Novalic Knjiga 325 - 360

F.
Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti
Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva

Razvoj nerazvijenosti
Fahrudin Novali
UDK: 364.65-058.34:342.7.502
Struni rad
Primljeno: 28. svibnja 2007.
Prihvaeno: 10. srpnja 2007.
e- mail: fahrudin.novalic@zg.htnet.hr
nemone i siromane. Siromatvo u

siromanim zemljama, kao posljedica
rasipanja prirodnih i drutvenih potencijala, moe biti izazvano materijalnom oskudicom. Postojanje siromatva u
bogatim zemljama posljedica je drutvenog sustava koji proizvodi i materijalnu
oskudicu i rastua bogatstva proizvodi
se i reproducira razmjerno poveanju
obima potronje. U tom smislu Andre
Gorz razlikuje tri uzroka siromatva
prigrabljivanje prirodnih resursa, rezervirani pristup prirodnim resursima i
potronja s oznakama posebnosti. Kako
bi prevladali hegemoniju bogatih, siromani moraju sami sebe subjektivirati za
razvoj, a ekonomiju preivljavanja zamijeniti ekonomijom uinka. Unato
dominaciji moi i nejednakosti prava,
besmislu rasipanja i siromatvu u svijetu,
mogue su dalekosene promjene i razvoj
utemeljeni na projektu integrativne i
integrirajue bioetike ekumene na
etolokom pristupu komuniciranju i
ponaanju, na dijalogu intersubjektivne
komunikativnosti, na naelima ekolokog
i svjetskog etosa.
Rasipanje je iroko rasprostranjena i

duboko ukorijenjena entropijska pojava
ciniki i nihilistiki odnos ovjeka
prema prirodnoj i drutvenoj okolini.
Maksimalan se profit i prestina potronja ne ostvaruju racionalizacijom i
tednjom proizvodnih i potronih initelja, nego oblicima rasipanja koji
osiguravaju poeljan obrt kapitala.
Osiromaivanje i nestajanje opisanih
vrsta biljaka i ivotinja zbiva se danas
brzinom koja je tisuu i deset tisua puta
vea nego u velikim geolokim razdobljima izumiranja. Osiromauje i
nestaje i kulturna batina. Zato je prevladavanje rasipanja osnovni uvjet
opstanka planeta Zemlje, te opstanka i
razvoja ovjeanstva. Razvoj kao identitet modernosti i imanentna kategorija
svakidanjega sadri rast kao jednu od
njegovih bitnih kategorija. Tzv. zemlje
u razvoju osuene su na rast bez razvoja
kapitalizam se u tim zemljama poinje
razvijati s onim granama industrije koje
su se najkasnije razvile u sreditu kapitalistikog svijeta, pa se naziva periferni kapitalizam. Moni i bogati otvoreno i(li) prikriveno podinjavaju
Kljune rijei: demokracija, sloboda, jednakost, individualizam, kolektivizam, liberalizam,

socijalizam, ljevica, desnica, solidarnost, supsidijarnost.
325
Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360
Nije ovjek tvorac tkanice ivota, ve samo vlakno u njoj. to radi s tkanicom,
ini i sa sobom. () Znamo da nas bijeli ovjek ne razumije. () Prema majci
zemlji i prema bratu nebu odnosi se kao prema stvarima to se mogu
kupiti, opljakati, prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova e pohlepa
unititi zemlju i za sobom ostaviti pusto.
(Indijanski poglavica Seattle)
Oteivanje ili unitavanje bilo kojeg dijela kulturne ili prirodne batine
osiromauje batinu svih naroda. () Cijela meunarodna zajednica duna je
tititi kulturnu i prirodnu batinu koja je izuzetno vrijedna cijelom ovjeanstvu.
(UNESCO-ova Konvencija o svjetskoj batini)
Osim rasipanja prirodnih i drutvenih potencijala, kojemu pripada
najvei dio mirnodopskih gubitaka, danas u svijetu vlada i zabrinjavajua
globalna nejednakost. Hedonistiki rog permisivnog izobilja mone,
bogate i licemjerne manjine stalno raste, prijetei svojim ubojitim
identitetom nemonoj, siromanoj i bijednoj golemoj veini
ovjeanstva. flU Izvijeu o razvoju ovjeanstva za 1992. godinu razvojnog
programa UN-a, bogatije zemlje su ezdesetih godina 20. stoljea bile
trideset puta bogatije od siromanijih, ali do devedesetih godina taj se
raskorak produbio pa je prihod bogatijih vei 150 puta! (Brzezinski,
1994:160-161). Taj proces, posebice, u siromanim zemljama produbljuje
njihove unutranje podjele. Poveanjem broja stanovnika u svijetu
nerazmjer raspodjele svjetskog bogatstva postaje jo izraeniji. Oekuje
se da e u svijetu 2025. godine ivjeti oko 8,5 milijardi stanovnika; od
toga broja oko 6,5 milijardi u siromanijim zemljama.
O kakvom se razvoju u takvim uvjetima moe govoriti? flProces
razvoja, sudbina ljudi koji prolaze kroz njega je, pie Paul Harrison u
Inside the Third World, flsvjetska drama esto tragina pria milijardi
individualnih ivota, njihovih nada i frustracija napora i neuspjeha,
patnji i sukoba. To je vjerojatno sredinja pria naeg vremena. Za zemlje
u razvoju vea je opasnost siromatvo kao socijalno oneienje i
najrazornije oruje masovnog unitenja, nego oneienje nastalo
industrijalizacijom.
Svjedoci smo i pojave refeudalizacije svijeta. U knjizi Imperij srama:
refeudalizacija svijeta, Jean Ziegler pie flda su se danas u svijetu oblikovali
i uvrstili novi feudalni sustavi, beskonano jai, cininiji, suroviji i
lukaviji od onih starih. To su privatne transkontinentalne tvrtke u
industriji, bankarstvu, uslunim slubama i trgovini. () Te privatne
transkontinentalne tvrtke provode svjetsku vlast (Ziegler, 2007:29).
Unitavajui bioraznolikost poljoprivrednih sustava, te tvrtke glo326
F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti
baliziraju monokulture industrijske poljoprivrede, posebice penice, kukuruza, rie. Ope je poznato da one kemijski intenzivnim
inputima provode ne samo ekocid i biocid, nego i homicid. flVe se zna
da su gigantske tvrtke spremne prodati otrov djeci samo da zarade,
rijei su jedne majke u rubrici flGlas naroda Jutarnjeg lista (flGlas naroda,
2007:2).
Ti novi feudalni velikai gospodari su carstva srama, a Ziegler ih
naziva kozmokratima. Sram je u tim okolnostima poniavajua
sramota, osjeaj vlastite niskosti, uvredljivosti i ponienja pred drugima.
flTo je uvstvo tjeskobe izraeno grinjom savjesti (Ziegler, 2007:10).
Takve osjeaje odlino poznaju mnogi gladni diljem svijeta, a flgladni
baira Pela Porco u Salvadoru Bahiji, prema Ziegleru, govore: flMoramo
pobijediti sram da bi mogli kopati po kantama za smee (Ziegler,
2007:10). Ako ne pobijedi svoj sram, gladan ovjek jo tee pati, strada i
postupno umire.
Za podinjavanje i dominaciju nad narodima ve odavno nije
potrebna samo oruana sila. Nju zamjenjuju ili dopunjuju nevojni oblici,
sredstva i metode pokoravanja, a meu njima i dugovanja. Ukupni
vanjski dug Treeg svijeta i zemalja bivega sovjetskog bloka 2003. godine
iznosio je 2400 milijardi amerikih dolara, a kamate i obvezne rate u 2003.
iznosile su 343 milijarde amerikih dolara (Ziegler, 2007:75). U veini od
122 zemlje june hemisfere veliki je nerazmjer izmeu proraunskih
trokova namijenjenih socijalnim slubama i onih kojima se isplauju
dugovi. Dio prorauna namijenjen temeljnim socijalnim slubama
nekoliko je puta manji od dijela prorauna namijenjenog za otplatu duga.
Za Kamerun, naprimjer, iznos namijenjen socijalnim slubama devet je
puta manji nego iznos namijenjen za otplatu duga, za Zambiju oko sedam
puta, za Tanzaniju oko tri puta, za Nikaragvu oko 1,5 puta (Ziegler,
2007:80). Pomanjkanje sredstava namijenjenih temeljnim socijalnim
slubama u tim zemljama, pokazatelj je siromatva i bijede.
Uz to siromatvo se sve vie povezuje s problemom eksploatacije
prirodnih resursa i zatite prirode. Iz toga proizlaze i promjene u politikoj
koncepciji i strategiji razvoja pojedinih zemalja. Odnos izmeu ovjeka i
prirode, tijekom povijesnog razvoja civilizacije, moe se podijeliti na tri
osnovna razdoblja: 1. Razdoblje skupljako-lovakog gospodarenja. 2.
Razdoblje bespotedne eksploatacije prirode shvaanje prirode kao
objekta koji treba iskoritavati, i 3. Poetak razdoblja shvaanja prirode
kao ivoga sustava.1
1
Holistiko miljenje popularizira i shvaanje Zemlje kao ivog sustava. Holistiku

ekologijsku teoriju planete saeto i uvjerljivo opisuje Fritjof Capra: flNe samo da Planet
vrvi ivotom, ve izgleda da je on sam po sebi ivo bie. Sva iva materija na Zemlji,
zajedno s atmosferom, oceanom i tlom, ini sloeni sustav koji posjeduje karakteristine
obrasce samoorganizacije. Nalazi se u posebnom stanju kemijske i termodinamike
327
Razdoblje bespotedne eksploatacije prirode neodvojivo je od

razdoblja kada suvremeno ovjeanstvo, posebice zapadna civilizacija,
postaje talac mita napretka, cinizma rasipanja i potroakog ponaanja.
Brz planetarni uspon tehnoloke civilizacije i globalizacije sekulariziranih magija modernoga doba, omoguili su ivotne pogodnosti i
proizveli razorne uinke u prirodi i drutvu. Stvorili su nesigurnost i
neizvjesnost zbog rizika i opasnosti na svim podrujima, osobito u
gospodarstvu, politici, radu.
Mit napretka
Antropocentriki svjetonazor i odgovornost, prema iskrivljenim
mjerilima ljudskoga roda, postali su kulturno-duhovni izvor ekoloke
krize s ijom pojavom i irenjem napredak sve vie postaje mit.2
U zapadnoj civilizaciji pojam znanstveni, tehniki i ekonomski
napredak, najee, oznaava samo vee korporacijske profite
napredak industrijske uinkovitosti i iri potroaki izbor.3 Napredak
je, preteito, postao ideologija isplativosti i maksimalizacije profita.
Pritom se ignorira spoznaja besmisla napretka recepcije tehnoznanstvene moi uope, a posebice ratne tehnike i najrazornijih sredstava
za masovno unitenje, prije svega flnapretkafl nuklearnog, neutronskog, kemijskog i biolokog oruja. U tom smislu istiemo neutronsku
ravnotee i ima sposobnost da, kroz ogromno mnotvo procesa, regulira Planetarnu
okolinu tako, da mogu biti osigurani optimalni uvjeti za razvoj ivota (Capra,
1986:329-330).
Zemlja poput nekog organizma posjeduje flzadivljujuu sposobnost odravanja stalno
istih uvjeta za ivot, navodi M. Galovi: flprosjena temperatura je ve milijune godina
od +15 do +30 Celzijevih stupnjeva (to je najpovoljnije za na njoj nastale oblike ivota);
u morima se odrava 3 do 4 posto soli (vie soli izazvalo bi raspadanje staninih
membrana) (); porast postotka kisika pospjeio bi poare, sloj ozona koji se ve
teko odrava, titi od ultraljubiastih zraka koje oteuju molekule DNK. Zemlja se,
dakle, u biosferi ponaa kao da samu sebe organizira i regulira te svom odranju
prilagouje raznovrsne procese. (Galovi, 1997:142).
Ideju napretka tvore tri mita: mit o racionalnosti, mit o stroju (mit o maini) i mit o
obilju. Vie o mitu napretka i posljedicama koje izaziva vidjeti i u: (Burger, 1979),
(Cifri, 1994), (Galovi, 1997), (Kalanj, 1994), (Lim, 1997), (McNeal, 1987), (Spengler,
1991), (unec, 1997).
flSasvim je zamislivo da je ideja napretka u nekom obliku bila poznata drevnim
civilizacijama Bliskog istoka, no historijski je potvreno da je ona bila poznata Grcima
i Rimljanima; rimski pjesnik Lukrecije je vjerojatno prvi upotrijebio rije napredak ili
napredovanje. Ipak, ideja napretka je svoje prepoznatljive znaajke poprimila u
judeokranskom religijskom okruju, i to kao postupan i neprekidan napredak
ovjeanstva kroz povijest od stvaranja svijeta do eshatolokog dolaska novog neba i
nove zemlje (Luki, 1995:76).
328
bombu tehniki izum koji ubija ljude, a poteuje kapital tehnike,

stambene i ostale materijalne potencijale. Stvaranjem tehnosfere na raun
biosfere deregulacijom i destrukcijom ekosustava te velikim masakrima, dvadeseto stoljee je pokazalo da tehnoloki napredak nije
nikakvo moralno napredovanje ili usavravanje.
Okoli je ogledalo ovjeka i njegova djela ogledalo ekonomije.
Okoli i ekonomija trajno su povezani uzrono-posljedinim vezama i
odnosima. Lester R. Brown, predsjednik Worldwatch Institutea, podsjea
nas da je na globalni ekonomski sustav veoma ovisan o etiri bioloka
sustava usjevnim povrinama,4 ribarstvu, umama i travnatim
povrinama.5 Ta etiri sustava daju nam ne samo svu hranu, nego uz
vanu iznimku minerala i nafte, i sve sirovinske materijale za industriju
(Brown, 2002:323). Vie o stanju etiri gore navedena bioloka sustava
vidjeti u: (Brown, 2002:323-331) i u ovom tekstu pod meunaslovom
Cinizam rasipanja.
Razmatrajui odnos ekonomije i ekologije, Rudi Supek u knjizi Ova
jedina zemlja, upuuje itatelja i na Kennetha E. Bouldinga i njegovu knjigu
The Economics of the Coming Spaceship Earth6 (Ekonomija zatvorene zemlje
budunosti). Oba autora pozivaju na solidarnost ne samo s naratajima
koji ive zajedno s nama, nego i na solidarnost prema svim buduim
naratajima (Supek, 1978:197). Drutva koja to ne ine, gube sposobnost
rjeavanja sadanjih problema, a i budunost im postaje upitna.
4
flSvake se godine vie od milijun hektara obradive usjevne povrine gubi na autoceste,
urbanizaciju i druge specijalne namjene. () taj je gubitak djelomino nadoknaen
dodatkom (primarno kroz irigacione i odvodne projekte) 500.000 hektara novih
usjevnih povrina po godini (Brown, 2002:324).
Od ranih biblijskih vremena marvenska populacija se irila ukorak s brojem ljudi.
Kad je broj svjetskog stanovnitva porastao na etiri milijarde, to vie nije bilo mogue.
fl() potranja za mesom, mlijekom i drugim ivotinjskim proizvodima nadmauje
dugorone odrive prinose s pasita. Situacija je najgora u sjevernoj Africi, Srednjem
istoku i na indijskom potkontinentu. () Izvijee Ujedinjenih nacija () kae da
premda prirodna pasita u sjevernom Iraku mogu uzdrati 250.000 ovaca, njih je
stvarno oko milijun. Slino, suha i polusuha prirodna pasita Sirije sadre tri puta
vie marve negoli mogu podnijeti (Brown, 2002:328).
K. E. Boulding preispituje odnos gospodarstva prema konanim koliinama sirovina
kojima raspolae Zemlja. flZatvorena Zemlja budunosti, kae Boulding, fltrai
ekonomska naela koja su neto drukija od onih otvorene Zemlje prolosti. Za volju
slikovitosti sklon sam nazvati otvorenu ekonomiju kaubojskom ekonomijom, jer je
kauboj simbol bezgraninih ravnica a ujedno je povezan s bezbrinim, eksploatatorskim, romantinim i silovitim ponaanjem, to je svojstveno otvorenim
drutvima. Zatvorena ekonomija budunosti mogla bi se, naprotiv, nazvati
kozmonautskom ekonomijom, u kojoj je Zemlja postala jedinstven zrani brod, bez
neogranienih rezervoara u bilo emu, ni za iskopavanje niti za zagaivanje, i u kojemu
stoga ovjek mora nai svoje mjesto u jednom ciklikom ekolokom sistemu, koji je
sposoban za stalnu reprodukciju materijala, iako ne moe izbjei uvoenje energije
izvana (Supek, 1978:196).
329
U modernim drutvima zbivaju se promjene u vrijednosnim usmjerenjima pojedinaca sveope isticanje subjekta, tehnike izraavanja i
openja, istonjake meditacije; flpraktini savjeti, razliiti oblici tjelesne
rekreacije, terapije flpo mjeri. flPo mjeri, ali kakvoj i za koga, jer flovjek
je i slijepa ulica i izlaz (Max Scheler). Don Juana je potisnuo Narcis,
flkoji sam sobom vlada u svojoj staklenoj ahuri (Lipovecki, 1987:29).
Narcizam veoma uspjeno funkcionira kao sredstvo personalizacije.
Prema Gillesu Lipovetskom, narcizam je posljedica i minijaturizirana
manifestacija procesa personalizacije simbol prelaska s ogranienog
individualizma na totalni individualizam (Lipovecki, 1987).
Moemo zakljuiti, moderni ovjek je skloniji imperativima napretka
kao sekulariziranoga spasa i rasipanja nego kategorikim moralnim
imperativima. Postao je ciniki proizvoa i potroa subjekt kulture
rasipanja.
Razmotrimo, saeto, fenomen cinizma rasipanja.
Cinizam rasipanja
Cinizam caruje tamo gdje su graanske slobode odvojene od
graanske odgovornosti. S obzirom na funkcionalnu ukljuenost
individualnog samoodranja u strukturi etablirane moi cinizam se
pojavljuje kao fluniverzalni difuzni cinizam, iji je spektar veoma irok
i raznovrstan. Moderni cinici su, kao integrirani asocijalci, svi oni koji ne
biraju sredstva u trci za stjecanjem materijalnih sredstava i ugleda
(Sloterdijk, 1992). Cinici su politiari koji se demagokim metodama i
sredstvima bore za glasove biraa, cinici su flvjeti pravnici, flsnalaljivi
urednici u medijima. Cinik moe biti svaki pojedinac, ne samo na
kljunim poloajima drutva u parlamentima, na fakultetima, u
ordinacijama, upravama, nadzornim tijelima.
Nakon rata obino se procjenjuju ratni gubici u ljudstvu, materijalnim
sredstvima i kulturno-duhovnim dobrima. Ni jedna zemlja u svijetu,
koliko je poznato, do sada nije izraunala svoje ukupne mirnodopske
gubitke za odreeno razdoblje. Meu mirnodopskim gubicima, ne
sumnjivo, najvei dio pripada rasipanju. Rijetki su rjenici i leksikoni
koji imaju neku natuknicu o rasipanju. U Rjeniku sociologije i socijalne
psihologije (Bosanac, et al., 1977), rije rasipanje sadri sljedee objanjenje:
flNaziv za onakvu upotrebu stvari u kojoj samo jedan njihov manji dio
slui za zadovoljavanje nekih potreba, dok se ostali, vei dio baca kao
otpadak (Bosanac, et al., 1977:524).
S ovim se objanjenjem samo djelomino moemo sloiti jer rasipanje
se ne odnosi samo na stvari u uem nego i u irem smislu te rijei
odnosi se na sva prirodna i drutvena dobra i usluge. Osim toga, stvari
330
se ne rasipaju samo kad njihov manji dio slui za zadovoljavanje potreba,

a vei se dio odbacuje, nego i kad njihov vei dio slui za zadovoljavanje
potreba, a manji dio se odbacuje, unato tome to bi se mogao smisleno
upotrijebiti. Drugim rijeima, stvari, prirodna i drutvena dobra i usluge
rasipaju se i kad nisu u cijelosti iskoriteni. ovjek rasipa sve, pa i svoju
prolost, sadanjost i budunost. Tim inom rasipa i svoju povijest, jer
ona ne postaje onakva kakva bi mogla biti. Pritom se, neizbjeno, namee
i pitanje smisla7 i besmisla (nesmisla) ovjekova rada, proizvodnje i
djelovanja. Fenomen rasipanja je fenomen obesmiljavanja i gubitka
smisla tih djelatnosti. Navodimo neke osnovne oblike rasipanja prirodnih
i drutvenih potencijala.
Osnovni oblici rasipanja prirodnih potencijala: razjedinjenost
prirodnih potencijala; neobraeno, nepotpuno ili slabo obraeno i
iskoriteno poljoprivredno zemljite, ukljuujui i minirano zemljite;
neiskoritenost ili slaba iskoritenost ostalih prirodnih potencijala,
posebno obnovljivih izvora energije ekoloki najprihvatljivijih izvora
energije, kao to su solarna energija, energija vjetra, energija geotermalnih
voda, biomasa, morskih valova, rijenih potencijala za gradnju malih
privatnih hidroelektrana bez tetnog utjecaja na okoli; neiskoriteni
plovni potencijali; prirodne ljepote i povijesne znamenitosti kao
vrijednosti turistike ponude; neodgovorna i neograniena gradnja
stambenih, industrijskih, turistikih, prometnih i inih objekata, kojima
se unitava prostor kao osnovni ivotni resurs; pretjerana potronja u
svjetskim razmjerama 20 posto monog i bogatog svjetskog stanovnitva troi 80 posto svjetskih prirodnih resursa (Sjedinjene Amerike
Drave, naprimjer, sa svojih 5-6 posto svjetskog stanovnitva polau
pravo na potronju 30 posto energije naega planeta); te rat kao
najradikalniji oblik rasipanja prirodnih potencijala.
Osnovni oblici rasipanja drutvenih potencijala: nepismenost;
nezaposlenost; razjedinjenost i slaba iskoritenost kreativnih politikih,
ekonomskih, pravnih, diplomatskih, prometnih, znanstvenih, tehnolokih, kulturno-duhovnih potencijala; slaba iskoritenost sredstava za
rad, radne snage, radnog i slobodnog vremena; diskriminacija ena
rasipanje njihovih svestranih mogunosti; mito i korupcija; kriminalna
privatizacija; rasipanje sirovina i sekundarnih sirovina; unitavanje
7
Prema Bogdanu eiu: flSmisao se sastoji u osnovanosti jedne pojave u drugoj pojavi
ili u usmerenosti jedne pojave na neku drugu pojavu (ei, 1977:156). U osnovne
posebne kategorije smisla Bogdan ei svrstava: smisao organiziranosti, smisao
smiljenosti, smisao osnovanosti, smisao svrhovitosti, smisao funkcionalnosti, smisao
vrijednosti, smisao znaaja (ei, 1977:160). Sve navedene kategorije smisla ei
razmatra i definira (ei, 1977:160-180). Njemaki filozof Fritz Joachim Rintelen istie
naelo flsmisaone moi duha. Kritizirajui voluntarizam, intelektualizam te
egzistencijalistiku filozofiju ivota kao nitavila i besmisla, Rintelen izgrauje
flfilozofiju smisla kao razumevanje smisla ivog duha (ei, 1977:32).
331
tradicionalnih, veoma diferenciranih kulturnih svjetova, kakav je i

fletvrti svijet, veoma znaajan za budunost zbog svoje kompleksne
izvorne prirodne bioraznolikosti i ekoraznolikosti. Zbog integralne
strukture prirode i kulture, fletvrti svijet se u kolonijalnom misaonom
sklopu i danas percipira kao fldivljina; predrasude kao oblik rasipanja
optimalnih meuljudskih odnosa, sposobnosti, dostojanstva i ivota
ovjeka; grijeh kao namjeran prijestup protiv boanske norme i povrede
prava ovjeka kao in razaranja meuljudskih odnosa; rat kao najradikalniji oblik rasipanja drutvenih potencijala.
Meu najistaknutijim rasipnicima su i pojedinci i skupine koji
prigrabljuju materijalna dobra i pozicije u dravnoj upravi, politikoj i
drutvenoj hijerarhiji; ciniki uivaju u rasipnikoj potronji, dok mase
obespravljenog i ponienog puka propadaju u beznau obeanog
blagostanja, slobode, trita i demokracije.8 Njihova licemjernost ogleda
se u dvjema ulogama surogat-romantiarima i istinskim pragmatiarima. Dok propovijedaju skromnost, odricanje i domoljublje,
poznaju i priznaju samo vlast i profit, flelitistiki se zatvaraju u sebe,
ive egoistino i daleko od graana, utvruje beki politolog F. Plasser
na temelju uporednih istraivanja u europskim zemljama (u: Vreg,
1994:608).
Zakljuimo, rasipanje je iroko rasprostranjena i duboko ukorijenjena
entropijska pojava cinikog i nihilistikog odnosa ovjeka prema
prirodnoj i drutvenoj okolini,9 a prepoznatljivo je po:
8
Spektar teorijskih rasprava o odnosu trita i drave prema korporacijama sadri i

stajalite da korporacije mogu i moraju biti pod nadzorom trita, a ne dravnih
regulatora. Takvo stajalite zastupaju i Ira Jackson i Robert Monks. Jacksonovi i
Monksovi modeli flprimjer su dvaju opirnijih pojmova, poznatih pod imenom
potroaka odnosno dioniarska demokracija, navodi Joel Bakan, fli nisu potpuno
neuvjerljivi. Korporacije stvarno ponekad pozitivno mijenjaju svoje ponaanje kako
bi ugodile ili ulile povjerenje dioniarima i potroaima. Meutim, sve je to daleko
od uinkovite i pouzdane zamjene za dravnu regulativu. () Ako se regulacija
korporacija premjesti s drave na trite, korporacije postaju imune na sudjelovanje
graana u politikom procesu, a kontrola je preputena instituciji u kojoj jedan dolar
ne jedna osoba ima jedan glas (Bakan, 2006:184). U tom sluaju flnajsiromaniji
i najbogatiji postaju potpuno asimetrini. Jedan ima takvu golemu mo da moe
potpuno skriti drugoga. To je i povijesno bio jedan od razloga zbog kojeg smo uvijek
osjeali potrebu za regulacijom trita (Bakan, 2006:185), citira Bakan, Elaineu Bernard
politiku ekonomisticu i izvrnu direktoricu Trade Union Programa (Nastavni
programi za sindikalce) Sveuilita Harvard.
C.Levi-Strauss pojmu antropologija suprotstavlja pojam entropologija. flNe
antropologijom, ve entropologijom trebalo bi nazvati naunu disciplinu koja se
posvetila najviim manifestacijama procesa raspadanja civilizacije (i uope rasipanja
budunosti, op. a.) (Bosanac, et al., 1977:165). C. Levi-Strauss upotrebljava i pojam
socioloka entropija. Za njega je civilizacija flbasnoslovno kompleksan mehanizam
u funkciji proizvodnje onoga to fiziari nazivaju entropijom, a fatalnom rasapu
prvobitnog poretka slui sve, ukljuujui i znanost. (Bosanac, et al., 1977:605-606).
332
neodgovornom odnosu ovjeka i drutva prema optimalnim

mogunostima realiziranja postojeih prirodnih i drutvenih
potencijala10;
proizvodnji u kojoj se neodgovorno eksploatiraju prirodna dobra;
neracionalnoj proizvodnji i potronji uope;
hipertrofiji antropogenog i entropiji prirodnog svijeta;
degradaciji tla;
parazitizmu drutvenih subjekata, ije su vlastite radne mogunosti slabo ili nikako iskoritene;
ratu kao najradikalnijem obliku destrukcije.
Procjenjuje se da je ekoloka destrukcija vea prijetnja
ovjeanstvu nego prijetnja nuklearnim orujem. Industrijski je
proces rasipniki, a time i destruktivan, jer je stvorio tehnosferu na
raun dezintegracije biosfere. ivot je postao rtva nasilja i biocidnih
tehnologija. Iako je tehnika ovjeku osigurala udobnost, probitak i
uitak, ona kao novi mit zahtijeva radikalnu demistifikaciju. Na to
ukazuju i osnovni ekoloki problemi suvremenog svijeta:
unitavanje uma,11 degradacija tla,12 nestaica vode,13 izumiranje
10
11
12
13
Novo istraivanje Svjetske banke o posljedicama ekonomskih migracija pokazuje da

je veliki broj visokoobrazovanih strunjaka koji posao potrae izvan granica svoje
zemlje osuen na ivot u skromnim uvjetima i na poslove za koje se zahtijeva niska
ili nikakva kvalifikacija. Tako su fakultetski obrazovani strunjaci iz zemalja biveg
Sovjetskog Saveza i zemalja koje su nastale na podruju bive Jugoslavije, danas esto
na Zapadu zaposleni kao graevinski radnici, vozai teretnih automobila, taksija ili
kao poljoprivredni radnici. flRije je o pojavi koju ne moemo nazivati odljevom
mozgova, nego njihovim rasipanjem, pie u studiji Svjetske banke (u: Vresnik,
2007:12).
Tri etvrtine uma umjerenog pojasa i polovica uma tropskog pojasa Zemlje, ve su
nestale. U svijetu godinje izgori oko 13 milijuna ha ume. ovjek je tijekom posljednjih
deset tisua godina iskrio i unitio gotovo polovicu umskog prostora. Najnovije
studije pokazuju da godinji gubici tropskih uma u svijetu iznose 20,4 milijuna ha, a
ne 11,4 milijuna ha kao to se prije procjenjivalo (Cifri, 2000:16). Gubitak praume
dovodi do unitenja tisua biljnih i ivotinjskih vrsta.
Degradacija tla u najuoj je vezi s unitavanjem uma. Treina povrine planeta Zemlje
u stalnoj je opasnosti da se pretvori u pustinju. U nekim dijelovima Afrike pustinja
Sahara se samo u 20 godina proirila za 350 etvornih kilometara. Opstanak milijuna
ljudi ve je ugroen. Neodgovornom gradnjom turistikih, industrijskih, stambenih,
prometnih, graditeljskih objekata; betonizacijom i devastacijom tla, osobito morske
obale i zalea, diljem svijeta, unitava se prostor kao osnovni ivotni resurs.
Od ukupne koliine vode na Zemlji, samo 3 posto je slatka voda. Od te koliine 79
posto su ledenjaci, 20 posto podzemna voda i 1 posto povrinska voda. Uz to,
oneiena voda je prvi uzrok smrtnosti u tzv. Treem svijetu. Njemaka ima 500
punjanica pitke vode, Italija 300, Hrvatska 14 (Dnevnik HRT-a, 14. 08. 2006, 19,30
sati). U budunosti e i okoli zbog sve loijih ekolokih prilika i nestaica prirodnih
izvora, diljem svijeta, postati uzrokom rata. U nekim dijelovima svijeta zbog nestaice
energije i pitke vode uskoro bi se moglo ratovati. I promjena klime mogla bi postati
333
biljnih i ivotinjskih vrsta,14 atmosfersko oneiavanje,15 otrovni

otpaci.16
Od polovine 20. st. dogodile su se sljedee promjene: nestala je petina
plodne zemlje; nestalo je, razoreno je, 51 posto tropskih uma; nestale su
desetine tisua biljnih i ivotinjskih vrsta; CO2 je porastao u atmosferi za
13 posto, izazivajui toplija ljeta; zatitni omota ozona oko Zemlje stanjen
je za 2 posto, a nad Antarktikom i vie od toga, iznose se podaci o pojavi
tzv. ozonskih rupa veliine June Amerike; mrtva jezera17 i umirue ume
postali su pratitelji industrijalizacije.
14
15
16
17
uzrokom rata. Takva procjena temelji se i na zabrinjavajuem porastu globalnog

zagrijavanja. To uvia i ameriko Ministarstvo obrane. U jednoj njegovoj studiji
pie da klimatske promjene skrivaju znatno veu ratnu opasnost od meunarodnog terorizma. flNagle klimatske promjene, istie se u studiji, flmogle bi
svijet dovesti na rub anarhije, jer e pogoene drave nuklearnim orujem pokuati obraniti svoje nestajue zalihe hrane, vode i energije (Staguhn, 2007:197).
A to poslije nuklearne kataklizme neobarbarizma homo sapiensa? Stanje prirodnog
i socijalnog okolia bilo bi jo destruktivnije i beznadnije. Oito da gospodari
svijeta, prije svih Sjedinjene Amerike Drave, u sluaju navedenih klimatskih
promjena, namjeravaju strogo primjenjivati privilegirano naelo monih: flImam
mo imam pravo, pa makar se radilo i o katastrofinoj upotrebi nuklearnog
oruja.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) flprocjenjuje da e
nekih eterdeset tisua vrijednih biljnih vrsta nestati do polovice 21. stoljea. Edouard
Saouma, generalni direktor FAO-a, upozorio je da njihov gubitak predstavlja veliku
prijetnju sigurnosti hrane naeg svijeta (Rifkin, 1999:140).
Nestaju i brojne ivotinjske vrste. flPrema brojnim podacima raznih svjetskih
institucija, dnevno nestaje 100 vrsta ivotinja, a na globalnoj su razini najugroenije
morske kornjae, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi (Zagrebake novine, 2002:1).
asopis Science objavio je studiju u kojoj su navedeni podaci da je od 1800. godine
brojnost 91 posto komercijalnih morskih vrsta prepolovljena, 38 posto ih je pred
izumiranjem, a 7 posto je izumrlo (Jutarnji list, 2006:96). Osiromaivanje i nestajanje
danas opisanih vrsta mikroorganizama, biljaka i ivotinja zbiva se brzinom koja je
fltisuu i deset tisua puta vea nego u velikim geolokim razdobljima izumiranja(Vincent, u: Kalanj, 1994a:139-140).
Zbog otapanja ledenjaka srednja razina mora do kraja 21. stoljea mogla bi porasti od
20 do 80 cm, a najvjerojatnije oko 50 cm (DHMZ RH), a prema Al Goreu oko 6,5 m.
Globalno zagrijavanje dovodi se u vezu s pojavama uragana, tornada, zranih pijavica,
poplava, najezda skakavaca
Polovica od 70.000 kemikalija koje se sada proizvode oznaavaju se kao otrovne. Samo
Sjedinjene Amerike Drave svake godine proizvedu 240 milijuna tona otrovnih
otpadaka. Ne raspolae se podacima za izraunavanje ukupne svjetske koliine
otrovnog otpada. Procjenjuje se da je do 2000. godine oko 200.000 tona radioaktivnog
otpada uskladiteno na privremene lokacije. Problem nuklearnog otpada s kojim se
nema kamo, zastraujui je. I uz rana i uvjerljiva upozorenja u pogledu problematinosti odlaganja nuklearnog otpada, vlade i nuklearna industrija neodgovorno
su nastavile s njegovim odlaganjem.
Zbog uzgoja pamuka Rusi su isuivanjem 70 posto Aralskog jezera izazvali
zabrinjavajui ekocid. Prije isuivanja bilo je etvrto po veliini na svijetu (Matkovi,
2006:18).
334
Sve to ukazuje i na nunost odranja ne samo bioloke nego i kulturne

raznolikosti.
U suvremenoj civilizaciji sve se vie udaljavaju iskon i budunost.18
Naime, naa znanstveno-tehnika civilizacija, i u ratu i u miru, u svome
civilizacijskom funkcioniranju muzealizira i unitava ne samo prirodni
svijet nego i tradicionalne veoma diferencirane kulturne svjetove,
iznimno znaajne za budunost to je zabrinjavajui oblik rasipanja.
Zbog militarizma i ratova propalo je preko polovine od 26 kultura/
civilizacija. Ista sudbina prijeti i tzv. fletvrtom svijetu. flDugoroni interes
(meunarodnih korporacija, op. a.) je raspolaganje etvrtim svijetom kao
prirodnom bazom za dobivanje novih genski manipuliranih proizvoda i
njihovo patentiranje. Kao to je bio osvojen novi svijet i iskoritavan trei
svijet, tako se moe dogoditi i ovom svijetu s jo veim posljedicama
totalnom kontrolom uvjeta ivota, osobito u geo-kibernetskoj viziji () s
globalnim eko-menadmentom geo-menadmentom. to su nekad bile
nacionalne kompanije za trei svijet, to su danas multinacionalne
korporacije za etvrti svijet (Cifri, 2000:205-206). fletvrti i ini svjetovi
trebaju zadrati vlastiti oblik besmrtnosti jer se sijentizacijom, tehnizacijom
i komercijalizacijom troe i unitavaju.
to s rasipanjem u pripremi za rat i tijekom rata? Poput mode, rat
razara i rasipa odrava kontinuitet i porast proizvodnje i potronje.
Taj porast treba biti konstanta za sva vremena.
Rat kao najradikalniji oblik rasipanja

Priprema za ratovanje i ratovanje ovjekova je aktivnost koja izaziva
najvii stupanj entropije. Fenomeni potronje i koristi svrstavaju se u
osnovne motive rata kao najradikalnijeg oblika rasipanja. U svijetu su
samo za vojne potrebe, stalno ili povremeno, angairane oko dvije treine
znanstvenika oko 6,5 milijuna znanstvenika. Razmotrimo, saeto,
rasipanje u proizvodnji naoruanja.
U svijetu se u 1986. godini svake minute na proizvodnju naoruanja
troilo 1,5 milijuna dolara (Head, 1987). Za jedan sat taj je troak iznosio
90 milijuna dolara. U 1992. godini za jedan sat, u istu svrhu, troilo se
110 milijuna dolara (Kng, 1992:20). Prema tome, svakog dana u 1992.
godini u istu svrhu troilo se 2,64 milijarde dolara. Tada je to godinje
iznosilo 963,6 milijardi dolara (Novali, 2006:119).19 Tijekom povijesti
18
19
Pojam flbudunost upotrebljava se u smislu sirovinske, energetske, prehrambene,

ekoloke, moralne krize i krize vrijednosti upotrebljava se u kontekstu opasnosti i
rizika napretka, koji rezultira napredovanjem rizika.
Vie o vojnim izdacima u svijetu kao obliku rasipanja vidjeti i u poglavlju Rat kao
najradikalniji oblik destrukcije (Novali, 2006, 117-133), posebno na stranicama 118-123.
335
ovjeanstva voeno je oko 16.000 oruanih ratova (Simoni, 1999:373).

Samo oruani ratovi 20. stoljea odnijeli su oko 87 milijuna ljudskih ivota.
Tijekom 20. stoljea u oruanim ratovima i totalitarnim smaknuima
nestalo je oko 170 milijuna ljudskih ivota (Novali, 2006:126-128). Ratovi
20. stoljea i na poetku 21. stoljea bili su fltotalni ratovi protiv
vojnika, protiv civila, protiv materijalnih i kulturno-duhovnih dobara,
protiv prirode. Njihova obiljeja su homicid, genocid, kulturocid, biocid,
ekocid.
Osim rasipanja koje nastaje u oruanom ratu, postoji i prikriveno
rasipanje koje nastaje u implicitnom ratu kojim se supstituira i(li)
dopunjuje oruani rat. Rije je o prikrivanju stvarnih aktivnosti i namjera
legalnim aktivnostima i namjerama. Prikrivena okupacija i dominacija
inozemnom politikom, ekonomijom, znanou, tehnikom, tehnologijom, trgovinom, inozemnim dugom, masovnim medijima, kulturom;
kapitalom uope pasivizira i imobilizira individualnu, grupnu i
drutvenu svijest. Meko ue jae stee pa su posljedice implicitnog rata
esto tee nego one nastale u oruanom ratu.
A potroako ponaanje? to je njegova differentia specifica u odnosu
na rasipanje?
Potroako ponaanje
Potroako ponaanje je ui pojam od rasipanja, a prepoznatljivo je
po sljedeim osnovnim obiljejima:
neracionalnoj nabavi, posjedovanju, upotrebi/potronji materijalnih i kulturno-duhovnih dobara;
usmjeravanju proizvodnje k masovnoj potronji i flmasovnoj
kulturi koje potiu sve bri ritam potronje;
kultiviranoj i nekultiviranoj upadljivoj potronji i upotrebi
materijalnih i kulturno-duhovnih dobara;
prestinoj potronji, kojom se potie izdvajanje (zatvorenost) i
ouvanje vlastitoga povlatenoga drutvenog poloaja, ime
se potie i pojava snobizma;
fetiizaciji i mitologizaciji potronih dobara i usluga.
Svako potroako ponaanje je rasipanje, ali svako rasipanje nije i
potroako ponaanje. Svaka potronja nije potroaka potronja, niti je
svako ponaanje potroaa potroako ponaanje. Ako je potroaka
potronja posebna vrsta potronje, a potroako ponaanje posebna vrsta
ponaanja, namee se pitanje: kakve su to pojave i to je njihova bit?
Ljudi su, kao uvjetovana bia, motivirani posjedovanjem, pristupom,
pohlepom, koristoljubljem, uivanjem, podinjavanjem i dominacijom
nad prirodom, drutvom i ovjekom. Fascinacija svijetom stvari postala
336
je vanija od respekta prema dostojanstvu ovjeka i vrijednosti prirodnih

pretpostavki njegova ivota. Sintagme flsuvremeni ovjek i flovjek
potroa postale su sinonimi. Homo novus (skorojevi) opsjednut je
statusfrenijom nezdravim rivalstvom, svojim prestinim drutvenim
poloajem i ugledom u drutvu. Opsjednutost strau za potronjom
stalno je povezano s neraskidivim ciklusom proizvodnje, stjecanja i sve
breg ritma upotrebe/potronje, ije su vrste i trajne karike u lancu:
posudi kupi potroi odbaci eli posudi. flSva naa
ekonomija, smatra Hannah Arendt, flpostala je ekonomija troenja (waste
economy) (Arendt, 1991:109). U njoj se stvari moraju unititi ili odbaciti
gotovo odmah poto su se pojavile. Gilles Lipovetsky, u tom smislu,
ukazuje na strategiju zavoenja potroakog drutva20 sljedeim iskazom:
flS rasipnim obiljem svojih proizvoda, slika i usluga, s uvoenjem
hedonizma, s euforinom atmosferom iskuenja i bliskosti, potroako
drutvo oigledno otkriva veliki raspon strategije zavoenja (Lipovecki,
1987:16).
Ekstremna grabeljivost i hedonizam, obino su pouzdani znaci
moralne krize u drutvu. Takozvani napredni svijet u sadraje liberalne
demokracije nastoji integrirati i ivotni stil flpermisivnog izobilja. flNaziv
permisivno izobilje, smatra Zbigniew Brzezinski, flmoe se primijeniti
na drutvo u kojem je sve doputeno i sve se moe imati. () Pojam
permisivno izobilje uglavnom se odnosi na drutvo u kojem progresivno
smanjenje vanosti moralnih mjerila prati sve vea zaokupljenost
materijalnim i osjetilnim zadovoljstvima (Brzezinski, 1994:58). Jedan
posto najbogatijih obitelji u Sjedinjenim Amerikim Dravama
udvostruio je svoje bogatstvo u posljednjih 30 godina i posjeduje koliko
i 40 posto siromanijeg stanovnitva te zemlje. Zanimljivo bi bilo znati
kakvi su odnosi, u tom smislu, u europskim zemljama, osobito u
zemljama nastalim nakon raspada bive Jugoslavije.
Od sredine druge polovine 20. stoljea u Sjedinjenim Amerikim
Dravama dosta se eksperimentiralo s istonjakim religijama. Te religije,
osobito budizam, svjesne su vanosti svoenja energetskog protoka na
najmanju mjeru. Stoga, svrha bavljenja meditacijom jest smanjenje
nepotrebnog troenja energije, a stanje nirvane ili istine postie se kad
20
Uz navedena obiljeja potroakog drutva na koja ukazuje Lipovetsky, navodimo i

ova: neogranienost proizvodnje i potronje usmjeravanje proizvodnje ka masovnoj
potronji; uspostavljanje nezdrava rivalstva u gomilanju, prije svega, materijalnih
sredstava; pretvaranje svega u potrone proizvode sredstava, usluga, ljudi, ljubavi,
sree, prijateljstva, religije; trajno reproduciranje eksploatacije, siromatva i bijede;
licemjerstvo; brutalnost; rasipnost; agresivnost. Sinonimi za termin potroako drutvo
(Consumer Society) jesu drutvo obilja (Affluent Society) i drutvo masovne potronje (The
Mass Consumption Society). Svi ovi termini, kao i termini flnarodni kapitalizam,
fldrutvo snova, fldrutvo jednakih i njima slini termini, stvaraju iluziju drutva
istih mogunosti i jednakosti. Jednakost je, u ovom kontekstu, samo plod mate.
337
ovjek troi najmanju koliinu energije potrebnu za odravanje fizikog

ivota. Istonjake religije pouavaju da nepotrebno rasipanje flvlastite
energije samo pridonosi neredu i zbrci u svijetu (Rifkin, 2002:279). Zato
upuuju ovjeka na sjedinjenje s prirodom. U isto vrijeme pojavilo se
masovno oivljavanje evangelizma.
flTradicionalni kranski pristup prirodi, smatra Rifkin, flbio je
glavni faktor koji je pridonio ekolokom unitavanju Zemlje. Pretjerano
isticanje ivota na drugom svijetu dovelo je do preziranja i nemilosrdne
eksploatacije fizikog svijeta (Rifkin, 2002:279-280). Druga manjkavost
kranske doktrine, prema Rifkinu, predstavlja interpretacija pojma vlasti,
koju su ljudi upotrebljavali kako bi opravdali bespotednu eksploataciju
prirode i manipuliranje njome. O tome u Knjizi postanka pie: flI ree Bog:
Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina, da bude gospodar ribama
morskim, pticama nebeskim i stoci svoj zemlji i svim gmizavcima
to puze po zemlji! Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku Boju on
ga stvori, muko i ensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i ree im: Plodite
se i mnoite i napunite zemlju, i sebi je podloite! Vladajte ribama u moru
i pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji! (Post 1,
26-28).
Rifkin, usto, primjeuje da se poinje oblikovati bitno nova kranska
doktrina o ovjekovu nadzornitvu na Zemlji iznova se poinje
definirati znaenje pojma vlasti i stvarati teoloke temelje entropijskog
svjetonazora (Rifkin, 2002:280). Doktrina o nadzornitvu trai od ovjeka
da potuje i uva prirodno odvijanje Bojeg poretka uspostavlja novi
sustav vladajuih vrijednosnih naela koji odreuje kako ovjek treba
djelovati i vladati se u svijetu. Prirodni poredak djeluje na naelima
raznolikosti, meuovisnosti i decentralizacije; pojam napretka ustupa
mjesto pojmu ouvanja prirodnog poretka, pojam vlasnitva zamjenjuje se
pojmom nadzornitva, a pojam upravljanja prirodom pojmom zatite
prirode. Pri svemu tome priznaju se bioloke granice proizvodnje i
potronje te naelo jednake raspodjele dobara. Holistiko naelo postaje
temeljno naelo i kriterij u prosuivanju svih odnosa i pojava.
Ne smijemo zaboraviti da je vladavina prirodom nuno i vladavina
ovjekom, jer priroda je ovjekovo neorgansko bie. Nijedan subjekt,
naglaava Max Horkheimer, ne podjarmljuje vanjsku prirodu, ljudsku i
neljudsku, a da ne podjarmi i prirodu u sebi samome. Podjarmljenost
vanjske prirode posljedica je podjarmljenosti prirode ljudskog duha.
Podrijetlo ranjivosti prirode je u samom ovjeku u njegovu moralu.
Na to je ukazao i Papa Ivan Pavao II., istiui da je ekoloka kriza,
ponajprije kriza morala i zbiljski prezir spram ovjeka.
flAko kranska zajednica ne prihvati novi pogled na pojam
nadzornitva, kakav se pojavljuje u Novom zavjetu, upozorava Rifkin,
flpostoji mogunost da religijsko oduevljenje, koje sve vie jaa, za svoje
okrutne ciljeve iskoriste desniarske snage i korporativni interesi (Rifkin,
338
2002:283). I evangelistiki teolog Francis Schaeffer smatra da faizam u

SAD-u predstavlja realnu mogunost u nastupajuim godinama
ekonomske krize. Povijest, naime, potvruje injenicu da u vrijeme kad
ekonomska kriza dostigne najviu toku, ljudi radije prihvaaju diktaturu
odriui se individualnih sloboda. Rifkin smatra da unutar evangelistikog pokreta u SAD-u postoje mnogi uznemirujui znaci koji ukazuju
na mogunost faistikog tipa ureenja drutva i drave u godinama
materijalne oskudice. Naime, mnogi krani, pripadnici srednjeg stalea,
osobito u SAD-u, flsve ee pribjegavaju starom evanelju obilja,
izjednaavajui biblijsku doktrinu s vulgarnim individualizmom,
slobodnim poduzetnitvom i neogranienim gomilanjem materijalnih
dobara (Rifkin, 2002:284). Gomilanje materijalnog bogatstva uzrok je
nepovratnog smanjenja dragocjenih prirodnih resursa svijeta. Takav
visokoentropijski sustav vrijednosti pokuava stvoriti raj na Zemlji,
podinjavajui prirodu, razarajui pojedinca, obitelj, drutvo, tradiciju.
Nasuprot tome, niskoentropijsko drutvo prakticiranjem naela
flmanje je vie, zamjenjujui podinjavanje prirode idejom o harmoniji
s cjelovitim ivotnim okoliem, obuzdava strastveno i bezumno troenje
materijalnih dobara, a umjerenost postaje jedna od sredinjih vrijednosti.
Kult rasipniko-potroakog zadovoljavanja materijalnih potreba u
suprotnosti je i s mudrou. flRanokranski mistik Meister Eckhart,
podsjea nas Rifkin, flnapisao je: to vie posjedujemo, manje imamo.
Islamski mistici i askete, sufije, opisani su kao oni koji ne posjeduju i
nisu posjedovani. Mahatma Gandhi je vjerovao da se bit civilizacije ne
sastoji u umnoavanju potreba, nego u namjernom i dobrovoljnom
odricanju (Rifkin, 2002:248).
U lanku Sufijski misticizam, Hazrat Inayat Khan konstatira poznatu
i iroko rasprostranjenu injenicu: flLjudi tee za mnogim razliitim
stvarima na ovome svijetu, a zadnje od svega trae duhovni put (Khan,
2005:326). Sufijski mistik je asket sui generis. On ima svoje mono vino
ekstazu. Ono opija svakoga koji je u njegovoj blizini. flTo vino jest vino
pravog sakramenta, primjeuje Khan, fliji se simbol nalazi u Crkvi. ()
Moglo bi ga se nazvati moi, ivotom, snagom koja dolazi kroz mistika,
kroz sfere uz koje svaki ovjek prianja. Svojim prianjanjem za te sfere
mistik pije vino koje je okrepa ljudske due, i to vino je ekstaza, mistikova
opijenost. Ta opijenost je ljubav koja se manifestira u ljudskom srcu. Je li
vano, jednom kada mistik popije to vino, sjedi li on meu stijenjem u
divljini ili u palai? Sve je to jedno te isto. Palaa ga ne liava mistikovih
zadovoljstava, niti ih stijenje oduzima. On je naao kraljevstvo Boje na
Zemlji, o kojem je Isus Krist rekao: Potrai pravo kraljevstvo Boje i sve
e ti stvari biti pridodane (Khan, 2005:326).
Meu ostalim autorima i Erich Fromm je estok kritiar flnezdravog
drutva vrijednosne orijentacije i recepcije svijeta pohlepnog zgrtanja
i imanja, dosljedan kritiar kako profiterskog kapitalizma, utemeljenog
339
na neogranienoj robnoj proizvodnji i potronji, tako i birokratskog

socijalizma. U djelu Imati ili biti? Fromm ukazuje i na odricanje od onih
oblika imanja koji su prepreka ljudskom bivanju, a to znai i ljudskom
razvoju.
Brojni su uzroci i posljedice rasipanja i potroakog ponaanja koji
sputavaju ostvarivanje optimalnih mogunosti razvoja prirode, ovjeka
i drutva.
Osnovni uzroci rasipanja i potroakog ponaanja: izopaen sustav
vrijednosti i potreba; pohlepa; nezdravo rivalstvo; potroaki flimperativ
prezenta nekritiko preferiranje sadanjosti u odnosu na budunost;
neracionalna proizvodnja i potronja; ekskluzivni stil ivota ili njegovo
povremeno oponaanje; slaba iskoritenost i neuinkovitost politikog
sustava; kriminal; korupcija; nestruno i neodgovorno odluivanje kojim
se potie rasipanje; nepotizam, povlastice, diskriminacija; neprimjeren
institucionalan i izvaninstitucionalan kreditni sustav; neuinkovit porezni
sustav; neopravdane socijalne razlike; neuinkovit odgojno-obrazovni
sustav; izopaen sustav oglaavanja. Pria o djeaku koji je gledao u nebo
i upitao: flTata, to Mjesec reklamira? alegorija je o onome to se
desilo izmeu ovjeka i prirode (Max Horkheimer).
Osnovne posljedice rasipanja i potroakog ponaanja: porast
neopravdanih socijalnih razlika; pad ivotnog standarda velike veine
stanovnitva, siromatvo i bijeda; nekritiko vrednovanje i prihvaanje
neljudskih vrijednosti; sputavanje stvaralakih mogunosti najveeg
dijela stanovnitva; irenje antropocentrizma i antropocentrine etike;
negativni odgojno-obrazovni uinci poticani agresivnim i manipulirajuim ekonomskim oglaavanjem; ugroavanje ivota i opstanka
ivoga svijeta; izumiranje brojnih biljnih i ivotinjskih vrsta; prikrivena
uloga i smisao neracionalne proizvodnje i potronje kao instrumenata
, nevojnog podinjavanja, dominacije i ratne destrukcije;
flstabilne krize
rasipanje budunosti.
Jedna od osnovnih posljedica rasipanja i potroakog ponaanja je i
siromatvo, koje se prepoznaje u pukom preivljavanju vie od tri
milijarde ljudi u svijetu iji su prihodi nii od dva dolara na dan.
Meunarodne institucije, kao to su Svjetska banka, Meunarodni
monetarni fond, Svjetska trgovinska organizacija i ostale mone svjetske
ekonomske i financijske institucije, ukljuujui i transnacionalne
korporacije, instrumenti su neokolonijalne politike, koja onemoguava
razvoj siromanoga dijela svijeta.
Bogatstvo i siromatvo
Neoliberalizam kao socijaldarvinizam masovan je ubojica milijuna
nedunih ljudi u svijetu. Glad, e, epidemije, lokalni sukobi osnovna
340
obiljeja ekonomske nerazvijenosti u tzv. zemljama u razvoju odnose

svake godine isti broj ljudskih ivota kao i Drugi svjetski rat u svojih est
godina. Broj umrlih zbog ekonomske nerazvijenosti i kronine bijede u
122 zemlje u razvoju dostigao je samo u 2001. vie od 58 milijuna mrtvih
(Ziegler, 2003:103).
Uz to, u svijetu je vie od milijarde osoba koje se svrstavaju u
kategoriju teke i trajne invalidnosti. Ona je posljedica pomanjkanja
prihoda, hrane, pitke vode, istog zraka, pristupa lijekovima. Zbog toga
su neki njemaki ekonomisti, prema Jeanu Ziegleru, skovali novi pojam
Killerkapitalismus (kapitalizam ubojica). Ziegler smatra da je za narode tih
zemalja flTrei svjetski rat ve poeo. Kapitalizam ubojica funkcionira, ne
samo, u dominaciji monih i bogatih elita u svijetu, nego i u podanikoj
politici satelitskih elita u zemljama u razvoju. Vlade tih zemalja i vlasnici
stranog kapitala uloenog u te zemlje smanjuju socijalnu zatitu,
sindikalne slobode i pravo pregovaranja stalnih zaposlenika.
Vlasnitvo se treba proiriti, smatra MacPherson, ukljuujui pravo
da se ne bude iskljuen iz pristupa (moi, utjecaju odluivanju o
pretpostavkama vlastitog ivota, ivota i razvoja uope, op. a.); (u: Rifkin,
2005:298). flPravo ne biti iskljuen iz pristupa postalo je aktualno
posljednjih desetljea, u vrijeme pojave pokreta za graanska prava,
enska prava i ouvanje okolia. () i pravo na ist zrak i vodu ili na
zdrav okoli, kae MacPherson, poet e se shvaati kao vlasnitvo iz
kojeg nitko ne bi smio biti iskljuen (u: Rifkin, 2005:298). Kako bi se to
ostvarilo, vlasnitvo u novom dobu, prema MacPhersonu, fltreba postati
pravo na sudjelovanje u sustavu odnosa moi koji e pojedincu omoguiti
da ivi punim ljudskim ivotom (u: Rifkin, 2005:299).
I bogatstvo stvara siromatvo.21 Siromatvo u industrijski razvijenim
zemljama nema iste uzroke koje ima siromatvo u tzv. siromanim
zemljama. flU tim tzv. siromanim zemljama, siromatvo moe biti
izazvano materijalnom oskudicom, postojanje siromatva u bogatim
zemljama je rezultat drutvenog sistema pojanjava Andre Gorz, flkoji
istovremeno proizvodi i oskudicu i rastua bogatstva: siromatvo se
proizvodi i reprodukuje u meri u kojoj se poveava obim potronje
(Gorz, 1982:58-59). U tom smislu Gorz razlikuje tri uzroka siromatva:
prigrabljivanje prirodnih resursa, rezervirani pristup prirodnim resursima i potronja s oznakama posebnosti (Gorz, 1982:59-62).
Prigrabljivanje prirodnih resursa najei je uzrok siromatva. Kao
tipine primjere prigrabljivanja, koji nisu uzrokovani oskudicom nego
dominacijom, Gorz navodi prigrabljivanje zemljita i izvora vode, to
21
flBroj stanovnika u SAD-u koji nemaju zdravstveno osiguranje poveao se na rekordnih

47 milijuna, pokazalo je izvjee nacionalnog Ureda za popis stanovnitva SAD-a.
Djeca ine 35 posto onih koji ive ispod granice siromatva (Hina); (fleterdesetsedam
milijuna bez zdravstvenog,, 2007:12).
341
predstavlja suprotnost raspodjeli resursa dovoljnih za sve. Oskudica koja

pogaa siromane, posljedica je prigrabljivanja monih i bogatih.
Ekskluzivnim primjerom rezerviranja pristupa prirodnim resursima
Gorz naziva stanje kada odreena privilegirana manjina za sebe rezervira
pristup prirodnim resursima koji se, zbog svoje rijetkosti ili zbog svoje
prirode ne mogu svima raspodijeliti, niti svima biti dostupni. Takav
primjer je pravo pristupa predjelima koji bi izgubili privlanost ako bi
bili dostupni veini stanovnitva. Isti je sluaj s pravom pristupa istom
zraku, svjetlosti ili mjestima koja nisu izloena buci. Rije je o dobrima
kod kojih ekvivalentna raspodjela nije mogua. Pripadajui odreenoj
manjini ta dobra postaju bogatstvo koje ukazuje na njezinu mo.
flInstitucija prava pristupa se najee ostvaruje industrijalizacijom
pristupa: da bi se dolo do odreene plae, potrebno je biti gost hotela,
obedovati u odreenom restoranu ili kupiti vilu; da bi se stanovalo u
svetlom stanu i tihom kraju, potrebno je zakupiti ili kupiti stan koji je
skup zato to su ti resursi (svetlost, odsustvo buke) retki, iako su sami
po sebi besplatni (Gorz, 1982:60).
Potronje s oznakama posebnosti jesu flone kod kojih se troe dobra
ili usluge sumnjive upotrebne vrednosti, objanjava Gorz, flali koje
usled svoje retkosti i cene po kojoj se obavlja njihova kupoprodaja
izdvajaju nosioce te potronje kao odreen privilegovan drutveni sloj.
Ove potronje mogu da predstavljaju odreeno prigrabljivanje, ali to
nuno nije sluaj (Gorz, 1982:60). Proizvodnja i let avionima tipa
flkonkord, prema Gorzu izvor je siromatva, nezavisno od prigrabljivanja drutvenih resursa: flon svima ukazuje na nejednakost elja i
mogunosti. elja da se leti dva puta bre od zvuka (), elja je da se
ima neto izuzetno. Ljudi koji to mogu da imaju, izgledaju izuzetno
znaajni i moni (Gorz, 1982:61). Oni koji koriste usluge flkonkorda ne
ine to zbog udobnosti ili prednosti, jer avioni koji ne lete bre od zvuka
udobniji su. Oni to ine iskljuivo radi ostvarivanja posebnog prava na
rijetko dobro rezerviranog za mone i privilegirane. Bogat ovjek
najee pronalazi prigodu da se distancira od siromanog i tako
uspostavi siromatvo siromanog. To je ono to Ivan Ilji naziva
flosavremenjivanjem siromatva stalno stvaranje novih rijetkih
dobara, nakon to je ostvareno iroko koritenje starog rijetkog dobra.
Prevladavanje siromatva u industrijski razvijenim zemljama nikad
nee biti ostvareno poveanjem proizvodnje, smatra Gorz, nego
usmjeravanjem proizvodnje shodno naelima:
fldobra koja su rezultat drutvene proizvodnje treba da su
dostupna svima;
ta proizvodnja ne sme da predstavlja unitavanje resursa kojih
prirodno ima u izobilju;
ta dobra treba da su takva da njihova opta rasprostranjenost ne
unitava njihovu upotrebnu vrednost (Gorz, 1982:61).
342
flSiromatvo e nestati, pojanjava Gorz prethodnu misao, flsamo

ako nestane nejednakost moi i prava, jer ta nejednakost je osnovni izvor
siromatva (Gorz, 1982:62). Drugim rijeima, sustav dominacije moi
proizvodi materijalne i ostale nejednakosti. flMaterijalno bogatstvo,
smatra Gorz, flne vrea niti osiromauje druge sve dok nije praeno
nekom privilegijom ili moi nad drugim. Materijalno siromatvo nije
uvredljivo sve dotle dok je rezultat opredeljenja da se zadovoljimo malim.
Ono postaje uvredljivo onda kad se pojavljuje kao rezultat progonstva
na nie stepenice drutvene hijerarhije (Gorz, 1982:62).
Drugim rijeima, moramo se pitati jesu li razlike u materijalnom
bogatstvu opravdane ili su posljedica povlatenoga drutvenog poloaja
bogatih i njihove upotrebe moi. Meutim, Gorzovo stajalite o uvredljivosti materijalnoga siromatva moramo dopuniti tvrdnjom da ono moe,
i mora, vrijeati i bez progonstva na nie stupnjeve drutvene hijerarhije,
ako je materijalno bogatstvo bogatih, posljedica vrsnosti i kreativnosti
siromanih koji stvaraju to bogatstvo. Osim toga, morali bismo definirati
to je to flmaloi flzadovoljstvo malim s aspekta zadovoljavanja
osnovnih potreba, te naina i sredstava za pravednu raspodjelu postignutih dobara.
ovjeanstvu je potreban odriv i ravnopravan drutveno-ekonomski razvoj proces meusobno uvjetovanih politikih, pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih promjena kojima je konani cilj stalno
poboljavanje dobrobiti stanovnitva. flSvrha razvoja, primjeuje Joseph
Stiglitz, flnije da se nekolicina ljudi obogati ili da se stvori nekoliko
besmislenih zatienih industrijskih pogona od kojih koristi ima samo
elita u nekoj zemlji (Stiglitz, 2004:276). Ako se u robnim kuama diljem
svijeta mogu kupiti ekskluzivni modni proizvodi, ne znai da su
gospodarstva tih zemalja postala trina gospodarstva, istie Stiglitz.
Rast i razvoj
Ekonomski rast postoji tamo gdje se po glavi stanovnika poveava
proizvodnja ve poznatih roba, ime se istovremeno smanjuje koliina
raspoloivih prirodnih resursa. flSvrha rasta je pretvorba drutva, poboljanje ivotnih uvjeta siromanih, davanje jednakih mogunosti svima
da ostvare uspjeh i zadovolje svoje zdravstvene i obrazovne, (te ostale
osnovne, op. a.) potrebe, primjeuje Stiglitz (Stiglitz, 2004:276-277).
Puko gomilanje kapitala i jaanje uinkovitosti raspodjele resursa,
sami po sebi, nisu razvoj. Razvoj je uvoenje inovacija u proizvodnju.
flZa Stiglitza, razvoj je transformacija drutva, pa pravedan, odriv i
demokratski razvoj zahtijeva radnika prava, slobodu udruivanja i
kolektivnoga pregovaranja (u: Geiger, 2007:298). Svrha odriva razvoja
343
je sposobnost pojedinog ivog bia ili procesa, kojega ine bioloki ili
drutveni entiteti, da se vlastitim aktivnostima i vlastitim nainom ivota
samoreproduciraju samoodravaju.
flZemlje u razvoju, smatra Stiglitz, fltrebaju od meunarodne
zajednice zatraiti samo jedno: da prihvati njihovu potrebu, a i pravo da
same donose odluke koje e odraavati njihovu prosudbu o tome tko bi,
primjerice, trebao snositi rizike. Treba ih potaknuti () da ne prihvaaju
matrice koje su (ekonomski, op. a.) razvijene zemlje napravile za sebe
(Stiglitz, 2004:276). Zagovarajui skromnu demokratsku reformu
MMF-a Stiglitz predlae otvorenije, transparentnije i ire konzultacije
MMF-a kojima ne bi cilj bio nametanje uvjeta zemljama, nego poboljanje
dijaloga o ekonomskoj politici.
flVii stupnjevi razvijenosti postiu se tako, smatra Zoran Roca, flda
se stvaraju svakom raspoloiva sredstva i uvjeti za zadovoljavanje
potreba iznad () donje granice egzistencije dostojne ovjeka, te ispod
odreenog maksimuma, ili gornje granice zadovoljavanja uvijek novih
potreba (Roca, 1985:32). U suprotnom, rije je o nepostojanju razvoja u
cjelovitom smislu, jer uspjesi koji se postiu na pojedinim podrujima ne
moraju znaiti i postizanje viih stupnjeva razvijenosti u cjelini. Naprotiv,
mogu rezultirati i sniavanjem prosjenog ivotnog standarda. Tada
moemo govoriti o flnerazvoju. Takva nerazvijenost trajno je obiljeje u
veem dijelu svijeta tzv. zemalja u razvoju. Zato moemo govoriti o
flrazvoju nerazvijenosti (Roca, 1985:32).
Neogranien materijalni rast u svijetu ogranienih resursa je
besmislen.22 U emu je onda klju odriva razvoja? Futurolog Herman
Kahn smatra da se klju za ubrzanje ekonomskog razvoja ne nalazi,
prvenstveno, u prirodnim izvorima koji se mogu iskoritavati, ili u
ekonomskoj pomoi, ili u kontroli raanja. Znanje, inovacije i informacije
glavni su izvori za poticanje napretka i razvoja. Imperativ potreba, a s
njima i promjena, u proizvodnji moda se najbolje iskazuje upozoravajuim sloganima: flModernizacija ili fosilizacija, flInovacija ili
likvidacija (Zijad Haznadar). Bez spoznajnog optimizma i spoznajne
mobilizacije nema ni inovacije ni modernizacije. Pritom se ne smije
zaboraviti na injenicu da se ovjekovo znanje esto poveava, a mudrost
smanjuje.
22
Svi pokreti u posljednjih tridesetak godina ekoloki pokret, pokret za zatitu

potroaa, pokret za poticanje povratka na selo, pokret za nulti rast stanovnitva,
pokret flmalo je lijepo, antinuklearni pokret slau se u jednom svi su protiv
rasta. Iako je takva kritika orijentacija naila na intelektualno i ope prihvaanje,
veina birakog tijela i dalje eli rast. Neodgovornim i dugoronim eksploatiranjem
ogranienih prirodnih resursa Zemlje ne moe biti ni neograniena napretka, ni
neograniena razvoja. Visokoentropijski sustav vrijednosti pokuava stvoriti raj na
Zemlji, podinjavajui prirodu, razarajui pojedinca, obitelj, drutvo, tradiciju.
344
Zakljuimo, klju odriva razvoja je u: tednji i ulaganjima; organizaciji formalnog i neformalnog doivotnog uenja i stalnog obrazovanja;
odgovornom upravljanju proizvodnjom, irenju i primjeni znanja;
poticanju i primjeni kreativnih tehnolokih i socijalnih inovacija, koje
stvaraju nove odrive vrijednosti posebno orijentacija na tzv.
strategijsko posredovanje (strategic brokering), meu onima koji problem
identificiraju i onima koji ga lako i uspjeno rjeavaju; formiranju
informacijske i telekomunikacijske (inteligentne) infrastrukture, poput
kompjutorske opremljenosti i informatizacije proizvodnih procesa.
Na kraju, ali ne manje vano, klju odrivog razvoja je u niskoentropijskoj proizvodnji i potronji; u niskoentropijskom nainu ivota
uope. Niskoentropijsko shvaanje svijeta upozorava nas na fizike
granice s kojima se suoavamo na ograniena prirodna bogatstva
Zemlje i na ogranienja koja se moraju nuno prihvaati u koritenju
tehnologije. Niskoentropijski nain ivota zasniva se na: shvaanju
ovjeka kao dijela prirode; holistikom shvaanju o uzajamnoj povezanosti svih pojava; zamjeni ideje o podinjavanju prirode idejom o
harmoniji s drukijim biima i ivotnim okoliem u cjelini; kulturnoduhovnom razvoju linosti i odgovornosti za sav ivi i neivi svijet,
umjesto na pohlepnoj materijalnoj orijentaciji i recepciji; umjerenom
troenju; organskoj obradi tla.
Upravo u takvom sustavu vrijednosti suvremeni svijet mora
pronalaziti mjeru vrijednosti shvaanja bogatstva. flAko je zajednica
bogata, smatra Maslow, fltrebaju joj robe i usluge proizvedene sa to
manje ogranienih resursa, koje ipak ine ivot ugodnijim, uzbudljivijim,
drutvenijim i slobodnijim. Najvaniju potrebu, kad su sve druge
zadovoljene, Maslow naziva samoostvarenjem. To je sposobnost
pojedinca da uiva u radu, da u njemu nalazi potvrdu vlastite linosti i
razvitka te mogunost da izabere koliko e raditi, a u kojoj mjeri se
posvetiti drugim sredstvima kreativnog samoizraavanja (u: Koch i
Smith, 2007:120-121).
Glavna granica izmeu sredita i periferije razvijenosti i
nerazvijenosti, u budunosti e biti u sposobnosti aktiviranja spoznajnih
i inovativnih mogunosti i njihova ukljuivanja u usmjeravanje
drutvenog razvoja. Zato je vlastita spoznajna mobilizacija kljuni
indikator suvremenosti i kompetitivnosti nacionalnih sustava, a time i
nuna pretpostavka razvoja. Znanost, tehnika, tehnologija, ekonomska
razvijenost, bez sumnje, pridonose opem blagostanju i kulturnoduhovnom razvoju, iako nisu najvie vrijednosti ovjeka i ovjeanstva,
nego samo sredstva za ostvarenje najviih vrijednosti.
Danas su ideje za razvoj postale vanije nego kapital. Tehnoloki
sektori koji se naglo razvijaju imaju veoma nizak kapitalni intenzitet.
Potranja potie razvoj tehnologije, a zbog potonje proizvodi su manji,
laki, prilagodljiviji, privlaniji, osobniji te esto i jeftiniji. I gospodarstvo
345
se u tom procesu mijenja. Vrijednost dizajna, marketinga, kompjutorskih

programa, isporuke i zadovoljstvo kupca kao kreativne i personalizirane vrijednosti, potiskuju vrijednost prirodnih resursa, tvornica za
serijsku proizvodnju, dobiti, tvornike radne snage. Menaderi, neko
lojalni podreenici i izvritelji naloga odozgo, sada moraju biti inovatori
i eksperimentatori, spremni na preuzimanje rizika. Sve je aktualniji
dinamian i impresivan prijenos stvarne ili potencijalne moi s korporacije
njezine hijerarhije i dioniara na pojedinca. Ili, kako primjeuju
Koch i Smith: flDobro podmazani strojevi ne smiljaju inovacije.
Fleksibilno i originalno razmiljanje ljudski su atributi koji iziskuju
obrazovanje, neovisnost i malo buntovnikog duha. Oduevljenje za
proizvod postaje bitno; najbolje su inovacije onih pojedinaca koji su
gorljivi potroai najnovijih stvari. Za njih ne postoje zabranjena
podruja. Inovatori vole prazno platno, vole vlastiti show (Koch i
Smith, 2007:122).
Moramo primijetiti da je to mjesto gdje menaderi, inovatori kao
eksperimentatori na podruju dizajna moraju biti oprezni i odgovorni
za posljedice svojih kreacija. Za njih moda ne postoje zabranjena
podruja, ali se ne smije dopustiti destrukcija prirode, ovjeka, drutva,
ovjeanstva. Podruja manipulacije potroaima i neodgovorno
dizajniranje koje ugroava opstanak prirode, zdravlje i ivot ljudi neka
su od podruja njihove djelatnosti koja moraju biti nadzirana, a ovisno o
posljedicama koje izazivaju i zabranjena. O tome vie vidjeti i u knjizi
Dizajn za stvarni svijet, autora Victora Papaneka (Papanek, 1973).
Zakljuimo, inventivnost, spoznajni optimizam i odgovorna
spoznajna mobilizacija najzahtjevnije su faze drutvenoga razvoja i neke
od temeljnih pretpostavki suverenosti i nacionalne sigurnosti. Neinventivnost, spoznajni pesimizam i spoznajna pasivizacija onemoguavaju
drutveni razvoj te ugroavaju nacionalnu suverenost i sigurnost.
Moni i bogati u razvoju su, ponajprije, vidjeli rast materijalne
proizvodnje, a ne razvoj nacionalnih gospodarstava u tzv. zemljama u
razvoju (u daljem tekstu ZUR). Jedna od posljedica marginaliziranja
razvoja u ZUR-u, u drugoj polovini 20. stoljea, jesu i dvije veoma sline
teorije teorija zavisnosti i teorija perifernog kapitalizma. One su imale
znaajnog odjeka, osobito meu istraivaima ZUR-a.
Teorija zavisnosti. Najpoznatiji autor ove teorije je Andre Gunder
Frank iji su radovi uvelike utjecali na niz istraivaa, osobito latinoamerikih. Frank je pod utjecajem Paula Barana i njegove knjige Political
economy of growth (1957), koja je ezdesetih i sedamdesetih godina
prologa stoljea postala uvodom u raspravu o uzrocima zaostajanja
ZUR-a u uvjetima kapitalistike reprodukcije. Prema Baranu, razvoj je u
ZUR-u suprotan interesima kapitala. Naime, ulaganje kapitala
industrijski razvijenih kapitalistikih zemalja u ZUR povezano je s
domaim flfeudalnim elitama, pa se najvei dio flekonomskog vika
346
odlijeva u kapitalistike zemlje ili se troi na luksuz u ZUR-u. Zato Frank

smatra da ekonomije ZUR-a nisu na predkapitalistikom stupnju razvoja,
nego su od poetka kolonizacije kapitalistike u njima se razvija tzv.
zavisni kapitalizam. Predstavnici teorije zavisnosti istiu da se u zemljama
u razvoju, koje su pod kapitalistikom dominacijom, pojavljuje rast bez
razvoja.23
Michael T. Klare smatra kako sposobnost nekih zemalja da postanu
i ostanu flrazvijene zahtijeva svjesno planiranje flnerazvijenosti
zavisnosti gospodarstava drugih zemalja. Stoga flje jasno zato je termin
Trei svet zaista pogrean: nerazvijenost u siromanim zemljama je
posledica kapitalistikog razvoja razvijenih zemalja (Kler, 1975:38). U
tom smislu Klare citira Paula Sweezyja (Sweezy, 1971:3): flKapitalizam
kao svetski sistem imao je svoje korene koncem XV. i poetkom XVI.
stolea, kada su Evropljani ovladavi vetinom navigacije duge plovidbe preplovili sedam mora osvajajui, pljakajui i trgujui. Od tada,
pa nadalje, kapitalizam se sastojao od dva otro protivrena dela: s jedne
strane, od jedne grupe dominirajuih zemalja eksploatatora i, s druge
strane, od jednog veeg broja eksploatisanih zemalja pod tuom
dominacijom (u: Kler, 1975:38).
flPapinska bula,24 Kolumbova povelja i patenti (ukazi) to su ih
dodjeljivali europski monarsi, pie Vandana Shiva, flpoloili su pravne
i moralne temelje za koloniziranje i istrebljivanje neeuropskih naroda.
Indijanska je populacija sa sedamdeset i dva milijuna godine 1492. pala
nekoliko stoljea poslije na manje od etiri milijuna (Shiva, 2006:9-10).
Moni i bogati meunarodni subjekti nameu obrasce rasta ZURu. Njima se upravlja izvana, pa se stvara homogenost i jednoobraznost.
Zelena revolucija, prvorazredan primjer razvojne paradigme ZUR-a,
flunitila je razliite poljoprivredne sustave prilagoene razliitim
23
24
Prema teoriji zavisnosti, razvoj se ne pojavljuje kad je rast praen: fluveanom

nejednakou u raspodjeli koristi ekonomskog rasta; neuveavanjem drutvenog
bogatstva utoliko to drutveni izdaci idu u neproizvodne oblasti ili, jo gore, na
vojne trokove, te na proizvodnju rafinirane, luksuzne robe; odsutnou stvaranja
pogodnosti za zapoljavanje pri poveanoj stopi rasta populacije (da se i ne govori o
urbanizaciji); rastuim opadanjem nacionalne kontrole nad ekonomskim, politikim,
drutvenim i kulturnim ivotom (Palma, 1978:908; Popov, 1982:18).
fletvrtog svibnja 1493., papa Aleksandar VI. svojom je Darovnom bulom sve otoke
i kopno koji su ve otkriveni ili e to tek biti, stotinu milja zapadno i juno od Azora
prema Indiji, a koji od Boia 1492. ve nisu bili zauzeti ili nisu bili u vlasnitvu nekog
kranslog kralja ili kneza, dodijelio katolikim vladarima Izabeli Kastilijskoj i
Ferdinandu Aragonskom (Shiva, 2006:9). Prema Vandani Shivi, Walter Ullmann u
knjizi Srednjovjekovno papinstvo, pie: flPapa je kao Boji namjesnik zapovijedao
svijetom, kao da je orue u njegovim rukama; papa je, uz podrku kanonskih pravnika,
svijet smatrao svojim vlasnitvom kojim moe raspolagati po volji (u: Shiva, 2006:9).
flPatenti (ukazi) i povelje pretvorili su tako piratske radnje u boansku volju (Shiva,
2006:9).
347
ekosustavima naega planeta, istie Vandana Shiva, flte globalizira

kulturu i ekonomiju jedne industrijske poljoprivrede. () zatrla je na
tisue kultura i njihovih sorti, a zamijenila ih monokulturama rie, penice i kukuruza. Unutarnje inpute, zamijenila je kapitalom i kemijski
intenzivnim inputima te tako seljacima donijela dugove, a ekosustavima
smrt (Shiva, 2006:122). Nekritiko shvaanje tehnologije kao izvora obilja
vodi ekoloki razarajuim tehnologijama koje u prirodi stvaraju nove
oskudice.
Mary Robinson, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, upozorila
je kako postoji flopasnost da doemo do toke kada svijet nee biti
podijeljen izmeu zemalja u razvoju i razvijenih zemalja, nego izmeu
pre-razvijenih zemalja i zemalja koje se nikad nee razviti zemalja u
kojima se osmiljava i namee strategija nerazvijenosti. Zato je nuan
oprez prema raznim vrstama misionara, ukljuujui i misionare globalizacije. Mora se biti oprezan prema onima koji manipuliraju Bogom,
slobodom, demokracijom. Manipuliranje navedenim vrijednostima/
idealima danas se najbolje oituje u ratom razorenom Iraku zemlji u
kojoj ameriki establiment i njegovi saveznici, bez opravdanog povoda
i uzroka, ponukani pohlepom i hegemonijom regionalnih i globalnih
razmjera, ve petu godinu nakon brutalne okupacije nameu kaubojskomisionarsku demokraciju vojnim sredstvima. Moramo biti oprezni prema
onima koji umjesto strategije razvoja provode strategiju oruanoga i
implicitnog rata, terorizma i nasilja uope.
Gotovo u isto vrijeme s teorijom zavisnosti razvila se njoj veoma
slina teorija perifernog kapitalizma. Glavni predstavnik je Samir
Amin.
Teorija perifernog kapitalizma. Periferni kapitalizam je osobit oblik
industrijalizacije ZUR-a koji poinje s onim granama industrije koje su
se najkasnije razvile u sreditu kapitalistikog svijeta proizvodnjom
trajnih potronih dobara koja trebaju fascinirati i osvojiti potroae u
ZUR-u. Prema zastupnicima ove teze, zemlje perifernog kapitalizma
osuene su na rast bez razvoja, stalno pogoravanje odnosa razmjene,
rast deficita platne bilance, sve veu socijalnu nejednakost, ulogu
dodatnog izvora akumulacije za zemlje sredita kapitalistikog sustava.
Zemlje u razvoju bile su i ostaju znaajan izvor stjecanja bogatstva i
zadovoljavanja potreba ekonomski razvijenih kapitalistikih zemalja.
Osim navedenih teorija koje imaju supstancijalnu vrijednost, postoje
i teorije koje, vie ili manje, dovode u pitanje ili reinterpretiraju teorijsku
paradigmu razvoja i nerazvijenosti. Njih zastupaju Stiglitz, Ziegler i
Martinussen.
to je u svemu tome mjera vrijednosti? Je li ekoloka kriza upozorenje
da je stanoviti oblik napretka postao nenapredan, a time i ljudski
nepotreban? Je li problem u tome to nisu definirane praktine granice
348
napretka, mjera ljudske vrijednosti napretka koju bi se moralo dosljedno

uvaavati? Stoga se i kriza industrijalizma doivljava kao kriza ideje
napretka uope.
Mjera ljudske vrijednosti

flKriza ideje napretka, primjeuje Abdulah arevi, flve priziva
takoer kritiku antropocentrike. () rije je o jednom temeljnom
karakteru novovjekovne subjektivnosti, o usudnoj povijesti koja zna samo
za apsolutno/despotsko opredmeenje i podinjavanje bitka/prirode
putem metode (). Odavno razumijemo da taj linearni napredak ne znai
put prema slobodi i dostojanstvu ovjeka i svih naroda (arevi,
1986a:436).
flovjeanstvo je uvijek ponavljalo istu pogreku: da je od nekog
sredstva za ivot, primjeuje Nietzsche, flpravilo mjerilo ivota: da se,
umjesto da mjeru nalazi u najviem jaanju samog ivota () ovjek
konano voli sredstva radi njih samih (Nietzshe, 1988:176).
Nisu sve potrebe znaajni elementi ljudske biti. Kriterij razlikovanja
izopaenih i ljudskih vrijednosti i potreba25 mjera je ljudske vrijednosti26
kvalitativna differentia specifica. Ljudske vrijednosti su ona bia ili
pojedina njihova obiljeja koja u svome funkcioniranju optimalno
ostvaruju konkretnu cjelinu ovjeka, prirode, drutva, ovjeanstva.
Kriterij vrednovanja vrijednosti kao ljudske vrijednosti, temelji se na
odgovornosti ne samo prema sadanjim, nego i prema buduim
naratajima, ne samo prema ovjeku, nego prema svim biima, a time i
na odgovornosti prema Beskonanom Bitku.27 Indikatori recepcije mjere
25
26
27
Erich Fromm o razlikovanju subjektivnih i objektivnih potreba kae: flVeliki su uitelji

() bili zaokupljeni razlikom izmeu sasvim subjektivno nastalih i objektivno valjanih
potreba. Prve su tetne za ljudski napredak, a druge su u skladu sa zahtjevima ljudske
prirode (Fromm, 1986:16).
Objanjavajui pojam flprave mjere, Aristotel u Nikomahovoj etici kae: flKod davanja
i uzimanja novca sredina (prava mjera) je velikodunost, njeno prekoraenje i
nedostatak su rasipnitvo i krtost. I jedna i druga krajnost u ovom sluaju sadre
istovremeno i svoju suprotnost, ali u obrnutom odnosu: rasipnik pretjeruje u troenju
a premalo stie; tvrdica pretjeruje u sticanju a premalo troi (Aristotel, 1970:42). Uz
nesumnjivo uvaavanje velikog Aristotela, moramo primijetiti da rasipnik moe i
dosta stjecati, ali i pretjerivati u troenju; a tvrdica ne mora uvijek pretjerivati u
stjecanju, ali moe premalo troiti.
flPo miljenju velikog humaniste, Alberta Schweitzera, pogreno je smatrati da se
pogled na svijet moe utemeljiti (samo, op. a.) na naem znanju o svijetu. Zagovarajui
etiku potvrivanja ivota, naeg potovanja svakog bia i kroz sva bia Beskonanog
Bitka, on je obrnuo red vanosti tvrdei da se istinski i vrijedan pogled na svijet treba
izgraditi iz tog osnovnog naela, a ne iz poetne toke naeg intelektualnog znanja
(Luki, 1995:48-49).
349
ljudske vrijednosti su visok stupanj osvijetenosti, humanosti, konkretne

odgovornosti i odgovorne slobode subjekata jedinstva kvanitete i
kvalitete ivota i uvaavanja digniteta ne samo ovjeka i svih bia nego
i Bitka. Indikatori recepcije mjere ljudske vrijednosti indikatori su
odriva razvoja.
Pogledajmo rezultate sociologijskog istraivanja u tablici Etos tipovi:
ovjekova odgovornost za okoli. U njemu su operacionalizirana etiri
etos tipa: egocentrian, utilitaristian, biocentrian i holistian, a ukazuju
na mjeru ljudske vrijednosti i predstavljaju prepoznatljive sadraje na
koje se odnosi ovjekova odgovornost.28
Tablica: Etos tipovi: ovjekova odgovornost za okoli
Etos tipovi
Postotak izjanjenja
Egocentrici
Utilitaristi
Biocentrici
Holisti
1,5 %
1,5 %
5,6 %
91,4 %
(Izvor: Cifri, 2000a)
S aspekta promjene odnosa prema okoliu veoma ohrabruje injenica

da se najvei broj ispitanika (91,4 posto) izjasnio za holistiki tip etike
odgovornosti odgovornost za cijeli ivi i neivi svijet, to je jedna od
temeljnih pretpostavki ostvarenja ideje odrivog razvoja. A conditio sine
qua non odrivog razvoja je i kulturno-duhovna ekologizacija.
Kulturno-duhovna ekologizacija
Imperativ suvremenog naina ivota ovjeka je holistika ekoloka
koncepcija, orijentacija i recepcija ekologizacija materijalne i kulturnoduhovne proizvodnje ivota. Zato govorimo o ekologizaciji nediferenciranih i diferenciranih oblika drutvene svijesti i ostalih kulturno28
Istraivanje je provedeno u Zavodu za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu

1997. na uzorku studenata prve (388) i zavrne (297) godine studija Zagrebakog
sveuilita. Postavljene su etiri osnovne etike pozicije: ovjek je odgovoran samo za
sebe, tj. za svoju vrstu egocentrici; ovjekova odgovornost protee se i na njemu
korisne biljke i ivotinje utilitaristi; ovjekova odgovornost protee se na sve biljne
i ivotinjske vrste biocentrici; ovjekova odgovornost protee se na sav ivi i neivi
svijet holisti. Ispitanici su se opredijelili za tip ovjekove odgovornosti koji osobno
najvie preferiraju kao svoje uvjerenje.
350
duhovnih pojava koje se s njima meusobno uvjetuju i proimaju.

Govorimo o ekologizaciji religije, filozofije, umjetnosti, znanosti, politike,
prava, morala; jezika, navika, obiaja, odgoja i obrazovanja, sporta, zabave
i rekreacije, kao i ostalih sadraja slobodnoga vremena. Holistiaka
ekoloka orijentacija i recepcija podrazumijeva meusobnu uvjetovanost
i nedjeljivost prirode, drutva i ovjeka. To su i osnovne pretpostavke za
razvoj holistike ekoloke etike i holistike ekoloke kulture.
flPrema Kim Chi-Hauu, navodi Ki-Sang Lee, fl21. stoljee bit e
stoljee spiritualnosti, duhovnosti. U stvaranju nove civilizacije treba se
potpuno angairati istono-azijsko miljenje. Kim nudi kao alternativno
miljenje trovrsnu misao strahopoitanja, tj. trebalo bi imati strahopoitanje pred Bogom, pred ovjekom i pred stvarima na zemlji. Zemlju
moramo visoko cijeniti, gotovo kao tijelo nae majke. Valja se sa
strahopoitanjem odnositi, kako spram ivih bia tako i spram cjelokupne
neive stvarnosti. Moramo isto tako visoko cijeniti sami sebe, jer u sebi
nosimo kozmiki ivot. Moramo kozmiki ivot vidjeti u drugima i cijeniti
ih. Moramo i dalje dati sve od sebe da bismo s drugima ostvarili izvornu
zajednicu potovanja. () Tada je mogue posvuda osjetiti tragove
boanske snage i biti svjedokom ivotnoga dogaaja (Lee, 1997:168).
Takvu vrijednosnu orijentaciju nalazimo i u Pismu indijanskog
poglavice Seattlea, iz 1854. godine, upuenom predsjedniku SAD-a, koji
mu je ponudio kupnju indijanske zemlje.29
Umjesto zakljuka
Rasipanje je dio globalne krize kao sveukupne kulturno-duhovne
krize suvremenoga svijeta. Prema Jrgenu Habermasu, kriza dananjice
je flkoloniziranje ivotnoga svijeta znanou. Ne smijemo zaboraviti da
29
U tom se pismu, osim ostalog, kae: flKako se moe kupiti ili prodati nebo i toplina
Zemlje? Svaki je djeli ove Zemlje svet mome narodu. Svaka blistava borova iglica,
svako zrno pijeska na rijenom sprudu, svaka maglica u tami ume, svaka majuna
buba sveti su u mislima i u ivotu moga naroda. () ubor blistave vode to tee
brzacima i rijekama glas je oca moga oca. Rijeke su naa braa i utauju nam e.
Rijeke nose nae kanue, hrane nam djecu. () to je ovjek bez ivotinja? Kad bi
ivotinja nestalo, ovjek bi umro od velike usamljenosti duha. to god zadesi ivotinje,
ubrzo snae i ovjeka. () Najvee blago crvenog ovjeka jest zrak. Sve ivo dijeli isti
dah ivotinja, drvo, ovjek. Bijeli ovjek kao da ne opaa zrak koji udie. () Zemlja
ne pripada ovjeku. ovjek pripada Zemlji. () Sve je u meusobnoj vezi, kao to je
porodica sjedinjena krvlju. () Oskrvnuti Zemlju isto je to i prezreti njenog stvoritelja.
Jedno znamo zasigurno, a to e bijeli ovjek jednom morati shvatiti: na bog je isti
bog. Moda mislite da i njega moete posjedovati, kao to se spremate da uzmete
cijelu nau zemllju. Ali, neete! () Prljajte svoj leaj i jedne noi ete se udaviti u
vlastitom izmetu. Takva se sudbina nama ini bijednom (flModa smo ipak braa,
1976:39-40).
351
znanstveno znanje nije jedino respektabilno znanje, osobito kad se

pojavljuje u obliku racionalnog rigorizma scijentizma kao perfekcionistikog mita znanstvene racionalnosti i napretka kao sekularizirane
magije modernoga doba. U tom smislu su ekoloka i socijalna kriza
globalnih razmjera izazov, posebice, za bioetiku i socijalnu ekologiju.
Ekoloka i socijalna kriza alarmantne su posljedice racionalnosti
flnaprednog drutva ogledala cinizma vrijednosnog izbora ovjeka i
zaborava mjere ljudske vrijednosti. ovjek je samo mali fragment jedne
velike slike, na kojoj dijelimo zajednike pretpostavke ivota sa svim
biima. Stoga moramo prestati misliti i djelovati kao neobuzdani pljakai,
cinini rasipnici i ruitelji. flPotreban nam je svijet, kae Aleksis Karel,
flu kojem e svaka osoba, u potpunosti, moi razvijati svoje unutranje
vrijednosti bez podvajanja materijalnog i duhovnog (Mujtaba i Lari,
1998:63).
Prevladavanje rasipanja i potroakog ponaanja u korist umjerenog
naina ivota, skromnosti i poniznosti, ne znai nekritiko preferiranje
duhovnih potreba i asketizma dok jo nisu zadovoljene osnovne
materijalne potrebe ne znai pretjerano uskraivanje osjetilnih
zadovoljstava i zalaganje za siromatvo kao vrlinu. Nije svako osjetilno
zadovoljstvo samo po sebi loe. Kriterij za to je mjera ljudske vrijednosti
u zadovoljavanju potreba. Prevladavanje rasipanja i potroakog
ponaanja prepoznatiljivo je po radu, proizvodnji, djelovanju; po potronji
i ivotu prema naelima ljudskih vrijednosti, potreba i zadovoljstava
prema naelima odriva razvoja.
Kako?
Bez sumnje, to je trajna orijentacija na odgovorno upravljanje i odnos
prema svim oblicima ivog i neivog svijeta, te prema ekosustavu Zemlji.
To podrazumijeva i prevladavanje politike kao sustava demagogije,
podinjavanja i dominacije; podrazumijeva recepciju mjere ljudske
vrijednosti i orijentaciju na razvoj holistike ekoloke kulture; prevladavanje 20. flstoljea ekonomije 21. flstoljeem ekologije; podrazumijeva
uspostavljanje proizvodnje prema ljudskim potrebama prije uspostavljanja potronje prema ljudskim potrebama; promicanje ideje mira
uope, ali i zatitom prirodnog i socijalnog okolia;30 ukljuujui odrivost
prirodne i kulturne raznolikosti kojih nema bez ekolokog etosa
30
Kenijka Wangari Maathai, prva Afrikanka dobitnica Nobelove nagrade za mir, 2004.
godine, u izjavi za medije kazala je da su zatita okolia i promicanje mira usko
povezani. flEkologija je vaan aspekt mira, jer kada preostane malo prirodnih izvora
za njih se borimo orujem. Sadimo zrno mira za sadanjost i budunost, dodala je
Maathai. flOna je 1977. utemeljila Pokret za zeleni pojas, plan sadnje drvea u Africi
koji promie bioraznolikost. Zahvaljujui njezinu djelovanju protiv unitavanja uma,
koje uzrokuje sue i siromatvo lokalnog stanovnitva, u Keniji je posaeno vie od
30 milijuna stabala i u rasadnicima su zaposleni deseci tisua osoba, meu kojima
mnogo ena (flKenijka Wangari Maathai , 2004:1).
352
ekoloke dimenzije valoriziranja prirode i svjetskog etosa ovjeku

zajednikih naela samokontrole, normi i vrijednosti, bez obzira na rasnu,
nacionalnu, kulturnu i religijsku pripadnost.
Nema novog svjetskog poretka bez svjetskog etosa. Projekt svjetskog
etosa (Kng) programsko stajalite oznaava tri kljune teze:
1. flNema preivljavanja bez svjetskog etosa;
2. Nema svjetskog mira bez religijskog mira;
3. Nema religijskog mira bez religijskog dijaloga (u okviru svake
religije i meu religijama (op. a.) (Cifri, 2000:86).
Interkulturalnost kao uljuena intersubjektivna komunikativnost,
pretpostavka je kreativnog mira meu narodima, rasama i religijama.
Mir meu religijama i kulturama nemogu je bez interaktivnog dijaloga
religija i kultura. flU socijalnoj psihologiji poznata je takozvana
pretpostavka o dodiru: stalni dodir u povoljnim uvjetima smanjuje
predrasude i umiruje potencijalni sukob (Mievi, 2003:8). U tom smislu
znaajan je i projekt flKreativni mir u susretu svjetskih kultura kojeg
vodi katoliki filozof H. Beck iz Bamberga (Despot, 1995:11).
Nuno je napustiti spilje nacionalnog, vjerskog, rasnog i kulturnog
kolektiviteta te se otvarati prema drukijima, upoznavati razliite ljude i
njihove kulture uspostavljati mostove interaktive suradnje i zdravog
rivalstva. To je i nain na koji se zatvoreni svijet kolektivne volje i
infantilizma otuena duha, postupno preobraava u otvoreni svijet
slobodno komunicirajuih subjekata, bez obzira je li rije o indiferentnosti
prema biolokoj ili kulturnoj raznolikosti. ovjeanstvo mora prevladavati ne samo rasizam i sve vrste predrasuda prema ljudima, nego i specizam
diskriminaciju prema i meu vrstama, kako bi se zajedno s prirodom
moglo ravnomjerno razvijati. Spaavajui prirodu, homo sapiens spaava
i sebe.
Kako bi prevladali ekoloku kozmetiku reformne ekologije31 te
stvarali pouzdane pretpostavke sigurnije budunosti, ekoloko se pitanje
mora derivirati i realizirati na pitanjima politike, prava, bioetike, socijalne
ekologije, aksiologije, morala, znanosti, tehnologije, tehnike, proizvodnje,
potronje, vrste i dizajna proizvoda, naina prehrane, stilova ivota,
komuniciranja mora se realizirati na konkretnim pitanjima svakodnevnog ivota i rada.
Dva velika drutvena pokreta 21. stoljea ouvanje bioloke
raznolikosti i kulturne raznolikosti, meusobno su povezani. Svim su
31
Reformna ekologija nastoji sauvati prirodne izvore i kontrolirati oneiavanje uz

istovremeno odranje visokoga ivotnog standarda. Bez promjene naina ivota i
ponaanja ljudi koje je uzrokovalo ugroavanje prirode, nema prevladavanja ekolokih
problema u planetarnom ekosustavu. Ako bogatiji dio svijeta ne preispita svoj ivotni
stil i ne prihvati trajnu samokontrolu u zadovoljavanju potreba, flisticanje ekologije
moglo bi produbiti sukob izmeu bogatih i siromanih, smatra Brzezinski (Brzezinski,
1994:162).
353
kulturama zajedniki korijeni u prirodi sve kulture proizilaze iz prisne

povezanosti sa zemljom. Kulture se raaju i razvijaju iz trajnog i dunog
potovanja i odanosti prema izvorima ivota koji ine prirodni svijet. flBiljke,
ivotinje, krajolici, smjena noi i dana i smjena godinjih doba, lucidno
primjeuje Rifkin, flsve to je sluilo kao inspiracija i metafora za oblikovanje
kulturnih formi i izraza (Rifkin, 2005:322). Kulturne navike i obiaji
sjedinjuju nas sa irim ivotnim silama iji smo dio. O njihovom zajednikom
cilju i sinergijskom djelovanju znaajno e ovisiti opstanak i razvoj prirode,
ovjeka i drutva. Kultura se, kao i priroda, moe rasipniki koristiti do
njezina iscrpljenja. Zato se eksploatiranje bogatstava kulturne raznolikosti
irom svijeta u komercijalne svrhe za kratkoronu dobit i kratkorona
zadovoljstva s dugoronim i katastrofalnim posljedicama mora preispitati.
flAko se kulturi ne dozvoli da se reciklira i obnovi, ekonomija e izgubiti
veliku rezervu ljudskih iskustava, koja su materijal kulturne proizvodnje
(Rifkin, 2005:310). flRaznolikost ivotnih oblika (kao klju odrivosti, op.
a.), naa je polica osiguranja. Sam na ivot i opstanak ovise o njoj, pie u
Programu Ujedinjenih naroda za okoli. Prema onom to ine fltehnolozii
profiteri bioindustrije ne oekuje nas spokojna budunost. Uz to, zbog
militarizma i ratova propalo je vie od polovice od 26 kultura (civilizacija).
Odrivost bioloke i kulturne raznolikosti pretpostavlja i etoloki
pristup komuniciranju i ponaanju.32 flEtolokim pristupom komuniciranju razotkrivaju nam se spoznaje o filogenetski programiranim
pretpostavkama ponaanja i komuniciranja, o genetskim predispozicijama ovjekove dominantnosti i agresivnosti, o njegovim mistinim
temeljima i nagonu za ubijanjem koji se pokazuje u dananjim ratovima,
(u terorizmu pojedinaca, teororistikih organizacija i drava u svim
otvorenim i prikrivenim oblicima upotrebe moi ubojitih identiteta, op.
a.) (Vreg, 1998:11).
to ekoloki nije opravdano, ne moe biti opravdano ni politiki, ni
znanstveno, ni tehnoloki, ni gospodarski, ni moralno. eli li ovjeanstvo
prevladati krizu globalnih razmjera, mora prevladavati svoj antropocentriki svjetonazor i odgovornost, prema iskrivljenim mjerilima
ljudskog roda u korist holistikog tipa etike odgovornosti. Prema Jeanu
Gebseru, flto je cjelina koja je u iskonu prisutna, a u sadanjosti iskonska
(Gebser, 1992:2). Borba za opstanak, odrivi razvoj i dostojanstven ivot
na planetu Zemlji, podrazumijeva i djelovanje u duhu mudre idovske
izreke koja glasi: flKada ako ne sada, gdje, ako ne ovdje, tko ako ne mi?
Sve je u skladu s djelomice istroenom izrekom: flMisli globalno, djeluj
lokalno i temeljito.33 flOdravanje jedinstvenog kulturnog identiteta,
32
33
flNova znanost, etologija, pojanjava France Vreg, flrodila se tek prije nekoliko
desetaka godina. Osniva etologije, Konrad Lorenz, odredio je etologiju kao znanost
koja poredbeno istrauje ponaanje ivih bia, ivotinja i ljudi (Vreg, 1998:11).
In capite et in membris.
354
uz podravanje kulturno raznolikog svijeta (Rifkin, 2005:324) postaje

prepoznatljivo obiljeje pokreta organizacija civilnog drutva.
Mahatma Gandhi, nedvojbeno, izraava i osjeaj mnogih dananjih
organizacija civilnog drutva, ovim rijeima: flNe elim da moja kua
bude ograena sa svih strana a prozori zazidani. elim da kulture svih
krajeva budu raspirene oko moje kue to je mogue slobodnije. No ne
elim da mene itko otpiri (u: Rifkin, 2005:324). Potovanje kulturne
raznolikosti osnovno je naelo odnosa, ponajvie, meu europskim
kulturama. Kulturne politike na nacionalnoj i globalnoj razini trebaju
kreirati programe ija e realizacija pridonositi odranju kulturne
raznolikosti. S druge strane kultura pridonosi gospodarskom i sveukupnom drutvenom razvoju svake pojedine zemlje i svijeta u cjelini.
Osim rasipanja prirodnih i drutvenih potencijala, siromatvo je
drugi osnovni initelj razvoja nerazvijenosti u svijetu. Indikatori
siromatva, kao najrazornijeg oruja masovnog unitenja u svijetu, nisu
samo glad, e, hladnoa, bolesti, tj. nedostatak sredstava za zadovoljenje
osnovnih potreba ovjeka. Posrijedi je i gubitak osjeaja samopouzdanja,
optimizma i samoostvarenja.
Siromatvo u siromanim zemljama moe biti izazvano materijalnom
oskudicom. Postojanje siromatva u bogatim zemljama posljedica je
drutvenog sustava koji proizvodi i materijalnu oskudicu i rastua
bogatstva siromatvo se proizvodi srazmjerno poveanju obima
potronje. Zato se maksimalan profit i prestina potronja ne ostvaruju
racionalizacijom i tednjom proizvodnih i potronih initelja, nego
oblicima rasipanja koji osiguravaju poeljan obrt kapitala. Razvoj u
uvjetima rasipanja i siromatva razvoj je nerazvijenosti. Siromane
zemlje i narodi mogu postii dostojanstven nain ivota samo ako sami
sebe subjektiviraju za razvoj te ako ekonomiju preivljavanja zamijene
ekonomijom uinka. Rjeenje nije u prihvaanju matrica koje su
ekonomski razvijene zemlje napravile za sebe. Odnosno, prevladavanje
siromatva34 ostvarivat e se prevladavanjem nejednakosti moi i prava
jer te su nejednakosti osnovni izvor siromatva.
Prema Ronaldu Inglehartu i Pippau Norrisu indikatori ljudskog
razvoja su: nia smrtnost dojenadi,35 troak za javno zdravstvo,
oekivano trajanje ivota, stopa pismenosti odraslih, postotak srednjeg
obrazovanja, stopa prevalencije kontracepcije, udio ovisnih, indeks
34
35
Podsjeamo, siromatvo je oblik podinjavanja, uvredljivosti i inferiornosti; nespojivo

je s demokracijom i odgovornom slobodom, ljudskim pravima i ljudskim
dostojanstvom.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu svake godine umire oko
10,5 milijuna djece mlae od pet godina, od ega 99 posto u zemljama u razvoju.
Uzroci smrti su pothranjenost, nedostupno ili nepropisno cijepljenje, nedostatak iste
vode, nedostupna medicinska skrb, nasilje.
355
razvoja u odnosu na rod, mjerilo rodnog udjela u moi. Definicije,

kodiranje i izvori indikatora ljudskog razvoja dati su u tabeli B1 (Inglehart
i Norris, 2007:215-216). Ljudski razvoj, recepcija ljudskih prava,
odgovorne slobode i istinske demokracije meusobno su uvjetovani.
Klju za ubrzanje ekonomskoga razvoja ne nalazi se prvenstveno u
prirodnim izvorima koji se mogu iskoritavati, u ekonomskoj pomoi ili
u kontroli raanja. Danas su ideje za razvoj postale vanije nego kapital.
Znanje, inovacije i informacije glavni su izvori za poticanje odgovornog
napretka i razvoja. Inventivnost, spoznajni optimizam i spoznajna
mobilizacija, najzahtjevnije su faze drutvenoga razvoja i temeljne
pretpostavke suverenosti i nacionalne sigurnosti.
Globaliziranje svijeta zahtijeva novo promiljanje i redefiniranje
etikih naela na kojima e se razvijati suvremeno drutvo kultura i
njegov odnos prema ivotu biolokom biu, kao i prema drugim
drutvima kulturama, kao oblicima drutvenoga ivota kulturnom
biu (Ivan Cifri). Rije je o nunosti integrativnog prevladavanja krize
biotike i kulturne ekumene koje e biti egzistencijalno ugroene u
budunosti; biotika vie nego kulturna. Stoga se, nuno, namee potreba
ostvarivanja projekta integrativne i integrirajue bioetike ekumene.
Integrativna, jer integrira bioetika naela o ivotu iz razliitih kultura i
kulturnih tradicija u razvojnu strukturu bioetikih naela, a integrirajua,
jer se ta naela primjenjuju na ivot obje ekumene (Ivan Cifri).
Bioetika bi trebala, ne samo obrazovanjem i odgojem, ne samo
diskursom o pluralizmu, nego prije svega uinkovitim djelom prevladati
sukob izmeu biotike i kulturne ekumene. Subjekt toga prevladavanja
nije samo formalni nego i neformalni edukacijski sustav, ukljuujui sve
subjekte civilnoga drutva.
Unato dominaciji moi i nejednakosti prava, besmislu rasipanja i
siromatvu u svijetu, mogue su dalekosene promjene i razvoj utemeljeni
na projektu integrativne i integrirajue bioetike ekumene, na dijalogu
intersubjektivne komunikativnosti na naelima ekolokog i svjetskog
etosa.
Literatura
Arendt, Hannah (1991): Vita activa, Zagreb, August Cesarec.
Aristotel (1970): Nikomahova etika, Beograd, Kultura.
Bakan, Joel (2006): Korporacija: patoloka tenja za profitom i moi, Zagreb, Mirakul.
Beck, Ulrich (2001): Pronalaenje politikoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije,
Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
Bosanac, Milan et al. (1977): Rjenik sociologije i socijalne psihologije, Zagreb,
Informator.
356
Brown, Lester R. (2002): Dodatak: Bioloka lekcija za ekonomiste; u: Rifkin, Jeremy

u suradnji s Tedom Howardom (2002): Entropija: novi pogled na svijet, Zagreb,
MISL.
Brzezinski, Zbigniew (1994): Izvan kontrole: globalna previranja uoi 21. stoljea,
Zagreb, Otvoreno sveuilite.
Burger, Hotimir (1979): Filozofija tehnike, Zagreb, Naprijed.
Capra, Fritjof (1986): Vrijeme preokreta, Zagreb, Globus.
Cifri, Ivan (1994): Napredak i opstanak: moderno miljenje u postmodernom kontekstu,
Zagreb, Hrvatsko socioloko drutvo; Zavod za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu.
Cifri, Ivan (2000): Moderno drutvo i svjetski etos: perspektive ovjekova nasljea,
Zagreb, Hrvatsko socioloko drutvo; Zavod za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu.
Cifri, Ivan (2000a): Bioetika i ekologija: bioetike i ekoloke teme u sociolokoj
perspektivi, Zaprei, Matica hrvatska Zaprei.
fleterdesetsedam milijuna bez zdravstvenog (2007), Veernji list, 30. kolovoza.
Despot, Blaenka (1995): flNew age i Moderna, Zagreb, Hrvatsko filozofsko
drutvo.
Dugandija, Nikola (1980): Religija u uvjetima potroakog drutva, Zagreb, Institut
za drutvena istraivanja Sveuilita u Zagrebu.
Fromm, Erich (1986): Imati ili biti, Zagreb, Naprijed; Beograd, Nolit.
Galovi, Milan (1997): Uvod u filozofiju znanosti i tehnike, Zagreb, Hrvatsko
filozofsko drutvo.
Gebser, Jean (1992): Iskon i sadanjost: temelji aperspektivnog svijeta, prvi dio,
Bugojno, Katarina.
Geiger, Marija (2007): prikaz zbornika radova flSocijalna drava u 21. stoljeu:
privid ili stvarnost? , ur. Sinia Zrinak, Drutvena istraivanja, br. 87-88.
flGlas naroda (2007), Jutarnji list, 18. studenog.
Gorz, Andre (1982): Ekologija i politika, Beograd, Prosveta.
Head, L. Ivan (1987): flIzvjetaj, Toronto, Globe and Mail, 22. sijenja.
Horkheimer, Max (1988): Kritika instrumentalnog uma, Ljubljana, GP Delo;
Zagreb, Globus.
Inglehart, Ronald; Norris, Pippa (2007): Sveto i svjetovno: religija i politika u svijetu,
Zagreb, Politika kultura.
Jutarnji list (2006), 4. studenog.
Kalanj, Rade (1994): Modernost i napredak, Zagreb, Antibarbarus.
Kalanj, Rade (1994a): Moderno drutvo i izazovi razvoja, Zagreb, Hrvatsko
socioloko drutvo, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
flKenijka Wangari Maathai dobitnica Nobelove nagdrade za mir (2004), Vjesnik,
9. listopada.
Khan, Hazrat Inayat (2005): Sufijski misticizam; u: Sufizam: povijest, tumaenja i
protagonisti (2005), priredio Dragutin Hlad, Zagreb, MISL.
Kler, Miel (1975): Rat kome nema kraja, Beograd, Vojnoizdavaki zavod. Izvornik:
Michael, T. Klare (1972): War without End, New York, Alfred A. Knopf.
Koch, Richard; Smith, Chris (2007): Samoubojstvo Zapada, Zagreb, Naklada
Ljevak.
Kng, H. (1992): Projekt Weltethos, Mnchen/Zrich, Piper.
357
Lee, Ki-Sang (1997): flU potrazi za novom univerzalnom logikom kulture:

hermeneutika, pragmatika i ereignetika, Filozofska istraivanja, sv. 1.
Lim, H. - B. (1997): flTehnika i kriza identiteta Moderne, Filozofska istraivanja,
sv. 1.
Lipovecki, il (1987): Doba praznine: ogledi o suvremenom individualizmu, Novi
Sad, Knjievna zajednica Novog Sada.
Luki, Branimir (1995): Pravo i etika: odnos bitka i vrijednosti, Zagreb, Hrvatsko
filozofsko drutvo.
Matkovi, eljka (2006): flAralsko jezero najvei ekocid u 20. stoljeu, Jutarnji
list, 3. rujna.
McNeal, James U. (1987): Children as Consumers: Insight and Implications, Lexington
Books/D.C. Heath and Co./Lexington: Massachusetts/Toronto.
Mievi, Nenad (2003): Govorite li romski? Interkulturalnost i meunacionalni
sukobi, u: Posebno izdanje Novog lista: Suivot razliitosti; u povodu 6.
konferencije Meunarodne mree za kulturnu politiku (INCP) i
Konferencije ministara kulture Vijea Europe, Opatija, 16.-22. listopada 2003,
Novi list, 17. listopada.
flModa smo ipak braa (1976), Vjesnik u srijedu, 5. lipnja. Pismo/odgovor
indijanskog poglavice, iz 1854. godine, predsjedniku SAD-a koji mu je
ponudio kupnju indijanske zemlje.
Mujtaba Rukni, Sayid; Lari, Musawi (1998): Islam i zapadna civilizacija, Sarajevo,
Obzorja.
Nietzsche, Friedrich (1988): Volja za mo: pokuaj prevrednovanja svih vrijednosti,
Zagreb, Mladost.
Novali, Fahrudin (2003): Rasipanje budunosti: kritika mita napretka i cinizma
rasipanja, Zagreb, flAlinea.
Novali, Fahrudin (2006): Mo i rat: mo kao sustav podinjavanja, dominacije i ratne
destrukcije, Zagreb, Sveuilina knjiara.
Palma, Gabriel (1978): flDependency: a formal theory of underdevelopment or
a methodology for analysis of concrete situations of underdevelopment.
World Development, 1/VI.
Papanek, Victor (1973): Dizajn za stvarni svijet, Split, Nakladni zavod Marko
Maruli.
Popov, ore (1982): flSuvremene teorije imperijalizma, Marksizam u svetu, 10.
Rifkin, Jeremy (1999): Biotehnoloko stoljee: trgovina genima u osvit vrlog novog
svijeta, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloko drutvo.
Rifkin, Jeremy u suradnji s Tedom Howardom (2002): Entropija: novi pogled na
svijet, Zagreb, MISL
Rifkin, Jeremy (2005): Doba pristupa: nova kultura hiperkapitalizma u kojoj je cijeli
ivot iskustvo za koje se plaa, Zagreb, Bulaja naklada.
Roca, Zoran (1985): flDiferencijacija i homogenost zemalja u razvoju s obzirom
na NBP per capita i socijalne pokazatelje razvijenosti, Razvoj-Development,
No. 1.
Shiva, Vandana (2006): Biopiratstvo: kraa prirode i znanja, Zagreb, DAF.
Simoni, Ante (1999): Tragovima znanja u budunost: quo vadis scientia?, Rijeka,
Vitagraf.
Sloterdijk, Peter (1992): Kritika cininoga uma, Zagreb, Globus.
Spengler, Oswald (1991): ovjek i tehnika, Split, Laus.
358
Staguhn, Gerhard (2007): Knjiga o ratu: zato ljudi ne mogu ivjeti u miru, Zagreb,
Mozaik knjiga.
Stiglitz, E. Joseph (2004): Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Zagreb, Algoritam.
Supek, Rudi (1978): Ova jedina zemlja: idemo li u katastrofu ili u Treu revoluciju?,
drugo dopunjeno izdanje, Zagreb, SNL.
Sweezy, Paul (1971): flModern Capitalism, Monthly Review, lipanj.
arevi, Abdulah (1986a): flSamorazumijevanje ovjeka u modernom svijetu:
kriza moderne i mogunost nove i kritike antropologije, Pogovor, u:
Filozofija modernog doba: filozofska antropologija (1986), Sarajevo, Veselin
Maslea.
ei, Bogdan (1977): ovek, smisao i besmisao: dijalektika smisla i besmisla, Beograd,
flRad.
Vreg, France (1994): flEvropska skupnost in slovenska civilno-varnostna
razmerja, Teorija in praksa, XXXI, br. 7-8.
Vreg, France (1998): Humana komunikologija: etoloki vidici komuniciranja, ponaanja,
djelovanja i opstanka ivih bia, Zagreb, Hrvatsko komunikoloko drutvo;
Nonacom.
Vresnik, Viktor (2007): flProblem je rasipanje, a ne odljev mozgova, Jutarnji
list, 18. sijenja.
Zagrebake novine (2002): prilog Smarthome, 7. listopada.
Ziegler, Jean (2003): Novi gospodari svijeta i oni koji im se suprotstavljaju, Zagreb,
Izvori.
Ziegler, Jean (2007): Imperij srama: refeudalizacija svijeta, Zagreb, Izvori.
unec, Ozren (1997): Planet mina: taktiko-tehniki, humanitarni, socijalni, ekoloki
i meunarodnopravni aspekti uporabe kopnenih mina u suvremenom ratu, Zagreb,
Strata istraivanja.
359
Summary
Development in circumstances of dissipation and poverty

Development of underdevelopment
Dissipation is a widely spread and deeply rooted entropic phenomenon
a cynical and nihilist relationship of man towards natural and social environment. The maximum profit and the prestigious consumption are not realised by rationalisation and saving of productional and consumption factors,
but by forms of dissipation which ensure the desirable capital turnover. The
impoverishment and disappearance of described species of plants and animals
occurs today in a speed which is a thousand and ten thousand times bigger
than in the great geological epochs of extinction. The cultural patrimony is also
impoverished and on its way of disappereance. That is why the surpassing of
dissipation is a basic condition of subsistence of the planet Earth, as well as that
of mankind. Development as identity of modernity and an imanent category of
everyday life contains a growth as one of its essential categories. The so-called
developing countries are condemned to growth without development capitalism begins to develop in those branches of industry which developed as last
ones in the centres of the capitalistic world, so that there develops now a periferal
capitalism. The powerfull and rich openly and/or stealthily subject the nonpowerfull and poor. The poverty in poor countries, as consequence of dissipation of natural and social potentials, can be provoked by material shortages.
The existence of poverty in rich countries is a consequence of social system
which generates both material shortages and growing richnesses produces
and reproduces itself proportionally to the growth of the volume of consumption. In this sense Andre Gortz distingushes three causes of poverty seizing
of natural resources, a reserved approach to them and consumption with marks
of particularity. In order to surpass the hegemony of rich, the poor must
subjectivize themselves for development and change the economy of survival
by the economy of efficiency. In spite of domination of power and of inequality
of rights, the non.sense of dissipation and poverty in the world, far-reaching
changes and development based on a project of integrative and integrating bioethical oecumena are possible. on ecological approach of comunication and
behaviour, on dialogue of inter-subjective comunicativity, and on principles of
ecological and world ethos.
360

Novalic Knjiga 325 - 360

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novalic Knjiga 325 - 360

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

F.

Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva

nemone i siromane. Siromatvo u

Rasipanje je iroko rasprostranjena i

Kljune rijei: demokracija, sloboda, jednakost, individualizam, kolektivizam, liberalizam,

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

Holistiko miljenje popularizira i shvaanje Zemlje kao ivog sustava. Holistiku

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

Razdoblje bespotedne eksploatacije prirode neodvojivo je od

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

bombu tehniki izum koji ubija ljude, a poteuje kapital tehnike,

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

se ne rasipaju samo kad njihov manji dio slui za zadovoljavanje potreba,

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

tradicionalnih, veoma diferenciranih kulturnih svjetova, kakav je i

Spektar teorijskih rasprava o odnosu trita i drave prema korporacijama sadri i

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

neodgovornom odnosu ovjeka i drutva prema optimalnim

Novo istraivanje Svjetske banke o posljedicama ekonomskih migracija pokazuje da

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

biljnih i ivotinjskih vrsta,14 atmosfersko oneiavanje,15 otrovni

uzrokom rata. Takva procjena temelji se i na zabrinjavajuem porastu globalnog

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

Sve to ukazuje i na nunost odranja ne samo bioloke nego i kulturne

Rat kao najradikalniji oblik rasipanja

Pojam flbudunost upotrebljava se u smislu sirovinske, energetske, prehrambene,

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

ovjeanstva voeno je oko 16.000 oruanih ratova (Simoni, 1999:373).

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

je vanija od respekta prema dostojanstvu ovjeka i vrijednosti prirodnih

Uz navedena obiljeja potroakog drutva na koja ukazuje Lipovetsky, navodimo i

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

ovjek troi najmanju koliinu energije potrebnu za odravanje fizikog

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

2002:283). I evangelistiki teolog Francis Schaeffer smatra da faizam u

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

na neogranienoj robnoj proizvodnji i potronji, tako i birokratskog

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

obiljeja ekonomske nerazvijenosti u tzv. zemljama u razvoju odnose

flBroj stanovnika u SAD-u koji nemaju zdravstveno osiguranje poveao se na rekordnih

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

predstavlja suprotnost raspodjeli resursa dovoljnih za sve. Oskudica koja

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

flSiromatvo e nestati, pojanjava Gorz prethodnu misao, flsamo

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

Svi pokreti u posljednjih tridesetak godina ekoloki pokret, pokret za zatitu

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

se u tom procesu mijenja. Vrijednost dizajna, marketinga, kompjutorskih

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

odlijeva u kapitalistike zemlje ili se troi na luksuz u ZUR-u. Zato Frank

Prema teoriji zavisnosti, razvoj se ne pojavljuje kad je rast praen: fluveanom

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

ekosustavima naega planeta, istie Vandana Shiva, flte globalizira

F. Novali, Razvoj u uvjetima rasipanja i siromatva razvoj nerazvijenosti

napretka, mjera ljudske vrijednosti napretka koju bi se moralo dosljedno

Mjera ljudske vrijednosti

Erich Fromm o razlikovanju subjektivnih i objektivnih potreba kae: flVeliki su uitelji

Nova prisutnost V/3 (2007), str. 325360

ljudske vrijednosti su visok stupanj osvijetenosti, humanosti, konkretne