J. Maksimovi i Z.

Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

3(4)#4 2014

UDK 316.744-053.6
Prethodno priopenje
Preliminary communication
Primljeno: 17.3.2014.

Jelena Maksimovi i Zorica Stanisavljevi Petrovi

Filozofski fakultet, Univerzitet u Niu, Srbija
jelena.maksimovic@filfak.ni.ac.rs
zorica.stanisavljevic.petrovic@filfak.ni.ac.rs

Teorijsko-metodoloka
zasnovanost istraivanja
utjecaja medija
na adolescente
50

Saetak
Prouavanje medija i njihovih odnosa prema promjenama u odgojnoobrazovnim strujanjima vrlo je znaajna i popularna pojava. Dananji mladi
ive i odrastaju s medijima kao sastavnim dijelom vlastite socijalizacije i
odgoja. Predmet istraivanja usmjeren je na prouavanje terijsko-metodoloke
zasnovanosti utjecaja medija na adolescente. Rezultati istraivanja potvrdili su
hipoteze da adolescenti najvie koriste televiziju i internet, da mediji razvijaju
socijalne oblike ponaanja adolescenata, ali i odreene forme antisocijalnog
ponaanja (nasilje, agresija), da se mladi ele ugledati na poznate osobe koje
se promoviraju putem medija, da je fizika neaktivnost djece poveana uslijed
vee izloenosti medijima, i da drutvena mrea (Facebook) negativno utjee
na mlade (p<0.01).
Kljune rijei: mediji, teorijsko-metodoloke funkcije, adolescenti, internet,
Facebook.
50 Napomena: lanak predstavlja rezultat rada na projektu Pedagoki pluralizam kao osnova strategije obrazovanja broj
179036 (20112014), iju realizaciju financira Ministarstvo za nauku i tehnoloki razvoj Republike Srbije i projekta
Tradicija, modernizacija i nacionalni identitet u Srbiji i na Balkanu u procesu europskih integracija (179074), koji se
realizira na Sveuilitu u Niu Filozofski fakultet, a koji financira Ministarstvo za nauku i tehnoloki razvoj RS.

472

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

Uvod
Savremeno drutvo i svakodnevni ivot ovjeka gotovo da je nemogue zamisliti bez utjecaja
medija. Porast znanstveno-tehnolokih znanja, sve vea digitalizacija u oblasti medija i
njihovo sve vee prisustvo u ivotu suvremenog ovjeka utjee na promjene u nainu ivljenja,
ponaanju, sustavu vrijednosti. Znaajna uloga medija u drutvu izaziva panju brojnih
istraivaa razliitih profila: sociologa, psihologa, pedagoga, koji nastoje s razliitih aspekata
sagledati efekte sveprisutne medijske revolucije. Meutim, i pored brojnih prouavanja i
istraivanja razliitih medija i razliitih teorijsko-metodolokih pristupa u istraivanjima,
implikacije burnog i intenzivnog razvoja medija, kako na drutvo u cjelini, tako i na pojedinca,
je teko sagledati. Izvjesno je, meutim, da je rije o izuzetno znaajnim implikacijama, jer
nova medijska realnost oblikuje ivot suvremenog ovjeka, a time i samog drutva. Svojim
utjecajem mediji djeluju na oblikovanje naih estetskih, ali i etikih i politikih stavova, bude
ovjekovu matu, grade sustav vrijednosti, postavljaju norme ponaanja.
U tom kontekstu, posebno je znaajno razmotriti utjecaj medija na djecu i mlade linost, koji se
jo uvijek nalaze u procesu formiranja i razvoja. Poznato je da su djeca, ak i najmlai uzrast,
strastveni TV gledatelji, da se njihova slika svijeta u veoj meri formira pod utjecajem malih
ekrana, nego pod utjecajem roditelja ili odgojno-obrazovnih institucija. Na starijim uzrastima,
u periodu adolescencije, dominaciju preuzimaju drugi mediji, prije svega internet, kao mono
sredstvo komunikacije, ali i socijalizacije i odgoja. Takve spoznaje potenciraju brojna pitanja
vezana za odnos odgoja i medija: kakav je meusobni odnos procesa odgoja i obrazovanja i
medija; koji su mediji najutjecajniji, na koji nain oni djeluju i kakve implikacije ostavljaju kada
je u pitanju razvoj mlade osobe; u kojoj mjeri je ponaanje mladih uvjetovano djelovanjem
medija; mogu li se i na koji nain mediji koristiti u svrhe odgoja i obrazovanja; u kojoj mjeri
su suvremeni mediji prisutni u institucijama za odgoj i obrazovanje, kao i kolika je mo (ili
nemo) nastavnika, kada je rije o odgojnom djelovanju medija.
Odgoj i mediji
Poznato je kako odgoj predstavlja stalnu i nunu kategoriju ljudi i njihovog ivota, te da se u skladu
s tim, odgoj razvija i mijenja ovisno o drutvenim uvjetima u kojima se odvija. Najopenitije
reeno odgoj se moe odrediti kao drutvena praksa ljudi, kao drutveno-pedagoki proces
razvoja ovjekove individualne i drutvene osobnosti (Potkonjak i sar., 1989). U uem smislu,
odgoj ini sustav aktivnosti, djelatnosti i procesa u kojima subjekti u interakciji i komunikaciji
planiraju, organiziraju, ostvaruju, vrednuju i usmjeravaju razvoj dispozicionog potencijala u
pravcu njegove potpune diferencijacije i integracije, kao i razvoj ovjekove drutvene osobnosti
i samosvijesti za samostalan, slobodan, univerzalno oslobodilaki, kreativan i meuzavisan
ivot u drutvenoj zajednici ljudi. U skladu s tim moe se zakljuiti kako je odgoj uvijek rezultat

473

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

namjere ili svjesnog planiranja i organiziranja odreenih aktivnosti, djelatnosti i procesa, koji
su uvijek posredovani odreenim ciljevima i zadacima. Za razliku od toga, utjecaji medija su
neintencionalni, spontani, uglavnom bez precizno odreenih odgojnih ciljeva i zadataka, kao
i sadraja koji vode k ostvarenju zacrtanih ciljeva. Na prvi pogled, ini se da je rije o sasvim
razliitim utjecajima i da meu njima gotovo i ne postoje dodirne toke. Jo znaajnije razlike
prisutne su kada se pitanje odnosa odgoja i medija prenese u institucionalni kontekst. Naime,
dok se odgoj ostvaruje putem sustava institucija (predkolske ustanove, kole) u kojima
se odgojno djelovanje odvija prema unaprijed zacrtanim planovima i programima, s jasno
odreenim ciljevima, zadacima i sadrajima, djelovanje medijskih institucija je, kada je u
pitanju odgojno djelovanje, znatno manje planski i sustavno organizirano (posebno ako se ima
u vidu komercijalni karakter aktualnih medijskih kua). Shodno tome, pojedini autori medije
vide kao paralelne sustave odgoja i obrazovanja koji djeluju izvan kolskog sustava. Prema
navodima Kaapora (1999) u usporedbi sa kolom mediji imaju sljedee karakteristike:
ponuda se moe birati (izbor programa, izbor sadraja) i najee se koriste u slobodno
vrijeme, kao odmor ili relaksacija;
za razliku od ponude koju daje kola, od medija se ne oekuju nuno vidljivi ishodi, ni
u ponaanju, ni u bilo kakvom iskazanom uspjehu;
mediji se prate krajnje neobavezno,
ovisno o emisiji, odnosno, vjetini producenta, za praenje programa nije potrebno
ulaganje napora, jer se i ozbiljne teme mogu pratiti s relativno malim naporima.
Na osnovi izloenog, jasno se moe vidjeti kako u djelovanju na uenike izmeu ovih sustava
postoje razlike. Imajui u vidu intencionalnost djelovanja, kao i plansku usmjerenost i
organiziranost, moe se zakljuiti da odgojno djelovanje putem sustava institucija ima
znaajniji, odnosno moniji utjecaj na razvoj i formiranje linosti, od utjecaja koji dolazi od
strane medija. Meutim, svakodnevica naeg ivota, ali i znanstvena istraivanja (posebno
ona koja istrauju vrijeme koje mladi provode uz medije) nameu potrebu za preispitavanjem
ovako postavljene tvrdnje.
Ako se ima u vidu potencijal suvremenih medija, posebno obrazovni, s pravom se moe rei
da pitanje odnosa medija i odgoja danas postaje sve aktualnije. Prouavanjem referentne
pedagoke literature dolazi se do zakljuka da su pitanja medija skoro uvijek zauzimala znaajno
mjesto u pedagokim udbenicima i periodici. Naime, u veem broju ubenika s podruja
pedagogije ukazuje se na ulogu medija u procesu odgoja i obrazovanja (Orlovi, Potkonjak i
Trnavac, 1974; Trnavac i orevi, 1995; Vlahovi i sur., 1996; Suzi, 2005). Pojedini autori
(Trnavac i orevi, 1995: 107) ak navode da je odgoj uvjetovan razvojem sredstava masovnog
komuniciranja, istiui znaaj tiska, radija i filma. U prilog tome isti autori navode kako je
u odgoju sve vei znaaj izvanuionikih izvora znanja posebno listova za djecu, televizijskih
emisija, filmova, enciklopedija, znanstveno-popularne literature, javnih manifestacija i sl.
Smatra se da se pod utjecajem medija ire i propagiraju opedrutvene vrijednosti, koje kod

474

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

pojedinaca uvruju drutveno prihvaena uvjerenja i stavove. U tom pogledu posebno se

ukazuje na odgojne vrijednosti tiska, radija, televizijskih emisija koje utjeu na oblikovanje
linosti pojedinaca.
Slino tome, Kaapor (1999: 43) ukazuje da je kraj XX. stoljea obiljeen prodorom
komunikacijskih tehnologija te da dolazi do proimanja sustava odgoja i obrazovanja novim
tehnologijama irenja i obrade informacija, audio-vizualnom i informatikom tehnologijom.
U tom kontekstu on otvara pitanje utjecaja medija na obrazovanje, posebno na primjenu
nastavnih metoda i ulogu pedagoga i nastavnika od kojih se oekuju promjene u skladu s
razvojem novih medija.
Suvremeni autori (Borovica i Kostovi, 2011) sve vie ukazuju na porast uloge medija u
procesima odgoja i obrazovanja, a neki od njih smatraju da su suvremeni mediji, masmediji,
tehnoloke i informacijske tehnologije i sredstva komunikacije potisnuli kole. U tom
kontekstu, kako zakljuuju autorice, dolazi do svojevrsnog paradoksa u kojem tehnoloka i
informacijska revolucija sada uvjetuju novu, obrazovnu revoluciju. Promjena obrazovanja,
kole i kolskog sustema je, dakle, u velikoj mjeri izazvana i determinirana razvojem medija
i njihovom primjenom u institucionalnom, prije svega kolskom kontekstu, ime se pitanje
odnosa odgoja i medija postavlja na vii, ali i kvalitativno drugaiji nivo.U tom kontekstu javlja
se potreba za istraivanjima novih odnosa medija i odgoja, u smislu promjena i inoviranja
odgojno-obrazovnog rada.
Danas je poznato da mediji ine sastavni dio ivotnog konteksta odgoja i obrazovanja djece jo
u predkolskom uzrastu. Jo u ranom djetinjstvu dijete se susree s medijima, televizijska slika
je sastavni i gotovo nezaobilazni dio odrastanja. Poruke koje alju mediji postaju prijemive
na sve niim uzrasnim nivoima, te je teko sa sigurnou oznaiti vrijeme prvog razumijevanja
poruke, dok tekstualnu poruku dijete poinje shvaati, usporedo s uenjem itanja. sa svojim
djelovanjem mediji su prisutni u obitelji, drutvu vrnjaka, u vrtiu, koli. U sutini, mediji ine
integralni dio procesa odgoja i obrazovanja u kojem djeca konstruiraju svoja znanja, usvajaju
informacije, formiraju sustav vrijednosti i usvajaju odreeno ponaanje. U okviru odgojnog
procesa kako u obitelji, tako i u predkolskim ustanovama velik dio svoga slobodnog vremena
djeca provode uz medije. U tom kontekstu, sasvim opravdano, sve se vie govori o potrebi za
medijskim opismenjavanjem djece, jo kod ranih uzrasta (Stanisavljevi-Petrovi, 2011). U
procesu daljnjeg rasta i razvoja mediji su vjeran pratitelj djejeg odrastanja, a njihov utjecaj,
ini se, raste s uzrastom djece.

475

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

Istraivanja o odnosu odgoja, medija i adolescenata

Zanimanje istraivaa za prouavanje odnosa medija i obrazovanja iz godine u godinu biljei
sve vei porast. Istraivai razliitih profila i teorijskih orijentacija se sve vie bave istraivanjem
utjecaja medija na razliite aspekte razvoja linosti i u razliitim fazama ivotnog razvoja. U
tom kontestu od znaaja su istraivanja utjecaja medija u pojedinim periodima odrastanja,
posebno onim koji se smatraju kritinim, odnosno posebno senzibilnim i prijemivim za
vanjske utjecaje.
Premda je posljednjih godina panja istraivaa usmjerena k medijima, rezultati istraivanja
ukazuju da istraivai imaju podijeljena shvaanja o djelovanju suvremenih medija na mlade.
Dok mnogi istiu pozitivno djelovanje medija (mogunost da se proire saznanja, razvije mata i
kreativnost, pojaa meusobna povezanost i tolerancija) drugi ukazuju na negativne implikacije
kao to su: poveanje otuenosti meu mladima, smanjenje fizike aktivnosti, ohrabrivanje
na destruktivno ponaanje i sl. U tom kontekstu aktualizira se pitanje pristupa u istraivanju
medija, kako bi se dolo do nekih znanstveno zasnovanih rezultata. Naime, mnogi teoretiari
vie- manje, istiu opasnosti utjecaja medija, ali jo uvijek nema nekog posebnog interesa
da se cijela stvar istrai i da se daju konkretni pokazatelji, da se cijela stvar izmjeri i nekim
ozbiljnim istraivanjem verificira (Pavleti, 2011: 204). U tom pogledu istie se potreba za
ozbiljnim teorijsko-metodolokim pristupom u prouavanju utjecaja medija na procese odgoja
i obarazovanja. Dotada istraivanje utjecaja medija ostaje u okvirima neformalnih istraivakih
grupa, ili samostalnih istraivaa, koji nastoje iz svojih perspektiva sagledati utjecaj medija
na razne aspekte ovjekove linosti. U daljnjem tekstu nastojimo ukazati na istraivanja koja,
prije svega s pedagokog aspekta, pokuavaju osvijetliti pitanje utjecaja medija na adolescente,
mlade linosti u procesu razvoja.
Mada je svakodnevica adolescenata obojena bojama medija (osobna raunala, mobilni telefoni,
e-podi, i-phoni, i-book, internet, skype, chat, online kupovina i uenje, online druenje i
zabavljanje), smatra se da je utjecaj televizije bio i ostao vrlo znaajan. Televizija je naime
moan inicijator promjena u ljudskim ivotima, nezaobilazan dio svakog obiteljskog okruenja,
vjeran pratitelj odrastanja u svim fazama ivota. Shodno tome, znaajnu panju istraivaa na
naim prostorima privlai istraivanje televizije medija koji svakodnevno svojim sadrajima
oblikuje mlade, utjee na njihovo razmiljanje i ponaanje. Istraivanje utjecaja televizije
na uenike estog i sedmog razreda osnovne kole, realizirano u Novom Sadu ide u prilog
tvrdnji da televizijski sadraji utjeu na razvoj interesa kod mladih (Mari-Juriin i Markovi,
2011). Naime, istraivanjem je utvreno da esto emitiranje nekog sadraja, poveava razinu
zanimanja uenika za taj sadraj, odnosno, da postoji povezanost izmeu televizijskih sadraja
i razvoja pojedinih zanimanja uenika. Ovaj podatak postaje jo znaajniji kada se ima u
vidu vrijeme koje mladi provode uz TV ekrane, kao i sadraji koje najee prate. Rezultati
istraivanja pokazuju da 48 % ispitanih pored malih ekrana provede 1-2 sata dnevno, dok

476

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

je postotak uenika koji uz TV provede 2-4 sata neto manji i iznosi, 36,27%. Kada je rije o
sadrajima koji se na televiziji prate, najvei broj ispitanih uenika se izjasnio da su to filmovi
(43,4%), slijede serije (18,8%), sport (21,7%), zabavne emisije (13,0%) i na kraju edukativne
emisije sa skromnih 2,94 posto. Utjecaj medija, posebno u najsenzibilnijim periodima razvoja
linosti, aktualizira pitanje medijske pismenosti, odnosno, adekvatnog osposobljavanja mladih
za kritiko praenje sadraja koje mediji nude. Naime, smatra se da kole kao bazine ustanove
za odgoj i obrazovanje imaju znaajnu ulogu u procesu razvoja medijske pismenosti i kulture.
U tom smislu znaajno je istraiti kako mladi percipiraju ulogu kole, odnosno, potie li kola i
na koje naine razvoj medijske kulture i pismenosti. Rezultati istraivanja koje je obavljeno na
teritoriju grada Nia s ciljem da se utvrde razlike u medijskoj kulturi i pismenosti kod uenika
s obzirom na spol ukazuju da nema statistiki znaajnih razlika kada su u pitanju djeaci i
djevojice osnovnih kola. Naime, na uzorku od 142 ispitanika, uenika od V.-VIII. razreda
utvreno je da ne postoje razlike po spolu kada je rije o stavovima osnovaca o potencijalima
kole na podruju razvoja medijske pismenosti i kulture. Rezultati istraivanja ukazuju da i
uenici i uenice smatraju da najvei potencijal kole ine satovi informatike na kojima se
upoznaju s novim tehnologijama i dobivaju znaajne informacije o novim izvorima znanja.
Najvei broj osnovaca njih 34,5% smatra da su satovi informatike zanimljivi i da na njima od
nastavnika dobivaju i druge informacije o radu na raunalu i koritenju interneta. Postotak
djeaka i djevojica koje dijele ovakvo miljenje je gotovo ujednaen, jer 35,2% uenika i 33,8%
uenica je u potpunosti suglasno s navedenom tvrdnjom (Stanisavljevi-Petrovi, Radovi i
Ivanovi, 2011).
Aktualnost pitanja razvoja medijske pismenosti kod mladih uvjetovala je potrebu za dubljim
istraivanjem ovog problema i pronalaenjem adekvatnih naina, metodoloki utemeljenih,
za istraivanje ove problematike. U tom smislu autori nastoje konstruirati nove instrumente,
koji bi s viskom pouzdanou mogli ispitivati medijsku pismenost mladih, kao jedan od
sloenih fenomena. U novije vreme tenja autora je usmjerena ka konstrukciji instrumenta za
samoprocjenu medijske pismenosti koji bi se mogao primjenjivati na irem rasponu godita,
tj na starijim osnovnokolskim i srednjokolskim uzrastima (Mihi i Kodopelji, 2012).
U tu svhu konstruirana je skala koja je nastala kao rezultat konstrukcije ajtema na osnovi
teorijskih odreenja medijske pismenosti, koja je sastavljena od 17 ajtema. S metodolokog
stanovita primjena skale u praksi je pokazala da je mogue izdvojiti tri faktora skale: praktine
kompetencije medijske pismenosti, kritiki pristup medijskim sadrajima i digitalnu pismenost.
Rezultati istraivanja na uzorku od 200 uenika zavrnih razreda osnovne kola (101) ispitanik
i prva dva razreda srednje kole (99 ispitanika) pokazali su da je ova skala dobar poetak
mjerenja neega to se kod nas vrlo rijetko pokuava izmjeriti, a to je ne samo uestalost
koritenja, medija, ve i koliki utjecaj prezentirani medijski sadraji imaju na obrazovanje i
informiranje djece i njihov edukativni razvoj (Mihi i Kodopelji, 2012: 740).

477

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

Metodologija istraivanja
Predmet istraivanja usmjeren je na prouavanje teorijsko-metodoloke zasnovanosti utjecaja
medija na adolescente. Za potrebe istraivanja konstruirana je skala procjene za ispitivanje uloge
medija u ivotima mladih (UMUM). Pouzdanost koritenog instrumenta mjerena Kronbah Alpha
testom iznosi 0,898, to ukazuje na visoku pouzdanost. Meyer-Olkin (KMO) i Bartlet testom, koji
iznosi 0,79, (p=0,00) utvrdili smo da je faktorska analiza za nae istraivanje odgovarajua. Zadaci
postavljeni u istraivanju su sljedei: 1) Izdvojiti faktore iz skale UMUM koji opisuju refleksije
adolescenata o ulozi medija; 2) Ispitati utjecaj drutvene mree (Facebook) na mlade. Hipoteze
postavljene istraivanju su: 1) Pretpostavlja se da e biti izdvojeni faktori koji su orijentirani na
ulogu i znaaj televizije i interneta u ivotu mladih kao i na negativne posljedice koje nastaju uslijed
vee izloenosti medijima 2) Pretpostavlja se da drutvena mrea (Facebook) ima negativnu ulogu
na mlade (p<0.01). Poseban znaaj za ovo istraivanje jest to su prikazani podaci upravo rezultat
percepcije adolescenata o ulozi medija u njihovim ivotima.
Analiza i interpretacija podataka
Tabela 1: Relijabilnost skale UMUM
Cases

Valid
Excluded
(a)
Total

N
110

%
100.0

.0

110

100.0

Cronbachs Alpha

N of Items

.898

27

Mean

Variance

Std.
Deviation

N of
Items

126.1455

103.960

10.19609

27

U Tabeli 1 vidimo toan broj sluajeva, odnosno ispitanika, adolescenata koji su popunili skalu
UMUM Uloga medija u ivotima mladih (N=110).
Kronbahov Alfa koeficijent iznosi 0,898 to pokazuje izuzetno dobru pouzdanost i unutranju
suglasnost skale za ovaj uzorak. Prihvatljive vrijednosti Alfe su iznad 0,7, a poeljne iznad 0,8. U
tabeli je prikazan i toan broj ajtema (27), na kojima su adolescenti iskazivali svoje stavove na skali
Likertovog tipa od 1 do 5.

478

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

Tabela 2: KMO and Bartletts Test

Kaiser-Meyer-Olkin Measure of Sampling
Adequacy.
Bartletts Test of
Sphericity

Approx. Chi-Square

.791
1319.027

df

351

Sig.

.000

Kako bismo provjerili je li skup podataka prikladan za faktorsku analizu potrebno je da KaiserMeyer-Olkin (KMO) test bude vei od 0,3, a da je vrednost Bartlet testa znaajna, tj. da bi vrijednost
trebala biti 0,05 ili manja. Kada analiziramo dobivenu Tabelu 2, vidimo da vrijednost KMO testa
iznosi 0,791, a Bartletov test pokazuje da je vrednost statistiki znaajna, tonije p=0,00, te sa
sigurnou moemo potvrditi da je faktorska analiza opravdana.
Tabela 3: Izdvajanje faktora iz skale UMUM (Uloga medija u ivotima mladih)
Initial Eigenvalues

Extraction Sums of Squared Loadings

Total

% of Variance

Cumulative %

Total

% of Variance

7.919
2.322
1.589
1.465
1.389
1.161
1.088
1.020
.942
.872
.826
.745
.728
.671
.629
.498
.482
.414
.391
.345
.303
.288
.264
.207
.203
.176
.062

29.330
8.601
5.885
5.427
5.145
4.298
4.031
3.779
3.489
3.231
3.058
2.760
2.695
2.487
2.329
1.843
1.784
1.534
1.450
1.278
1.122
1.068
.976
.765
.753
.651
.228

29.330
37.932
43.817
49.244
54.388
58.687
62.718
66.497
69.986
73.217
76.276
79.036
81.731
84.218
86.547
88.391
90.175
91.709
93.159
94.437
95.559
96.627
97.603
98.369
99.121
99.772
100.000

7.919
2.322
1.589
1.465
1.389
1.161
1.088
1.020

29.330
8.601
5.885
5.427
5.145
4.298
4.031
3.779

Component

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27

479

Cumulative
%
29.330
37.932
43.817
49.244
54.388
58.687
62.718
66.497

Rotation
Sums of
Squared
Loadings
(a)
Total
4.739
5.153
4.298
3.991
3.369
2.936
2.337
1.520

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

U analiziranju Tabele 3 uoavamo izdvojene faktore. Kako bismo odredili koliko faktora je potrebno
izdvojiti, razmatramo dio rezultata. Po Kajzerovom kriteriju zanimaju nas samo komponente ija je
karakteristina vrijednost 1 ili vie. Jasno se iz Tabele 3 moe uoiti 8 faktora koji imaju karakteristine
vrijednosti 1 ili vie. Tih 8 komponenata objanjava ukupno 66,50% varijance. Faktorskom analizom
s Pomaks-rotacijom ekstrahirani su faktori, a koriten je kriterij karakteristinog korijena preko 1
za dobivanje faktora.
Podaci dobiveni postupkom faktorske analize pokazuju nam da instrument napravljen za potrebe
ovog istraivanja ima dobre metrijske karakteristike. Procent dobivene varijance je vrlo visok
(66,50%) to znaajno prelazi oekivanja za instrumente koji se konstruiraju za potrebe istraivanja
u drutvenim i humanistikim znanostima.

Scree Plot

Eigenvalue

0
1

10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Component Number

Grafikon 1: Dijagram prevoja

Iz Grafikona 1 vidimo da se rez treba napraviti na osmom faktoru, kao to je pokazala i prethodna
tabela, to smo i uradili. Presjek smo napravili na onom broju gdje faktori se poinju grupirati u
silazni niz. U naoj analizi se pokazuje da je osam faktora optimalan broj koji trebamo zadrati u
cilju daljnje statistike analize podataka.

480

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

Tabela 4: Matrica strukture rotiranih faktora

Component
Facebook
Internet
i forumi

Mediji

Utjecaj

Svrha

Internet
naspram
televizije

Chatting

Pretraivanje

17

.862
.762
.614
.560
-.039
-.036
-.079
-.006
.039
-.158
.034
.331
.009
.042
.012
.272
-.311

.095
-.296
.275
-.026
.914
.885
.503
.477
-.192
.030
.315
-.202
-.049
.153
.120
-.006
.008

-.118
.048
.028
.027
-.050
-.189
.354
.303
.815
.732
.578
.480
.445
.024
.171
-.003
-.107

-.035
.041
-.069
.179
.115
.101
.179
-.138
.164
-.095
-.138
.062
.294
.719
.652
.630
.499

-.162
.040
-.099
.135
.024
.148
-.090
-.254
-.038
.437
.053
.175
.270
.181
-.190
-.070
.339

.079
.186
.020
.000
-.083
-.016
-.123
.456
.021
.017
-.467
.115
.073
-.079
.051
-.288
.264

.063
.163
.320
-.106
-.018
.014
.075
-.212
-.053
-.066
.050
.031
.133
-.346
.128
.055
.240

.100
-.142
-.083
.361
.018
.033
-.025
.192
-.134
-.013
.043
.247
.036
.082
-.383
.151
.062

18

-.161

.186

.240

.424

-.149

.299

.010

.129

19

-.126

-.149

.294

-.042

.774

-.196

.301

.073

20

.103

.386

-.232

.207

.584

-.222

.085

-.025

21

25

.322
.177
.154
.394
.126

.088
.340
-.107
.000
-.044

.229
.013
-.036
-.027
-.019

.037
-.342
-.027
.074
-.069

.442
.376
-.207
-.008
.301

.002
.287
.860
.503
-.010

-.098
.146
.160
-.290
.814

-.359
-.095
.137
-.161
.131

26

.127

.204

-.090

.119

.108

.291

.523

.119

27

-.012

.070

-.052

.029

-.016

.127

.175

.807

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16

22
23
24

Na matrici prikazanoj u Tabeli 4, vidimo faktorsku zasienost na svakom faktoru. Kao kriterij
minimalnog zasienja stavki uzeta je vrijednost 0,38. Sva ostala zasienja uglavnom su iznad ove
vrijednosti, to se moe i uoiti. Zadrane su sve stavke iz instrumenta podijeljene u 8 faktora.
Prvi faktor je imenovan Mediji i ine ga sljedee stavke: veina mladih osjea nezadovoljstvo
sobom kada vidi savren izgled holivudskih glumaca u asopisima; svakodnevno gledanje televizije;
Pojavom interneta smanjuje se socijalna interakcija meu ljudima; Facebook koristim samo da bih
odrao kontakt s prijateljima i roacima. Odgoj se ostvaruje putem sustava institucija u kojima
se odgojno djelovanje odvija prema unaprijed zacrtanim planovima i programima, s jasno
odreenim ciljevima, zadacima i sadrajima, dok je djelovanje medijskih institucija, kada je

481

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

u pitanju odgojno djelovanje, znatno manje planski i sustavno organizirano (Kaapor,1999).

Dakle, i ovaj podatak govori da su utjecaji medija neintencionalni, spontani, uglavnom bez
precizno odreenih odgojnih ciljeva i zadataka.
Drugi faktor je imenovan Utjecaj i ine ga sljedee stavke: u dananje vrijeme nemogue je osmisliti
nastavu bez interneta; internet negativno utjee na fiziku aktivnost; dopisujem se s prijateljima
preko interneta; internet dovodi do pretjerane izolacije jer djeca i odrasli provode previe vremena
na njemu. Suvremeni autori (Borovica i Kostovi, 2011) su ukazali na porast uloge medija u
procesima odgoja i obrazovanja, i smatraju da su suvremeni mediji, masmediji, tehnoloke
i informacijske tehnologije i sredstva komunikacije potisnuli kole. Kao to i sam rezultat
pokazuje, najvee optereenje na ovom faktoru upravo ini prisutnost interneta u nastavi.
Trei faktor je imenovan Svrha i ine ga sljedee stavke: Zbog agresivnih videoigara u dananje
vrijeme sve vie ljudi ima problema s obuzdavanjem agresije; internet je dobar izvor informacija;
internet najee koristim za informiranje o podrujima obrazovanja; informatika pismenost je
vrlo bitna komponenta obrazovanja; na Facebooku se dopisujem i s nepoznatima. Adolescenti su
prijemivi za utjecaje koje nam plasiraju mediji. Neminovne su negativne posljedice kao to je
nemogunost obuzdavanja agresije i prisutnost nasilja. Pored ovoga svakodnevica adolescenata
obojena je bojama medija (osobna raunala, mobilni telefoni, i-podi, i-phonei, i-book, internet,
skaype, chat, online kupovina i uenje, online druenje i zabavljanje), a to su upravo stavke
koje pripadaju ovom faktoru.
etvrti faktor smo imenovali Facebook i forumi i ine ga sljedee stavke: mnogo vremena provodim
pored kompjutora; za izvoenje dobre nastave bespotrebna je primjena interneta; poseujem
forume i blogove na internetu; u trendu je kopirati izgled poznatih linosti koje se promoviraju
putem medija; dosta vremena provodim uz Facebook; ne mogu zamisliti ivot bez Facebooka. Sve
stavke koje su se izdvojile u okviru ovog faktora, a koji smo imenovali u skladu sa sadrajem koje
te stavke i nose podrazumijevaju konstatacije da mladi dosta vremena provode na internetu, i da
isti negativno moe djelovati na njih. Ovisnost o interneut predstavlja suvremen oblik ovisnosti
koji se manifestira kao stanje pojedinca u kojem je upotreba interneta postala dominantna ivotna
aktivnost koja ga izolira u odnosu na ostale drutvene tijekove, i koja stvara negativne posljedice
za njega i njegovu okolinu.
Peti faktor smo imenovali Internet i ine ga sljedee stavke: ne krijem privatne podatke poput adrese,
zaposlenja, mjesta ivljenja na Facebooku; svjestan/svjesna sam negativnih utjecaja interneta na
fiziku aktivnost; s pojavom interneta sve je vea prisutnost nasilja meu djecom; za izvoenje
dobre nastave potrebna je primjena interneta.
esti faktor smo imenovali Internet naspram televizije i ine ga sljedee stavke: bilo bi mi teko
ivjeti bez interneta; ee traim zabavne sadraje na internetu (muzika, filmovi, igre) nego na
televiziji. Znaajnu panju istraivaa na naim prostorima privlai istraivanje televizije
medija koji svakodnevno svojim sadrajima oblikuje mlade, utjee na njihovo razmiljanje i

482

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

ponaanje. Istraivanje utjecaja televizije na uenike (Mari-Juriin i Markovi, 2011) pokazalo

je da esto emitiranje nekog sadraja, poveava nivo zanimanja uenika za taj sadraj, odnosno,
da postoji povezanost izmeu televizijskih sadraja i razvoja pojedinih zanimanja uenika. S
druge strane, naim istraivanjem je utvrena dominacija i vea prisutnost interneta u ivotima
mladih u odnosu na televiziju.
Sedmi faktor smo imenovali Chat i ine ga sljedee stavke: na Facebooku prihvaam zahtjeve za
prijateljstvo samo od meni poznatih ljudi; chat s drutvom satima je neprocjenjivo, igralita vie
nisu u modi kao ranije.
Osmi faktor je imenovan Pretraivanje i ini ga sljedea stavka: esto pretraujem na internetu
nevane injenice.
Tabela 5: Negativan utjecaj interneta na mlade

Negativan
utjecaj

Facebook

Pearson
Correlation
Sig. (2-tailed)
N
Pearson
Correlation
Sig. (2-tailed)
N

Negativan
utjecaj

Facebook

.540(**)

110

.000
110

.540(**)

.000
110

110

** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).

Izvreno je grupiranje varijabli iz instrumenta koje su direktno vezane za negativne utjecaje koje sa
sobom nosi internet i drutvene mree (Facebook) kao to su: utjecaj videoigara na nemogunost
obuzdavanja bijesa i agresije, pojaana izolacija djece i mladih, smanjena socijalna interakcija, utjecaj
na smanjenje fizike aktivnosti. U okviru varijable Facebook obuhvaene su stavke koje se odnose
na provoenje previe vremena na Facebooku, chatu i sl. Utvrdili smo da je prisutna povezanost
varijable negativan utjecaj i varijable Facebook, odnosno da internet i drutvena mrea Facebook
imaju negativan utjecaj na mlade, statistiki znaajan na nivou (p=0,00). Dobiveni podatak upravo je
rezultat promiljanja mladih, oni su svjesni negativnog utjecaja drutvenih mrea (Facebooka).

483

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

Zakljuak
Suvremeno drutvo i svakodnevni ivot ovjeka gotovo da je nemogue zamisliti bez utjecaja
medija. Danas je poznato da mediji ine sastavni dio ivotnog konteksta odgoja i obrazovanja
djece. U sutini, mediji ine integralni dio procesa odgoja i obrazovanja u kojem djeca
konstruiraju svoja znanja, usvajaju informacije, formiraju sustav vrijednosti i usvajaju odreeno
ponaanje
Na starijim uzrastima, u periodu adolescencije, dominaciju preuzimaju drugi mediji, prije
svega internet, kao mono sredstvo komunikacije, ali i socijalizacije i odgoja. Ponaanje mladih
uvjetovano je djelovanjem medija. U tom pogledu posebno se ukazuje na odgojne vrijednosti
tiska, radija, televizijskih emisija koje utjeu na oblikovanje osobnosti pojedinaca. Istraivanja
utjecaja medija u pojedinim periodima odrastanja, pokazala su da su mladi izuzetno senzibilni
i prijemivi za vanjske utjecaje.
Ukoliko obratimo panju, najvea optereenja na faktorima koji su se izdvojili imaju: ugledanje na
poznate u asopisima, prisutnost interneta i prilikom ostvarivanja nastave, poticanje videoigrica
na agresivnost, ovisnost o internetu i previe utroenog vremena pored komjutora, svjesnost
negativnih utjecaja na fiziku aktivnost kod adolescenata, troenje vremena na chat i pretraivanje
raznih stvari na internetu.
Rezultati istraivanja potvrdili su da adolescenti najvie koriste internet, da mediji razvijaju odreene
forme antisocijalnog ponaanja (nasilje, agresija), da se mladi ele ugledati na poznate linosti
koje se promoviraju putem medija, da je fizika neaktivnost djece poveana uslijed vee izloenosti
medijima, da djeca znaju to je uenje putem interneta, odnosno, da je internet neophodan za
ostvarivanje nastave.
Takoer smo utvrdili da je prisutna povezanost varijable negativan utjecaj i varijable facebook,
odnosno, da Internet i drutvena mrea Facebook imaju negativan utjecaj na mlade, statistiki
znaajan na nivou (p=0,00).
Ako se ima u vidu potencijal suvremenih medija, s pravom se moe rei da pitanje odnosa
medija i odgoja danas postaje sve aktualnije. Poseban akcent stavljamo na obrazovni potencijal
medija.

484

Vol 3, br. 4, 2014. (472-486)

Literatura:
Borovica, T. i Kostovi, S. (2011) : Savremeni mediji u funkciji obrazovne revolucije. Kultura,
137, 370 - 381
Vlahovi, B. i sar. (1996): Opta pedagogija ( red. N. Potkonjak). Beograd: Uiteljski
fakultet
Kaapor, S. (1999): Uvod u kolsku pedagogiju. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna
sredstva
Mari Juriin, S. I Markovi, B. (2011) Uticaj televizije na razvoj interesovanja kod mladih.
Kultura, 133, 401-412
, . , . (2012): -:
. , 4, 729-742
Orlovi, M., Potkonjak, N. i Trnavac, N. (1974): Opta pedagogija. Udbenik za VI razred
pedagoke akademije. Beograd : Zavod za udbenike i nastavna sredstva
Pavleti, L. (2011): Tko i kako istrauje medije. Kultura, 137, 203-211
Potkonjak i sar. (1989): Pedagoka enciklopedija II tom. Beograd: Zavod za udbenike i
nastavna sredstva
Stanisavljevi Petrovi, Z. (2011): Medijsko vaspitanje u vrtiu. Kultura, 133, 382-397
Stanisavljevi Petrovi, Z., Radovi, V. i Ivanovi, A. (2011): Medijska pismenost i kultura
uenika osnovnih kola u Niu. Kultura, 137 210-234
Suzi, N. (2005): Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT centar
Trnavac, N. I orevi, J. (1995): Pedagogija. Beograd: nauna knjiga

485

J. Maksimovi i Z. Stanisavljevi Petrovi, Teorijsko-metodoloka zasnovanost

istraivanja utjecaja medija na adolescente

Theoretical and Methodological Functions

Media Influence on Adolescents
Abstract
The study of the media and their relationship to changes in educational trends
is very important and popular phenomenon. Todays youth live and grow
up with the media as an integral part of their own socialization. The subject
of the research is to study the theoretical and methodological influence of
the media on adolescents. The research results confirmed the hypothesis
that most adolescents use television and the Internet, to develop social
media behaviors of adolescents and certain forms of antisocial behavior
(violence, aggression), that young people want to look up to celebrities who
are promoted by the media, that the physical inactivity of children increased
due to greater exposure to the media, and social network (Facebook) has a
negative role in the young (p <0,01).
Key words: Media, Theoretical and methodological tool, Adolescents, the
Internet, Facebook.

486