Anatomija ovjeka

Code:
SFS0104

Naslov predmeta: Anatomija ovjeka

Nivo:
Dodiplomski

Godina: I

Status:
Obavezni

Semestar: I i II

Sedmica: trideset ( 15+15)

Odgovorni nastavnik:

ECTS kredita: ( 5,5

Ukupno asova: 150 (30+

Prof.dr Amela Kulenovi

Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova

1. Ciljevi
predmeta

2. Svrha
predmeta

3. Ishodi
uenja

Anatomija prouava normalnu grau ljudskog tijela. Cilj je kroz nastavu predmeta An
ovjeka savladavanje materije potrebne za dalje osposobljavanje iz teoretskih i klini
predmeta studija stomatologije. Kroz sistemsku anatomiju i topografsku anatomiju. O
panja pridaje se poznavanju topografskih odnosa pojedinih regija i organa sa ciljem
osposobljavanja kandidata za potrebe buduih operativnih intervencija i drugih klini
u stomatolokoj praksi. Tokom obaveznog kurikuluma student stomatologije mora da
gradivo iz osteologije, zglobnog i muskularnog sistema kao i organe glave i vrata sa
inervacijom vaskularizacijom i limfnom drenaom, relevantnu za aplikaciju lokalnih i
anestezija. Obavezno je savladavanje kapitalnih ivaca sa posebnim osvrtom na vez
centralnim nervnim sistemom i sa ulnim organima. Takoer student treba da bude u
anatomskim saznanjima o topografiji ovjekovog tijela vezano za respiraciju, cirkulac
topograifsku anatomiju abdominalnih organa, kao i osnove topografije lijezda ovjek
Student stomatologije treba da ima informativna saznanja o kostima trupa i ekstremi

Svrha nastave je nauiti studenta sistemsku i topografsku anatomiju ovjeka s pose

teitem na regijama glave i vrata, te dobivanje neophodnog znanja za praenje nas
fiziologije, patoloke anatomije, rentgenologije kao i klinikih predmeta, specijalno hi
grupe.

Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka student e usvojiti sljedea znanja:

Modul 1 - Lokomotorni system

Uvod u anatomiju, podjelu anatomije, anatomsku nomenklaturu, orijentacione

ljudskog tijela
Opta i specijalna osteologija
Opta i specijalna syndesmologia
Opta myolgia

Cilj modula:

Studenta treba upoznati sa anatomskom nomenklaturom i latinskom terminologijom,

morfologijom kostiju glave, skeletom glave kao cjelinom, kao i sa zglobnim sistemom
vrata. U ovom dijelu student e dobiti informativna saznanja o kostima trupa i ekstrem
osnovnim elementima grae muskularnog sistema.,
Modul 2 - Sphlanchnologia

Systema vasorum, lymphaticum et nervorum - opti dio

Cor i mediastinum morfologija poloaj i podjela
Systema respiratorium morfologija poloaj i podjela
Systema digestorium morfologija poloaj i podjela
Systema uropoeticum morfologija poloaj i podjela
Systema genitalia masculina et feminina morfologija poloaj i podjela
Endokrini sistem i koa morfologija poloaj i podjela

Cilj modula 2
Studenta treba upoznati sa morfolokim principima grae kardiovaskularnog, respira
digestivnog, urogenitalnog, endokrinog i integumentalnog sistema vasakularizaciji, t
topografskim odnosima istih
Modul 3 - Topografska anatomija glave i vrata,

Anatomsko-hirurke regije vrata (muskulatura, krvni sudovi i ivci vrata, anatomski o

sudovno-ivanih i kotanih struktura, projekcije vratnih organa). Anatomsko hirurke
glave (muskulatura, krvni sudovi i ivci glave, anatomski odnosi sudovno-ivanih i k
struktura

Cilj modula 3
Student treba da stekne znanjeo regiji glave i vrata u cjelini, muskulaturi, krvnim sud
inervacionionim podrujima kapitalnih ivaca. Takoe treba da stekne znanje o topog
prostorima glave kao i sa projekcijama i odnosima organa glave i vrata
Modul 4 - Neuroanatomija i Aesthesiologia

Anatomska i funkcionalna podjela. Neuroanatomska terminologija. Orijentacije

Elementi grae ( neuron, neuroglija, sinapsa). Morfologiju CNS-a. Nn. capitale
glavnih senzibilnih, motornih i senzornih puteva CNS-a. Vaskularizacija i ovojn
Opti principi organizacije perfernog nervnog sistema. Vegetativni nervni siste
Organum visus, organum vestibulocochleare,
organum gustatorium i organum olfactorium

Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka student e ovladati slijedeim vjetina

Vjetine koje student treba znati nakon odsluane nastave:

Razumjevanje anatomske nomenklature latinske terminologije

Orijentacija kostiju glave sa posebnim osvrtom na poznavanje topografskih pr
lobanje

Mehaniku kretanja u zglobovima glave i vrata pojedinano, veze meu zglobn

Razlike izmeu arterijskog, venskog i limfnog sistema.
Prepoznavanje makroskopske grae srca, organa respiratornog, digestivnog,
urogenitalnog, endokrinog sistema i koe
prepoznavanje muskulature, krvnih sudova i limfe glave i vrata te inervacionih
modanih ivaca.
prepoznavanje topografskih prostora glave i vrata, projekcije i odnosi organa
vrata.
prepoznavanje o morfologiji i topografiji dijelova CNS-a i ula.

Vjetine koje student treba znati praktino izvesti nakon odsluane nastave

Orjentacija na preparatima. Prepoznavanje organa pojedinano

Prepoznavanje anatomskih struktura i njihovih meusobnih odnosa
Disekcija topografskih regija glave i vrata na kadaveru
Orijentaciju na horizontalnim, frontalnim i sagitalnim rezovima u regijama glav
Praktina orijentacija u skeletotopskim i holotopskim odnosima unutranjih org
anatomskim modelima

Nakon odsluane nastave iz predmeta Anatomija ovjeka 1 student bi trebao usvojiti

stavove:

Posmatrati ovjeka kao morfo-funkcionalnu cjelinu kroz poznavanje odreene

strukture sa aspekta sistematske anatomije
Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije nee moi nauiti i razumjeti komp
topografske odnose unutar ljudskog tijela, naroito glave i vrata nee moi na
razumjeti funkciju i patoloke promjene u ljudskom organizmu, to je neophod
preduslov da bi u daljnjem kolovanju ovladao znanjima i vjetinama iz klinik
stomatologije i medicine

Nastava se izvodi u obliku

4. Metode
uenja

predavanja (60 sati) za sve studente

vjebe (75 sati) za grupe ne vee od 10 studenata

Predavanja-uenje makroskopske anatomije uz pomo anatomskih preparata, i kom

simulacije

Vjebi-nadgledano uenje na humanim preparatim, vjebanje na izoliranim dijelovim

organima i zglobovima i disekcija regija glave i vrata na kadaverinim preparatima, u
predhodnu provjeru znanja studenta za disekciju odreene regije

U toku trajanja nastave studentu e biti omogueno samostalno uenje na izoliranim

skeleta zglobova i organa.

5. Metode U toku nastave potrebno je kolokvirati svaku metodoloku jedinicu. Evaluacija studen
procjene znanja kroz kolokvije obuhvata pismenu provjeru znanja (MCQ test sa 10 pitanja) , te
identifikacije anatomskih struktura na anatomskim modelima i slikama te usmenu pro
znanja
znanja.

Kosti glave (usmena evaluacija) ...............6 bodova

Zglobni sistem glave i vrata (usmena evaluacija) ....4 boda
Kardiovaskularni i respiratorni sistem (MCQ 10 pitanja).... 4 boda
Digestivni sistem,urogenitalni sistem, endokrini sistem i koa (MCQ 20 pitan
bodova
Topografska anatomija glave i vrata (usmena evaluacija plus test identifikacije
bodova
Centralni i periferni nervni sistem (MCQ-20 pitanja)........8 bodova
ula (MCQ-10 pitanja)...........................4 boda

ZAVRNI ISPIT SE SASTOJI PRAKTINO-USMENOG DIJELA (IDENTIFIKACIJA

STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM PREPARATU). ZAVRNOM ISPITU M
PRISTUPITI STUDENTI KOJI SU OSTVARILI NAJMANJE 21 BOD NA PARCIJALN
EVALUACIJAMA U TOKU VJEBI. STUDENTI KOJI NISU OSTVARILI GORE DEFI
BROJ BODOVA NA KOLOKVIJIMA MORAJU POLAGATI MCQ TEST SA 50 PITANJ
PREDUSLOV ZA IZLAZAK NA ZAVRNI ISPIT. NA MCQ TESTU STUDENT MOE
MAKSIMALNO 40 BODOVA.

PRAKTINI DIO:
TOPOGRAFSKA ANATOMIJA GLAVE I VRATA (REGIONARNA ANATOMIJA, SUDO
IVANE, LIMFNE I MIINE STRUKTURE NA GLAVI I VRATU) 10 bodova
USMENI DIO:

KOST GLAVE
4 boda
ZGLOB ILI SPOJ GLAVE I VRATA 4 boda
ORGAN GLAVE
4 boda
ORGAN VRATA
4 boda
ORGAN GRUDNOG KOA
4 boda
ORGAN TRBUHA I ZDJELICE
4 boda
CNS
4 boda
KAPITALNI IVAC I AUTONOMNI NERVNI SISTEM 4 boda
ULO SLUHA I RAVNOTEE
4 boda
ULO VIDA
4 boda

UKUPNO 40 bodova

Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vjebama + prisustvo

Parcijalne provjere znanja kroz kolokvije
40 bodova
Zavni ispit
50 bodova
FORMIRANJE KUMULATIVNE OCJENE

o
o
o
o
o

10 (A) (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama), nosi 95-100 bodov

9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), nosi 85-94 bodova,
8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama), nosi 75-84 bodova,
7 (D) (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima), nosi 65-74 bo
6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 60-64 bodova,

5 (F, FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vie

ispod 60 bodova.

6.Literatura
Obavezna
UDBENICI:
1.
2.
3.
4.

Kulenovi, Kapur, Voljevica: Lokomotorni sistem

Jalovec D.: Sustavna i topografska anatomija ovjeka, kolska knjiga 2005
Anatomsko-hirurke regije ljudskog tijela, Institut za anatomiju. Medicinski fakultet, Sarajev
ANATOMSKI ATLASI
a) Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001 ili
b) Netter F.: Atlas anatomije ovjeka, Data status 2004

Proirena:
1.
2.

Perovi D.: Anatomija ovjeka I i II

Krmpoti Nemani J, Marui A: Anatomija ovjeka, Medicinska naklada 2004

Dopunska:
1. Leonhard, Kahle, Platzer: Priruni anatomski atlas, Medicinska naklada 2006
7. Napomena:

Studenti su duni da aktivno slijede sve predviene aktivnosti i redovno prisustvuju i aktivno uestv
oblicima nastave. Predavanja, vjebe i seminari odravaju se prema izvedbenom programu nastav
Institutu za anatomiju. Broj studenata po asistentu je 10. Parcijalnoj provjeri pristupaju studenti koji
pozitivno ocijenjeni na vjebama i seminarima. Opravdanost izostanaka sa vjebi dokazuje sa vjero
potvrdama. Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi 20% izostanaka iz cjelokupne nastave.

Prethodna

Biologija stanice i humana genetika

Sljedea

Code: SFS0103
Nivo: Dodiplomski

Naslov predmeta: Biologija stanice i humana genetika

Godina: I

Status: Obavezni

Semestar: I

Sedmica: 15 (petnaest)
Odgovorni nastavnik:

ECTS kredita: 4,5

Ukupno asova: 105 ( 30+15)

Prof. dr. Amira Redi

Osnove savremene citoloke, bioloko-medicinske nauke, znanja koja

su neophodna za dijagnostiku i terapiju bolesti kod ovjeka i budunost
biomedicine.
1. Ciljevi predmeta

Studenti e studirati teoretske osnove citologije kao osnovne

bioloke discipline kroz biologiju stanice. Predmet zatim
nastavlja sa izuavanjem molekularne biologije, biologije
reprodukcije, razvojene biologije, i genetike ovjeka uvijek sa
naglaskom na usnu duplju.

Savremena
interpretacija i evaluacija kompleksnih odnosa humane
stanice u organizmu kao cjelini sa principima osnovnih naela genetike
2. Svrha predmeta radi adekvatnog pozicioniranja nasljeivanja I njegove uloge u kontroli
zdravlja ovjeka.

Kroz predmet Biologija stanice I humana genetika student e

usvojiti sljedea znanja:

3. Ishodi uenja

Biologiju elije
Molekularnu biologiju
Humanu genetiku
Genetsko savjetovanje u stomatologiji i prevencija nasljeivanja
orofacijalnih abnormalnosti zuba i orofacijalnih struktura

Primjenu molekularne biologije u nastanku i uzrocima kao i u

spreavanju i lijeenja raka

Vjebe po 15 studenata u grupi

Predavanja - interaktivna nastava

4. Metode uenja

Provjera znanja e se vriti kroz parcijalne ispite praktinog i teoretskog

dijela nastave ( 3+3 ).
5. Provjera znanja Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnim polau zavrni ispit kao i
studenti koji eventualni ele popraviti ocjenu.

 Prethodna

Sljedea