Agresija:

Zato nanosimo bol

drugim ljudima?

to je agresija ?

Agresivno

ponaanje
je
namjerno
ponaanje kojem je cilj nanoenje fizike
ili psihike boli.

Neprijateljska

agresija
su
agresivni
postupci koji proizlaze iz osjeaja ljutnje i
usmjereni su na nanoenje boli.

Instrumentalna agresija je agresija koja je

sredstvo za postizanje nekog drugog cilja

osim nanoenja boli.

to je agresija ?
Znanstvenici se ne slau oko toga je li agresija
uroena ili nauena. Ova debata traje ve
stoljeima.
Freud je smatrao da su ljudska bia roena sa
instinktom prema ivotu, kojeg je nazvao Eros,
i instinktom prema smrti i agresiji, kojeg je
nazvao Thanatos.

 Agresivnost u razliitim kulturama

Berkowitz (1993) pretpostavlja da ljudska bia
imaju uroenu sklonost prema reagiranju na
odreene provokativne podraaje udaranjem
na napadaa.
Hoe li se agresivni postupak stvarno izraziti
ili ne ovisi o sloenoj meuigri izmeu:
uroenih sklonosti,
niza nauenih inhibitornih odgovora i
tone prirode socijalne situacije.

 Agresivnost u razliitim
kulturama

Kod ljudi, uroeni obrasci ponaanja su

beskrajno prilagodljivi i promjenjivi, tako se i
ljudske kulture uvelike razlikuju prema stupnju
agresivnosti.
Iako je instinktivna sastavnica agresije gotovo
zasigurno prisutna kod ljudi, jasno je da na
agresiju mogu utjecati i situacijski faktori.
Primjeri ovoga su agresija meu Irokezima i
regionalne razlike u agresivnosti u SAD-u.

II. Neuroloki i kemijski

utjecaji na agresiju

Neuroloki i kemijski utjecaji

na agresiju
Amigdala je podruje u sreditu mozga
koje je povezano s agresivnim
ponaanjem. No ak i kada je amigdala
direktno podraena, o situacijskim
faktorima ovisi hoe li se organizam
ponaati agresivno ili ne.

Neuroloki i kemijski
utjecaji na agresiju
Serotonin je kemijska tvar u mozgu koja moe inhibirati agresivne impulse.
Testosteron je muki spolni hormon povezan s agresijom. Mnoga istraivanja
pokazuju da su mukarci agresivniji od ena. No, istraivanja o spolnim razlikama su
sloena i njihovi rezultati ovise o situacijskim i kulturolokim faktorima.

Neuroloki i kemijski
utjecaji na agresiju
Alkohol obino djeluje
kao disinhibitor i tako
smanjuje nae inhibicije
prema
vrenju
ponaanja
na
koje
drutvo mrko gleda,
ukljuujui
agresivne
postupke.

III. Situacijski uzroci

agresije

Situacijski uzroci agresije

su:
Bol i nelagoda
Socijalne situacije koje dovode do agresije
Agresivni predmeti kao poticaji
Izloenost nasilju u medijima
Nasilna pornografija

Bol i nelagoda kao uzroci

agresije
Istraivanja na ljudima i ivotinjama
pokazuju
da
osjeaj
boli
poveava
vjerojatnost da e organizam reagirati
agresivno.
Drugi oblici tjelesne nelagode (vruina,
vlaga, zagaen zrak ili neugodan miris)
takoer mogu smanjiti prag za agresivno
ponaanje.

Socijalne situacije koje dovode

do agresije
Teorija frustracija - agresija je teorija prema
kojoj frustracija tj., percepcija da smo
sprijeeni u postizanju cilja, poveava
vjerojatnost agresivnog reagiranja.
to je netko blie cilju, vea e biti
frustracija ako se on ne postigne i postojat
e vea vjerojatnost da e osoba reagirati
agresivno.

Socijalne situacije koje dovode

do agresije
Agresija se takoer poveava
frustracija neoekivana.

ako

je

Percepcija
relativne
depriviranosti
(uskraenosti) tj., osjeaj da imamo manje
nego zasluujemo, ili da imamo manje nego
nama slini ljudi, moe poveati agresivno
ponaanje.

Situacijski uzroci agresije

Ljudi obino osjeaju da trebaju reagirati
nakon to su provocirani agresivnim
ponaanjem druge osobe.
Ako smatramo da je provokacija bila
nenamjerna, vjerojatno neemo uzvratiti.
Takoer, ako postoje olakotne okolnosti
agresija se nee javiti, no ove olakotne
okolnosti moraju biti poznate u vrijeme
izazova.

Agresivni predmeti kao poticaji

Agresivni podraaj je predmet koji je
povezan s agresivnom reakcijom (npr.
oruje) i ija puka prisutnost moe poveati
vjerojatnost agresije.
Glavni uzrok agresije je socijalno uenje.
Bandura i suradnici (1961) demonstrirali su
Teoriju socijalnog uenja, prema kojoj uimo
socijalno ponaanje (a tako i agresiju)
opaanjem i oponaanjem drugih ljudi.

Izloenost nasilju u medijima

Vei broj dugoronih istraivanja pokazuje
da pojedinci, to vie nasilja opaaju na
televiziji kao djeca, to vie nasilja iskazuju
godinama kasnije kao odrasli ljudi.
Ponovljeno
izlaganje
zastraujuim
dogaajima obino ima otupljujui utjecaj na
nau osjetljivost na te dogaaje.

Izloenost nasilju u medijima

Postoji barem pet reakcija koje objanjavaju
zato izloenost nasilju u medijima moe
poveati agresiju: Ako oni to mogu
raditi, mogu i ja., O, tako se to
radi!, Mislim da to to doivljavam
moraju biti agresivni osjeaji., Ah,
jo jedna okrutna tunjava; to je
na drugom programu?, i Bolje je
da ja sredim njega prije nego to on
sredi mene!

Nasilna pornografija i nasilje

prema enama
S porastom silovanja na izlasku javio se
porast dostupnosti asopisa i filmova koji
opisuju ivahno, eksplicitno seksualno
ponaanje.
Socijalni scenariji su naini drutvenog
ponaanja koje implicitno uimo iz svoje
kulture. Seksualni socijalni scenariji, kojima
su adolescenti izloeni, pretpostavljaju da je
tradicionalna
enska
uloga
odbijanje
mukarevih
seksualnih
ponuda,
a
mukareva da bude dosljedan.

Nasilna pornografija i nasilje

prema enama
Prouavanje utjecaja pornografije na nasilje
prema enama je sloeno.
Jedini vrst
zakljuak koji smo sposobni izvui je da
samo
nasilna
seksualna
pornografija
predstavlja jasan i nedvosmislen problem za
nae drutvo i poveava nasilje prema
enama.

IV. Kako smanjiti agresiju

Smanjuje li kanjavanje agresije

agresivno ponaanje ?
Ako strogo kanjavamo djecu, samo im
dajemo primjer agresivnog modela, a na taj
nain ne moemo sprijeiti dijete u
situacijama kada nije pod nadzorom.
Prijetnja blagom kaznom slui da dijete
potakne
da
pokua
opravdati
svoje
ogranienje te, kao rezultat, moe proizvesti
smanjenje privlanosti postupka.

Smanjuje li kanjavanje agresije

agresivno ponaanje ?
Za odrasle, rezultati istraivanja su mjeoviti.
Laboratorijski eksperimenti sugeriraju da u
idealnim uvjetima kazna moe smanjiti
agresiju. No, u stvarnom ivotu, kanjavanje
se deava najmanje u idealnim uvjetima.
Berkowitz (1993) smatra da su dosljednost i
zajamenost kazne znatno uinkovitija
sredstva zastraivanja nasilnog ponaanja,
nego stroga kazna.

Katarza i agresija
Uvrijeeno miljenje dugo godina bilo je da
e pojedinac smanjiti agresivne osjeaje ako
uini neto agresivno, ako to izbaci iz
sustava. To predstavlja pojednostavljeno
Freudovo shvaanje katarze.
Prema ovoj ideji, izvoenje agresivnih djela
oslobaa nakupljenu agresivnu energiju i
tako
smanjuje
vjerojatnost
budueg
agresivnog ponaanja.

Katarza i agresija

No, istraivanja sugeriraju da pokuaj da se

neija ljutnja smanji nasilnim ponaanjem
zapravo poveava, slijedeu agresivnost i
neprijateljstvo.

to trebamo uiniti sa svojom

ljutnjom ?
Postoji vana razlika izmeu injenice da
smo ljuti i ispoljavanja te ljutnje na nasilan i
destruktivan nain.
Jedan nain smanjenja agresije je da osoba
koja je uzrokovala frustraciju preuzme
odgovornost za postupak, ispria se za njega
i ukae na to da je malo vjerojatno da e se to
ponoviti.

to trebamo uiniti sa svojom

ljutnjom ?
Dakle, jedan nain smanjenja nasilja je
poduavanje ljudi kako da komuniciraju
ljutnju ili kritiku na konstruktivan nain.
Izgradnja empatije, primjerice nauena u
koli, ne samo da smanjuje agresivnost, ve
takoer
poveava
samopotovanje,
velikodunost i pozitivne stavove.

V. Je li Kolumbinski
masakr mogao biti
sprijeen?

Je li Kolumbinski masakr
mogao biti sprijeen?
Aronson (2000) priznaje da su ova nasilna djela bila patoloka,
no predlae da bi bila preozbiljna pogreka otpisati ih kao
jednostavni rezultat individualne patologije.

Je li Kolumbinski masakr
mogao biti sprijeen?
Vano

je primijetiti s kakvim se socijalnim situacijama djeca

svakodnevno suoavaju u koli. Nae bi kole bilo mogue uiniti
sigurnijima mijenjanjem negativne i iskljuujue socijalne atmosfere, a
na taj nain bi se smanjila i uestalost agresivnih dogaaja.