Teorija medijatizacije

Akademska godina
2015./2016.

Uvod u sociologiju medija

Medijacija vs. Medijatizacija

Medijacija je prenoenje ili transmisija komunikacije posredstvom
medija.
Medijatizacija se odnosi na ire promjene medija i oblike
komunikacije to utjeu na promjene u ljudskoj svakodnevici => na
promjene osobnih i kolektivnih identiteta, na drutvene odnose te
na kulturu i drutvo u cjelini.
Medijatizacija => bavi se prouavanjem dugoronih meuodnosa
medija i
komunikacije s jedne strane i promjenama drutva i kulture s druge
strane.
Proces komunikacijske i drutvene promjene odnosi se na sve
drutvene sfere, pa se tako moe govoriti i o medijatizaciji politike,
medijatizaciji politike, medijatizaciji sporta itd.
Uvod u sociologiju medija

Medijatizacija
Teoretiari koji se usmjeravaju na medijatizaciju i drutvenokulturne promjene esto se dijele na one koji prihvaaju
konstruktivistiki pristup i one koji zauzimaju institucionalni pristup.
U konstruktivistikom pristupu katkada se koristi izraz sile
oblikovanja (eng. moulding forces) koji se odnosi na medije koji
medijatizacijom oblikuju drutvenu promjenu.
Npr. Hepp (2011) smatra da se drutvena promjena treba
prouavati u usporedbi s drutvenim djelovanjem => osobito
komunikativnim djelovanjem. Nadalje, smatra da se empirijski
mogu prouavati medijatizirani svjetovi (eng. mediatized worlds)
koje sainjavaju intersubjektivna znanja, specifine drutvene
prakse i kulture sudionika komunikacijskog procesa.

Uvod u sociologiju medija

Medijatizacija
S druge strane, npr. Hjarvard razvija institucionalni pristup
medijatizaciji.
Za njega medijatizacija podrazumijeva procese u kojima drutvo u
znaajnoj mjeri postaje ovisno o medijima i njihovoj specifinoj
logici => To znai da su mediji integrirani u djelovanje drugih
drutvenih institucija te da se drutvena interakcija unutar
institucija, izmeu institucija i u drutvu u cjelini odvija s pomou
medija i medijske logike.
Mediji se upliu i utjeu na aktivnosti drugih institucija kao to su
obitelj, politika, religija itd. te istovremeno otvaraju zajedniki
medijski forum za drutvo u cjelini (Hjarvard, 2008).

Uvod u sociologiju medija

Glavne dimenzije uloge medija u procesu medijatizacije

1) Mediji omoguuju protezanje komunikacije mimo fizikih i

prostornih ogranienja meuljudske komunikacije.
2) Mediji u odreenoj mjeri zamjenjuju pojedine drutvene
aktivnosti i institucije te istovremeno mijenjaju njihov karakter.
3) Mediji omoguuju proimanjerazliitih drutvenih aktivnosti i
institucija.
4) Razliiti akteri iz podruja ekonomije, politike, sporta, zabave i
drugih podruja prisvajaju medije na razliite naine.

Uvod u sociologiju medija

Medijatizacija intergirana definicija

Medijatizacija je proces djelovanja medija na drutvene institucije i
proces u kojemu institucije oblikuju medije, to podrazumijeva
promjene samih medija kao i promjene oblika i naina
komuniciranja te ukupne drutvene i kulturne promjene. Pronalazi
se na razliitim razinama drutvene stvarnosti. Njezine dimenzije
obuhvaaju protezanje, zamjenu, mijeanje i prisvajanje
komunikacije, medija i drutvenih aktivnosti.

Uvod u sociologiju medija

Odnosi moi i medijatizacija

irina promjena obuhvaenih procesima medijatizacije usporediva
je s drugim suvremenim metaprocesima poput globalizacije,
individualizacije i komercijalizacije (Krotz, 2007).
Bez obzira govorimo li o konstruktivistikom ili institucionalnom
pristupu mediji i
drutvo meusobno se proimaju na razliite naine i razliitim
dinamikama. Teorija
medijatizacije pomae u razumijevanju pojedinih procesa i njihovih
sloenih meuodnosa.
Kada govorimo o procesima medijatizacije kao o meusobnom
konstituiranju i
interakciji izmeu medijske i drutvene promjene, neizbjeno je
uzeti u obzir i druge procese kao to su komercijalizacija
komunikacije te demokratizacija komunikacijskih procesa =>
oituje se u sudjelovanju u procesima odluivanja i oblikovanja
javnih politika te promicanju
demokratskih
Uvod
u sociologiju medijavrijednosti i ideala.

Odnosi moi i medijatizacija

Politika ekonomija komunikacije propituje odnose moi koji
konstituiraju
proizvodnju, distribuciju i potronju resursa odnosno komunikacije
(Mosco).
Iako dinamike i naini na koje se mo ostvaruje mogu biti razliiti,
propitivanje
proizvodnje, distribucije i potronje komunikacije vrijedi jednako za
masovnu i
umreenu komunikaciju.

Uvod u sociologiju medija

Odnosi moi i medijatizacija digitalna sfera

Ukorijenjenost medija i komunikacije u ekonomskim i politikim
procesima vrijedi za masovnu komunikaciju (Garnham, 1986/2006)
jednako kao i za internet i nove medije.
Digitalna sfera ne uspostavlja potpuno novu ekonomiju jer ona i
dalje podrazumijeva osnovne sistemske prioritete stvaranja profita
(Freedman, 2012).
Digitalne tehnologije nisu neutralne, ve njihov drutveni utjecaj
ovisi o akterima koji ih koriste i nainima na koje akteri
komuniciraju i sudjeluju u javnoj sferi.

Uvod u sociologiju medija

Medijska javna sfera i digitalizacija

Javna sfera zamiljena je kao podruje u kojemu graani
meusobno komunicirajui propituju naine upravljanja drutvom.
U svim suvremenim javnim sferama mediji predstavljaju
infrastrukturu koja omoguuje distribuciju i razmjenu informacija,
razliitih vrsta znanja i argumenata to se odnose na injenice,
probleme i njihova mogua rjeenja.
Medijska se infrastruktura od 1990. intenzivno i trajno digitalizira u
itavu svijetu.
Digitalna javna sfera nasljednica je koncepata javnosti i javne sfere
kako su bili shvaeni u 20. stoljeu, osobito u radovima Jrgena
Habermasa (Habermas, 1962) i u okvirima teorijskih rasprava o
deliberativnoj demokraciji

Uvod u sociologiju medija

10

CRO medijska javna sfera i digitalizacija

Strukturna transformacija javne sfere u Hrvatskoj odvija se:
- u okvirima sistemske tranzicije;
- nagle i snane komercijalizacije medija;
- jakog prodora i brzog usvajanja novih komunikacijskih
tehnologija;
- brzog razvoja i poveanja broja elektronikih medija.

Uvod u sociologiju medija

11

Hvala na panji!

Uvod u sociologiju medija

12