Professional Documents
Culture Documents
Slika 4.1 Temelj kao veza konstrukcije i tla. Prenos optereenja kroz tlo ( naponi u tlu).
4 .3 S T I LJ I VO S T T L A
Stiljivost je osobina tla da smanjuje zapreminu pri poveavanju efektivnih napona. Ova osobina
je od posebnog znaaja kada se analizira sleganje objekata koji se oslanjaju na tlo.
KOMPONENTE SLEGANJA NA REALNOM TLU
Ukupna veliina sleganja optereene povrine se moe opisati zbirom:
s=si+sc
gde je:
si trenutno sleganje. Deformacije se pojavljuju istovremeno sa nanoenjem prirataja napona.
sc konsolidaciono sleganje.Deformacije promene zapremine doprinose ukupnoj veliini sleganja, pri
emu u vodom zasienim materijalima dolazi do istiskivanja vode iz pora. Ova komponenta je
znaajna kod glina jer moe trajati relativno dugo. U peskovima i drugim vodopropusnim materijalima
ova komponenta sleganja se odigrava praktino istovremeno sa trenutnim sleganjem u toku nanoenja
optereenja, bez vremenskog zaostajanja.
Veliina konsolidacionog sleganja vodom zasienih glina moe se izraunati korienjem rezultata
opita stiljivosti u edometarskom aparatu
EDOMETARSKI OPIT - OPIT STILJIVOSTI ili KONSOLIDACIJE
Opit stiljivosti izvodi se u kutijastom aparatu koji se naziva edometar. Uzorak u obliku relativno
niskog cilindra, sa povrinom baze izmeu 20 cm2 i 100 cm2 i odnosom prenika prema visini u
granicama od 2.5 do 5, izlae se kontrolisanim priratajima vertikalnih napona, ali je krutim prstenom
bona deformacija spreena. Meri se sleganje uzorka, tj. smanjenje njegove visine sa poveanjem
napona. Presek kroz kutiju edometra sa fiksnim i plivajuim prstenom prikazani su na Slici 4.3.
Porozne ploice na bazama uzorka omoguavaju evakuaciju vode u procesu konsolidacije, dok se
promena zapremine registruje merenjem promene visine uzorka. Optereenje se nanosi stepenasto, kao
to je to ilustrovano na Slici 4.4. U poetnom stanju uzorak se optereuje malim naponom od oko 5 do
10 kPa koji obezbeuje kontakt izmeu ploe za optereivanje, poroznih ploica i uzorka. Ovo malo
"nulto" optereenje (koje nije prikazano na Slici 4.4) se uzima kao poetno, nulto, a nakon toga se
optereivanje vri stepenasto, pri emu je uobiajeno da je odnos veliina vertikalnih napona izmeu
dve susedne stepenice optereenja oko 2, na primer: 25, 50, 100, 200, 400, 800 kPa, itd. Uobiajeno je
da svaka stepenica optereenja traje 24 asa, izuzetno i do 48 asova. Praktino neizbean nedostatak
je da opiti relativno dugo traju, to se mora imati u vidu pri planiranju potrebnog vremena za
obavljanje ove vrste posla.
Slika 4.3. ema edometra. (a) sa fiksiranim prstenom, (b) sa plivajuim prstenom, (c) naponi i
deformacije
z/
z
Ako je neoptereen uzorak tla u edometru imao poetnu visinu h0 i pri stepenici optereenja "i"
smanjio visinu za hi, specifina deformacija je:
hi hi 1
h0 hi
Tlo koje ima manji modul stiljivosti ima veu stiljivost.
z
U naem podneblju se ilustrovani nepovoljni uticaji eliminiu temeljenjem ispod donje granice
aktivnog sloja, a zalee potpornih konstrukcija se zapunjava krupnozrnim tlom koje nije osetljivo na
dejstvo mraza. Zatitne mere podrazumevaju temeljenje objekata na dubinama veim od dubine
dejstva mraza koja se u naem podneblju kree do oko 1,0 m. U nekim okolnostima primenjuje se i
prekidanje kapilarnog penjanja ugraivanjem tamponskog sloja od krupnozrnog vodopropusnog
materijala.
zbijanja materijala za razliite vlanosti istog. U takozvanom Proktorovom opitu se uzorak tla zbija
u cilindrinom kalupu udarcima malja teine 2.5kg koji pada sa visine od 30.5cm. Tlo se zbija u tri
sloja sa po 25 udaraca po sloju. Ovo je tzv. standardni opit a postoji i modifikovani opit sa veom
energijom zbijanja (5 slojeva, malj 4.5kg , visina pada 46cm). Oba opita se ponavljaju za pet uzoraka
razliite vlanosti i svaki put se mjeri zapreminska teina u suvom stanju d koja predstavlja mjeru
zbijenosti. Zatim se crta kriva zavisnosti izmeu postignute zapreminske teine u suvom stanju i
vlanosti Proktorova kriva. Za datu energiju zbijanja postoji vlanost pri kojoj se postie maksimalna
zapreminska teina u suvom stanju tj. maksimalna zbijenost. Ova vlanost koja odgovara maksimumu
Proktorove krive naziva se optimalna vlanost wopt ( slika 4.8) to znai da vlanost materijala koji se
ugrauje u nasip treba da bude blizu optimalne.
d
dmax
100%
Ste
Kontrola zbijanja se tradicionalno sprovodi nakon zbijanja odreenog sloja materijala u odreenom
broju sluajno odabranih taaka. Meutim, danas se sve vea vanost pridaje kontinuiranoj kontroli
zbijanja gdje je kontrolni ureaj sastavni dio opreme za zbijanje.
Maine za zbijanje tla
Maine za zbijanje tla se mogu podijeliti na:
maine sa staikim dejstvom
maine sa dinamikim dejstvom
Slika 4.11. Je
U maine za zbijanje sa dinamikim dejstvom spadaju:
vibro valjci
vibro jeevi
vibro nabijai
vibro ploe
Vibro valjci se primjenjuju prvenstveno za zbijanje nevezanih materijala, iako daju dobre uinke i kod
valjanja slabo koherentnih materijala. Zbog dinamikog djelovanja teina ovih valjka moe biti znatno
manja od teine valjka koji djeluju samo statiki. Vibracijama se, u odnosu na masu, djelovanje
viestruko poveava (5 do 7 puta). Teina vibro valjaka kree se od 0,34 t za lake valjke do 5 t za tee
valjke. Vibro valjci vibriraju bez odskoka, odnosno neprekidno ostajui u prisnom dodiru sa
zbijajuom masom.