Naziv kolegija: GRKI I RIMSKI SVIJET

Nositelj kolegija: prof. dr. Bruna Kunti-Makvi

Nastavnik: asist. Jelena Marohni
ECTS-bodovi: 7
Trajanje: jedan semestar, zimski
Status: obvezatni preddiplomski kolegij na jednopredmetnom studiju povijesti; izborni za ostale studente preddiplomskih studija
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan (u okviru ove satnice dio nastave provodi se na terenu)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija: Oblikovati valjanu predodbu o tijeku grke i rimske povijesti, znaajkama antikih drutava i o njihovu
civilizacijskom prinosu, o specifinoj izvornoj grai i nainu rada na njoj, o razvitku historiografije u klasinoj starini. Stjecanje
kompetencija i vjetina specifinih za povijest Grke i Rima; osiguranje preduvjeta za uenje i razumijevanje povijesti kasnijih
razdoblja. Ishodi uenja: razlikovati izvore od literature; razlikovati specifinost izvora za staru povijest od izvora za kasnija
razdoblja; usporediti razliite interpretacije dogaaja i procesa stare povijesti; analizirati povijesne podatke; opisivati povijesna
zbivanja; definirati i argumentirati vlastito miljenje.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: jedan od tri obvezatna predmeta iz stare povijesti u prvom semestru jednopredmetnog
preddiplomskog studija povijesti; pouava studente naelima rada na staroj povijesti i upuuje ih o pregledu gradiva.
Koritene metode: frontalna nastava, samostalan rad, rasprava, vjebanje u koritenju izvora i literature
Sadraj kolegija:
Vrste izvora za grku i rimsku povijest.
Egejska prapovijest i protohistorija s minojskom i mikenskom civilizacijom. Arhajska Grka. Sparta i Atena u klasino doba.
Meunarodni odnosi na Egeju u 5. i 4. st. pr. Kr. Drutvo, gospodarstvo i duhovnost klasinoga doba. Helenistiko razdoblje.
Drutvo, gospodarstvo i duhovnost helenistikoga doba. Grka svakodnevica klasinog i helenistikog doba.
Italska prapovijest i protohistorija. Osnutak Rima i razvitak do osvojenja Apeninskog poluotoka. Osvajanja Sredozemlja i
promjene u dravi i drutvu. Razdoblje graanskih ratova. Rano i razvijeno Rimsko Carstvo. Ustroj drave uprava pokrajinama.
Razlike Istoka i Zapada. Kasno Carstvo. Rimska duhovnost i svakodnevica. Spomenici u Arheolokom muzeju u Zagrebu i na
nalazitima Andautonije, Siscije i Jakih toplica; u Arheolokom muzeju u Splitu, u Dioklecijanovoj palai i Saloni. Fakultativno dio
nastave na jednome od reprezentativnih lokaliteta u uem i irem okruenju Hrvatske (Ljubljana, Ptuj, Akvileja, Sarajevo, Boka,
Karnunt, Buda, Szombathely, Peuh).
Znaajke antike historiografije.

Raspored rada po tjednima:

1. Provjera predznanja. Rezultati provjere predznanja. Oblikovanje grupa za seminarski rad i podjela tema.
Pred.: Pristup staroj povijesti.
Sem.: Odjeci stare povijesti u dananjici. Okolnosti prouavanja stare povijesti.
2. Terenska nastava: arheoloko nalazite kao izvorna cjelina, prezentacija i zatita Andautonije. Prezentacija studentskih
radova.
Pred.: Prapovijest. Odnos prapovijesti i povijesti. Pregled.
Sem.: Antika gledanja na najstariju povijest.
3. Pred.: Osvit europske povijesti.
Sem.: Izvori
4. Pred.: Arhajska drutva izmeu Alpa i Egeja
Sem.: Izvori. U okviru terenske nastave predmetni izvori u Arheolokom muzeju u Zagrebu i u Hrvatskom prirodoslovnom
muzeju. Prezentacija studentskih radova.
5. Pred.: Uzorni polisi Sparta i Atena
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova.
6. Pred.: Odnosi meu antikim civilizacijskim aritima 8. 4. st. pr. Kr.
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova.
7. Provjera napretka tijekom kvartala. Rezultati.
Pred.: Helenizam.
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova.
8. Pred.: Rimska ekspanzija.
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova.
9. Pred.: Kasna Republika i uspostava Carstva.
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova.
10. Pred.: Principat.
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova.
11. Terenska nastava: otkrivanje rimskog velegrada: Salona; carska rezidencija u kasno doba Carstva: Dioklecijanova
palaa. Prezentacija studentskih radova.
12. Pred.: Zapad i Istok rimskoga svijeta: ivot u provincijama.
Sem.: Izvori.
13. Pred.: Kasno Carstvo.
Sem.: Izvori. Prezentacija studentskih radova. Pisani ispit. Rezultati.

Literatura:
A. Obvezatna
-Velika ilustrirana povijest svijeta I-VII, Rijeka: O. Kerovani, 1974. 1976. (brojevi stupaca, ne stranica: I. svezak: 2978, 89-94, 151-310, 361-366, 405-416; II. svezak: 497-503, 659-726; III. svezak: 977-994, 1016-1038, 1211-1334; IV.
svezak: 1476-1481, 1483-1498, 1507-1513, 1521-1551, 1576-1713; V. svezak: 1937-1980, 1985-2050, 2088-2104,
2151-2250; VI. svezak: 2419-2434, 2444-2462, 2465-2614, 2660-2682; VII. svezak: 2897-2926, 2961-3028, 30993143.)
-Weltatlas der Archologie, Ch. SCARRE, Mnchen: Sdwest, 1990. (izvorno: Past Worlds: The Times Atlas of
Archaeology, Ch. SCARRE, Times Books, 1988.)
-B. KUNTI-MAKVI - B. OLUJI, Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, Zagreb: FF Press, 2004.
-Herodot, Povijest, prev. D. KILJAN, Zagreb: MH, 2000. (knjige I. i VIII.)
-Cezar, Moji ratovi, prev. T. SMERDEL, Zagreb: Zora, 1972. (Galski rat, I, 1-29; Graanski rat, III, 82-112)
-Tacit, Anali, prev. J. KOSTOVI, Zagreb: MH, 1970. (I, 1-30)
B. Dopunska
Po izboru i prema znanju stranih jezika neki od pregleda grke i rimske povijesti nainjeni za prvi stupanj studija,
npr. :
-M. LE GLAY, J. L. VOISIN Y. LE BOHEC, A History of Rome, Oxford Cambridge, MA: Blackwell, 1996. (izvorno:
Histoire Romaine, Paris: PUF, 1991 (1942))
-Greece and the Hellenistic World, ur. J. BOARDMAN J. GRIFFIN O. MURRAY, Oxford New York: Oxford
University Press, 1996.
-The Roman World, ur. J. BOARDMAN J. GRIFFIN O. MURRAY, Oxford New York: Oxford University Press, 1996.
-M. BORDET, Prcis dhistoire romaine, Paris: Armand Colin, 1969 (1912).
-G. CLEMENTE, Guida alla storia romana, Milano: Mondadori, 1981.
-R. BRATO, Grka zgodovina [Zbirka Zgodovinskega asopisa 26; Knjina zbirka scripta], Ljubljana: Zveza
zgodovinskih drutev Slovenije tudentska zaloba, 2002.
ili dr., u dogovoru s predmetnim nastavnikom
Nain polaganja ispita:
Pisani.
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Tri pisane provjere (na poetku provjera predznanja, radi
formiranja seminarskih radnih grupa; na kvartalu provjera napretka u proraenome gradivu (10% ocjene); zavrni
pisani ispit (20% ocjene)); sudjelovanje u izradi i prezentaciji seminarskoga rada (30% ocjene); aktivno sudjelovanje
u terenskoj nastavi (15% ocjene), aktivno sudjelovanje u seminarskim oblicima rada (15% ocjene); redovito
pohaanje nastave (10% ocjene).