Predmet: Anatomija i fiziologija

Literatura: Keros/Andreas/Gemulin, Anatomija i fiziologija, kolska knjiga, Zagreb,

2004.

Definirati pojmove anatomija i fiziologija

Anatomija je znanost koja prouava grau ovjekovog tijela, a fiziologija prouava
funkciju ovjekovog tijela.

Nabrojiti dijelove ovjekovog tijela

ovjekovo tijelo ini mntvo organa od kojih svaki ima posebne odlike i
djelovanja.
Dijelovi ovjekovog tijela su glava, lice, vrat, prsa, nadlaktica, lakat, podlaktica,
aka, bedro, koljeno, potkoljenica, stopalo, prsti ake, prepona i trbuh.
Glavni dijelovi tijela su glava i vrat, trup, te gornji i donji udovi.
Glava se dijeli na lubanju i lice i nastavlja se u vrat.
Trup se dijeli na prsni ko, trbuh i zdjelicu. Stranju stranu trupa ine lea.
Gornji udovi poinju od ramena i pazune jame. Slobodni dio gornjeg uda je ruka
koja se dijeli na nadlakticu, lakat, podlakticu i aku. aka se dijeli na zapee,
sredopee i prste.
Donji udovi poinju od preponskog konog nabora i bonog grebena, te se dijele
na kuk, bedro, koljeno, potkoljenicu i stopalo. Stopalo se dijeli na zastoplje,
sredostoplje i prste.

Nabrojiti organske sustave i navesti ulogu svakog od njih

Organski sustavi su: sustav organa pokretanja, ivani sustav, sustav osjetila,
sustav lijezda s unutranjim izluivanjem, srce i krvoilni sustav, imunosni
sustav, probavni sustav, mokrani sustav i sustav spolnih organa.
Sustav organa pokretanja ine miii. Oni sudjeluju u pokretanju tijela, osnosno u
tvorbi skeleta, te izgrauju organe.
ivani sustav ima zadau da prima i ralanjuje ivane podraaje iz tijela i
okolice, te stvara i prenosi izvrnim organima najsvrsishodniji odgovor. ivani
sustav odrava cjelokupnost svih sastavnih dijelova organizma u funkcionalnoj
cjelini svih tjelesnih i duevnih osobina, te istodobno omoguuje odnoaje
organizma s okolicom, slui njezinu upoznavanju i osigurava aktivnu prilagodbu
sredini.
Uloga sustava osjetila je da ivani sustav izvjetavaju o promjenama to se
zbivaju izvan tijela, na njegovoj povrini, te u njegovoj unutranjosti.

ivani sustav nadzire brze aktivnosti tijela poput kontrakcije poprenoprugastih i

glatkih miia ili izluivanja lijezda. Endokrini sustav izluuje posebne tvari
hormone koje krvlju dospijevaju do stanica i u njemu reguliraju brzinu kemijskih
reakcija i metabolike procese.
Stanice ovjekovog tijela za normalno djelovanje moraju dobivati dovoljno kisika i
hranjivih tvari. Te za ivot nune tvari po tijelu raznosi krv koja tee krvnim ilama
nakon to je srce potisne u krvnoilni sustav. Sustav krvnih ila dio je
cirkulacijskog sustava kojim tee krv iz srca prema periferiji tijela i natrag u srce
tako da svaka stanica u tijelu dobije primjerenu opskrbu kisikom i hranjivim
tvarima, te se proisti od ugljinog dioksida i nepotrebnih proizvoda metabolizma.
Uloga imunosnog sustava je da prepoznaje, neutralizira, unitava i odstranjuje
strane tvari (antigene) (bakterije, virusi, paraziti) koje mogu ugroziti organizam.
Procese koji se pritom odvijaju nazivom imunosnim reakcijama. Izvritelji
imunosnih reakcija su stanice, te protutijela i sustav komplemenata.
Sustav dinih organa tvore dini putevi koji dovode vanjski atmosferski zrak u
plua gdje se zbiva izmjena plinova izmeu zraka i krvi.
Probavni sustav je sustav koji omoguuje unoenje hranjivih i drugih potrebnih
tvari iz okolice u organizam.
Tvari koje su nastale metabolizmom i tijelo ih vie ne moe iskoristiti izluuju se iz
tijela mokraom i znojem. Mokrani organi, osim te zadae, rwguliraju
osmolalnost tjelesnih tekuina, koncentraciju razliitih tvari, volumen i stupanj
kiselosti tjelesnih tekuina, te arterijski tlak. Sve to bubreg nadzire tako to
izluuje mokrau koja se u svakom trenutku razlikuje po svojoj koliini i sastavu.
Spolni sustav i kod mukaraca i kod ena ine spolni organi i spolne lijezde.
Spolne lijezde (testisi i ovariji) imaju dvije vane zadae: proizvodnju zametnih
stanica jajaca i spermija te proizvodnju spolnih hormona. Obje zadae slue
normalnom odvijanju ljudskog razmnoavanja.

Objasniti ulogu stanice kao osnovne jedinice ovjekovog tijea,

nabrojiti tri glavna dijela stanice i definirati njihovu ulogu
Uloge stanice su brojne, od izmjene tvari do primanja podraaja, posebnih
funkcija i umnoavanja. Temeljna djelatnost stanice je biosinteza kemijski
sloenih tvari koje se mogu svrstati u tri grupe: bjelanive, masti i ugljikohidrati.
Pritom stanica iz krvi prima tvari to potjeu od hrane koja se razgrauje u elucu
i crijevu i upija u krv. Pojedine takve tvari ostaju u stanici i ona ih rabi za svoju
djelatnost, a druge izluuje u svoju okolicu ili u krv. Takoer, promet energije
ostvaruje se prometom tvari kroz stanicu. Stanica, takoer, i prima podraaje.
Tri glavna dijela stanice su stanina opna (membrana), citoplazma i jezgro.
Stanina opna ima svojstvo da pojedine tvari proputa, a pojedine zadrava, pa
tako obavlja izmjenu svog sadraja s oklicom.

Citoplazma je polutekua bezbojna tvar u kojoj se nalaze stanine organele u

obliku zrnaca, mjehuria i cjevica koje imaju razne funkcije.
Jezgro u sebi nosi genski materijal iz kojeg dolaze upute za sve ivotne aktivnosti
stanice.

Definirati tkivo, nabrojiti osnovne etiri vrste tkiva i njihova

glavna obiljeja, te navesti gdje se u tijelu nalaze pojedine vrste
tkiva
Istovrsne ili razliite stanice u tijelu udruene u zajednice tako da meusobno
upotpunjuju funkcije ine tkiva.
etiri osnovne vrste tkiva su epitelno, potporna tkiva, miino tkivo i ivano.
Epitelno tkivo oblikuje stanice koje se izravno dotiu i meu njima se nalaze vrlo
uske meustanine pukotine. Prema funkciji dijeli se na pokrovni, lijezdani i
osjetni. Stanice epitela su ploaste, kockaste ili valjkaste. Prema obliku stanica
razlikujemo nekoliko vrsta epitela: jednoslojni, vieredni, prijelazni i mnogoslojni.
Pokrovni epitel oblae sve unutranje i vanjske povrine tijela, te sve cjevaste
tvorbe u organizmu. lijezdani epitel oblikuje tkivo lijezda i ima sposobnost
izluivanja. Osjetni epitel slui za primanje osjetnih podraaja i nalazimo ga u
okusnim pupoljcima, u slunom i statoakustinom organu.
Potporna tkiva ine potpornu osnovu organa i cijeloga tijela i imaju dvije
sastavnice: stanice i meustaninu tvar. Prema svojstvima meustanine tvari
dijelimo ih na vezivno, hrskavino i kotano tkivo.
Miino tkivo ima sposobnost stezanja i tako ostvaruje pokretanja organa i tijela.
Dijelimo ga na glatko i prugasto miije.
ivano tkivo je usmjereno primanju, stvaranju i provedbi podraaja, a oblikuju ga
razne stanice. Svaka ivana stanica, neuron, ima dosta veliku jezgru, a
citoplazma je sloene grae. Podraaje u stanici dovode dendriti. ivano tkivo
odlikuje se i posebnim kemijskim sastavom jer u njemu, osim bjelanevina,
nalazimo i lipide.

Objasniti razliku izmeu egzokrinih i endokrinih lijezda i navesti

primjere za svaku od njih