BIBLIOTEKA ,MODERNA” ‘Dion Blofeld
Urednik
IGOR MARKOViC put
DO BESMRINOSTI
| Preveo
Zoran Pavlovié
MODERNA / BEOGRADNaslov originala :
The Road to Immortal
John Blofeld
Iglava
BEZIMENO
(Tao injegovo detovanje)
nlz Tao-a mirijade pojava i bica dobijaju svoj ablik,
posto su prividnu izdvojenost postigli wzajamnim dejstvorn
jina i janga.*
‘Ovakvo shvatanje postojanja kao beskrajnog i bezvre-
menog okeana besprekorne tistole na kojem, kroz. uwzajamino
delovanje tame i svetlosti, mirijade obmana titraju poput
oblaka Sto se neprestano menjaju ili krecu kao neumorni
talasi vode, toliko je staro da niko ne moze znati kada
javilo. Verovatno starije i od onog Sto se sa pravom moze
nazvati taoizmom, bilo j¢ to verovanje koje Kinezi nikada
nisu dovodili u pitanje, ma koju veru da su ispovedali. Srod
no sa drevnom narodnom religijom davnog doba, ono je
postalosamo jezgro taoisti¢kog uenja, prihvaceno kao in
nica od konfutijanaca, a zatim bilo utkano i u budizam kada
jon stigao sa zapadnih granica.
U celoj istotnoj Aziji pojam Najviseg Bia, sustinski xa
zapadne religije, zamenjen je pojmom,Najviseg stanja biea
jednim bezlicnim saviSensivom iz kojeg potigv sve pojave,
ukljuujuci tu i Zoveka, izdvojene jedino obmanom. Premdst
se veraje da bogovi postoje, ne pridaje im se najvisi znataj; i
onisu, kao demoni, Zivotinje, ribe ili bilo koja vrsta stvoreny;
tek zasebna vista biéa évrsto, kao i Covek, vezanih neumolji
vim zakonima prolaznosti. T pored toga, ako se duhovna
te7nja prema Najvikem uzme kao merilo, onda taoizam medu
5religijama stoji veoma visoko. Pravi taoisticki adepti, ravno-
dusni prema mnogobrojnim bozanstvima nasledenim iz po-
pularne narodne religije, nimalo nisu bili ravnodusni prema
samoj bozanstvenosti; negovanjem Puta oni su teZili da po-
stanu mnogo vise nego Sto su bogovi. Pitam se jesu li hri8can-
ski misionari, kada su sa ovim Ijudima govorili o bogu, shva-
tali da su sa podjednakim uspehom mogli da raspravijaju 0
‘nekoj ptici, Juhu ili okolnom pejsatu, stvarima nimalo bezna-
ajnim, ali koje se slabo tigu oveka.
Taoisticki pojam Najviseg jeste ono vrhovno, u éemu se
meSaju najdublja filozofija, spiritualna te¢nja, poezija o pri
rodi i posmatranje svakog bi¢a i pojave kao svetinje. Ovakvo
shvatanje je toliko tude judeo-hri8canskoj tradiciji da zahte-
va objagnjenie, tim pre Sio ono predstavija temelj celokupnog
taoisti¢kog uécnja, i onog popularnog i onog najdublj
Namera ove knjige je pre da bude taka" nego ,teSka', jer
tefina i taoizam ne idu zajedno; zato joj je potreban uvod,
Sada, bez odlaganja, uzjaSimo zmaja — za to uvek postoji
neodoljivi unutarnji poziv — sakupimo stvari za putovanje
dalje od Sunca i Meseca i vinimo se pravo u sree beskraja.
Tao
Tao je nesaznatji, bezmeran, vetan, Kao neizdiferen
cirana praznina, gist duh, on je majka kosmosa; kao ne-pra-
znina, to je sadréatelj i odrZavalac i, u tzvesnom smistu,susti-
na mirijade pojava koja sve prozima. Kao svtha postojanja to
je Put neba, zemije i Coveka. Ne-biée, on je izvor biéa. On je
nesvestan delovanja, nema cilja, ne traai nagrade ni hale, a
ipaksvestvari dovodi do savrsensiva, Poput vode, on blagoscu
osvaja svoj pravac. Poput duboke uvale, on je vi8e senovit
rncgo blstav. Kao Sto je utio Lao Ce, uvek je najbolje prepus-
titi sari Tao-u ostavljajuéi im da idu svojim prirodnim
tokom bez naseg uplitanja, On kaze: ,1 najslabija stvar na
rncbu i zemji savladuje najjacu; dotaze¢i niotkuda Tao ulazi
tamo gde nema naprsline. Ovako ja shvatam vrednost ne-de-
lovanja. Malo je onih koji poznaju vrednost ovog ucenja bez,
re¢iine-delovanja."
6
Lao Ce nam veli da je , Tao" samo pogodan izraz 7a ono
Sto bi najbolje bilo zvati Bezimeno. Nita se ne moze re¢i o
‘njemu, a da se ne okrnji njegova punoéa. Kazati da to postoji
‘nati iskljuciti iz njega ono Sto ne postoji, ako je praznina
prava priroda Tao-a. Kazati da to ne postoji znadiiskljuciti
eclokupnost prozetu Tao-om. Odbacimo dualisti¢ke katego-
rije. Regi ogranigavaju. Tao je bezgrani¢an. On je Taj Hsu
(Velika Praznina), slobodan od svojstava, samo-nastao,
neuobliten, nepojamno velik, pa ipak u celosti prisutan i u
si¢usnoj semenki. On je Taj Ci (Prauzrok, Glavna Pobuda
Kosmosa). On je i Taj I (Veliki Izmenitel}), jer njegove
promene i moguénosti nikada ne prestaju. Viden ¢ovekovim
ogranigenim videnjem, on je takode i Tjen (Nebo), ior
‘viadavine i poretka, On je i Majka Neba i Zemilje, bez cije
brane niSta ne bi moglo da postoji.
‘Ova koncepeija Gini Tao mnogo vecim od Boga, posto
teolozi smatraju da je Bog zauvek razdvojen od stvorenja koja
je stvorio. fako tezi da Zivi u Bozjem prisustvu, hriscanin ne
sanja da svako sivorenje moze bili jedno sa Bogom. Zato je
Bog manje od beskonatnog, jer izuzima sto nije Bog. Za
taoiste nista nije izdvojeno iz Tao-a. Lao Ce ga je nazvao i
‘Tajnom nad tajnama.
U Tao Te Djingu* nalazimo: ,Univerzum ima prau-
zrok koji se moze nazvati Majka. Upoznaj tu Majku da bi
‘mogao da pojmis njeno Dete; upoznaj Dete da bi mogao da
‘pojmis Majku." Drugim retima, svet oblika ne moze se razu-
meti dok se ne shvati praznina, niti je mogu¢e proniknuti u
prazninu bez razumevanja sveta oblika. Ovo dvojesu aspekti
Jednog. :
U ,Tao Te Djingu* stojii ovo: ,Ja ne znam njegovo ime,
te ga nazivam Tao, Ako tradite da ga opi8em, mogu re¢i da je
‘ogroman, delatan, da se kreée po velikim krugovima
Stavilo je njegovo ime pre rodenja univerzuma. ,Biéc" je
njegovo ime kao Majke mirijade pojava, Zbog toga ako po-
kuSavas da shvati8 njegovu tajnu, vidi8 ga kao prazninu bez
kkraja; ako pokuSavaS da shvati8 ono Sto sadrdi, vidi da je to
sustina svega."Takay je, dakle, pojam Najvieg koji su taoisti naslediti
iz pradavnih vremena.
Jini Jang
Iz ideja koje pripadaju ,Knjizi Promene* Gini se mogu-
ion da je stolecima pre pojave Lao Cea bilo jasno da Tao
deluje putem uzajamnog dejstva jina i janga, jodnog negativ-
‘nog, pasivnog, Zenskog; drugog pozitiviog, aktivnog, mu-
skog. Tamo gitamo: , Tao je rodio Jedno, Jedno Dvoje, Dvoje
Troje; Troje je dalo Zivot svim bicima kofa nose jin iobgrtjuju
Jang stvarajuci harmoniju." Ovo, moda, znati da je Tao,
darujuci mogucnost rodenja svim oblicima, stvorio jedno; da
aktivni princip Jednog, jin ijang, jesu Dvoje; da su to Dvoje
stvorili tri blaga", Troje; ada je iz njin nastalo sve Sto postoji
‘wuniverzumu. Posto je sve proveto sveukupnos¢u Jednog na
najviSoj ravni nema ni ,ti* ni ja“ nith ,ovog" niti ,onog', dak,
Uravni relativne istine postoje bezbrojni i naizgled izdvojeni
oblici. Ovo Jedno moze uporedo da bude jedan i puno vidova
wodnosu na ravni misjenja, najviSu i relativnu,
U ovoj knjizio taoizmu biée najvise navoda iz Lao Cea,
neato Sto su tonjegove ideje, vee Sto do danas nije sacuvano
nijedno ranije delo koje ih izlate, premda postoji obilje po-
dataka koji dokazuju da jedoktrina jna jjanga mnogo starija,
‘Na njojse temelji, Knjiga Promene* napisana stolecima pre
Lao Cea, Docnije, kada se ova doktrinadalje razijata, paste
su filozofske Skole koje su smatrale da kriti¢ko prougavanje
Jina i janga u procesima, supstancama i objektivnim prome:
nama stvara takav uvid u delovanje prirode da se moZe pred:
videti razvoj dogadaja sa istom lakogom kao, recimo, duzine
1oGi i dana ili kruzenje godisnjih doba. Otuda sveprisutnost
jina ijanga u kineskoj umetnosti; on, u mnogome, nije speci-
fitan za taoizam, ali Ge ostati njegov osobiti simbol, kao sto
Je 10 bast w hei8anstvu ili svastika w budizmu. Svaki od ova
va principa uvek se predstavlja tako kao da sadrZi i svoju
sopstvenu suprotnost, jer se veruje da sc u svakidagnjim
uslovima dist jin i jang ne mogu na¢i izuzev u kosmi¢kom
obliku 0 kojem ¢e jot biti reti. Ponckad se za fist jang kaze
8
da pripada nebu, a Gisti jin zemlji; ovo dvoje, praznina i
‘ne-praznina prozimaju se medusobno na vrlo zamrsen natin.
Kratno menjanje
Tao u svom iadiferenciranom ne-prazniom vidu opaza
se kao beskrajni tok u kojem sesve pojave neumitno menjaju
iz Casa u Cas, Te promenc vise se, ipak, po utvrdenim krugo-
vima pri Zemu se glavne erte svake pojave beskrajno ponav-
Ijaju, Otuda opalo jesenje lisce nikada ne stvara iste primerke
na zemiji, dok dolazak i odlazak same jeseni varira jedino u
okviru uskih granica. Takvi krugovi kao Sto su smenjivanje
dana i not i goui8njih doba su predvidljivi. Taoisti¢ki adept
uve se kontemplaciji i istrazivanju raznih nizova promenc;
Kontemplacija rada spokoj koji se javija kada sc uvidi da
gubitak, starenje i smrt nisu manje bitni u odnosu na celinu
nego S10 su to dobitak, rascenje i Pivot; itrazivanje omogu-
éxjeda se do izvesnit granica peedvidi ono to ée se neminov.
no dogoditi. Drevna Knjiga Promene", koju podjednako
waZavaju 1 taoisli i Konfutijanci, priznaje se i danas kao
nepogretiviizvor proricanja, nastala je iz opazanja zakona w
krulenju pritode i njihovog tumacenja jezikom uzajamnog
delovanja jina i janga
Vu Hsing (Pet delamosii il ,Petelemenaia")
Poslednjedve teze obuhvataju silazak sa uzvigenih vrho-
va distog Tao-a nazad ks zemaljskim oblastima, Sjahavsi sa
svog bojnog zmaja, mozemo iznova otkriti da nam je atmos-
fera smrinika laksa za disanje. Doktrina Vu Hsing, verovatno
ne toliko stara kao ona o jinu i jangu, na Zapadu je poznata
Kio ,nauka o pet clemenala%, bez sumnje zhog prividne
slignosti sa verovanjem slatih Grka da je sve u kosmosu
moguée svesti na pet clemenata. Pet hsinga, medutim, nisu
{oliko clementi koliko delatnosti, Sto je pravo znacenje ideo.
‘rama hsing, Mudraci koji su stvorili ovu nauku raspoznavali
Su pet glavnih fipova pritodnih procesa ije medusobno de-
Tovanje ima fzvesne srodnosti sa uajamnim dejstvom drveta,
vatre, zemlje, metala i vode, s tim Sto je ta srodnost vise
9alegorijska nego stvarna. Oni su znali da delovanje prirode
zavisi od tanane ravnoteze medu procesima koji mogu da
podstaknu, pomognu ili zaustave jedan drugog, ve¢ prema
relativno snazi svakog od njih u datim prilikama. Posvetivs
mnogo vremena posmatranju prirode, oni su zapazali ove
katkada protivretne site na delu i naueili da predvide ishode
takvih sukoba, ili €ak da upravljaju njihovim posledicama u
niekim manjim slutajevima. Viadanje naukom vu hsing upu-
lmam 2login na savest i stalno sam hteo da se iskupim 22
anjega nz pogodan nacin, ali nikako nisam stizao to da ucinim,
Bice mi potrebno najmanje godinu dana da nakupim zaslugu
{ uspostavim ravnotezu." Budi uveren da nam je sve to
oznato”, kazao jc glasnik Sa glavom jastrcha, zloslutno ave.
‘kajuctseojim gvozdenim kljunom, ,Zena koju si prevario,
ulofila je Zalbu kod Njegove Preuzvisenosti Kojoj su misky
‘ugnjetavanje slabih i nemoénih. Ne moras ipak da se plas da
e zbog toga biti nepravedno strogi. Njegova Prewzvienost
ek se postara da kazna taéno odgovara zlotinu, Ti Cel
Yerovatno biti kaZnjen nabijanjem na crveno usijano divo-
‘ma€ onoliki broj godina koliko si ih oduzeo éestitoj udoviel.
Da bi platio za dobit kojy si astvarivao svin ovih godina,
Usudujem s¢ re¢i da Ge mojoj malenkosti biti zapovedeno da
2a vom mesu veZba svoj gvozdentkljunstotinak puta svakog
dana. Ili ée mozda ovor mom prijatelju biti naredeno da a
svakodnevno daje lekcije iz morala. Uostalom, uskoro 68 to
{sam znatil*
»-Avaj, meni", razmisijao je uplaseni trgovac. ,Da su ovi
glasnici judi, tako bih ih potkupio, ali kakva vajda ovim
Eudovistime od zlataih potuga? Ad, stio sam se! O pogredi.
ima se spaljuje mnogo papirnih imitacija zlatnih ignota kako
bise preminuli snabdeo stedstvima da w nebeskim regionima
‘upi pristojno imanje. Sudeei po tome, strani suuija Jen La
‘Vang ili neki od njegovih pomotnih sudija radovall bi se da
dobiju dovoljno veliku svotu plagenu u pravom duhovnom
novcu. Naravno, tu Ge ove dye wZasne rugobe imati svoj deo,
Ali, neka im bude. Deset hiljada zlatnih ignota ou papire
kostace moje sinove najise dva-iri stebrnjaka.” Svoj plan je
2urno i2totio glasnicima, na sta mu je odgovorcno drskim
smehom i oStrom naredbom da dokonéa umiranje, kako bi
bio spreman za poslednje puiovanje.
An, stanite, gospodo! Preklinjem vas, stanite! Dozwo-
lite mi jedan trenutak da dobro razmislim. Moja svest je sva
zbrkana. Ne, vi nemate pravo da se protivite tome da se duhu
sirote udovice umnogome pobolaju usioviu nebeskim regi.
us
onima. Odvutete li me ne davSi mi vremena da uredim te
stiri éwojtesesudj! Usimam na sobe de nadoknadita pun
iznos koji Sam od nje dobavio duhovnoj valuti, zajedno sa
kamatom za sve godine koje su protekle od tog nesreénog
dogadaja. Mota mi se odobriti koji minut da uredim tu stvar
9 mojim sinovima."
Demon lsc ragovaraisjzmet seb iim, opo-
rim metalnim glasovima. Znalisu da duh sirote udovice nema
Sa da dobije od ovog duha niskosti patne,alisu radi zabave
potvrdili da bi poveta svota duhovnog novca uplacena preko
Nebeske banke nesumnjivo poboljfala njeno stanje medu
nebeskim susetkama i omogueila joj da kupi lepo imanje sa
‘vrtom punim nebeskih voaka. Najzad su se slodilida trgoveu
produze Zivot za jedan sat, iako su 2bog toga mogli da budu
kainjeni od Njegove Preuzvigenosti. Glasnici su onda nes-
tali:Li Hua jesmesta poslao po sinove , ne otkrivajuei im svoj
sramotni raziog, naredio koliku Ce svotu papirnog novea ~~
ha spaliti za vreme njegovog pogreba. Posto je to utinio, on
se mimno predao u narutje smri i poSo 2a glasnicima. Otis
su putem nanize do oblasti koje izazivaju jezu, gde su jedina
muzika jauci osudenin gresnika i gde je # sam vezduh bio
ispunjen zadahom ijudskog mesa u raspadanju.
Samo S10 im se otac rastao od divota, najstariji sin se
obratio bra¢i: Cini se da je nag cenjeni otac pomerio pamecu
kkada je izdso ovakvy naredbu, Istine, deset papicnit ignota
ne koStaju vise od jednog bakrenjaks, ali da neée susedi
smatrati prostackim spaljivanje tolike koligine papirnog nov-
ca? Cak bi moglida pretpostave kako jena% otacimao nameru
da time iskupi one mate poteskoée Koje poste smrti cekaju
duh éestitog coveka kakav je on bio. Za nas to ne bi bilo
bro."
“ »Tatno, stariji brate', slotio se drugi. ,Um naseg oca se
pomutio na samrti. Necemo ispasti neposlusni, ako ne postu-
imo prema uputstvima datim u takvom stanju." ;
Za vreme sjajnog pogreba koji je prireden, spaljena je
samo uobiajena svota duhovnog novea, ne vise od desetine
svote koju je odredio Li Hua. Ko zna kakvu je cenu on morao
ugJa plati za nesinovsko ponaSanje dece? U ovom svetu prasine
ni samrinik se ne mode ostoniti na pobo2nost svoje dece.
Mladi brat boéanstva Polarne zvezde
U doba dinastije Lijang u jednom gradu provineije Lu
Pojavio se nakakav miadi€ koji se pokazao kao poklonik
svetovnih uzivanja; kockao se, bludnigio i pijancio iz nog w
o¢. Svi su ga smatraliraspikucom, a susedi su brizljivo kril
svoje keri, jer on je bio izuzetno privlacan mladi¢ éjojlepoti
iosmehu ninajéednija devojka ne bi mogla da odoli.Jednom,
dok se kasno nocu vracao iz kréme, sukobio se sa trojicom
Jupeza. Po nakitu od Zada koji je nosig,jupezi su zakljucili da
‘on ima dovoljno zlata kod scbe zbog tega zavreduje n|ihowog
tua irizika da se poSalje usvet duhova. I7mislilisu ncku la,
Zapodenuli svadu sa njime i napali ga oruzjem, Mladié se
estoko branio, ali oni ga ubie i pobegose u nos. Potera je
bila tek reda radi, jer su vlasti smatrale da su te nistari
Uucinile znatnu uslugu svim ogevima lepih devojaka u gradu,
U meduvremenu pljackaSi su podclliplen i post svaki svojoj
ste no¢i, im je novopeceni vlasnik fino rezbarene kop-
0 2a pojas od Zada zaspao, kopéa mu sc obratila prijatnim
Ijudskimn glasom: ,Nadam se da ée8 se sloviti sa mnom da si
do mene neéasno dosao. Bolje bi ti bilo da to popravis pre
‘Rego Sto te sustigne kazna.” ,Kako da popravim?* promucao
Je nesrecni lupez. ,Pokojnika je nemoguée vratiti u Zivot i
teSko da se tu Sta moze izmeniti. Sta da cinim?* ,To ti treba
da odludis", odvratila je kopéa. ,.Ti si taj koji 6 podneti
Posledice tog zlogina, Moj ti je savet da odbacis sva svetovna
dobra, odes u planinu isledis Put. Mislim da tine pripada vise
(od tri dana da to uradis.*
__ Sutradan se ovaj lupeZ naSao na vasaru sa svoja dva
prijatelja, kako bise dogovorili o nekom novo podubvatu.
‘Tu su otkrili da je svaki od njih imao manje-vise isti san.
Jedan je opomenu dobio od narukvice od Jada mrtvog muladi
a; drugi od dragulja koji mu je ukraSavao Se8ir. Krajnje
anemireni, oni su otisli u planinu, Posto su vise dana lutali
120
izgladneli, dospeli su do nekog pustinjaka koji je Fiveo sam v
jednoj troSnoj kolibi. ,Upravo ono sto sam oéckivao! wzvi-
kno je bradati mudrac. Fi snazna momka poput vas, moti
eda mi pomognu oko izgradnje sklonisia od kamena koje
rije potrchno za smeStaj mojih ucenika, Oni ovamo treba da
stigna sedmog dana sedmog meseca.” Rekavsi to, on ih je
nahranio i uputio na posao.
Bio je to veoma teZak posao, 7 kojisu dobijali tcktoliko
pirinéa i povréa da ne skapaju od gladi. Kamen je valjalo
ovaljivati od hridine, donositi ga do gradiista i onda njime
zidati, Jedan dan takvog rada bio je a njih vise nego dovoljan;
ali kad god bi zastali, pustinjak bi uleteo medu ajih vitlajui
svojim velikim Stapom i kiSa udaraca bi pustala po njihovim
‘slavama i ledima sve dok ne bi potcli da mole za milost. Nisu
se mogli ni nadatiod ovog uéitelja, jersu njegove natprirodne
‘mogi bile tolike da je video i €uo hiljadu lja daleko,
Radili su od svitanja pa dok se ne smekne, Geznudi za
suncevim zalaskom. Ni tada, medutim, nije im’'se dalo da
oipotinu, jer je pustinjak vreme od veéeri do ponoti koristio
daim razotkriva Put, Alinapokon je skloni8tcod kamena bilo
zavrSeno i pustinjak im je prijateljski se osmehnuvsi kaza0:
-Sada se vratite odakle te dod i donesite ovamo i najmanju
Sitnicu koju imate od ada, zatan novac, svilene haljine
sligno, kako bismo bogato mogli da docekamo moje uCenike
tajni, tupezi su pohitali kuéama, svesni da Ge pogeesiti
ako ne poslvaju, Vratili su se kroz. par dana sa svim drago-
cenostima koje su uzeli sa svoje nesteéne Zrive, kao i sa
plenom od nekih ranijih zlotina. To je sasvim dovoljno",
‘kao je pustinjak. Zatim se povukao u kolibu istavio nasebe
odeéu i nakit ubijenog mladi¢a, Kada se pojavio pred njima,
oni behu zapanjeni. Njegova bujna brada je bila nestala i oni
su ugledali lice kojeg su se odltno seéali. Bila je to lice
dobesnog raspikuée koge su ubil.
{Sada Smo izravnali ragune, osmehnuo se Ijubazno
pustinjak. Vi ste mi, gospodo, utinili nazao i wo popravili
radom i time Sto ste vratili dragocenosti. VaS dug je isplaéen.
yaSva trojica lupe%a poklonila su se do zemlje i platuci
‘molili ga da im dopusti da tu ostanu kao njegovi ueenici.
~Dragi prijatelji, sve se deSava kako sam i ofekivao.
Danas, kao sto znate, sedmi je dan sedmog mescca. Vi ste
uéenici 2a koje je podignuto ovo divno skloniste.*
Tada im je otkrio da fe on slavni besmrinik poznat kao
Miadi brat bodanstva Polarne zvezde. Posto je svojim svevi-
decim okom zapazio da su stranputicom posta tri mlada
Coveka koje je bilo moguce uéiti, on je preuzco brigu o njima
{ne samo da je uéinio da se ispastanjem za zlocine spasu od
svete prirode, ve¢ ih je posvetio i u tajna znanja o Putu. Sva
trojica su postigla besmrtnost isa svojim uCiteljem otisia da
ive u palati boZanstva Polarne zverde.
‘Ab, kada bi nekim sluéajem sve hulje nabasale na ovako
Prijateljskog sudiju
‘Skriveni svet
Guvemer Vuiz Kjangsija,istaknuti Clan akademije Han
Lin, imao je titi sina koji su bili uéenjaci kao i on. Njegov
‘najmladi sin Vu Lijen neotekivano je pokaza0 odbojnost
prema svetom mudracu Konfueiju i pocco da ¢ita Zivotopise
besmrinika. Zaprepascen tolikom bezboznoscu, guverner je
najpre pokuSavao savetima i pretnjama da uracumisina,onda
£8 je udario. Sin se na to poklonio pred njegovim nogama i
iziSao iz kuce da se u nju nikada vie ne vrati. Neki dan iza
toga, odeéa u kojoj je bio oti8ao, nadena je nia obali jezera
Po-Jang. [zgledalo je da je to jedan od slucajeva tako obienih
2a kontutijansko drustvo: samoubistvo sina Koji nije mogao
da podnese gridu savesti Sto je ukoren za nedostojno dréanje
Prema roditelju.
4 tada je prosio vi8e godina kada se pronco glas da u
Planinama Vu-I povremeno vidaju mladog besmrtnika koji
Cudesno lici na nestalog Vu Lijena. Krijudi svoju radost,
guverner Vu jesvom odanomsluzi Lo Cuu naredioda sto brie
de taino ito ispita. Lo Cu je u pratnji vojnika dospeo blizu
Planina Vu-l, ali su ga seljaci iz tog kraja upozorili: ,Gospo-
122
dine, on se kloni judi neubvatjiv je, vojnika se gnusa, Ako
podete sa naoruzanim ljudima, ne¢ete mu ni senku videui
Uo doba planine Vu-tbitesu prekrivene gustimSuma-
ma. Lo Cu je danima lutao ne mogavSida ude u rag mladicu,
Jednogs dana, dok je nagnut nad potokom pio vodu, primetio
je kako se izmedu ernog stenja odakle je izvirao potok dite
izmaglica duginih boja. Ispunjen zebnjom, poteo je da se
penje po stenju da bi to istrazio}izmenada naisao na sina svog
ara. Ali, dali je 10 zaista bio on? Lako je slitnost bila
a, ovaj mladi¢je mao izaz pun samopourdanja aod
strmusjale nadzemaljskom mudroseu da je njegov pogled bilo
nemoguce izdrZati, Osim toga, €udesno dejstvo stvarali su
zraci koji su se Sirili iz njegove pojave pravedi mu oreol
duginih boja Sto se vide nad vodopadom kade se sundeve
rake prelamju kroz sucusne vodene Kap, U isti mah bilo je
to lepo videt i izazivalo je jeru, tc je Lo Cu odvratio pogled
(od njega i dosao wu iskuSenje da pobegne.
Kao da je znao da ho¢e da beZi, besmrinik ga je pozva0
dda mu pride i radosno se osmehnuo. .Cika Lo, drago mi je S10
si do8a0", kazao je. .Nisam te otckivao tako brz0, Posto su
‘mj roditelj ibraéa zdravi, a bolest najmlade sestre nije ozbilj-
na, moj otac nije morao da te Zalje na ovaj zamorni put.“ Bilo
je to novo eudo: umesto da zabrinuto pita o porodici, mladié
je govorio kao da je on taj koji je stigao iz Nan-Canga. Tek
tada, igleda, posiao je svestan svog oreota i, porumenivsi,
utinio je da on nestane. Zajedao su post izmedu drveca do
ajegovog boravista, Bila je to jedna pecina glatkog kamenog
poda u kojoj se natazito nekoliko pokrivata, pribor za ¢aj, par
kejiga i nesto stvari za doma¢instvo, od Gega su jedino knjige
odavale utisak skorasnje upotrebe. Kroz Siok, suncem oba-
sjani ulaz, uetali sui izletali veliki leptrovi i ptice svetlog
perja kojesuiz poStovanja pazile da ne uprjaju pod izmetom.
Na podu nije bilo nijedne mle, Sede¢i nepomicno kako bi
ohrabrio ova stvorenja da sleéu na njega, besmrtnik je ispri-
20 posetiocu svoju istoriju,
Kada je napustio ku¢u, on je za sobom ostavio lagne
dokaze samoubistva, svestan da Ce ga o1ac radije smatrati
123mrtvim nego da zna za njega kao taoistickog prosjaka. Slava
besmrtnika Kristalnog Izvora dopria je do njega i on je poz
rio uove planine, gue je postao jedan od utenika ovog velikog
Coveka, ,Prosle godine na dan letnje ravnodnevice, moj uci-
telj se uspeo na oblake, ostavfjajuel nas ueenike da se razid
smo na razne strane. Pre nego Sto se uzneo, on mi je poklonio
takvo dragoceno znanje da sam za nekoliko meseci postigao
‘ono sto je njega stalo truda tokom celog Zivota. Oprosti mi
ako tise éini da se hvalim, ali potrebno je da sve 2na8
‘Nasve molbe Lo Cua dase vat u Nan-Cang, madi je
‘odgovarao sa osmehom. Stavise, utedio je oSevog sekretara
da ostane sa njime izvesno vreme kako bi video pravi izgled
ove planine. Dok Lo ranije tu nije videe nista osim divljine
kolibe kakvog Sumskog coveka i jedno ii dva pustinjacka
sklonista, njemu su sada poéela da se otkrivaju éuda, U mno-
git skrivenim pe¢inama Zivela Su svetleCa bica u Cije stvarno
ostojanje on nije nikada sasvim verovao. U jednoj su otkrili
Undrugoj sunaisti na tek izlegle zmajeve, ne duze od dve stope,
Gija je koza bila neprijatno rumena a skerletne krljustt u
zagetku. No ée%e su ove skrivene pe¢ine naseljavali ¢i-lin,
kineski jednorozi, ii §ih-ce, stvorenja slitna lavovima, duge
sjajne dlake u vite boja: nebeskoplavom, zelenom kao Zad,
{grimiznom, ruziCastom ili Zutom. , Kako to da ja nisam uspeo
da vidim nijedno od ovih stvorenja dok sam lutao ovuda?*
zanimalo je Loa. ,One se kriju od otiju smrinika. Da to tine,
‘moglo bi se dogoditi da nades malog zmaja vezanog na lancu
uvrtu kog bogataa ili u kuhinjskom loncu nekog sladokus-
ca, objasnio je mladié,
Posctili su i nekoliko besmrtnika, odevenih u blistave
hhaljine od kojih su neki pokazali bezazlenu tastinu u pogiedu
sjaja svojih svilenih brada, Obitno su bili spremni da igraju
vej {i ili slonovski Sah, ili rado dokazu svoju virtuoznost na
ful iliSengu (usni instrumenat na¢injen od bambusove trske
radligitih duzina koje su ¢vrsto verane jedna za drugu). Nisu
paksvi provodili dane u dokolici; nekisu se mogli videti pored
124
parnog kotla u kojem je Kjutala neka sjajna materia i oslo-
badala tajanstvenu mirisnu ziatnu paru, §vremena na vreme,
Stavijli su u Kotao mate koliine praha u boji i nestepjivo
Gekali ishod Koji, izgledalo je, nikada nece uslediti te su
zatlrkivali jedan drugog zbog nesposobnost.
Lo nijednog od njih nije video da jede i upitaojeo tome
mladiéa. ,Oni se takode hrane*, odgovorio je ovaj. ,.Kapljica
meda il onoliko rose koliko padne na laticu jednogevetanjih
move da odréi mesce ili vise dana, Tu je i jedan kot jos uvek
iui za piringem i sablanjava prijatclje time Sto 2a jedan
‘bro pojede i tiri-pet rena, Takav nesreéni apetit pret da
pomrat ja) njegovog orcola, ali on ne mari za to. Kaze da je
{astina zbog blistavila oreota obeledje skorojeviea medu be-
smrinicima. Kao starijisavremenik Gospodara Lao, on sma-
tra da je dovoljno dugo bio besmriniki da bi ponesto moglo
i da mu se oprosti* Vu lien je onda zapitao: ,Cika Lo, da fi
biti godila jedna gozba sa demonima? Oni imaju odtigan
petit i pice sa tobom dokle god se budes dréa0 na nogama."
1 Sa demonima? zgranuo se Lo. ,Ne treba da se plasist
Premda su podmukli vise nego sto'se moze i zamisliti, oni
anaju da budu dobri kada su u pitanju moji prijatejt."
Lo Cu je pomislio na to kakav Ge utisak napraviti w
Nan-Cangu kada bude pri¢ao pojedinosti o veteri demona,
pa je sa veikim nestrpljenjem iscekivao tu veteru Slede¢eg
dana zora ih je zatckia na jednom planinskom vrhu, gde se
besmrinik pozabavio ncko vreme skupljanjem kosmickog dja
1 mali koZni torbak sto ga je radi toga i poneo, Kada su se
vratliu pe¢inu, on enad torbakom izgovorio ncke vradzbine
i nano nekoliko magiskih pokreta;zatim ga je razdresio i
pokrecuéi ga gore-dole, istresao njepov ,iz-duha-nastal™
sadraj na zemlju. Odande je pocelo da se pomalja najmanje
tuce iskomadanih govedit trupina, ogroman bro} piliga i
aivijih KokoSiju nadevenih svakovrsnim postasticama i zati-
nima i, naravno, omiljenojelo demona ~ ogromni eli pacovi
kuvaniu med,
im je sunce zaSto gosti su poceli da pristizu. Veéinom
su to bile grdobe sa strasnim zubima i gljustima, isplazenim
125skerietnim jezicima ismesno nadutim trbusima: ali najvise je
tu smetalo Sto su po aevemu podsecali na Ijude. Neki, opel,
bili su samo tamni oblici neodredenih crta, ako se izuzmu,
crvena usta nalik na pecinu i koja bi se kod drugih biéa mogla
nazvati donjim trbuhom. Bilo ih je isa 2ivotinjskim glavama
i mnosivom otiju; jedan je imao glavu devojke neobicne
lepote, ali od tela samo creva koja su visita, Ina, u prisustvu
besmrinika vladali su se uljudno i izvinjavali se zbog natina
na kojisu jel. Jelisu tako Stosu kidali ograane komade mesa
i trpali u usta, a potom kupili sti i drobili ih zubima. Da bi
se nekako oduiiliza ovu gozbu, prikazali su demonske pleso-
ve pracene zvucima lomljenja kostiju, jecajima, kuknjavom i
vristanjem, vim onim to seCuje kada zimski vetar zavija kroz
planinske petine. To sto je ovim plesovima manjkalo otme-
nosti nadokeadivala je zadivijujuéa okretnostigraca.
Poslednje no¢i koju su proveli zajedno, besmrinik je
odvco Lo Cua na jedan vrh sa pogledom na Mesec i, upravivsi
fi u jednu blistavu zvezdu, utinio ta je ona pocela da se
priblizava zemji. Ubrzo jesjajna kugla bila toliko blizu da su
mogli da se poklone nekolicini besmrinika koji su plesal
ispred divnog paviljona sagradenog od bisernog i koralnog,
oblaka, Jedanod njih, mudrac bele brade, gledao ih jc igrajuci
iosmchujui se, Mladi¢ mu se poklonio do zemlje i naredio
svom pratiocu da to isto uéini, Sapnuvsi mu da je to njegov
sari uitelj, besmrtnik Kristalni Izvor.
Ujutru je Lo Cu sa suzama w ofima molio Vu Lijena da
mu dopusti da ostane tu kao njegov wcenik. .Ne, cika Lo",
‘odgovorio je besmrinik. ,TO ne bi bilo dobro, Moj otac je
ingubio bervrednog sina, ali ne sme da izgubi iestitog sekre-
tata, Uzmi ovu kutiju; u njoj je prasak kojim ¢e se trenutno
izletiti moja najmlada sestra. A evo i knjige za tebe. Prouci
je, @ ada ode§ w penziju, vrati se ovamo. Tada eS imati
‘remena na pretck da sledis Put."
126
Vil glava
‘ZELENI ZMAJ BELITIGAR
(Tavisticka alhemija)
4 Zeleni zmaj beli tigar!* Za ovaj pesnicki izraz vezvju
se mnoga zanimljiva zna¢enja. kao jin i jang, on oznatava
parove raznih suprotnosti,narocilo muske Ienske, a zadatak
{aoisti¢kih Carobnjaka, alhemigara, jogina i mistika je da ih
saima do jednog nedeljivog jedinstva. Cesto ove éetiri reti
rragoveséuju tajnu koja se ne otkriva neposvecenima.. Nas
ovde ne zanima njihovo doslovno magijsko mnageni, iako je
taoisticka magija fascinantna tema 2bog tajnovitosti kojom je
obavijena i isto tako zbog svog delovanja. Da Ii je njeno
delovanje samo psiholosko ili Carobnjaci stvarno manipulis
skrivenim silama i predaju ih onima koji ih nisu dostojni? Ja
to ne znam. Ali koliko bi nam mane siv izgledao savremeni
svet ako bismo mogli da poverujemo da nije dijalektika ta
koja jeizvesnu gospodu izbacita na éelo istorije, veése njihoy
fenomenalni uspeh duguje ,zelenom zmaju belom tigru";
tako razmisljajuci, postojata bi i moguenost da se stvarima
srati njihova Zivopisnost, romantika i tajna.
»Tsan Tung Ci*
Kako bi to bilo Cudno da se dode do jednog jedinog dela
{ije znavenje je tako mnogostruko da bi se moglo re¢i da
pripada uporedo antropomorfnoj doktrini koja se odnosi na
‘ogove na Olimpu, hriséanskoj veri koja itige veeni Zivot na
nebe ii paklu, budizmu sa njegovim shvatanjem 0 odba
127vanju obmana nastalih iz naSeg ega i uranjanju u okcan
nivane kao kapi ke kojesevracaju svom iavoru, Taoist pak
nebiilinimalo izmenadenida Caju za postojanje takvogdeta,
jer sami imaju jedno koje se tumasi na vise nacina. ,Tsan
“Tung Ci je knjiga koja, najpre, izgleda kao nit alhemijskih
postupaka za prewwaranje osnovnih metala w zlato, pa su je
feki tako i shvatali 2a druge to su uputsiva 7a spravljanje
ziatne pilule Kojom se poste vetna mladost, ogromna dugo-
vetnost i mofda tclesna besmrinost; treti misle da ona uct
kako se scksualnim i ne-scksualnim sredsivimasivara elo
duha! koje je sposobno da podnese veeni Zivot; mistci je
smatraju kijucem za ono sjajno ueenje po kojem se postaje
Gisti duh, slobodan da uroni u blistavi nerazludeni okean
Tao~ A; da se ine pominje poto tumagenje koje od ove knjize
éini priruenik umeca vladavine i ratovanja. Kakav spisak
ciljeva,od no-taoistickih, pohlepnih do krajnje uzviseniht Da
swaki od njih moze da utclovljuje isve ostale prota i dva
izrazivo taoisttka shatanja o prirodi postojanja: 1. nedelji-
sosti starne istoveinosti duha i materje, 1 2. isoveinog
elovanja prirodnih zakona na svim mogucim ravnima w
svakom mogucem naginu postojanja,
$10 elie storie ovog invanrednog deta, apisano je da
¢8 je sastavio hesmrinik Hsu na samom poéetku ove ere. Ali
‘ono moze biti znatno starije, jer naslov koji je on dao svojoj
veraiji je .Drevni zmaj i klasiti tigar”. Zasto bi bio drevni
ako je on njogov worac? Stolece kasnije, veliki Vej Po-jang
redigovao je delo i napisao mu znaCajne komentare; od taa
je pornato kao ,Tsan Tung Ci" (naslov praktitno neprevodiv,
koji se ponekad prenosi kao ,Jedinstvo Tropa"). U ovom
redigovanom obliku je saguvano i vise nije menjano, ako se
inwzmu komentar redaktora. U kojoj meri se ono postuje,
mode se prosudti po tome sto je svstano u prednebesko'
delo,sto maéi dase odnosi na stanjestvari pre postanka sve
te da potie iz bozanske mudrosti svojstvene Tao
Usenje koje se iziaZe u .Tsan Tung Ciju zasniva se na
tvrdnji daw udskom tclu, kao w makrokosmosw oznagenom
kao ,nebo i zemlja", postoje ri blagasting (12), i (i
128
sen (duh), Prewaranjem tog trojstva iz grubog u tanani vidi
njihovim kasnjim medudejstvom nastaje jedan tajanstveni
practemenat, nesta". ,AKO se ova alhemjski postupak vii
Unutar tela, £0 snesto™ je zametak tela-duha ili prema nekim
{umatenjina, cist dub, Ukoliko se isti postupak primer
fizitke supstance, dobija se visoko prozisceni vid materie, t0
jest lato. Dake, kako €e ,Tsan Tung Ci iti shvacen 7a
6d toga kako nam ga rastumaci pozvani utitelj koji nam daje
presuni kljue a njegovo tumaCenje, Sto se prenosi usmeno
Ppokolenja na pokolenje. Kao stosmo videli,opreenih tuma-
{enja ne moze biti (sim wslucaju rduvo upucenih), veesamo
tumagenja podesnih za razltiveravni ili ralite oblike pos-
tojanja. Knjiga sadeZi mnoge alvuzje na meSanje jina i janga,
ojimase ponckad dajescksualno znacenje posto upucuje na
medanje muske i Zenske si unutar tela jogina; mnogo cesce
bone se tumage unutarnjom jogom za koju seksualni partner
nije nuvan, Kod svih tumacenja, medutim, prisutna je ideja 0
povratku onome sto se naziva yizvorno", Jedan odlomak 0
tome glsi
‘Sveti mudractizdavnina teZlisu ,izvornom' koristili
g2 u njegovom éistom vidu, hraneci swoja tela devet puta
protiséenim napitkom, supstancom nacinjenom od kijucale
feenost, Posto Konzerviaju svojusr2 i tako hrane svoja tela,
oni stity Cudesnu valinu koja je svostvena nebu, zemlji i
oveku u njihovom prvobitnom stanju, Slee¢i pravilao ilu-
Givanjusti tako da im ona ilar kroz pore, oni posti?u da im
se meso i kosti pretvore u svetu supstancu, Odbacisi pogre
no metode, oni procigcuju svoju Vitanost i ine je venom,
prela7eci na taj nan iz smrtnog u besmring stanje.*
Cou Sao-hsijen istice da, Tsan Tung Ci i njemu signi
uuzbenici joge savetuju uporedno stvaranje unvtarnjih ispo-
ijasnjin plata, sto zna¢i da se samousavrSavanje kao unutarnji
proces (jogithi i misticki) i spoljasnji proces (alhemijski v
{oslovnom smislu) moraju vsitiistovremeno. Jogin moze da
uuzme alhemijski sastvljen lek kao dopunsko stedstvo u pro
tiscavanju i preobrazavanju svog biGa, ali sa sveSéu da je
fovakva pomoé samo mali deo w odaost. na negovat}
9 Pot do besmeinos 129Postoje u t
bilo kakvo spiritualno znavenje; u sluéaju ,,Tsan Tung Cija*
neko bi se mogao zaduditi zaSto je velikim mudracima De-
smrinom Hsuu i Vej Po-jangu bilo potrebno da unose takve
odlomke, Jedna moguénost je da oni sadr%e analogije koje
neposve¢eni ne mogu da prepoznajy, ali najverovatnije je da
‘oni proisti¢u iz taoisti¢kog uverenja da isti prirodni zakoni
deluju u svemu, od najsitnije cestice do samog makrokosmo-
sa, iz Cega Sledi da su iste tehnike podesne na svakoj ravni
delovanja, Tedi li neko da postigne najvi8i moguéi duhovni
Cilj, to je dobro; tedi li neko samo svetovnomm cilju ii veruje.
da je prptvaranje metala bitno za spiritualni preobraza),za8t0
dda ne? Tavista ne bi bio taoista ako bi postavljao teska I kruta
pravila za ponaSanje drugin |judi; svako mors ostatislobodan
a se bavi svojim sopstvenim posiovima’; ako je nekome