Uputstvo

za pisanje akademskog rada

Akademski rad treba da pokae poznavanje studenta sa relevantnom literaturom o temi o
kojoj pie i sposobnost da sprovede analizu/istraivanje, interpretira nalaze i doe do
zakljuaka. Rad treba da bude napisan u koherentnoj formi, pridravajau se pravila
akademskog pisanja.

Struktura rada
1. Naslovna strana
2. Sadraj
3. Spisak skraenica (gdje je to odgovarajue)
4. Spisak slika, tabela ili ilustracija (gdje je to mogue)
5. Abstrakt i kljune rijei na engleskom
6. Abstrakt i kljune rijei na srpskom
7. Glavni tekst teze
8. Reference (Spisak koriene literature)
9. Dodaci (gdje je to mogue)

1. Sadraj
Logo institucije (nije nuno), naziv institucije i fakulteta
Pun naziv teme
Ime mentora
Ime kandidata
Mjesto podnoenja
Godina podnoenja
Naslovna strana se ne obiljeava brojem

2. Sadraj
Rad mora imati sadraj u kom su navedeni naslovi poglavlja, naslovi sekcija i podnaslovi, kao
i odgovarajui broj stranice na kojoj se nalaze.
Sadraj treba da bude zavren nakon zavretka liste referenci, tako da su brojevi stranica u
radu ispravni (korienje Sadraj (table of contents) opcije u Microfost Word-u)
1

Uputstvo za pisanje akademskog rada

3. Spisak skraenica
Ako rad sadri znatan broj skraenica, spisak skraenica sa objanjenjima treba obezbijediti
na posebnoj stranici.

4. Spisak slika, tabela ili ilustracija
Ako rad sadri znaajan broj brojki, tabela, ilustracija spisak brojki, tabela i ilustracija treba
navesti na posebnoj strani sa naznakom broja stranica na kojima se iste nalaze.

5. i 6. Abstrakt i kljune rijei
Duina: 200 do 400 rijei
Abstrakt treba da prui informacije o temi istraivanja, ciljevima, da predstavi teoretsko -
metodoloki okvir i glavne nalaze rada. Nakon toga slijedi posebni odjeljak - kljune rijei,
ukljuujui 4-6 kljunih rijei pogodnih za indeksiranje i online svrhe pretraivanja.

7. Glavni tekst rada
Akademski rad treba da se podijeli na logika poglavlja i obuhvati uvod i zakljuak. Poglavlja
treba da odraavaju prirodu i faze istraivanja. Ona treba da budu podijeljena u sekcije i
podsekcije, sve sa naslovima koji bi trebalo da jasno odraavaju ta je opisano u paragrafima
koji slijede. Naslov svakog odjeljka treba centrirati na stranicama i numerisati (na primjer: 1.;
1.1.; 1.1.1. itd) ili uvui u odnosu na tekst koji slijedi (npr. korienjem opcije TAB).
Uvod i zakljuak ne trebaju biti numerisani.

Uvod treba da navede temu i ciljeve rada i da prui opte informacije o izabranom
teorijskom okviru i metodologiji. Teorijski dio treba da obezbijedi sintezu relevantnih ideja
kroz prouavanje literature ve objavljene na zadatu temu i pripremi teren za kasniju analizu.
Analitiki dio treba da sadri originalnu analizu i diskusiju podataka relevantnih za temu
istraivanja. Zakljuak treba da sadri pregled i diskusiju o zakljucima u vezi sa ciljevima teze
i da ukazuje na ire teorijske/pedagoke implikacije.

Iako znaajan doprinos na odreenom naunom polju nije namijenjen za specijalistiki rad,
master rad i doktorska teza treba da idu dalje od samo jednostavnog rezimiranja rada
drugih, kandidati su duni da pokau sposobnost analitikog razmiljanja i jasne
2

Uputstvo za pisanje akademskog rada

argumentacije.

8. Reference
Postoje razliiti stilovi referenciranja. Uglavnom ih dijelimo na Oxfordski i Harvardski stil
referenciranja. Oba stila su prihvaena i na Univerzitetu Donja Gorica, meutim u Evropi
ea je upotreba ovog prvog. Spisak literature na kraju rada treba da bude napravljen na
sledei nain:

Spisak literature treba da sadri sve izvore navedene u tekstu i samo i iskljuivo njih;

Izvori su navedeni po abecednom redu prema autorovom/urednikovom prezimenu

sa kompletnim bibliografskim detaljima;

Za knjige sa vie autora treba navesti imena svih autora i naziv knjige, kako stoji u
originalnom izdanju;

Naslovi knjiga i asopisa moraju biti u italic fontu (kurzivu);

Naslovi lanaka u knjigama i urnalima su u regularnom fontu;

Potrebno je navesti broj stranica lanka objavljenog u asopisima i urnalima;

Online izvori treba da budu navedeni sa kompletnim bibliografskim detaljima,

ukljuujui poslednji datum kada je sajt posjeen.

Stil referenciranja

A. Knjige:
ime i prezime autora (samo u prvom pominjanju autorskog djela njegovo/njeno ime je
napisano u potpunosti; svaka naredna referenca treba da sadri samo prvo slovo imena
autora (sa takom posle njega)), naziv knjige u italics fontu, mjesto izdanja i godina
izdanja u regularnom stilu. Ako je naveden broj stranica, kao to je to najee sluaj,
treba biti napisan bez ikakvih dodataka (poput str. pp). Mjesto izdavanja ne bi trebalo da
bude praeno zarezom. Ako se navodi izdava to bi trebalo da bude napisano, prije
naznake za mjesto izdavanja.
Primjer: H.L.A. Hart, Koncept prava, Univerzitet u Oksfordu, Oksford 1997, 26

B. Ukoliko knjiga ima vie izdanja, broj izdanja moe biti naveden u superskriptu
Primjer: 19972

Uputstvo za pisanje akademskog rada

C. Ako postoji vie od jednog mjesta izdavanja, crtica (-) se koristi da odvoji mjesta.
Primjer: H. Koziol, P. Bidlinski, R. Bolenberger, Kurzkommentar zum ABGB , Allgemeines
Burgerliches Gesetzbuch , Ehegesetz , Konsumentenschutzgesetz , IPR - Gesetz , Rom I -
und Rom II VO, Be - Njujork 20103

D. lanci: ime i prezime autora (samo u prvom pominjanju autorskog djela njegovo/njeno
ime je napisano u potpunosti; svaka naredna referenca treba da sadri samo prvo slovo
imena autora (sa takom posle njega)), naslov lanka sa navodnicima, naziv asopisa
(Pravni pregled ili druga periodina publikacija) u italic stilu, broj i kosa crta (/) i godina
izdavanja, broj strane bez ikakvih dodataka (kao za citat iz knjige).
Ako je naziv asopisa dui nego obino, skraenica treba biti stavljena u zagradama na
prvi pomen i koriena kasnije.


ili

Primjer: J. Raz , "Dvorkin: Nova karika u lancu", Kalifornija Pravni pregled 3/1995, 65
J. Raz, "Dvorkin: Nova karika u lancu", Kalifornija Pravni pregled (Cal. LR) 3/1995, 65

E. Ako ima vie od jednog autora knjige ili lanka (do tri maximum), njihova imena se
razdvajaju zarezima
Primjer: O. Hud Filips, P. Jackson, P. Leopold, Ustavno i upravno pravo, Svit i Maksvel,
London 2001, 35
F. Ako ima vie od tri autora, navodi se samo ime prvog autora, zatim skraenica et alia (et
al.)
Primjer: L. Favore et al., Droit constitutionnel, Dalloz, Pariz 1999, 58
G. Ako se vie puta ponavlja citat od istog autora, navoenje treba da obuhvati samo prvo
slovo autorovog imena, prezime, a zatim ide skraenica za opera citato (op. cit.) i broj
stranice.
Primjer: J. Raz, op.cit. 65
H. Ako se navodi vie citata od istog autora, godina izdanja treba biti navedena u
zagradama. Ako su dva ili vie citata od istog autora objavljena iste godine i navode se u
tekstu, njih treba razlikovati dodavanjem slova a, b, c, poslije godine izdavanja:
Primjer: V. Kimlicka, (1988a), 182

Uputstvo za pisanje akademskog rada

I. Ako je vie od jedne stranice citirano iz teksta i one su posebno navedene, treba da budu
razdvojene crticom, poslije ega slijedi taka. Ako je vie od jedne stranice citirano iz
teksta, ali nisu izriito navedene, poslije broja koji oznaava prvu stranicu treba da bude
navedeno "i tako dalje" s takom na kraju.
Primjer: H.L.A. Hart, 238 276.
Primjer: H.L.A. Hart, 244 itd.
J. Svako pozivanje na fusnotu treba da bude skraeno kao fn. i numerisano nakon broja
stranice.
Primjer: H.L.A. Hart, Pojam prava, Oksford 1997, 254. fn. 41

K. Ako je ista strana istog izvora citirana u prethodnoj fusnoti, latinska skraenica za Ibidem
se koristi u italic stilu (kurzivu), praena takom.
Primjer: Ibid.

L. Ukoliko se navodi isti izvor, ali ne i ista strana, u prethodnoj fusnoti, latinska skraenica
za Ibidem se koristi u italic stilu, praena brojem stranice i takom.

Primjer: Ibid, 69.

M. Ukoliko je jedan od izvora lanak objavljen u zborniku radova ili monografiji iji urednik
nije ujedno i autor lanka, onda se nakon imena autora navodi naslov rada pod znacima
navoda, naslov monografije ili zbornika u kurzivu, nakon ega se navode imena urednika (ako
je izvor na engleskom jeziku koristimo naznaku eds., ako je na njemakom Hrsg. odnosno
ur. ako je knjiga na srpskom jeziku), zatim upisujemo naziv izdavaa, mjesto i godinu izdanja
kao i stranice od koje do koje se lanak nalazi.
Primjer: A. Buchanan, Liberalism and Group Rights, Essays in Honour of Joel
Feinberg (eds. J. L. Coleman, A. Buchanan), Cambridge University Press, Cambridge 1994, 1
15.

N. Norme iz ustava, statuta, zakona i ostalih pravnih akata se referiu u fusnoti u punom
nazivu dokumenta, nakon ega se upisuje naziv izdavaa (npr. Slubeni list), broj pod kojim je
izdanje objavljeno kao i godina. Ukoliko se dalje u tekstu pozivamo na isti izvor, u prvom
pominjanju naznaimo odreeni akronim koji kasnije koristimo ukazujui da se radi o izdanju
koje smo prethodno naznaili (broj pod kojim je izdanje objavljeno kao i godina).
Primjer: Personal Data Protection Act, Official Gazette of the Republic of Serbia, No.
97/08.

5

Uputstvo za pisanje akademskog rada

O. Ako se pozivamo na norme koje su dio zakona odnosno pravnih akata koje su bile vie
puta mijenjane i dopunjavane, onda navodimo brojeve i godine u sukcesivnom redosljedu
objavljivanja izmjena i dopuna. Najbolje je pratiti naznaku koja stoji na sajtu slubenog lista.
Primjer: Criminal Procedure Act, Official Gazette of the Republic of Italy, No. 58/04,
85/05 and 115/05.
Norme odnosno lanovi koje citiramo ili se na njih pozivamo uvijek treba da se
oznae pozivanjem na stav ili alineju iz lana. (npr.: lan 5 (3); l: 4-12)

P. Citati sudskih odluka uvije treba da budu referisani tako da ukazujemo na sve relevantne
informacije koje nam mogu pomoi da zaista pronaemo sluaj (ime suda, zemlja, kategorija
i broj odluke, datum objavljivanja odluke i ukoliko je mogue i naziv dokumenta u kome je
presuda objavljena).

Primjer: Oberlandesgericht Frankfurt am Main (5. Zivilsenat), Germany, 5 U 15/93, 18
January 1994, http://www.globalsaleslaw.org/content/api/cisg/urteile/123.htm, 21 October
2012.



NOTA BENE: Posebno treba obratiti panju da li se radi o sluajevima koji su
raspravljani pred nekim od meunarodnih sudova. Tako razlikujemo sluajeve:
a) pred Evropskim sudom za ljudska prava: Case of Bosphorus v. Ireland (Application no
45036/98)
b) pred Sudom pravde Evropske unije: Case 11-70, Internationale Handelsgesellschaft (1970)


Q. Latinske ili rijei napisane na stranom jeziku koje se u akademskim radovima ne prevode
treba pisati u kurzivu:

Primjer: Inter alia, sui generis, prima facie, de lege ferenda, nota bene,
acquis communautaire, vis--vis, mutatis mutandis, a priori, lex specialis, renvoi i sl.

R. Citiranje web stranica, portala, elektronskih knjiga ili urnala treba da sadri naziv
dokumenta, lanka, teksta, punu web adresu odnosno link kao i datum kada je poslednji put
link posjeen.
Primjer: European Commission for Democracy through Law, Opinion on the
Constitution of Serbia, http://www.venice.coe.int/docs/2007/CDL-AD(2007)004-e.asp, 24
May 2007

Uputstvo za pisanje akademskog rada

9. Dodaci - Apendix
Apendix je prihvatljiv ako je neophodno dati dodatne podatke o istraivanju (dui primjeri
lingvististikih/knjievnih primjera, upitnika, intervjua, protokola, nacrta zakona ili
meunarodnih dokumenata koji nisu dostupni iroj javnosti itd). Ako postoji vie apendiksa,
svaki treba da bude posebno imenovan. Ako rad zahtijeva dodatak koji nije tampan, ve
audio ili elektronski format, to bi trebalo biti priloeno na kompakt-disku.

Korienje izvora citati i parafraziranja

Sav izvorni materijal (primarni ili sekundarni, objavljeni ili neobjavljeni) mora biti propisno
naznaen u cijelom tekstu. Ako se to ne uini (tj. reprodukuju se tue rijei kao i
parafraziraju tue ideje i argumenti kao sopstvene), to predstavlja plagijat i diskvalifikuje
rad.
Izvor materijala moe da se citira (gdje je precizno formulisanje posebno znaajno) ili
parafrazira (gdje tana formulacija nije bitna), ali izvori moraju uvijek biti naznaeni.
Imajte na umu da e pisani radovi svih studenata biti predmet ispitivanja u Ephorus anti-
plagijat programu kako bi se potvrdilo da su studenti rad uradili u skladu sa anti - plagijat
politikom Univerziteta.

Preporuka: Kratki citati se interpoliraju u tekstu, izmeu dvostrukih navodnika. Due citate
(5-10 redova) treba postaviti kao odvojene blokove, uvuene lijevo i desno i odvojene od
teksta sa posebnim redom prostora iznad i ispod, bez navodnika. Ako doe do promjene kao
to su kapitalizacija, interpunkcija, akcenat itd. u citatu, oni treba da budu jasno naznaeni.

Ako precizna formulacija nije bitna, izvorni materijal treba da se parafrazira ili da u saetku,
ali treba voditi rauna da se ne promijeni prvobitni smisao kroz parafraziranje/rezime.
Trebalo bi da bude jasno gdje citirani autor zavrava svoju ideju i komentari autora rada
poinju.

Plan odnosno formatiranje teksta

Veliina stranice:

Font:

Times New Roman, Arial, Garamond, 12 pt

Razmak u tekstu:

A4

1,5

Uputstvo za pisanje akademskog rada

Razmak ne treba da se koristi u tabelama, citatima iz knjiga odvojenim
od teksta, fusnotama i bibliografiji.
Poravnanje:

Justified

Margine:

Vrh i dno stranice: 1 ili 2.5 cm

Lijevo i desno: 1 ili 2.5 cm

Broj stranica:

Arapski brojevi (1, 2, 3), donji desni ugao, istog fonta kao i tekst rada
Poinju od prve stranice teksta;
Stranice prije ovih numeriu se malim rimskim brojevima (i, ii, iii)
Naslovna stranica ne treba biti numerisana

Paragrafi:
Naslovi:

Fusnote:

Postavljeni (osim prvi paragraf u poglavlju/sekciji)

Naslov treba da bude centriran (koristei oblik formatiranja za naslov),
veliina slova 14, odvojen praznim redom od ostatka teksta. Podnaslov
treba biti centriran na stranici ili uvuen korienjem opcije TAB (font
slova 12), numerisan (npr. 1.1., 1.1.1., itd). Svi naslovi istog nivoa
trebaju da imaju isti stil formatiranja Title Case/Heading i sl.
Poglavlja bi trebala da poinju na novoj stranici isto ne vai za sekcije
i podpoglavlja. Naslov na dnu stranice mora da ima makar dva puna
reda teksta ispod (ukoliko ne, naslov mora biti na sledeoj stranici).
Natpisi koji se odnose na tabele, brojke, itd. trebali bi biti na istoj
stranici kao i to na ta ukazuju. Naslovi poglavlja i sekcija moraju uvijek
biti numerisani (poglavlje 1, sekcija 1.1, podpoglavlje 1.1.1., odjeljak
1.1.1.1)
Fusnote (potrebno naznaiti gdje su dodatne informacije o onome
to je reeno u tekstu) moraju stalno biti oznaene u tekstu sa
podignutim brojem kojeg direktno prati znak interpunkcije.
Fusnote su istog fonta kao i tekst, veliina 10, prored 1,15

Interpunkcija: Razmaci, zarezi, dvije take i taka zarez ne trebaju da imaju dupli
razmak, ve pojedinani, crtice su prethodne i poslije njih ide
pojedinaan razmak.
Primjeri:

Primjeri (Pogotovo u lingvistikom tekstu ili pravnim sluajevima)

trebaju biti posebno navedeni, konstantno numerisani kroz tekst i
postavljeni ulijevo.

Uputstvo za pisanje akademskog rada

Duina
Student je obavezan da zavri i brani zavrni rad u broju karaktera i strana predvienim na
svakom nivou studija u pravilnicima koji ih reguliu, pa tako i ako se radi o eseju, referatu,
seminarskom radu, iskljuujui apstrakte, sadraj, spiskove tabela /skraenica i apendiks),
koji vrijedi odreeni broj ECTS kredita.

Postupak za registraciju, zavretak i odbranu teze je regulisan optim pravilima koja postoje
na Univerzitetu Donja Gorica.

Jezik i stil

Rad treba da bude napisan na jeziku na kome su studije zavrene ili na engleskom jeziku u
skladu sa dogovorom sa mentorom i odobrenjem NNV.
Autor treba da paljivo koriguje rad prije podnoenja, kako bi se uvjerio da teza ne sadri
gramatike, leksike, tamparske greke i greke u interpunkciji (NB: raunarska provjera
sintakse nije dovoljna). Autor je duan da pie pravopisom koji je standardizovan i ne smije
da pravi kombinaciju ekavskog ili ijekavskog nareja.
Napisan na engleskom jeziku, rad treba da dosledno koristi ameriki ili britanski pravopis, ali
ne bi trebalo da naizmjenino koristi oba. Rad treba da bude napisan u formalnom
akademskom stilu.

Zakljuna razmatranja
Zadovoljavajui rad mora ispuniti sve uslove navedene gore. Ukoliko se otkrije plagijat, to e
rezultirati obaranjem studenta i moguom suspenzijom sa Univerziteta.

Uputstvo za pisanje akademskog rada

A.

ESEJ

ta je esej?
Esej je jedna od osnovnih formi akademskog pisanja i najee je prvi nain pisanog
izraavanja studenta. Sastoji se u izlaganju na zadatu temu na osnovu predmetnih
predavanja, zadate literature i dotadanjeg obrazovanja. To je originalan rad studenta koji
pokazuje njegovu sposobnost kritikog promiljanja u okvirima zadate teme. Slobodna forma
je komplementarna sa sistematinim pristupom, te je dobar esej odreen upravo
svestranom obradom zadate teme. Uobiajeni djelovi koji pogoduju ovoj sistematinosti i
svestranosti su: uvod, odreenja najvanijih pojmova, analiza problema i zakljuak.
Objektivnost i kritiki duh su primarni kvaliteti eseja. Stavovi u eseju dobijaju na teini
zahvaljujui decidno izraenom linom stavu koji mora biti to nepristrasniji. Argumentovan
lini stav na najbolji nain pokazuje mo kritikog razmatranja problema, sposobnosti
analitikog rasuivanja, jasnog i uvjerljivog argumentovanja, valjanog izvoenja zakljuaka.

Struktura i izrada eseja
Esej mora imati jasnu strukturu. Njegov poetak ili uvod ini vaa poetna teza. Sredinji dio
eseja sadri svestrano obrazloenje naslovne teme, koje treba podrati dokazima ili
primjerima i koje ima za cilj dokazivanje vae teze. Kraj ini zakljuak prema kojem esej
treba da tee od samog uvoda. Izvori u eseju moraju biti precizno navedeni, sa potpunim
fusnotama i bibliografskim podacima.

Prije nego to ponete da piete, pripremate nacrt eseja koji e vas usmjeravati u radu.
Dobar nacrt e obezbijediti da sve to napiete u eseju podrava vae teze, spreavajui vas
da zalutate na put nebitnosti i digresija. Takoe vam pomae da brzo uvidite mogue
praznine. Ukoliko nemate dovoljno uporita u jednoj oblasti, znaete da treba vie da itate
ili razmiljate. Zapamtite da e ponekad vae itanje iznijeti na vidjelo nove injenice ili ideje
- i vi ete prepraviti va esej tako da odraava te nove injenice.
Napravite nacrt vaeg eseja tako to ete navesti sve vane teze koje elite da pokrijete u
vaem eseju, opet vodei rauna o onima koje su vanije od drugih. Zbog ogranienja
formata eseja treba voditi rauna i o broju vanih teza koje moete navesti i razviti. Ponite
sa uvodom, a ispod njega ete napisati vau poetnu tezu, a onda nastavite da radite na njoj
logiki, tezu po tezu dok ne doete do zakljuka. Grupiite srodne ideje pod optim
podnaslovima i poreajte ih prema logikom slijedu. Moe biti korisno da numeriete svaku
tezu, dajui veu vanost glavnim tezama, a manju onim koje su manje vane. Nemojte
dozvoliti da italac pokuava utvrditi njihov redoslijed. Osigurajte da jedna teza slijedi drugu:

10

Uputstvo za pisanje akademskog rada

svaka teza u vaem nacrtu eseja treba da bude povezana sa sledeom tezom, svaka glavna
kategorija bi trebala biti u vezi sa vaim tezama; a svaka podkategorija bi trebala biti
povezana sa glavnom kategorijom.

Pisanje eseja

Uvod (maksimalno 10%)
Uvod treba poeti raditi nakon zavretka grubog nacrta strukture vaeg rada. Mnogi nalaze
da je pisanje uvoda komplikovano, pitajui se zato treba neto da napiu, ako planiraju to
da ponove u sledeem pasusu. Ipak, uvod nije stvar nae volje ili stila, ve naprotiv -
glavna komponenta eseja. Esej predstavlja istraivanje ideje koju je potrebno definisati prije
nego to se ideja dalje razvije. Zato to se esej uvijek odnosi na ovu centralnu tezu
neophodno je da pisac uvede tu tezu i uini itaoca svjesnim njene bitnosti ili nebitnosti.
Uvod je mjesto gdje esej treba da ostavi dobar utisak, obavjetavajui itaoca o tome ta
slijedi i ohrabrujui ga da nastavi sa itanjem. Ukoliko je uvod dosadan zbog estog
ponavljanja, ili ne uspije da uini da se ostatak eseja ini zanimljivim, italac nee imati elju
da nastavi sa itanjem. Uvod bi trebalo da bude kratak u odnosu na ostatak eseja. Ako je
poetak neskladno dug, italac e izgubiti interesovanje, iziritiran to nijeste uspjeli da
ponete esej. Njemu ete se esto vraati tokom samog rada, a vjerovatno ete ga konano
zavriti kad i sam rad.


Centralni dio eseja (oko 80%)
Obino je najlaki dio eseja pisanje onog dijela gdje pretvarate vae zabiljeke u pasuse koji
podravaju vae osnovne teze, u skladu sa specifinom organizacionom metodom za koju ste
se odluili kada ste pravili skicu samog eseja. U glavnom dijelu poetnu tezu nizom analitikih
postupaka usmjeravate ka zakljuku koji mora predstavljati sintezu problema razraenog u
glavnom dijelu. U ovoj fazi je vano da osigurate da ste napravili paragrafe koji su ujedinjeni -
jedna tema po paragrafu, svaka tema podrana odgovarajuim, nunim i dovoljnim tezama.
Ukoliko ste dobro osmislili kostur vaeg eseja, redosljed pasusa e imati logian smisao.

Zakljuak (10% minimum)
Zakljuak bi trebao biti zavretak teze koju ste naveli u uvodu, bez njenog pukog
ponavljanja, uz osvrt dovoljan tek da italac koji je pratio va tok izalaganja zajedno sa
onim to ete napisati u zakljuku ima sliku zaokruenosti i cjelovitosti vaeg rada.
Zakljuak sintetie va problem koji je razloen u centralnom dijelu eseja, ne odstupajui
od teze naznaene u uvodu. U zakljuku morate biti jasni i odluni, tj. morate predstaviti
vae teze u njihovoj finalnoj i najubjedljivijoj formi, u onoj mjeri u kojoj je to mogue.

11

Uputstvo za pisanje akademskog rada

Zavravanje vaeg eseja
Jednom kad ste zadovoljni sadrajem vaeg eseja, osigurajte da je on i jeziki i vizuelno
zadovoljavajui: potraite greke nainjene u brzini i trenutnoj nepanji. Vano je da
sadrinski kvalitet prati i gramatika, stilska i tehnika korektnost jer to odraava i vau
ozbiljnost u pristupu samom radu. Ponovo proitajte cijeli esej da osigurate da on ima
dobru strukturu i da ima smisla kao cjelina.

Duina rada
Duina eseja iznosi od 800 do 1200 rijei (tri strane A4 formata), meutim nastavnici su
slobodni da odrede i drugaije.

Ocjenjivanje rada
Kriterijum za ocjenu eseja je sposobnost studenta da u pisanoj formi, sistematino i
argumentovano obrazloi naslovnu temu. U sluaju obaveze usmenog izlaganja rada
posebno se vrednuju sposobnosti za prezentaciju svojih ideja i nain njihove prezentacije koji
mora biti primjeren temi i auditorijumu, naroito u pogledu duine usmenog izlaganja.

B.

SEMINARSKI RAD

ta je seminarski rad?
Seminarski rad predstavlja individualnu ili grupnu, strunu obradu izabrane teme, zasnovanu
na sprovedenom istraivanju. Kroz istraivanje student pokazuje teorijsko i praktino znanje
kao i sposobnost samostalnog sluenja domaom i stranom literaturom u pisanoj obradi.
Kroz izradu seminarskog rada student treba da pokae da je sposoban da izvede istraivanje
iz oblasti drutvenih nauka radei u timu i da primijeni znanja koja je stekao tokom praenja
predmetne nastave. Student treba da neki od metoda istraivanja drutvenih nauka primijeni
na konkretan problem iz odreene oblasti koja se istrauje na fakultetu.
Ciljevi izrade seminarskog rada su:
a.
proirenje i produbljivanje znanja iz sadraja nastavnog programa,
b.
sticanje iskustva u pisanju strunih radova.
Seminarski radovi bi trebali svojim kvalitetom da se priblie kvalitetu strunih radova
iz oblasti drutvenih nauka kojoj pripadaju. Bolji seminarski radovi mogu biti ukljueni u krug
radova koji konkuriu za objavljivanje u nekoj od publikacija koja se bavi odnosnim temama.

Struktura
Seminarski rad se predaje u pisanoj formi. Seminarski rad treba da ima sadraj koji je
u skladu sa metodologijom izrade naunog rada. To znai sljedea poglavlja:

12

Uputstvo za pisanje akademskog rada

1.
Problem istraivanja. To je opisni dio u kojem se objanjava problematika
koja e se istraivati odnosno razlozi zbog kojih se sprovodi istraivanje.
2.
Predmet istraivanja. Opisuje se oblast, odnosno pojam koji je predmet
istraivanja. Ovdje se konkretno opisuje i masovna pojava iz koje su prikupljeni
podaci.
3.
Cilj istraivanja. U jednoj ili dvije reenice precizno se definie ta se eli
postii ovim istraivanjem
4.
Metodi istraivanja. Opisivanje uzorka i naina prikupljanja podataka. Kratak
opis metoda koji su primijenjeni u radu.
5.
Rezultati istraivanja. Ovo je praktini dio. Prikaz prikupljenih podataka.
Najdetaljniji i najobimniji dio rada.
6.
Zakljuna razmatranja. Generalni zakljuak o dobijenim rezultatima u
kontekstu problema istraivanja. Preporuke za dalja istraivanja ili za rjeenje
problema. Svaki student moe u svom dijelu rada da napie zakljuak, a na kraju
jedan zakljuak za cio rad.
7.
Prilozi. Ukoliko postoje, kopije anketnih listova, dokumenata, tabela ili slika
koje su vezane za istraivanje.

Izrada
Na osnovu prijavljivanja saradnik formira grupe za izradu seminarskog rada. Grupa moe da
ima od 4 do 6 lanova. Svaka grupa dobija svog mentora (profesor ili saradnik).
Grupa studenata bira predmet svog istraivanja i predlae ga mentoru. Ukoliko grupa ne
odredi predmet istraivanja, u tome joj pomae mentor. U obzir dolaze sve teme koje su
povezane sa planom i programom predmeta koji se slua.
Nakon izbora predmeta, cilja i metode istraivanja grupa treba da pristupi prikupljanju
podataka. Ukoliko je jedan od metoda istraivanje stavova putem upitnika, potrebno je da
se odredi koliki e biti uzorak, kao i koji e biti nain prikupljanja podataka. Grupa izrauje
spisak anketnih pitanja. Preliminarna lista pitanja se donosi na uvid mentoru i u saradnji sa
njim se definie sadraj anketnog upitnika. Istraivanje obavezno mora da ukljui nezavisne
parametre: pol, starost i nivo obrazovanja. Nakon definisanog anketnog lista pristupa se
tampi i umnoavanju, a nakon toga i samom prikupljanju podataka na terenu. Iste korake
treba slijediti ukoliko se koristi neka druga metoda istraivanja stavova.

13

Uputstvo za pisanje akademskog rada

Po okonanju prikupljanja podataka i izvora donosi se odluka ta e biti obuhvaeno
analizom, odnosno kako e se prikazati prikupljeni podaci. Svaki student bira ili dobija
odreeni tematski dio koji je potrebno da obradi na osnovu prikupljenih podataka.
Obavezno je da se precizno zna ta e koji student iz grupe raditi. Prilikom predaje gotovog
rada na svakoj stranici, u gornjem uglu, mora da pie ko je autor tog dijela rada.

Duina rada
Duina rada u grupi ne moe da bude manja od 4000 niti vea od 12 000 rijei. U oznaeni
okvir duine rada ne ulaze prilozi. Duina individualnog rada iznosi 1000 do 1500 rijei.
Ocjenjivanje rada
Ukupan broj bodova koji svaki od studenata moe da ostvari predvien je osnovnom
informacijom koju priprema profesor i saradnik na odreenom predmetu, a koja se
predstavlja studentima na poetku semestra u kome se slua predmet.
Broj bodova se dodjeljuje na osnovu aktivnosti u toku izrade rada, kvaliteta zajednikog rada
grupe i na osnovu dijela koji je svaki student trebao sam da uradi.
Mogue je kao dodatni uslov uvesti usmenu odbranu rada.

C.

REZIME

ta je rezime?
Rezime je ee nain spremanja ispita na fakultetima humanistikih i drutvenih nauka nego
to je oblik pisanog rada. Radi se zapravo o skraenoj verziji zadatog djela, toma, poglavlja i
najblii je formi koja se na niim stepenima obrazovanja naziva prepriavanjem. Rezimirati
znai jezgrovito i precizno napraviti sie djela, poglavlja, lanka, ne odstupajuci od izvornika.
Rezime je objektivna forma pisanja, to znai da ne ukljuuje line stavove, kritike opaske
i komentare. Prepisivati pasuse originalnog teksta nije dozvoljeno.

Struktura i izrada rezimea
Standardizovana forma rezimea ne postoji, ali da je akcenat u strukturisanju i izradi na vaoj
sposobnosti identifikovanja osnovnih ideja djela i diferenciranja ovih ideja po znaaju.
Pridravanje izvornih naslova i podnaslova je iz razloga preglednosti i sistematike obavezno.
Rezime, dakle, mora imati istu strukturu kao i izvornik. Dalje, ovaj oblik rada ne zahtijeva
citiranje i fusnote, izuzev u rijetkim sluajevima kada je potrebno dodatno pojasniti tekst, a
obraanje itaocu je neutralno (bez linog obraanja kao to je Ja mislim, Mi mislimo,
Navodi profesor i sl.)
Bibliografije u rezimeu nema, s obzirom da se koristi samo jedno djelo. Kao to smo
prethodno rekli, rezime se ee koristi za spremanje ispita nego kao vjeba u akademskom

14

Uputstvo za pisanje akademskog rada

pisanju. S obzirom na sekundaran karakter ove forme pisanog rada u izradi treba uvijek imati
na umu mogunost da tekst kasnije iskoristite u neke druge svrhe (npr. za pisanje eseja,
seminarskog ili diplomskog rada, polaganje ispita i sl.)

Duina rezimea
Okvirna duina rezimea je jedna desetina teksta koji se rezimira. Rezime nikako ne smije biti
predug jer opsirnost obesmiljava ovu formu. Najednostavnije, on mora izloiti izvornik na
nain koji e ga uiniti korisnim i eliminisati potrebu ponovnog itanja izvornog teksta.

Ocjenjivanje rada
Rad se ocjenjuje u zavisnosti od uspjeha u rezimiranju odjeljka, adekvatne selekcije znaajnih
i manje znaajnih djelova zadatog teksta.

D.

PRIKAZ

ta je prikaz?
Prikaz knjige je kritiki osvrt na objavljeno djelo koji ukljuuju ocjenu studenta o kvalitetu
rada i njegovog sadraja. Za razliku od rezimea ova forma je subjektivna i ne trpi
stroga ogranienja. Prikaz obezbjeuje prostor za autora da izrazi lini stav o predmetu.
Prikazi knjiga se obino piu odmah nakon objavljivanja knjige, tako da istraivai mogu da
budu u toku sa novim dostignuima u svojoj oblasti; i zbog toga to su kratki, oni su od
velike koristi za one koji koriste istraivanje u biblioteci. Mogue je i poeljno, u svrhe
nastave prikazati i ranije objavljivana djela. Dobar prikaz pruie znaajan izvor za bavljenje
djelom koje je prikazano, ukazae na njegove prednosti i nedostatke i ocijenie njegov
doprinos u odnosu na postojeu literaturu, kao i na njegove implikacije na dalje
istraivanje i razvoj.
Kao i sve ostale vrste pisanja u drutvenim naukama, prikaz knjige pie se za poseban
auditorij. Sjetite se da piete za ,,akademski" auditorij koji cijeni dobro potkrijepljene
argumente i analizu, a ne prazna nagaanja.

Struktura i izrada prikaza
Kao i ostale forme pisanja, za uspjean prikaz knjige ne postoji univerzalni recept; ali sljedei
elementi vam mogu pruiti osnov za sistematizaciju grae:

Ponite uvodnim paragrafom koji ukazuje na rad i autora, predstavlja tezu ili
osnovni cilj knjige i daje neke indikacije o tome da li je autor u tome uspio;
Zatim, u jednom ili dva paragrafa sumirajte osnovni sadraj knjige; pokuajte, ako je
mogue, da ga uporedite sa ostalim knjigama/istraivanjima iz te oblasti;
15

Uputstvo za pisanje akademskog rada

Jedan paragraf posvetite ocjeni knjige, ukazujui na njene dobre i loe strane. Pokuajte
da to integriete, kako bi vas pristup bio to koherentniji;
Zakljuni paragrafi trebalo bi da daju ocjenu prednosti i nedostataka knjige. Da li
ona uspijeva da odgovori na pitanja koja su u njoj postavljena?

Slijede i neki savjeti u izradi prikaza:

Budite selektivni i ne pokuavajte da pokrijete sve iz knjige. Svakako ete eljeti da

itaocu prenesete utisak o cijelom radu, ali neka to bude u jednom ili dva paragrafa.
Izbjegavajte da se kruto zadravate na svakoj stavci iz tabele sadraja, tako to ete se
skoncentrisati na ono to vi smatrate vanim i znaajnim;
Potkrijepite svoje argumente dokazima iz knjige, koristei primjere koji daju pune
ilustracije vaih ocjena. Koristite sopstvenu terminologiju, na nain koji je u skladu sa
originalnim tekstom. Trebalo bi izbjegavati direktne citate, osim na onim mjestima na
kojima elite da diskutujete stil kojim je knjiga pisana, pronicljivost ili kvalitet
izraavanja;
Izbjegavajte da koristite prikaz kao ansu da priate svoju priu. Upamtite: svrha
prikaza je da ocijenite ono sto je autor napisao, a ne da odrite predavanje o svom
miljenju i ubjeenjima.

Duina prikaza
Duzina prikaza iznosi od 300 do 1000 rijei (ne manji od jedne strane A4 formata).

Ocjenjivanje rada
Kvalitet kritikog osvrta i sposobnost savladavanja misaonih tokova kojima djelo pripada
presudno utiu na ocjenu prikaza.

16

Uputstvo za pisanje akademskog rada

Prilog I neki uobiajeni izrazi i opte skraenice.


skraenica

Latinski izraz

Prevod (znaenje)

e.g.

Exempli gratia

primjera radi

non seq.

Non sequitur

ne slijedi

seq.

Sequitur

sljedea strana

Ibid.

Ibidem

na istom (navedenom) mjestu

etc.

Et cetera

i tako dalje

op. cit.

opere citato

citirano djelo

AA. VV.

Autori Vari

razni autori

seqq.

Sequentes

sljedee strane

cca.

oko

oko

a.a.

ad acta

arhivirano

ad. loc.

ad locum

Na mjestu

add.

Addenda

Dopuna

Corr.

Corrigenda

Ispravka

Cf.

Confer

Uporedi

i.e.

Id est

To jest

Inst.

Institutiones Iustininani

Justinijanove Institucije

Nov.

Novellae Iustininani

Justinijanove novele

m.p.

Manu propria

Svojeruno

N.N.

Non Nominatus

Neimenovan

l.s.

Locus citatum

citirano mjesto

Sc.

Scilicet

Dakako, naravno

s., ss.

Sectio; sectiones

Odjeljak, odjeljci

vs.

versus

protiv

v.v.

vice versa

obrnuto

17