Erna Lui

Nijaz Kari
Asim Pandi
Suada Selimovi*

SAMOPROCJENA
IZLOENOSTI STRESU
STRUNIH RADNIKA U
SOCIJALNOM RADU

Apstrakt: Cilj istraivanja je da ispita samoprocjenu izloenosti stresu strunih radnika u so

cijalnom radu u centrima za socijalni rad kao profesionalnim organizacijama socijalnog rada, na
uzorku zaposlenih strunih radnika u centrima za socijalni rad Tuzlanskog kantona. Istraivanje
je provedeno na uzorku 48 zaposlenih strunih radnika u 13 centara za socijalni rad na podruju
Tuzlanskog kantona. U radu se polazi od hipoteze da svakodnevna izloenost velikim zahtjevima
profesionalnog djelovanja moe dovesti do pojave profesionalnog stresa kod zaposlenih strunih
radnika u centrima za socijalni rad. Rezultati koji su dobijeni su potvrdili oekivanja. Zaposleni
struni radnici u centrima za socijalni rad procjenjuju da su trenutno izloeni stresu, kao i stresu
na poslu (profesionalnom stresu). Znaajno je vea samoprocjena prisutnosti stresa na poslu, nego
prisutnosti trenutnoga stresa. Ne postoji statistiki znaajna razlika u samoprocjeni trenutnoj izlo
enosti stresu izmeu socijalnih i drugih strunih radnika zaposlenih u centrima za socijalni rad,
ali postoji statistiki znaajna razlika u samoprocjeni izloenosti stresu na poslu izmeu socijalnih
i drugih strunih radnika. Prevencija sindroma izgaranja, prije svega, podrazumjeva da se pojava
profesionalnog stresa prepozna i uvai. Zbog toga je nuan sistematian pristup prevenciji profesi
onalnog stresa. Krajnji cilj je zatita mentalnog zdravlja samih pomagaa, ali i adekvatna pomo
klijentima koju moe pruiti samo kompetentni profesionalac koji se u svom radu dobro osjea.
Kljune rijei: socijalni rad, stres, profesionalni stres, struni radnici

Uvod
U drutvenoj stvarnosti postoje razliite manifestacije profesionalnog stresa
(stres povezan s poslom kojeg radimo). U Europskoj uniji stres na radnom mje
stu (eng. work-related stress, WRS) je drugi najei problem povezan s poslom
koji pogaa 28% radnika. Ameriki nacionalni institut za sigurnost i zdravlje na
poslu definirao je profesionalni stres kao tetnu tjelesnu i emocionalnu reakciju
do koje doe kada radni zahtjevi vie ne odgovaraju mogunostima, izvorima ili
potrebama zaposlenog. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1996. godi
ne proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom.
*
Mr

sc

. Erna Lui, asistent, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, (e-mail:

erna.lucic@
untz.ba); Dr

sc. Nijaz Kari, docent, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli; Mr sc. Asim Pandi,
asistent, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli;
Mr sc. Suada Selimovi, Ministarstvo za rad i
socijalnu politiku Tuzlanskog kantona.

72

2/2010

Naglaena socijalna i humana dimenzija pristupa svakom sluaju u socijal

noj zatiti zahtjeva visoko specijalizirane intervencije u najintimnija i najslo
enija podruja ivota pojedinca i porodice. U tome jednu od vodeih uloga
imaju socijalni radnici. Socijalni radnik je profesionalac, humanist koji poma
e ljudima da identificiraju, pribave i iskoriste konkretne resurse neophodne
za njihovo bolje funkcioniranje, te pomae ljudima u njihovoj interakciji s
drugim ljudima i sa sistemima u njihovoj ivotnoj okolini. Struni socijalni
rad je zahtjevan i stresan posao budui da je u osnovi usmjeren na neposredan
rad sa ljudima u nevolji. Takva komunikacija ukljuuje i strunjakov neposre
dan odnos i uivljavanja u emocionalna stanja osoba sa kojima rade. este su
situacije kada su strunjaci suoeni sa vrlo ogranienim mogunostima pomoi
klijentima. Struni radnici-pomagai, od kojih je najvie socijalnih radnika,
svakodnevno su suoeni sa tekim iskustvima drugih ljudi. Izloenost svako
dnevnim profesionalnim optereenjima i kroninom stresu posljedino moe
uzrokovati sindrom sagorijevanja na poslu.
Nositelj javnih ovlatenja u oblasti socijalne, djeije i porodine zatite u
Federaciji Bosne i Hercegovine je Centar za socijalni rad kao osnovna struna
lokalna sluba socijalne zatite. Osnivaju se radi zbrinjavanja odreenih kate
gorija korisnika socijalne zatite i obavljanja strunih i drugih poslova socijal
ne zatite. U sistemu socijalne zatite u Federaciji Bosni i Hercegovini danas
radi 70 centara za socijalni rad. U ovom radu istraiti emo samoprocjenu
izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu u centrima za socijalni
rad u Federaciji Bosne i Hercegovine, na uzorku zaposlenih strunih radnika u
centrima za socijalni rad Tuzlanskog kantona.
Poznato je da stres djeluje nepovoljno na zdravlje ljudi i izaziva mnogo
brojne ekonomske gubitke vezane za smanjenje radne efikasnosti i izostanke
sa posla, to dovodi i do niskog stepena zadovoljstva klijenata sa pruenom
pomoi. Suoavanje sa stresom je formula za preivljavanje. Suoavanje obu
hvata svako ponaanje koje djelotvorno uklanja ili smanjuje duevne ili tjele
sne patnje. Ono takoe prua pojedincu ponovno uspostavljanje nadzora nad
stresnom situacijom.
Teorijska elaboracija
Postoje razliite definicije stresa i teorije koje se odnose na taj pojam.
Teko je nai jedinstvenu, ope prihvatljivu definiciju profesionalnog stresa
(stres povezan s poslom kojeg radimo). Mnogo je profesija, ali svi imaju vla
stitu definiciju stresa, povezanu sa specifinou svoga rada. Izvorno, pojam

Samoprocjena izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu

73

stres znai pritisak, napor (Petz, 2005). Najvei broj definicija stresa pripada
jednoj od tri kategorije: stres kao podraaj, stres kao reakcija ili stres kao inter
akcija stimulans reakcija (krinjar,1996:25).
Jedna od najpoznatijih savremenih teorija stresa je teorija Richarda Laza
rusa i saradnika. Lazarus u objanjenju stresa smatra da je psiholoki stres
uvijek odnos izmeu pojedinca i sredine, a ne svojstvo pojedinca ili sredine.
Prema njemu, pojam stresa ukljuuje uzroke, reakcije i njihove posljedice. Cen
tralni pojam u Lazarusovoj teoriji je primarna procjena koja podrazumjeva
individualnu interpretaciju ili evaluaciju, a o njoj ovisi hoe li neki podraaj
ili situacija djelovati kao stresor ili nee. Upravo ta procjena podraaja ini
bitnu razliku izmeu psiholokog i fiziolokog stresa, koji je odreen stanjem
ili oteenjem tkiva. Procjenu vlastitih sposobnosti i mogunosti savladavanja
odreene situacije Lazarus naziva sekundarnom procjenom, koja u povratnoj
sprezi djeluje na primarnu procjenu. Na taj nain se prijetnja moe pretvoriti u
izazov ili obratno, ukoliko pojedinac uvidi da se ne moe nositi sa odreenom
situacijom.
Psiholoki stres je rezultat odnosa izmeu pojedinca i njegove okoline, u
kojem pojedinac procjenjuje da je njegov odnos sa okolinom na odreeni na
in poremeen. Ta interakcija ukljuuje podraaj i reakciju, pa stres kao pojam
obuhvaa uzroke, reakcije i njihove posljedice (Petz, 2005). Kod pojedinca
postoji percepcija odreenih situacija ili podraaja iz okoline kao tetnih ili
ugroavajuih. Procjena da je odnos s okolinom poremeen je bitna, jer ako te
procjene nema, nema niti doivljaja stresa bez obzira na objektivne prijetnje
ili pritiske iz okoline.
Postoji niz teorijskih modela koji promatraju i rasvjetljavaju pojam profe
sionalnog stresa ili stresa povezanog s poslom. Poznat je McGrathov model
koji profesionalni stres opisuje kao rezultat djelovanja vie izvora. Profesional
ni stres prema McGrathovom modelu (McGrath 1976, prema Vizek-Vidovi,
1990), dijeli se u 6 kategorija: stres koji proizilazi iz prirode radnih zadata
ka (nejasni radni zadaci, teina zadataka), stres koji proizilazi iz radne uloge
(preoptereenost zbog nekoliko uloga, konflikt uloga, dvosmislenost uloga),
stres koji proizilazi iz radnog okruenja (nedostatak kadrova, viak kadrova),
stres koji proizilazi iz fiziko-tehnikih uslova rada (mikroklima, fizika ugro
enost), stres koji proizilazi iz loih meuljudskih odnosa (rivalstvo, izolacija,
neprijateljstvo), stresne dispozicije koje proizilaze iz osobina linosti koju od
reena osoba unosi u radnu sredinu.
Profesionalni stres Ajdukovi M. i Ajdukovi D. (1996) definiu kao nesu
glasje izmeu zahtjeva radnog mjesta i okoline spram naih mogunosti, elja
i oekivanja da tim zahtjevima udovoljimo. Za nas pomagae veoma je vano

74

2/2010

moi opaati znakove akutnog i hroninog profesionalnog stresa kod nas samih
i kod kolega, jer ukoliko postoji svijest da smo pod stresom i ukoliko prepoznaje
mo znakove moemo neto i uiniti u vezi s time. (Arambai, 2003)
Izloenost profesionalnom stresu je razliita kod rudara, trgovaca ili kod
onih koji rade sa ljudima u nevolji. U svakodnevnom radu sa osobama koji
ma je potrebna pomo, humanost i empatija, a posebno u profesijama gdje se
oekuje vie emocionalne predanosti, strunjaci su posebno izloeni stresu. Ti
strunjaci koji rade sa ljudima u nevolji izloeni su nekim specifinim izvori
ma profesionalnog stresa (Ajdukovi, 1996:3).
Socijalni rad je profesionalna aktivnost pruanja pomoi pojedincu, gru
pi ili zajednici da proire ili obnove svoje kapacitete za uspjeno socijalno
funkcionisanje i kreiranje socijalnih uvjeta poeljnih za ostvarenja tog cilja
(National Association of Social Workers, SAD, prema Urbanc, 2006).
Socijalni rad ubraja se u pomaue struke, a pomaue struke su one
koje su usmjerene na pomaganje drugim ljudima u rjeavanju njihovih ivot
nih problema.
Zajednika karakteristika pomauih profesija je lini kontakt
klijenta u nevolji i pomagaa.
Socijalni radnik susree se u svom poslu s broj
nim profesionalnim izazovima. Djelujui s ciljem postizanja socijalne promje
ne, odnosno poboljanja socijalnih uslova, socijalni radnik mora se odluiti
za strategiju vlastitog rada. Taj izbor strategije vrlo esto nije nimalo lagan iz
nekoliko razloga. Jedan od razloga je dilema oko izbora strane koju socijalni
radnik treba zauzeti. Kao pripadnik odreene institucije ije interese mora za
stupati, socijalni radnik, moe se nai u prilici da treba odluiti izmeu krenja
pravila konkretne institucije ili krenje etikih normi u procesu pomaganja.
(Urbanc, 2006)
U svojem radu sa zajednicom od socijalnog radnika moe se oekivati da
preuzima razliite uloge. Te uloge mogu zavisiti od razliitih okolnosti kao to
su: vrsta institucije za koju socijalni radnik radi, potrebe i obiljeja populacije
s kojom radi, ideoloka polazita s kojih socijalni radnik polazi u svom radu,
razliite faze u organizovanju zajednice i rjeavanju problema itd. Sve te uloge
vrlo esto se meusobno isprepliu, mogu biti u konfliktu jedna s drugom, a to
sve moe pridonjeti pojavi profesionalnog stresa. Raskorak izmeu uloenog
profesionalnog napora i njegovih rezultata esto dovodi do linog razoarenja
i prvih znakova bespomonosti.
Od izvora stresa specifinih za profesiju socijalnih radnika najei su:
rad s klijentima raznovrsnih problema i patologije, nemogunost udovoljava
nja klijentovim zahtjevima zbog objektivnih okolnosti (nedostatak sredstava,
institucija i dr.), neizvjesnost oko ishoda pruenog savjeta i pomoi, osjeaj
prevelike odgovornosti zbog diskrecionog prava (sloboda odluivanja ) u do

Samoprocjena izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu

75

noenju vanih ivotnih odluka, rad u tekim sluajevima socijalne bijede i

nematine, problemi u meuljudskim odnosima, esta izloenost strunjaka
kritikama javnosti.
Pre
po

zna

va

nje

, pri

hva

ta

nje

ra

zu

mje

va

nje

sop

stve

nih

emo

ci

nal

nih

re

ak
ci

ja

na

stres

je

ve
o

ma

zna

aj
no

.
Su
o

a
va

nje

sa

stre
som

je

for
mu

la

za

pre

i
vlja

va

nje

.
Su
o

a
va

nje

ob
u

hva

ta

sva
ko

po
na

a
nje

ko
je

dje
lo

tvor

no

ukla
nja

ili
sma

nju

je

du

ev
ne

ili

tje

le

sne

pat

nje

. Ono

tako

e
pru

a
pojedincu

ponovno

uspostavljanje
nadzora

nad

stresnom

situacijom.

Profesionalni stres ee je kronine nego akutne prirode. Tako gotovo

neprimjetno iz dana u dan sve tee podnosimo ponaanje suradnika, iz tjedna
u tjedan ostajemo due na poslu, preuzimamo sve vie zaduenje ili nam se po
goravaju uvjeti rada. S obzirom na to da je profesionalni stres doista osoban
doivljaj, vano je da svaki strunjak zna odabrati i primijeniti naine suoava
nja sa profesionalnim stresom koji odgovara njegovoj prirodi. Suoavanje sa
stresom openito se moe odrediti kao nain reagiranja na stresore. Djelotvor
no suoavanje sa stresom podrazumijeva donoenje odluke o promjeni vlasti
tog ponaanja. Zato je potrebno da odluimo voditi brigu o svom tjelesnom
zdravlju i o svojoj psihikoj ravnotei. Prepoznamo li neke od znakova stresa,
u sljedeem koraku moramo podrobno razmotriti to zapravo u nama izaziva
osjeaj nezadovoljstva, tjeskobu i slino. Tek kada prepoznamo uzroke naih
tekoa, moemo krenuti u odabir odgovarajueg naina suoavanja sa profesi
onalnim stresom. (Ajdukovi i Ajdukovi, 2006)

Metodologija
Predmet
istra

ivanja
je
istra

iti
samoprocjenu

izlo

enosti
stresu

stru

nih
radnika

socijalnom

radu

centrima

za

socijalni

rad

kao

profesionalnim

or
ganizacijama
socijalnog

rada

Bosni

Hercegovini
. U
ra

du

se

po

la

zi

od
ge

ne
ral
hi
ne

po

te
da
ze

sva

ko

dnev

na

iz

lo

nost

ve

li

kim

za

htje

vi

ma

pro

fe

si

nal

nog

dje
lo

va

nja

mo

do

ve

sti

do

po

ja

ve

pro

fe

si

nal

nog

stre

sa

kod

za

po

sle

nih

stru

nih
rad

ni

ka

cen

tri

ma

za

so

ci

jal

ni

rad

. Iz

op

hi

po

te

ze

iz

ve

de

ne

su
i po

seb

ne
hi

po

te

ze:
H
1 Za
po

sle

ni

stru

ni
rad

ni

ci

cen

tri

ma

za

so

ci

jal

ni

rad

pro

cje

nju

ju

da

su

tre
nut

no

iz

lo

ni

stre

su.

H
2 Za
po

sle

ni

stru

ni
rad

ni

ci

cen

tri

ma

za

so

ci

jal

ni

rad

pro

cje

nju

ju

da

su

iz
lo

ni

stre

su

na

po

slu

(
pro
fe

si

nal

ni

stres

).
H3 Zaposleni struni radnici u centrima za socijalni rad procjenjuju da su
vie izloeni stresu na poslu (profesionalnom stresu), nego stresu openito.

76

2/2010

H4 Ne postoji statistiki znaajna razlika u samoprocjeni trenutnoj izloe

nosti stresu izmeu socijalnih i drugih strunih radnika zaposlenih u centrima
za socijalni rad.
H5 Postoji znaajna razlika u samoprocjeni izloenosti stresu na poslu
(profesionalni stres) izmeu socijalnih i drugih strunih radnika zaposlenih u
centrima za socijalni rad.
Istraivanjem je bilo obuhvaeno 48 zaposlenih strunih radnika u 13 cen
tara za socijalni rad u Tuzlanskom kantonu. Metode prikupljanja podataka su
metoda analize sadraja dokumenata i metoda ispitivanja. Tehnika skaliranja
primjenjena je u prikupljanju podataka od sudionika istraivanja (uposlenici
struni radnici u centrima za socijalni rad). Informacije o ispitanicima priku
pljene su uz pomo u tu svrhu posebno konstruiranog instrumenta istraivanja
u formi anketnog upitnika koji sadri 19 varijabli od kojih se jedan dio odnosi
na ope podatke (pol, dob, brano stanje, broj djece, stepen strune spreme,
zanimanje, poziciju, duinu radnog staa, rad u ratnom periodu, organizaciju
rada, vrstu posla), a druga grupa varijabli ispituje samoprocjenu izloenosti
stresu na poslu i samoprocjenu trenutnoj izloenosti stresu.
Za statistiku obradu podataka koriten je statistiki paket za analizu po
dataka (SPSS 15.0 for Windows). Ispitivanje je bilo anonimno i provodeno
je tokom druge polovine 2008. godine. Upitnici i skale su bili adresirani na
13 centara za socijalni rad na podruju Tuzlanskog kantona u omotnicama na
kojima je na prednjoj strani omotnice bila adresa poiljaoca, tako da je svaki is
pitanik mogao lino zatvoriti omotnicu i vratiti je potom. Prostorno odreenje
predmeta istraivanja obuhvata podruje Tuzlanskog kantona u Federaciji Bo
sne i Hercegovine, odnosno u 13 centara za socijalni rad, i to: Centar Banovii,
Centar eli, Centar Doboj Istok, Centar Gradaac, Centar Graanica, Centar
Kalesija, Centar Kladanj, Centar Lukavac, Centar Sapna, Centar Srebrenik,
Centar Teoak, Centar Tuzla i Centar ivinice.
Rezultati istraivanja
Osnovni parametri sudionika istraivanja
Deskriptivnom analizom utvreno je da je u istraivanju na temu Samopro
cjena izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu, koje je provedeno
u okviru izrade magistarskog rada, uestvovalo 13 centara za socijalni rad sa
podruja Tuzlanskog kantona. Ukupan broj sudionika istraivanja iznosi 48
zaposlenih strunih radnika, od ega su sudionici istraivanja uglavnom en

Rezultati istraivanja
Osnovni parametri sudionika istraivanja
Deskriptivnom analizom utvreno je da je u istraivanju na temu Samoprocjena izloenosti
Samoprocjena
izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu
stresu strunih radnika u socijalnom radu koje je provedeno u okviru izrade magistarskog ra-

77

Centara zaasocijalni
rad saspola
podrujuTuzlanskog
kantona. Ukupan
broj su- starost
skog spolada uestvovalo
35 (ili 13
72,9%),
mukog
13 (ili 27,1%).
Prosjena
istraivanja iznosi 48 zaposlenih strunih radnika, od ega su sudionici istraivanja
sudionikadionika
istraivanja
(grafikon 1) je 38,5 godina. Polovina (ili 50%) strunih
uglavnom enskog spola 35 (ili 72,9%), a mukog spola 13 (ili 27,1%). Prosjena starost
radnika ima
manje od 36 godina, to je posljedica injenice da je u periodu
sudionika istraivanja (grafikon 1) je 38,5 godina. Polovina( ili 50%) strunih radnika ima
istraivanja na podruju Tuzlanskog kantona u centrima za socijalni rad bio ak
manje od 36 godina., to je posljedica injenice da je u periodu istraivanja na podruju Tutuelan program
poticaja zapoljavanja pripravnika.
U dobi od 41 do 50 godina
zlanskog kantona u Centrima za socijalni rad bio aktuelan program poticaja zapoljavanja pristarosti jepravnika.
14 sudionika
U dobi od 41(ili
do 5029,2%).
godina starosti je 14 sudionika (ili 29,2%).

Grafikon 1. Godine starosti sudionika istraivanja

(strunih radnika)

Grafikon 1. Godine starosti sudionika istraivanja (strunih radnika)

12

10

Frekvencija

2
Mean =38,5
Std. Dev. =11,735
N =48
0

20

30

40

50

60

dob ispitanika od 2o god do 65

Na osnovu univarijantne obrade podataka utvreno je da najvie sudionika

ivi u braku 32 (ili 66,7%), kao samac 14 (ili 29,2%) i samo 2 (ili 4,2%)
su
7
dionika su razvedeni. Veina sudionika ima dvoje djece 22 (ili 45,85), njih 17
(ili 35,4%) nema djece, osam strunih radnika (ili 16,7%) ima jedno dijete, a
samo jedan sudionik ima troje djece (i to iz dva braka). Najvie uposlenika ima
visoko obrazovanje, sedmi stepen strune spreme 29 (ili 60,4%), sa jednom
treinom su zastupljeni sudionici sa viim obrazovanjem, esti stepen strune
spreme 16 (ili 33,3%), te tri struna radnika sa srednjom strunom spremom
(ili 6,3%). Veina ispitanika je po zanimanju (profesiji) socijalni radnik, njih
28 (ili 58,3%), njih 11 (ili 22,9%) su pedagozi-psiholozi, dok je pravnika 6
ili (ili 12,5%), te samo 1 defektolog. Prosjena duina radnog staa strunih
radnika je 13,83 godine. Najvie sudionika ima preko 25 godina staa 14
(ili 29,2%), etvrtina strunih radnika 12 (ili 25%) ima od 20 do 25 godina
radnog staa, od 5 do 10 godina radnog staa ima 13 (ili 27,1%) sudionika istra

dagozi-psiholozi, dok je pravnika 6 ili ( ili 12,5%), te samo 1 defektolog. Prosjena duina
radnog staa strunih radnika je 13,83 godine. Najvie sudionika ima preko 25 godina staa14 ( ili 29,2%), etvrtina strunih radnika 12 ( ili 25%) ima od 20 do 25 godina radnog sta-

78

2/2010

a, od 5 do 10 godina radnog staa ima 13 ( ili 27,1%) sudionika istraivanja, te 9 pripravnika

ivanja,
tejedne
9 pripravnika
jedne (grafikon
godine 2)
staa
18,8%).
U cjelini,
sa manje od
godine staa sa
( ilimanje
18,8%).od
U cjelini,
vie (ili
od polovine
strunih
(grafikon
2)
vie
od
polovine
strunih
radnika
zaposlenih
u
centrima
za
radnika zaposlenih u centrima za socijalni rad ima preko 20 godina radnog staa, njih 26 (socijal
ili
ni
rad ima preko 20 godina radnog staa, njih 26 (ili 54,2%).
54,2%).
Grafikon 2. Duina radnog staa sudionika istraivanja
(strunih radnika)

Grafikon 2. Duina radnog staa sudionika istraivanja (strunih radnika)

12,5

Frekvencija

10,0

7,5

5,0

2,5

0,0

Mean =13,83
Std. Dev. =9,999
N =48
0

10

15

20

25

duzina radnog staza

Osnovne karakteristike sudionika istraivanja su: da su veinom enskog

pola, da ih najvie ivi u braku, da veina ima dvoje djece, najvie sudionika
ima visoko obrazovanje, po zanimanju su veinom socijalni/e radnici/e,8 vie
od polovine strunih radnika zaposlenih u centrima za socijalni rad ima preko
20 godina radnog staa.
Samoprocjena trenutnoj izloenosti stresu strunih radnika
U grafikonu br. 3 prikazane su distribucije odgovora za samoprocjenu tre
nutnoj izloenosti stresu na skali od 1 do 6. Ispitanici su odgovarali na pitanje:
procijenite jeste li trenutno u stresu, zaokruivanjem odgovora Ne ili Da ( koli
ko, zaokruite broj) 1 2 3 4 5 6.
Rezultati istraivanja su pokazali da etvrtina ispitanika strunih radnika
(25%) procjenjuje da trenutno nije u stresu, 8,3% je zaokruilo broj (1) na po
nuenoj skali od 1 do 6;16,7% broj (2); broj (3) etvrtina ispitanika (25 %),
12,5% procjenjuje da se nalazi na podioku (4); 6,3% ispitanika (5); i najveu
razinu trenutnog stresa (6) je procjenilo takoe 6,3% ispitanika. Samo etvrti

Rezultati istraivanja su pokazali da etvrtina ispitanika strunih radnika (25%) procjenjuje da

trenutno nije u stresu, 8,3% je zaokruilo broj (1) na ponuenoj skali od 1 do 6 ;16,7 % broj
(2); broj (3) etvrtina ispitanika( 25 %), 12,5 % procjenjuje da se nalazi na podioku (4); 6,3 %

79

Samoprocjena izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu

ispitanika (5); i najveu razinu trenutnog stresa (6) je procjenilo takoe 6,3 % ispitanika. Sa-

na ispitanika,
25,1%njih
procjenjuje
da je trenutno
u stresu
na na
gornjoj
mo etvrtinanjih
ispitanika,
25,1 % procjenjuje
da je trenutno
u stresu
gornjoj polovini
polovini
skale.
skale.
Naa je pretpostavka da, iako faktori linosti poput potreba, motiva i prefe
Naa je pretpostavka da i ako faktori linosti poput potreba, motiva i preferiranih stiloriranih stilova panje utiu na percepciju, procjene su openito u korelaciji sa
va panje utiu na percepciju, procjene su openito u korelaciji sa stvarnou (Lazarus i Folkstvarnou (Lazarus i Folkman, 2004: 54).
man,

2004:
Grafikon 3.
Samoprocjena o trenutnoj izloenosti stresu strunih radnika

54).

Grafikon 3 Samoprocjena o trenutnoj izloenosti stresu strunih radnika

12

10

Frekvencija

nisam
trenutno u
stresu

procjena trenutnoj izloenosti stresu

Samoprocjena izloenosti stresu na poslu (profesionalnom stresu)

strunih radnika

Rezultati istraivanja samoprocjene izloenosti stresu na poslu (profesional

nom stresu) prikazani su u grafikonu br. 4. Grafiki su prikazane distribucije od
govora za samoprocjenu izloenosti stresu na poslu (profesionalnom stresu) na
skali od 1 do 6. Ispitanici su odgovarali na pitanje: Prema Vaoj procjeni, koliko
ste izloeni stresu na poslu, zaokruivanjem odgovora Ne ili Da (koliko, zaokru
ite broj) 1 2 3 4 5 6.
Rezultati istraivanja su pokazali da samo 4,2% strunih radnika procjenju
je da trenutno nije izloeno profesionalnom stresu, 6,3% je zaokruilo broj (1)
na ponuenoj skali od 1 do 6; 8,3% broj (2); broj (3) 27,1%; najvie ispitani
ka, njih 31,3%, procjenjuje da se nalazi na podioku (4); 12,5% ispitanika (5);
i najveu razinu profesionalnoga stresa (6) je procjenilo 10,4% ispitanika. Vie

Ne ili Da ( koliko, zaokruite broj) 1 2 3 4 5 6 .

Rezultati istraivanja su pokazali da samo 4,2% strunih radnika procjenjuje da trenutno nije
izloeno profesionalnom stresu, 6,3% je zaokruilo broj (1) na ponuenoj skali od 1 do 6 ;

80

8,3 % broj (2); broj (3) 27,1 %; najvie ispitanika, njih 31,3% procjenjuje
da se nalazi na

2/2010

podioku (4); 12,5% ispitanika (5); i najveu razinu profesionalnoga stresa (6) je procjenilo

10,4% ispitanika.
Vie od polovine
ispitanika, njih
54,2% procjenjuje
trenutno izloeno
od polovine
ispitanika,
njih 54,2%,
procjenjuje
da dajejetrenutno
izloeno stresu
stresu
na poslu (profesionalnomstresu)
stresu) na gornjoj
polovini skale.
na poslu
(profesionalnom
na gornjoj
polovini skale.

Grafikon 4. Samoprocjena izloenosti stresu na poslu

Grafikon 4 Samoprocjena
izloenosti
stresu
na posluradnika)
/profesionalnom stresu
(profesionalnom
stresu
strunih
strunih radnika/
15

Frekvencija

10

nisam
izloena
stresu

procjena izloenosti stresu na poslu

Samoprocjena trenutnoj izloenosti stresu i izloenosti stresu na10poslu (profe

sionalnom stresu) strunih radnika
Nakon sprovedenog istraivanja dolo se do slijedeih rezultata prikazanih
u tablici 1.
Tablica br. 1. Samoprocjena izloenosti stresu na poslu i trenutnoj izloenosti stresu

Procjena izloenosti
stresu na poslu
Procjena trenutnoj
izloenosti stresu

S. D.

48

3,54

1,487

48

2,35

1,828

Znaajno je vea samoprocjena stresa na poslu (M = 3.54) nego stresa op

enito (M=2.35)
Zaposleni struni radnici u centrima za socijalni rad procjenjuju da su vie
izloeni stresu na poslu (profesionalnom stresu), nego stresu openito.

Znaajno je vea samoprocjena stresa na poslu (M = 3.54) nego stresa openito (M=2.35)
Zaposleni struni radnici u centrima za socijalni rad procjenjuju da su vie izloeni stresu na

81

Samoprocjena
izloenosti
stresu
radnika u socijalnom radu
poslu
(profesionalnom
stresu),
negostrunih
stresu openito.

Na grafikonu
5 dat prikaz
je grafiki
prikazSamoprocjena
komparacije
samoprocjena
Na grafikonu
br. 5 dat br.
je grafiki
komparacije
trenutnoj
izloenostitre
strenutnoj izloenosti stresu i izloenosti stresu na poslu (profesionalnom stresu)
strunih radnika.

su i izloenosti stresu na poslu (profesionalnom stresu) strunih radnika

Grafikon br. 5 Samoprocjena izloenosti stresu na poslu i trenutnoj izloenosti stresu

Grafikon 5. Samoprocjena izloenosti stresu na poslu i
trenutnoj izloenosti stresu
Grafikon 5

35,0
30,0
25,0
20,0
15,0

0,0
nisam
izloen/a stresu

Skala odgovora

Trenutna izloenost stresu u %

Izloenost profesionalnom stresu u %

Trenutna izloenost stresu u

%

5,0

Izloenost profesionalnom
stresu u %

10,0

Samoprocjena izloenosti stresu socijalnih i

Samoprocjena
izloenosti
stresu socijalnih i drugih strunih radnika
drugih strunih
radnika
11

U istraivanju nas je zanimalo da li postoje razlike u samoprocjeni izlo

enosti stresu izmeu socijalnih i drugih strunih radnika u socijalnom radu
(pravnici, pedagozi-psiholozi, defektolozi). U tablici br. 2 prikazani su rezultati
t-testa za samoprocjenu izloenosti stresu ispitanika strunih radnika: socijalnih
radnika i drugih strunih radnika (pravnici, pedagozi-psiholozi, defektolozi).
Tablica br. 2. Samoprocjena izloenosti stresu ispitanika strunih radnika:
socijalnih radnika i drugih strunih radnika

zanimanje

SD

df

Sig. (2-tailed)

procjena
trenutnoj
izloenosti
stresu

soc.
radnik

28

2,64

1,75

1,649

58,000

0,104

ostala
zanimanja

20

1,95

1,90

1,901

20,802

0,071

82

2/2010

Iz tablice br. 2 vidljivo je da ne postoji znaajna razlika u samoprocjeni

trenutnoj izloenosti stresu izmeu socijalnih i drugih strunih radnika zaposle
nih u centrima za socijalni rad.
Samoprocjena izloenosti stresu na poslu (profesionalnom stresu)
socijalnih i drugih strunih radnika
U tablici br. 3 prikazani su rezultati t-testa za samoprocjenu izloenosti
stresu na poslu (profesionalnom stresu) ispitanika strunih radnika: socijalnih
radnika i drugih strunih radnika.
Tablica br. 3. Samoprocjena izloenosti stresu na poslu (profesionalnom stresu) ispitanika
strunih radnika: socijalnih radnika i drugih strunih radnika

procjena izloenosti
stresu na poslu

zanimanje

SD

df

Sig. (2-tailed)

soc.
radnik

28

3,93

1,41

1,865 58,000

0,067

ostala
zanimanja

20

3,00

1,45

2,021 18,865

0,058

Za razliku od samoprocjene trenutnoj izloenosti socijalnih radnika i osta

lih strunih radnika, postoji znaajna razlika u samoprocjeni izloenosti stresu
na poslu (profesionalnom stresu) izmeu socijalnih i drugih strunih radnika
(pravnici, pedagozi-psiholozi, defektolozi) zaposlenih u centrima za socijalni
rad. Najpodloniji profesionalnom stresu su najizloeniji lanovi tima. U cen
trima za socijalni rad to su svakako socijalni radnici, koji imaju najvei obim
posla i svakodnevno su u neposrednom kontaktu sa klijentima.
Zakljuna razmatranja
Generalna hipoteza, da svakodnevna izloenost velikim zahtjevima pro
fesionalnog djelovanja moe dovesti do pojave profesionalnog stresa kod za
poslenih strunih radnika u centrima za socijalni rad, provjerena je analizom
frekvencije.
1. Posebna hipoteza da zaposleni struni radnici u centrima za socijalni
rad procjenjuju da su trenutno izloeni stresu je potvrena, 75% ispitanika
procjenjuje da je trenutno izloeno stresu, a 25% ispitanika procjenjuje da tre
nutno nije izloeno stresu.

Samoprocjena izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu

83

2. Posebna hipoteza da zaposleni struni radnici u centrima za socijalni

rad procjenjuju da su izloeni stresu na poslu (profesionalni stres) je takoe po
tvrena, 95,8 % ispitanika procjenjuje da je izloeno profesionalnom stresu, a
samo 4,2 % ispitanika procjenjuje da nije izloeno profesionalnom stresu.
Znaajno je vea samoprocjena stresa na poslu (M = 3.54) nego stresa op
enito (M=2.35) (t = 5.496, df = 47 p < .005) ime se potvruje.
3. Posebna hipoteza da zaposleni struni radnici u centrima za socijalni
rad procjenjuju da su vie izloeni stresu na poslu (profesionalnom stresu),
nego stresu openito.
4. Posebna hipoteza da ne postoji statistiki znaajna razlika u samopro
cjeni trenutnoj izloenosti stresu izmeu socijalnih i drugih strunih radnika za
poslenih u centrima za socijalni rad je potvrena, ne postoji statistiki znaajna
razlika u samoprocjeni trenutnoj izloenosti stresu izmeu socijalnih i drugih
strunih radnika (t = 1,305, df = 46, n.s.)
5. Posebna hipoteza postoji znaajna razlika u samoprocjeni izlo
enosti stresu na poslu (profesionalni stres) izmeu socijalnih i drugih
strunih radnika zaposlenih u centrima za socijalni rad je potvrena, posto
ji statistiki znaajna razlika u samoprocjeni izloenosti stresu na poslu iz
meu socijalnih i drugih strunih radnika (t = 2,220, df = 46, n.s. p < .05).
Za pomagae veoma je vano moi primjetiti znakove akutnog i hroninog pro
fesionalnog stresa kod nas samih i kod kolega, jer tek ukoliko postoji spoznaja
da smo pod stresom i ako prepoznajemo znakove profesionalnoga stresa mo
emo neto i uiniti u vezi s time. Kod pojedinca postoji percepcija odreenih
situacija ili podraaja iz okoline kao tetnih ili ugroavajuih. Procjena da je
odnos s okolinom poremeen je bitna, jer ako te procjene nema, nema niti doi
vljaja stresa bez obzira na objektivne prijetnje ili pritiske iz okoline.
Istraivanje pokazuje da je stres i uzrok sindroma sagorijevanja viedimen
zionalan. Stoga su i metode zatite pomagaa u djelatnosti socijalne zatite
razliiti. Strategija za prevladavanje profesionalnoga stresa strunih radnika
u socijalnom radu treba da bude usmjerena na pruanje pomoi i podrke pro
fesionalcu kroz dobru organizaciju posla, jaanje profesionalnih i linih kom
petencija, edukaciju i socijalnu podrku, adekvatno materijalno nagraivanje,
superviziju.
Kljuni aspekt prevencije je svakako rana detekcija prvih znakova profe
sionalnoga stresa. Vana je i bolja priprema studenata iz pomauih profesija
za emocionalne rizike zanimanja koja ukljuuju rad sa ljudima, kao i bolje
osposobljavanje za komunikacijske i interpersonalne vjetine. Briga za mental
no zdravlje pomagaa nije luksuz nego dio profesionalne odgovornosti samih
pomagaa, ali i sistema u kome djeluju.

84

2/2010

Vidljiva je neodlona potreba da se nadlene institucije ozbiljno posvete

ovom problemu. Resorna ministarstva i osnivai profesionalnih institucija u
socijalnom radu bi, u saradnji sa Univerzitetima, trebala uzeti uee u organi
zovanju i finansiranju seminara, radionica sa antistres programom i sl.
koji bi
za cilj imali prevenciju i redukciju profesionalnog stresa.
Povremena neformalna okupljanja lanova tima, druenje i razmjena isku
stava sa drugim pomagaima i organizacijama izvrsna je prilika za smanjiva
nje pomagakog stresa.
Sagorijevanje na poslu moe bitno uticati na kvalitet profesionalnog rada.
Zbog toga je krajnji cilj zatita mentalnog zdravlja samih pomagaa, ali i ade
kvatna pomo klijentima, koju moe pruiti samo kompetentni profesionalac
koji se u svom radu dobro osjea.
Literatura
Ajdukovi, D. i Ajdukovi, M. (ur.) (1996), Pomo i samopomo u skrbi za
mentalno zdravlje pomagaa. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.
Ajdukovi, M. i Cajvert, L. (ur.) (2004), Supervizija u psihosocijalnom radu.
Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.
Arambai, L., (ur.) (2000), Psiholoke krizne intervencije. Zagreb: Drutvo
za psiholoku pomo.
Cajvert, L. (2001), Kreativni prostor terapeuta. Sarajevo: Svjetlost.
Dervibegovi, M. (2001), Socijalni rad teorija i praksa. Sarajevo. Student
ska tamparija.
Despotovi, T. i dr. (2002), Pomo pomagaima. Prirunik za profesionalce.
Beograd: Save the Children UK.
Frii, Lj. (2006), imbenici profesionalnog stresa i sagorijevanja u radu
socijalnih radnika u Centru za socijalnu skrb Zagreb. Ljetopis Studijskog
centra socijalnog rada, 13 (2), 347370 str.
Jele Kaker, D. (2009), Izvori profesionalnog stresa i sindrom sagorijevanja
socijalnih radnika u zdravstvu u Republici Sloveniji. Zagreb. Ljetopis Stu
dijskog centra socijalnog rada, 16 (1), 133151 str.
Jeni, S. (2002), Izvori i neke relacije profesionalnoga optereenja i sagorije
vanja djelatnika Centra Lug. Zagreb. Ljetopis Studijskog centra socijal
nog rada, 9 (1), 4966.
Kari, N. (2008), Socijalni rad i maloljetnika delinkvencija u zajednici. Tu
zla, OFF-SET.

Samoprocjena izloenosti stresu strunih radnika u socijalnom radu

85

Lazarus, R. i Folkman, S. (2004), Stres, procjena i suoavanje. Jastrebarsko:

Naklada Slap.
Ljubotina, D. i Drui, O. (1996), Sindrom sagorijevanja na poslu kod poma
gaa i imbenici koji utjeu na stupanj sagorijevanja. Ljetopis Studijskog
centra socijalnog rada, 3, 5164.
Lui, E. (2009), Sindrom sagorijevanja socijalnih radnika i direktora u dje
latnosti socijalne zatite. Magistarski rad. Univerzitet u Sarajevu, Fakultet
politikih nauka.
Petz, B. (2005), Psihologijski rijenik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
krinjar, J. (1996), Odnos zanimanja i strategija savladavanja Burnout sin
droma. Revija za rehabilitacijska istraivanja. Fakultet za defektologiju.
Zagreb.
Urbanc, K. (2006), Izazovi socijalnog rada sa pojedincem. Zagreb: Alinea.
Vidanovi, I. (2003), Terapijski modeli socijalnog rada. Beograd. Autorsko
izdanje.
Vidanovi, I. (2005), Pojedinac i porodica. Beograd. Autorsko izdanje.
Vidanovi, I. (2006), Renik socijalnog rada. Beograd. Autorsko izdanje.
Vizek Vidovi, V. (1990), Stres u radu. Zagreb.

SELF-EVALUATION OF THE PRESENCE OF STRESS AT WORK

OF PROFESSIONAL WORKERS IN SOCIAL WORK
By Erna Lucic, Nijaz Karic, Asim Pandzic, Suada Selimovic
A B S T R A C T
The aim of the research was to estimate the exposure to professional stress
of professional workers in the Centre for Social Care like professional organi
zations for Social Care, based on the sample in specialized workers, employed
within Centres for Social Care in Tuzla Canton. The study was conducted on a
sample of 48 employees social workers in 13 Centers for Social Care in Tuzla
Kanton. Research begins with a hypothesis that daily exposure to large requ
ests of professional effectiveness can lead to professional stress with employed
professional workers in centres of Social Care. The obtained results confirm
the expectations. Professional workers in centres of Social Care estimate that

86

2/2010

the currently exposed to stress, and stress at work (professional stress). Signi
ficantly there is higher self-evaluation of the presence of stress at work, but
the presence of current stress. There is no statistically significant difference
in self-evaluation of the currently exposed to stress between professional so
cial workers and other professionals in Centres of Social Care, but there is
statistically significant difference in self-evaluation of stress at work between
professional social workers and other professionals in Centres of Social Care.
Prevention of the syndrome burnout, in fact, should be recognized and respec
ted. Therefore, it is necessary to access systematicly to prevent the problem of
professional stres.
The ultimate goal is protecting the mental health of the person of service,
but also giving the necessary service to the clients, which only complete profes
sional, who feels good with his work, can provide.
Key words: social work, stress, professional stress, professional workers