Professional Documents
Culture Documents
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
UDK:316.775:177
KORIJENISUVREMENEKULTUREJAVNOGGOVORAU
CICERONOVIMSINTEZAMA
THEROOTSOFCONTEMPORARYCULTUREOFPUBLICSPEAKING
INCICEROSSYNTHESIS
drOREOBRADOVI,docent
SveuiliteuDubrovniku
119
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
theories,andwhichweretakenfromothers.However,forthecontem
porarycultureofpublicspeakingitisnotthatmuchimportantwho
created certain concepts, but more the content of Ciceros works,
especiallytheideaofthenecessityofspeakerspersonalmoralityand
themoralityofhisspeech,itsstructure,preparationandpresentation.
Althoughmorethan21centurieshavepassedsinceCicerocreatedhis
workOntheOrator,itsbasicprinciplesarestillequallyimportant.
Contemporaryrhetoricasascientificdiscipline,publicspeakingasa
skillandthepreparationandthepresentationofaspeechasameanof
communication with target publics have roots in the legacy of this
greatRomanorator,lawyerandphilosopher.
Key words: Rhetoric, Moral, Ethics, Public Speaker, Journalism,
AncientRome,AncientGreece.
1.Uvod
IzCiceronovihiSenekinihzapisadodananjegadanazadralasedefi
nicija pojma moral (od latinskoga mos = obiaj, mores = vladanje, moralis =
udoredan), to je istoznanica zagrki pojam ethikon (Filipovi, 1984: 217) u
znaenju postupak, vladanje, obiaj, navika, oblikovana volja, propis, zakon,
pravilo, nain miljenja. U znanosti se semantika slinost pojmova moral i
etika sadrajno odvaja, kao to to definira Slavica Juka (2006:17): U naim
promiljanjimapostojishvaanjemorala,odnosnoudorea.Onosenalaziu
sferipredznanstvenogarazumijevanjapojmovadobraizla,valjanogaineva
ljanogaponaanja.Beztogapredznanstvenogamoralnogiskustvanebiposto
jalanietika.
Ciceronovadjelaoretoriciizapisivanjezanjegovovrijemenovogslo
enogizrazamoral,neovisnotojedanastekodokazatitkomujebiostvarni
120
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
(prvi)autor,svjedoidaseCiceronnijezadraonapraktinomgovornikom
umijeu nego da ga je elio i teorijski objasniti i ostaviti upute po kojima je
govornitvobilomogueuiti.Nijeseoslanjaosamonavlastitoznanjeiiskus
tvo,negosetrudiometodomsintezeobuhvatitinajboljeiznasljeaigovorni
ketradicijeantikeGrkeiRima.Usintezejeukljuivaonjemusavdostupan
javnigovor,ukljuujuiirimskenovinenakojejebiopretplaen(Vidakovi,
2007:15) pasu mu ih izdavai morali redovito slati kad god je boravio izvan
Rima.
Ciceronnijeostaviomnogoizvornihmisli,alijevrlovaanzakulturu
javnoggovorazatotojepovezaogrkuirimskufilozofijuucjelinu,uzimaju
inajboljeodobje.Nijeosmisliovlastitietikisustav(Jodl,1963:6265),alije
kaoistaknutigovornikipisacproveouspjenusintezuetikihgleditastoika,
zatimSokrata,PlatonaiAristotelainjihovihsljednika,skeptikairimskihteo
lokih miljenja. Na taj nain Ciceron je postao najvaniji posrednik izmeu
shvaanja starogrkih etiara, rimske filozofije i kasnijih misli kranskoga
Zapada.
PredmetistraivanjaovogaradasuupravoCiceronovesintezegovor
nikog umijea njemu poznatog svijeta i dostupnih izvora. Poetna hipoteza
glasidajeCicerongovornikoumijeesmatraopozitivnimivrijednimakoje
sadrajgovorapoivaonaopeprihvaenimmoralnimnaelima.Izhipotezei
predmetaistraivanjaproizlaziistraivakopitanjejesuliCiceronovesinteze
jouvijekprimjenjiveusuvremenomjavnomgovoru.Ciljistraivanjajeutvr
ditikojeodCiceronovihuputagovornicimaproteklo21stoljeenijeobezvri
jedilo,asvrhajenaglasitionenjegoveuputekojebidananjigovornicimorali
primjenjivati kako bi kulturu javnoga govora zadrali na moralno visokoj i
drutveno prihvatljivoj razini. Istraivanje je provedeno komparativnom
metodomimetodomanalizesadrajaCiceronovihzapisaoretoricitezaklju
aksintezom.
2.Govornikoznanjeiumijee
121
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
Ciceronjeeliodasemislikakonitaodnapisanogautriknjigekoje
inedjeloOgovornikunijeizvornonjegovo,pajeupismuAtikunapisaodasu
njegovafilozofskadjelapukiprijepisiidanastaju(Stepani,2002:1320)uz
prilinomalotrudajasamododajemrijeikojihimamnapretek.
Ciceron(2002:36)jenapisaovlastituocjenunastankarimskeretorike:Dokje
u ostalim znanostima najizvrsnije ono to je najvie udaljeno od spoznaje i osjetila
neupuenih,ugovornitvujeupravonajveigrijehodstupatiodsvakodnevnoganai
na govora i uobiajenog zajednikog ponaanja. (...) Isprva, potpuno neupoznati s
teorijom,buduidanisusmatralidavjebaimabilokakvuvanostnitidapostojibilo
kakvopravilousustavugovornitva,postizalisutolikokolikosumoglinadarenoui
promiljanjem.Kasnijepak,kadsuuligrkegovornike,upoznalinjihovespiseizapo
sliligrkeuitelje,naisuljudiusplamtjelinekomnevjerojatnomstrauzauenjem:
uzbuivalaihjevanost,raznolikostimnotvosvakovrsnihsudskihparnica,takoda
seonojnauci,kojujesvatkobioslijediosvojimnaporom,pridodalomnogovjebe,koja
jenadilapravilasvihuitelja.
Nasuvremenokomuniciranjeposredstvommasovnihmedijamoese
primijenitiiCiceronovomrukomzapisanistavkakojeupravonajveigrijeh
122
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
VladimirPavlini,65godinaposlijePaveiaioko2050godinaposlije
Cicerona, drugim rijeima potvruje njihove postavke i prilagoava ih suv
remenomedobu(Pavlini,2001:47):Posebnajeuloganovinaradaposreduje
kao tuma izmeu strunjaka s bilo kojega polja ljudskoga znanja i umijea i
irokog opinstva. Dobar novinar prevodi znanstveni, politiki, pravni i
administrativniargonnaobiangovornijezik.Pritomekatkadtrebatine
tedimice raskrinkavatirazliitemistifikacijeiinformacijskaizmotavanja.Bude
lisamoponavljaostruneivisokoparneizrazeautoriteta,znaidaihilinisam
nerazumijeilidamunijedotogatoenjegoviitateljibitikadrirazumjeti.
3.Vjebanjepopravljastil
DrugidioCiceronovenapomenekojigovoriopotrebivjebanjagovora
jovievaiidanas.Dobarnovinarskistilstvarasestalnimvjebanjemizraza
(Ciceron,2002:3738):Trebanaimeusvojitiznanjeomnogimstvarima,bezkojihje
okretnostrijeiispraznaismijena;samgovorvaljauobliitinesamobiranjem,negoi
sklapanjemrijei;morajusedubokoprouitisviosjeajikojejeljudskomrodudodijeli
lapriroda,jersesvasnagaismisaogovoratrebajuiznijetidabiseduesluateljaili
smirileiliuzbudile.Tomutrebadodatistanovitudosjetljivost,duhovitostiizobrae
nost dostojnu slobodna ovjeka, brzinu i kratkou u odgovoru i napadu povezanu s
123
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
Ciceronpodsjeadajeumislimaigovorunajvearazlikaizmeuljudi
iivotinjaiistiekakoljuditeprirodnedarovesvakodnevnomorajuusavra
vati kako bi se ljudske prednosti pred ivotinjama jasno oitovale. Ljudi
124
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
zarobljenipretenosamonagonima,bezulaganjatrudadamisle,ueisaznaju
novo,nemogubitikorisnidrutvu,nitibiseovjeanstvostakvimarazvijalo.
Njima najmanje mjesta ima u novinarstvu kojemu je stalna izobrazba nuan
preduvjet.Samoljudikojiznaju,neovisnojesulistekliformalnoobrazovanje
zakojeimajudiplomu,ilineformalnoaliuzstalnouenjeipraenjezbivanja,
mogushvatitidrauena,duhovitainiuemuprostarazgovora.
Prostirazgovori,punineumjesnihprimjedaba,uvreda,kleveta,psovki
i nedostatka uvaavanja sugovornika, prevladavaju na internetskim forumi
ma.Razlogzatojesigurnonedostataknaobrazbeunajiremsmisluterijei,
kojaobuhvaaodkolovanjadokunogaodgoja.Nijeuvijekizricanjeprostota
u medijima za iroku publiku namjerno. esto je lako uoiti kako pojedine
neobrazovaneosobe,vrlouspjeneuonomeimesebave,rabeneprimjerene
rijeijerneznajuzadrugeiinaeihkoristeusvakodnevnomeivotu.
4.Znanstveniciiretorika
Ivokari(2007:32)jeprouiostanjeuhrvatskojznanosti2007.injezi
nome plasiranju u javnost: Gdje smo mi? Nai su znanstvenici uglavnome
svimetimezateenikaoiproizvoaitehnikihroba.Netosebreuretorici
snalaze oni koji imaju manje onoga to bi trebalo reklamirati, dakle oni stari
125
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
sofistiiliprodavaimagle.Njihimapodjednakoiupolitici,iunovinarstvu,i
uznanosti,iupoduzetnitvu.Sdrugestraneameslabopoznataotkria,nei
skoriteni izumi, preuene knjige, nepravedne pravne odluke. To je tako jer
serijetkodogaadaistoovjekbudevrstaniustvariiumoiutjecanja,atim
skisespojeviunasjouvijekrijetkosklapaju.
Dvojbapostoji,alirjeenjasusveeebliskazakljukuizCiceronova
djela O govorniku. Sve vie dravna tijela, politike stranke, udruge i tvrtke
zapoljavaju glasnogovornike koji javnost upoznaju s njihovim odlukama,
planovimaistavovima.Odnosisjavnostimainjihovisastavnidijeloviodnosi
smedijimaiglasnogovornitvosesvevierazvijajuzatotojetostrukakoju
nije mogue dobro obavljati bez posebnih, njoj potrebnih znanja. Koliko god
setrudili,znanstveniciistrunjacipojedinihstruka,akonisuikomunikacijski
obrazovani,nemogujednostavnoprenijetijavnostionoimesebave.Nitiih
javnostmoelakorazumjeti.Ali,kojesegodrjeenjeprimijenilo,uvijekostaje
kao uvjet za izbjegavanje komunikacijskih nesporazuma uenje o predmetu
javne objave i nainu njezine pripreme, to Ciceron (2002: 7071) objanjava:
Buduidajetotogovornikainigovornikomrazdijeljenoupetdijelova,nauiosam
daontrebaprvopronaigrauzagovor,zatimtotojepronaaorasporeditiisloiti
nesamotosetieredoslijeda,negoipovanostiipremavlastitojprocjeni.Nadalje,
tonapokontrebazaodjenutiiukrasitijezinimsredstvima,poslijetogazatoitiupam
enjuinakrajuizvestisdostojanstvomiprivlanou.1Saznaosamiprihvatioito
da, prije no to ponemo govoriti, odmah na poetku valja pridobiti naklonost slua
teljstva.Zatimtrebaizloitistvar,nakontogaodreditispornimoment,potomdokazati
vlastiteargumente,aposlijepobitionekojiproturjee.Auzakljunomedijelugovora
trebaproiritiiuveliationotogovorinamaukorist,aonotojenakoristprotivniku
oslabitiislomiti.
Pet faza nastanka govora: iznalaenje grae (inventio), njezin raspored (dispositio), jezino
oblikovanje (elocutio), pamenje (memoria) i izvedba (actio). (Napomene prevoditeljice
CiceronovadjelaOgovornikuGoraneStepani.)
1
126
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
govornikaiu7sluajeva(tosubili iskljuivosudskiiparlamentarnigovori)
pokudomsvojihprotivnika.Odnainakojimgovornikulaziutemunajea
jebilapriaitou29govora,slijediojecitatu10govora,retorikopitanjeu11,
poinjanje sa sredinjom misli takoer u 11 govora i najava prigode dranja
govora u 7 sluajeva. U istraivanju glasovitih govora nije se mogao utvrditi
redoslijed pojedinih elemenata uvoda tj. izvesti pravilo o potrebnom redosli
jeduelemenatakojimgovornikstvarazanimanjezatemuilistjeenaklonost.
Tisuseelementiugovorimaispreplitali,agovornicisurabilivienainaza
stvaranjevezespublikomuistovrijeme(npr.iskromnostivjerodostojnosti
pohvalupublici)izanimanjazatemuuistojuvodnojreenici.Akoseizuzme
oslovljavanjekaoelementuspostavljanjavezeizmeugovornikaipublike, u
52analiziranagovoragovornicisupoelitemom,aposlijesevraalielemen
timaizravnogastvaranjanaklonostiiliihpotpunoizostavljali,zakljuujuEle
nmari Pletikos i Jelena Vlai Dui (2007: 103) analizu 127 govora iz zbirke
Glasovitigovoriobjavljene1999.
5.Iskvarengovornastajeiskvarenimgovorenjem
IstapravilatoihCiceron(2002:7273)navodizapripremuiizvedbu
govora, posve su primjenljiva u pripremi govora u suvremenim odnosima s
javnostimaikomentatorskoanalitikihisloenihnovinarskihrodovaunovi
narstvu:Veinapritomvjebasamoglasaitonebaznalakiitjelesnusnagu,
potie spremnost jezika i raduje se velikom broju rijei. Tu ih zavodi izreka koju su
ulidaljudimogovorenjaobinopostiugovorenjem.Noistinitajeionaizreka:
iskvaren se govor najlake postie iskvarenim govorenjem. I zato je upravo prilikom
vjebanjaiakojekorisnoestogovoritibezpripremeipakmnogokorisnijedatisi
vremenazarazmiljanjeigovoritipripremljenijeipaljivije.(...)Pisaljkajenajboljii
127
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
najdjelotvornijizaetnikiuiteljgovorenja,itospravom:naime,kaotopripremai
razmiljanjelakopobjeujuiznenadaniproizvoljangovor,takoeinjihsvakakonad
visitimarljivoibriljivozapisangovor.
Istojeisgovorima.Iusuvremenodobakaoiprijedvijetisuegodina.
Velimir Laznibat (2000: 70) kao vrijeme za poetak pripreme govora navodi
onajtrenutakkadgovorniksaznaispoznatohoekazati:Naime,jednamu
misao (tema) mora biti jasna, jer je za svaki pravi govor opasno imati vie
misli(tema).Zapravo,unutarnjije,jojedan,uvjetjednamisaoinainkojim
ejeiskazivatiiobrazlagati.Prematome,govornikeupripremanjugovora
poi od sredinjega dijela, od izlaganja; kad odredi glavnu misao, o njoj e
promiljati i nju e misaono popunjavati; tek tada pristupit e formi govora,
reenicama, koje e i zapisivati; najposlije tome e dodati nune dokaze
(argumente) za obranu glavne misli svoga govora. Tako e, pripremajui se,
napisatisvojgovor,kojieiproitativieputa.
Laznibat (2000: 7071) potom istie kako se poslije izlaganja pie zak
ljuak s udarnom zadnjom reenicom, a tek onda uvod. Usporeuje pisanje
govoraspisanjemknjigekadseteknakrajupiupredgovoriliuvod,aodtri
naina pripreme govora: pisanoga, govora u biljekama i improviziranoga,
128
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
preporuujepisanigovor.Ali,nenanaindagasejavnoita,vesamopie
radi uvjebavanja. itanje pripremljenoga govora nije dobro zbog izostanka
prirodne ili smanjenja mogunosti za uvjebanu neverbalnu komunikaciju.
Biljekeuvijekpomau,kaopodsjetnikzadobruizvedbupisanogagovora,a
improviziranegovoretrebaizbjegavatikadgodjemogue.
Majaitinski(2001:119)savjetujeoblikovanjetezakojeeglavnetoke
izrazitiuformipotpunihreenica,topredstavljasamotkivogovorapasavje
tujedaihupravozbogtogatrebapaljivoizabratiiformulirati.itinskiupri
log svojim tvrdnjama navodi i Platonovu (1997: 48) usporedbu govora sa
ivimbiimapokojojgovormorabitiorganizirantakodaimavlastitotijelo
kojemneenedostajatiniglava,nistopala,nitrup,niudovi,negoesvioni
bitirasporeenitakodaodgovarajuijednidrugimaicjelini.
129
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
itatisvojtekst.Premakariu,uzrokteupraksiestopotvrenepogrekeje
upolovinostizahvata(kari,2003:32):...trebalojeodluitidasvaki autor
slobodnogovoriizsvojihbiljeaka,aneizpismenogsastava.
UpredgovoruknjigeGlasovitigovoriIvokari(2001:XIXII)posebno
naglaavakakonigdjekaougovorunisuuvrstomspojuvolja,razum,osje
aj,etikaipoetika.Retorikunazivaprocedurompronalaenjaljudskihistinai
krenjemputovaloginihpovezivanjaizmeunaelaidogaaja.Zaretorike
postupkekaedanesmijusamopreispitivatirazumnostodluka,negoinjiho
vuetinost,jednakokaotojetoisticaoiCiceronprijevieoddvatisuljea.
kari(2001:XIXII)dodajedaimaizleretorikeizlihgovornika,aliisnjiho
vim se govorima treba upoznati jer i oni u njima, kao to su to, na primjer,
Hitler,MussoliniiStaljininili,pokuavajunaispojnicesnekimpozitivnim
naelima i tako pridobiti mase, a njihova zla retorika jasno se spozna tek po
stranimposljedicama.
Ciceronovisavjetizanunaprethodnaznanjaipripremugovoranisu
nimalo izgubili na aktualnosti ni danas (Ciceron, 2002: 74): Valja se suoiti s
ljudskimpogledimaiiskuatisnagutalenta,aonupaljivupripremuobavljanuizme
uetirizidatrebaiznijetinasvjetlostvarnosti.Morateitatiipjesnike,upoznavati
se s povijesnim djelima, itati i detaljno prouavati uitelje i pisce svih plemenitih
nauka, i radi vjebe ih hvaliti, tumaiti, ispravljati, koriti i pobijati. O svakoj stvari
trebateraspravljatisobastajalita,zaiprotiv,itosegodnalounekomsluaju,a
moglo bi se initi uvjerljivim, to treba izmamiti na vidjelo i iskazati. Morate izuiti
graansko pravo, upoznati zakone, shvatiti svu prolost, nain djelovanja Senata,
ustroj drave, prava saveznikih naroda, saveze, ugovore, interese vlasti. Takoer,
nekaseizsvakevrsteduhovitagovorauzmenekaprivlanaala,injomenekasekao
soljuzainicijeligovor.
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
No,nazadnastvar:zarneviditekolikojevelikzadatakzagovornikapisanjepovijesti?
Modainajvei,tosetietijekairaznolikostiizraza.Ipak,koduiteljagovornitva
nigdjenenalazimdabionobilopoduprtozasebnimpropisimaonisu,naimebjelo
dani.Patkoneznadajeprvizakonpripisanjupovijestidaseautornesmijeusuditi
izreinekula?Adrugizakondase nesmijene usuditireiistinu,kakosenebi
javilasumnjaupristranostilineprijateljstvo?Ovisutemelji,naravno,svimapoznati,
aostatakzdanjapoivanagraiiizrazu.
6.Istinajenuanrazlog,povodiuzrokgovora
itajuiCiceronove(2002:219220)uputezaizlaganjekaosredinjidio
govora, u njima nema niega to bi u suvremenome dobu trebalo dodati ili
oduzetidabisenapisaouspjeangovor:Ododluujuejevanostizasluajda
lismogarazloilibriljivoiline,jerizlaganjejeizvoritesvihostalihdijelovagovora.
Sljedeejedaseodredipredmetspora;pritomtrebaistraitiokoegajenastaoprije
por.Potomtrebapribavitiglavnedokazezasluaj,itotakodaistodobnoopovrgava
protivnikeipotvrujesvoje.Uparnicamauonomedijelugovorakojisluiiznoenju
argumenatapostojinaimesamojednonaelo,aonozahtijevaipotvrivanjeiopovr
gavanje.Nobuduidaseprotuargumentinemoguopovrgnutiakonepotvrdisvoje,
niovitvojipotvrditiakoneopovrgneonetue,tojerazlogtojeobojepovezanopo
svojoj naravi, koristi koju pruaju i po uporabi. Zakljuiti treba preteito tako da se
uveavauinak,bilodaraspaljujemosucailigaumirujemo.
131
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
Ciceronjepisaoiorimskojdravnojcenzuri,ijauloganijesmjelabiti
zabranu politikih neistomiljenika, u to se cenzura izrodila u suvremenom
dobu,negomoralnostsadraja(Ciceron,2002:260261):TadaKrasnastavi:(...)
Teorijaizborarijei,njihovasmjetajaislaganjaperiodalaganaje,kaoisamapraksa
bezteorije.Naprotiv,obiljetemagolemoje,Grcivienjimenegospodare,iiztogaje
razloga naa mlade uza sve uenje gotovo neuka, a u posljednje su se dvije godine
javili bogovi pomagajte! i latinski uitelji retorike. Ja sam ih kao cenzor ukinuo
vlastitimediktom,nezatotonebihhtiokakosumireklidanekigovoredamlade
otrisvojum,nego, naprotiv,nisamhtiodanjihovumotupi,aojaanjihovabesram
nost.KodGrkasamnaime,kakvibilidabili,primjeivaoipakporedoveizvjebanosti
jezika i neko sustavno znanstveno obrazovanje na visokoj razini, a kod ovih naih
novih uitelja uvidio sam da ne mogu pouavati niemu osim drskosti, koju treba
pomno izbjegavati, ak i kad je povezana s dobrim osobinama. Budui da je to bilo
jedino to su nauavali i da je to bila kola bestidnosti, mislio sam da je cenzorova
dunostpobrinutisedaseneproiridalje.Iakojeodredbabilaodluna,toneznaida
samizgubionadukakoseonooemusmoraspravljalimoepredavatiiotmjenosroiti
nalatinskomina,naime,jezik,kaoinaravstvaridoputajudasestaraizvanredna
mudrostGrkaprilagodizanauporabuiobiaje.Notusupotrebniizobraeniljudi
kakvihdosadauovomnaempodrujumeunaimsugraanimanijebilo.Akoikada
iskrsnu,trebateihpretpostavitiisamimGrcima.
7.Vjetinadobrasamokadjeetina
UovimseKrasovimrijeima,baronakokakoihjeCiceronzabiljeio,
tumai izvorni postupak rimske cenzure, cenzorove dvojbe prije i poslije
donoenjaodlukeocenzuritenjegovooslukivanjejavnogamnijenjaovlasti
toj odluci. Kras je zabranio rimsku verziju grkih sofista koji su pouavali
govornim smicalicama za pobjedu u raspravama, bez temeljenja na istinitim
dokazima,tonimpodacimaidrutvenomemoralu.Uoiojedajesamavje
tina,bezetikihtemelja,tetnijaodizostankavjetine.
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
Kakavsezakljuaknamee?Znanjeivjetinakojinepoivajunaeti
kimnaelimapredstavljajuopasnostzaovjeanstvo.Primjerice,znanjemini
ranjamoebitivrlokorisnozaprobijanjetunela,aliakoizostaneetikakom
ponenta uporaba toga znanja u korisne svrhe, onda isto to znanje postaje
opasno jer se moe uporabiti u teroristikim napadima i ubijanju nedunih
ljudi.Vjetinaiznanjeizvedbejavnogagovorainovinarskihpriloga,bezute
meljenjauetici,takoerjeopasna.DanasznatnovienegouCiceronovovri
jemejersuutjecajidostupnostmedijapostaliglobalnipasesmnogostrukim
poveanjemnjihovepublikeujednakomeomjerupovealaipotencijalnaopa
snostirenjatetnihsadraja.
Ipak,cenzuranijerjeenje.Zato?Zatotojepovijestpokazaladatak
vihcenzorapoputKrasa,kojijedugovagaosvojeodlukeinudiozamjenska
rjeenja (pouavanje zasnovano na istini i potvrivanju i opovrgavanju izne
senihdokaza,anenasmicalicamaigovornimzamkama),uglavnomnijebilo.
Prevladalisucenzorikojisutitili vlast,neovisnojesulinjezinipostupcibili
etiniilinisu.Uzslubenecenzorekojisusvojimpeatompotvrivalitose
smije,atonesmijeobjaviti,opasnijisuonikojidjelujuizsjene(Jansen,1991:
1417),udrutvimakojaslubenonepriznajupostojanjecenzure.Opasnijisu
onikojislubenonepostoje,aliimajutolikumozastraivanjadasenovinari
opojedinimtemama,skupinama,osobama,tvrtkamaipojavamaneusuuju
pisati.
8.Zakljuak
133
MEDIJSKIDIJALOZI10,Vol.4
PosebnojeidanasaktualnoCiceronovoestonaglaavanjepotrebeda
sadrajgovoramorabitipotpunomoralandabigovorispuniodrutvenusvr
hu.BuduidajeCiceronjasnoiviekratnoisticaodagovornikavjetinabez
moralnostiugovorusamonanositetu,potvrenajepoetnahipotezaovoga
rada o istini i moralu kao nunim preduvjetima za pozitivnost govora. Cice
ronove upute o moralnosti, strukturi, pripremi i izvedbi govora takoer su
opstale i jednako su suvremene danas kao i u doba kad su napisane pa se
moezakljuitidasekorijenisuvremenekulturejavnoggovoranalazeupravo
uCiceronovimsintezamanjemudostupnihznanjaoretoricikaoznanstvenoj
disciplini,umijeuinainukomuniciranjasciljnimjavnostima.
Literatura
Ciceron,M.T.(2002),Ogovorniku,(GoranaStepani,prevelaipriredi
la),Zagreb:Maticahrvatska.
Filipovi,Vl.(ur.)(1984),Natuknicamoral,Zagreb:Filozofijskirjenik.
Jansen,S.C.(1991),Censorship,NewYork/Oxford:OxfordUniversity
Press.
Jodl,F.(1963),Istorijaetike,Sarajevo:VeselinMaslea.
Juka,S.(2006),Etika,Mostar:Fakultetfilozofskohumanistikihznano
sti.
Pavei,F.(1936),Suvremeniurnalizamijavnomiljenje,Zagreb:Matica
hrvatska.
134
droreObradovi:
KorijenisuvremenekulturejavnoggovorauCiceronovimsintezama
Pavlini,V.(2001),Stilijeziknovinara,Zagreb:Udrugazademokratsko
drutvo.
Platon(1997),Fedar,Zagreb:NakladaJuri.
Pletikos, E., Vlai Dui, J. (2007), Uvodi glasovitih govora Kako stei
naklonostpublikeistvoritizanimanjezatemu,Razgovorioretorici(IvanIvasiIvo
kari,ur.),Zagreb:HrvatskofilolokodrutvoiFilozofskifakultetSveuilita
uZagrebu.
Severin,J.W.,Tankard,W.J.Jr.(1992),CommunicationTheories:Origins,
Methods,andUsesintheMassMedia,NewYork/London:LongmanPublishing
Group.
itinskiolji,M.(2001),Teorijakomuniciranjaigovornitvo,Dubrovnik:
VeleuiliteuDubrovniku.
135