostale bitne
38

Tako je npr. u Zakonu o carinskoj slubi (Narodne novine, br. 83/09.) odreeno da se carinski
prekrajni postupak pokree i vodi po slubenoj dunosti (l. 43. st. 2.).
81

okolnosti za tono odreenje prekraja, zakonski naziv prekraja i propis kojim je

odreen Optuni prijedlog, pored toga, mora saravati prijedlog o dokazima koje treba
provesti na glavnoj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih ije se ispitivanje predlae,
spisa koje treba proitati i predmeta koji slue za utvrivanje injenica, s kratkim
obrazloenjem optunog prijedloga. Tuitelj u optunom prijedlogu moe predloiti
vrstu, visinu i trajanje sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud.
Optuni prijedlog treba sadravati i podatak je li protiv poinitelja podnesena i
kaznena prijava u vezi s istim dogaajem. Razlog je da se izbjegne dvostruko (prekrajno
i kazneno) procesuiranje injenino istog kanivog djela. Dvostruko procesuiranje znai
povredu naela ne bis in idem.
Jednim optunim prijedlogom moe se obuhvatiti vie prekraja ili vie
okrivljenika samo ako se sukladno zakonu moe provesti jedinstven postupak i donijeti
jedna odluka o prekraju.

p v

p u

g pr j d g

88. Ako u optunom prijedlogu nedostaju podaci bez kojih nije mogue voditi
postupak ili su podaci pogreni, ne moe samo zbog toga biti odmah odbaen. Sud
prethodno mora pozvati tuitelja da u roku od osam dana nadopuni ili ispravi optuni
prijedlog. Tek ukoliko ovaj to ne uini, sud e rj

j m db c

p u

pr j d g.

U ispitivanju optunog prijedloga, sud posebno mora voditi rauna o tome je li

podnositelj ovlateni tuitelj, postoje li okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon i je li
tuitelj odustao od optunog prijedloga. Ukoliko ustanovi da optuni prijedlog nije
podnio ovlateni tuitelj, ili da je ovlateni tuitelj odustao od optunog prijedloga ili da
postoje odeena okolnost koja iskljuuje prekrajni progon, sud tada donosi presudu
j m

p ub

db j .

Ako sud u ispitivanju optunog prijedloga nae da djelo koje se stavlja

okrivljeniku na teret nije prekraj, sud treba odmah donijeti presudu kojom se
rvj

p ub .
82

Ako sud smatra da postoje zakonski uvjeti za izdavanje prekrajnog naloga, treba
odmah izdati pr r j

g.

13. TIJEK POSTUPKA

Odr v

j g v

r pr v

89. Prekrajni zakon kao novost uvodi obveznu glavnu raspravu i to bez obzira da
li prekrajni postupak vodi sud ili tijelo dravne uprave. Glavna se rasprava zakazuje ako
se sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak nije oglasio nenadlenim,
niti je donio ikakvu odluku u prethodnom ispitivanju optunog prijedloga (odbacivanje ili
odbijanje optunog prijedloga, oslobaanje okrivljenika ili izdavanje prekrajnog naloga).
Glavna se rasprava zakazuje i po prigovoru na prekrajni nalog.
Prema ranijem Zakonu o prekrajima iz 2002. godine izrijekom je ureena
mogunost odravanja pr pr m

gr

. Zakazivanje pripremnog roita imalo je za

svrhu bre odluivanje o prekraju u sluaju da je okrivljenik priznao prekraj, odnosno

kvalitetno pripremiti glavnu raspravu ako je postojala potreba daljnjeg voenja
prekrajnog postupka. Sadanji Prekrajni zakon ne ureuje institut pripremnog roita.
Meutim, shodnom primjenom Zakona o kaznenom postupku (l. 370. 379.) i u
prekrajnom postupku je mogue odreivanje pripremnog roita.
Na glavnu raspravu tijelo koje vodi prekrajni postupak poziva tuitelja i
njegovog zakonskog zastupnika ili opunomoenika, okrivljenika i njegovog branitelja,
oteenika i njegovog zakonskog zastupnika ili opunomoenika, svjedoke i vjetake, te
druge osobe ija je nazonost na raspravi potrebna (npr. tuma).
Okrivljenika e se u pozivu na glavnu raspravu upozoriti da e se u sluaju
neodazivanja pozivu narediti njegovo dovoenje. Ako za utvrivanje injeninog stanja
nazonost okrivljenika nije neophodna, okrivljenika e se u pozivu upozoriti na to da e
se odluka o prekraju u sluaju neodazivanja pozivu donijeti i bez njegovog sasluanja.
Isto tako, sud moe okrivljenika uputiti da svoj iskaz dade pisanim podneskom.
83

Ako je okrivljenik zadran, glavna rasprava se mora zakazati i provesti, a i odluka

o prekraju mora donijeti posebno urno.
Prije otvaranja glavne rasprave sudac provjerava jesu li dole sve pozvane osobe i
jesu li se ostvarili drugi uvjeti za odravanje rasprave (npr. je li tuitelj odustao od
optunog prijedloga).
Ako na glavnu raspravu ne doe uredno pozvani okrivljenik i svoj izostanak ne
opravda, sud e odgoditi raspravu i izdati dovedbeni nalog, ako ne postoje uvjeti da se
rasprava provede bez okrivljenika.
Okrivljenik se ne mora dovesti, ve se glavna rasprava moe odrati i bez njega
ako pribavljeni dokazi pruaju dostatnu osnovicu za donoenje odlukeo prekraju. Ako na
glavnu raspravu nije doao uredno pozvani tuitelj, rasprava e se odrati bez njega. Ako
tuitelj nije uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njega samo ako je to mogue bez
tete za njegov pravni interes i ako se time ne ugroava pravilno utvrivanje injenica u
postupku.

b) Javnost glavne rasprave

90. Glavna rasprava je javna. Iznimno, javnost se moe, na prijedlog okrivljenika,

oteenika, tuitelja, ili po slubenoj dunosti, rjeenjem iskljuiti za cijelu raspravu ili
njezin dio, ako se vodi postupak prema maloljetniku, ako to trae probitci javne
sigurnosti ili morala, ako se raspravlja o odnosima u obitelji, ako se raspravlja o
injenicama koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili
umjetniku tajnu ili ako postoji neposredna i ozbiljna opasnost ometanja rasprave. Protiv
rjeenja kojim se odluuje o iskljuenju javnosti doputena je posebna alba, koja ne
zadrava izvrenje.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na okrivljenika, branitelja, predstavnike pravne
osobe, opunomoenika i dravnog odvjetnika. Moe se dopustiti da raspravi budu
nazone i osobe koje imaju znanstveni ili struni interes.

84

g v

r pr v

r d v

j d

91. Glavna rasprava zapoinje njezinim otvaranjem, nakon ega se ita ili izlae
optuni prijedlog. Optuni prijedlog ita ili usmeno izlae, u pravilu, sudac, ali to moe i
uiniti nazoni tuitelj. Nakon toga provodi se ispitivanje okrivljenika. Nakon to je
neometano zavrio svoj iskaz o svim okolnostima koje ga terete i o injenicama koje mu
slue za obranu, okrivljeniku se mogu postavljati pitanja radi popune praznina i
proturjenosti u njegovom izlaganju. Potom slijedi dokazni postupak u kojem se ispituju
svjedoci i vjetaci te izvode svi dokazi potrebni za utvrivanje injenica vanih za
odluku. Red izvoenja dokaza utvruje sudac odnosno slubena osoba tijela dravne
uprave, ali e se ispitivanje oteenika kao svjedoka u pravilu obaviti prije ispitivanja
ostalih svjedoka.
Pri ispitivanju okrivljenika, svjedoka, vjetaka, obavljanju pretrage stana,
privremenom oduzimanju predmeta, oevidu, prepoznavanju, smisleno se primjenjuju
odredbe kojeo tome vae u Zakon o kaznenom postupku.
Na raspravi ne treba dokazivati:
1. injenice koje je okrivljenik priznao, osim ako se ne ustanovi da se priznanjem
eli zatititi poinitelj prekraja ili postii kakva druga nedoputena svrha,
2. ope poznate injenice i injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, osim ako
je pravno doputeno opovrgavanje takve pretpostavke.

r v pr d g

j d

vr

g v r r

92. Okrivljenik i njegov branitelj, predstavnik i opunomoenik pravne osobe,

oteenik i tuitelj imaju pravo na raspravi predlagati izvoenje dokaza i davati
prijedloge i izjave, uz doputenje suca mogu sami ispitivati osobe koje daju iskaze.
Nakon zavrenoga dokaznog postupka, slijede zavrni govor stranaka.
Prvi govori tuitelj, zatim oteenik, branitelj i potom okrivljenik. Sud moe
85

dopustiti da se tuitelj i oteenik osvrnu na zavrni govor okrivljenika i/ili njegova

branitelja, ali nakon toga mora omoguiti odgovor okrivljenika i/ili njegova branitelja.
Ako sudac nakon zavrnih govora ne utvrdi da treba izvesti jo neke dokaze
objavit e da je glavna rasprava zavrena i povui se radi donoenja presude.

e) Imovinskopravni zahtjevi

93. Osoba oteena prekrajem (oteenik) moe do kraja prvostupanjskog

postupka protiv okrivljenika podnijeti imovinskopravni zahtjev. Sud e imovinskopravni
zahtjev raspraviti (u adhezijskom postupku) ako su u njemu navedene sve injenice i
dokazi na kojima se temelji zahtjev i ako se njegovim raspravljanjem ne bi znatno
odugovlaio prekrajni postupak. Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu
tete, povrat stvari i ponitenje pravnog posla.
Ako bi se raspravljanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlaio
prekrajni postupak, sud e se ograniiti na prikupljanje onih podataka ije utvrivanje
kasnije ne bi bilo mogue ili bi bilo znatno oteano.
Presudom kojom se okrivljenika proglaava krivim sud moe oteeniku dosuditi
imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomino, a za ostatak uputiti ga na parnicu. Ako
podaci prekrajnog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomino
presuenje, sud e oteenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti moe
ostvarivati u parnici. Ako je oteenik do zavretka postupka odustao od
imovinskopravnog zahtjeva, taj zahtjev moe ostvarivati u parnici.

86

f) Od u

u pr r j

mp

up u

94. U prekrajnom se postupku donose sljedee odluke:

(a) presuda,
(b) rjeenje o prekraju,
(c) prekrajni nalog,
(d) obvezni prekrajni nalog,
(e) rjeenje,
(f) naredba
Presudu donosi samo prekrajni sud.
Rjeenje o prekraju donosi sud i tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni
postupak.
Prekrajni nalog, rjeenje i naredbu donosi sud i druga tijela koja sudjeluju u
prekrajnom postupku.
Obavezni prekrajni nalog donose dravni odvjetnik i tijela dravne upraveo kao
ovlateni tuitelji i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Odluke o prekraju, osim naredbe su ovrne isprave.
Odluke u prekrajnom postupku, sukladno prekrajnom zakonu donose vijee,
sudac, predsjednik vijea i voditelj prekrajnog postupka. Prekrajni nalog, rjeenje i
naredbu prije pokretanja odnosno zapoinjanja prekrajnog postupka a u vezi s njim
donose zakonom ovlatena tijela.
Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je
donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. Predsjednik vijea upravlja
vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se sva pitanja
svestrano i potpuno razmotre.

lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja

postavi predsjednik vijea.

Vijeanje i glasovanje obavlja se u nejavnom zasjedanju u nazonosti lanova
87

vijea i zapisniara o emu se vodi poseban zapisnik koji potpisuju predsjednik vijea,
lanovi vijea i zapisniar i ostaje u spisu predmeta.

14. PRESUDA

95. Prekrajni postupak pred prekrajnim sudom u prvom stupnju zavrava

izricanjem presude. Presuda se donosi odmah po zavretku glavne rasprave i pripava se
nazonim strankama i sudionicima u postupku. Ako u sloenijim predmetima sud ne
moe nakon zavretka glavne rasprave istog dana donijeti presudu, odgodit e njezino
donoenje i objavu za tri dana. O mjestu i vremenu priopavanja presude izvijestit e
nazone stranke i sudionike. U svakom sluaju, izreka presude unosi se u zapisnik o
glavnoj raspravi i izvornik je presude. Ako je doneseno i rjeenje o zadravanju i ono se
unosi o zapisnik o glavnoj raspravi. Presuda se donosi i javno objavljuje u ime Republike
Hrvatske.
Presuda se moe odnositi samo na osobu protiv koje je postupak zapoet
(personalni identitet) i na prekraj koji joj je stavljen na teret (stvarni identitet). Presuda
se temelji samo na injenicama i dokazima iznesenim na glavnoj raspravi. Presuda se
donosi javno i objavljuje u ime Republike Hrvatske.
Prekrajni zakonom predvia donoenje tri vrste presuda i to: presuda kojim se
optuba odbija (kad postoje smetnje za voenje prekrajnog postupka bez uputanja u
meritum); presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube (kad ne postoji prekraj ili
je iskljuena krivnja poinitelja ili nije dokazano da je okrivljenik poinio prekraj) i
presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim. Prekrajni zakon propisuje kad se donosi
koja od spomenutih presuda, njihov ssadraj kao i nain njihove dostave.
Za razliku od starog Zakona o prekrajima iz 2002. prema kojem se donosilo
rjeenje o obustavi postupka, prema Prekrajnom zakonu iz 2007. u istim ili slinim
situacijama prekrajni sud donosi presudu kojom se optuba odbija ili presudu kojom se
okrivljenik oslobaa od optube. Prekrajnim zakonom je, time, postignuta eksterna
koherentnost prekrajnog prava s kaznenopostupovnim pravom, barem u situaciji kad je
88

prekrajni sud nadlean za prekrajni postupak. Za prekraje koji su u nadlenosti tijela

dravne uprave i dalje vrijedi pravilo da se donose rjeenja, a ne presude, te da se donosi
rjeenje o obustavi postupka u onim situacijama u kojima sud donosi presude ili o
odbijanju optunog prijedloga ili o oslobaanju od optube.

r ud

j m

p ub

db j

96. Sud e svojom presudom odbiti optubu ako postoje odreene procesne
smetnje za voenje prekrajnog postupka, ne ulazei u meritum optube. Prekrajnim
zakonom, u l. 181. taksativno su propisani sluajevi u kojima sud izrie ovakvu presudu.
Sukladno toj odredbi Prekrajnog zakona, Sud izrie presudu kojom se tuba odbija u
sljedeim sluajevima:
(a) ako za suenje nije stvarno nadlean,
(b) ako je postupak voen bez optunog prijedloga ili ako je tuitelj tijekom
glavne rasprave odustao odoptunog prijedloga,
(c) ako je okrivljenik za isti prekraj ve pravomono osuen, osloboen optube
ili je postupak protiv njega ve pravomono obustavljen,
(d) ako se prekrajni progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge
okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon.

r ud

j m

rvj

d p ub

97. Presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube sud e izrei: a) ako djelo
za koje se optuuje po propisu nije prekraj, b) ako ima okolnosti koje iskljuuju krivnju,
ili c) ako nije dokazano da je okrivljenik poinio djelo za koje se optuuje.

89

r ud

jm

rvj

pr g v

rvm

98. Presuda kojim se okrivljenik proglaava krivim izrie se za koje djelo se

proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeje prekraja. U toj se
presudi takoer navodi naziv prekraja, te odredbu zakona ili drugog propisa kojim je to
djelo odreeno kao prekraj. U toj presudi navodi se kazna koja se okrivljeniku izrie ili
druga mjera koja mu se odreuje. U izreci te presude odreuju se trokovi postupka i tko
ih je duan platiti, te je li okrivljenik duan ispuniti imovinskopravni zahtjev oteenika u
cijelosti ili djelomice, te hoe li se od okrivljenika ili od druge osobe oduzeti imovinska
korist pribavljena prekrajem. U takvoj presudi odredit e se rok i nain plaanja novane
kazne i upozoriti okrivljenika na zakonske odredbe o prisilnom izvrenju novane kazne i
o zamjeni te kazne.39

d) Izrada i dostava pisane presude

99. Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku mjesec dana nakon
objave. Presudu potpisuju sudac i zapisniar. Ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se
strankama i sudionicima u postupku, a okrivljeniku i tuitelju (i oteeniku ako ima pravo
albe) dostavit e se i uputa o pravu na albu.

dr j pr ud

100. Pisana presuda mora u potpunosti odgovarati presudi koja je objavljena.

Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
(a) Uvod sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv

39

Zakonom o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. Godine dodana je odredba u l.

183. St.2. da e se upozoriti da ako u roku roku koji mu je odreen za plaanje novane kazne uplati dvije
treine izreene novane kazne smatrat e se da je novana kazna u cjelini uplaena.
90

prekrajnog suda, ime i prezime suca odnosno ime i prezime predsjednika i lanova
vijea i zapisniara, ime i prezime okrivljenika, prekraj za koji se tereti optunim
prijedlogom, je li bio nazoan na glavnoj raspravi, dan glavne rasprave i je li bila javna,
naznaku tuitelja, ime branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su bili
nazoni na glavnoj raspravi, te dan objave presude.
(b) Izreka sadri: osobne podatke okrivljenika i odluku kojom se okrivljenik
proglaava krivim za prekraj za koji je optuen ili kojom se oslobaa od optune za to
djelo ili kojom se optuba odbija. Ako je okrivljenik proglaen krivim, izreka presude
mora obuhvatiti podatke o djelu za koje se proglaava krivim, uz naznaku injeninog
opisa prekraja, te propisa kojim je isti predvien, kakva je prekrajnopravna sankcija
izreena, odluka o oduzimanju imovinske koristi, te odluka o trokovima prekrajnog
postupka. Izreka presude kojom je okrivljenik osloboen optube ili je optuba odbijena,
izreka presude mora obuhvatitit opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima
prekrajnog postupka te o imovinskopranom zahtjevu ako je bio postavljen.
(c Obr

presude sadri kratko navoenje razloga za svaku toku

presude, tako to e sud: izloiti nesporne injenice, koje sporne injenice i iz kojih
razloga sud uzima kao dokazane ili nedokazane, ocjenu vjerodostojnosti proturjenih
dokaza, zato nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zato
nije neposredno ispitan svjedok ili vjetak, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju
pravnih pitanja a posebice pri utvrivanju postoji li prekraj i krivnja okrivljenika, o
primjeni propisa o prekraju na okrivljenika i njegovo djelo.
Ako je okrivljeniku izreena kazna, u obrazloenju e se kratko navesti okolnosti
koje je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno e dati razloge za ublaavanje
kazne, ili izricanje stroe propisane kazne, ili osloboenje od kazne, ili primjenu mjere
upozorenja, za primjenu zatitne mjere i oduzimanje imovinske koristi. Za izreenu
novanu kaznu treba izloiti osobne i imovinske prilike okrivljenika.
Ako se okrivljenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se
razloga to ini.
U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu
glavne stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube.
91

Pogreke u imenima ili brojevima, pisanju i raunanju te druge oite netonosti u

presudi moe ispraviti sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak.

r mj

pr p

ju p

up

101. Tijela dravne uprave stvarno nadlena za voenje prvostupanjskog

prekrajnog postupka vode postupak prema postupovnim odredbama Prekrajnog zakona
koje se odnose na prekrajne sudove. Meutim, postoje odreene specifinosti kad je u
pitanju postupak pred tijelom dravne uprave u odnosu na postupak kojeg provodi
prekrajni sud.

j pr r j

gp

up

102. Prva se specifinost odnosi na pokretanje prekrajnog postupka. Tijela

dravne uprave mogu voditi prekrajni postupak, ne samo na temelju optunog prijedloga
ovlatenog tuitelja, ve to mogu uiniti i po slubenoj dunosti. Takvo inkvizicijsko
naelo kod pokretanja postupka ni na koji nain ne vrijedi kad prekrajni postupak vodi
sud. Posebna je obveza tijela dravne uprave, a s obzirom na inkvizicijsko naelo, da s
jednakom panjom utvruje injenice koje terete prekritelja i injenice koje mu idu u
korist.

j p

upka

103. Razlike izmeu prekrajnog postupka pred sudom i pred tijelom dravne
uprave ogleda se i u voenju postupka. U tijelu dravne uprave prekrajni postupak
92

provodi, odluku o prekraju i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako
posebnim zakonom nije odreeno da postupak provodi vijee.
U sluaju da vijee provodi prekrajni postupak, tada ono moe ovlastiti jednog
lana vijea za voenje postupka i donoenje odluka tijekom postupka, osim donoenja
odluke o prekraju.
Za voditelja postupka i predsjednika vijea moe se imenovati osoba koja je
diplomirani pravnik s poloenim pravosudnim ispitom. To se imenovanje obavlja se
prema ustrojstvenom zakonu za nadleno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni
postupak. Izuzetak predstavljaju tijela dravne uprave koja prilikom provoenja nadzora
izdaju prekrajni nalog, a ne vode prekrajni postupak (npr. policajac, inspektor i sl.).
Kada je Prekrajnim zakonom odreeno da odluku u tijeku postupka donosi
predsjednik nadlenog prekrajnog suda, odnosno Visokog prekrajnog suda Republike
Hrvatske ili Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, u tijelu dravne uprave koje vodi
prekrajni postupak istu odluku donosi elnik nadlenog tijela dravne uprave, odnosno
ministar nadlean za to tijelo dravne uprave.
Tijelo dravne uprave moe poduzimati sve mjere za osiguranje nazonosti
okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog postupka, osim zadravanja. Ako se u
prekrajnom postupku pred tijelom dravne uprave steknu uvjeti za odreivanje, odnosno
produljenje zadravanja okrivljenika, tijelo dravne uprave e o tome zatraiti donoenje
odluke od nadlenog prekrajnog suda. Tijelo dravne uprave moe radi donoenja
odluke o tome narediti dovoenje okrivljenika tome sudu.

d) Odluka o prekr ju

104. Razlika izmeu prekrajnog postupka pred sudom i pred tijelom dravne
uprave ogleda se i u pogledu odluke o prekraju. Tijelo dravne uprave ne donosi presude
ve rjeenja o prekraju. Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenjem o
prekraju obustavlja prekrajni postupak ili okrivljenika proglaava krivim. Tijelo
dravne uprave rjeenjem obustavlja prekrajni postupak u sluajevima u kojima sud
93

izrie ili presudu kojom se optuba odbija ili presudu kojom se okrivljenik oslobaa
optube.
U sluajevima u kojima sud izrie presudu kojom se okrivljenik proglaava
krivim, tijelo dravne uprave donosi rjeenje kojim se okrivljenika proglaava krivim.
U uvodu rjeenja o prekraju naznauje se Republika Hrvatska, ako je rjeenjem o
prekraju okrivljeniku izreena novana kazna, u rjeenju e se odrediti rok njezina
plaanja.

105. alba je u prekrajnom postupku redoviti pravni lijek, a moe se podnijeti

protiv prvostupanjske odluke o prekraju, bez obzira je li to presuda prvostupanjskog
prekrajnog suda ili rjeenje o prekraju koje je donijelo tijelo dravne uprave.
alba se moe podnijeti i protiv rjeenja prvostupanjskog suda, ako prekrajnim
zakonom nije izrijekom propisao da alba nije doputena. Meutim, protiv naredbe nije
doputena alba ni drugo pravno sredstvo.
Pravom na albu se u prekrajni postupak uvodi dvostupnjevanost jer formalna
izjava albe dovodi do toga da se odluivanje prenosi s prvostupanjskog tijela na
drugostupanjski sud, tj. ono koje je nadleno da odluuje o albi (devolutivno djelovanje
albe). Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje rjeenja
(suspenzivno djelovanje albe).

Ov

p d

j b

106. albu, u prvom redu, imaju pravo podnijeti stranke (okrivljenik i ovlateni
tuitelj), branitelj, te oteenik.
U korist okrivljenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug,

94

srodnik u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i

udomljenik. albeni rok i u tom sluaju tee od dana kad je okrivljeniku odnosno
njegovu branitelju dostavljen prijepis odluke.
Tuitelj albu moe podnijeti kako na tetu tako i u korist okrivljenika.
Oteenik moe pobijati presudu samo zbog odluke o trokovima prekrajnog
postupka. albu moe podnijeti i onaj kome je oduzeta imovinska korist pribavljena
prekrajem.
Okrivljenik, tuitelj i oteenik mogu se odrei od prava na albu ili odustati ako
su je ve podnijeli. Okrivljenik moe odustati od prava na albu tek nakon to mu je
rjeenje dostavljeno. Odricanje i odustajanje od albe ne mogu se opozvati.

bu

107. Rok za albu odreen je zakonom i on iznosi osam dana, a rauna se od dana
dostave prijepisa odluke. Ako je odluka dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju, ali
u razliite dane, albeni rok raunat e se od kasnijeg dana.

dr j b

108. Prekrajnim zakonom odreuju se sastojci koje mora imati alba da bi

nadleni sud mogao o njoj odluivati. U odnosu na ranije Zakone o prekrajima od prije
2002. godine, prema kojima se alba nije trebala posebno obrazlagati, novim Zakonom
uvodi se vie formalizma u pogledu sadraja albe. Sukladno l.193. Prekrajnog zakona,
alba treba sadravati:
(a) oznaku presude protiv koje se podnosi,
(b) osnove za pobijanje presude
(c) obrazloenje albe,
95

(d) prijedlog da se pobijana presude potpuno ili djelomino ukine ili preinai, (e)
ime i prezime podnositelja albe i njegov potpis.
Sud e odbaciti albu ako ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi ili tko je
podnositelj. Ako alba ne sadri potpis podnositelja, sud e ga pozvati da albu potpie u
roku od osam dana. Ako podnositelj u tom roku ne potpie albu, sud e albu odbaciti.
Ako alba ne sadri druge podatke koje prema Prekrajnom zakonu treba imati, sud je ne
moe odbaciti nego treba uzeti u razmatranje.
U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi (beneficium novorum), ali
samo ako te injenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako
podnositelj albe nije za njih znao.

d b

109. Presuda se moe pobijati zbog:

(a) bitne povrede odredaba prekrajnog postupka,
(b) povrede materijalnog prekrajnog prava,
(c) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
(d) odluke o prekrajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi,
trokovima prekrajnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu.
(

p vr d pr

r j

g p

up

postoji i ako sud ili tijelo dravne

uprave koje vodi prekrajni postupak pri pripremanju glavne rasprave ili u tijeku glavne
rasprave ili pri donoenju odluke nisu primijenili ili su nepravilno primijenili koju
odredbu Prekrajnog zakona ili su na glavnoj raspravi povrijedili pravo obrane, a to je
utjecalo ili moglo utjecati na odluku.
Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji ako je sud ili tijelo dravne
uprave koje vodi prekrajni postupak bilo nepropisno sastavljeno ako je glavna rasprava
odrana bez osobe ija je nazonost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna; ako je
protivno Prekrajnom zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s glavne rasprave;
96

ako se odluka temelji na dokazu na kojem se prema odredbama Prekrajnog zakona ne

moe utemeljiti ako je izreka odluke nerazumljiva, proturjena sama sebi ili u njoj nisu
navedeni razlozi o odlunim injenicama ako rjeenjem o prekraju nije potpuno rijeen
zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i drugi Zakonom o prekrajima navedeni
sluajevi. 40
(b

vr d m

rj

g pr r j

g pr v postoji ako je zakon ili na njemu

utemeljen propis povrijeen u pitanju: a) je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi

postupak prekraj, b) ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju, c) ima li okolnosti koje
iskljuuju prekrajni progon, a osobito je li nastupila zastara prekrajnog progona ili je
stvar ve pravomono presuena, d) je li glede prekraja koje je predmet optube
primijenjen propis koji se ne moe primijeniti, e) je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili
opomeni odnosno odlukom o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi
40

Prekrajni zakon (l. 195.) taksativno nabraja koje povrede prekrajnog postupka su bitne. Tako
su bitne povrede odredaba prekrajnog postupka:
- ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije
sudjelovao u voenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, osim ako je raspravu ili postupak sukladno
zakonu vodio sudaki savjetnik, ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
- ako je na glavnoj raspravi odnosno u voenju postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti,
- ako je odrana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u
postupku protivno odredbama Prekrajnog zakona,
- ako je okrivljeniku, branitelju, oteeniku tuitelju protivno njegovu zahtjevu uskraeno da se na
glavnoj raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave,
- ako je protivno Prekrajnom zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s glavne rasprave,
- ako je sud povrijedio propise prekrajnog postupka o pitanju postoji li optuni prijedlog
ovlatenog tuitelja ili je optuni prijedlog prekoraen,
- ako je odluku donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je
sud nepravilno presudom obustavio prekrajni postupak zbog stvarne nenadlenosti,
- ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
- ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu,
- ako je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda
nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni
ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga
to se navodi u razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih
tih isprava ili zapisnika.
- ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom
postupka ili pri donoenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu Prekrajnog
zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo
utjecati na presudu.
97

prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu i f) jesu li povrijeene odredbe o

uraunavanju uhienja, zadravanja i izdrane kazne.
(c

gr

u vr

j postoji ako je kakva odluna injenica

pogreno utvrena odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili
tehnikih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune
injenice.

p pu

u vr

stanje postoji ako kakva odluna injenica

nije utvrena.
(d) Pobijanje zbog odluke

pr r j m

cj m

m drug m

pitanjima.
Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi i opomeni kad tom
odlukom nije prekoraena zakonska ovlast, ali sud ili tijelo dravne uprave koje vodi
prekrajni postupak nije pravilno odmjerilo kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na
to da kazna bude vea ili manja, i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio
odredbe o ublaavanju kazne o uvjetnoj osudi, ili opomeni iako su za to postojali
zakonski uvjeti. Odluka o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se
pobijati ako ne postoji povreda zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije
izrekao zatitnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali
zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima postupka.
alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede
materijalnog zakona podnesena u korist okrivljenika sadri u sebi i albu zbog odluke o
prekrajnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.

d prv

up

g ud

dr v

upr v u p v du b

110. alba se podnosi sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni
postupak, a koje je izreklo prvostupanjsku odluku. Sud ili tijelo dravne uprave ima
pravo da nepravodobnu i nedoputenu albu odbaci rjeenjem. Nepravodobna alba je
ona koja je podnesena nakon zakonskog roka. Nedoputena alba je ona koju je podnijela
osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe ili osoba koja se odrekla albe ili odustala
98

od albe ili ako alba po zakonu nije doputena (npr. protiv drugostupanjske presude).
Prekrajni zakonom nije predvidio mogunost posebne albe na rjeenje prvostupanjskog
suda odnosno tijela dravne uprave o odbacivanju albe, to se moe smatrati propustom
zakonodavca. Ako albu nije odbacio, prvostupanjski sud odnosno tijelo dravne uprave
ima dunost pravodobnu i doputenu albu sa spisom predmeta dostaviti Visokom
prekrajnom sudu kao drugostupanjskom sudu.

d drug

up

g ud u p v du b

111. Izjavljivanjem albe itav predmet devolucijom prelazi u nadlenost

drugostupanjskog suda.

rugostupanjski sud donosi odluku o albi na sjednici vijea bez

odravanja rasprave. Kada spisi povodom albe stignu drugostupanjskom sudu,

predsjednik albenog vijea odreuje suca izvjestitelja, koji treba pripremiti svoje
izvijee o stanju stvari. Na sjednicu se vijea mogu pozvati okrivljenik i njegov
branitelj, ako predsjednik vijea ili vijee smatra da bi nazonost nekog od njih bila
korisna za razjanjenje stvari. Ako se postupak vodi po zahtjevu dravnog odvjetnika,
tada e se dravnom odvjetniku prije zakazivanja sjednice dostaviti spis na razmatranje.
ravnog odvjetnika u tom sluaju treba i obavijestiti o sjednici vijea koji ima pravo na
njoj prisustvovati.
Sjednica vijea poinje izvijeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Vijee moe
od stranaka, ako su nazone na sjednici, zatraiti potrebna objanjenja u svezi sa
albenim navodima.
Drugostupanjski sud ispituje odluku u onom dijelu u kojem se pobija albom i iz
osnova iz kojih se pobija. Po slubenoj dunosti on mora uvijek ispitati postoje li bitne
povrede odredaba prekrajnog postupka i je li na tetu okrivljenika povrijeen materijalni
zakon.
Utvrujui ovlatenja drugostupanjskog suda u povodu izjavljene albe,
Prekrajni zakon je dao ovome pravo da rjeavajui o albi moe na sjednici vijea:
(a) db c

bu (rjeenjem) kao nepravodobnu ili nedoputenu, ili

99

(b) db

bu (presudom) kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku

kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se odluka pobija niti postoje povrde odredaba
postupka niti druge povrede na koje pazi po slubenoj dunosti, ili
(c) ukinuti prvostupanjsku odluku (rjeenjem) te, ili uputiti predmet
prvostupanjskom tijelu na ponovno odluivanje, ili preinaiti prvostupanjsku odluku.
Meutim, naelna zabrana reformatio in peius tj. donoenje nepovoljnije odluke
po okrivljenika koji je uloio albu vrijedi i u prekrajnom postupku. Takva je preinake
na gore zabranjena jedino ako je izjavljena samo alba u korist okrivljenika.

rugim

rijeima, postupajui po albi protiv okrivljenika, moe se za okrivljenika donijeti

nepovoljnija odluka.
rugostupanjski e sud, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem
ukinuti prvostupanjsku odluku i vratiti predmet na ponovno suenje ako utvrdi da postoji
bitna povreda odredaba prekrajnog postupka, ili ako smatra da zbog pogreno ili
nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba naloiti novu glavnu raspravu pred
prvostupanjskim sudom ili tijelom dravne uprave koje vodi prekrajni postupak.
rugostupanjski e sud, prihvaajui albu ili po slubenoj dunosti, odlukom
preinaiti prvostupanjsku odluku ako utvrdi da su odlune injenice u prvostupanjskoj
odluci pravilno utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje po pravilnoj
primjeni zakona ima donijeti drukija odluka
Ako su se zbog preinaenja prvostupanjske odluke stekli uvjeti da se odredi
odnosno ukine zadravanje, drugostupanjski e sud o tome donijeti posebno rjeenje,
protiv kojeg nije doputena alba.

17. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

112. Osim albe kao redovnog pravnog lijeka Prekrajni zakon predvia
izvanredne pravne lijekove. Takvim izvanrednim pravnim lijekovima moe se napadati
pravomona odluka o prekraju. Zbog vanosti tih pravnih lijekova Prekrajni zakon je
precizno propisao uvjete pod kojima se oni mogu koristiti kao i ovlatenja tijela koje o
100

takvim pravnim lijekovima odluuju.

U prekrajnom postupku postoje tri izvanredna pravna lijeka: a) obnova
prekrajnog postupka, b) zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, i c) zahtjev za zatitu
zakonitosti.

a) Obnova postupka41

113. Obnova prekrajnog postupka jest izvanredni pravni lijek koji se moe
koristiti protiv pravomonih presuda odnosno rjeenja o prekraju.
Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka moe postaviti osuenik ili ovlateni
tuitelj i prema takvom zahtjevu moe se obnoviti prekrajni postupak ili u korist
osuenika ili na njegovu tetu.
Prekrajni postupak e se obnoviti u

u slijedeim sluajevima:

(a) ako se dokae da je presuda ili druga odluka utemeljena na lanoj ispravi ili na
lanom
iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,
(b) ako se dokae da je do presude ili druga odluke dolo zbog kaznenog djela
odgovorne osobe tuitelja ili suca,
(c) ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u
svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osuenika ili njegovu
osudu po blaem propisu,
(d) ako je osuenik za isto djelo vie puta osuen ili ako je vie osuenika
osueno zbog istog djela koje je mogao poiniti samo jedan osuenik ili neke od njih.

41

Obnova postupka nije adekvatan naziv pravnog lijeka. Bolji bi bio naziv ponavljanje postupka.
Obnova znai vraanje ega poruenog, dotrajalog itd u prijanje stanje. Tako se moe obnoviti spomenik,
graevina, naputeni narodni obiaji. Meutim, ponoviti to znai ponovo uiniti isto, a kod ovog pravnog
lijeka upravo se o tome radi, da se ponovno ponovi postupak koji je ve jednom proveden. Vidi: Ani, V.,
Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, Novi liber, 1991. Zakon o prekrajima iz 1973. godine koristio je za
ovaj pravni lijek naziv ponavljanje postupka.
101

Prekrajni se postupak

rvj

moe ponovno provesti na zahtjev

ovlatenog tuitelja ako je:

(a) optuni prijedlog pravomono odbaen zato to nije bilo ovlatenog tuitelja,
(b) optuni prijedlog pravomono odbaen iz razloga to je tuitelj podnio optuni
prijedlog umijesto da izda obvezni prekrajni nalog,
(c) prekrajni postupak pravomono obustavljen jer nije bilo ovlatenog tuitelja,
(d) optuba pravomono odbijena jer nije bilo ovlatenog tuitelja.
Prekrajni se postupak moe ponovno provesti, na temelju ispravljenog ili
dopunjenog optunog prijedloga, ako je pravomonim rjeenjem odbaen optuni
prijedlog zbog neurednosti ili nepotpunosti.
Ako je pravomonom presudom odbijena optuba zbog toga to je okrivljenik
nakon poinjenog prekraja obolio od kakve trajne duevne bolesti, postupak e se na
zahtjev ovlatenog tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih je donesena
navedena odluka.
Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka u korist osuenika moe se podnijeti tek
nakon to je postupak zavren pravomonom presudom ili drugom odlukom o prekraju
ali i nakon to je prekrajnopravna sankcija izvrena i bez obzira na zastaru.
Zahtjev se podnosi prekrajnom sudu koji je sudio u prijanjem postupku, koji i
odluuje o zahtjevu.
U zahtjevu za obnovu postupka mora se navesti po kojoj se zakonskoj osnovi trai
ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako
zahtjev ne sadri te podatke, sud e rjeenjem odbaciti zahtjev.
O zahtjevu za obnovu postupka odluuje sud ili tijelo dravne uprave koje je
vodilo prekrajni postupak obnavljanje kojeg se trai (prvostupanjsko tijelo). U rjeavanu
o zahtjevu ne moe sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju prijanje odluke.
Nadleni sud ili tijelo dravne uprave e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na temelju
samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena
osoba ili da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka, uz ve naveden sluaj ako
102

zahtjev ne sadi podatke po kojoj se zakonskoj osnovi trai ponavljanje i kojim se

dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji.
Ako zahtjev nije odbaen, predsjednik vijea, odnosno predsjednik upravnoprekrajnog vijea odredit e da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u
zahtjevu.
Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem, ako je zahtjev osnovan, dopustiti
obnovu prekrajnog postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da
dovedu donove presude.
Protiv rjeenja kojim se zahtjev za obnovu postupka odbacuje, odbija ili usvaja i
doputa obnova, nije doputena alba.
Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova
prekrajnog postupka vae iste odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud
nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku. Ako se novi postupak obustavi do
poetka glavne rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i prijanju
presudu. Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda
djelomino ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju
odredi novom presudom sud e okrivljeniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova
odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu
jedinstvenu kaznu. Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom preinake na gore
ako je obnova postupka provedena u korist kanjenika.

b Z hj v

r d

ub v

114. Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je kad se nakon

pravomonosti odluke o prekraju pojave okolnosti kojih nije bilo kada se izricala odluka
ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi oito dovele do blae osude.
Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je samo ako je pravomonom
odlukom o prekraju osueniku izreena kazna zatvora ili novana kazna u iznosu veem
od deset tisua kuna za fiziku osobu, iznosu veem od trideset tisua kuna za
103

okrivljenika fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou
i iznosu veem od pedeset tisua kuna za pravnu osobu.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne mogu podnijeti osuenik i uz njegovu
privolu njegov branitelj, te njegovi srodnici koji su ovlateni podnijeti albu protiv
odluke o prekraju u njegovu korist.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ne zadrava izvrenje kazne, osim ako
sudac prvostupanjskog suda iz opravdanih razloga ne odlui drukije. Ne moe se
podnijeti zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne nakon to je odluka o prekraju
izvrena.
Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne podnosi se prvostupanjskom
prekrajnom sudu, koji ga zajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokom prekrajnom
sudu na odluivanje. Visoki prekrajni sud zahtjev e odbaciti ako je nedoputen,
odnosno odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno
ublaavanje kazne. Rjeenje kojim je prihvatio zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne
sud e opozvati ako se dokae da se rjeenje temelji na lanoj ispravi ili na lanom iskazu
svjedoka ili vjetaka.

c Z hj v

115. Protiv pravomonih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je

prethodio tim pravomonim odlukama, dravni odvjetnik Republike Hrvatske moe
podii zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon. O zahtjevu za zatitu
zakonitosti odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se podignuti protiv odluke kojom je
odlueno o zahtjevu za zatitu zakonitosti.
Na zahtjev za zatitu zakonitosti u prekrajnom postupku na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na zahtjev za zatitu
zakonitosti.

104

Primjena odredbi Zakona o kaznenom postupku izmeu ostalog znai da, kada je
zahtjev za zatitu zakonitosti podnesen na tetu okrivljenika, Vrhovni sud Reepublike
Hrvatske, ako smatra da je zahtjev osnovan, donosi tzv. deklaratornu presudu, kojom
utvruje povredu zakona, ali ne dira u pravomono rjeenje o prekraju.

18. POSEBNI POSTUPCI

ur

up

116. Prekrajni zakon dozvoljava u odreenim situacijama voenje tzv. urnog

prekrajnog postupka. urni postupak je, zapravo, skraeni postupak, jer se u urnom
postupku ne zakazuje glavna rasprava. I u urnom se postupku ispituju okrivljenik,
svjedoci, vjetaci i druge osobe, te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu
sudac odnosno voditelj postupka ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjanjeno donosi
odluku o prekraju.
Prekrajni zakon (l. 221.) propisuje uvjete za voenje urnog postupka. Tako se
urni postupak vodi za prekraje za koje je kao jedina kazna propisana novana kazna do
10.000,00 za fiziku osobu, novana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do
10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. urni se postupak moe na
prijedlog tuitelja provesti i za prekraje kod kojih je propisana kazna vea od navedene,
ali u tom sluaju prekrajni sud ne moe izrei veu kaznu od gore navedene.
urni se postupak vodi: protiv maloljetnog poinitelja prekraja, protiv uhienika,
protiv okrivljenika kojem je odreeno zadravanje, protiv okrivljenika koji nema stalno
prebivalite ili boravak u Republici Hrvatskoj, te po prigovoru protiv obaveznog
prekrajnog naloga u kojem se porie prekraj.
Prekrajni postupak zapoet kao urni provest e se i pravomono dovrit kao
urni postupak bez obzira da li su u meuvremenu prestali uvjeti za voenje urnog
postupka.

105

Ako se istodobno vodi postupak protiv vie okrivljenika urni e se postupak

provesti ako u odnosu na sve okrivljenike, odnosno na sve prekraje, postoje uvjeti za
voenje urnog postupka. Meutim, ako se protiv nekog od okrivljenika treba provesti
urni postupak zbog uhienja, zadravanja ili to nema stalno prebivalite ili boravak u
Hrvatskoj, urni e se postupak provesti protiv svih okrivljenika.
Ako se istodobno vodi postupak protiv punoljetnog i maloljetnog poinitelja
prekraja uvijek e se provesti urni postupak.

up

pr m m

mp

j m pr r j

117. Posebne odredbe Prekrajnog zakona kojima se ureuje postupak prema

maloljetnicima primjenjuju se kada je poinitelj prekraja u momentu poinjenja
prekraja bio maloljetan.
Ako je poinitelj u vrijeme poinjenja prekraja bio maloljetan, prije donoenja
odluke o prekraju mora biti ispitan. Ispitivanju maloljetnika obvezno prisustvuju roditelj
ili skrbnik ili struni radnik centra za socijalnu skrb. .
ravna tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetnicima te druge pravne
osobe i ustanove koje pomau sudu duni su postupati urno i obazrivo prema
maloljetniku.
Mjesno je nadlean za postupak prema maloljetniku sud njegova prebivalita ili
boravita. Postupak se moe provesti pred sudom mjesta poinjenja prekraja ako je oito
da e se pred tim sudom lake provesti postupak.
Ako je maloljetnik poinio prekraj zajedno s punoljetnom osobom, postupak
prema njemu se izdvaja i vodi zasebno osim ako zajedniko voenje postupka nije nuno
zbog svestranog razjanjenja stvari.
Na prekrajni postupak protiv maloljetnika supsidijarno se primjenjuju
odgovarajue odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mlade.
Sud izvjeuje centar za socijalnu skrb kad su u prekrajnom postupku utvrene
106

injenice i okolnosti koje upuuju na potrebu poduzimanja mjera radi zatite prava i
dobrobiti maloljetnika.
U postupku prema maloljetnom poinitelju prekraja, uz ovlasti predviene
Prekrajnim zakonom, predstavnik centra za socijalnu skrb ima pravo upoznati se s
tijekom postupka, u tijeku tog postupka stavljati prijedloge i upozoravati na injenice i
dokaze koji su vani za donoenje ispravne odluke.
O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku ovlateni tuitelj obavijestit e
nadleni centar za socijalnu skrb. Ako je tuitelj oteenik, obvezan je to uiniti sud koji
vodi postupak protiv maloljetnika.
U postupku prema maloljetnicima uvijek je iskljuena javnost. Sud moe dopustiti
da pojedinim radnjama u postupku budu nazone osobe koje se bave odgojem i
obrazovanjem maloljetnika te struni i znanstveni radnici. Roditelji maloljetnika uvijek
mogu biti nazoni postupku.
Bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek prekrajnog postupka prema
maloljetniku niti odluka donesena u tom postupku. Objaviti se moe samo onaj dio
postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji postoji odobrenje, ali se tada ne smije
navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo zakljuiti o kojem je
maloljetniku rije.
118. Radnje u postupku sud uvijek treba izvoditi paljivo, potujui maloljetnikov
duevni i tjelesni uzrast, stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utjeu na njegov razvoj.
Presuda se ne moe se donijeti bez maloljetnikova ispitivanja. Nitko nije
osloboen dunosti svjedoenja o okolnostima koje su potrebne za ocjenu maloljetnikove
duevne razvijenosti i spoznaje crta njegove osobnosti. U postupku se pored odlunih
injenica utvruju sve injenice maloljetnikove duevne zrelosti, okolnosti u kojima ivi
te sve druge vane okolnosti.
Ako sud ustanovi da zapoinjanje i voenje postupka ne bi bilo opravdano s
obzirom na osobne okolnosti maloljetnika i poinjeni prekraj, odluit e, bez obzira na
dokaze koji stoje protiv maloljetnika, da postupak ne zapone ili da se zapoeti postupak
obustavi (naelo svrhovitosti). O tome se moe samo upozoriti maloljetnika, odnosno o
107

poinjenom prekraju obavijestiti roditelja, posvojitelja, skrbnika i druge osobe koje

skrbe za maloljetnika.
Ako sud utvrdi da je maloljetnik poinio prekraj te odlui da maloljetniku treba
rjeenjem izrei odgojnu mjeru, u tom e se rjeenju navest samo koja mu se mjera izrie,
bez odluke o krivnji. U obrazloenju e se ograniiti samo na to da navede opis prekraja
te razloge koji opravdavaju izbor mjere.
Presudom se izrie kazana (maloljetniki zatvor ili novana kazna). Maloljetnog
poinitelja prekraja moe se obvezati na plaanje trokova prekrajnog postupka i
ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako ima vlastite prihode ili imovinu.

Op uvj

d v

j pr r j

119. Prekrajni nalog je novi institut u hrvatskom prekrajnom pravu, uveden

Zakonom o prekrajima iz 2002. godine. Svrha mu je pridonijeti ubrzanju i racionalizaciji
prekrajnog postupka. Temelji se na okrivljenikovom prihvaanju svoje krivnje i izreene
prekrajne sankcije. Okrivljenik, prihvaajui prekrajni nalog izbjegava dulji i skuplji
redovni prekrajni postupak. Meutim, okrivljenik uvijek prigovorom moe otkloniti
nalog i upustiti se u prekrajni postupak. Prekrajni nalog zamijenio je svojom funkcijom
nekadanje rjeenje u skraenom postupku, jer se izdaje bez ispitivanja okrivljenika, na
temelju neposrednog opaanja slubene osobe odnosno putem ureaja za nadzor i
mjerenje. Od takvog prijanjeg rjeenja u skraenom postupku, prekrajni se nalog
razlikuje po krugu subjekata koji ga mogu izdati, po svom sadraju i uincima prigovora.
Prekrajni nalog kao posebna odluka o prekraju moe se izdati bilo prije
pokretanja prekrajnog postupka, bilo nakon pokretanja prekrajnog postupka, ali bez
provoenja postupka, pa tako i bez glavne rasprave
Prekrajni se nalog moe izdati samo protiv punoljetnog poinitelja prekraja.

108

Prekrajnim se nalogom moe izrei odnosno primijeniti, u pravilu, svaka od

propisanih prekrajnopravnih sankcija za punoljetne poinitelje prekraja, oduzimanje
imovinske koristi, odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog
naloga i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili
provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. Meutim, prekrajnim se nalogom ne moe
izrei kazna zatvora ni zatitna mjera, osim zabrane upravljanja motornim vozilom.

b Ov

d v

j pr r j

120. Prekrajni nalog mogu izdati, naelno, svi subjekti koji su ovlateni podnijeti
optuni prijedlog, osim oteenika, te tijela prekrajnog postupka. akle, prekrajni nalog
mogu izdati:
(a) prekrajni sud,
(b) tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak,
(c) dravni odvjetnik,
(d) tijela dravne uprave i dravne agencije osniva kojih je Hrvatski sabor i
Vlada Republike Hrvatske, kao ovlateni tuitelji
Sud moe izdati prekrajni nalog uz kumulativno ispunjenje sljedeih uvjeta:
a) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog,
b) da sud nije odbacio optuni prijedlog, i
c) da je prekraj iz optunog prijedloga utvren ili neposrednim opaanjem ili
obavljenim nadzorom ovlatene osobe tuitelja koja je o tome sainila slubenu biljeku
ili zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu
nadlenog tijela

ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem

odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja.

Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe izdati prekrajni nalog
ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti:

109

a) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o

poinjenju prekraja,
b) da nije donijelo rjeenje o odbacivanju tog optunog prijedloga odnosno
prijave,
c) da je prekraj iz optunog prijedloga ili prijave utvren ili neposrednim
opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene slubene osobe tuitelja ili samoga tijela
dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koja je o tome sainila slubenu biljeku ili
zapisnik, ili na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu
nadlenog tijela ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem
odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja.
ravni odvjetnik moe izdati prekrajni nalog ako je prekraj iz prijave o
prekraju utvren neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tijela
koje je podnijelo prijavu o prekraju i o tome sainilo slubenu biljeku ili zapisnik, ili na
temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili
upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih
laboratorijskih analiza i vjetaenja.
Tijela dravne uprave i dravne agencije kao ovlateni tuitelji mogu izdati
prekrajni nalog ako su utvrdili prekraj neposrednim opaanjem ili obavljenim
nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog
nadzora iz njihove nadlenosti, koje su o tome sainile slubenu biljeku ili zapisnik, ili
na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela,
ili upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih
laboratorijskih analiza i vjetaenja.

dr j pr r j

121. Prekrajni se nalog izdaje u pisanom obliku. Sadri uvod, izreku,

obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. U uvodu se navodi naziv tijela koje je izdalo
prekrajni nalog i i propis o njegovoj nadlenosti.
110

U izreci prekrajnog naloga navodi se: ime i prezime, prebivalite i mjesto

stanovanja okrivljenika odnosno naziv i sjedite pravne osobe koja je okrivljena, zakon ili
drugi propis ili opi akt kojim je odreen prekraj i prekrajnopravna sankcija, djelo za
koje se kanjava, vrijeme i mjesto kada i gdje je poinjeno, kazna i zatitna mjera koja se
izrie te propis na kojem se kazna i druga sankcija temelji, odluka o naknadi tete, odluka
o naknadi trokova, te uputa da se novana kazna, teta i trokovi trebaju platiti u roku od
8 dana ili da se, u sluajevima predvienim Prekrajnim zakonom, mogu platiti odmah na
mjestu poinjenja prekraja ili obavljenog nadzora.
U obrazloenju kratko se navode dokazi koji opravdavaju izdavanje prekrajnog
naloga.
U prekrajnom nalogu se mora navesti pouka o pravu okrivljenika na prigovor s
naznakom kome se, kako i u kojem roku prigovor podnosi te da e protekom roka za
prigovor, ako ne bude podnesen, prekrajni nalog postati izvrnim i da e se izreena
kazna prisilno izvriti ili zamijeniti radom za ope dobro na slobodi ili zatvorom, u
skladu sa zakonom. U uputi e se okrivljenik upozoriti i na obvezu da nadoknadi
trokove prekrajnog postupka ako bude proglaen krivim.
Prekrajni nalog moe se izdati na propisanom obrascu i izraditi elektronikim
putem. ostavlja se okrivljeniku ili uruuje na mjestu gdje je prekraj uinjen ili otkriven
inspekcijskim ili drugim nadzorom.

r g v r pr

v pr

r jnog naloga

122. Protiv prekrajnog naloga moe se podnijeti prigovor tijelu koje ga je izdalo.
Prigovor se moe podnijeti u roku od osam dana od dana dostave ili uruenja prekrajnog
naloga. Prigovor mogu podnijeti okrivljenik, njegov zakonski zastupnik, predstavnik
pravne osobe ili opunomoenik. U korist okrivljenika prigovor mogu podnijeti i njegov
brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i
branitelj. Rok za prigovor i u tom sluaju tee od dana kada je okrivljeniku, odnosno
njegovom branitelju dostavljen prekrajni nalog. Pravovremeno podneseni prigovor
111

zadrava njegovo izvrenje.

Ako je okrivljenik platio novanu kaznu, iznos naknade tete i trokova postupka
o kojima je odlueno u prekrajnom nalogu, smatrat e se da je odustao od prigovora. U
tome se predmetu ne mogu podnositi drugi pravni lijekovi osim zahtjeva za zatitu
zakonitosti. Ako je okrivljenik platio samo novanu kaznu, podneseni e se prigovor
smatrati albom na odluku o naknadi tete i trokovima postupka.
Nepravovremeni, nepotpuni (npr. za koji se ne moe utvrditi na koji se prekrajni
nalog odnosi) i nedoputeni prigovor odbacit e rjeenjem tijelo koje je izdalo prekrajni
nalog. Protiv tog rjeenja doputena je alba Visokom prekrajnom sudu.
Ako prigovor ne odbaci, dravni odvjetnik ili drugo tijelo koje je izdalo prekrajni
nalog a nije nadleno za voenje prekrajnog postupka dostavit e ga bez odgode
nadlenom sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koji e,
postupajui sa prekrajnim nalogom kao sa optunim prtijedlogom ovlatene osobe,
zapoeti i dovriti postupak protiv osobe protiv koje je izdan taj nalog. Izdavatelj
prekrajnog naloga ima u tom postupku poloaj stranke. Ako se radi o prekrajnom
nalogu suda ili tijela dravne uprave nadlenog za voenje prekrajnog postupka, tada e
oni po prigovoru provesti prekrajni postupak. Nakon otvaranja glavne rasprave odnosno
prije ispitivanja okrivljenika izdani e se prekrajni nalog rjeenjem staviti izvan snage.42
Vano je istai da sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak nije
vezano obiljejem prekraja, kao ni vrstom i visinom kazne ili druge mjere iz prekrajnog
naloga. Ovdje ne vrijedi zabrana reformatio in peius , te se moe izrei i tea kazna od
one prekrajnim nalogom. Svrha je takve odredbe da poinitelji prekraja radije prihvate
prekrajni nalog ako su doista krivi nego da se nepotrebno uputaju u prekrajni
postupak.

42

Protiv rjeenja o stavljanju iznan snage prekrajnog naloga nije doputena alba.

112

20 OB

123. Ovlateni tuitelji, a prije pokretanja prekrajnog postupka protiv poinitelja

prekraja, obvezno e izdati prekrajni nalog (obavezni prekrajni nalog) za: (a) prekraj
propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, kao i za (b)
prekraj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novana kazna do
5.000,00 kuna za fiziku osobu, do 10.000,00 kuna za poinitelja prekraja fiziku osobu
obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 15.000,00 kuna za pravnu
osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. 43
Obveznim prekrajnim nalogom moe se osim kazne izrei i oduzimanje
predmeta prekraja, imovinske koristi, odrediti naknada paualne svote trokova za
izdavanje prekrajnog naloga do 200,00 kuna i trokovi nastali utvrivanjem prekraja
upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja.
Kada je za prekraj propisana novana kazna iznad 2.000,00 do 5.000,00 kuna,
moe se poinitelju izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom
odnosno koritenje strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na podruju
Republike Hrvatske.
Ako je ovlateni tuitelj umjesto obveznog prekrajnog naloga podnio optuni
prijedlog, sud e taj optuni prijedlog odbaciti.
U sluaju kada je prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave a ovlateni tuitelj je osoba s javnim ovlastima ili oteenik,
ovlateni e tuitelj nadlenom tijelu lokalne i podrune (regionalne) samouprave
podnijeti zahtjev za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga.
Ako je prekraj propisan zakonom, a ovlateni tuitelj je pravna osoba s javnim
ovlastima ili oteenik, ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekrajnog
naloga.
43

Ako za prekraj odgovaraju pravna i u njoj odgovorna osoba, a uvjeti za izdavanje obaveznog
prekrajnog naloga postoje samo u odnosu na pravnu osobu, obavezni prekrajni nalog izdat e se i u
odnosu na pravnu i u odnosu na odgovornu osobu. Ako uvjeti za izdavanje obaveznog prekrajnog naloga
postoje samo u odnosu na odgovornu osobu, nee se izdavati obavezni prekrajni nalog.
113

a) Prig v r pr

v b v

g pr r j

124. Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana
podnijeti okrivljenik, branitelj, kao i sve osobe koje su ovlatene na ponoenje albe
protiv presude.
Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo. Pravodoban i od ovlatene osobe
podnesen prigovor zadrava izvrenje prekrajnog naloga.
Prigovor se moe podnijeti kako zbog poricanja prekraja, tako i zbog izreene
odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu
izdavanja prekrajnog naloga.
U prigovoru zbog poricanja prekraja podnositelj treba navesti razloge poricanja
prekraja (nije poinio prekraj, djelo nije prekraj, postoje okolnosti koje iskljuuju
krivnju).
Ako se prigovor podnosi zbog izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne
sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga podnositelj treba
obrazloiti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor.

r h d

up

p pr g v ru

du v

j o prigovoru

125. Kada tijelo koje je izdalo prekrajni nalog primi prigovor protiv prekrajnog
naloga bez odgode e ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekrajnom sudu
nadlenom prema mjestu poinjenja prekraja.
Sud e rjeenjem odbaciti nepravodoban i nedoputen prigovor te prigovor
kojemu se ne moe ustanoviti podnositelj ili prekrajni nalog protiv kojeg se prigovor
podnosi. Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, sud e pozvati podnositelja da ga
potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, prigovor e se odbaciti. Protiv rjeenja o
odbacivanju prigovora nije doputena alba.
114

Ako ga nije odbacio, sud prigovor uzima u razmatranje. Pri tom provodi urni
postupak i donosi presudu protiv koje nije doputena alba.
Ako je prigovor podnesen zbog izreene kazne ili trokova postupka, sud e izvan
rasprave ili urnog postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekrajni nalog, ako
nae da prigovor nije osnovan ili presudom preinaiti prekrajni nalog u pogledu odluke
o kazni ili trokovima postupka, ako nae da je prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan.

126. Kada postoje uvjeti da ovlatena slubena osoba policije, inspekcijskih slubi
i drugih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i podrune (regionalne)
samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima izdaju prekrajni nalog, mogu novanu
kaznu, tetu ili trokove naplatiti od poinitelja prekraja odmah, bez prekrajnog naloga.
Na mjestu poinjenja prekraja, odnosno na mjestu inspekcijskog ili drugog nadzora
moe se naplatiti samo novana kazna u visini polovice propisanog minimum ili polovice
tono odreenog iznosa novane kazne propisane propisom o prekraju za prekraj za
koji je kao kazna propisana samo novana kazna do 2.000,00 kuna za fiziku i odgovornu
osobu u pravnoj osobi, do 5.000,00 kuna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i fiziku
osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou i do 15.000,00 kuna za pravnu
osobu i s njom izjednaene subjekte, ako je slubena osoba ovlatenog tuitelja, osim
oteenika, prekraj utvrdila: a) obavljanjem nadzora u okviru svoje nadlenosti, b)
neposrednim opaanjem, c) uporabom tehnikih ureaja, ili d) pregledom vjerodostojne
dokumentacije.
Naplata novane kazne u pola manjem iznosu na mjestu poinjenja prekraja
dodatna je motivacija poinitelju da plati kaznu. Time se ujedno rastereuje prekrajni
sustav, te se moe oekvati poveanje uinkovitosti naplate novanih kazni.
O takvoj naplati izdaje se potvrda.
Tek ako poinitelj prekraja ne pristane platiti novanu kaznu, tetu ili trokove na
mjestu izvrenja prekraja, odnosno mjestu inspekcijskog ili drugog nadzora, izdat e mu
115

se prekrajni nalog s uputom da plaanje moe izvriti u roku od 8 dana od dana kad je
poinio prekraj.

22 Z

J OD

J Z

127. Odluke o prekraju ili odluke donesene u prekrajnom postupku izvravaju

ili sud ili tijelo dravne uprave koje je nadleno za voenje prekrajnog postupka ili na
njihov zahtjev drugo nadleno tijelo. Presude se izvravaju nakon to su postala
pravomona i izvrna, a rjeenja nakon to su postala pravomona. Naredbe se izvravaju
odmah, ako tijelo koje je izdalo ne odredi drukije.
Sukladno Prekrajnom zakonu (l. 151.) presuda postaje pravomona :
(a) danom proteka albenog roka u sluaju ako alba nije podnesena ili je alba
podnesena nakon isteka tog roka, ili kad alba nije doputena,
(b) danom odricanja od prava na albu, odustanka od podnesene albe ili
odbijanja podnesene albe.
Presuda je izvrna nakon to je
(a) postala pravomona,
(b) uruena osueniku,
(c) protekao rok za njezino dragovoljno izvrenje, ako je to odreeno presudom, te
(d) utvreno da nema zakonskih smetnji za njezino izvrenje.
Rjeenje postaje pravomono kad se vie ne moe pobijati albom ili kada alba
nije doputena.

116

a) Postupak

vr

v r

128. Kaznu zatvora izvrava ustanova za izdravanje kazne zatvora nadlena za to

prema Zakonu o izvravanju kazne zatvora. Osuenika rjeenjem upuuje u tu ustanovu
prekrajni sud na podruju kojeg osuenik ima prebivalite ili boravite. Ako je presudu u
prvom stupnju donio prekrajni sud koji nije nadlean uputiti osuenika na izdravanje
kazne zatvora, tada e taj sud dostaviti ovjereni prijepis presude s klauzulom
pravomonosti prekrajnom sudu nadlenom za upuivavanjem osuenika na izdravanje
te kazne zatvora.
Nain i tijek izdravanja zatvora provodi se u svemu prema Zakonu o izvravanju
kazne zatvora.

up

vr

129. Novana kazna smatrat e se u cjelini plaenom ako osuena osoba plati
dvije treine izreene novane kazne u roku odreenom odlukom kojom je ta kazna
izreena. Meutim, ako osuena osoba nije dragovoljno platila ni takvu djelominu
novanu kaznu, ni uplatila u cijelosti ili djelomino trokove prekrajnog postupka ili
oduzetu imovinsku korist dolazi do postupka prisilnog izvrenja.
Novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist
prema pravomonoj odluci o prekraju prisilno naplauje nadleno tijelo ovrhe tj.
Financijska agencija (FINA) nadlena prema mjestu prebivalita ili boravita odnosno
sjedita osuenika. Da bi FINA mogla provesti postupak prisilne naplate, sud ili drugo
tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomonu odluku postavit e nadlenoj
financijskoj agenciji pisani zahtjev za prisilnu naplatu. Uz pisani zahtjev dostavit e se
ovjereni prijepis pravomone odluke s klauzulom pravomonosti.
Ako FINA, kao nadleno tijelo ovrhe ni u roku od dvije godine od zaprimanja
zahtjeva za prisilnu naplatu u cijelosti ili djelomino ne naplati novanu kaznu, bez
odgode e, osim za osuenika pravnu osobu i maloljetnog osuenika, podnositelju
117

pisanog zahtjeva vratiti zahtjev s obavijeu da nije uspjela u cijelosti ili djelomina
prisilna naplata novane kazne.
Kada zaprimi takvu obavijest, prekrajni sud prema mjestu prebivalita ili
boravita osuenika, bez odgode e donijeti rjeenje kojim e se zamijeniti novana
kazna radom za ope dobro I uputiti osuenika na izvrenje rada za ope dobro.
Rjeenjem e se odrediti i zamjenu novane kazne zatvorom (tzv. supletorni zatvor) za
sluaj da osuenik ne prihvati rad za ope dobro.
Sud koji je donio rjeenje o zamjeni novane kazne radom za ope dobro ili
zatvorom nadlean je za njegovo izvrenje i u sluaju kada je osuenik nakon donoenja
rjeenja promijenio prebivalite.
Nakon smrti osuenika ne pokree se postupak izvrenja novane kazne, naplate
trokova prekrajnog postupka ili oduzete imovinske koristi. Ako je osuenik umro u
tijeku postupka izvrenja, rjeenjem e sud obustaviti postupak. Ako je postupak
pokrenut na prijedlog tijela dravne uprave rjeenjem e se odbaciti zahtjev.
Ako tijelo nadleno za ovrhu nije od osuenika fizike osobe novanu kaznu do
2.000,00 kuna, pravne osobe, fizike osobe obrtnika i fizike osobe koja obavlja drugu
samostalnu djelatnost u cjelini ili djelomino naplatilo novanu kaznu, trokove postupka
ili oduzetu imovinsku korist u roku od dvije godine od primitka naloga za ovrhu, odmah
e o tome na odgovarajui nain obavijestiti podnositelja naloga.
Kada primi takvu obavijest, tijelo prekrajnog postupka e od FINA-e zatraiti
da provede ovrhu na drugoj imovini osuenika.
Ako osuenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj ne
uplati novanu kaznu u ostavljenom roku iz odluke o prekraju, prekrajni sud koji je
donio presudu rjeenjem e je odmah zamijeniti zatvorom, prema odredbama
preekrajnog zakona. Kada je odluku o prekraju donijelo tijelo dravne uprave, na
prijedlog toga tijela rjeenje donosi nadleni prekrajni sud. alba protiv rjeenja o
zamijeni ne odgaa izvrenje rjeenja.
Osueniku koji nije u odreenom roku iz odluke o prekraju platio pravomono
izreenu novanu kaznu uskratit e se
118

1. izdavanje vozake dozvole ili produljenje njezine valjanosti,

2. registracija motornog vozila ili produljenje registracije motornog vozila,
3. sudjelovanje na javnom natjeaju u postupcima provoenja javne nabave,
4. osnivanje pravnog subjekta i svaka njegova statusna promjena,
5. osnivanje i registriranje obrta i druge samostalne djelatnosti,
6. dodjeljivanje koncesija i dobivanje subvencija.
Posebnim se zakonom moe propisati uskrata i drugih dokumenata i dozvola, pri
emu se ne smiju uskratiti potvrde iz evidencija koje se tiu osobnih (statusnih) prava, ili
onih koje slue slobodi kretanja, ostvarivanju prava iz rada, mirovinskog i socijalnog
osiguranja ili ijim bi se neizdavanjem ugrozilo zdravlje ili sigurnost osoba.
Protiv rjeenja o zamjeni novane kazne doputena je alba.
Nadlenost i nain izvravanja rada za ope dobro na slobodi, zatitnih mjera,
odgojnih mjera, maloljetnikog. zatvora i zatitnog nadzora uz uvjetnu osudu ureuje se
posebnim zakonom.
Nakon smrti osuenika, ne pokree se postupak za izvravanje prekrajnopravnih
sankcija. Ako je postupak u tijeku, rjeenjem suda ili drugog tijela na iji zahtjev je
pokrenut obustavit e se.
Ako je uz pravomonu odluku izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta, sud
koji je izrekao prvostupanjsku odluku odluit e hoe li se takvi predmeti prodati prema
odredbama koje vrijede za ovrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju
odnosno drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u
proraunska sredstva.

119

23. O

D Z O

DOB O

J O

POSTUPKU

a)

vr v

j r d

d br

130. Izvravanje rada za ope dobro u nadlenosti je prekrajnog suda prema

mjestu prebivalita osuenika.
Ministarstvo nadleno za poslove pravosua sklapa ugovore s ustanovama i
drugim pravnim osobama o postojanju zajednikog interesa za izvravanje rada za ope
dobro u prekrajnom postupku i o tome vodi evidenciju.
Na temelju takvih ugovora sud izvrenja naredbom e uputiti osuenika na rad za
ope dobro.44

b)

vr v

j r d

d br

131. Rad za ope dobro izvrava se na podruju suda izvrenja. Osueniku ne

pripada pravo na naknadu za rad za ope dobro. Osuenik do upuivanja na izvravanje
rada za ope dobro ne snosi trokove izvravanja rada za ope dobro niti plaa pristojbe
na podneske, slubene radnje i odluke u svezi s primjenom Prekrajnog zakona.
Meutim, trokove svakog dolaska u mjesto izvravanja rada za ope dobro i svakog
povratka u mjesto stanovanja snosi osuenik.

44

Ministar pravosua ima ovlast i obvezu donjeti Pravilnik o izvravanju rada za ope dobro u
prekrajnom postupku.
120

c) pu v

r d

d br

132. Sud izvrenja, nakon pravomonosti i izvrnosti rjeenja o zamjeni novane

kazne radom za ope dobro, poziva osuenika radi uruivanja naredbe o upuivanju na
izvravanje rada. Prije uruenja te naredbe, od osuenika e se uzeti pisana izjava uz
njegov potpis da prihvaa rad za ope dobro koja se prilae uz naredbu.
Naredba o upuivanju na izvravanje rada za ope dobro dostavlja se i pravnoj
osobi u kojoj e se taj rad izvravati.
Ako osuenik izjavi da ne prihvaa rad za ope dobro ili se na uredan poziv suda
izvrenja ne odazove radi primitka naredbe, sud izvrenja e odmah izdati naredbu o
upuivanju osuenika na izdravanje zatvora u nadlenu ustanovu za izvravanje zatvora.

d)

p r v

uvj

r d

d br

133. Pravna osoba rasporeuje osuenika na rad u skladu s njegovim

psihofizikim sposobnostima i osobnim prilikama.
Rad za ope dobro izvrava se na nain koji osueniku jami potivanje ljudskog
dostojanstva, temeljnih prava i sloboda te privatnosti.
Za vrijeme izvravanja rada za ope dobro ministarstvo nadleno za poslove
pravosua osigurat e osuenika od trajnog invaliditeta i sluaja smrti zbog nezgode na
radu.

121

e) Odg d

pr

d vr v

j r d

d br

134. Izvravanje rada za ope dobro moe biti odgoeno ili prekinuto na molbu
osuenika sudu izvrenja.45
Molba za odgodu izvravanja rada za ope dobro podnosi se u roku od tri dana od
uruenja naredbe o upuivanju na izvravanje rada, a ako su razlozi za odgodu nastali
nakon proteka toga roka, a izvravanje rada jo nije zapoeto, u roku ne duljem od
etrdeset osam sati po saznanju za njihovo postojanje. Molba za odgodu izvravanja rada
zadrava izvravanje naredbe o emu se obavjetava pravna osoba ako joj je ve
dostavljena naredba.
Molba za prekid izvravanja rada za ope dobro podnosi se u roku od dvadeset
etiri sata od nastupa okolnosti koja je razlog za prekid.
Rjeenje o odgodi i prekidu izvravanja rada za ope dobro donosi sud izvrenja u
roku od tri dana od primitka molbe.
Protiv rjeenja kojim se odbija molba za odgodu ili prekid izvravanja rada za
ope dobro osuenik moe u roku od tri dana od primitka rjeenja podnijeti albu vijeu
prekrajnog suda.
Rjeenje o odgodi ili prekidu izvravanja rada za ope dobro dostavlja se pravnoj
osobi u kojoj se izvrava rad.

45

Razlozi za odgodu i prekid izvravanja rada za ope dobro jesu:

- bolesti osuenika, - akutno oboljenje, nastanak tekog invaliditeta ili znatno pogoranje
postojee kronine
- smrt lana ue obitelji, teka bolest, teki invaliditet ili obveza izbivanja lana ue obitelji
osuenika ime osuenik postaje jedini obvezni skrbnik malodobne djece, branog ili izvanbranog druga,
roditelja ili posvojitelja ili posvojenika te druge osobe o kojoj se po nekoj drugoj pravnoj osnovi iskljuivo
skrbi,
- potreba obavljanja ili dovrenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom
nesreom zbog ijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna teta, a u uoj obitelji osuenika nema
druge radno sposobne osobe.
Iznimno, sud izvrenja moe i u drugim opravdanim sluajevima odgoditi ili prekinuti izvravanje
rada za ope dobro.
122

Odgoda izvravanja rada za ope dobro ne moe trajati ukupno dulje od tri
mjeseca, a prekid izvravanja rada za ope dobro ne moe trajati ukupno dulje od 30
dana.

f) r

p v

vr v

j r d

d br

135. Pravna osoba obavijestit e sud izvrenja o izvrenom radu za ope dobro ili
o zanemarivanju izvravanja rada.
Zanemarivanje izvravanja rada je: kanjenje ili neopravdano izbivanje s rada,
dovoenje u stanje smanjene radne sposobnosti, namjerno oteenje sredstava za rad,
nepotivanje organizacije i naina rada ili bilo koje drugo neprimjereno ponaanje za
vrijeme rada.
Sud izvrenja povodom obavijesti pravne osobe o zanemarivanju rada za ope
dobro, preispitat e izvravanje rada te e naredbom odluiti o nastavku rada kod iste ili
druge pravne osobe ili e prekinuti izvravanje rada i uputiti ga na izdravanje kazne
zatvora.

g)

r pr v m

up

136. Radi mogueg postupanja tijela dravne uprave, ministarstvo nadleno za

pravosue ustrojava Registarpravomono izreenih, a u ostavljenom roku neuplaenih
novanih kazni kao jedinstvenu elektroniku bazu.
Ministar nadlean za poslove pravosua donosi provedbeni propis o nainu
dostave podataka u Registar, unosa podataka u Registar brisanja podataka iz Registra te
pravu pristupa u Registar i uvjete i nain koritenja podataka iz Registra.

123

KAZALO POJMOVA
A
Actones liberae in causa, 23
Adhezijski postupak
- v. Imovinskopravni zahtjev
Admonitivne sankcije, 31, 39
- v. Mjere upozorenja
-

v. Odgojne mjere prema maloljetnicimai

, 2, 86

B
Beneficium novorum, 108
B

pr r j, 20

p vr d pr r j

j v

gp

up

, 106

kod prekoraenja nune obrane, 14

kod smanjene ubrojivosti, 22

kod zablude o protupravnosti, 25

za prekraje poinjene neinjenjem, 11

Branitelj okrivljenika, 69
-

ovlasti, 69

pravo predlaganja dokaza i zavrni prijedlog, 92

Brisanje
-

pr r j

vd

cj

odluke o prekraju, 42

D
D

g cj
-

v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave

Dokazivanje
-

izvidi prekraja, 85
124

nezakoniti dokazi, 52

pravo predlaganja dokaza, 92

prikupljanje dokaza u provoenju nadzora, 85

red izvoenja dokaza, 91

Dostava, 70
Dovedbeni nalog, 75
D v j , 75
-

v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog

postupka

Dr v

dvj

, 62, 120

E
m
-

up

, 51

v. Naela prekrajnog postupka

Error facti, 25
Error iuris, 25
-

v. Krivnja

v. Svijest o protupravnosti djela

F
Forum delegatum, 57
-

v. Nadlenosti sudova i tijela dravne uprave

Glavna rasprava
-

naelo javnosti, 90

odreivanje, 89

poetak, 91

pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka, 92

priprema za glavnu raspravu, 86

red izvoenja dokaza, 91

125

I
Imovinskopravni zahtjev, 93
In dubio pro reo, 46
-

v. Pretpostavka okrivljenikove nedunosti

, 102

u
-

apsolutni razlozi, 59

odluivanje o izuzeu, 59

relativni razlozi, 59

Izvanredni pravni lijekovi, 112

-

obnova postupka, 113

zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, 114

zahtjev za zatitu zakonitosti, 115

Izvidi pr r j
vr

du

pr up j

j d

, 85

pr r ju

izvrenje kazne zatvora, 128

izvrenje odluka donesenih tijekom postupka, 127

zamjena novane kazne zatvorom ili radom za ope dobro, 129

J
Jamstvo, 77
-

v. v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje

prekrajnog postupka

Jezik i pismo u postupku

-

v. Naela prekrajnog postupka

K
Kazne
-

izbor vrste i mjere, 34

kazna maloljetnikog zatvora, 39

126

kazna zatvora, 30

novana kazna, 29

novana kazna maloljetnicima, 39

opa svrha, 27

oslobaanje od kazne, 37

ublaavanje, 37

v. Primjena prekrajnopravnih sankcija

r j j

ud , 15

Krivnja
-

naelo krivnje, 21

namjera i nehaj, 24

svijest o protupravnosti djela, 25

ubrojivost, 22

M
Maloljetnici
-

prekrajni postupak prema maloljetnicima, 117, 118

primjena materijalnopravnih odredbi, 39

primjena prekrajnopravnih sankcija, 39

Mjere opreza, 76
v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog
postupka
Mjere upozorenja
-

opomena, 31

uvjetna osuda, 31

Mjere za osiguranje
postupka
-

dovoenje, 75

jamstvo, 77

mjere opreza, 76

potraga, 80

pozivanje, 74

rvj

127

u pj

provo

je pr r j

tjeralica, 81

uhienje, 78

upuivanje u psihijatrijsku ustanovu, 78

zadravanje, 79

d
-

v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave

N
pr r j

gp

up

dunost utvrivanja svih vanih injenica, 50

naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje zlouporabe prava, 50

nezakonitost dokaza, 52

pouka o pravima u postupku, 53

pravo okrivljenika na obranu, 47

pretpostavka okrivljenikove nedunosti, 46

upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma u postupku, 49

,4

ud v

dr v

upr v

mjesna nadlenost, 56

nenadlenost, 58

prijenos (delegacija) nadlenosti, 57

stvarna nadlenost, 55

sukob nadlenosti, 58

Namjera
-

v. Krivnja

Nehaj
-

v. Krivnja

m gu
rm r

pr mj
j pr

pr r j

g prava, 8

r j

openito, 1

razvoj u Hrvatskoj, 2, 3

v. Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija

128

, 29

naplata na mjestu poinjenja prekraja, 126

novana kazna maloljetnicima, 39

Nulla poena sine culpa

-

v. Krivnja

Nullum crimen nulla poena sine lege

u

v. Naelo zakonitosti
br

, 14

O
Obavezna pr mj
Obv

b g

pr r j

,5

g, 123

prigovor, 124

prethodni postupak, 125

v. Prekrajni nalog

Obnova postupka, 113

-

v. Izvanredni pravni lijekovi

Odgojne mjere prema maloljetnicima, 33, 39

Odg v r

j v

j pr v h

b , 38

Oduzimanje
-

imovimske koristi, 40

predmeta, 41

Okrivljenik, 65
Op u

pravo na obranu, 45
pr j d g

ispitivanje, 88

sadraj, 87

v. Tuitelj ovlateni
, 64

129

P
Podnesci, 67
u j pr r j , 17
Postupak prema maloljetnicima
-

v. Maloljetnici

Potraga, 80
vr

v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog

postupka
u pr j j

j , 69

Pozivanje, 74
-

v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog

postupka

Praesumtio inocentiae
-

v. Pretpostavka okrivljenikove nedunosti

Pravna osoba
-

primjena prekrajnog prava prema pravnim osobama, 38

r v m

du

pr r ju, 127

Pravo okrivljenika na obranu, 47

r

v. Naela prekrajnog postupka

r j

pojam, 10

razlika izmeu prekraja i kaznenih djela, 1

vrijeme i mjesto poinjenja, 12

vrste, 11

v. Pokuaj prekraja

v. Protupravnost i iskljuenje protupravnosti

v. Stjecaj prekraja

r j

r j

vd

c j , 43

opi uvjeti izdavanja, 119

ovlatenici za izdavanje, 120

prigovor, 122
130

sadraj, 121

v. Obvezni prekrajni nalog

r j

up

pr d j

m dr v

upr v

pokretanje, 102

primjena propisa o voenju postupka, 102

voenje postupka, 103

v. Rjeenje o prekraju

r j

up

u prv m up ju

pokretanje prekrajnog postupka, 86

v. Optuni prijedlog

v. Tijek postupka

v. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave

r j

ud

delegacija nadlenosti, 57

mjesna nadlenost, 58

sastav suda, 55

stvarna nadlenost, 55

sukob nadlenosti, 58

Presuda
-

izrada i dostava, 99

izvrenje, 127, 128, 129

odbijanje optube, 96

oslobaajua, 98

sadraj, 100

Prethodno pitanje, 54
r p
r mj

rvj

du

, 46

v. Naela prekrajnog postupka

pr r j opravnih sankcija

izbor vrste i mjere kazne, 34

odmjeravanje kazne, 34

ublaavanje kazne, 36

Privremeno oduzimanje predmeta, 92

-

v. Pojedine radnje u postupku

131

r p v

j pr r j

pr r j opravnih sankcija, 7

( r

v j pr p

rj

r upr v

ju

krajnja nuda, 15

nuna obrana, 14

sila i prijetnja, 16

pr

r j m , 8

j protupravnosti

R
d drug

up

g ud u p v du b

odbacivanje albe, 111

odbijanje albe, 1118

ukidanje prvostupanjske odluke, 111

d br , 126

mjesto i trokovi izvrenja, 131

nadlenost za izvravanje, 130

odgoda izvravanja, 134

preispitivanje izvravanja, 135

prekid izvravanja,134

rasporeivanje i uvjeti rada, 133

upuivanje na rad, 132

v. Izvrenje odluke o prekraju

Razgledavanje spisa, 69
Rehabilitacija, 42
Registar
j

izreenih a neplaenih novanih kazni, 136

j

pr r ju

oblik rjeenja o prekraju, 104

rjeenje kojim se okrivljenik proglaava krivim, 104

rjeenje o obustavi postupka, 104

v. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave

Rokovi u postupku, 71

132

S
c j pr r j opravne
-

opa svrha, 27

prema maloljetnicima, 39

vrste, 26

v. Kazne

v. Mjere upozorenja

v. Odgojne mjere prema maloljetnicima

v. Primjena prekrajnopravnih sankcija

v. Zatitne mjere

j c j pr

r j ,20

Stranke, 60
-

okrivljenik, 65

ovlateni tuitelj, 61, 62, 63, 64

zavrni govor, 92

v r

d
v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave

ud

pomagatelj, 18

poticatelj, 18

supoinitelj, 18

b
-

d
v. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave

Supletorni zatvor
-

v. Izvrenje odluke o prekraju

Svijest o protupravnosti djela, 26

-

v. Krivnja

133

T
Tijek postupka
-

javnost glavne rasprave, 90

odreivanje glavne rasprave, 89

poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza, 91

pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka, 92

pripremno roite, 89

Tjeralica, 81
r

v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog

postupka
v p

up

naplata na mjestu poinjenja prekraja, 126

odluivanje o trokovima postupka, 84

sadraj trokova postupka, 82

obveznik plaanja, 83

j, v

, 61

dravni odvjetnik, 62

oteenik tuitelj, 64

pravna osoba s javnim ovlastima, 63

tijelo dravne uprave, 63

U
Ubrojivost, 22
-

samoskrivljena neubrojivost, 23

v. Krivnja

j , 78
-

v. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno provoenje prekrajnog

postupka

Uvjetna osuda, 31
-

v. Mjere upozorenja

134

Z
Z hj v
-

ub v

, 114

v. Izvanredni pravni lijekovi

Z hj v
-

r d

, 115

v. Izvanredni pravni lijekovi

Zapisnik
-

o radnjama u postupku, 68

o vijeanju i glasovanju, 68

Zastara
-

prekrajnog progona, 9

zastara izvenja izreenih sankcija, 9

mj r , 32

primjenjene prema maloljetniku, 39

izvrenje, 129

b
-

ovlatenici za podnoenje albe, 106

rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe, 110

rok za albu, 107

sadraj albe, 108

albene osnove, 109

v. Rad drugostupanjskog suda u povodu albe

ur

up

, 116

135

H IZVORA

Horvati, ., Novo prijeatupovno i prekrajno pravo kao dio hratskog kaznenopravnog

sustava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001.,
str. 5-20.
Horvati, ., Temeljna polazita za preureenje hrvatskog prijestupovnog i prekrajnog
prava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 6, br, 2, 1999, str. 429443.
Josipovi, I., Neki organizacijski i postupovni aspekti reforme prekrajnog prava u svjetlu
mitovi koji (ne) mogu biti temelj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu,
Vol. 6, br, 2, 1999, str. 445-460.
Josipovi, I., Novi prekrajni i prijestupovni postupak: Kreativna inovacija ili
nedomiljen eksperiment, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb,
Vol. 8, br. 1/2001., str. 343-352.
Josipovi, I, Zakon o prekrajima, Narodne novine, Zagreb, 2002.
Kovai, A., Pravnopovijesni prikaz prekrajnog i prijestupovnog prava u Hrvatskoj,
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 2139.
Krlea Jurii, A., Ustrojbena, funkcionalna i statusna pitanja prekrajnih sudova i
upravnih tijela, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br.
1/2001., str. 391-396.
Markovi, B., Carinski i porezni prekraji u upravnom sporu, Hrvatski ljetopis za
kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 479-497.
Nikoli, R., O nekim neprihvatljivim rjeenjima u novom prekrajnom zakonodavstvu u
Bosni i Hercegovini, Pravna misao, Sarajevo, 2006, br. 9-10, str. 15-24.
Novoselec, P.- Bojani,I., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013.
Pavii, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, Rijeka, 2005.
Pavii, B. Grozdani, V., Osnove kaznenog prava i postupka, Rijeka, 2001.
Perkovi, M. Josipovi, J., Postupak za financijske prekraje de lege lata i de lege
ferenda, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001.,
str. 465-478.
Potoki, S., Osnovni zakon o prekrajima s komentarom, Narodne novine, Zagreb, 1962.
i 1970.
Tomaevi, G.-Krapac, D.-, Glui, S., Kazneno procesno pravo, Zagreb, Narodne
novine, 2005.
Vei, P., Kritiki osvrt ne neke propise Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira,
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, br. 1/2001., str. 431440.

136

Widdershoven, R., Encroachment of Criminal Law in Administrative Law in the

Netherlands, Electronic Journal of Comparative Law, Vol. 6.4, December 2002.,
str. 447
Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. godine (Narodne novine
Meunarodni ugovori, br. 12/93.)
Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine (Narodne novine
Meunarodni ugovori, br. 12/93.)
Kazneni zakon (Narodne novine, br. 125/11. i 144/12.)
Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4.studenoga 1950.), te
Protokol br. 1 (Pariz, 20. oujka 1952.), protokol br. 4 (Strasbourg, 16. rujna
1963.), Protokol br. 6 (Strasbourg, 28. travnja 1983.) i Protokol br. 7 (Strasbourg,
22. studenog 1984.) uz tu Konvenciju (proieni tekst, Narodne novine
Meunarodni ugovori, br. 6/99., 8/99.).
Pomorski zakonik (Narodne novine, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.)
Prekrajni zakon (Narodne novine, br. 107/07. i 39/13.)
Zakon o carinskoj slubi (Narodne novine, br. 78/13.)
Zakon o financijskoj policiji (Narodne novine, br. 117/04., 55/11. i 25/12.)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, br, 152/08.76/09., 80/11., 121/11.,
91/12., 143/12. i 56/13.)
Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira(Narodne novine, 5/90., 30/90., 47/90. i
29/94.)
Zakon o sudovima za mlade (Narodne novine, br. 84/11. i 143/12.)

137