Prirucnik Baze-Podataka Libreoffice Base

pokret
raunalnog
opismenjavanja
e - uenje
izgradnja
modernog
drutva
ITdesk.info
projekt raunalne e-edukacije
sa slobodnim pristupom
- Prirunik za digitalnu pismenost
ljudska
prava na
edukaciju i
informacije
e - inkluzija
slobodan
pristup
Baze podataka - LibreOffice Base
Prirunik
Autor: Igor Filipovi
Izvornik:
Autori:
Gorana elebi, Mario Dujlo

Glavni naslov:
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu pismenost

Podnaslovi:
Baze podataka - Microsoft Access 2010, prirunik
(ISBN: 978-953-56758-4-6)
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

Struna recenzija:
Infokatedra, centar za obrazovanje, Zagreb

Lektorica:
Ema ii
Naslovnica:
Silvija Buni
Mjesto i godina izdavanja: Zagreb, 2011.
Prilagodili za program LibreOffice:

Autor:
Igor Filipovi
Glavni naslov:
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu pismenost

Podnaslov:
Baze podataka LibreOffice Base, prirunik

Struna recenzija:
Frane esni, mag.ing.elektrotehnike, EdukaCentar, ustanova za obrazovanje

Lektorica:
Antea Seri
Naslovnica:
Silvija Buni
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

ISBN:
978-953-56758-4-6
Mjesto i godina izdavanja:
Zagreb, 2013.
Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu
ovog pomonog nastavnog sredstva u osnovnim kolama rjeenjem
klasa: 602-09/14-01/0005
urbroj: 561-03-03/15-14-4
Zagreb, travanj 2014.
Autorsko pravo:
Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, ukljuujui i u svrhu
organiziranih kolovanja, u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali iskljuivo u
nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za koritenje publikacije) te uz
navoenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom).
Izvedeni (derivirani) radovi nisu doputeni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava
(udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja - ODRAZI). Kontakt za traenje dozvole: info@ITdesk.info
Predgovor
Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske

tehnologije (IT), to je rezultiralo velikom ovisnou drutva, u irem smislu,
o znanju i kompetencijama osobe u IT podruju. I premda ta ovisnost raste
iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i informacije nije proireno i
na IT podruje. Pojavili su se problemi koji utjeu na drutvo u cjelini, koji
stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motivacije za
napredak, od prilike. Biti raunalno nepismena osoba, danas znai biti
osoba koja nije u mogunosti sudjelovati u modernom drutvu, biti osoba
bez prilike. Unato priznanju Europske komisije, UNESCO-a, OECD-a i
ostalih relevantnih institucija o neophodnosti i korisnosti informatike
pismenosti, jo uvijek postoje grupe ljudi s oteanim pristupom osnovnoj
raunalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s potekoama u
uenju, radnice/i migranti, nezaposlene osobe, osobe koje ive na
udaljenim mjestima gdje nemaju pristup raunalnoj edukaciji).
Ovaj prirunik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici
ITdesk.info, predstavlja na doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava
na edukaciju i informacije u IT podruju. Nadamo se da e Vam ova
edukacija pomoi u savladavanju osnovnih raunalnih vjetina i s tom
nadom elimo Vam da nauite to vie i tako postanete aktivni/a lan/ica
modernog IT drutva.
Iskreno vai,
ITdesk.info team
Struna recenzija:
SADRAJ:
1
Baza podataka - osnovni pojmovi ...................................................................................1

1.1
Razlika izmeu pojmova podataka i informacija ...................................................................1
1.2
Organizacija baze podataka - tablice, slogovi, polja ..............................................................1
1.3
Primjeri upotrebe velikih baza podataka ..............................................................................1
1.4
Organizacija baze podataka .................................................................................................2
1.4.1
to tabele sadre i na ega se podaci u tabeli odnose ...................................................2
1.4.2
Zato svako polje u tablici treba sadravati samo jedan element podatka tj. jednu vrstu
podatka .. 2
1.4.3
Povezanost vrste podataka i sadraja polja ..................................................................3
1.4.4
Osnovna svojstva polja.................................................................................................3
1.4.5
Pojam primarnog kljua ...............................................................................................4
1.4.6
Pojam indeksa i to nam on omoguuje .......................................................................4
1.5
Povezivanje tablica - veze ....................................................................................................4
1.5.1
Zato se povezuju tablice u bazi podataka ....................................................................5
1.5.2
Preduvjet za stvaranje veze izmeu talica u bazi podataka ...........................................5
1.5.3
Vrste veza/relacija meu tablicama .............................................................................5
1.5.4
Kreiranje veza/relacija izmeu tablica ..........................................................................5
1.5.5
Zato je bitno zadrati integritet povezanosti izmeu tablica .........................................6
1.5.6
Brisanje veza/relacija izmeu tablica ............................................................................6
1.5.7
Tko izrauje, upravlja, popunjava i odrava bazu podataka ..........................................7
Aplikacija baze podataka - Libreoffice 3.6 Base ..............................................................8

2.1
Sastavni dijelovi prozora aplikacije.......................................................................................8
2.2
Osnovne radnje: otvaranje, zatvaranje aplikacije za rad s bazom podataka ..........................9
2.2.1
Otvaranje i zatvaranje baze podataka ..........................................................................9
2.2.2
Kreiranje nove i spremanje baze podataka na odreenu lokaciju ............................... 10
2.2.3
Podeavanje radnog okruenja - alatne trake ............................................................. 11
2.2.4
Funkcija pomoi ......................................................................................................... 12
2.3
Rad s bazom podataka ....................................................................................................... 12
TABLICE .........................................................................................................................14
3.1
Slogovi............................................................................................................................... 14
3.2
Dizajn baze podataka ......................................................................................................... 14
3.2.1
Osnovne radnje.......................................................................................................... 14
3.2.2
Rad s postavkama polja.............................................................................................. 15
3.2.3
Opasnosti pri promjeni vrste podataka, postavki polja u tablici .................................. 16
3.2.4
Primarni klju ............................................................................................................. 17
3.2.5
Indeksiranje polja....................................................................................................... 18
3.2.6
Mijenjanje irine stupca u tablici ................................................................................ 18
PRIKAZ INFORMACIJA ...................................................................................................19

4.1
Osnovne operacije ............................................................................................................. 19
4.1.1
Funkcija za traenje odreene rijei, broja, datuma u polju ........................................ 19
4.1.2
Filtriranje tablice i obrasca - rad s filtrima................................................................... 20
4.2
Upiti .................................................................................................................................. 20
4.2.1
Kreiranje i imenovanje upita iz jedne tablice .............................................................. 20
4.2.2
Dodavanje uvjeta u upit ............................................................................................. 23
4.2.3
Ureivanje upita ........................................................................................................ 24
4.2.4
Pokretanje upita ........................................................................................................ 25
OBJEKTI .........................................................................................................................26
5.1
Obrasci .............................................................................................................................. 26
5.1.1
Upotreba obrasca ...................................................................................................... 27
5.1.2
Ureivanje obrasca .................................................................................................... 28
IZVJETAJI .....................................................................................................................29
6.1
Izvjetaji i izvoz podataka ................................................................................................... 29
6.1.1
Imenovanje i kreiranje izvjetaja baziranog na tablici ili upitu ..................................... 29
6.1.2
Podeavanje poloaja podatkovnih polja i naslova u izvjetaju ................................... 30
6.1.3
Prikaz grupiranih polja u izvjetaju ............................................................................. 31
6.1.4
Ureivanje podnoja i zaglavlja .................................................................................. 31
6.1.5
Izvoz tablice ili rezultata upita .................................................................................... 31
6.2
Ispis ................................................................................................................................... 33
6.2.1
Podeavanje izgleda ispisa ......................................................................................... 33
6.2.2
Postavke ispisa........................................................................................................... 33
Opi uvjeti koritenja: ...................................................................................................36
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom
BAZA PODATAKA - OSNOVNI POJMOVI
Baza podataka je strukturirana zbirka meusobno povezanih podataka. U relacijskoj bazi

podaci se pohranjuju u tablicama.
1.1
RAZLIKA IZMEU POJMOVA PODATAK I INFORMACIJA
Podatak je injenica koja moe biti predstavljena zvukom, slikom, tekstom ili brojem.
Podatak, sam po sebi, ne mora biti relevantan, ali ako ga se obradi i stavi u neki kontekst, on
poprima znaenje i postaje informacija. Informacija je taj kontekst, odnosno znaenje
pridodano podatku.
Kao primjer podatka uzmimo zvuk za uzbunjivanje: kada bismo ga sluali izvan konteksta, on
bi bio samo neugodan i prodoran zvuk. U trenu kada mu je ovjek dodijelio znaenje
neposredna opasnost, on je postao (svima poznata) informacija.
1.2
ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA - TABLICE, SLOGOVI, POLJA
Tablica je najvaniji element baze podataka. Sastavljena je od redaka i stupaca koji sadre
podatke o nekom pojmu. Zapis ili slog se u tablici prikazuje retkom i sadri podatke o nekom
pojmu. Polja su pojedine karakteristike zapisa i u tablici se nalaze u stupcima. Vrstu podatka,
koju se moe upisati u polje, odreuje se tipom podatka (tekstualni, logiki, valutni, brojani,
datumski, binarni...).
Poljima se, osim tipa, moe odrediti:
veliinu (Length);
primjer oblika (Format example) npr. moe se zadati da se uz iznos dodaje oznaka
valute;
zadanu vrijednost (Deafault value) u polju e, ako nita nije upisano, biti zapisana
vrijednost koja mu je zadana;
obavezan unos (Entry required) osigurava da se u polje unese vrijednost, u
suprotnom ne dozvoljava dalje.
1.3
PRIMJERI UPOTREBE VELIKIH BAZA PODATAKA
rezervacija avionskih karata

baze podataka vladinih institucija
bankovni rauni
podaci o pacijentima
ITdesk.info is licensed under a Creative Commons Attribution-NoncommercialNo Derivative Works 3.0 Croatia License
1/36
1.4
ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA
1.4.1 TO TABELE SADRE I NA TO SE PODACI U TABELI ODNOSE
Tablica je najvaniji element baze podataka. Sastavljena je od redaka i stupaca koji sadre
podatke o nekom pojmu. Svaka tablica treba sadravati podatke o jednom subjektu. Npr.
tablica Kupci e sadravati potrebne podatke o kupcima.
Zapis ili slog se u tablici prikazuje retkom i sadri podatke vezane za neki pojam. Npr. sve
podatke o jednom kupcu.
Polja su pojedine karakteristike zapisa i u tablici su predstavljeni stupcima. Vrstu podatka
koju se moe upisati u polje odreuje se tipom podatka (tekstualni, logiki, valutni,
brojani). Npr. Ime, Prezime, Adresu, Mjesto, Tel, E-mail...
Slika 1. Zapisi i polja tablice
1.4.2 ZATO SVAKO POLJE U TABLICI TREBA SADRAVATI SAMO JEDAN ELEM ENT
PODATKA TJ. JEDNU VRSTU PODATKA
Na slici 1. Zapisi i polja tablice moete vidjeti primjer dobrog dizajna tablice: svako polje
sadrava samo jedan element podatka. Ime se upisuje u jedno polje, prezime u drugo, ulica i
broj (adresa) u tree, itd. A lo primjer dizajna bi bio, primjerice, ovo:
Slika 2. Primjer loeg dizajna
Tu se nalaze dva elementa podatka u jednome polju (ime i prezime u polju Ime), te ak tri u
drugom (ulica i broj, grad i potanski broj). Podaci su nefleksibilni, te se jako oteava
sortiranje podataka, kao i stvaranje upita i izvjetaja.
2/36
Bolji primjer dizajna s podacima iz prve tablice bio bi ovo:
Slika 3. Primjer dobrog dizajna
Svakim elementom u svom polju olakava se sortiranje te stvaranje upita i izvjetaja.
1.4.3 POVEZANOST VRSTE PODATAKA I SADRAJA POLJA
Sadraj polja je odreena vrsta podatka

u tablici. Moe biti tekst, broj, valuta,
datum i vrijeme, da/ne, itd.
U stupcu Ime polja (Field Name) unosite
ime podatka koji elite pohranjivati, a u
stupac Tip Polja (Field Type) birate koji
tip podatka elite odabrati za taj
podatak.
U polje Opis (Description) moete upisati
neke napomene o tom polju. (rijetko se
koristi).
Slika 4. Vrste podataka
1.4.4 OSNOVNA SVOJSTVA POLJA
Polja u tablici imaju odgovarajua svojstva poput veliine polja, oblika zapisa, te uobiajene
vrijednosti. Ta svojstva mogu se mijenjati u Karakteristikama polja (Field Properties).
Slika 5. Svojstva polja (Field Properities)
3/36
Obavezan unos (Entry required) ovdje birate elite li da unos bude obavezan ili ne.
Duljina (Length) npr. unaprijed je odreeno 100 znakova za tekst.
Uobiajene vrijednosti (Default Value) npr. za Da/Ne (Yes/No) tip podatka, uobiajena
vrijednost je Da (Yes).
Primjer Oblika (Format Example) npr. za datum i vrijeme moe se birati nekoliko naina
prikaza (uobiajeno General, dugi Long, kratki Short, itd.).
1.4.5 POJAM PRIMARNOG KLJUA
Primarni klju je polje (polja) koje

nedvosmisleno identificira svaki zapis pohranjen
u tablicu. Odreivanje primarnih kljueva je vrlo
vaan dio projektiranja baze podataka. Treba
voditi rauna o tome da je on doista jedinstven
za svaki zapis. Na slici 6. primarni klju je polje
ID kojem je kao tip podatka dodijeljen
Samonumeriranje (AutoValue) to znai da
prilikom unosa sustav sam generira novi
jedinstveni ID (broj) za svaki novi zapis.
Slika 6. Polje ID primarni klju tablice Kupci
Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju

indeksi, to znaajno ubrzava pretragu i dohvat
podataka. Primarni kljuevi se esto koriste za
kreiranje veza meu tablicama.
1.4.6 POJAM INDEKSA I TO NAM ON OMOGUUJE
U indeksu je spremljena lokacija zapisa na nekom polju ili poljima. Indeksi u tablici koriste se
prema principu kazala pojmova u knjizi prilikom traenja podatka gleda se njegova lokacija
u indeksu. Koriste se da se ubrza pretragu i dohvat podataka. Kod tablica s malim brojem
slogova nije potrebno koristiti indekse, jer pretraivanje ili sortiranje nee biti primjetno
bre. Meutim ako postoji puno podataka, postavljajui odgovarajue indekse na odreena
polja moe se oekivati znaajno ubrzanje prilikom pretrage i sortiranja.
1.5
POVEZIVANJE TABLICA - VEZE
esto se baze podataka sastoje od vie tabela. Na primjer, baza podataka internet trgovine
mogla bi se sastojati, pored drugih tablica, i od tablice Kupci i tablice Dostava. Sama injenica
da se moe imati vie tablica unutar jedne baze podataka sugerira da je tablice mogue
povezati. Poveznice tablica unutar jedne baze podataka zovu se veze.
4/36

1.5.1 ZATO SE POVEZUJU TABLICE U BAZI PODATAKA
Veze (relacije) meu tablicama temelje

se na primarnim kljuevima i principu
jednakosti polja. Tablice se povezuju da
bi se mogli raditi upiti, izvjea i obrasci
s podacima smjetenim u vie tablica.
Na slici 10 tako je povezano polje
ID_kupca, koje je primarni klju tablice
Kupac, s poljem ID_kupca tablice
Dostava.
Slika 7. Veza (1xn) izmeu tablice Kupac i Dostava
1.5.2 PREDUVJET ZA STVARANJE VEZE IZMEU TALICA U BAZI PODATAKA
Da bi se stvorila relacija (veza) meu dvjema ili vie tablicama, potrebno je imati polja koja
imaju isti tip podatka (*polja ne moraju biti istog naziva) u tim tablicama. Na gornjoj slici
prikazana su polja ID_kupca, koja su jednaka i u tablici Kupac i u tablici Dostava.
1.5.3 VRSTE VEZA/RELACIJA MEU TABLICAMA
1 : N (One To Many) jedno polje u relaciji je primarni klju. Radi se o najeem tipu veze.
1 : 1 (One to One) oba polja u relaciji su primarni kljuevi. Ovaj tip relacije se najmanje
koristi.
N : N (Many to Many) prilikom ovakvog povezivanja stvara se i trea tablica u kojoj se
primarni klju sastoji od dva polja koja su strani kljuevi iz tablica koje se povezuju.
1.5.4 KREIRANJE VEZA/RELAC IJA IZMEU TABLICA
Na kartici Alati (Tools), odabire se naredba Odnosi (Relationships).

Za prikaz tablica koje se eli povezati
potrebno je kliknuti na alat
na kartici
Dizajn (Design), u grupi Alati (Tools).
Otvara se dijaloki okvir Dodaj tablice (Add
Tables) (slika 8) u kojem valja oznaiti i
gumbom Dodaj (Add) dodati tablice koje se
eli prikazati u oknu Odnosi (Relationships).
Slika 8. Dijaloki okvir Dodaj tablice (Add Tables)
5/36
Relaciju se moe kreirati i metodom uhvati-povucipusti (drag and drop) (slika 9) tako da
se:
pozicionira na polje ID koje je primarni klju tablice Kupci;
pritisne lijevu tipku mia, dri i vue do polja Kupac ID u tablici Koarica na kojem
valja otpustiti tipku;
otvara se dijaloki okvir Odnosi (Relations) (slika 10);
pritiskom na gumb Kreiraj (Create) kreira se relaciju.
Slika 9. Kreiranje veze izmeu tablica Kupac i Dostava
Slika 10. Dijaloki okvir Odnosi (Relations)
1.5.5 ZATO JE BITNO ZADRATI INTEGRITET POVEZANOSTI IZMEU TABLICA
Referencijalni integritet osigurava cjelovitost svih zapisa u bazi. Njegovom primjenom

potvruje se valjanost veza meu tablicama i onemoguuje sluajna izmjena ili brisanje
povezanih podataka.
Referencijalni integritet u ovom primjeru se postavlja tako da, ako elite dok mijenjate
podatke u jednoj tablici, npr. Kupac, da se nita ne dogodi u drugoj tablici, u grupi Opcije
Auriranja (Update Options), ostavite Bez radnje (No action). Ako elite da se prilikom
promjene kaskadno, odnosno povezano, mijenja i druga tablica, odaberite opciju Auriraj
kaskadno (Update cascade). Ako elite da mjesta u drugoj tablici budu popunjena
vrijednostima Null, odaberite Postavi null (Set null). Isto vrijedi i pod grupom Opcije brisanja
(Delete options), samo to se u ovom sluaju postavljaju vrijednosti druge tablice u sluaju
brisanja podataka iz prve tablice.
1.5.6 BRISANJE VEZA/RELACIJA IZMEU TABLICA
Potrebno je oznaiti vezu i:

pritisnuti desnu tipku mia te iz brzog izbornika odabrati naredbu Izbrii (Delete), ili
pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.
6/36
1.5.7 TKO IZRAUJE, UPRAVLJA, POPUNJAVA I ODR AVA BAZU PODATAKA
Dizajneri baze podataka su strunjaci koji izrauju profesionalne baze podataka.

Administratori baze podataka su odgovorni za odravanje i funkcionalnost baze. U njihove
zadatke spada i odreivanje dozvole pristupa odreenim podacima za odreenu kategoriju
korisnika. Administratori baze podataka osiguravaju oporavak baze u sluaju kvara ili veih
greaka.
Administrator baze podataka ima najveu razinu korisnikih prava (pristup i manipulacija)
nad bazom podataka. On po potrebi korisnicima daje ili uskrauje pravo pristupa podacima.
Administrator baze podataka je odgovoran za funkcioniranje, izradu sigurnosnih kopija
(backup) i oporavak baze podataka u sluaju njenog kvara.
Korisnik baze podataka vodi brigu o unosu i odravanju podataka te dohvatu informacija.
7/36
2
2.1
APLIKACIJA BAZE PODATAKA - LIBREOFFICE 3.6 BASE

SASTAVNI DIJELOVI PR OZORA APLIKACIJE
Gumbi za manipulaciju prozorom koriste se za maksimiziranje, minimiziranje ili zatvaranje

prozora.
Naslovna traka sadri informacije o nazivu baze i aplikacije u kojoj je izraena.
Kartice (Tabs):
Datoteka (File) koristi se za obavljanje osnovnih operacija nad bazom (spremanje,
otvaranje postojee, izraivanje nove).
Uredi (Edit) sadri alate za ureivanje dokumenta i objekata baze, poput Copy,
Paste, Delete, Rename, Edit.
Pogled (View) slui za prebacivanje pogleda na tablice ili upite ili obrasce, te za
izbor alatnih traka.
Ubaci (Insert) koristi se za izradu objekata tablica, upita, obrazaca i izvjetaja.
Alati (Tools) sadri naredbe za relacije, administraciju, filtriranje, SQL upite
(queries), makro naredbe i postavljanje postavki.
Prozor (Window) - sadri naredbe otvori trenutni prozor, zatvori prozor, prebacivanje
izmeu otvorenih prozora.
Pomo (Help) sadri naredbe za pristup online LibreOffice pomoi, te naredbu za
provjeru auriranje trenutne inaice Base aplikacije.
Standardna alatna traka (Standard Toolbar) slui za pristup najee koritenim alatima.
Slika 11. Standardna alatna traka (Standard Toolbar)
Okno s objektima baze podataka nalazi se s lijeve strane prozora i u njemu

su prikazani svi objekti u bazi:
Tablice (Tables),
Upiti (Queries),
Obrasci (Forms),
Izvjetaji (Reports).
Slika 12. Okno s objektima baze podataka
8/36
Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju (klizai) koriste se za dolazak na eljenu

lokaciju.
Iznad statusne trake, nalazi se Traka za navigaciju i pretraivanje slogova.
Slika 13. Traka za navigaciju i pretraivanje slogova
Statusna traka prikazuje informacije o vrsti pogleda na objekt u bazi.
2.2
OSNOVNE RADNJE: OTVA RANJE, ZATVARANJE APLIKACIJE ZA RAD S BAZOM

PODATAKA
Pokretanje aplikacije:
Aplikaciju se moe pokrenuti na nekoliko naina:
u izborniku Start valja kliknuti na Svi programi (All Programs) i u mapi LibreOffice
3.6 odabrati LibreOffice Base;
upotrebom funkcije Pretrai (Search) valja utipkati rije 'base' i iz ponuenih
rezultata odabrati LibreOffice Base;
dvostrukim klikom na preicu (shortcut)
programa koja se
obino nalazi na radnoj povrini (desktopu)
raunala.
Zatvaranje aplikacije
Aplikaciju se moe zatvoriti na vie naina:
odabirom manipulacijskog gumba Zatvori (Close);
preko kartice Datoteka (File), odabirom funkcije Izai (Exit);
kombinacijom tipki Alt + F4.
2.2.1 OTVARANJE I ZATVARANJE BAZE PODATAKA
Postojeu bazu podataka otvara se:
naredbom Otvori (Open) na kartici Datoteka (File);

upotrebom preaca na tipkovnici Ctrl + O;
dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu baze podataka;
pritiskom desne tipke mia na istu i koritenjem naredbe Otvori (Open).
Prilikom zatvaranja baze podataka najjednostavnije je koristiti opciju Zatvori (Close) koja se
nalazi na kartici Datoteka (File).
9/36

2.2.2 KREIRANJE NOVE I SPREMANJE BAZ E PODATAKA NA ODREENU LOKACIJU
Kreiranje nove baze podataka

Na kartici Datoteka (File) odabire se naredbu Nova (New). Za izradu nove prazne baze
potrebno je odabrati predloak Baza podataka (Database), otvorit e se dijaloki okvir
arobnjak baze podataka (Database Wizard):
Ovaj se dijaloki okvir otvara svaki put kada se pokree aplikaciju Base. Na tom se dijalokom
okviru moe kreirati novu bazu podataka, otvoriti postojeu ili spojiti se na postojeu bazu
podataka.
Slika 14. Dijaloki okvir arobnjak baze podataka (Database Wizard)
Za kreiranje nove baze valja

oznaiti Stvori novu bazu
podataka (Create a new
database). Na sljedeem
dijalokom okviru potrebno je
kliknuti Zavri (Finish), otvorit
e se dijaloki okvir za unos
imena nove baze podataka i
izbor mape (direktorija) za
pohranu iste. Valja kliknuti na
Spremi (Save) te se sada
nalazite
u
novoj
bazi
podataka.
Spremanje baze podataka

Spremanje baze podataka obavlja se klikom na naredbu Spremi (Save)
Datoteka (File). Moete se posluiti i kombinacijom tipki Ctrl + S.
, na kartici
Prije spremanja same baze potrebno je zatvoriti (i spremiti) sve objekte u bazi. Ako to niste
uinili, pojavit e se dijaloki okvir koji vas na to upozorava (slika 15).
Slika 15. Zatvaranje svih otvorenih objekata u bazi
Ako objekte niste spremili, sada to uinite.
10/36
Slika 16. Spremanje tablice
U sluaju da tablicu spremate prvi put, pojavit e se dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u
Slika 17. Spremi tablicu kao (Save As)
kojem tablici odreujete naziv.
Nakon zatvaranja i spremanja svih objekata, bazu moete spremiti.

2.2.3 PODEAVANJE RADNOG OKRUENJA - ALATNE TRAKE
Podeavanje Alatne trake brzog izbornika:
Standardnu alatnu traku (Standard Toolbar) koristi se za brzi pristup najee koritenim
alatima. Na kartici Pogled (View) valja kliknuti na Alatne trake (Toolbars) i odabrati naredbu
Prilagodi
(Customize).
Prema potrebama
dodaju se eljeni i
uklanjaju
nepotrebni alati.
Slika 18. Podeavanje

standardne alatne trake
(Standard Toolbar)
11/36
2.2.4 FUNKCIJA POMOI
Funkciji Pomo (Help) pristupa se putem kartice Pomo (Help). Odabirom naredbe
LiberOffice Pomo (LibreOffice Help) otvara se internetski preglednik s dostupnim popisom
tema pomoi. U gornjem desnom kutu nalazi se tekstualni okvir Pretrai (Search) u koji se
upisuje pojam koji se eli istraiti. Funkciju Pomo moe se pozvati i pritiskom na ikonu
koja se nalazi na standardnoj alatnoj traci ili funkcijskom tipkom F1.
2.3
RAD S BAZOM PODATAKA
Otvaranje tablice:
U oknu s objektima baze (Database) potrebno
je kliknuti na Tablice (Tables).
Na gornjem dijelu glavnog prozora Zadaci
(Tasks) nalaze se opcije za kreiranje nove
tablice iz dizajn pogleda, putem arobnjaka za
tablice, ili za stvaranje pogleda na tablicu.
U doljnjem dijelu Tablice (Tables) nalaze se
pohranjene tablice iz trenutne baze podataka.
Slika 19. Okno sa objektima, Zadaci i Tablice
Spremanje tablice (upita, obrasca, izvjetaja)

Spremanje bilo kojeg objekta baze podataka (tablice, upita, obrasca,
izvjetaja) obavlja se tako da se na izborniku Datoteka (File) odabere
naredbu Spremi (Save).
Slika 20. Kartica Datoteka (File)

naredba Spremi (Save)
12/36
Zatvaranje tablice (upita, obrasca, izvjetaja)

Tablicu se zatvara pritiskom na gumb Zatvori (Close). Moe se koristiti i preace na tipkovnici
Ctrl + W i Ctrl + F4.
Brisanje tablice, upita, obrasca, izvjetaja
U oknu sa zadacima, valja oznaiti objekt (tablica, upit, obrazac, izvjetaj) koji se eli obrisati
i:
pritisnuti desnu tipku mia te iz brzog izbornika odabrati naredbu Izbrii (Delete);
na kartici Uredi (Edit) odabrati naredbu Izbrii (Delete).
odabrati objekt i klikom na gumb Delete.
Navigacija meu slogovima u tablici, upitu, obrascu

pritiskom na gumbe u navigacijskoj traci
;
pritiskom na tipke: gore, dolje, lijevo, desno, Page Up, Page Down, Tab, Home, End;
jednostrukim klikom na polje.
Sortiranje slogova u tablici, upitu, obrascu u rastuem, padajuem numerikom i

abecednom redu
Pritiskom na brzi gumb
na Standardnoj alatnoj traci otvorit e se dijaloki okvir
za odabir sortiranja po stupcu ili redoslijedu (uzlazno ili silazno).
Odabirom stupca po kojem se eli sortirati podatke te potom klikom na gumb

na
Standardnoj alatnoj traci, sortirat e se podaci Uzlaznim redoslijedom (Ascending)
Klikom na gumb
sortirat e se podaci Silaznim redoslijedom (Descending)
13/36
TABLICE
3.1
SLOGOVI
Dodavanje slogova u tablici

Potrebno je kliknuti na zapis oznaen zvjezdicom i upisati novog autora u polje ID-kupca ne
moe se upisivati jer mu je kao tip podatka dodijeljen Samonumeriranje (AutoValue) (sustav
e automatski generirati broj).
Slika 21. Dodavanje novog zapisa
Brisanje slogova u tablici

Potrebno je oznaiti redak koji se eli obrisati, s lijeve strane, kad se pojavi zelena strelica i
redak poplavi, pritisnuti tipku Delete.
Promjena podataka u zapisu
Potrebno je oznaiti podatak ili dio podatka koji se eli promijeniti, obrisati unos tipkom
Delete i upisati novi podatak. Moe se samo oznaiti i slog te upisati novi podatak.
Brisanje podataka u zapisu
Potrebno je oznaiti podatak ili njegov dio i pritisnuti tipku Delete.
3.2
DIZAJN BAZE PODATAKA
3.2.1 OSNOVNE RADNJE
Kreiranje i imenovanje tablice

Tablicu se kreira putem naredbe Kreiraj Tablicu u dizajn pogledu (Create Table in Design
View)
Pritiskom na gumb Zatvori (Close) javlja se dijaloki okvir u kojem vas se pita elite li spremiti
tablicu, a zatim dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u kojem upisujete ime tablice.
14/36
Dizajn tablice (Tabel design) - nakon to je odreen naziv polja, potrebno je kliknuti desno
od njega u stupac Tip polja (Field Type) i u padajuem izborniku odabrati odgovarajui tip
podatka.
Tipovi podataka u poljima (esto koriteni):
Tekst (Text) prihvaa tekst i numerike
znakove
Broj (Number) prihvaa iskljuivo brojeve
Datum/Vrijeme (Date/Time) unos
datuma i vremena
Da/Ne (Yes/No) logike vrijednosti poput
True i False odnosno Istina i La.
Da/Ne (Yes/No)
Slika 22. Dizajn tablice - odreivanje tipa polja
3.2.2 RAD S POSTAVKAMA POLJA
Promjena postavki polja

Duljina (Length) - ako je polju kao tip podatka dodijeljen tekst, tu se upisuje veliina polja.
Slika 23. Odreivanje veliine polja
Zadana vrijednost (Default Value) ovim svojstvom odreuje se vrijednost koju e Base automatski
unositi u tablicu (pr. slika 24 - ako se nita ne upie, kao broj komada nekog proizvoda ispisivat e se
0).
Slika 24. Odreivanje zadane vrijednosti
Decimalna mjesta (Decimal places) ovim se odreuje koliko e brojevi s pominim zarezom imati
decimalnih mjesta. U naem sluaju su odreena 2 decimalna mjesta iza zareza.
15/36
Slika 25. Odreivanje broja decimalnih mjesta
Primjer oblika (Format example) ako je kao tip podatka polju dodijeljen datum, klikom na
gumbi
otvara se dijaloki okvir za izbor formata polja te odluuje se za neki od
ponuenih prikaza.
Slika 26. Odreivanje oblika prikaza datuma
3.2.3 OPASNOSTI PRI PROMJENI VRSTE PODATAKA, P OSTAVKI POLJA U TABLICI
Primjerice, ako u polje Broj (Number) pokuate upisati nekakav tekst sustav e automatski
zamijeniti tu vrijednost s 0 jer se u polje Broj (Number) upisuju iskljuivo numerike
vrijednosti. Pri promjeni vrste podatka i njihovih atributa valja postupati oprezno, jer moe
doi do gubitka podataka, te naruavanja integriteta baze.
16/36

3.2.4 PRIMARNI KLJU
Primarni klju je polje (polja) koje jednoznano identificira

svaki zapis pohranjen u tablicu. Odreivanje primarnih
kljueva je vrlo vaan dio projektiranja baze podataka i treba
voditi rauna o tome da je on doista jedinstven za svaki
zapis. Na slici 26 primarni klju je polje ID_kupca koje kojem
je kao tip podatka dodijeljen Integer i Samonumeriranje
(AutoValue) je postavljeno na Da (Yes) to znai da
prilikom unosa sustav sam generira jedinstveni ID-kupca
(broj) za svaki novi zapis.
Slika 27. polje ID_kupca - primarni

klju tablice Kupac
Definiranje polja kao primarnog kljua (Design View)

Prije definiranja primarnog kljua potrebno je prijei u Dizajn tablice (Table Design), oznaiti
polje koje e se definirati kao primarni klju, te potom pritisnuti desnu tipku mia na sivi
kvadrati slijeva od imena polja.
Prikazat e se maleni dijaloki okvir u kojem ete odabrati Primarni klju
(Primary Key), koji e potom biti oznaen kvaicom kao potvrda da je
ukljuen primarni klju na tom polju.
Nakon aktivacije primarnog kljua vidljiv je uti kljui (slika 27)
Slika 28. Primarni klju na polju ID_kupca
Uklanjanje primarnog kljua

Primarni klju moete ukloniti tako da klikom desne tipke mia na uti kljui uklonite
kvaicu s Primarni Klju (Primary Key). Kao potvrda, ne smije se vidjeti uti kljui na tom
polju.
17/36
3.2.5 INDEKSIRANJE POLJA
Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju indeksi i dvostruki zapisi nisu doputeni.

Svojstvo indeksiranja polja (Indexed) odreuje se u kartici Alati (Tools).
Postavljanjem kvaice u polje Jedinstven (Unique) odreujete tom polju da ne smije
sadravati dvije iste vrijednosti u bilo koja dva retka.
Slika 29. Dijaloki okvir Indeksi (Indexes)
3.2.6 MIJENJANJE IRINE STUPCA U TABLICI
Da biste promijenili irinu stupca u tablici, prvo se morate nalaziti u Pogledu podataka
tablice (Table Data View) te potom desnom tipkom mia kliknuti na zaglavlje polja kojem
elite promijeniti irinu. Otvorit e se dijaloki okvir prikazan na slici 29. U polje irina
(Width) potrebno je unijeti eljenu vrijednost ili se moe postaviti kvaicu na polje
Automatski (Automatic), nakon ega e se irina stupca prilagoavati najiroj vrijednosti u
stupcu.
Slika 30. Podeavanje irine stupca
18/36
4
4.1
PRIKAZ INFORMACIJA
OSNOVNE OPERACIJE
4.1.1 FUNKCIJA ZA TRAENJE ODREENE RIJEI, BROJA, DATUMA U POLJU
Funkcija Trai zapis (Find Record) koristi se kada se eli pronai neki podatak. Funkcija se
nalazi na alatnoj traci tablinih podataka (Table Data toolbar) pod ikonom
moe doi i preko tipkovnikog preaca: Ctrl + F za funkciju Trai.
. Do nje se
Slika 31. Pretraga zapisa
U okvir s tekstom Tekst (Text) valja upisati podatak koji se trai i pritisnuti gumb Trai
(Search). Moete odabrati pretragu po vrijednostima NULL i not NULL.
U grupi Gdje traiti (Where to search) nalaze se opcije za biranje mjesta traenja nekog
podatka, npr. moete pretraivati sve stupce u tablici ili svaki stupac pojedinano.
U grupi Postavke (Settings) moete odabrati dodatne opcije za precizniju pretragu poput
Podudaranje veliine (Match case), koja pretrauje tono zadanim nizom veliine slova u
traenom pojmu.
19/36
4.1.2 FILTRIRANJE TABLICE I OBRASCA - RAD S FILTRIMA
Filtar se koristi za ogranienje prikaza podataka na samo odreene zapise, a da se pritom

zada nekakav uvjet. Podaci koji ne zadovoljavaju taj uvjet nee se prikazivati.
Alat za filtriranje podataka
toolbar).
nalazi se na alatnoj traci za tabline podatke (Table data
Slika 32. Standardni filter
Potrebno je iz izbornika odabrati Ime polja (Field name) koje se eli filtrirati i zatim odrediti
Uvjet (Condition) te odrediti Vrijednost (Value). Na isti se nain moe dodati vie filtara za
preciznije filtriranje tako da se u sljedeem retku odaberu sljedee ime polja, uvjet i
vrijednost.
Uklanjanje filtra s tablice, obrasca
Uklanjanje se obavlja pritiskom na gumb Ukloni filtar (Remove filter)
4.2
UPITI
emu slue upiti

Upiti (Queries) u LibreOffice Base aplikaciji slue za izvlaenje podataka iz tablice koji su
zadovoljili neki uvjet. Mogu sluiti i za promjenu podataka te analizu istih. Takoer, rezultati
upita mogu biti izvori podataka za obrasce i izvjetaje.
4.2.1 KREIRANJE I IMENOVANJE UPITA IZ JEDNE TABLICE
Koritenjem odreenog uvjeta pretraivanja

Upite se moe kreirati ili uz pomou arobnjaka za upite ili uz pomo Upit u dizajn pogledu
(Query in Design View). S Dizajnerom upita odreuje se podatke s kojima e se raditi, tablice
ili upite iz kojih su ti podaci te se definiraju kriteriji.
20/36
arobnjak (Wizard) i Upit u dizajn pogledu (Query in Design View) se nalaze na glavnom
prozoru nae baze podataka.
Slika 33. Upiti i njihove naredbe
Za stvaranje jednostavnog upita, iz jedne tablice, valja pokrenuti upit u dizajn pogledu te
prvo odrediti koju e se tablicu koristiti (moe se koristiti i prethodno pohranjene upite).
Odabrali smo tablicu Namjestaj za sljedei primjer:
Slika 34. Tablica Namjestaj
Slika 35. Dijaloki okvir Dodaj tablicu ili upit (Add Table or Query)
21/36
Nakon toga, biramo polja koja elimo u upitu. Najjednostavnije je uz pomo metode uhvatipovucipusti (drag and drop), a moemo i preko izbornika koji se pojavi kad kliknemo u
jedno polje. U ovom sluaju smo dodali Opis, Vrstu i Cijenu.
Slika 36. Dodavanje polja
Sada moemo dodati i neki kriterij, s tim da tekstualni kriteriji trebaju biti unutar navodnika.
Za ovaj primjer smo odredili da nam upit ispie sve namjetaje koji su Chair (stolica).
Slika 37. Postavljanje kriterija
I ovo je rezultat upita:
Slika 38. Rezultat upita
22/36

Koritenjem odreenog uvjeta pretraivanja
Za kreiranje upita iz dvije (ili vie) tablice, koristei odreeni uvjet, pratite sve korake iz
gornjeg primjera, samo se koristi vie tablica. Uz to, tablice koje se koriste moraju biti vezane
(imati relaciju) jedna s drugom. Npr. postoji tablica Kupac (koja ima polja ID, Ime, Prezime,
Grad, Telefon, Adresa) i Interesi Kupaca (koja ima ID proizvoda, ID Kupaca i Proizvod). Tablice
su povezane preko polja ID Kupca. Radi se upit kojim elite dobiti Ime, Prezime, te Proizvod.
Dakle, u prvom koraku dodajete tablice Kupac i Interesi Kupaca. U drugom koraku uz pomo
uhvati-povuci-pusti (drag and drop) metode (ili izbornika) dodajete polja koja elite (Ime,
Prezime iz tablice Kupac te Proizvodi iz tablice Interesi Kupaca) i pokreete upit.
4.2.2 DODAVANJE UVJETA U U PIT
Koristei jedan ili vie sljedeih operatora: = (jednako), <> (razliito od), < (manje od),
<=(manje ili jednako od), > (vee od), >= (vee ili jednako od)
U kriterije se moe dodati i operatore. Npr. iz tablice Namjetaj moe se napraviti upit koji e
ispisati sve cijene vee od 3.000 i za to se koristi operator >.
Slika 39. Upit koji ispisuje sav namjetaj vei od 3.000
Rezultat upita je sljedei:
Slika 40. Rezultat upita
Isto tako, moe se koristiti i druge uvjete, koristei neke od sljedeih operatora: = (jednako),
<> (razliito od), <= (manje ili jednako od), >= (vee ili jednako od).
23/36

Koristei jedan ili vie logikih operatora: AND (I), OR (ILI), NOT (NE)
Moe se imati i logike operatore: AND (I), OR (ILI) i NOT (NE).

Npr. NOT Chair kriterij pod Vrsta poljem e ispisati sve namjetaje osim stolica. Chair OR
Cabinet e ispisati sve stolce i ormarie (Cabinet).
4.2.3 UREIVANJE UPITA
Dodavanjem, mijenjanjem, brisanjem uvjeta

Za mijenjanje i brisanje uvjeta samo treba oznaiti uvjet, te ga promijeniti upisivanjem ili
izbrisati pomou tipke Delete.
Za dodavanje vie uvjeta moe se koristiti logiki operator OR ili druga polja za kriterije, kao
to je prikazano na slici ispod.
Slika 41. Postavljanje vie uvjeta
Postavljanjem ovog uvjeta, upit e ispisati sve stolice i ormarie (sl. 41).
Slika 42. Postavljanje uvjeta upisivanjem operatora
Upit prikazuje sav namjetaj kojima je vrsta Stolica (Chair) ili Ormari (Cabinet).
24/36
Dodavanjem, brisanjem, premjetanjem, skrivanjem, otkrivanjem polja

Polja u dizajnerskom pogledu moe se i dodavati, brisati, premjetati, te skrivati/otkrivati.
Dodavanje je ve objanjeno, dok za brisanje polja samo ga treba oznaiti (pozicionirati
kursor mia na malo zaglavlje te kad se poplavi stupac, pritisnuti desnu tipku mia), te
odabrati naredbu Brii (Delete).
Za premjetanje polja opet valja oznaiti polje, ponovno pritisnuti lijevu tipku mia, te drati i
povlaiti polje na lijevu ili desnu stranu. Kad se pojavi strelica, polje se moe postaviti gdje se
eli.
Za skrivanje/otkrivanje polja, valja samo oznaiti (ili odznaiti) potvrdni okvir Vidljivo
(Visible).
Slika 43. Potvrdni okvir Vidljivo (Visible)
4.2.4 POKRETANJE UPITA
Upit se pokree iz kartice Uredi (Edit), pod naredbom Pokreni upit (Run query) ili klikom na
tipku F5, ili klikom na gumb
Pokreni upit (Run Query).
25/36
OBJEKTI
Objekti baze podataka

Tablica (Tables) je najvaniji element svake baze, koristi se za pohranu podataka. Sastoji se
od zapisa (slogova) koji su predstavljeni recima, i polja koja su predstavljena stupcima
tablice.
Upiti (Queries) korisniku omoguavaju pregled jedne ili vie tablica, sortiranje i selekciju
podataka, dodavanje i brisanje podataka
Obrasci (Forms) se koriste za unos brisanje ili izmjenu podataka u tablicama, pri emu se
podaci vide u grafikom prikazu, a ne u tablicama.
Izvjea (Reports) se koriste prilikom pripreme podataka za ispis, ona predstavljaju izlazne
rezultate baze podataka.
Makro naredbe (Macros) se koriste za automatizaciju akcija ili postupaka. One definiraju
akcije koje se izvravaju kao odgovor na odreeni dogaaj (npr. pritiskom na gumb kojem
smo dodijelili makronaredbu izvodimo upit).
5.1
OBRASCI
Obrazac je objekt baze podataka ija je uloga interakcija s korisnikom. Korisnik pritom ne vidi
tablice, ve obrasce koji prikazuju slogove, koje je na taj nain lake pregledavati i mijenjati.
Kreiranje i imenovanje obrasca
Obrazac se moe kreirati i pomou arobnjaka za izradu obrasca (Wizard to Create Form) ili
Kreiranje obrasca u dizajn pogledu (Create Form in Design View). U dizajnu valja sva polja
runo dodavati te ih se oblikuje po elji.
Slika 44. arobnjak obrasca (Form Wizard)
26/36
arobnjak za izradu obrasca

arobnjak se pokree iz glavnog prozora tako da kliknete na Obrasci (Forms) te potom
izaberete Koristi arobnjaka za izradu obrasca (Use Wizard to Create Form). Otvorit e se
novi prozor koji predstavlja novi obrazac. S novim prozorom e se otvoriti jo jedan dijaloki
okvir pod nazivom arobnjak obrasca (Form Wizard), pomou kojeg moete u nekoliko
koraka stvoriti obrazac.
1. Korak: odaberite tablicu ili upit sa kojim elite raditi.
2. Korak: pomou gumba
, moete ubaciti polja s kojima elite raditi i za kraj
kliknite Sljedee (Next)
3. Korak: Ako elite dodati podobrazac koji prikazuje podatke iz druge tablice koja je
vezana primarnim kljuem, postavite kvaicu u naredbu Dodaj podobrazac (Add
Subform). Kliknite Sljedee (Next).
4. Izaberite raspored polja po obrascu tako da odaberete jednu od 4 ponuene
mogunosti. Kliknite Sljedee (Next).
5. Odaberite tip unosa podataka. Kliknite Sljedee (Next).
6. Odaberite stil izgleda vaeg obrasca. Kliknite Sljedee (Next).
7. Upiite ime obrasca. Kliknite Zavri (Finish).
5.1.1 UPOTREBA OBRASCA
Za unos novih slogova

Jedna od prednosti koritenja obrasca je i unos novih slogova bez koritenja tablice.
Upotrebom gumba Novi prazni slog (New Blank Record) novi slog je ubaen.
Slika 45. Gumb Novi slog
(New Record)
Slika 46. Novi slog
27/36
Brisanje slogova
Nakon to ste se, koristei navigacijske gumbe, pozicionirali na slog koji elite obrisati
(pritom se nalazite u prozoru obrasca), kliknite na gumb
Navigacija obrasca (Form Navigation).
koji se nalazi na alatnoj traci
Slika 47. Alatna traka Navigacija obrasca (Form Navigation)
Dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka u obrascima

U obrascima se mogu mijenjati i brisati stari podaci, te dodavati novi. Potrebno je odabrati
slog koji elite, oznaiti polje za unos, te unijeti nove podatke ili obrisati stare uz pomo tipke
Delete.
5.1.2 UREIVANJE OBRASCA
Dodavanje i mijenjanje teksta u labelama obrasca moe se obaviti u Dizajn Modu (Design
Mode). Klikom na sliicu
prelazite u dizajn mod.
Potrebno je dvaput kliknuti lijevu tipku mia na tekst u labeli ili kontroli. Otvorit e se
dijaloki okvir Svojstva (Properties) u kojem moete runo podeavati svojstva selektirane
(oznaene) kontrole. Za promjenu imena labele, pod svojstvom Labela (Label), upiite ime
labele.
Slika 48. Oznaavanje teksta u labeli
Dodavanje kontrole na obrazac

Da bi dodali neku kontrolu na va obrazac, potrebno je odabrati i kliknuti na kontrolu koja se
nalazi na alatnoj traci Kontrole obrasca (Form Controls).
Zatim se na obrascu oznai gdje elite postaviti kontrolu, tako da kliknete i drite te povlaite
do eljenog mjesta. Kad otpustite lijevu tipku mia, prikazat e se nova kontrola. Dvoklikom
na nju, moete mijenjati njezina svojstva.
28/36
6
6.1
IZVJETAJI
IZVJETAJI I IZVOZ PODATAKA
Jednostavno reeno, izvjetaji su ispisi popisa slogova tablica ili upita. Za tu svrhu moe se
koristiti naredbu Ispis (Print), ali ako se eli postii profesionalniji izgled, koristi se izvjetaje.
6.1.1 IMENOVANJE I KREIRANJE IZVJETAJA BAZIRANOG NA TABLICI ILI UPITU
Iz okna s objektima baze podataka (s lijeve strane prozora; prikazan na sl. 12.) odaberite
Izvjetaji (Reports). Kao to vidite na sl. 49., opet se moe samostalno dizajnirati izvjetaj od
poetka u Kreiraj izvjetaj u dizajn pogledu (Create Report in Design View) ili Koristi
arobnjaka za kreiranje izvjetaja (Use Wizard to Create Report).
Slika 49. Opcije nakon odabira gumba Izvjetaji (Reports)
U dizajn pogledu poinjete dizajn od poetka - sami unosite polja preko dijalokog okvira
Dodaj polje (Add field) i postavljate ih po elji metodom uhvati-povuci-pusti (drag and
drop).
Slika 50. Kreiraj izvjetaj u dizajn pogledu (Create Report in Design View)
29/36
Odabirom opcije Koristi arobnjaka za kreiranje izvjetaja (Use Wizard to Create Report),
pojavljuje se dijaloki okvir arobnjak za izvjetaje (Report Wizard), koji vas vodi kroz dizajn
u est koraka, ime definirate sve elemente (sl. 50.).
Slika 50. Dijaloki okvir arobnjaka za izvjetaje (Report Wizard)
6.1.2 PODEAVANJE POLOAJA PODATKOVNIH POLJA I NASLOVA U IZVJETAJU
Mijenjanje rasporeda podatkovnih polja i naslova u izvjetajima najlake se obavlja u dizajn

pogledu (Design View) (sl. 50.). Oznaimo polje koje elimo pomaknuti ili pobrisati, i kada se
pojavi kursor u obliku etiri strelice (gore, dolje, lijevo, desno), premjestimo ga na eljeno
mjesto.
30/36

6.1.3 PRIKAZ GRUPIRANIH POLJA U IZVJETAJU
Izvjetaji mogu prikazivati odreena polja u grupiranom obliku. Ako koristimo arobnjaka za
kreiranje izvjetaja, u treem koraku odreujemo ako i koja polja elimo grupirati. Ako
Kreiramo izvjetaj u dizajn pogledu (Create Report in Design View), odaberemo gumb
Sortiranje i grupiranje (Sorting and Grouping). Pojavljuje se istoimeni dijaloki okvir
(prikazan na sl. 51.) preko kojeg s padajuih izbornika biramo koja e polja biti grupirana te
kako e biti sortirana (ulazno ili silazno).
Slika 51. Dijaloki okvir Sortiranje i grupiranje (Sorting and Grouping)
6.1.4 UREIVANJE PODNOJA I ZAGLAVLJA
Kao i kod obrazaca, dodavanje i mijenjanje teksta u zaglavlju i podnoju obrasca najlake se
obavlja u dizajn prikazu (Design View) izvjetaja. Ponovno, samo se oznai tekst u zaglavlju ili
podnoju te unese novi. Grupirani podaci mogu imati i svoje, posebno zaglavlje.
6.1.5 IZVOZ TABLICE ILI REZULTATA UPITA
Izvoz tablice u proraunsku tablicu (.xslx) ili u tekstualnu datoteku (.txt)

Na kartici Datoteka (File) jedna od opcija koja se nudi je i Report Output Format, pri emu,
ako na nju pozicioniramo mia, vidimo da su ponuena dva izlazna oblika izvjetaja: izvoz
podataka u tekstualnu datoteku (Text Document) ili proraunasku tablicu (Spreadsheet
Document).
Slika 52. Kartica Datoteka (File) - naredba Report Output Format
31/36
Izvoz izvjetaja u PDF format se radi unutar prozora izvjetaja na izborniku Datoteka (File)
se nalazi naredba Izvezi u PDF format (Export as PDF), a na alatanoj traci se nalazi
naredba Izvezi direktno u PDF format (Export Directly as PDF)
Slika 53. Izbornik Datoteka (File) naredbe za izvoz podataka
Izvoz tablice u XML podatkovnu datoteku (.xml)

Da bismo izvezli podatke u nekom drugom formatu, potrebno je upotrijebiti naredbu Izvezi
(Export) koji se nalazi na izborniku Datoteka (File) (sl. 53). Otvara se dijaloki okvir Izvoz
(Export), preko kojeg se odabire naziv i format i lokaciju na koju e se spremiti datoteku (npr.
.xml ili .html).
Slika 54. Dijaloki okvir Izvoz (Export)
32/36
6.2
ISPIS
6.2.1 PODEAVANJE IZGLEDA ISPISA
Na izborniku Datoteka (File) valja odabrati naredbu Ispis (Print) ili Pretpredgled ispisa (Print
preview). Ove naredbe se nalaze i na alatnoj traci (sl. 55).
Slika 55. Gumbi Ispis (Print) i Pretpredgled ispisa (Print preview)
Pozivanje naredbe Ispis (Print):

preko kartice Datoteka (File), tako da se odabere naredbu Ispis (Print);
kombinacijom tipki Ctrl + P;
pritiskom na gumb
preview).
na alatnoj traci (postoji i u prozoru Pretpredgled ispisa (Print
6.2.2 POSTAVKE ISPISA
Opseg ispisa:
Sve (All) ova se opcija upotrebljava za ispis itavog izvjetaja;
Stranice (Pages) ispisuje zadani raspon stranica;
Odabrani zapisi (Selection) ispisuje samo oznaene dijelove izvjetaja.
Broj primjeraka:
Ako izvjetaj elite ispisati u nekoliko primjeraka, u okviru Broj kopija (Number of copies)
odreujete broj primjeraka.
33/36
Sl. 56 Dijaloki okvir Ispis (Print)
34/36
Ovaj prirunik je namijenjen za uenje uz materijale

objavljene na sljedeim linkovima:
* Skripta za Microsoft Access 2010:

www.itdesk.info/Microsoft Access 2010 skripta.pdf
* Prirunik za Microsoft Access 2010:

www.itdesk.info/prirucnik_baze_podataka_microsoft_access_2010.pdf
* Video-prezentacije koje prikazuju rad u programu OpenOffice Base su na sljedeim

linkovima:
www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-5-baze-podataka/openoffice-org-base-videoprezentacija-1/
www.itdesk.info/hr/e-edukacija/modul-5-baze-podataka/openoffice-org-base-videoprezentacija-2/
* Video-prezentacije koje prikazuju rad u Microsoft Access 2010 su na sljedeim linkovima:
www.itdesk.info/hrvatski/microsoft-access-2010-1/
www.itdesk.info/hrvatski/microsoft-access-2010-2/
* Probni ispit za 5. modul je objavljen na linku:
www.itdesk.info/primjeri ispita/primjer ispita modul 5.pdf
* Video-prezentacija koja prikazuje rjeavanje primjera ispita modula 5 se nalazi na linku:

www.itdesk.info/hrvatski/baze-podataka-microsoft-access-2010-video-rjesenja-ispita/
* Kvizovi koje korisnici/ce sami rjeavaju:

www.itdesk.info/hrvatski/baze-podataka-kviz-1/
www.itdesk.info/hrvatski/baze-podataka-kviz-1/
35/36
OPI UVJETI KORITEN JA:
Webstranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga Otvoreno drutvo za razmjenu

ideja - ODRAZI u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na slobodan
pristup informacijama te ljudskog prava na edukaciju.
Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate nita u
njemu!
Nad svim programima i uslugama navedenim na webstranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info
iskljucivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows, i Windowsxx su registrirani zatitni
znakovi tvrtke Microsoft Corporation. Ostali zatitni znaci koriteni na ITdesk Home Web stranicama
su iskljuivo vlasnitvo njihovih vlasnika/ca. Ukoliko imate pitanja vezana uz uporabu ili
redistribuciju bilo kojeg programa, molimo kontaktirajte autore/ice dotinog programa. Sva dodatna
pitanja poaljite na info@itdesk.info.
___________________________________
Ove webstranice sadravaju linkove na ostale webstranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE
odgovoran za tekstualni i/ili reklamni sadraj, odnosno za proizvode koji su na tim webstranicama
/izvorima ponueni, kao to NIJE odgovoran niti za sadraj koji je putem njih dostupan; mogunost
koritenja ili tonost sadraja. Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Takoer, ITdesk.info tim ne
garantira:
da je sadraj na ovim webstranicama osloboen od pogreaka ili pogodan za svaku svrhu,

da e ove webstranice ili web usluge funkcionirati bez pogreaka ili prekida,
da e biti odgovarajui za vae potrebe,
da implementacija takvog sadraja nee naruavati patente, autorska prava, zatitni znak ili
ostala prava neke tree strane.
Ako se ne slaete s ovim opim uvjetima koritenja ili ako niste zadovoljni webstranicama koje
pruamo, prekinite s koritenjem ovih webstranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran
vama, niti treim osobama za bilo koju nastalu tetu, bila ona direktna, indirektna, sluajna ili
posljedina, povezana s ili proizlazei iz vae uporabe, pogrene uporabe ovih webstranica ili web
usluga. Iako vae potraivanje moe biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekraju ili nekom drugom
pravnom uporitu, neovisno o naoj obavijetenosti o mogunosti nastanka takve tete, oslobaamo se
svake odgovornosti. Prihvaanje ogranienja nae odgovornosti nuan je preduvjet koritenja ovih
webstranica i web usluga.
Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni
samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji nain, ne preferiramo navedeni softver u
odnosu na neki drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo vie u odnosu na
drugi, koji se spominje ili ne spominje u materijalima, smatrat e se kao lani iskaz. Nau izravnu i
bezrezervnu podrku imaju jedino softveri otvorenog koda (open source) koji omoguuju
korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno pismeni, koriste raunalo i sudjeluju u modernom
informatikom drutvu.
36/36
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja
(ODRAZI), Zagreb
ISBN: 978-953-56758-4-6

Prirucnik Baze-Podataka Libreoffice Base

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Baze-Podataka Libreoffice Base

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

pokret

Baze podataka - LibreOffice Base

Gorana elebi, Mario Dujlo

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu pismenost

Baze podataka - Microsoft Access 2010, prirunik

Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

Infokatedra, centar za obrazovanje, Zagreb

Prilagodili za program LibreOffice:

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu pismenost

Baze podataka LibreOffice Base, prirunik

Frane esni, mag.ing.elektrotehnike, EdukaCentar, ustanova za obrazovanje

Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske

Baza podataka - osnovni pojmovi ...................................................................................1

Aplikacija baze podataka - Libreoffice 3.6 Base ..............................................................8

PRIKAZ INFORMACIJA ...................................................................................................19

Pokretanje upita ........................................................................................................ 25

Opi uvjeti koritenja: ...................................................................................................36

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

BAZA PODATAKA - OSNOVNI POJMOVI

Baza podataka je strukturirana zbirka meusobno povezanih podataka. U relacijskoj bazi

RAZLIKA IZMEU POJMOVA PODATAK I INFORMACIJA

ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA - TABLICE, SLOGOVI, POLJA

PRIMJERI UPOTREBE VELIKIH BAZA PODATAKA

rezervacija avionskih karata

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

ORGANIZACIJA BAZE PODATAKA

1.4.1 TO TABELE SADRE I NA TO SE PODACI U TABELI ODNOSE

Slika 1. Zapisi i polja tablice

Slika 2. Primjer loeg dizajna

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Bolji primjer dizajna s podacima iz prve tablice bio bi ovo:

Slika 3. Primjer dobrog dizajna

Svakim elementom u svom polju olakava se sortiranje te stvaranje upita i izvjetaja.

1.4.3 POVEZANOST VRSTE PODATAKA I SADRAJA POLJA

Sadraj polja je odreena vrsta podatka

1.4.4 OSNOVNA SVOJSTVA POLJA

Slika 5. Svojstva polja (Field Properities)

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

1.4.5 POJAM PRIMARNOG KLJUA

Primarni klju je polje (polja) koje

Slika 6. Polje ID primarni klju tablice Kupci

Primarnim kljuevima se automatski dodjeljuju

1.4.6 POJAM INDEKSA I TO NAM ON OMOGUUJE

POVEZIVANJE TABLICA - VEZE

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Veze (relacije) meu tablicama temelje

Slika 7. Veza (1xn) izmeu tablice Kupac i Dostava

1.5.2 PREDUVJET ZA STVARANJE VEZE IZMEU TALICA U BAZI PODATAKA

1.5.3 VRSTE VEZA/RELACIJA MEU TABLICAMA

Na kartici Alati (Tools), odabire se naredba Odnosi (Relationships).

Slika 8. Dijaloki okvir Dodaj tablice (Add Tables)

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Slika 9. Kreiranje veze izmeu tablica Kupac i Dostava

Slika 10. Dijaloki okvir Odnosi (Relations)

1.5.5 ZATO JE BITNO ZADRATI INTEGRITET POVEZANOSTI IZMEU TABLICA

Referencijalni integritet osigurava cjelovitost svih zapisa u bazi. Njegovom primjenom

Potrebno je oznaiti vezu i:

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

1.5.7 TKO IZRAUJE, UPRAVLJA, POPUNJAVA I ODR AVA BAZU PODATAKA

Dizajneri baze podataka su strunjaci koji izrauju profesionalne baze podataka.

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

APLIKACIJA BAZE PODATAKA - LIBREOFFICE 3.6 BASE