droreObradovi:

KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

UDK:316.775:177

KORIJENISUVREMENEKULTUREJAVNOGGOVORAU
CICERONOVIMSINTEZAMA

THEROOTSOFCONTEMPORARYCULTUREOFPUBLICSPEAKING
INCICEROSSYNTHESIS

drOREOBRADOVI,docent
SveuiliteuDubrovniku

Apstrakt: Marko Tulije Ciceron je sintetizirao sva njemu poznata

znanjaogovornitvuuAntikojGrkojiAntikomRimu.Uzvlastito
govornikoobrazovanje,koristiojenjemudostupneradoveoretoricii
praktinoiskustvonjegovihprethodnika,suvremenikainjegasamoga.
Buduidajepisaokrozdijalogedrugihgovornika,tekojezakljuiti
tojeizvornonjegovo,atodrugihautora.No,zasuvremenukulturu
javnoggovoravanijesuodpitanjaautorstvailikoautorstvanjegove
postavkeonunojmoralnostigovornikaimoralnomsadrajugovora,
strukturi i nainu pripreme i odravanja govora. Premda je prolo
gotovo21stoljeeodnastankaCiceronovogdjelaOgovorniku,nje
gova naela su ostala jednako vana i danas suvremena retorika kao
znanstvena disciplina, govornitvo kao umijee i priprema i izvedba
govora kao nain komuniciranja s ciljnim javnostima korijene vuku
upravo od nasljea tog velikog starorimskog govornika, pravnika i
filozofa.
Kljunerijei:Retorika,moral,etika,govornik,novinarstvo,Antiki
Rim,AntikaGrka.

Abstract: Marcus Tullius Cicero synthesized all rhetorical know

ledge of the Ancient Greek and Roman age he was able to acquire.
Togetherwithhisownpublicspeakingeducation,heextensivelyused
all available works on rhetoric and practical insights he possessed
from his own experience, but also from his peers and predecessors.
Becauseheusedtheformofdialoguesinwritings,itischallengingto
conclude what were his own embellishments to the public speaking

119

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

theories,andwhichweretakenfromothers.However,forthecontem
porarycultureofpublicspeakingitisnotthatmuchimportantwho
created certain concepts, but more the content of Ciceros works,
especiallytheideaofthenecessityofspeakerspersonalmoralityand
themoralityofhisspeech,itsstructure,preparationandpresentation.
Althoughmorethan21centurieshavepassedsinceCicerocreatedhis
workOntheOrator,itsbasicprinciplesarestillequallyimportant.
Contemporaryrhetoricasascientificdiscipline,publicspeakingasa
skillandthepreparationandthepresentationofaspeechasameanof
communication with target publics have roots in the legacy of this
greatRomanorator,lawyerandphilosopher.
Key words: Rhetoric, Moral, Ethics, Public Speaker, Journalism,
AncientRome,AncientGreece.

1.Uvod

Jedan od najpoznatijih svjetskih govornika u povijesti Marko Tulije

Ciceroniviojeizmeu106.i43.prijeKrista.kolovaoseiuRimuiuAteni.
Retoriku(Stepani,2002:911)jeuiojeodrimskihgovornikaKrasaiMarka
Antonija,pravoodKvintaMucija,auatenskojAkademijijesluaoZenonova
predavanja i govornitvo kod Demetrija i Antioha. Bavio se govornitvom,
filozofijom, pravom i najdue politikom, s usponima i padovima, sve do
nasilne smrti zbog pokuaja uspostave republike izvornoga kova, to nije
dopustiodrugitrijumviratkojisuiniliOktavijan,AntonijeiLepid.

IzCiceronovihiSenekinihzapisadodananjegadanazadralasedefi
nicija pojma moral (od latinskoga mos = obiaj, mores = vladanje, moralis =
udoredan), to je istoznanica zagrki pojam ethikon (Filipovi, 1984: 217) u
znaenju postupak, vladanje, obiaj, navika, oblikovana volja, propis, zakon,
pravilo, nain miljenja. U znanosti se semantika slinost pojmova moral i
etika sadrajno odvaja, kao to to definira Slavica Juka (2006:17): U naim
promiljanjimapostojishvaanjemorala,odnosnoudorea.Onosenalaziu
sferipredznanstvenogarazumijevanjapojmovadobraizla,valjanogaineva
ljanogaponaanja.Beztogapredznanstvenogamoralnogiskustvanebiposto
jalanietika.

Ciceronovadjelaoretoriciizapisivanjezanjegovovrijemenovogslo
enogizrazamoral,neovisnotojedanastekodokazatitkomujebiostvarni
120

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

(prvi)autor,svjedoidaseCiceronnijezadraonapraktinomgovornikom
umijeu nego da ga je elio i teorijski objasniti i ostaviti upute po kojima je
govornitvobilomogueuiti.Nijeseoslanjaosamonavlastitoznanjeiiskus
tvo,negosetrudiometodomsintezeobuhvatitinajboljeiznasljeaigovorni
ketradicijeantikeGrkeiRima.Usintezejeukljuivaonjemusavdostupan
javnigovor,ukljuujuiirimskenovinenakojejebiopretplaen(Vidakovi,
2007:15) pasu mu ih izdavai morali redovito slati kad god je boravio izvan
Rima.

Ciceronnijeostaviomnogoizvornihmisli,alijevrlovaanzakulturu
javnoggovorazatotojepovezaogrkuirimskufilozofijuucjelinu,uzimaju
inajboljeodobje.Nijeosmisliovlastitietikisustav(Jodl,1963:6265),alije
kaoistaknutigovornikipisacproveouspjenusintezuetikihgleditastoika,
zatimSokrata,PlatonaiAristotelainjihovihsljednika,skeptikairimskihteo
lokih miljenja. Na taj nain Ciceron je postao najvaniji posrednik izmeu
shvaanja starogrkih etiara, rimske filozofije i kasnijih misli kranskoga
Zapada.

PredmetistraivanjaovogaradasuupravoCiceronovesintezegovor
nikog umijea njemu poznatog svijeta i dostupnih izvora. Poetna hipoteza
glasidajeCicerongovornikoumijeesmatraopozitivnimivrijednimakoje
sadrajgovorapoivaonaopeprihvaenimmoralnimnaelima.Izhipotezei
predmetaistraivanjaproizlaziistraivakopitanjejesuliCiceronovesinteze
jouvijekprimjenjiveusuvremenomjavnomgovoru.Ciljistraivanjajeutvr
ditikojeodCiceronovihuputagovornicimaproteklo21stoljeenijeobezvri
jedilo,asvrhajenaglasitionenjegoveuputekojebidananjigovornicimorali
primjenjivati kako bi kulturu javnoga govora zadrali na moralno visokoj i
drutveno prihvatljivoj razini. Istraivanje je provedeno komparativnom
metodomimetodomanalizesadrajaCiceronovihzapisaoretoricitezaklju
aksintezom.

2.Govornikoznanjeiumijee

U knjizi O govorniku Ciceron dijaloge povjerava stvarnim osobama

(Stepani,2002:612),meukojimaposebnozapaenomjestoimanjegovui
teljgovornitvaLucijeLicinijeKras,atojeodtihmislistvarnoKrasovo,ato
osobnoCiceronovonijemoguesaznati.Vanedijeloverazgovoraizgovara
ju i Marko Antonije, posebno poznat po sposobnosti pamenja, Gaj Aurelije
Kota,uzorzabriljivoargumentiranje,KvintLutacijeKatul,kojiseodlikovao
istoomjezikaivrsnimstilom,iGajJulijeCezar,kaojedanodnajboljihpoz

121

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

navatelja govornikoga humora. Ostalim su sugovornicima pripale manje

ulogeuraspravamaogovornitvuigovornicima.

Ciceronjeeliodasemislikakonitaodnapisanogautriknjigekoje
inedjeloOgovornikunijeizvornonjegovo,pajeupismuAtikunapisaodasu
njegovafilozofskadjelapukiprijepisiidanastaju(Stepani,2002:1320)uz
prilinomalotrudajasamododajemrijeikojihimamnapretek.
Ciceron(2002:36)jenapisaovlastituocjenunastankarimskeretorike:Dokje
u ostalim znanostima najizvrsnije ono to je najvie udaljeno od spoznaje i osjetila
neupuenih,ugovornitvujeupravonajveigrijehodstupatiodsvakodnevnoganai
na govora i uobiajenog zajednikog ponaanja. (...) Isprva, potpuno neupoznati s
teorijom,buduidanisusmatralidavjebaimabilokakvuvanostnitidapostojibilo
kakvopravilousustavugovornitva,postizalisutolikokolikosumoglinadarenoui
promiljanjem.Kasnijepak,kadsuuligrkegovornike,upoznalinjihovespiseizapo
sliligrkeuitelje,naisuljudiusplamtjelinekomnevjerojatnomstrauzauenjem:
uzbuivalaihjevanost,raznolikostimnotvosvakovrsnihsudskihparnica,takoda
seonojnauci,kojujesvatkobioslijediosvojimnaporom,pridodalomnogovjebe,koja
jenadilapravilasvihuitelja.

Rimsko govornitvo razvijalo se preteito u politike i sudske svrhe.

Rasprave u Senatu i pred sudovima predstavljale su vrhunac govornitva.
Usporedbom s dananjim vremenom, govornik se moe nazvati i izvorom
poruke, ali i medijem, ono to izgovara sadrajem poruke, njegov glas pred
stavljakomunikacijskikanalsdosegomdoudaljenostinakojojseuje,apub
liku(primateljeporuke)supredstavljalinazoninaskupu.Upravozbogtoga
se govornitvo u Rimu moe usporediti s dananjim medijski posredovanim
komuniciranjemjerjekrugodizvoraporuke,slanjaposredstvommedijakroz
komunikacijske kanale do primatelja sadrajno isti, samo to je tehnologija
naprednija.

Isti su i mogui sljedei krugovi jer netko od primatelja moe postati

izvorom (poiljateljem) i slati njegovu vlastitu poruku ostalim primateljima
meu kojima moe biti i poiljatelj prve poruke (govornik u Rimu, a danas
komunikator,bilodajetopolitiar,glasnogovornik,novinaritd.).Komunika
cijski krugovi se ire, preklapaju, nestaju i opet nastaju, ali u sutini, osim
spomenutetehnologijeibrojaprimatelja,kanalaipoiljatelja,izmeukomu
nikacijskoga modela rimskoga govornitva i suvremenoga komuniciranja
nemarazlike.

Nasuvremenokomuniciranjeposredstvommasovnihmedijamoese
primijenitiiCiceronovomrukomzapisanistavkakojeupravonajveigrijeh
122

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

odstupati od svakodnevnoga naina govora i uobiajenog zajednikog pona

anja.FranjoPavei,jedanodprvihautorakojisebavionovinarskomstilis
tikomnahrvatskomegovornompodruju,slinoCiceronovusavjetuoneod
stupanjuodsvakodnevnoganainagovora,ukazujenapotrebuzajednostav
nou i razumljivou (Pavei, 1936: 3334):Openito uzeto, jezik nije nita
drugo,negonajjednostavnijesredstvoizmjenjivanjamisli.tojezikpoivana
jednostavnijimprincipimaitojeelastiniji,tojebolji.Takavjezikvrlodobro
dolazi urnalizmu, koji mora u izraavanju svojih misli biti, prvo, to krai,
drugo,torazumljiviji,itree,toslatkiji.Dakle,moraujedanmahzadovoljiti
mnogimuvjetima.

VladimirPavlini,65godinaposlijePaveiaioko2050godinaposlije
Cicerona, drugim rijeima potvruje njihove postavke i prilagoava ih suv
remenomedobu(Pavlini,2001:47):Posebnajeuloganovinaradaposreduje
kao tuma izmeu strunjaka s bilo kojega polja ljudskoga znanja i umijea i
irokog opinstva. Dobar novinar prevodi znanstveni, politiki, pravni i
administrativniargonnaobiangovornijezik.Pritomekatkadtrebatine
tedimice raskrinkavatirazliitemistifikacijeiinformacijskaizmotavanja.Bude
lisamoponavljaostruneivisokoparneizrazeautoriteta,znaidaihilinisam
nerazumijeilidamunijedotogatoenjegoviitateljibitikadrirazumjeti.

3.Vjebanjepopravljastil

I u mnogim drugim prirunicima i udbenicima namijenjenima stu

dentimanovinarstvainovinarimaponavljasepotrebauporabestandardnoga
knjievnog jezika, sa to manje stranih i strunih izraza, kako bi ira javnost
mogla razumjeti novinarske priloge. Naravno, u tim opim okvirima svaki
novinargradivlastitistilionzavisiiodnjegovaznanja,truda,nadarenostii
iskustva,alisemoezakljuitidajedobarsamoonajstiltogamoerazumje
tipublikakojojjemedijskiprilognamijenjenidaizborrijeimorabitiuskla
ensdrutvenimmoralom.

DrugidioCiceronovenapomenekojigovoriopotrebivjebanjagovora
jovievaiidanas.Dobarnovinarskistilstvarasestalnimvjebanjemizraza
(Ciceron,2002:3738):Trebanaimeusvojitiznanjeomnogimstvarima,bezkojihje
okretnostrijeiispraznaismijena;samgovorvaljauobliitinesamobiranjem,negoi
sklapanjemrijei;morajusedubokoprouitisviosjeajikojejeljudskomrodudodijeli
lapriroda,jersesvasnagaismisaogovoratrebajuiznijetidabiseduesluateljaili
smirileiliuzbudile.Tomutrebadodatistanovitudosjetljivost,duhovitostiizobrae
nost dostojnu slobodna ovjeka, brzinu i kratkou u odgovoru i napadu povezanu s

123

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

profinjenom privlanou i uglaenou. Osim toga, valja u pamenju drati cijelu

povijest i mnotvo primjera, a ne treba zanemarivati ni znanje zakona i graanskog
prava. A to da kaem o izvedbi? Za nju su potrebne kretnje tijela, geste, izraz lica,
uobliavanjeimijenjanjeglasa.(...)Pomojemmiljenju,nitkoneemoibitiusvakom
pogleduizvrstangovornikakonebudestekaoznanjeizsvihvanihpredmetaiznano
sti:naime,govortrebacvjetatiibujatiizpoznavanjastvari.Akogovornikneshvatii
neupoznapredmet,njegovjeizrazisprazanigotovodjetinjast.

Osnovni preduvjet za dobar novinarski prilog je novinarovo znanje o

onomeoemuizvjetava.Usvijetupostojerazliitisustaviobrazovanjanovi
nara,alinemanijedankojikaedanovinarinetrebajuuiticijeliivot.Nije
presudno hoe li novinar zavriti sveuilini studij novinarstva pa uiti pod
ruje o kojemu izvjetava tijekom radnoga vijeka, a zbivanja i ostale dijelove
drutvene zbilje pratiti to bolje moe radi stjecanja irokoga znanja, ili e
zavriti neku drugu kolu ili fakultet, a novinarsku struku uiti kroz stalne
teajeveiradionice,takoerprateizbivanjaiueiosvemuizpodrujanje
govaprofesionalnogaiopegazanimanja.Presudnojedanovinarmorastalno
uitiiusavravatiseiunovinarskimiopimznanjimainaeevlastitojpubli
cipostatismijean.

Ciceronovi savjeti za ponaanje tijekom govora, kretnje i mimiku, iz

danaudanpostajusvevanijiinovinari,kaoisvikomunikatorikojisepojav
ljujupredpublikomizravnoili,tojeeisluaj,posredstvommasovnihgla
sila,morajuonjimavoditirauna,kaoiotehnolokimznaajkama,prednos
tima i ogranienjima svakoga pojedinoga medija (Ciceron, 2002: 3738): to
je, naime, tako vrijedno divljenja kao kad u beskrajnom mnotvu ljudi postoji jedan
kojionotojeprirodadalasvimamoeostvaritibilosam,bilosnekolicinomdrugih?
Ilitojetakougodnoznatiiutikaogovorukraeniuglaenmudrimmislimaizna
ajnimrijeima?Ilitakomonoitakovelianstvenokaokadsejednimgovorompro
mijenigibanjeunarodu,suzdranostsudaca,dostojanstvoSenata?(...)Idaljedane
bistalnomislionaForum,sudakeklupe,govornicuisenatskuvijenicu:touvrije
meodmoramoebitiugodnijeiliboljeodgovaratiobrazovanuovjekuodduhovitaini
uemuprostarazgovora?Upravoutomeimamonajveuprednostpredivotinjama
tomeusobomrazgovaramoitomoemogovoromizrazitimisli.Zato,tkosetomus
pravomnebi divioismatraodaseutomepoljumoranajvietruditi,dabise,uonome
uemuljudinajvieprednjaepredivotinjama,samisticaopredljudima?

Ciceronpodsjeadajeumislimaigovorunajvearazlikaizmeuljudi
iivotinjaiistiekakoljuditeprirodnedarovesvakodnevnomorajuusavra
vati kako bi se ljudske prednosti pred ivotinjama jasno oitovale. Ljudi
124

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

zarobljenipretenosamonagonima,bezulaganjatrudadamisle,ueisaznaju
novo,nemogubitikorisnidrutvu,nitibiseovjeanstvostakvimarazvijalo.
Njima najmanje mjesta ima u novinarstvu kojemu je stalna izobrazba nuan
preduvjet.Samoljudikojiznaju,neovisnojesulistekliformalnoobrazovanje
zakojeimajudiplomu,ilineformalnoaliuzstalnouenjeipraenjezbivanja,
mogushvatitidrauena,duhovitainiuemuprostarazgovora.

Prostirazgovori,punineumjesnihprimjedaba,uvreda,kleveta,psovki
i nedostatka uvaavanja sugovornika, prevladavaju na internetskim forumi
ma.Razlogzatojesigurnonedostataknaobrazbeunajiremsmisluterijei,
kojaobuhvaaodkolovanjadokunogaodgoja.Nijeuvijekizricanjeprostota
u medijima za iroku publiku namjerno. esto je lako uoiti kako pojedine
neobrazovaneosobe,vrlouspjeneuonomeimesebave,rabeneprimjerene
rijeijerneznajuzadrugeiinaeihkoristeusvakodnevnomeivotu.

Na potrebu za dobrim poznavanjem teme, sadraja govora, Ciceron

(2002:5051)posebnoupozorava:OnotojeobiavaogovoritiSokrat,da susvi
dovoljnorjeitiuonometoznaju,vjerojatnoje,aliipaknijeistina.Bliejeistinito
danitkonemoebitirjeitupodrujukojenepoznaje,aliitodanebimogao,kadbii
najboljepoznavaograu,abionesposobanzauobliavanjeibruenjegovora,govoriti
oonometopoznaje.(...)akakogovornikibudezanemarioonotosenalaziuosta
limumijeimainaukamaidraosesamoonogatopripadaraspraviisudskojpraksi,
ipakeakobudetrebaogovoritioostalimtemama,onjimagovoritimnogoboljenego
oniijesutomatinenauke,potoodstrunjakasaznakojesutostvariioemuse
radi.

Zanimljivost ovoga navoda za suvremeni ivot ogleda se u jo uvijek

postojeemprijeporuotomejeliboljedasevodeiljudi(strunjaci,elniciu
dravnim tijelima, politikim strankama, udrugama ili gospodarstvu itd.)
obraaju ciljnim javnostima ili da to umjesto njih ine osobe vjete javnome
govoru.Istiprijeporkaouodnosimasjavnostimapostojiiunovinarstvukad
urednitva dvoje treba li neku posebno strunu temu povjeriti na pisanje
strunjakuilinovinarukojieseupoznatistemom,razgovaratisastrunjaci
maiuobliitijeunovinarskiprilog.

4.Znanstveniciiretorika

Ivokari(2007:32)jeprouiostanjeuhrvatskojznanosti2007.injezi
nome plasiranju u javnost: Gdje smo mi? Nai su znanstvenici uglavnome
svimetimezateenikaoiproizvoaitehnikihroba.Netosebreuretorici
snalaze oni koji imaju manje onoga to bi trebalo reklamirati, dakle oni stari

125

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

sofistiiliprodavaimagle.Njihimapodjednakoiupolitici,iunovinarstvu,i
uznanosti,iupoduzetnitvu.Sdrugestraneameslabopoznataotkria,nei
skoriteni izumi, preuene knjige, nepravedne pravne odluke. To je tako jer
serijetkodogaadaistoovjekbudevrstaniustvariiumoiutjecanja,atim
skisespojeviunasjouvijekrijetkosklapaju.

Dvojbapostoji,alirjeenjasusveeebliskazakljukuizCiceronova
djela O govorniku. Sve vie dravna tijela, politike stranke, udruge i tvrtke
zapoljavaju glasnogovornike koji javnost upoznaju s njihovim odlukama,
planovimaistavovima.Odnosisjavnostimainjihovisastavnidijeloviodnosi
smedijimaiglasnogovornitvosesvevierazvijajuzatotojetostrukakoju
nije mogue dobro obavljati bez posebnih, njoj potrebnih znanja. Koliko god
setrudili,znanstveniciistrunjacipojedinihstruka,akonisuikomunikacijski
obrazovani,nemogujednostavnoprenijetijavnostionoimesebave.Nitiih
javnostmoelakorazumjeti.Ali,kojesegodrjeenjeprimijenilo,uvijekostaje
kao uvjet za izbjegavanje komunikacijskih nesporazuma uenje o predmetu
javne objave i nainu njezine pripreme, to Ciceron (2002: 7071) objanjava:
Buduidajetotogovornikainigovornikomrazdijeljenoupetdijelova,nauiosam
daontrebaprvopronaigrauzagovor,zatimtotojepronaaorasporeditiisloiti
nesamotosetieredoslijeda,negoipovanostiipremavlastitojprocjeni.Nadalje,
tonapokontrebazaodjenutiiukrasitijezinimsredstvima,poslijetogazatoitiupam
enjuinakrajuizvestisdostojanstvomiprivlanou.1Saznaosamiprihvatioito
da, prije no to ponemo govoriti, odmah na poetku valja pridobiti naklonost slua
teljstva.Zatimtrebaizloitistvar,nakontogaodreditispornimoment,potomdokazati
vlastiteargumente,aposlijepobitionekojiproturjee.Auzakljunomedijelugovora
trebaproiritiiuveliationotogovorinamaukorist,aonotojenakoristprotivniku
oslabitiislomiti.

Suvremena retorika i dalje potuje ova naela nuna za pripremu i

izvedbudobrogagovora.Posebnojevanopitanje,kakoprijevieoddvijeti
suegodinauCiceronovovrijeme,takoidanas,pridobivanjenaklonostipub
like.UtususvrhuElenmariPletikosiJelenaVlaiDui(2007:103128)anali
ziraleak127glasovitihgovora.Zakljuilesudajestvaranjenaklonostislua
teljapostignutou32govorapohvalamaupuenimapublici,u27govoraizra
avanjemskromnostigovornika,u24govorauspostavljanjemvjerodostojnosti

Pet faza nastanka govora: iznalaenje grae (inventio), njezin raspored (dispositio), jezino
oblikovanje (elocutio), pamenje (memoria) i izvedba (actio). (Napomene prevoditeljice
CiceronovadjelaOgovornikuGoraneStepani.)
1

126

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

govornikaiu7sluajeva(tosubili iskljuivosudskiiparlamentarnigovori)
pokudomsvojihprotivnika.Odnainakojimgovornikulaziutemunajea
jebilapriaitou29govora,slijediojecitatu10govora,retorikopitanjeu11,
poinjanje sa sredinjom misli takoer u 11 govora i najava prigode dranja
govora u 7 sluajeva. U istraivanju glasovitih govora nije se mogao utvrditi
redoslijed pojedinih elemenata uvoda tj. izvesti pravilo o potrebnom redosli
jeduelemenatakojimgovornikstvarazanimanjezatemuilistjeenaklonost.
Tisuseelementiugovorimaispreplitali,agovornicisurabilivienainaza
stvaranjevezespublikomuistovrijeme(npr.iskromnostivjerodostojnosti
pohvalupublici)izanimanjazatemuuistojuvodnojreenici.Akoseizuzme
oslovljavanjekaoelementuspostavljanjavezeizmeugovornikaipublike, u
52analiziranagovoragovornicisupoelitemom,aposlijesevraalielemen
timaizravnogastvaranjanaklonostiiliihpotpunoizostavljali,zakljuujuEle
nmari Pletikos i Jelena Vlai Dui (2007: 103) analizu 127 govora iz zbirke
Glasovitigovoriobjavljene1999.

Usporedbom s Ciceronovim savjetima za poetak i strukturu govora,

moe se zakljuiti kako su glasoviti govornici tijekom vie od dva protekla
tisuljea potovali njegova temeljna naela, kao to je uostalom Ciceron u
svojeraspraveogovornitvuigovornicimaprihvationajboljedijeloveizAris
totelove Retorike i ostalih govornika i uitelja govornitva s ijim se uenjima
upoznao ili ih je poznavao, sluao ili s njima raspravljao. Za potvrdu ovoga
zakljukamoguesepozvatinaistraivaaivelikogapoznavateljaCicerono
vihiAristotelovihdjelaogovornitvuDubravkakiljana(2007:60)kojipie:
CiceronseeksplicitnopozivanaAkademiju(nopodtimnazivomoitopod
razumijevaiAristotelovouenje),tepotiesinadastudijznanostiogovorni
tvunastaviprouavanjemdjelanjezinihpripadnika.

5.Iskvarengovornastajeiskvarenimgovorenjem

IstapravilatoihCiceron(2002:7273)navodizapripremuiizvedbu
govora, posve su primjenljiva u pripremi govora u suvremenim odnosima s
javnostimaikomentatorskoanalitikihisloenihnovinarskihrodovaunovi
narstvu:Veinapritomvjebasamoglasaitonebaznalakiitjelesnusnagu,
potie spremnost jezika i raduje se velikom broju rijei. Tu ih zavodi izreka koju su
ulidaljudimogovorenjaobinopostiugovorenjem.Noistinitajeionaizreka:
iskvaren se govor najlake postie iskvarenim govorenjem. I zato je upravo prilikom
vjebanjaiakojekorisnoestogovoritibezpripremeipakmnogokorisnijedatisi
vremenazarazmiljanjeigovoritipripremljenijeipaljivije.(...)Pisaljkajenajboljii

127

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

najdjelotvornijizaetnikiuiteljgovorenja,itospravom:naime,kaotopripremai
razmiljanjelakopobjeujuiznenadaniproizvoljangovor,takoeinjihsvakakonad
visitimarljivoibriljivozapisangovor.

Misao da se iskvaren govor najlake postie iskvarenim govorenjem

moe se dokazati iz dana u dan nebrojeno puta. Novinari ne uivaju visoki
ugledupravozatotosenovinarstvommogubavitiionikojinemajunikakve
eljezauenjem.Nesamodasaminisusvladalipravilastruke,negoimlae
novinareueistimpogrekama,anisviurednicineznajuuoitiilineisprav
ljajupogreke.Tuiskustvosamoodmaejerakonetkoradipogrenotrideset
godina, nije bolji od poetnika koji zna pravilno primijeniti pravila struke.
Posebno je opasno ako se netko bavi novinarstvom, a ne udostoji se nauiti
osnovna etika naela vlastite profesije pa ne zna ak ni da je plagijat zabra
njen(ilisepravidaneznakakojetokraatuegaintelektualnogvlasnitva).

Ni drugo Ciceronovo upozorenje kako se uvijek treba pripremati nije

pregazilovrijeme.Dobrapripremajeunovinarstvupolaobavljenogaposla,a
estoipreduvjetdabisenetouopemoglouraditi.StjepanMaloviuudbe
nikuOsnovenovinarstvapiedanemaglupihpitanja,negosamoglupihodgo
vora,alidanebinetkodoslovnoshvatiotonaelouvoenjuintervjuanagla
ava (Malovi, 2005: 221): Dakle, ak se i nadareni novinar mora pripremiti
zaintervju.Ali,jednonikakonesmijetepitatisugovornika:ime,prezime,rad
no mjesto i titulu. Novinar koji tako poinje razgovor, jasno pokazuje da se
nijepripremioidazapravoneznaoemuerazgovarati.

Istojeisgovorima.Iusuvremenodobakaoiprijedvijetisuegodina.
Velimir Laznibat (2000: 70) kao vrijeme za poetak pripreme govora navodi
onajtrenutakkadgovorniksaznaispoznatohoekazati:Naime,jednamu
misao (tema) mora biti jasna, jer je za svaki pravi govor opasno imati vie
misli(tema).Zapravo,unutarnjije,jojedan,uvjetjednamisaoinainkojim
ejeiskazivatiiobrazlagati.Prematome,govornikeupripremanjugovora
poi od sredinjega dijela, od izlaganja; kad odredi glavnu misao, o njoj e
promiljati i nju e misaono popunjavati; tek tada pristupit e formi govora,
reenicama, koje e i zapisivati; najposlije tome e dodati nune dokaze
(argumente) za obranu glavne misli svoga govora. Tako e, pripremajui se,
napisatisvojgovor,kojieiproitativieputa.

Laznibat (2000: 7071) potom istie kako se poslije izlaganja pie zak
ljuak s udarnom zadnjom reenicom, a tek onda uvod. Usporeuje pisanje
govoraspisanjemknjigekadseteknakrajupiupredgovoriliuvod,aodtri
naina pripreme govora: pisanoga, govora u biljekama i improviziranoga,
128

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

preporuujepisanigovor.Ali,nenanaindagasejavnoita,vesamopie
radi uvjebavanja. itanje pripremljenoga govora nije dobro zbog izostanka
prirodne ili smanjenja mogunosti za uvjebanu neverbalnu komunikaciju.
Biljekeuvijekpomau,kaopodsjetnikzadobruizvedbupisanogagovora,a
improviziranegovoretrebaizbjegavatikadgodjemogue.

Majaitinski(2001:119)savjetujeoblikovanjetezakojeeglavnetoke
izrazitiuformipotpunihreenica,topredstavljasamotkivogovorapasavje
tujedaihupravozbogtogatrebapaljivoizabratiiformulirati.itinskiupri
log svojim tvrdnjama navodi i Platonovu (1997: 48) usporedbu govora sa
ivimbiimapokojojgovormorabitiorganizirantakodaimavlastitotijelo
kojemneenedostajatiniglava,nistopala,nitrup,niudovi,negoesvioni
bitirasporeenitakodaodgovarajuijednidrugimaicjelini.

Ivo kari u Temeljcima suvremenoga govornitva u cijelom poglavlju

tumai nunost ovladavanja vjetinama biljeenja i brzoga itanja. kari
(2003:31)podsjeadajebiljeenjeizumljenodavnokakobipomagalomemo
riji,dabifiksiraloonotogovorizrie,apamenjuizmie.Tumaikakoje,s
obzirom na svrhu, posve prirodno to je prvo zapisivanje bilo ideografsko
smisleno,anetekstualno.Stvaranjemsvijestiozasebnomjezinomoblikukod
Feniananastalajepotrebadaserijeimaoblikovanitrgovakiugovorizabi
ljee.kari(2003:34)zakljuujedasesuvremenebiljekevraajuprvobitnoj
namjerizapisazatotosenjimabiljeionotoovjeknamjeravareiionoto
jeizsluanjadrugogizabraodasauvazakasnije,abiljeiseslobodno,prete
no slikovito, emu biljeke uostalom od svojih poetaka i tee. Savjetuje
govornikudanebiljeionotoznaitojesamoposebilogino,negoonoto
jenajvanije,kaopodsjetnik,ionotoprocjenjujedaelakezaboraviti,kao
tosuimena,brojevi,novipojmovi,injeniceipodaci.

Prema kariu nije mogue odrati izvrstan govor ako ga se ita od

rijeidorijei,negosamoakogovornikrabikratkebiljekeuoblikupodsjetni
ka.Razlogtomunalaziurazliitostipismenogaiusmenoganainaizraava
nja, a mnogostruko potvrivano pravilo entropije kae: to su dva razliita
oblikavieuobliena,proizvodevieumapriudruivanju(kari,2003:32).
Doumova,kojinastajutijekomitanjapotpunonapisanogagovora,inajvie
se ogledaju u zamuckivanju govornika, prema kariu dolazi zbog toga to
govornik odvie misli na rijei dok ita ono to je sam napisao, pa vlastiti
govor izrie bez razumijevanja. Iz istoga razloga govornik s manje razumije
vanjaizgovarasvojnapisanitekstnegotui.Naradijuitelevizijiiznevjerena
suoekivanjadaesepoetibolje(govornije)govoritikadsvakinovinarstane

129

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

itatisvojtekst.Premakariu,uzrokteupraksiestopotvrenepogrekeje
upolovinostizahvata(kari,2003:32):...trebalojeodluitidasvaki autor
slobodnogovoriizsvojihbiljeaka,aneizpismenogsastava.

UpredgovoruknjigeGlasovitigovoriIvokari(2001:XIXII)posebno
naglaavakakonigdjekaougovorunisuuvrstomspojuvolja,razum,osje
aj,etikaipoetika.Retorikunazivaprocedurompronalaenjaljudskihistinai
krenjemputovaloginihpovezivanjaizmeunaelaidogaaja.Zaretorike
postupkekaedanesmijusamopreispitivatirazumnostodluka,negoinjiho
vuetinost,jednakokaotojetoisticaoiCiceronprijevieoddvatisuljea.
kari(2001:XIXII)dodajedaimaizleretorikeizlihgovornika,aliisnjiho
vim se govorima treba upoznati jer i oni u njima, kao to su to, na primjer,
Hitler,MussoliniiStaljininili,pokuavajunaispojnicesnekimpozitivnim
naelima i tako pridobiti mase, a njihova zla retorika jasno se spozna tek po
stranimposljedicama.

Ciceronovisavjetizanunaprethodnaznanjaipripremugovoranisu
nimalo izgubili na aktualnosti ni danas (Ciceron, 2002: 74): Valja se suoiti s
ljudskimpogledimaiiskuatisnagutalenta,aonupaljivupripremuobavljanuizme
uetirizidatrebaiznijetinasvjetlostvarnosti.Morateitatiipjesnike,upoznavati
se s povijesnim djelima, itati i detaljno prouavati uitelje i pisce svih plemenitih
nauka, i radi vjebe ih hvaliti, tumaiti, ispravljati, koriti i pobijati. O svakoj stvari
trebateraspravljatisobastajalita,zaiprotiv,itosegodnalounekomsluaju,a
moglo bi se initi uvjerljivim, to treba izmamiti na vidjelo i iskazati. Morate izuiti
graansko pravo, upoznati zakone, shvatiti svu prolost, nain djelovanja Senata,
ustroj drave, prava saveznikih naroda, saveze, ugovore, interese vlasti. Takoer,
nekaseizsvakevrsteduhovitagovorauzmenekaprivlanaala,injomenekasekao
soljuzainicijeligovor.

Uenje i poznavanjeto vie podruja drutvene zbilje, nuan su pre

duvjet za govornike nekad i sad, kao i za novinare i djelatnike koji se bave
odnosima s javnostima u suvremenome drutvu. Ciceron taj svoj stav vie
putaponavlja,nesamoudjeluOgovorniku,negoiudrugimradovima.Zbog
toga to eli istaknuti potrebu za stjecanjem znanja, to nije lako, naprotiv,
mukotrpnoje,alizasvakogatkoseelibavitijavnimgovorom,nunojeiini
uvjet bez kojega se ne moe (Ciceron, 2002: 127): I dalje: to misli, nastavi
Antonije,kakavmorabitigovornikikolikovelikomajstorstvougovorenjumorapos
jedovatidapiepovijest?
Ako pie kao to su pisali Grci, najvee, odvrati Katul, ako pie kao nai
sunarodnjaci,nemapotrebedabudegovornikdovoljnojedanebudelaljivac.(...)
130

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

No,nazadnastvar:zarneviditekolikojevelikzadatakzagovornikapisanjepovijesti?
Modainajvei,tosetietijekairaznolikostiizraza.Ipak,koduiteljagovornitva
nigdjenenalazimdabionobilopoduprtozasebnimpropisimaonisu,naimebjelo
dani.Patkoneznadajeprvizakonpripisanjupovijestidaseautornesmijeusuditi
izreinekula?Adrugizakondase nesmijene usuditireiistinu,kakosenebi
javilasumnjaupristranostilineprijateljstvo?Ovisutemelji,naravno,svimapoznati,
aostatakzdanjapoivanagraiiizrazu.

6.Istinajenuanrazlog,povodiuzrokgovora

Istina ostaje poetak i kraj svakoga javnog govora, njegov razlog,

povodiuzrok.IstietoiCiceron,anitaneumanjujetutvrdnjuuusporedbis
dananjim dobom zato to on naglaava kako je istinitost posebno vana za
pisanjepovijesti.Danassveobjavljenoostajezabiljeenoujednomilidrugom
obliku, a esto isti prilog i u vie oblika, u razliitim medijima i(li) razliitim
internetskimplatformama.

Jednako je suvremena i u protekla dva tisuljea nije nimalo izgubila

na vanosti ni Ciceronova napomena kako se pisci ne smiju ne usuditi rei
istinu.Novinarimorajubitiuvaridemokracije(SeveriniTankard,1992:305)
i upozoravati na sve nedemokratske postupke, zloporabu vlasti, korupciju,
ugroavanjeljudskihpravaisvedrugoprotivnojavnomeinteresu.Novinari
morajubitiusvomeraduneovisniodvlasti,oglaivaa,kaoiodvlasnikagla
silaukojemurade.Nezavisnenovinareuradumoravoditisamoeljazaisti
nom, a cilj im biti opi interes. Ili, kako to ClaudeJean Bertrand (2002: 23)
kae,jedinoogranienjekojenovinarsmijeimatijenjegovosjeajprocjeneto
jedobro,atozlo,kakobiuvijeksluiodobru.

itajuiCiceronove(2002:219220)uputezaizlaganjekaosredinjidio
govora, u njima nema niega to bi u suvremenome dobu trebalo dodati ili
oduzetidabisenapisaouspjeangovor:Ododluujuejevanostizasluajda
lismogarazloilibriljivoiline,jerizlaganjejeizvoritesvihostalihdijelovagovora.
Sljedeejedaseodredipredmetspora;pritomtrebaistraitiokoegajenastaoprije
por.Potomtrebapribavitiglavnedokazezasluaj,itotakodaistodobnoopovrgava
protivnikeipotvrujesvoje.Uparnicamauonomedijelugovorakojisluiiznoenju
argumenatapostojinaimesamojednonaelo,aonozahtijevaipotvrivanjeiopovr
gavanje.Nobuduidaseprotuargumentinemoguopovrgnutiakonepotvrdisvoje,
niovitvojipotvrditiakoneopovrgneonetue,tojerazlogtojeobojepovezanopo
svojoj naravi, koristi koju pruaju i po uporabi. Zakljuiti treba preteito tako da se
uveavauinak,bilodaraspaljujemosucailigaumirujemo.

131

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

Ciceronjepisaoiorimskojdravnojcenzuri,ijauloganijesmjelabiti
zabranu politikih neistomiljenika, u to se cenzura izrodila u suvremenom
dobu,negomoralnostsadraja(Ciceron,2002:260261):TadaKrasnastavi:(...)
Teorijaizborarijei,njihovasmjetajaislaganjaperiodalaganaje,kaoisamapraksa
bezteorije.Naprotiv,obiljetemagolemoje,Grcivienjimenegospodare,iiztogaje
razloga naa mlade uza sve uenje gotovo neuka, a u posljednje su se dvije godine
javili bogovi pomagajte! i latinski uitelji retorike. Ja sam ih kao cenzor ukinuo
vlastitimediktom,nezatotonebihhtiokakosumireklidanekigovoredamlade
otrisvojum,nego, naprotiv,nisamhtiodanjihovumotupi,aojaanjihovabesram
nost.KodGrkasamnaime,kakvibilidabili,primjeivaoipakporedoveizvjebanosti
jezika i neko sustavno znanstveno obrazovanje na visokoj razini, a kod ovih naih
novih uitelja uvidio sam da ne mogu pouavati niemu osim drskosti, koju treba
pomno izbjegavati, ak i kad je povezana s dobrim osobinama. Budui da je to bilo
jedino to su nauavali i da je to bila kola bestidnosti, mislio sam da je cenzorova
dunostpobrinutisedaseneproiridalje.Iakojeodredbabilaodluna,toneznaida
samizgubionadukakoseonooemusmoraspravljalimoepredavatiiotmjenosroiti
nalatinskomina,naime,jezik,kaoinaravstvaridoputajudasestaraizvanredna
mudrostGrkaprilagodizanauporabuiobiaje.Notusupotrebniizobraeniljudi
kakvihdosadauovomnaempodrujumeunaimsugraanimanijebilo.Akoikada
iskrsnu,trebateihpretpostavitiisamimGrcima.

7.Vjetinadobrasamokadjeetina

UovimseKrasovimrijeima,baronakokakoihjeCiceronzabiljeio,
tumai izvorni postupak rimske cenzure, cenzorove dvojbe prije i poslije
donoenjaodlukeocenzuritenjegovooslukivanjejavnogamnijenjaovlasti
toj odluci. Kras je zabranio rimsku verziju grkih sofista koji su pouavali
govornim smicalicama za pobjedu u raspravama, bez temeljenja na istinitim
dokazima,tonimpodacimaidrutvenomemoralu.Uoiojedajesamavje
tina,bezetikihtemelja,tetnijaodizostankavjetine.

I to je posve tono i vrlo lako usporedivo sa suvremenim informacij

skim dobom. tetnije je stei vjetinu i znanje programiranja radi nanoenja
tetedrugimvlasnicimaraunala,pojedincimailisustavima,negobitibeztih
znanja.Zadrutvojetetnijekadnetkosteenoznanjeuporaberaunalakoris
tizakraunovcastuihrauna,negodatevjetinenema.ZatoPekkaHima
nen(2002:100)upozorava:Logikamreeikompjutoraotuujenasodosjea
ja odgovornosti prema drugima, koji je poetak svakog etikog vladanja. U
informacijskomnamdobuzatotrebaviebrigeiodgovornostizadruge,koje
132

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

zagovaraju neki hakeri. Dobro emo uiniti ne budemo li takvo razmiljanje

oekivaliodkorporacijailivlada.Povijesnogledano,novoetikomiljenjenije
potjecalo od njih; temeljite promjene uvijek potjeu od pojedinaca kojima je
stalododrugihljudi.

Kakavsezakljuaknamee?Znanjeivjetinakojinepoivajunaeti
kimnaelimapredstavljajuopasnostzaovjeanstvo.Primjerice,znanjemini
ranjamoebitivrlokorisnozaprobijanjetunela,aliakoizostaneetikakom
ponenta uporaba toga znanja u korisne svrhe, onda isto to znanje postaje
opasno jer se moe uporabiti u teroristikim napadima i ubijanju nedunih
ljudi.Vjetinaiznanjeizvedbejavnogagovorainovinarskihpriloga,bezute
meljenjauetici,takoerjeopasna.DanasznatnovienegouCiceronovovri
jemejersuutjecajidostupnostmedijapostaliglobalnipasesmnogostrukim
poveanjemnjihovepublikeujednakomeomjerupovealaipotencijalnaopa
snostirenjatetnihsadraja.

Ipak,cenzuranijerjeenje.Zato?Zatotojepovijestpokazaladatak
vihcenzorapoputKrasa,kojijedugovagaosvojeodlukeinudiozamjenska
rjeenja (pouavanje zasnovano na istini i potvrivanju i opovrgavanju izne
senihdokaza,anenasmicalicamaigovornimzamkama),uglavnomnijebilo.
Prevladalisucenzorikojisutitili vlast,neovisnojesulinjezinipostupcibili
etiniilinisu.Uzslubenecenzorekojisusvojimpeatompotvrivalitose
smije,atonesmijeobjaviti,opasnijisuonikojidjelujuizsjene(Jansen,1991:
1417),udrutvimakojaslubenonepriznajupostojanjecenzure.Opasnijisu
onikojislubenonepostoje,aliimajutolikumozastraivanjadasenovinari
opojedinimtemama,skupinama,osobama,tvrtkamaipojavamaneusuuju
pisati.

Bilo kakvom obliku cenzure treba suprotstaviti podizanje ope razine

obrazovanosti lanova drutva i njihov odgoj na etikim naelima. U tome
sluajunitibinovinariizvjetavalineetino,nitibipublikatakvoizvjetavanje
prihvaala, kao to ne bi dopustila ni da sredita moi nameu posredstvom
novinara njihove posebne interese kao da su opi. A da bi se to postiglo ne
smije se zaboraviti kako povijest nije poela s dananjim danom, kao to ni
dobro,nizlonepostojeoddanas.

8.Zakljuak

Due od dva tisuljea prouavaju se upute iz Ciceronove knjige O

govornikukojapredstavljasintezunjemudostupnihznanjaoretoricitadanjeg
svijeta,kaoiiskustavagrkihirimskihgovornika.SamCiceronjestekaoviu

133

MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4

slavu svojim govorima nego bavljenjem pravom, politikim djelovanjem i

prouavanjemipouavanjemfilozofije,abuduidasenjegovadjelaoretorici
o glasoviti govori objavljuju i danas i izuavaju na mnogim visokokolskim
institucijamadiljemsvijeta.Retorikajebilapriznatanesamokaoumijeenego
ikaoznanstvenadisciplinakojujekaozaokruenisustavuobliioAristoteltri
stoljea prije Cicerona, ali su joj Ciceronove sinteze grkih i rimskih znanja i
iskustvenognasljeadalenovipoletinovuvanost.

PosebnojeidanasaktualnoCiceronovoestonaglaavanjepotrebeda
sadrajgovoramorabitipotpunomoralandabigovorispuniodrutvenusvr
hu.BuduidajeCiceronjasnoiviekratnoisticaodagovornikavjetinabez
moralnostiugovorusamonanositetu,potvrenajepoetnahipotezaovoga
rada o istini i moralu kao nunim preduvjetima za pozitivnost govora. Cice
ronove upute o moralnosti, strukturi, pripremi i izvedbi govora takoer su
opstale i jednako su suvremene danas kao i u doba kad su napisane pa se
moezakljuitidasekorijenisuvremenekulturejavnoggovoranalazeupravo
uCiceronovimsintezamanjemudostupnihznanjaoretoricikaoznanstvenoj
disciplini,umijeuinainukomuniciranjasciljnimjavnostima.

Literatura

Bertrand, C.J. (2002), Media Ethics & Accountability Systems, New

Brunswick/London:TransactionPublishers.

Ciceron,M.T.(2002),Ogovorniku,(GoranaStepani,prevelaipriredi
la),Zagreb:Maticahrvatska.

Filipovi,Vl.(ur.)(1984),Natuknicamoral,Zagreb:Filozofijskirjenik.

Himanen, P. (2002), Hakerska etika i duh informacijskog doba, Zagreb:

NakladaJesenskiiTurk.

Jansen,S.C.(1991),Censorship,NewYork/Oxford:OxfordUniversity
Press.

Jodl,F.(1963),Istorijaetike,Sarajevo:VeselinMaslea.

Juka,S.(2006),Etika,Mostar:Fakultetfilozofskohumanistikihznano
sti.

Laznibat, V. (2000), Retorika, Mostar: Centar za studije novinarstva

SveuilitauMostaru.

Malovi, S. (2005), Osnove novinarstva, Zagreb: Golden marketing

Tehnikaknjiga.

Pavei,F.(1936),Suvremeniurnalizamijavnomiljenje,Zagreb:Matica
hrvatska.
134

droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama

Pavlini,V.(2001),Stilijeziknovinara,Zagreb:Udrugazademokratsko
drutvo.

Platon(1997),Fedar,Zagreb:NakladaJuri.

Pletikos, E., Vlai Dui, J. (2007), Uvodi glasovitih govora Kako stei
naklonostpublikeistvoritizanimanjezatemu,Razgovorioretorici(IvanIvasiIvo
kari,ur.),Zagreb:HrvatskofilolokodrutvoiFilozofskifakultetSveuilita
uZagrebu.

Severin,J.W.,Tankard,W.J.Jr.(1992),CommunicationTheories:Origins,
Methods,andUsesintheMassMedia,NewYork/London:LongmanPublishing
Group.

Stepani, G. (2002), Rasprava O govorniku, Marko Tulije Ciceron: O

govorniku,Zagreb:Maticahrvatska.

kari, I. (2001), to e nam retorika?, Glasoviti govori (odabrao Ivan

Zadro),Zagreb:NakladaZadro.

(2003), Temeljci suvremenoga govornitva, Zagreb: kolska knji

ga.

(2007), Govornitvo i tehnika, Razgovori o retorici (Ivan Ivas i

Ivokari,ur.),Zagreb:HrvatskofilolokodrutvoiFilozofskifakultetSveu
ilitauZagrebu.

kiljan, D. (2007), Pouke Ciceronovih Partitiones oratoriae, Razgovori o

retorici(IvanIvasiIvokari,ur.),Zagreb:HrvatskofilolokodrutvoiFilo
zofskifakultetSveuilitauZagrebu.

Vidakovi, J. (2007), Novinstvo u starom Rimu, Kraljski Dalmatin 200

godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu, (Nada
ZgrabljiRotar,ur.),Zadar:SveuiliteuZadru.

itinskiolji,M.(2001),Teorijakomuniciranjaigovornitvo,Dubrovnik:
VeleuiliteuDubrovniku.

135