Socijalne kompetencije

nastavnika kao imbenik

skrivenog kurikuluma

Skriveni
kurikulum
lat. curriculum =
utrka, teaj
lat. currere = trati,
uspjeti
vrijednosti koje
uenici naue u koli
zbog naina na koji se
u koli planira i naina
na koji je kola
organizirana te kroz
osigurana materijalna
sredstva

 Implicitnost
Prenose ga: zajednica
i drutvo u cjelini,
vlast, nastavnici,
nenastavno osoblje
kole, civilno drutvo,
vjerske zajednice i
mediji
Implicitna teorija vjerovanja i usvojene
vrijednosti nastavnika
u odnosu na to kako
nastavnik vidi dijete,
shvaa pojam

Nastavnik u
suvremenoj koli
Svakog nastavnika kroz
ivot prati itav niz
emocionalnih, socijalnih,
kognitivnih i fizikih
osobina
posljedino se
pojavljuju i u
obnaanju njegove
profesionalne dunosti
Svaki nastavnik kroz
nastavnu i izvannastavne
aktivnosti pokuava
takoer dati svoj

 Skriveni kurikulum
subverzivno
potkopava
autonomnu i
slobodnu osobu,
nameui
vrijednosti
potroakog drutva
oblike drutveno
prihvatljivog
ponaanja (Pavi
-Vukievi, 2013).
Svaki nastavnik ima
svoju implicitnu
teoriju ija je uloga
u skrivenom

Nositelji
skrivenog
kurikuluma:
drutvo
vlast
nastavnici
kolsko
osoblje
civilno drutvo
vjerske
zajednice
mediji

Sociokonstruktivistik
a teorija
Za uenje je, uz fiziko
okruenje, presudno i
sociokulturno okruenje
Uenje - dijalektiki
proces u kojem dijete ui
kroz zajedniko iskustvo
rjeavanja problema s
nekime tko je od njega
kompetentniji (Pavi
-Vukievi, 2013)
Nastavnik osigurava
ueniku prilike i uvjete za
uenje i navodi ga za
pronalaenjem unutarnje

Etika i vrijednosti
nastavnika
Oituju se i u stilu
komuniciranja s djecom
ili u socijalnoj
organizaciji
Ukljuenost uenika u
stvaranje kurikuluma
prema zakonskim
propisima i odredbama
Kvaliteta odnosa u
ustanovi izmeu uenika
i nastavnika ini ozraje
u razredu i koli
povoljnim

Kompetencije
uitelja
Osnovna i pretpostavka
strunog razvoja uitelja
tijekom svih faza
profesionalne karijere
Proces profesionalnog
razvoja sastoji se od
komplementarnih
komponenti:
inicijalno
(preddiplomsko/diplomsko)
obrazovanje uitelja
uvoenje u posao
obrazovanje uitelja
tijekom rada

Europski kompetencijski okvir

(Key competences for lifelong learning: A European reference
framework, 2004)

Komuniciranje na materinjem jeziku

Komuniciranje na stranim jezicima
Informacijsko-komunikacijska
tehnologija (ICT)
Literarna, matematika i znanstvena
pismenost
Osposobljenost za poduzetnitvo
Osposobljenost za cjeloivotno uenje
Interpersonalne i graanske
kompetencije (meusobno
razumijevanje)
Kulturna ekspresija

 Sveuilini bi profesori trebali, uz

potrebno struni i metodiko znanje i
sposobnost motivacije studenata,
imati prosocijalne, empatijske,
asertivne i stvaralake sposobnosti
(Jozek, Lomnick, birkov, 2007).
Temeljne kompetencije sveuilinih
profesora i uitelja:

struno-predmetne kompetencije
pedagoke kompetencije
organizacijske kompetencije
komunikativne kompetencije
savjetodavne i konzultativne kompetencije
evaluacijske kompetencije

 Uiteljska struka vri jak

utjecaj na drutvo i ima
odluujuu ulogu u
unaprijeivanju ljudskih
mogunosti i oblikovanju
narataja budunosti
Sve vei izazovi drutva
znanja iziskuju i aktivno
sudjelovanje uitelja u tom
drutvu
Prijedlog Nacionalnog
okvirnog kurikuluma:
pristup utemeljen na
kompetencijama na koje bi
se trebali nadovezivati
odgojno-obrazovni ciljevi

 Novim gospodarskim
konceptom u drutvu
znanja (EU), prepoznato je
da su ljudi kljuni
potencijal za njezin
kvalitetan i uspjean razvoj
Autonomnost i
refleksivnost u vlastitim
djelovanjima
Uenje iz iskustva
Djelovanje i razmiljanje s
kritikim stavom
Refleksivnost i drutvena
zrelost
Pri planiranju i realizaciji

Domene nastavnike
kompetentnosti
Kvalitetno poznavanje
predmeta pouavanja

Pedagoke
kompetencije

Takvi nastavnic
i promiljaju o
nainima uenja
i pouavanja s
ciljem kako bi s
adraje
predviene nas
tavnim planom
i
programom pov
ezivali sa
sadrajima i zna
njima iz drugih
predmeta te ka
ko bi pomogli
uenicima da p
ovezuju ve
nauene sadra
je s novim
zadnjima potiu
i pri tome
koritenje viih
razina miljenja

Poznavanje strategija
uenja i pouavanja
Primjerene metoda i
oblici rada
Naini vrednovanja i
samovrednovanja u
nastavnom procesu
Vjetina rjeavanja
problema
Poticanje uenike
kreativnosti

 U visokokolskom
obrazovanju pri
strukturiranju
kurikuluma
izdvajaju se tri
razine opih
kompetencija :
Instrumentalne
Interpersonalne
Sustavne
kompetencije

 Osnovno polazite
izrade
kompetencijskog
okvira jest analiza
strunih poslova i
zadataka koje e
uitelj obavljati
Dodatna dimenzija
koju nemaju
brojne druge
struke kompetentno
poticanje razvoja
kompetencija
uenika

Kompetencije ukljuuju i
sljedee elemente:

Znanja i razumijevanje
Znanje o tome kako djelovati
Znanje o tome kako biti

Kompetencije predstavljaju
mjeavinu tih obiljeja te
opisuju razinu ili stupanj u
kojem ih je pojedinac
sposoban upotrijebiti

Common European Principles

for Teacher Competences and
Qualifications
Uitelji bi morali biti
osposobljeni za:
Rad s informacijama,
tehnologijom i znanjem
Rad s ljudima - uenicima,
suradnicima i ostalim
partnerima u obrazovanju
Rad u drutvu i s drutvom,
na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj, europskoj i iroj
globalnoj razini

Zaklju
ak
Implicitna teorija nastavnika
igra veliku ulogu
Specifino oblikovanje
prostora, strukturiranje
vremena, raspodjeli uloga i
stilu komuniciranja s djecom
Rad u koli esto je sputan
konvencionalnim uzdama
Konstantnim strunim
usavravanjem u tome
podruju po principima
cjeloivotnog obrazovanja
mogue je mijenjati vlastite
stavove i postupke koji
otvaraju irok put u realizaciji

Izradili: Marko Pernari i Filip

usti