1

PREUZETO SA: http://drmilanpavic.com/prirodno/kako-popraviti-vid-u-roku-od-7-do-15-dana/20frontpage/314-anatomija-i-fiziologija-oka, Vidni kirurg d.o.o., 10.3.2016.

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA OKA

Da bi se razumjeli procesi koji se dogaaju kod kratkovidnog ili dalekovidnog oka potrebno je objasniti anatomiju i
fiziologiju one jabuice.

as
Slika br. 1
Na slici br. 1. vidimo vanjske one miie gledane s bone strane.
Oko je okrueno sa est miia. To su etiri ravna i dva kosa miia.
To su:
(1) gornji ravni mii (2) donji ravni mii i (4) vanjski ravni mii. Tu se takoer vidi i donji kosi mii(6) koji se protee
sa stranje vanjske strane one jabuice na prednju unutarnju stranu one jabuice (slika br. 1).

Slika br. 2

Slika br. 3

Ovo je slika (slika br. 2) one jabuice gledana sa stranje strane. Uz gornji (1) i vanjski (4), tu jo vidimo i unutarnji
ravni mii (3). Na istoj unutarnjoj strani one jabuice nalazi se i gornji kosi mii (5).
Ovdje je takoer (slika br. 3) prikazana ona jabuica gledana sa stranje strane. Tu se vidi tok gornjeg kosog miia koji
se protee sa stranje unutarnje strane one jabuice, te ide skoro do kraja vanjske strane one jabuice. Zatim prolazi
kroz otvor i ide ponovo na stranju stranu one jabuice ali prema njenom centralnom dijelu. Tu se njegov ligament vee
za stranju stranu one jabuice. Donji kosi mii ide sa stranje strane one jabuice, prolazi ispod one jabuice i prua
se prema prednjoj unutarnjoj strani one jabuice. S obzirom da taj donji mii ide dijagonalno ili popreno tj. koso i
njega zovemo kosi mii (slika br. 4).

Slika br. 4
Vano je shvatiti anatomiju i poloaj vanjskih ravnih i kosih miia da bi se lake shvatilo kretanje oka naprijed-nazad.
Kada ovjek s normalnim vidom pogleda prema gore (slika br. 4a), tada se pojaava tonus u gornjem ravnom miiu, taj
mii se stee i povlai onu jabuicu prema gore.
Kada ovjek s normalnim vidom pogleda prema dolje (slika br. 4b), tada se pojaava tonus u donjem ravnom miiu, taj
mii se stee i povlai onu jabuicu prema dolje.

Slika br.4 a

Slika br. 4b

Kada ovjek s normalnim vidom pogleda prema desnoj strani (slika br. 5a), tada se pojaava tonus u desnim ravnim
miiima, ti miii se steu i povlae one jabuice prema desnoj strani.
Kada ovjek s normalnim vidom pogleda prema lijevoj strani, tada se pojaava tonus u lijevim ravnim miiima, ti miii
se steu i povlae one jabuice prema lijevoj strani (slika br. 5b).

Slika br. 5 a

Slika br. 5b

Kada ovjek s normalnim vidom pogleda na blizu (slika br. 6a), tada se pojaava tonus gornjeg, donjeg i unutarnjeg
ravnog miia. Ti miii se steu i izvre pritisak na onu jabuicu i izdue je. Ona jabuica tada dobije izgled jajeta.
Kad ovjek s normalnim vidom pogleda na daljinu, tada se ravni miii opuste, ona se jabuica ponovo vrati u prirodan
oblik jabuice ili lopte (slika br. 6b).

Slika br. 6a

Slika br. 6b

To je isto kao u objektivu fotoaparata. Kada ovjek eli objektivom snimiti neto to je blizu, tada taj objektiv stavi na
npr. pola metra i objektiv se izdui (slika br. 7a). Kada ovjek eli objektivom snimiti neto to je dalje, npr. na
udaljenosti od 5 metara, tada se taj objektiv skrati (slika br. 7b).
To je zbog zakona fizike i optike. Kad ovjek ili objektiv fotoaparata gleda na blizu, tada zrake svjetlosti upadaju pod
veim kutem pa se stoga oko ili objektiv mora izduiti. Kad ovjek ili objektiv fotoaparata gleda na daljinu, tada zrake
svjetlosti upadaju pod manjim kutem pa se stoga oko ili objektiv mora skratiti.

Slika br. 7a

Slika br. 7b

Na slici (slika br. 8) vidimo oko i tri kuglice. Kuglica 1 nalazi se na udaljenosti 6 metara od oka. Zrake svjetlosti padaju
na nju, odbijaju se od nje i ulaze u nae oko. U oku prolaze kroz leu gdje se lome, i sijeku se na mjestu najjasnijeg vida
tzv. sredinjoj jamici (fovea centralis). Sredinju jamicu, radi lakeg razumijevanja, ponekad u tekstu nazivamo i vidna
toka. Kuglica broj 2 i kuglica broj 3 se nalaze blie od 6 metara. Zrake svijetlosti koje dolaze od njih, upadaju u oko,
lome se prolaskom kroz leu i sijeku se malo izvan vidne toke. Budui da se otro vidi samo ona slika koja pada na
vidnu toku, to praktiki znai da bi ovjek mogao vidjeti otro samo ono to je daleko 6 metara i dalje od toga. Sve ono
to je blie od 6 metara bilo bi mutno. No, mi znamo da ovjek mora vidjeti otro i predmete koji su blizu. Zbog toga
mora postojati akomodacija ili prilagoavanje oka. Za ljudsko oko akomodacija nije potrebna iza 6 metara udaljenosti. Za
sve to je blie od 6 metara potrebna je akomodacija.

Slika br.8
AKOMODACIJA ILI PRILAGOAVANJE
Postoje dvije teorije akomodacije. Jednu teoriju zastupa konvencionalna ili slubena medicina, a drugu prirodna
medicina.
Teoriju prirodne medicinske oftalmologije uspostavio je prof. dr. William H. Bates (slika br. 9).

Slika br. 9
Da bi se razumjela razlika izmeu naina razmiljanja jedne i druge kole, potrebno je znati neke osnovne injenice iz
anatomije, odnosno fiziologije oka, jer glavna toka razilaenja u miljenju je tumaenje i pojava akomodacije.
Akomodacija je, da jo jednom ponovimo, prijelaz oka tj. vidne otrine s udaljenih na bliske predmete i obratno, prijelaz
vidne otrine s bliskih na udaljene predmete.

4
Oko ili ona jabuica (slika br. 10) loptastog je oblika i promjera oko 24 mm. Sastoji se od tri ovojnice:
1. bjeloonica ili vanjska ovojnica,
2. ilnica ili srednja ovojnica i
3. mrenica ili unutranja ovojnica.
BJELOONICA je bijela i prelijeva se kao opal, osim u sredinjem dijelu, koji je proziran i zove se ronica. Svjetlost
kroz ronicu dolazi u oko.
ILNICA sadri krvne ile u kojima krv cirkulira kroz oko. Odmah iza ronice, ilnica postaje vidljiva i zove se arenica,
sa zjenicom u sreditu. Iza arenice smjetena je ona lea koja sakuplja svjetlost koja prolazi kroz zjenicu i stvara sliku
na mrenici. Oko one lee ilnica tvori nabore poznate kao cilijarni mii. Cilijarni je mii povezan s onom leom
pomou malog ligamenta, tako da slubena medicina smatra da cilijarni mii moe upravljati skupljanjem i irenjem
one lee.
MRENICA je, zapravo, produetak vidnog ivca (smjetenog u stranjem dijelu oka); krajnje tanka i osjetljiva, i na njoj
se javljaju slike vanjskih predmeta unutar vidnog polja.
Znajui ove injenice lako je slijediti stvarni proces gledanja (slika br. 11). Svjetlost prolazi kroz ronicu, zjenica
odstranjuje bone zrake tako da samo sredinje zrake stvarno dolaze u oko. One prolaze kroz onu leu koja ih skuplja na
mrenici u obrnutu sliku. Slika se vidnim ivcem prenosi do mozga, gdje se ponovo ispravlja (okree) te tamo nastaje
vidni osjet. Upoznajui se s nunim pojedinostima grae i djelovanja oka, sada moemo ocijeniti bitnu razliku izmeu
novog i starog miljenja u teoriji procesa akomodacije.

Slika br. 10
Slika br. 11
Kad oko promatra udaljene objekte (slika br. 12) , razmak izmeu lee i mrenice je manji, to znai da je ona jabuica
kraa, a kad promatra bliske objekte (slika br. 13), razmak izmeu lee i mrenice je vei, to znai da je ona jabuica
dua.

Slika br. 12

Slika br. 13

Slika br. 14
U medicinskim se udbenicima ova promjena razmaka izmeu one
lee i mrenice (slika br. 14) smatra posljedicom irenja i stezanja
one lee, koje izvodi cilijarni mii. Po ovoj teoriji, oko kao cjelina,
ne mijenja svoj oblik jedino ga mijenja ona lea. Na slici br.
14 vidimo onu leu koja je na gornjem dijelu (polu) stanjena te stoga
moe vidjeti predmete koji su daleko. Na donjem dijelu je deblja te stoga moe vidjeti predmete koji su blizu. To je
tumaenje klasine oftalmologije.

5
Meutim, pokazalo se da se oblik oka mijenja za vrijeme akomodacije (slika br. 15), kao posljedica djelovanja vanjskih
miia one jabuice, koji pomiu oko u svim pravcima (gore-dolje, u stranu, ali takoer i naprijed-nazad). Dakle,
funkcija vanjskih miia oka nije samo pomicanje oka lijevo-desno i gore-dolje.

Slika br. 15
Ustanovljeno je da ovi miii pomiu stranji dio k onoj lei kada oko promatra udaljene predmete pomou stezanja
odreene skupine miia o kojima je rije (u ovom sluaju to su kosi miii slika br. 16a) (link na animaciju). Na taj
nain skrauje duinu one jabuice. Na ovim slikama vidimo da su snani kosi miii gurnuli onu jabuicu te je ona
skraena (slika br. 16a i slika br. 16b).

Slika br. 16a

Slika br. 16b

Ali kad oko promatra bliske predmete (slika br. 17a) tada se ravni miii stegnu, tj. napnu, te na taj nain vre pritisak na
onu jabuicu. Stoga se ona jabuica izdui (link na animaciju) i slika na blizu postane jasna na nain koji je slian
izotravanju objektiva kamere (slika br. 17b). Ovo je bitno razumjeti, jer se kratkovidnost i dalekovidnost i dobivaju
zbog trajne napetosti, tj. stegnutosti vanjskih miia oka.

Slika br. 17a

Slika br. 17b

KRATKOVIDNOST
U prijanjem prikazu sam objasnio kako se ponaa oko onih ljudi koji imaju normalan vid. To moemo jo vidjeti na ovim
slikama tako da moemo usporediti razliku izmeu normalnog i kratkovidnog oka (slika br. 18a i slika br. 18 b).

Slika br. 18a

Slika br. 18b

U kratkovidnih ljudi oko se drugaije ponaa. Kad kratkovidan ovjek pogleda na blizu, ravni se miii stegnu, tj. napnu i
ona se jabuica izdui tako da on moe vidjeti predmete koji su blizu (slika br. 19a). Ali kad kratkovidan ovjek pogleda
na daljinu, miii su i dalje stegnuti, tj. napeti, ona jabuica je i dalje izduena (slika br. 19b). Takav ovjek vidi otro
predmete koji su blizu, ali ne vidi otro predmete koji su daleko.

Slika br. 19a

Slika br. 19b

to je kratkovidnost vea, oko je vie izdueno i takvi ljudi, da bi vidjeli otro, moraju staviti predmet koji ele vidjeti
vrlo blizu oku. im taj predmet malo udalje, slika im je nejasna i mutna, a daljnjim udaljavanjem slika je potpuno mutna
ili se uope ne razaznaje.

7
DALEKOVIDNOST
Postoje dvije vrste dalekovidnosti. To su tzv. starosna dalekovidnost ili prezbiopija i mladenaka dalekovidnost ili
hipermetropija.
Kod tzv. starosne dalekovidnosti ili prezbiopije glavnu ulogu imaju kosi miii.
Na ovoj slici (slika br. 3) ona jabuica je gledana sa stranje strane. Tu vidimo gornji i donji kosi mii.

Slika br. 3
Ova slike (slika br. 20a i slika br. 20b) pokazuju kako vidi ovjek koji ima normalan vid,

Slika br. 20a

Slika br. 20b

a zatim kao usporedbu druge slike (slika br. 21a i slika br. 21b) pokazuju kako vidi ovjek koji ima poetnu tzv. starosnu
dalekovidnost.

Slika br. 21a

Slika br. 21b

Kosi miii guraju onu jabuicu prema naprijed, i ona je tada spljotena poput lee.
S obzirom na to da se ona jabuica stalno izduuje i skrauje (njena duina je oko 24 mm, kada ovjek gleda na daljinu, i
oko 25 mm, kada ovjek gleda na blizinu) (slika br. 22),

Slika br. 22
ona se u ovom sluaju zbog stegnutosti kosih miia ne moe produiti. Zbog toga takav ovjek, kad pogleda na blizu, ne
moe vidjeti otro (slika br. 23).

Slika br. 23
Na lijevoj slici (slika br. 8) vidimo da se ona jabuica izduila te ovjek vidi otro predmete koji su blizu. Na desnoj
slici (slika br. 9), zbog snanih kosih miia, ona se jabuica nije izduila, te taj ovjek ne vidi dobro predmete koji su
blizu.

Slika br. 8
Slika br. 9
U poetnoj fazi tzv. starosne dalekovidnosti (slika br. 10) vid je jo uvijek dobar na daljinu, jer je duina one jabuice
jo uvijek 24 mm. Ali da bi takvi ljudi vidjeli otro na blizu (slika br. 11), moraju koristiti plus leu i to u poetku s
manjom dioptrijom npr. od +1,00. No, s vremenom proces napreduje, kosi miii guraju onu jabuicu jo jae i njena
duina postaje kraa od 24 mm. Stoga takav ovjek vie ne vidi otro ni na daljinu ni na blizinu, ali mu je vid na daljinu
jo uvijek bolji nego na blizinu.

Slika br. 10

Slika br. 11

Takvi ljudi moraju nositi tzv. bifokalne naoale (slika br. 12) s tzv. prozoriima na kojima je na gornjem dijelu stakala
manja dioptrija za gledanje na daljinu, a na donjem dijelu vea dioptrija za gledanje na blizinu.

Slika br. 12
No, kako proces napreduje, vid postaje sve loiji i takvi ljudi moraju nositi tzv. multifokalne ili progresivne naoale. Te
naoale imaju slinost piramide, gdje se kroz vrh te tzv. piramide, gdje je lea najmanje jakosti, gleda na daljinu.
Gledanjem kroz sredinu te tzv. piramide, vide se otro predmeti na srednjoj udaljenosti od oiju, a gledanjem kroz donji
dio te tzv. piramide gdje je jakost lee najvea, vide se otro predmeti koji su blizu (slika br. 13).
Na taj nain ovjek nalazi kut gledanja koji se poklapa s udaljenou koju eli jasno vidjeti. Ako eli vidjeti neto to je
jako blizu, tada e spustiti pogled prema dnu naoala (slika br. 14).

Slika br. 13

Slika br. 14

Ako eli vidjeti neto to je udaljeno npr. jedan metar, tada e malo podii pogled na manju jakost progresivnih naoala
(slika br. 15),a ako eli vidjeti neto to je daleko, tada e podii pogled na sredinu naoala (slika br. 16). Zato kod
progresivnih naoala oko vie nema nikakvu akomodaciju, tj. ne vri pokrete naprijed nazad. Vidimo da je na sve tri
slike duina one jabuice oko 23,5mm (slike br. 14, 15, 16).

10

Slika br. 15
Slika br. 16
Kako se vid dalje kvari, ona jabuica postaje sve kraa (slika br. 17) i kraa tako da vie ne mogu pomoi ni naoale s
visokom dioptrijom (slika br. 18), te takvi ljudi obino s jakim naoalama mogu itati nekoliko minuta, a onda im se vid
zamuti.

Slika br. 17

Slika br. 18

Kod mladenake dalekovidnosti u gru su svih est miia. Dakle, u gru su etiri ravna miia, koji izduuju onu
jabuicu, i dva kosa miia, koji potiskuju onu jabuicu prema naprijed. Takvi ljudi najee ne vide dobro ni blizu, ni
daleko. Da bismo to bolje razumjeli onda emo pogledati kako vidi te kao se ponaaju oni miii kod normalnog vida
(slike br. 19a, 19b i 19c),

Slika br. 19a

Slika br. 19b

Slika br. 19c

te kako vidi i kako se ponaaju oni miii kod oka koje ima mladenaku dalekovidnost (slike br. 20a, 20b, 20c).

11

Slika br. 20a

Slika br. 20c

Slika br. 20b

Slika br. 21

U sluaju tzv. mladenake dalekovidnosti ona jabuica ima oblik kruke, ili jo je bolja usporedba s tzv. Kolumbovim
jajetom. Kad se Kolumbo vratio iz Amerike, mnogi dvorski savjetnici su omalovaavali njegovo otkrie tvrdei da je to
svatko mogao napraviti. Tada je Kolumbo upitao dvorskog savjetnika kako moe jaje stajati uspravno. S obzirom na to da
dvorski savjetnik nije znao odgovor Kolumbo je uzeo jaje, postavio ga uspravno, lupio dlanom lagano po gornjoj strani
jajeta tako da se donja strana, koja je bila priljubljena uz podlogu stola, ulupila od udarca i jaje je ostalo stajati uspravno
(slika br. 21).
ASTIGMATIZAM ILI CILINDAR
Neki ljudi astigmatizam zovu i cilindar. Da bi se lake objasnio astigmatizam malo emo se prisjetiti to je to ronica.
Kad pogledamo u centar oka u sredini emo vidjeti tamnu toku koja se skuplja (postaje manja) na svjetlo. To je zjenica.
Oko zjenice je krug u boji (smea, zelena, plava). To je arenica. Ona odreuje boju oiju. Oko arenice vidimo
bjeloonicu. Prednji prozirni ispupeni dio one jabuice koji kao prozirna kupola prekriva arenicu i zjenicu zove se
ronica (slika br. 22). Kao to stakalce na satu prekriva brojke i kazaljke, tako i ronica prekriva arenicu i zjenicu.

Slika br. 22
Normalna ronica ima oblik polulopte (slika br. 23a), no kad su dva nasuprotna ravna miia u veem gru, a druga dva
nasuprotna ravna miia u manjem gru, ronica tada poprima oblik elipse (slika br. 23b 23 c).

12
Zato kod astigmatizma mogu biti lijevi i desni ravni mii u velikom gru, a gornji i donji ravni mii u malom gru ili
gra uope nema (slika br. 23b). Ili obrnuto, to znai da su gornji i donji ravni mii u velikom gru, a lijevi i desni
ravni mii u malom gru ili gra uope nema (slika br. 23c). Kako se ti miii gre, oni vre pritisak na bjeloonicu, a
bjeloonica vri pritisak na ronicu, izvuku je i ronica tada ima oblik elipse ili lice (slike br. 23b i 23c).

Slika br. 23a

Slika br. 23b

Slika br. 23c

Kod oftalmolokog nalaza gdje je dijagnosticiran astigmatizam (slika br. 24) se vide tri brojke. Prva pokazuje dioptriju,
druga jakost astigmatizma, a trea kut na kojem je taj astigmatizam. Na temelju nalaza moe se vidjeti koji miii su u
veem, a koji u manjem gru.

Slika br. 24 oftalmoloki nalaz

Astigmatizam moemo slikovito usporediti s primjerom padobranca koji, u jednom trenutku, povue dva suprotna ueta
padobrana (slike br. 25a i 25b).

Slika br. 25a

Slika br. 25b