Professional Documents
Culture Documents
Meunarodni standardi: Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju
prioritet nad svim ostalim zakonima.
Katalog prava
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to
ukljuuje:
-Pravo na ivot.
-Pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju niti neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni.
-Pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu.
-Pravo na linu slobodu i sigurnost.
-Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u vezi sa krivinim
postupkom.
-Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku.
-Slobodu misli, savjesti i vjere.
-Slobodu izraavanja.
-Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima.
-Pravo na brak i zasnivanje porodice.
-Pravo na imovinu.
-Pravo na obrazovanje.
-Pravo na slobodu kretanja i prebivalita.
Nediskriminacija Uivanje prava i sloboda, predvienih u ovom lanu ili u meunarodnim
sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez
diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje,
nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi
status.
- Amandmani na Ustav
- Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rjeenja
lanovi porodice osiguranika iz stava 1. ovog lana stiu prava na obavezno zdravstveno osiguranje
po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog
odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti linim radom odnosno poljoprivrednom
djelatnou.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) e sprovodbenim propisima
utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je lice nesposobno za samostalan ivot i rad i nema vlastitih
sredstava za izdravanje.
4. Do koje godine djeca osiguranika imaju pravo na zdravstveno osiguranje (lan 22.)
Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navrene 15 godine, a ako su na srednjem odnosno
visokom kolovanju, do kraja redovnog kolovanja, a najdue do navrene 26 godine ivota.
Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno kolovanje, imaju pravo na
zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede.
Djeca osiguranika iz stava 2. ovog lana kao i djeci osiguranika koja su zbog sluenja vojnog roka
prekinula redovno kolovanje, produava se korienje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
za vrijeme nastavka redovnog kolovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovnog
kolovanja.
Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima
prije navrene 15 godine ivota, odnosno za vrijeme trajanja redovnog kolovanja, imaju pravo na
zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti.
Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja
postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, saglasno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz
stava 4. ovog lana ako ih osiguranik izdrava.
Djeca koju je osiguranik uzeo na izdravanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje, ako su bez
roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdravanje, imaju pravo
na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne
mogu brinuti o djeci i njihovom izdravanju.
5. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (lan 31.)
lan 31.
Obaveznim zdravstvenim osiguranjem, u sluajevima i pod uvjetima odreenim ovim zakonom,
osigurava se:
1. Osiguranicima:
a) zdravstvena zatita,
b) naknada plaa,
c) naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite;
2. lanovima porodice osiguranika:
a) zdravstvena zatita,
b) naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite.
6. Ko moe ostvariti pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (lan 53.)
lan 53.
Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja moe ostvarivati samo lice kome je utvreno svojstvo
osiguranog lica. Svojstvo osiguranog lica utvruje kantonalni zavod osiguranja, a
dokazuje se posebnom ispravom. Provedbene propise o sadraju i obliku isprave iz stava 2. ovog
lana kao i nainu njenog izdavanja, donijet e ministar zdravstva.
7. Iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
(lan 80.)
Izvori iz kojih se osiguravaju sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja:
lan 80.
Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz:
-doprinosa iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica;
-doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom;
-doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja,
-doprinosa za nezaposlene graane,
-doprinosa koji se plaa na stalnu novanu pomo i za lica smjetena u ustanovama socijalne zatite,
-doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploa, audio i video kaseta, i na
ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba,
-doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja,
-dodatnog doprinosa za korienje zdravstvene zatite u inozemstvu,
-doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda ostvarenih obavljanjem
poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljite,
-doprinosa lica koja sama plaaju doprinos,
-naknada za zdravstvenu zatitu lanova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih
penzionera i lanova njihovih porodica,
-sredstava budeta kantona odnosno opine,
-sredstava lienog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite, i
oblicima pruanja zdravstvenih usluga. Deurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan
u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena.
Pripravnost je poseban oblik rada, kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora
biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoi. Rad po pozivu je poseban oblik rada kada
radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja
djelatnosti.Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo
radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje bezbjednost pruanja zdravstvene zatite.
12. Zdravstveni radnici, pojam (lan 101.(137))
Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu
zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obavezno potovanje moralnih i etikih naela
zdravstvene struke. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom
ili farmaceutskobiohemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim kolama zdravstvenog
usmjerenja.
13. Odobrenje za samostalan rad zdravstvenih radnika (lan 107.(148))
Licenca je javna isprava koju izdaje nadlena komora, nakon dobijanja uvjerenja o poloenom
strunom ispitu, sa rokom vaenja od est godina i obnavlja se u skladu sa ovim zakonom, propisom
nadlene federalne komore kojim se utvruje zajedniki sadraj strunog usavravanja, rokovi i
postupak provjere strunosti koje je zdravstveni radnik ostvario u okviru strunog
usavravanja.Licencom iz stava 1. ovog lana zdravstveni radnik stie pravo samostalnog obavljanja
poslova u svojoj struci.
ZAKON O RADU
1. Zasnivanje radnog odnosa (lan 2.)
Radni odnos je dobrovoljni ugovorni odnos izmeu posloprimca (zaposlenika, radnika) i poslodavca,
na osnovu kojeg se posloprimac ukljuuje u organizirani proces rada, na nain i pod uslovima koje
utvrdi poslodavac, lino obavljajui na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta, i ostvarujui na
temelju toga, plau i druga utvrena, garantirana i ugovorena prava i obaveze.
2. Poslodavac, zaposlenik - pojam (lan 3. i 4.)
Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje u radnom odnosu lino obavlja odreene poslove
za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom, propisom
kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Uobiajena klasifikacija posloprimaca tj.subjekata koji prihvataju ponueni posao, podrazumijeva
podjelu na:
1. radnik - u irem smislu obuhvata sva lica koja stupaju u radni odnos, a u uem znaenju, to je
fiziko lice koje za odgovarajuu naknadu kod poslodavca obavlja preteno manuelne poslove;
2. slubenik (dravni, javni) - osoba koja je postavljena upravnim aktom u dravnoj slubi, odnosno svi
zaposlenici u organima dravne uprave;
3. namjetenik - fiziko lice koje obavlja pomono-tehnike poslove za potrebe dravnog organa
(organa uprave);
4. zaposlenik-uposlenik fiziko lice koje profesionalno obavlja posao za poslodavca na osnovu
ugovora o radu za plau.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao, te mu za
obavljeni rad isplauje plau i izvrava druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa ovim zakonom,
propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
3. Ugovor o radu na odreeno vrijeme (lan 19.)
Radni odnos na odreeno vrijeme ne moe se uspostaviti na period dui od dvije (2) godine. Ako
zaposlenik, izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme sa istim poslodavcem,
odnosno izriito ili preutno zakljui sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno
vrijeme na period dui od 2 godine bez prekida, takav radni odnos smatrat e se radnim odnosom na
neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno.
Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme u sluajevima:
- obavljanja poslova koji po svojoj prirodi traju odreeno vrijeme (sezonski poslovi u ugostiteljstvu i
turizmu, graevinarstvu, poljoprivredi ili poslovi iz djelatnosti poslodavca ije je trajanje po svojoj
prirodi ogranieno na odreeno vrijeme),
- zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,
- rada na odreenom projektu,
- privremenog poveanja obima poslova, i
- drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom
4. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme (lan 19.)
U sluaju da ugovor o radu ne sadri podatak o trajanju radnog odnosa, smatrat e se da se radi o
radnom odnosu na neodreeno vrijeme. Ako zaposlenik, izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na
odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui sa istim poslodavcem
uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od 2 godine bez prekida, takav radni
odnos smatrat e se radnim odnosom na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije
drugaije odreeno.
S obzirom na ove elemente, sadraj ugovora o radu u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH se
vezuje za utvrivanje sljedeih podataka:
1. naziv i sjedite poslodavca,
ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje
zavisi od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu ili ugovorom o radu.
9. Skraeno radno vrijeme (lan 31.)
Zakonom, odnosno pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se utvrditi da radno vrijeme bude
krae od punog radnog vremena, na poslovima na kojima uz primjenu mjera zatite na radu, nije
mogue zatiti zaposlenika od tetnih uticaja vezanih za zdravljei radnu sposobnost zaposlenika.
Radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom uticaju na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
Kao posebni uslovi rada uobiajeno se smatraju poslovi koji zahtijevaju naroito teak i naporan rad,
rad pod poveanim atmosferskim pritiskom, rad sa otrovnim gasovima i drugim materijalima i slino,
rad letakog osoblja, rad pod dejstvom jonizirajueg zraenja, rad na velikim visinama i sl. U skladu sa
zakonom, poslodavac utvruje uslove i kriterije za skraenje radnog vremena, kao i obaveze
zaposlenika u vezi sa skraenim radnim danom. Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po
osnovu rada i u vezi sa radom, skraeno radno vrijeme, zbog potpune zatite zaposlenika koji rade na
takvim radnim mjestima, izjednaava se s punim radnim vremenom. Zaposlenik koji radi sa skraenim
radnim vremenom ostvaruje u punom obimu sva prava na radu i u vezi sa radom
Skraeno radno vrijeme rauna se u penzijski sta kao sta osiguranja isto kao da je zaposlenik radio
puno radno vrijeme.
10. Prekovremeni rad (lan 32.)
Prekovremeni rad je doputen u sluaju:
vie sile (poar, poplava, potres),
iznenadnog poveanja obima posla,
drugim sluajevima neophodne potrebe te
moe trajati najdue 10 sati sedmino.
Pojedinim kategorijama zaposlenika prekovremeni rad se ni u kom sluaju ne moe narediti, a to su
zaposlenici mlai od 18. godina. Isto tako trudnicama, majkama odn.usvojiocu djeteta do 3 godine, te
samohranom roditelju ili usvojiocu sa djetetom do 6. godina ivota prekovremeni rad se moe narediti
samo uz pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
11. Noni rad maloljetnih zaposlenika (lan 36.)
Zabranjen je noni rad maloljetnih zaposlenika, s tim to se za njih noni rad u industriji smatra rad
izmeu 19 sati i 7 sati ujutro idueg dana, a u ostalim djelatnostima noni rad za ove zaposlenike je
rad izmeu 20 sati i 6 sati idueg dana.
Maloljetni zaposlenici mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada izuzetno u sluaju havarije, vie sile i
zatite interesa javnog poretka.
12. Odmori (lan 37, 38, 39)
Nae pozitivno pravo predvia sljedee odmore:
1. u toku trajanja radnog vremena u jednom radnom danu-odmor u toku dnevnog rada (pauza,
stanka),
2. odmor izmeu dva radna dana,
3. odmor u toku sedmice-sedmini odmor i
4. godinji odmor.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na dnevni odmor u trajanju od 30 minuta, i
vrijeme odmora se ne rauna u radno vrijeme.
Zaposlenik ima pravo na odmor izmeu dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na odmor izmeu dvije radne sedmice u trajanju od najmanje 24 sata
neprekidno.
13. Godinji odmori (lan 41. do 45.)
Uslovi z sticanje prava na godinji odmor su:
1. potrebno je da je zaposlenik u radnom odnosu i
2. da je u radnom odnosu est (6) mjeseci neprekidno.
Svaki zaposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a
maloljetni zaposlenici u trajanju od najmanje 24 radna dana. Ako zaposlenik radi na radnim mjestima
sa posebnim uslovima rada, zaposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih
dana.
Pravilo je da se godinji odmor koristi u neprekidnom trajanju, a koritenje u dva dijela predstavlja
samo zakonsku mogunost. Ako se koristi u dva dijela, tada prvi dio mora trajati bez prekida najmanje
12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio odmora se moe koristiti najkasnije do 30. juna
naredne godine.
Posebno je predvieno pravo zaposlenika da moe koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to
eli, pod uslovom da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog koritenja. Pravo
na regres za godinji odmor se vezuje za pravo na godinji odmor, te
akcesorne je prirode, i ostvarivanje tog prava zavisi od koritenja godinjeg odmora. Pravo na regres
nije zakonsko pravo, nego pravo koje je utvreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
14. Plaeno odsustvo (lan 46.)
Pravo na odsustvo uz naknadu plae, dakle pravo na odsustvo koje se ima smatrati vremenom
provedenim na radu, pripada zaposleniku u odreenim situacijama koje su pravne i objektivne prirode.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam (7) radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini (plaeno odsustvo) u sluajevima:
1. stupanja u brak,
2. poroaja supruge,
3. tee bolesti lana porodice, odnosno domainstva,
4. smrti lana porodice, odnosno domainstva.
U smislu zakonskih odredbi o plaenom odsustvu, lanom porodice (obitelji) smatraju se: brani,
odnosno vanbrani drug, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastorad i dijete bez roditelja uzeto na
izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, djed i baba (po ocu i majci), braa i sestre.
Zaposlenik koji po jednom osnovu iskoristi sedam radnih dana, ne moe koristiti plaeno odsustvo po
drugom osnovu. ( ali po prirodi stvari, izuzetak bi trebao biti vezan za smrt lana porodice, te
poslodavac optim aktima treba da utvrdi taan broj dana plaenog odsustva u svakom od navedenih
sluajeva), ali i da utvrdi i druge sluajeve i vrijeme trajanja plaenog odsustva.
15. Neplaeno odsustvo (lan 47.)
Drugi oblik odsustva je odsustvo bez naknade plae, koji predstavlja situaciju u kojoj dolazi, po pravilu,
do kraeg prekida rada zbog subjektivnih razloga. Kao takvo, ovo odsustvo ima za posljedicu
mirovanje svih prava i obaveza iz radnog odnosa. Neplaeno odsustvo je samo mogunost, ne i
pravo, jer je izriito predvieno da poslodavac moe zaposleniku odobriti odsustvo sa rada bez
naknade plae (neplaeno odsustvo) na njegov zahtjev. Uslovi pod kojima se moe odobriti neplaeno
odsustvo, zbog jednakosti u mogunostima i tretmanu zaposlenika, trebalo bi utvrditi pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu.
16. Zatita ena i materinstva (lan 52. do 63.)
Osnovna pitanja radnopravne zatite ene-zaposlenice u vezi sa materinstvom u pozitivnom radnom
zakonodavstvu BiH, odnosi se na:
* Zabranu dovoenja u nepovoljniji poloaj zbog trudnoe,
* Pravo na rasporeivanje u vrijeme trudnoe,
* Pravo na skraeno radno vrijeme (pravo na rad s polovinom radnog vremena),
* Pravo na pauzu za dojenje,
* Pravo na mirovanje radnog odnosa,
* Pravo na poroajno odsustvo,
* Pravo koje moe koristiti otac djeteta, odnosno usvojilac djeteta,
* Pravo na zatitu u pogledu prekovremenog rada,
* Pravo majke u sluaju djetetove smrti.
Porodiljsko odsustvo predstavlja pravo na odsustnost s rada za vrijeme trudnoe, poroaja i njege
djeteta, a zbog svoje prirode i cilja koristi se kontinuirano, i to u periodu prije poroda pa do odreene
dobi ivota djeteta. eni se ne moe narediti, niti se ena moe rasporediti da obavlja naroito teke
fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene
psihofizike osobine, ugroavaju njen ivot i zdravlje.
Izuzetno, ova zabrana rada ne odnosi se na ene koje obavljaju rukovodee poslove i poslove
zdravstvene i socijalne zatite, studente, pripravnike i volontere koji tokom kolovanja ili strunog
osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika, te na ene koje
povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike prirode.
Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog trudnoe ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o
radu.
Posebni reimi plaa se javljaju u posebnim radnim odnosima, kao to su radni odnosi:
1. Slubenika i namjetenika,
2. Vojske i policije,
3. Nosilaca pravosudnih funkcija,
4. Lijenika i
5. Prosvjetnih radnika (uitelja, nastavnika, profesora, naunika).
18. Naknada plae (lan 72.)
Institut naknade plae je pravo zaposlenika da u opravdanim sluajevima dobije propisani ili ugovoreni
novani iznos. Zaposleniku koji iako nije radio i nije ostvario plau, ali za to nije kriv, u sluajevima
utvrenim zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu pripada pravo na
naknadu plae.
U radnom zakonodavstvu BiH zaposleniku tj.radniku pripada pravo na naknadu plae u sluaju:
* Privremene nesposobnosti za rad (bolest),
* Za vrijeme koritenja plaenog odsustva,
* Za vrijeme godinjeg odmora,
* Ako odbije da radi jer nisu provedene mjere zatite na radu usljed ega mu prijeti neposredna
opasnost za ivot i zdravlje,
* Ako ne radi jer je dolo do prekida rada bez njegove krivnje,
* Poroajnog odsustva,
* Za vrijeme dravnim praznika, te u
* Drugim slulajevima utvrenim lex specialis propisima.
Naknada plae u vezi sa trudnoom, poroajem i njegom djeteta, odnosno naknade plae eni-majci,
u FBiH regulirana je propisima o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodica sa
djecom.
19. Nain prestanka ugovora o radu (lan 86.)
U teoriji radnog prava osnovi prestanka radnog odnosa se mogu razvrstati na:
a.) Prestanak radnog odnosa po volji zaposlenika (otkaz na inicijativu zaposlenika, sporazumni
prestanak radnog odnosa),
b.) Prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenika (otkaz na inicijativu poslodavca),
Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima
kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju .
lan 137.
Za obavljanje poslova iz lana 136. ovog zakona zakljucuje se ugovor u pismenoj formi.
Ugovor iz stava 1. ovog lana sadrzi: vrstu, nacin, rok izvrsenja poslova i iznos naknade za izvrseni
posao.