You are on page 1of 10

TEHNIKA SVOJSTVA

PLASTIKE I GUME

MATERIJALI
Materijali

su tvari od
kojih se izrauju razni
proizvodi koje
svakodnevno koristimo.
Boljim promatranjem
lako emo uoiti da su pri
izradi proizvoda i te kako
zastupljeni materijali koji
se zovu plastika i guma.

PLASTIKA
Plastika

je umjetni
materijal iji su bitni
sastojci izgraeni od
kemijskih spojeva ili su
nastali pretvorbom
prirodnih proizvoda.
Sirovine za dobivanje
plastike su ugljen, nafta,
metan, vapnenac,
kuhinjska sol, drvo, mlijeko
itd.

Podruje

primjene plastike je iroko i to od obinih


kuanskih predmeta do zrakoplovne i automobilske
industrije, to je vidljivo iz slijedee tablice.
Naziv

Gustoa

Temperatura Temperatura
omekavanja raspada

Primjena

Stiropor

1040-1090 kg/m

100 C

250 C

Kune
potreptine,
ae,
boce,
telefonski
aparati,
galanterija, itd.

Teflon

2100-2300 kg/m

320 C

Iznad 350 C

Strojni
dijelovi,
oblaganje posua

Pleksiglas 1180-1190 kg/m

180 C

180 C

Medicina, optika, uila, zubne


proteze, automobilska i avio
industrija itd.

Najlon

180-240 C

250 C

Pribor za jelo, kuita aparata,


tekstilna
vlakna,
folije,
fotografije, ventili, zupanici,
leajevi itd.

1090-1130 kg/m

brtvila,

GUMA
Guma

je elastini materijal male tvrdoe i vrstoe.


Osnovna sirovina za dobivanje gume je kauuk
(prirodni i umjetni).
Prirodni kauuk se dobiva iz mlijenog soka
(lateksa) tropskog drveta kauukovca.
Umjetni se kauuk dobiva spajanjem sitnih
molekula u makromolekule (polimerizacija).
Pored kauuka za izradu gume treba nam sumpor,
aktivatori, omekivai, punila, boje i zatitna
sredstva.
Proces dobivanja gume naziva se vulkanizacija.

Gumu

dijelimo na meku i tvrdu.


Meka guma se najveim dijelom
koristi za izradu automobilskih
guma, a manjim dijelom za
izradu djejih igraaka, rukavica,
remenja, cijevi, biciklistikih
guma, obue.
Tvrda guma je ilav i kemijski
otporan materijal. Koristi se za
izradu rukohvata na strojevima,
eljeva, dugmadi i kuita
akumulatora.

SVOJSTVA PLASTIKE I GUME


Plastika

i guma kao materijali irokog podruja


primjene imaju niz zajednikih svojstava. Zajednika
svojstva su fizika, kemijska i estetska.
Zajednika fizika svojstva plastike i gume su:
dobri toplinski i elektrini izolatori, lako se oblikuju, ne
tope se u vodi i alkoholu, bioloki su nerazgradivi. U
fizikalna svojstva plastike spadaju jo i nepostojanost
na viim temperaturama te da nema mirisa. U
fizikalna svojstva gume spada i elastinost (nakon
djelovanja sile poprimi prvobitni oblik), te da je guma
na toplom mekana i ljepljiva, a na hladnom krhka.

Zajednika

kemijska svojstva plastike i gume


su: zapaljivost, otpornost prema koroziji,
osjetljivost prema organskim otapalima (benzinu),
kemijska inertnost (plastika i guma su otporne na
djelovanje luina, kiselina i jakih oksidacijskih
tvari).
Zajedniko

estetsko svojstvo jest mogunost


dobivanja eljene boje i sjaja plastike i gume.

TREBALO BI ZNATI I ZAPISATI:


Plastika

umjetni materijal koji nastaje


sintetski ili pretvorbom prirodnih proizvoda.
Guma elastini materijal dobiven iz
kauuka procesom vulkanizacije.
Fizika svojstva plastike i gume - dobri
toplinski i elektrini izolatori, lako se oblikuju,
ne tope se u vodi i alkoholu, bioloki su
nerazgradivi.

Kemijska

svojstva plastike i gume zapaljivost, otpornost prema koroziji, osjetljivost


prema organskim otapalima (benzinu), kemijska
inertnost (plastika i guma su otporne na
djelovanje luina, kiselina i jakih oksidacijskih
tvari).
Estetska
svojstva plastike i gume mogunost dobivanja eljene boje i sjaja.
Preraivaka industrija bavi se izradom
proizvoda od gume i plastike, ali i recikliranjem
otpadnih gumenih i plastinih proizvoda.