DEKI,

ODJEBITE
U SKOKOVIMA
I dalje: Sve pie u novinama... samo najvanije ne

T ELEd isk 2013.

B ib lio te ka
SVJETLOST

Nakladnik

TELEdisk d.o.o.

Autor: K reim ir M iak

Copyright K reim ir M iak, 2013.

Urednik biblioteke

D a rko Im e n ja k

Lektura

prv f. K ristina S to ja n o vi
Korektura

e ljko M ia k

Grafika obrada

TELEdisk d.o.o.
Design naslovnice

V la d art& de sign
Fotografija na stranjim koricama

Egle Voten

Tisak

D en on a d.o.o.
ClP zapis d o s tu p a n u ra u n a ln o m k a ta lo g u N a cio n a ln e i sveuiline
kn jin ice u Z a g re b u p o d b ro je m 841024
ISBN 978-95 3-7903-07-7
Niti jedan dio ove knjige ni u kojem obliku ne smije se objavljivati bez dozvole
izdavaa, osim u svrhu citata ili kraih odlomaka u kritikama.

Sad raj
vii
Edward Bernays - izumitelj propagande............................................

Mjesta za korporatiste..........................................................................

21

Hep, Hep, Hura!.....................................................................................

29

Ekonomija utemeljena na - konoplji?... i biljke izvan zakona..............

43

Fluoridna prijevara...............................................................................

63

Europska unija u vijestima i ustima......................................................

71

Zaboravljeni pioniri istraivanja urote..................................................

135

Prie iz ume borove - ili to se dogaa kad ljudi zaborave................

145

'Demokratske'revolucije u Africi...........................................................

155

Vladavina novcem i kraa Planeta.......................................................

183

Mali koraci prema velikoj globalnoj valuti i sredinjoj svjetskoj banci.

233

Alternativna vienja i pokreti za lokalnu valutu zajednice..................

269

Platno, boje, kist i twist, stie terorist..................................................

285

Snaga jednostavnog'ne'.......................................................................

307

Okupacija stavova i uvjerenja..............................................................

311

Stvaranje ovisnosti i nafta u Bosni.......................................................

343

Opet je tema porez na nekretnine.......................................................

351

Sjene nevidljive ruke............................................................................

369

'Globalno zatopljenje' geoinenjering i elektronska karbonska valuta

383

Jo jedna etnja kroz vijesti.................................................................

441

21. Poglavlje

Mikroipovi za bolju budunost (pitanje je: bolju - kome?)..................................... ....449

22.Poglavlje

Totalitarizam i elektronska orvelovska drava

(u malim koracima i jo manjim vijestima)..................................................................461

23. Poglavlje

Izazivaju nerede, bilo kad i bilo gdje... sve zbog policijske drave............................... 491

24.Poglavlje

Od nove europske monarhije do nove Putinove naddrave..................................... ... 515

25. Poglavlje

Napad HAARP-om na Japan?........................................................................................ 523

26.Poglavlje

Zajai matricu........................................................................................................... ... 541

27. Poglavlje

Iskustvo ayahuasce.................................................................................................... ....547

Mohsohi

Uvod

Ova se knjiga ne bavi razotkrivanjem urote. Tu smo fazu proli. Knjiga je

napisana na temelju razotkrivene urote. injenice su ve godinama na stolu,
predstavljene u knjigama, na istraivakim, neovisnim web-siteovima, na youtubeu (zbog kojih je Obama Barack nedavno rekao da je internet prijetnja
demokraciji"). Jednom kad sam se informirao, nisam mogao ne uoavati oko
sebe, potpuno jasno, mnogobrojne potvrde i male korake tkanja te divovske
psiholoke igre koja zadire do naih najdubljih predodbi o prirodi svijeta
oko nas. Knjiga predstavlja etnju kroz vijesti koje su ispred naih oiju, a
opet skriveno, programiranjem i zavoenjem uma i panje, prikazuju i same
sudjeluju u gradnji orvelovske totalitaristike drave. Cilj je centralizirana
kontrola Planeta pomou strukture svjetske vlade, svjetske vojske, sredinje
svjetske vojske, svjetske valute i mikroipiranog stanovnitva spojenog na sv
jetski kompjutorski sustav i svjetsku mreu satelitske navigacije tj. globalnog
pozicioniranja. To se sve zbiva u ovom trenutku i do detalja je dokumentirano
- ako si dopustimo da detalje uoimo i poveemo u smislenu cjelinu.
Treba se potruditi i razdvojiti ito od kukolja, ali moe li biti ita vanije od
sprjeavanja nastanka svjetske, elektroniki nadzirane, totalitarne drave koja
ljudskom rodu eli nametnuti nehumani mentalitet roja bez ikakve trunke
empatije i suosjeanja, koja eli vladati svakim segmentom svakog pojedinca
od roenja do smrti? Kako je rekao Brock Chisolm, bivi direktor zlokobne
Svjetske zdravstvene organizacije: Da bi se uspostavila jedna svjetska vlada
neophodno je ukloniti individualnost iz ljudskih umova". Zato je dr. John
Rawling Reese, jedan od osnivaa instituta Tavistock, rekao: Trebamo se po
brinuti da kontrola uma prome svaku obrazovnu aktivnost u ivotu ljudi."
vii

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Nijedne sekunde ne smijemo smetnuti s uma da ta nadnacionalna struk

tura, koja je tek operativna razina, ljude gleda iskljuivo kao, Rockefellerovim rijeima, ,,kmetove, nia bia. Za ovu knjigu nek to bude dovoljno, bez
odlaenja u daleku prolost, duboki svemir ili druge dimenzije, ali i to su sve
smjerovi u kojima se moe pratiti korijen dananjih zbivanja. U novije vrijeme
moemo ii do 1770. kad je Mayer Amschel Bauer (alias Rotschild) osmislio
i stvorio Iluminate, promiui misiju globalne dominacije putem mree cen
tralnih banaka kojima su upravljali njegova obitelj i njihovi skriveni partneri.
Dananje degenerativne socioekonomske trendove kao i sluajeve genocida
nad domorodakim narodima mnogi ugledni autori pripisuju silnom utjeca
ju Iluminata koji preko privatnih organizacija (tajnih drutava i upravljakih
vijea poput Vijea za vanjske poslove) upravljaju multinacionalnim kom
panijama i vladama.
ovjeanstvo je uspavani div. No, poeo se mekoljiti. Zato danas svje
doimo potpuno otvorenim napadima na ljudsku privatnost, um, tijelo,
zdravlje, duh, vlasnitvo. Ako obratite panju primijetit ete i sljedee: istovre
meno dok se sve vie ljudi budi iz kolektivnog transa, drugi u nj tonu jo du
blje. Vibracijski jaz sve je vei, a oni koji zapadaju u sve dublji trans dobivaju
poslove koji opsluuju sustav te rade kao namjetenici dravnih tijela i raznih
agencija, kao znanstvenici, opinski slubenici, uvari parkiralita ili polica
jci. Na svu sreu, i meu njima su brojni pojedinci koji nisu iskljuili iz sebe
zdrav razum i humanost. Kad sustav nastoji nametnuti svoju volju, ma to on
uinio, na ljudima je da se podignu i krenu dalje (to, uostalom i rade, nakon
svakog od izreiranih kriznih dogaaja). Sustav ne moe slomiti informirane
i svjesne ljude. Zato ih mora zavesti, hipnotizirati, navui trikovima, lagati,
programirati... U uvodu knjige Sve pie u novinama naveo sam niz knjiga
koje razotkrivaju razna pojedina podruja. Vremena nema vie puno pa u
vam savjetovati preicu, recimo, dobar vodi kroz urotu bila bi knjiga koja se
upravo tako i zove: Vodi kroz svjetsku zavjeru Davida Ickea, istraivaa koji
se pribliio istini i razumijevanju te kompleksne psiholoke igre kao nijedan
drugi prije njega.
Sredinja tema pak ove knjige su mediji, tj. ono to oblikuje nau stvarnost.
I to uglavnom domai mediji, jer knjiga anglosaksonskih autora, prepunih
nekih stranih imena s druge strane velikih voda ima vie nego dovoljno, ali
nee nedostajati niti tih neizbjenih likova. Promatranje svijeta oko sebe i
itanje vijesti iz perspektive razumijevanja igre pouno je i osvjetavajue.
Treba imati na umu da su neki od najzadrtijih umova novinari, programirani
nevjerojatno ogranienim smislom za stvarnost koju potom prenose u ob
viii

UVOD

liku vijesti. Openito su mnogi od njih neinformirani o svijetu o kojem tvrde

da izvjeuju, a neznanje i bahatost su ubojita kombinacija. Veina novinar
skih stavotvoritelja svoje istraivanje ograniava na itanje raznih svjetskih
medija. Svjetske medije pak posjeduje i kontrolira sve manji broj korporacija
koje su na kraju jedna te ista korporacija. To je kao da se informirate gledajui
reklame. Kontrola medija ne znai da e postavljeni efovi viriti svakom novi
naru preko ramena. To nije niti ostvarivo niti potrebno, dovoljno je odrediti
parametre i norme kroz koje mediji sve filtriraju. Da se danas smatra da je
Zemlja ravna, suvremeni bi mediji ismijavali svakoga tko bi tvrdio suprotno.
Nitko im ne bi morao rei da to ine, radili bi to pukim refleksom zbog naina
na koji su programirani da vide svijet.
Stih jedne pjesme grupe Jinx glasi: Svijet se manje-vie istim tempom
kvari. To je doista tako, a zapravo je udno samo po sebi, kad se pogleda oko
sebe i vidi silna koliina pozitivnih napora i stremljenja svih ljudi. Razlog tome
je to netko stalno njie brod i namjerno izbacuje ljude iz ravnotee. Mediji
u toj operaciji predstavljaju glavno suelje. U studenom 2010. u moru nega
tivno intoniranih vijesti, nala se i ona naslovljena: Vukovar je u prvih devet
mjeseci poveao izvoz ak 11 puta, a RH 13,5%. Podaci Hrvatskog zavoda za
statistiku pokazivali su za prvih devet mjeseci te godine pozitivne trendove
u meunarodnoj robnoj razmjeni Hrvatske: robni je izvoz bio povean 13,5
posto, uvoz smanjen 3,6 posto, a pokrivenost uvoza izvozom poveala se na
57,8 posto u odnosu na 2009. kad je bila 49 posto. Deficit robne razmjene
smanjen je za 8,6 milijardi kuna. Potom su navedeni podaci poveanja izvoza
gradova koji su se kretali od 10 do preko 30 posto vie nego 2009. godine.
Potom je pisalo da koliko je brodogradnja bitna u hrvatskom izvozu na
jbolje pokazuju primjeri malih gradova Katela i Kraljevice. Oba su grada na
ljestvici 30 najveih hrvatskih izvoznika. Kateli su u prvih devet mjeseci iz
vezli 311,1 milijun kuna vrijednosti robe, to je 15 posto vie nego 2009., a
Kraljevica 283,3 milijuna kuna, to je ak 273 posto vie. (Ne sjeam kad sam
u novinama zadnji put proitao neto pozitivno o naoj brodogradnji.) ltd.,
itd.
Vjerujem da bi tako bilo stalno kad napredak i rad ljudi ne bi neprestano
bili minirani umjetno stvorenim krizama i svjetskim diktatorskim instituci
jama, ili pak marionetama na elu vlastitih izvrnih ili monetarnih vlasti. No,
ak i kada stvari imaju pozitivan hod i dalje se posvuda u medijima nastavlja
isti refren koji ima namjeru ljudima sruiti vjeru u vlastite sposobnosti i tako
ih navesti da prihvate rjeenja koja su istoga tipa kakva su i dovela do raznih
kriza.
ix

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Ali vr ide na vodu dok se ne razbije. Na globalnoj, kao i na naoj lokal

noj razini, u tijeku je informacijski rat. Na jednoj strani su glavni mediji, kao
glasnogovornici onoga to u nazvati Kontrolni sustav, a na drugoj usmena
predaja izmeu ljudi, vlastita iskustva i zdravi razum.
Prije ili kasnije, neminovno se namee samo jedan zakljuak. Onaj kojeg
vidite na naslovnici ove knjige. No, tko su ti deki i to su toliko skrivili?
Radi se o nadnacionalnoj strukturi koja u vlasnitvu ima naftu, banke,
medije, koja se nalazi iz svih naizgled suprotstavljenih strana i neprekidno,
kroz mreu vie ili manje tajnih drutava, stvara kaos iz kojeg potom gradi sve
veu centralizaciju svjetskog sustava. U prijevodu, zatvor za ljude ovog plan
eta. Njihov cilj je obezvlastiti ljude, oteti im zemlju, vodu, egzistenciju, uiniti
ih baterijama koje emaniraju samo strah i kojima je to jedino to ih pokree.
Glavno sredstvo u postizanju tog cilja jest masovna hipnoza. Vanjski dogaaji
su mogui samo zbog toga to su umovi ljudi na mnogo naina isprogramirani
lanom slikom stvarnosti. Recimo, jedan od glavnih stupova te lai je povijest.
Uglavnom netona, tendenciozno i selektivno predstavljena, koja najvanije
stvari iz nae daleke, a i one blie prolosti, preuuje. Uostalom, i danas se
neprekidno stvara, kroz lanu interpretaciju suvremenih dogaaja koji ve
sutra takvi ulaze u povijest - sjetite se samo 9/11. Kod sadanjosti koja se
ovog trenutka falsificira, a uskoro e postati povijest, danas jo, kao suvreme
nik, mogu uoiti pozadinu zbivanja, ali to je bilo s dogaajima od prije par
desetljea, stoljea ili tisuljea ne usuujem se niti pomisliti.
Kao i drugi koncepti, i povijest je zatvor za um, ini mi se da ljudi u ple
menima bez povijesti ive puno zdravije i da im se ne mogu tako lako pro
davati tosevi i sumanuta objanjenja. Pretpostavljam da bismo, neoptereeni
konceptima povijesti, i na naem mjestu puno lake uviali bit zbivanja i
donosili razumne zakljuke. I uope, konceptima svih vrsta.
Nedavno me nazvao prijatelj da mi ispria to mu se neobinoga dogodilo.
Njegov informatiki klub angairala je jedna poznata crkvena organizacija, a
on je, kao uvjereni ljeviar ija obitelj ima duboke komunistike korijene, u
tome vidio pravi kuriozitet, ironiju ili neku vrst komine situacije. Bilo mu je
neobino da e drati teajeve ljudima koje je oduvijek smatrao nekom vrstom
protivnika. Nije da je on to aktivno bio, ali tako je nekako uvijek doivljavao
raspored stvari. Rekao sam mu da se meni to ini ba odlino, jer nema boljeg
lijeka za smanjenje podijeljenosti na svijetu od susreta i upoznavanja s lju
dima koji su nekom naizgled suprotstavljeni. Upoznat e ih, neki e mu biti
simpatini, s nekima e se moda i sprijateljiti, a vjerojatno e ustanoviti da

UVOD

veina tih ljudi ima sline tenje kao i on sam i da nikome ne ele zlo. Ukrat
ko, upoznat e neprijatelja", a to je najbolji nain da stekne novog prijatelja.
Podsjetilo me to na situaciju iz filmu Antuna Vrdoljaka U gori raste zelen
bor, u kojoj partizani smiljaju nain kako da osvoje ustaku tvravu. Preruivi
se u domobransku jedinicu, uspijevaju privoljeti ustae da ih puste u svoju
bazu. U razdoblju od petnaestak minuta prije nego to e se prolomiti pakao
neki ustae i u domobrane prerueni partizani poeli su razgovarati. Jedan
debeljukasti partizan, koji inae svira harmoniku, spazio je kod nekog ustae
harmoniku i upitao ga moe li je probati (Ma je 1 to prava Hohnerica?"), to
mu je ovaj vrlo rado dopustio. Partizanski zapovjednik Boris Dvornik je pak
kod nekog ustae gledao sliku njegove obitelji. Komentirao je kako mu je li
jepa ena, na to mu se ustaa poalio kako je teak ivot na selu i kako ostavi
mladu enu, a kad se vrati doeka te starica. Malo su priali i o njegovoj
kravi, a potom se alio i na rat. Tada je Dvornika, koji ga je sluao s razumije
vanjem jer je bio istog seljakog podrijetla, zamolio vatre. Dok je vadio ibice
ispala mu je iz depa partizanska kapa, to je bio fitilj za sveopu pucnjavu u
kojoj su ustae izvukli deblji kraj. Nakon pokolja i paljenja tvrave partizanski
zapovjednik Boris Dvornik kae neto u stilu da ga odsada nitko nee navui
na razgovor s neprijateljem jer prozbori nekoliko rijei i ve ti se uini da ti
je brat. Zato e odsad s njima razgovarati samo preko niana.
to je prava teta. Meni se osobno puno vie svialo dok su razgovarali o
kravi, obitelji ili harmonici. U tom trenutku meu njima nije bilo nikakve raz
like, a to su one istinski vane ivotne stvari, a ne kojekakve ideologije, ti um
jetno umetnuti mentalni koncepti i sklopovi misli. Nemam nikakvih dvojbi
da je susret drutva mog prijatelja i njihovih klijenata imao puno pozitivniji
ishod, jer informatika ipak nije rat. A najvanije od svega jest da za drugaiji
ishod niti nema razloga. Ako ljudi zaborave da su, svaki pojedini, samo iz
raz jedne iste beskrajne svijesti, a da su njihova tijela i umovi tek suelja za
proivljavanje iskustava, nije ih teko zloupotrijebiti. Nikad nisu suprotstav
ljeni ljudi, niti grupe ljudi, ve programi instalirani u njih. Programi kranske
religije, programi komunistike ideologije...Ljudi su samo njihovi nositelji i
izvritelji, a imajui to na umu ne bi bilo razloga bilo kakvu protivniku sk
upinu gledati drugaije nego da je rije o ljudima koji su uglavnom isti kao oni
sami. Skoro sve za to se u ivotu hvatamo kao vano tek su programi, nita
vie. to si po nacionalnosti? Hrvat? A to bi bilo da su te sa est mjeseci pos
vojili neki Finci i zatajili ti podrijetlo? Tada bi se osjeao kao Finac. Ali opet,
karakterno i kao osoba, bio bi ovaj isti ti, imao bi isti kozmiki JMBG mada

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

bi moda imao neke drugaije drutvene navike ili ukuse. One koje sa sobom
nosi program Finac 2.0, dok kod programa Hrvat 2.0 nisu prisutni.
Ukusi, ideologije, norme, sve su to programi, a isto se moe rei za sve
razine onih ,,ja kakvim se smatramo i tako sve do najdubljih razina stvar
nosti koje oblikuju privid vanjskog svijeta u naem umu. Veinu tih programa
imamo s razlogom, kako bismo mogli doivljavati iskustva. Kako moe znati
to je uivanje u glazbi, ako nema ugraen program ukusa i sklonosti barem
prema nekoj vrsti glazbe? Isto vrijedi za mirise, okuse, fizika iskustva, kao i
emocionalna. Kako moe znati kako je to biti tuan, ako nikad nisi iskusio
uinak tih biokemijskih spojeva koji stvaraju emocije?
Potrebno je osvijestiti da na ,,ja zapravo nismo mi, da smo mi neto
drugo od sklopa uvjerenja i koncepata. To prua distancu od zbivanja kojih
smo dio i tako nam moe sauvati poprilino ivaca i zdravlja. Ali dok se to ne
napravi bilo bi dobro barem razluiti nae izvorne programe od potprograma
koji su nam ciljano ubaeni (iako se oni vrlo dobro spajaju na izvorni program
i ponekad mu nalikuju).
Ti potprogrami danas su najvei problem. Recimo, jeste li i vi nekad sreli
one neke sporomislee, reklo bi se - malo tupave ljude, esto ne pretjerano
obrazovane, ali dobre kao kruh? Kad bih nekog takvog nekome opisivao, prvo
bi mi se nametnula rije ,,glup, ali ona nekako niti najmanje nije odgovarala
opisu te osobe. Jer dobrota je apsolutna inteligencija, tko moe za nju rei
da je glupa? S druge pak strane, mogu se sresti i neki superinteligentni, ali
zlobni ljudi, i koliko god im iznosio IQ, i koliko god pametni ili lukavi bili,
na ovaj ili onaj nain (vanjski ili unutarnji) sve im se na kraju vrati, pa ne
moe zakljuiti drugo nego da su ti jako inteligentni ljudi zapravo jako glupi.
Onaj tupavi dobriina, dugorono gledano, nikako ne moe ispasti tako glup.
tovie, moda ga je tupost spasila. Moda je odsustvo znaajnije koliine
mjerljivog IQ-a zapravo bila brana protiv instaliranja svakojakih programa,
pa je zato takav ovjek u boljoj vezi s onom nekom apsolutnom inteligenci
jom, zdravim razumom za koji ti ne treba obrazovanje, s izvorom koji pred
stavlja sve to postoji i kao takav ne moe biti niti glup niti zao. A pogotovo ne
moe ozbiljno shvaati ideologije, uvjerenja i koncepte u kakve upada intelekt
kad nije uravnoteen svijeu.
Naravno, i taj tupavko ima neke programe, one koje su usadili roditelji,
kola, okolina, drutvo, kultura. Koliko duboko idu programi? Vjerojatno
beskonano, sve do one razine na kojoj nestaje svaka misao ili stav o bilo
emu. Iz toga slijedi da je cijela civilizacija tek jedan program u ljudskom
umu (s ukljuenim potprogramima, koji predstavljaju razne varijacije kul
X II

UVOD

tura), a takoer i sve to mislimo da vidimo, ujemo ili moemo opipati. Dok
nam programi generalno trebaju da bismo mogli imati iskustvo stvarnosti,
ne trebaju nam ba svi potprogrami. Nekim se potprogramima mogu hakirati
nai programi, to se i radi. Osim ako se nositelj programa ne pokae jaim
od programa budnou svoje svijesti. U tom sluaju, potprogram ak moe i
postojati u nositelju, ali biti benigan. Jer u konanici, ipak je vlasnik uma taj
koji ima svu mo da odredi koji e mu programi vladati umom.
Zahvaljujui programima nastaju sve podjele kojima se toliko manipulira.
Programi su smjeteni u naem umu, raunalu koje bi trebalo sluiti samo
za tehnike poslove. Kako sagraditi kuu, sjetiti se to sutra treba kupiti u
duanu, napisati filozofski traktat - to su zadaci za um pokretan programima.
No, kad um kroz svoje programe pone interpretirati velika pitanja poput
morala (koja su neuhvatljiva u norme, a opet svakome samorazumljiva, ko
liko god to zvui apsurdno), tada nastaje sranje. Tada, kad su programi ti koji
su pokuali dokuiti to je dobro. Kad pomisle da su uspjeli, da su shvatili to
je dobro, onda zakljue da je ovo to je preostalo - zlo. I da to treba ukloniti,
da bi samo dobro preivjelo. Izgleda da je put do pakla uvijek poploan do
brim namjerama.
Vratimo se na trenutak u vrijeme radnje filma U gori raste zelen bor. Kao
ovjek (u uniformi) iznutra zna da ne treba ubiti drugog ovjeka (u drugoj
uniformi), ak si dobio potvrdu da ste isti i osjetio naklonost te biste u nekim
okolnostima bili dobri prijatelji. Pa to ne tima? Ne tima to to su razni pro
grami smislili kako bi mogli napraviti idealno drutvo, ali da bi se to postiglo
potrebno je ukloniti neprijatelja koji stoji na putu jer je njegov program zamis
lio drugaiji oblik idealnog drutva. Na kraju se ljudi poubijaju, a programi i
dalje ive netaknuti. Nije li i to krajnje apsurdno? Programi zaposjednu ljude,
navedu ih da se poubijaju, a oni sami netaknuti i dalje ive, gdje god postoji
netko u ije su se ivotne programe ugradili. Ubojstvo moe biti radi cilja koji
u sebi sigurno sadri djeli neke izvorne tenje za pravednou i dobrobiti, ali
kad ta tenja bude provuena kroz programe koji matematikim ili logikim
putem ele doi do rjeenja... thats when shit hits the fan. U doslovnom pri
jevodu ovog slikovitog amerikog izraza - tada drek udari u ventilator.
Kao i u Odiseji 2001. sami programi nisu niti loi niti dobri, ak niti oni
koji uzrokuju zlo. Oni samo pokuavaju umovanjem stii do dobra, pa naine
tetu. Zato ih treba sprijeiti da nama vladaju. Svijet e se popraviti onog tre
nutka kad shvatimo da je sve to smatramo svjetonazorom, i na to smo jako
ponosni, obini bullshit. (Ne znai da se zato moramo odrei svjetonazora ako
nam se sviaju. Dovoljno je samo znati da su oni poput koulje, ugodne i li

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

jepe, ali ipak koulje za koju nikad ne mislimo da nam predstavlja kou. Onda
se neemo niti posebno naljutiti ako nam netko sluajno malo podere koulju.
Pa ne boli, osim toga, nabavit emo drugu koulju).
Postoje oni koji znaju pravu prirodu onoga za to smatramo da smo mi i
naa stvarnost Ako razumije da je ovjek na jednoj razini bioloki kompju
tor sa sklopom svakojakih programa koji su mu neophodni za manifestaciju
stvarnosti i ima neke ciljeve koje eli ostvariti, sve to treba napraviti je hakirati te programe. Na programe ija je svrha doivljavanje iskustva nalijepiti
svoje potprograme. Nakon to si to napravio, ako si dobar programer, vie
nema nikakvog posla. Instalirani potprogrami rade sami i stvaraju nove pot
programe. Jedan paket potprogram nek se zove Religija 2.0, a u padajuem
meniju nalazi se sve, od hinduizma i kranstva do new agea. Za hakiranje
bi bio koristan i paket Ideologija 2.0, s jednako bogatim padajuim meni
jem punim potprograma koji vrte neke svoje algoritme. Neki potprogrami su
povrni, jasno vidljivi, percepcija nametnuta kroz medije, poput programa
Prosvjedi protiv banaka su spontani 2.0 ili programa Mi smo nesposobni
sami upravljati svojom imovinom pa je zato trebamo dati strancima 2.0,
dok su drugi potprogrami suptilniji i teko uoljivi. No, svi oni, instalirani u
domaina, navode na odreene radnje. Ako u tim radnjama domain strada,
ili uzrokuje stradanje drugih domaina potprograma, tim gore po domaina.
Jer potprogram ostaje netaknut, odnosno moda ga tijekom vremena malo
potisnu neki novi potprogrami.
Ako se kao prevelik zalogaj ini razluiti sebe od svih programa, moda bi
za poetak bilo dobro razluiti izvorne programe ove stvarnosti, naeg svije
ta, od potprograma koje su nam uvalili ti hakeri. To hakiranje temeljni je alat
urote protiv ovjeanstva koja nas svakodnevno dohvaa u naim ivotima,
kuhinjama, na poslu, u kolama, pa i na naem kauu u dnevnoj sobi. To je
zahvat irokih razmjera, konstruiran tako da mu se ne moe izbjei na ovoj
razini shvaanja i promatranja svijeta, ali o tome vie pie u nekim drugim
knjigama, koje se bavi istraivanjima svijesti, percepcije i prirode stvarnosti.
Ipak, ima nain za izbjei taj zahvat, ali tek kad se shvati ono temeljno - da je
sredinja toka urote okupacija ljudskih stavova i uvjerenja. To je prije svega
psiholoka igra.
Okolnosti dananjeg svijeta nisu niti nelogine, niti proizvod neke ljud
ske gluposti ve proizvod namjere, i to loe namjere. Dobre za one ija jest
(bar tako misle), ah loe za ljude kao cjelinu. Odgovori postoje, mnogi su
o njima pisali, s mnotvo podataka i argumenata, i piu svakog dana ili go
vore po internetu, knjiga o tome kod nas ne nedostaje, neke su analizirale
xiv

UVOD

samo jedno podruje ili temu, a neke su povezivale podruja, ali ako se
nekome uri, ve sam spomenuo gdje moete nai informacije u najsveobuhvatnijem i najcjelovitijem obliku. Kljuno je cijelo vrijeme imati u vidu cje
linu jer se tek tada uviaju stroge zakonitosti i povezanosti prijevara poput
EU-a, globalnog zatopljenja, demokracije, bankarskog sustava, cijepljenja,
GMO-a, vlasnitva medija, ideje da je nafta fosilno gorivo, lanih revoluci
ja i proljea koja su sva do jednog aranirana, trovanja ovjeanstva aditivima i elektromagnetskim zagaenjem, a moglo bi se ii i dalje u prolost,
sve do temeljnih koncepata koji oblikuju naa uvjerenja i, posljedino, na
svijet. Osim toga, svaka od navedenih operacija istovremeno i dugorono
djeluje na nekoliko razina, pa i to nekad moe zbunjivati. No, metode kojima
se agenda provodi su banalne, jednostavne, nita sofisticiranije od onih kakve
su koristili ibicari na Hreliu. Njihova efikasnost krije se u njihovoj jednos
tavnosti. U formalnom obliku neke je od njih saeo jo 1928. Edward Bernays
u knjizi Propaganda, s kojim zapoinjem ovu knjigu. Izmeu ostalog, rije
je o neprekidnom hipnotiziranju i programiranju javnosti dezinformacijama,
do te mjere da ljudi ponu misliti da su tue misli njihove vlastite. Kad je
um jednom isprogramiran na odreenu sliku, postaje nevjerojatnom koliina
budalatina, opravdavanja i argumenata koje je u stanju prihvatiti, pa ak i
ako su najgluplji mogui. Kad se te stvari pogledaju istog uma, njihova je
lanost oigledna i malom djetetu. Pogotovo njemu, rekao bih.
Noam Chomsky, ameriki lingvist i jedan od najutjecajnijih svjetskih in
telektualaca, napravio je popis deset strategija manipulacije putem medija.
1) Preusmjeravanje panje - panju javnosti se preusmjeruje s vanih prob
lema na nevane i preplavljuje je se nebitnim informacijama, da ljudi ne
bi imali vremena razmiljati i stei osnovna saznanja u razumijevanju svi
jeta.
2) Stvaranje problema - ta metoda se naziva i problem-reakcija-rjeenje. Tre
ba stvoriti problem, da bi dio javnosti na njega reagirao. Na primjer, izaz
vati i prenositi nasilje s namjerom da javnost lake prihvati ograniavanje
slobode, ekonomsku krizu ili da bi se opravdalo ruenje socijalne drave.
3) Postupnost promjena - da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu mjeru
treba je uvoditi postupno, mjesecima i godinama, u malim koracima. Svijet
se tako pomalo mijenja, a da toga nitko nije svjestan.
4) Odlaganje - jo jedan nain za pripremanje javnosti na nepopularne
promjene njihovo je najavljivanje puno ranije. Na taj nain ljudi ne osjete

XV

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

odjednom svu teinu promjena, jer se prethodno privikavaju na samu ide

je o promjeni. Osim toga, i zajednika nada u bolju budunost olakava
prihvaanje takvih promjena.
5) Upotreba djejeg jezika - kada se odraslima obraa kao da se govori djeci
postiu se dva uinka: javnost potiskuje svoju kritiku svijest i poruka ima
snanije djelovanje na ljude.
6) Buenje emocija - zloupotreba emocija klasina je tehnika kod koje kritiku
svijest zamjenjuju emotivni impulsi (bijes, strah, itd.). Upotreba emotivnog
registra omoguava pristup nesvjesnom, pa je kasnije mogue na tom ni
vou provesti ideje, elje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati odreena
ponaanja.
7) Neznanje - siromanijim slojevima drutva onemoguuje se pristup me
hanizmima razumijevanja manipulacije njihovim pristankom. Kvaliteta
obrazovanja niih drutvenih slojeva treba biti to loija ili ispod prosjeka
da bi ponor izmeu obrazovanja viih i niih slojeva ostao nepremostiv.
8) Velianje gluposti - javnost se potie da prihvaa prosjenost. Ljude se
uvjerava da je poeljno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno se izaziva i
otpor prema kulturi i znanosti.
9) Stvaranje osjeaja krivnje - svakog se pojedinca uvjerava da je samo i
iskljuivo on odgovoran za vlastitu nesreu zbog njegova oskudnog znan
ja, ogranienih sposobnosti ili nedovoljnog truda. Nesiguran i podcijenjen
pojedinac, optereen osjeajem krivice, odustat e od traenja pravih uz
roka svojeg poloaja i pobune protiv ekonomskog sustava.
10) Zloupotreba znanja - brz razvoj znanosti u posljednjih pola stoljea stvara
sve veu provaliju izmeu znanja javnosti i znanja onih koji ga posjedu
ju i koriste, vladajue elite. Sustav, zaslugom biologije, neurobiologije
i praktine psihologije ima pristup naprednom znanju o ovjeku i na
fizikom i na psihikom planu.
Ako bi se cijeli problem dananjice htio svesti na jedan pojam onda bi on
glasio: osvajanje umova ljudi. Tu se zbiva jedina prava bitka, ona za uvjerenja.
Ona je temelj urote, ve toliko vidljive i potkrijepljene podacima, da se njeno
istraivanje sve ee ridikulizira etiketom teorija urote, a takve etikete lijepe
ba ti isprogramirani tipovi bez ikakve ideje o tome da, ni ne znajui, vjeruju
o potpuno nevjerojatan sklop koncepata koji sam - napola ozbiljno, a napola
iz zajebancije - nazvao teorija spontanog razvoja dogaaja.

xvi

UVOD

Teorija spontanog razvoja dogaaja zapravo je sasvim dobar izraz, etiketa

suprotstavljena teoriji urote. Izraz teorija spontanog razvoja dogaaja - koja
bi trebala nekome pokazati da nita za to misli da je stvarno nije ba takvo
kakvo si on utvara - sve su to samo mentalni koncepti, u veini sluajeva proiz
vod te nevjerojatne teorije ili ideje da se dogaaji zbivaju spontano. Drugim
rijeima, sve to neka osoba misli da je istina i normalno posljedica je men
talnih koncepata koje mu je netko, bez njegova znanja i pristanka, ugradio.
Ako se odbaci ta zabluda namee se niz zanimljivih pitanja, poput: tko, kako
i otkad upravlja dogaajima? Pa onda, s kojim ciljem?
Danas je vie nego evidentno da postoji odreena nadnacionalna struktura
koja porobljuje ovjeanstvo i na prevaru mu otima dobra. No, za objanjenje
mnogih dananjih zbivanja i povijest je potrebno promatrati kroz prizmu in
formacija koje se obino etiketiraju teorijom urote, jer nevjerojatnu premisu
koju zovem teorija spontanog razvoja dogaaja dogaaji svakodnevno de
mantiraju, ali mnogi ipak u nju vjeruju. Zato jer im je svijet tako predstavljen
otkad su se rodili, a i njihovim precima ne znam otkada. Taj mentalni kon
cept uporno tvrdi da svjetski dogaaji imaju svoju unutarnju, vlastitu logiku
koja ponekad stvara krize, ponekad ratove i sve ostalo, ali da iza toga ne stoji
nikakav dugoroni plan ili namjera. Upravo je suprotno, to dokumentiraju
tisue stranica knjiga najrazliitije tematike i moe pomoi i informirano pro
matranje svijeta oko sebe.
Ali informacije esto udaraju u zid programiranih uvjerenja koje niti
najoiglednije stvari ponekad ne mogu uzdrmati, pa onda, umjesto zdravorazumskog zakljuivanja slijedi intelektualiziranje. Oprostite, moete mi rei
kako to da je putniki zrakoplov koji je navodno udario u Petagon 11. rujna
2001. napravio samu rupicu promjera pet metara i potom bez traga nestao?
Gledaj, deko, to ti je teorija urote, ona ti nastaje kad se ljudi nau zahvaeni
kaosom negativnih zbivanja i pokuavaju u tom kaosu nai neki red i smisao,
pa onda smiljaju te udne priice koje sve objanjavaju, kui? Ali nisam to
pitao, nisam niti traio psiholoku analizu, zanima me odgovor na jednostav
no pitanje: kako to da je nakon udara jum bo-jeta u Pentagon ostala rupica od
pet metara, a zrakoplov ieznuo? Ako ne zna, uti. Ili barem probaj saznati,
pa vidi kuda e te odvesti taj trag. Samo nemoj biti tako prokleto glup, samou
vjeren, prepotentan i okovanog uma.
Zanimljivo je uoiti kako se mijenjala percepcija razotkrivanja urote ti
jekom zadnjih nekoliko godina. Prije sedam do deset godina bila je to samo
jedna udna pria, ak pomalo antipatina i neprivlana zbog svojih mranih
i uznemirujuih, naizgled paranoidnih tonova. Doista ih u jednom dijelu ima
xvii

DEKI. ODJEBITE U S K O KO V IM A

jer istina e te osloboditi, ali e te prvo naljutiti. No, danas je, prema mom
zapaanju, spoznaja o uroti meu ljudima skoro postala mainstream. Nara
vno, osim kod medija glavne struje, ali iznenadili biste se u kojoj su se mjeri
i mnogi novinari tih medija poeli pitati i uoavati razne stvari. No, veina
ljudi koje sluajno sreem danas e ve bez ikakvog krzmanja rei da vje
ruje u teoriju urote, to je i logino jer sve to svakoga dana vide oko sebe
potvruje takav stav. To je jo uvijek na misaonoj razini, bez poduzimanja
nekih koraka u vlastitom ivotu. Na temelju takvog razvoja predviam da e
u sljedeih nekoliko godina razumijevanje prirode dogaaja oko nas otii ko
rak dalje. Ako neto zna, s vremenom se vie nee moi ponaati kao to
si se ponaao prije nego to si to znao, pa e informacije koje su se pojavile
na temelju razotkrivanja cilja, mehanizama i prirode urote postati platforma
za svakodnevne postupke ljudi. Tada e biti ivahno jer ni druga strana nee
sjediti prekrienih ruku. Ali ako ljudi uspiju izbjei zamku stvaranja nereda,
nego jednostavno mirno i miroljubivo prestanu suraivati s Kontrolnim sus
tavom, a ponu meusobno suraivati nadilazei podjele kompjutorskih pro
grama uma zvane rasa, religija ili stale, sustav e propasti jer se temelji na
preutnom i manje preutnom pristanku ljudi.
Istina jest da se svijet uope ne moe interpretirati bez teorije urote. Zad
njih godina svakodnevno ga testiram kroz tu prizmu, u sve bljeoj nadi da e
se pokazati kako nisam u pravu. No, ta je pria toliko iroka i dugotrajna da je
razumljivo da je dananjem ovjeku, sa slikom svijeta pribavljenom tijekom
dananjeg obrazovanja, doista teko odjednom pojmiti pravo stanje stvari.
Suvremeno obrazovanje programira nas dok smo mladi, a tijekom ostatka
ivota za to su zadueni mediji u korporativnom vlasnitvu. Prije etiri ili pet
godina spontano sam se uputio u nemoguu misiju - traiti istinu u novina
ma. Naao sam je, ali skrivenu u spinovima, pa u naopakim interpretacijama
tonih brojki, u izborima sugovornika u intervjuima, oblikovanjima naslova,
a ponekad ak, u rijetkim sluajevima, u perima novinara ili komentatora koji
nisu dopustili da drugi razmiljaju za njih i da svoje umove predaju Kontrol
nom sustavu.
Kako sam uope od tzv. misterija doao do novina? Sasvim bezazleno.
Kao klinac itao sam knjige o svakojakim misterijima. Nakon tinejderske
pauze (u tom sam razdoblju imao neke druge prioritete), opet sam se vratio
tim temama, a u meuvremenu su se pojavile i neke nove knjige i informacije,
pa mi se jo jae nametnulo pitanje koje sam se pitao jo dok sam bio Titov
pionir - kako to da je svijet toliko napuen razbacanim i nepovezanim mis
terijima? Kako to da ih je ba toliko?
xviii

UVOD

Pogledajte samo nabacani popis (u kojem u ih vjerojatno dosta i zabo

raviti): NLO-i sa svojim irokim spektrom tema, piramide, Atlantida, Potop,
pretpotopne civilizacije; parapsiholoki fenomeni poput levitacije, prekognicije, psihokineze ili telepatije; divovski ljudi, tajanstvene pojave na Mjesecu,
jo udnije pojave i osobine Marsa, a i nekih satelita nekih planeta; duhovi,
reinkarnacija, sibirska eksplozija; megalitske graevine od nezamislivo ve
likih blokova stijena, polja megalita, paleokontakti (susreti s izvanzemljanima u drevna vremena), mogunost izvanzemaljskog genetskog inenjeringa
na Zemlji, tajanstvene linije u Nazci, neobjanjivo nagla pojava suvremenog
ovjeka, a i prvih civilizacija, prikazi ljudi i dinosaura zajedno, a uostalom i
jo uvijek neobjanjiv nastanak ivota na Zemlji (nikako ne pomae raspetl
javanju zbrke to nasuprot tezama o naglom nastanku ovjeka stoje nalazi i
artefakti koji govore da je ovjek prisutan na Zemlji ve milijunima godina);
mogunost da svijest putuje u prolost ili budunost, remote viewing, drevne,
vrlo precizne karte koje prikazuju malo drugaiji svijet od dananjeg, primjeri
napredne tehnologije i naprednih znanja u drevno doba; kolektivna svijest,
sotonizam11, ,,orbovi tj. svjetlosne kugle, amanizam, vudu, bacanje uroka,
opsjednua, udotvorna iscjeljenja, utjecaj namjere na ,,vanjski svijet, fenom
en sinkroniciteta; solarna joga i mogunost da ovjek ivi samo od Sunca,
hologramska priroda svemira, otkria Viktora Schaubergera, orgonski topovi
Wilhelma Reicha, koncept free energyja, seksualne subliminalne poruke...
Popis bi mogao ii unedogled. U zadnjih nekoliko godina pridruio sam
mu i kontroverzne teme koje ne spadaju u kategoriju misterija, ali nameu
udna pitanja: GMO, tendencije k mikroipiranju, lai farmaceutske industri
je, chemtrailovi i drugi vidovi trovanja ljudi (cjepiva, fluorid, aspartam, spermicidni kukuruz...), otkriveni planovi i namjere za smanjenje ljudske popu
lacije na Zemlji, istraivanja kontrole uma i druge tajne tehnologije poput
HAARP-a, razna NASA-ina zatakavanja, odreena tajna drutva, razne
,,tajne povijesti koje pokazuju kako se ratovi, revolucije, krize i nastanci sv
jetskih organizacija kao UN, EU, MMF, kao i drugi veliki povijesni dogaaji,
nisu zbivali sami od sebe ve su pokretani manipulacijama iz nevidljive poza
dine...
Ispoetka se nisam ni pitao postoji li ikakva povezanost meu tim temama.
Samo sam letio od jedne do druge kao leptir s cvijeta na cvijet. Ako bih se
ponekad i zapitao bi li ih bilo mogue spojiti u suvislu cjelinu brzo bih odu
stao, zakljuivi daje dodue mogue smisliti neku vrlo kompliciranu i sloenu
priu koja bi obuhvatila sve navedeno, ali najvjerojatnije bi bila pogrena, ili
u nekim aspektima prenapregnuta jer se radi o toliko raznorodnim temama.
xix

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Morala bi to biti jako zamrena pria. Kod istraivaa tih tema situacija je
slina kao i kod suvremene znanosti, u kojoj svaki istraiva kopa duboku
rupu u nekom svom podruju, skupljajui sve vie znanja o sve manjem
podruju.
ivimo u svijetu meusobno nepovezanih specijalista u raznim podrujima.
Dok e neki istraiva otkriti i dokumentirati da je ameriko-britanska elita
pokrenula svjetske ratove i pripisati to zakulisnom djelovanju naftnih tvrtki,
pa ak e otkriti i da se GMO razvija s namjerom da bude strateko oruje
usmjereno protiv ljudi i sredstvo kontrole nad njima, on nee razmiljati o
neobinim pojavama na Mjesecu, NLO-ima ili moguoj svrsi drevnih polja
megalita da budu neka vrst akupunkture Zemlje (pitanje je s kojom namje
rom). Parapsiholog koji e istraivati utjecaj namjere na fiziki svijet nee
se pitati o podrijetlu subliminalnih poruka u medijima, niti e ga zanimati
pitanje kako je svijet izgledao prije velike Kataklizme. Antropolog koji e se
uditi kad mu neki aman ukae na injenicu da biljka koja lijei od ugriza
neke zmije ima isti izgled kao i ta zmija, nee se pitati postoji li neka veza s
injenicom da su navodno prve civilizacije nastale bljeskovito i naglo i pritom
su bile najnaprednije u trenutku nastanka, to se sve kosi sa zdravom logikom
postupnog razvoja na kakvu smo naueni.
Zbog svega navedenog godinama sam sve te teme i misterije u glavi drao
u odvojenim odjeljcima, pazei da se ne mijeaju. Moda bih jo i mogao
nekako spojiti dvije ili tri teme u suvislu cjelinu, ali ako ih ne mogu spojiti
sve, onda je i to uzaludan posao. Bit u samo kolekcionar, odluio sam. A i
kakav bi to svijet bio - svijet bez misterija? Hm, ali opet... kako to da ih ima
ba toliko? I na svakom moguem podruju? Daleko previe za jedan ureeni
i shvaeni svijet, kakvim nam se ovaj na predstavlja. Kad sad razmiljam o
tome odgovor na to pitanje zapravo je bio oigledan, ali i malo presmion da
bi ga moj uvjetovani um prije mogao lako prihvatiti: sve navedene teme bili
su prebrojni simptomi da je sve to znamo na neki bitan nain nepotpuno ili
ak potpuno pogreno. Ali kako je i to mogue, da svijet ba toliko zastrani,
da toliko ignorira podatke, uz takvu koliinu dokaza o svim tim temama, ijeg
sam postojanja sad ve bio prilino svjestan?
I taj mi se odgovor sada ini oiglednim, ali prije mi je izgledao prematovit,
prefantastian i zapravo nevjerojatan. A takvim mi se inio - sada to uviam
- samo zato jer je bio u suprotnosti sa svime to sam znao ili iskusio. No,
samo mi se inilo da neto znam. U ovom trenutku potpuno mi je vidljivo i
jasno da su sve to samo bila uvjerenja ugraena u um, a da to nisam ni primi
jetio, pa sam ih smatrao svojima. itavu ugraenu sliku u um smatrao sam
XX

UVOD

stvarnou. Odgovor na to drugo pitanje ini se oiglednim: cijelo se vrijeme

namjerno manipulira podatcima, skriva ih se, gura u stranu ili ismijava, a
umjesto toga nude se neke teze koje idu u korist odreenoj agendi. Teorija
urote! - opet ujem neke da viu.
Ako izbace rije teorija, u pravu su. Kad se sve zbroji i oduzme, i na kojem
god podruju da se razmie zavjesa, uvijek se stie do urote. Danas postoje
brojni istraivai koji urotu protiv ovjeanstva istrauju s raznih strana. No,
i veina njih podlona je onoj segmentaciji koju sam maloprije spominjao, ili
su pak takoer robovi nekih vlastitih programa i ogranienja i time zapravo
zatoenici vlastitog mentalnog kaveza. Politiki analitiar razotkrit e urotu
sve do granice gdje bi morao prei u sferu mistinih tema i tu e stati. Kranski
razotkriva urote (a veina najboljih istraivaa urote stiu ba iz kranskih
ili tzv. desniarskih krugova) stii e u otkrivanju tajni sve do granice gdje e
se morati zapitati nije li cijela njegova religija izmiljotina, stvorena kao jedan
od alata urote, pa e mu biti neprihvatljivo ii dalje. Radije e ostati zatoenik
svog uvjerenja i mentalnog programa te tako nee doi do otkria o biti urote.
A to znai da e biti u nemogunosti i da otkrije lijek za nju.
A to dalje znai da takvo njegovo nedoreeno istraivanje zapravo koristi
onima koji su osmislili i provode urotu, jer za njih ne predstavlja nikakvu
opasnost, a nudi iluziju da se neto razotkrilo. Ne bih se udio da ruka urotni
ka stoji i iza mnogih istraivaa urote, jer je njihova temeljna strategija nadzi
rati cijelu igru, time to stoje iza svih suprotstavljenih strana. Kod spomenutih
istraivaa ogranienog dometa - da ih tako nazovem - ak nije niti potreban
direktan poticaj iz pozadine. Oni koji su smislili i provode urotu, s takvim su
ciljem i stvorili toliko bezveznih uvjerenja i koncepata za koje se ljudi hvataju.
Oni su glavna crta obrane urote. Sami za sebe ne bi trebali koditi ovjeku,
dokle god se on s njima ne poistovjeuje. Ako se nekome svia navijati na
stadionu, neka to radi. Onaj tko nalazi mir u crkvi svakako neka tamo ode, a
onaj kojeg veseli ideja darvinistike evolucije neka prouava fosile. Ali ako se
s tim stvarima poistovjeti, ako nema svijest o tome da su sve to samo njegovi
mentalni programi i da nita od toga nije stvarno, onda e se nai u ulici bez
izlaza. Ironino je to jedino on ima (neiskoriteni) klju vlastitog kaveza.
Ni najmanje ne podcjenjujem rad tih istraivaa ogranienog dometa jer
su neka podruja razotkrili briljantno i do detalja, to je vano jer se urota
sastoji od puno podruja, s obzirom da ona ini nau cjelokupnu stvarnost.
Mnogi od njih odlino su odradili vaan posao i time utedjeli vrijeme i napor
drugima istraivaima. Meu onima pak koji su izbjegli spomenute zamke, u
ovom trenutku bih istaknuo Josepha Farella, Jeffreya Gruppa i ve spomenu
xx i

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

tog Davida Ickea, koji je odradio najvei posao. Jedino na stranicama nje
govih knjiga pronaao sam u suvislu cjelinu spojene sve one tajanstvene teme
koje sam nabrojao na poetku. I nisu spojene na silu, kao u onim mojim
nekadanjim neuspjelim mentalnim eksperimentima i pokuajima koje sam
takoer spominjao, ve jedna logino proizlazi iz druge. Ali mnogi ljudi te
zakljuke svejedno teko prihvaaju, to je i razumljivo.
Urota je prije svega pokuaj da se zatoi ljudska svijest i ljudski um, a za sad
su se najefikasnijim nainom za zatoenje ljudske svijesti pokazala uvjerenja
i mentalni koncepti. A s obzirom da je naa svijest u stalnoj interakciji sa
svijetom i da ga na neki nain oblikuje, i da ona predstavlja sve to mi jesmo,
to jest cijeli na svijet, te da njen mentalni dio ine svi podraaji, informaci
je i iskustva koja naa osjetila pretvaraju u elektrine signale i alju mozgu
na dekodiranje (koji to radi u skladu s ugraenim uvjerenjima), namee se
logian zakljuak da uvjerenja moraju biti kljuni cilj urote, jer zapravo to to
mislimo da vidimo ili ujemo oko sebe predstavlja samo nau interpretaciju
svijeta. Koja pak, u ovom sluaju, i nije naa nego proizvod naknadnog pro
gramiranja.
Naravno, iz ovog zakljuivanja moe proizai i zakljuak da je cijeli na
doivljaj svijeta oko nas iluzija, to je tono. Ta nam je iluzija potrebna za
razna iskustva - boje, mirise, emocije... Ona radi na slian, samo puno
sofisticiraniji nain od neke futuristike 4D-kompjutorske igrice. No, kad
iza upravljanja tim slikama i podraajima, a bez naeg znanja, pone staja
ti odreena (skrivena) namjera da se poveaju strah i kontrola te nametne
uvjerenje da je 4D-iluzija cjelokupna stvarnost, tada koristim rije urota.
Njen je cilj stvaranje ove manipulirane stvarnosti, koju neki zovu matrix ili
matrica, i zatoenje naih svijesti u njoj. Ali mnogi ve uviaju - neto oko
nas jako ne tima. Jo ne mogu tono procijeniti to, ali doi e brzo i taj tre
nutak kada e im sve sjesti na mjesto.
Danas se namee paradigma koja podrazumijeva da e se mir i harmoni
ja postii samo kroz homogenu populaciju koja dijeli isti moral, ideologiju
i politiku. S tom isprikom odreene sile svijet pokreu isplaniranim putom
sveobuhvatne globalizacije. Zato i ne bi? Bio bi to svijet pod njihovom kon
trolom. Svako toliko uoimo da smo kontrolirani, ali najee ne. Veernje
vijesti govore nam ne samo to se dogodilo ve i kako bismo se mi morali
osjeati s time u vezi. Vijesti o naem okoliu i drugim pripadnicima ljudskog
roda oblikuju nau kulturu i kontroliraju nae ponaanje. Za one koji ih znaju
koristiti one su efikasno sredstvo promidbe. Mi sjedimo unutar naeg osob-

xxii

UVOD

nog prostora, promatrajui svijet oko nas kroz piksele kontroliranih medija.
Svi mi to donekle i znamo, ali nismo sigurni do koje mjere su kontrolirani.
Kad se pojave neke vane vijesti, to jest dogaaji, televizije nam prika
zuju strunjake koji dogaaje za nas interpretiraju. Jesu li ti strunjaci st
varni? A sami dogaaji...jesu li oni stvarni? U filmu iz 1997. Wag the Dog,
holivudski produkcijski tim stvara pakete vijesti kako bi udaljio panju ljudi
od predsjednikog skandala. S dananjim pokretnim medijima, namjeteni
dogaaj ne moe se vie reirati u studiju. Mora ga se postaviti uivo. Deki su
danas zaposleniji nego ikad s provoenjem svog plana o uvoenju i kontroli
svjetske vlade. U meuvremenu, javnim miljenjem se briljivo manipulira,
izmeu ostalog i namjetenim medijskim dogaajima, a taj je koncept zapra
vo star ve preko sedamdeset godina.
No, ini mi se da danas stvari sve bre postaju jasne. Recimo, na Radiju
101, u vrijeme napada na Libiju, sluatelji su, svi do jednog, izraavali rezig
naciju i skepsu jo u vrijeme zbivanja tih dogaaja, govorei da im neto jako
smrdi kod svih tih arapskih internet-revolucija, to je prije par godina bilo
nezamislivo, a pogotovo prije 20, 40 ili 80 godina, kad su takva razmiljanja
bila vrlo usamljena, ako ih je uope bilo. Podsjetilo me to na neto to sam
proitao u nekom intervjuu sa Sai Babom. On je rekao da mnogi misle da je
svijet danas gori nego to je bio, ali on je zapravo isti, samo je svjetlost jaa.
To vam je kao da uete u neki podrum koji osvjetljava neka slaba arulja. Sve
se ini u redu, kutije su sloene, stvari rasporeene kako treba. A onda jed
noga dana rasvijetlite podrum s etiri arulje od 100 vata i odjednom uoite
mnotvo dotada nevidljivih detalja: crknutog takora u jednom kutu, slojeve
praine po svemu, dijelove kartonskih kutija gnjilih od vlage... Isti je to pod
rum, ali sad ga se bolje vidi. Tada je vrijeme za veliko spremanje.
Sreem puno ljudi koji ele sa mnom podijeliti neko zapaanje pa mi nije
moglo promai kad su mnogi od njih svoje prie iz raznih podruja poinjali
reenicom: Gledajte, ja ne vjerujem u teorije urota, ali... i onda je slijedila
neka istinita pria iz njihovog podruja ili iskustva koju su dobro znali, a koja
je imala mnoge elemente toga od ega su se odmah ogradili. Kad bi se sve
svodilo samo na vjeru ili nevjericu, bilo bi dobro. Ali posljedice urote poet
emo osjeati (i ve ih osjeamo) bez obzira vjerujemo li u nju ili ne. ini
mi se da je ipak bolje malo razmisliti iz kojeg smjera vjetar pue pa tek onda
isploviti. Ova knjiga je jednim dijelom pisana na temelju iitavanja i reinter
pretacije dogaaja iz vijesti, na tragu ideje da sve pie u novinama i drugdje
oko nas, ali je vidljivo tek kroz prave naoale. Zato evo s jednog mainstreamportala ureeni djelii teksta iz sijenja 2011. koji je nabrajao top est velikih
xxiii

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

teorija urote koje su zapravo potvrene*1, kako je glasio naslov. Tek toliko da
jo jednom testiramo tvrdnju da se tzv. teorije urota bave izmiljotinama i
konstrukcijama.
U uvodu je reeno da internet vrvi razotkrivanjima raznih urota, ali da
ipak, svatko tko tvrdi da se trudi istraiti i potvrditi injenice koje nudi kao
tone, po mogunosti nakon provjere kod vieg autoriteta za temu, morao
bi se osvrnuti i na iznenaujue i pomalo zabrinjavajue injenice koje su u
stanju natjerati nas da se zapitamo ima li u svemu tome bar zrno istine. Evo
izvadaka iz tog lanka, od estog do prvog mjesta:
6. Usaivanje misli u mozgove stanovnitva: Ova teorija spada u klasike
- u mozgove stanovnitva se implantiraju misli po svojoj elji. Omiljena
je meu luacima poput M arka Chapmana (ubio Lennona) i Sirhana
Sirhana (atentat na Roberta F. Kennedya), koji su oboje tvrdili da su im
ubojstva naredili misteriozni glasovi u glavi. No, oni nisu jedini koji su
tvrdili da im je netko implantirao neobine misli i ideje - i ljudi koji nisu
psihopatski ubojice tvrde da im vlada SAD-a pokuava kontrolirati misli.
Im a li tu istine?
Godine 2006. ovjek za kojeg je nekoliko profesionalaca ustvrdilo da
boluje od paranoidne shizofrenije odluio je iskoristiti Zakon o slobodi
informiranja i podnijeti zahtjev za izdavanjem svih vladinih dokum e
nata s kojih je skinuta oznaka povjerljivo, a koji se tiu tema kao to su
utjecanje na misli mikrovalovima, telepatija i hipnoza. Iako se nitko nije
udio da luak koji je tvrdio da su ga napali elektromagnetskim orujem
prka p o takvim dokumentima, mnogi su napunili gae nakon to su vi
djeli koliko je i kakvih dokum enata pristiglo. Nebrojene stranice, pune p o
dataka o projektim a poput pitolja koji ispaljuje telepatske zrake i lasera
koji izaziva groznicu i kontrolira agresiju, potvrdile su da se novac por
eznih obveznika obilato troio na pokuaje kontrole misli i ponaanja.
Jedan se eksperiment bavio upravo telepatskim kontroliranjem neijih
misli koritenjem mikrovalova, projiciranjem izgovorenih brojeva od 1 do
10. U neiju glavu. Stoga, ne samo da su radili na tehnologiji, ve se vlada
esto i previe zaigrala, kao u ilegalnom eksperimentu CIA-e, poznatijem
kao projekt MKULTRA, u kojem su koriteni stanovnici Amerike i K a
nade.
5. Popis stanovnitva kao orue vladine represije: Veina Amerikanaca
nije ni trepnula kad je trebalo ispuniti upitnik prilikom popisivanja
x xiv

UVOD

stanovnitva. Oni oprezniji izrazili su sumnju u namjere koje vlada

ima s tim podacim a. to rade s time, osim to namjetaju izborne kam
panje? Na jednom web siteu doli su i na ideju da e GPS koordinate
domainstava biti iskoritene kako bi se vojnici UN-a lake snali i pojavili
im se na vratima prilikom invazije. Kakve budale, p a zato bi vlada tajno
koristila popis stanovnitva, nee valjda tjerati ljude u logore kao stoku?
Ima li tu istine?
Amerika je vlada jednom iskoristila popis stanovnitva kako bi ljude
natjerala u kampove, kao stoku. Nakon godina energinog poricanja,
svijetu je 2007. otkriveno da je am eriki Biro za popis stanovnitva p o
mogao Tajnoj slubi u trpanju amerikih Japanaca u kampove, a sve uz
dozvolu koju su zakonski dobili od tadanjeg predsjednika Franklina D.
Roosevelta. Prije donoenja drugog zakona o predsjednikim ratnim ovlastima (1942.) podaci iz popisa bili su povjerljivi i zatieni. No, nakon
napada na Pearl Harbor Amerika je sve graane azijskog porijekla poela
bacati u logore. Stvar se ponovila 2004., kad je Biro podatke o graanim a
arapskog podrijetla proslijedio Odjelu domovinske sigurnosti.
Ovome bih dodao da danas u SAD-u ove sekunde postoje stotine di
vovskih praznih FEMA-inih koncentracijskih logora koji mogu primiti
desetke milijuna ljudi. Pogledajte sami, internet je pun slika, a kod nas
detaljnije o njima moete itati u knjizi Korproratizam Jeffreya Gruppa
ili povremeno u odlinom asopisu Nexus kojeg bih preporuio sva
kome koga zanima to se doista zbiva. Za koga su ti logori? Odgovor
ete morati dati sami.
4. Vlada kontrolira medije: Pozadinska logika ove teorije zvui ova
ko: mainstream mediji nikad ne izvjetavaju o vladinim urotama.
Dakle mainstream mediji sudjeluju u vladinim urotama. Dakle, Vlada
kontrolira medije. Pristae ovakvog naina razmiljanja ne zadovoljavaju
se nekim mlakim objanjenjima koja ukljuuju odreenu dozu pristra
nosti kod nekih medija. Ne, vlada doslovno vlada svim medijima, ne samo
u smislu ureivanja i nadgledanja, ve kontroliranjem svega to vidimo i
ujemo putem novina i TV-a, putem vladinih glasnogovornika, pressica i
planski postavljenih ratnih reportera. Ima li tu istine?
Godine 1948. odjel ClA-e zvan Office o f Policy Coordination vodio je
ovjek imenom Frank Wisner. Za vrijeme svog efovanja dobio je razne,
i vrlo visoke, ovlasti da radi praktiki sve to mu se prohtije, p od uvjetom
da odgovara njegovoj viziji am erike ideologije. Skrivajui se iza vieg
XXV

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

cilja, zapoeo je Projekt Kukavica s namjerom da u sve vee i vanije

medijske kue ubaci svoje ljude, odnosno kupljene novinare i urednike. Do
sredine 1950-ih CIA je raspolagala grupom od preko 400 korumpiranih
novinara, i to ne samo malih igraa. Na platnoj listi bili su i zaposlenici
iz sam og vrha sve tri najvee medijske mree, ukljuujui i The New York
Times, Time Inc. i Associated Press, koji su, svaki u svojoj tvrtki, imali
mo javnosti podvaliti provladinu propagandu ili opstruirati objavu svega
to vladu napada. Cijela operacija nije zahtijevala previe truda poto
se, kako je kasnije priznao jedan od operativaca, novinara moglo kupiti
lake od jeftine kurve, ve za p ar stotina dolara mjeseno .
3. Vladini agenti su na svakom koraku: Svaka dobra teorija urote mora
ukljuivati i supertajne agente koji prate svakog bradatog luaka koji iz
svoje prikolice spaava svijet. Svaki od njih navodno ima pravog pravcatog agenta koji mu kaska za petam a. Mislite da pritavci skriveni po
opskurnim sobam a studentskih domova moraju brinuti da ih netko
prom atra dok piju jutarnju kavu u lokalnom kafiu, sam o je r su poslali
spam-mail o tome kako naftne kompanije posjeduju Washington? Ima li
tu istine?
}. Edgar Hoover i njegovi kompii iz FBI-a nisu mogli mirno sjediti
i gledati kako pokret za graanska prava, Crne pantere, antivijetnamski pokreti, pokreti za prava ena i mnogi drugi ugroavaju njihovo bo
gom dano mjesto na vlasti, p a su pokrenuli program zvan COINTELPRO.
Svatko, bilo pojedinac ili grupa, tko se na bilo koji nain nije slagao s
vladom naao se na tapeti. pijuni COINTELPRO-a nali su se i meu
pripadnicim a ueg kruga prijatelja Martina Luthera Kinga, a poticanjem
na oruane sukobe i kam panjam a blaenja glavnih lanova uspjeno su
unitili Crne pantere. Iako je COINTELPRO zabranjen sredinom 1970ih, i dan danas poneki slian pokuaj podsjeti na te mrane dane. Jedan
od njih je i FBI-ev pokuaj diskreditiranja d om aih teroristikih orga
nizacija poput Greenpeacea i PETA-e. Jedan Obamin savjetnik doao je
na odlinu ideju kako iskorijeniti teorije urote koje su o vladi iskakale
diljem interneta. Ideja je ukljuivala infiltraciju na sporne siteove, od
strane vladinih agenata, i unitavanje teorija o agentima koji se tajno in
filtriraju u organizacije kako bi iskorijenili teorije urote.
2. Vlada truje sve to jedemo i pijemo: Ako se u subotu naveer naete
pred kompjutorom, umirui od dosade, otvorite Google i upiite f lu o r
xxvi

UVOD

i nai. Nai ete gomilu sranja o tome kako su ljude u koncentracijs

kim logorima Treeg Reicha smirivali ubacivanjem fluora u vodu, te kako
istu metodu primjenjuje i dananja vlada. Ne samo to, trovanje umjet
nim zaslaivaima gura Donald Rumsfeld, a cjepiva slue za sterilizaciju
populacije. Ima li tu istine?
Za vrijeme Prohibicije vlada je oajniki traila nain kako ljudima
zgaditi alkohol, a bez da moraju napuniti zatvore svima koji su uhvaeni
s aicom u ruci. I tako su doli upravo na ideju zbog koje ih teoretiari
urota i prozivaju - trovanje. Namjerno su trovali alkohol, oito mislei
da e ljudi zakljuiti kako je to bljak. No, gadno su precijenili odlunost
malog ovjeka da se oblije kao zemlja - do 1933. vladin program tro
vanja ubio je najmanje 10.000 ljudi. Tijekom 1970-ih am erika je vlada
meksika polja marihuane zapraivala kemikalijom p od nazivom para
quat. Meksiki su uzgajivai primijetili da ako urod poberu odm ah nakon
zapraivanja otrov nema vremena ubiti biljku. Rezultat toga bile su tone
trave natopljene opasnim otrovom koje su se pom ijeale s normalnom tra
vom i zavrile u Americi. I to u vrijeme kad je puenje marihuane bilo
nacionalni sport. Vlada je nervozno odbrusila da to nije nita strano,
poto paraquat izaziva samo plunu fibrozu i krvarenje u grlu, ovisno o
tome proguta li se ili inhalira.
1. Vlada nas zaprauje biolokim agensima: Billy Corgan iz Smashing
Pumpkinsa jedan je od mnogih koji su pokuali upozoriti na zle vladine
planove o zapraivanju populacije raznim biolokim agensima. Proguglajte chemtrails i pronai ete milijune mjesta na kojim a se raspravlja o
ovoj uroti, uz tvrdnje da kemikalije slue za sve, od kontroliranja popu
lacije i vremenskih uvjeta do izazivanja bolesti respiratornog sustava. Ima
li tu istine?
Da, ameriki su graani iskoritavani za eksperimente s biolokim
orujem, a neki su pritom i poginuli. Vojni dokumenti potvruju da je
za vrijeme Hladnog rata bilo raznih eksperimenata. Pod eksperiment se
misli na putanje 300.000 kom araca iznad drave Georgija, samo da bi se
vidjelo to e se dogoditi. Komari nisu bili zaraeni, vlada je sam o htjela
vidjeti to bi se dogodilo kad bi, hipotetski, iskoristili utu groznicu za
unitavanje manje drave. Ukupno je zabiljeeno 239 testova isputanjem
ovog ili onog oblika biolokog agensa putem zraka. Godine 1966. podzem
na eljeznica New Yorka zapraivana je neim slinim antraksu, 1950.
iznad zaljeva San Francisca isputen je oblak navodno bezopasne bakterixxvii

DEKI, ODJEBITE U SK O KO V IM A

je, dok su putnici aerodrom a u Washingtonu doivjeli i pricanje nekom

drugom vrstom bakterije. Nakon oblaka iznad San Francisca 11 je osoba
dobilo rijetku vrstu infekcije mokranog sustava, a jedan je mukarac i
umro.
Tekst zavrava reenicom: Ispada da je sve to luaci tvrde istina. Ili je bar
vrlo mogue.
Zato su onda i dalje luaci? Ili je to samo ostatak starih navika iz vre
mena vjere u teoriju spontanog razvoja dogaaja?
Online tiskovina Natural News je pak otkrila deset najpoznatijih primjera
teorije urota koji su se pokazali kao potpuna istina, o kojima su pisali ranije,
a kao istina su se pokazali tijekom 2011. godine. Evo nekih od njih:
- SAD je vrila neuvene pokuse na zatvorenicima u Gvatemali,
podvrgavajui ih svakakvim bolestima da bi testirala uinke novih lijekova na
njima. Obama je javno priznao da je SAD koristila zatvorenike u Gvatemali
za ilegalne medicinske eksperimente. Kada je Natural News predoio vladi
SAD-a dugaku listu medicinskog kriminala protiv ovjenosti 2006. godine
veliki mediji su u potpunosti utjeli o tome. Ljudi su nastavili inzistirati da je
vlada SAD-a etina i iskrena te da nikada ne bi mogla biti dio kriminalnih
djela protiv ovjenosti. Kada je istina o eksperimentima na ljudima u zatvo
rima u Gvatemali izala na vidjelo veliki mediji nisu mogli samo tako utke
prei preko vijesti. Vlada SAD-a i Nacionalni institut za zdravstvo SAD-a
inili su medicinske zloine nad nedunim ljudima kako bi izuavali uinke
novih lijekova velikih farmaceutskih kompanija. Najvie se eksperimentiralo
sa sifilisom tako to bi se ljude namjerno zarazilo tom boleu kako bi se na
njima testirali novi lijekovi in vitro.
- FDA je pokrenula neuven rat protiv male kompanije Rawsome Food koja
je proizvodila svjee i organske proizvode, pred oima javnosti FDA i polici
ja unitile su sve njihove proizvode jer zakoni u SAD-u zabranjuju prodaju
kemijski netretirane hrane: Food and Drug Administration, krovna agencija
za hranu i lijekove SAD-a koristi infiltraciju koja nalikuje KGB tehnikama i
koristi pijunau kako bi onemoguila konzumaciju svjeeg, kemijski netretiranog mlijeka. U SAD-u je ilegalno prodavati i piti nepasteriziran sok od
narane, sve dok ga ne stavite u pakiranje s logom. U sluaju da se odluite
piti ili prodavati nepasterizirano mlijeko osjetit ete na sebi mjere dosljedne
KGB-u i osvetu nalik mafijakoj organizaciji. Natural News je otkrio daje FDA

x xv i i i

UVOD

koristila pijunske kamere, tajne infiltracijske tehnike i druge stupice kako bi

prikupljala dolaze protiv Rawsome Foodsa koji je proizvodio svjeu hranu,
unitavajui 50.000 dolara hrane pred zapanjenim oevicima.
- Pentagon i vojni lobisti SAD-a glavni su finacijeri Medicinskog instituta
SAD-a te uvjetuju agresivno nametanje toksinih cjepiva stanovnitvu SAD-a.
I u ovom je sluaju Natural News 2011. otkrio da je Medicinski institut SAD-a
dobivao iznimno veliku novanu potporu Pentagona i kompanija koje imaju
svakakve ugovore s vojskom SAD-a kao i od bezbrojnih globalistikih kom
panija koje profitiraju od oruja i ratova. U svom ratu protiv ovjeanstva
Medicinski institut SAD-a agresivno promovira cjepiva s genetski modi
ficiranim virusima.
- Ameriko Ministarstvo poljoprivrede uhvaeno na djelu dok je izvravalo
masovne pomore riba, ptica i sisavaca. To je mnogima zvualo okantno dok
se nije javno potvrdilo. Cilj programa Ministarstva bio je masovni pomor
razliitih ivotinja, od ptica, lisica, divljih svinja i drugih vrsta masovnom
primjenom otrovnih kemikalija koje su na koncu poele ubijati i orlove.
- Otkrivena je i priznata tehnologija za kontrolu vremenskih uzoraka (nep
ogoda) koja djeluje u blizini Abu Dabija gdje ogromni generatori negativnih
iona proizvode umjetnu kiu i oluje to ovom pustinjskom kraju osigurava
svjeu kiu. Uz to Natural News dodaje i nedavno priznanje Kine o koritenju
chemtrailova za stvaranje kie.
- Otkriven je video uradak koji dokazuje fluoridaciju vode, dakle doda
vanje vodi te vrlo opasne, korozivne i toksine tvari. Alex Jones i tim iz Info
Wars-a. otkrili su tajnu floridaciju vode u Austinu u Teksasu i pokazali to video-uratkom na interenetu.
- Zbog objavljivanja istine o tetnosti cjepiva dr. Andrewu Wakefiledu
oduzeta je doktorska licenca te mu je zabranjen znanstveni rad i objavljivanje
tekstova. Britanski medicinski urnal optuio je Wakefileda za lairanje rezul
tata istraivanja o pogubnom utjecaju cjepiva na djecu zbog ive i aluminija
koje ovo sadri. Dokumenti su dokazali da je dr. Wakefield bio nevin i da je
napravljena urota kako bi ga se diskreditiralo te da nije lairao istraivanja,
kako su tvrdili veliki mediji, ukljuujui i CNN. Optube su postale dokazi
kriminalnih lairanja onih koji ele sakriti istinu. Ali dr. Wakefield je diskred
itiran i udaljen iz javnog ivota, a njegovi radovi izbrisani iz medija i skriveni
od javnosti.
- Arsen u piletini?! FDA ili krovna Amerika agencija za hranu i lijekove
priznala je da pilee meso sadri arsen. Godine 2011. ak su i veliki medi
xxix

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

ji objavili vijesti o koliinama arsena u pileem mesu i vonim sokovima,

izazivajui val nevjerice i panike u javnosti dok su se marionetski znanstvenici
smijali na te vijesti. Uskoro se stvar promijenila jer je FDA priznala koncen
traciju arsena u pileem mesu, a mnogi neovisni znanstvenici potvrdili su da
mnogi voni sokovi sadre arsen.
Dr. Maurice Hilleman iz korporacije Merck 2011. je priznao da cjepi
va sadre kancerogene viruse i potaknuo val nevjerice i oka na internetu
i javnosti. Znanstvenici su ga diskreditirali i otvoreno mu se smijali u lice,
tvrdei da je potpuna glupost da bi netko dobio tumor ili rak zbog cjepiva.
No, naknadnom provjerom od strane mnogih neovisnih znanstvenika poka
zalo se da je to sumorna istina i da svakom tko dobije cjepivo prijeti razvoj
kancerogenih oboljenja.
Za kraj uvoda htio bih rei da ne postoje brojne teorije urota, da vie ne
bismo gubili vrijeme na promatranje te teme kao nekog zbira udnovatih,
meusobno nepovezanih pria. Sve navedeno u citiranom tekstu, i mnogo toga
drugoga, dio je iste prie i iste urote protiv ovjeanstva. Za detaljnu analizu
njenih ciljeva, uzroka, razloga i metoda, nakon koje sve sjeda na svoje mjesto
poput divovske slagalice, one kojima se uri upuujem na gore spomenute
autore. Na temelju tih premisa i promatranja zbivanja oko sebe nastala je ova
knjiga, koje je znaajan dio posveen nainima kako se manipulira informaci
jama kod nas. Ali povremeno sam zastranio i u neke druge teme koje su
mi se uinile vane na ovaj ili onaj nain, ili su nudile neko rjeenje ili uvid.
Knjiga je neprekidno bujala sama od sebe jer je koliina zbivanja vezanih uz
koraanje prema svjetskoj totalitarnoj dravi u razdoblju od prole knjige (ob
javljene u studenom 2010.) bila ogromna, nekom se doista uri, iz nekog nama
neznanog razloga, koji je moda i kozmike naravi. No, brzina promjena ovisi
o brzini oslobaanja uma i svijesti od uvjetovanja. Brojna istraivanja svijesti
pokazuju u kojoj mjeri svijest zapravo stvara svijet.
Svijet se ne odvija izvana prema unutra, kako nam se ini, ve iznutra pre
ma van. Ako ne elimo ii tako daleko, oigledno je ve i to da nije svejedno
na temelju koje pretpostavke se zbivaju milijuni naih sitnih svakodnevnih
djelovanja, iji je kumulativni i zajedniki uinak neizmjeran. Unutar pravog
konteksta, informacije e svakom same poeti sjedati na svoja mjesta. Nemam
nikakve sumnje da e stvari svima postati jasne, prije ili kasnije.

XXX

1. POGLAVLJE

EDWARD BERNAYS IZUMITELJ PROPAGANDE

onekad je teko pojmiti razmjere programiranja kojima smo izloeni kroz

velike medije. Da bismo bolje shvatili kako se to zbiva i da se doista zbiva
potrebno je vratiti se nekih osam do devet desetljea unatrag, u vrijeme dok
je stvar bila jo u povojima. Tamo emo sresti ovjeka u kojega svakako treba
uprijeti prstom kad se govori o sveprisutnom takozvanom PR-u, kratici od
public relations, dakle slavnim - odnosima s javnou.
Odnosi s javnou imaju puno razina, neke od njih su tek praktine taktike
odgovaranja na napade, izbora najboljeg vremena za reakciju (ovisno o tome
eli li se poluiti to vei efekt ili pak neutralizirati neki negativni efekt kroz
to manje isticanje), najboljeg naina za plasiranje informacija itd. Mnogi
subjekti na neki nain trebaju odnose s javnou, bez obzira radi li se o nekoj
tvrtki, koli, ministarstvu i slino. No, odnosi s javnou od samih su poetaka
zamiljani kao zahvat puno irih razmjera kojim se eli oblikovati cjelokupno
drutvo. Zanimljivo je uoiti i na kojim se pretpostavkama o biti ljudskog
bia uope temelje. Kad se to sagleda, pojam odnosa s javnou postaje pravi
orvelovski eufemizam za uvjeravanje i laganje ljudi. Dodue, ni u tom kon
tekstu izraz nije sasvim neprecizan (dodue, samo na hrvatskom) i dosta do
bro oslikava stanje stvari jer pojam odnosi s javnou ponekad shvaam i
kao skraeni oblik sintagme spolni odnosi s javnou (ono to se ulinim
rjenikom kae j ..... javnosti u glavu).
1
-

'M s fie m .

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Pretpostavljam da je neki oblik tih odnosa s javnou oduvijek postojao.

Na pamet odmah padaju religije, koje su sa svojom mjeavinom istina i lai
(gdje se dobiva najubojitije oruje: poluistina) plasiranih kroz slike, dominirale
okupacijom ljudske svijesti stoljeima ili ak tisuljeima. Bila je to praktina
metoda, u vremenima dok nije bilo masovnih medija, dok su informacije pu
tovale sporo i usmenom predajom, dok su grupice ljudi bile prilino izolirane
jedne od drugih. No, zato su religijske ideologije bile globalizirane i svojom
dugom rukom dohvaale ljude i u najzabaenijim krajevima, osvajajui nji
hova uvjerenja i namjere, te kroz svoje poruke uvrujui politiki poredak u
kojem je vrlo mali broj ljudi, veinom povezanih krvnim lozama, vladao nad
veinom. Bila su to idealna vremena - za vladajue. Naalost, sve to je dobro
prije ili kasnije zavri. Dugo je i trajalo, ali svijet je malo po malo napredovao,
pa su bile potrebne nove iluzije.
Kako je bilo tisuama godina, tako je i danas. Nemojte da vas zavedu pri
vidi demokracije, slobodnog poduzetnitva, slobodnih medija ili zabave koja
se naim osjetilima nudi sa svih strana zaguujui sve kanale. Mogli bismo
rei - izvan naih glava je buka, a u njima muk. Od silne buke ne moe se
misliti niti doputati intuiciji da dade neke putokaze. Kako su se vremena i
tehnologije promijenile trebalo je smisliti nove naine ovladavanja sve brojni
jim komunikacijskim kanalima meu ljudima koji su s vremenom shvatili
da moda i nije neko rjeenje da aka ljudi iskoritava sve ostale. Ti su kanali
elitama predstavljali opasnost, ali i priliku za najveu manipulaciju u povijesti
jer su sveprisutni i cjelovremeni, za razliku od svojih prethodnika.
ovjek o kojem emo govoriti privatno je bio osoba vrlo slabe karizme. U
BBC-jevom dokumentarnom serijalu History o f the Self reeno je da nije uspi
jevao privui panju ni troje ljudi kad bi neto javno izlagao. No, paradoksalno
(a moda i ne), upravo je on udario temelje najveem i najneumoljivijem stro
ju za programiranje u povijesti - odnosima s javnou koji su se, u vrijeme
dok ta rije nije postala ozloglaena, slobodno nazivali i propagandom. Pro
paganda zapravo znai irenje, a upravo se o tome i radi. O ciljanom irenju
valova preko dubokog, neizmjernog i inae mirnog oceana ljudske svijesti.
Propaganda je i naslov knjiice koju je 1928. objavio Edward Louis Bernays (1891.-1995.) prozvan ocem odnosa s javnou, dugoivui ovjeuljak
koji je oito imao desetljea da se divi sveprisutnosti svog djela koje je inge
niozno zapoeo dvadesetih godina 20. stoljea. Magazin Life proglasio ga je
jednim od sto najutjecajnijih Amerikanaca 20. stojea. S pravom. Ja bih rekao
da moda ulazi i u top-five.

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

Manipulacija je neophodni dio demokracije

U knjizi Propaganda Bernays je ustvrdio da je manipulacija javnim
miljenjem neophodan dio demokracije. To je sroio ovako:
Svjesna i inteligentna manipulacija organiziranih navika i miljenja
masa vaan je element u demokratskom drutvu. Oni koji manipuliraju
tim nevidljivim mehanizmom drutva ine nevidljivu vladu koja je istinska
vladajua mo nae zemlje. Nama vladaju, oblikuju nae umove, form ira
ju nae ukuse, sugeriraju nam ideje veinom ljudi za koje nikad nismo
uli. To je logina posljedica naina kako je nae demokratsko drutvo or
ganizirano. Velik broj ljudi mora suraivati na ovaj nain ako ele ivjeti
u drutvu koje dobro fu n kcion ira.... U skoro svakom djelovanju naeg sva
kodnevnog ivota, bez obzira je li rije o sferi politike ili biznisa, u naem
drutvenom vodstvu ili etikom razmiljanju, nama dominira relativno
mala grupa osoba ... koji razumiju mentalne procese i drutvene uzorke
masa. Oni su ti koji vuku konce to kontroliraju javno mnijenje.
To je sukus Bernaysova razmiljanja u kojem je demokracija ispala iz
igre ve u prvom redu. Jer ako je demokracija doista samo svjesna i inteli
gentna manipulacija navika i miljenja11, onda
da moda ipak ponemo razmiljati postoji li
PROPAGANDA
neki drugi drutveni sustav, moda neki to ga
jo nismo isprobali. Evo jo nekoliko slikovitih
EDWAM> t, SERMAYS
citata iz njegove knjige Propaganda. Da im
nije poznat izvor, neki zlobnik bi mogao rei
da to opet netko trabunja o teoriji urote. Ali ne
sinko, ovaj put je rije o ovjeku koji je te re
cepte izmislio, primijenio i ostavio u nasljee.
Pa, krenimo redom:
Nai nevidljivi upravljai su, u puno
sluajeva, nesvjesni identiteta svojih kolega,
lanova unutarnjeg kabineta. Nama vladaju
pom ou svojih kvaliteta za prirodno vodstvo,
pom ou svoje sposobnosti da daju potrebne
ideje i pom ou svog kljunog poloaja u
drutvenoj strukturi. Koji god stav netko

Jfe* M
HORACE L l V E f t l C H T
1*28

Om ot Bernaysove knjige PROPAGANDA

iz 1928.

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

izabere prem a takvim okolnostima, ostaje injenica da u skoro svakom

inu naeg svakodnevnog ivota, bez obzira je li rije o sferi politike ili
biznisa, u naem drutvenom vodstvu ili etikom razmiljanju, nama do
minira relativno mali broj osoba - minijaturni dio naih sto dvadeset mili
juna - koji razumiju mentalne procese i drutvene obrasce masa. Oni su
ti koji vuku konce koji kontroliraju javno mnijenje, koji zauzdavaju stare
drutvene snage i nalaze nove naine da veu i vode svijet.
Zgodno, zar ne? Na jednom mjestu Bernays objanjava kakav bi kaos za
vladao kad bi svatko prouavao sva drutvena pitanja te da se sve zato svelo
na tek dva do tri kandidata iz dvije do tri stranke. Radi uinkovitosti. Re
kao je da bi bilo bolje da, umjesto propagande i zastupanja stavova, postoje
odbori mudrih ljudi koji e izabrati nae vladare i upravu, javnu i privatnu,
i odluivati o najboljem tipu odjee ili najboljoj vrsti hrane za nas. Ali, pie
Bernie, izabrali smo suprotnu metodu, metodu otvorenog natjecanja. Moramo
nai nain kako da napravimo slobodno natjecanje s razumnom glatkoom .
Pogaate ve kakav je nain on pronaao. Ali ujmo i dalje:
Postoje nevidljivi vladari koji kontroliraju sudbine milijuna ljudi.
Openito se ne shvaa do koje mjere su rijei i djela naih najutjecajnijih
javnih osoba diktirani od strane otroumnih ljudi koji djeluju iza scene.
Niti se shvaa, to je jo vanije, raspon u kojem vlasti mijenjaju nae
misli i navike.
Bernays u Propagandi pie o padu aristokracije i rastu moi buroazije
koja i sama otkriva strah od masa kojima je obeano da e one biti kralj.
No, manjina je otkrila monu pom o pri utjecanju na veinu. Otkriveno je da
je mogue oblikovati um masa tako da one usmjere svoju novosteenu snagu
u eljenom smjeru. U sadanjoj strukturi drutva ta je praksa neizbjena. Bilo
to od drutvenog znaaja to treba napraviti, u politici, financijam a, industriji,
agrikulturi, edukaciji ili drugim poljima, mora biti napravljeno uz pom o pro
pagande. Propaganda je izvrna ruka nevidljive vlade.
Pa nadalje:
Raspon u kojem propaganda oblikuje razvoj stvari vezanih uz nas moe
iznenaditi ak i dobro informirane osobe. No, potrebno je sam o pogledati
ispod povrine novina za nagovjetaj vlasti propagande nad javnim mni
jenjem . Prva stranica dananjeg New York Timesa sadri osam vanih
4

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

novinskih pria. etiri od njih, to jest polovica, su propaganda. Nemarni

itatelj ih prihvaa kao izvjetaje o spontanim zbivanjima. Ali, jesu li
oni to? Potom slijedi nabrajanje i analiza naslova da bi zakljuio: Ovi
primjeri nisu dani da stvore dojam d a je kod propaganda ita zlokobno.
Oni su predstavljeni da ilustriraju kako se dogaaje svjesno usmjerava i
kako ljudi iza tih dogaaja utjeu na javno mnijenje. Kao takvi, oni su
primjeri moderne propagande.
Bernays nas eli uvjeriti da ne moe biti drugaije:
Ova nevidljiva, isprepletena struktura grupiranja i udruivanja je m e
hanizam kojim je dem okracija organizirala svoj grupni um i pojednos
tavila razmiljanja masa. Ne odobravati postojanje takvog mehanizma
znai traiti drutvo kakvo nikad nije postojalo i nikad nee postojati.
Priznati da on postoji, ali oekivati da nee biti upotrijebljen je nerazum
no.
Tvrdnja da takvo drutvo nikad nije postojalo niti e postojati potpuno
je netona, jer plemenske zajednice koje i danas postoje u Amazoni, kao i
drutva istrijebljenih domicilnih naroda Sjeverne Amerike bila su bez takvih
mehanizama, pa su postojala tisuama godina, a postoje i danas, tamo gdje ih
se pusti na miru. Ali, kae dalje Bernie:
Kako je civilizacija postala kompleksnija, i kako se jasno pokazala
potreba za nevidljivom vladom, izumljena su i razvijena tehnika sred
stva za kontrolu javnog mnijenja... Pomou tiska, eljeznice, telefona,
telegrafa, radija i zrakoplova ideje se mogu brzo pa i trenutno iriti p o ci
jeloj Americi ... Iste ideje i interesi mogu se (razvojem tehnologije i medija,
je r Ustav je donesene kad je seoska zajednica bila osnovna jedinica ivota,
op. K.M.) povezati i organizirati radi zajednikog djelovanja iako su ljudi
meusobno udaljeni tisuama milja.
Ovako je Bernays definirao tu modernu propagandu:
M oderna propaganda je dosljedni, neprestani napor da se stvore ili ob
likuju dogaaji koji e utjecati na odnose javnosti prem a nekom pothvatu,
ideji ili grupi. Ta praksa stvaranja okolnosti i stvaranja slika u umovima
milijuna ljudi vrlo je uobiajena. Doslovno se bez toga nita ne poduzima,
5

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

bez obzira je li pothvat gradnja katedrale, novano pom aganje sveuilita,

reklamiranje film a, stavljanje u optjecaj velikog broja obveznica ili izbor
predsjednika... Vano je da je to univerzalno i kontinuirano; u ukupnom
zbroju to je upravljanje umom javnosti u tolikoj mjeri kao to vojska up
ravlja tijelima svojih vojnika.
Dakle, propaganda je stvaranje dogaaja koji e utjecati na stav javnosti, a to
je isto ono to je David Icke predstavio formulom problem-reakcija-rjeenje.
(A kako vam se svia to su ljudski umovi usporeeni s tijelima vojnika, s
obzirom da su tijela vojnika oduvijek smatrana potronom robom?) Nekada
davno stvari su bile jednostavnije:
Prije su vladari bili voe. Oni su odredili smjer povijesti na jednosta
van nain, time to su radili to su htjeli. A ako danas nasljednici vladara,
oni iji poloaj ili sposobnost im daju mo, ne mogu vie raditi to ele
bez pristanka masa, oni u propagandi nalaze alat koji je sve moniji u
pribavljanju tog pristanka."
Ali pravi problem tek nastupa:
Dobro je poznato da su mnogi voe i sami voeni, a ponekad to rade
osobe ija su imena poznata tek nekolicini... Predsjedniki kandidat moe
biti izabran kao odgovor na silnu elju naroda, ali je dobro znano da
je o njegovom imenu odluilo pola tuceta ljudi koji su sjedili oko stola u
hotelskoj sobi.
Jer:
Razni ljudi vladaju nama u raznim dijelovima naih ivota. Moe biti
jedn a mo iza trona u politici, druga u upravljanju kam atam a, a neka
trea za odreivanje plesova za sljedeu sezonu. Ako postoji nevidljivi
kabinet koji vlada naim sudbinama (a to nije nemogue zamisliti), on bi
u utorak radio kroz odreene grupe voa za jednu svrhu, a u srijedu kroz
potpuno druge grupe voa u drugu svrhu.
Pravi vodi za manipulaciju iz sjene, ovaj Bernays. Zapravo - provoditelj,
kao to e se vidjeti kasnije, ali ne prije nego to proitamo jo koji citat: ,,U ne
kim dijelovima naeg svakodnevnog ivota, u kojim a zamiljamo sebe kao slo6

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

bodne, nama upravljaju diktatori velike moi. ovjek kupuje odijelo, na temelju
svog ukusa i osobnosti, onakvu odjeu kakvu voli. U stvarnosti, on izvrava
nareenja anonimnog krojaa iz Londona.
Pa nadalje:
Ameriki film je najvei nesvjesni nositelj propagande dananjice. On
je veliki distributer za ideje i miljenja. Film moe standardizirati ideje i
navike nacije. Zato je r se film ovi snimaju da zadovolje zahtjeve trita,
oni odraavaju, istiu i ak preuveliavaju iroko popularne tendencije,
prije nego li stimuliraju nove ideje i miljenja.
Ovo je napisano 1928., u vrijeme nijemog filma, davno prije televizije. I za
kraj ove zbirke navoda:
Propaganda nikad nee umrijeti. Inteligentni ljudi moraju shvatiti d a je
propaganda moderni instrument pom ou kojeg se mogu boriti za produk
tivne zavretke i pom oi da se stvori red iz kaosa, (naglasak dodan)
Red iz kaosa. Moda ste ve negdje uli taj slogan?

Pozadina ideja
Bernays, inae neak Sigmunda Freuda, temelj svoje ubojite formule naao
je u idejama francuskog pisca Gustavea le Bona, autora Psihologije mase te
Wilfreda Trottera koji je sline ideje promovirao u anglofonom svijetu svojom
knjigom Instinkti stada u miru i ratu. Naime, dotada se svo oglaavanje ra
dilo otvoreno i direktno. Imate proizvod? Informirajte kupca. Recite mu boju,
veliinu, injenice i osobine. Mnogi su vjerovali da bi to trebalo biti dovoljno.
Bernays je zakljuio da je u igri neto vie, neto dublje, neto izvan okvira
onoga to se prodaje, neto to zadire u bit onog kako se ovjek eli osjeati i
to eli misliti o samom sebi.
Bio je to klju brave koja se otvorila kad je dobio pismo svog ujaka, eu
ropskog znanstvenika, koji ga je molio da mu posudi neto novca, jer je u
Austriji ivot bio teak u to poslijeratno vrijeme. Edward mu je poslao ek i
kutiju kubanskih cigara, a njegov ujak - Sigmund Freud - mu je iz zahvalnosti
poslao kopiju svoje neobjavljene knjige Opi uvod u psihoanalizu. U njoj je
Bernays naao pozadinu za svoje ideje o moi emocija kod uvjeravanja.

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Doista, bio je toliko impresioniran da je organizirao da se ujakova knjiga

objavi u Americi. Postala je hit. Njeno istraivanje temelja i skrivenih mo
tiva inilo se da objanjava sve, pa i neobjanjivo divljako ponaanje vieno
u Prvom svjetskom ratu. Ljudi su bili voeni neizreenim, neprepoznatim
emocijama te dubokim i turbulentnim eljama. Zahvaljujui svom neaku,
Freud je postao slavan, ali i Bernays, koji nikad nije zaboravljao naglasiti da
mu je Freud ujak. Razlika je bila u tome to je Freud vjerovao da je civilizacija
precijenjen i loe opremljen pokuaj za pripitomljavanje nekih temeljnih im
pulsa, dok je Bernays vidio monu priliku za ameriku industriju (koju su
ratne potrebe usmjerile u masovnu proizvodnju, a sad je bilo potrebno trite
da bi se masovna proizvodnja nastavila) da se povee s ciljanim kupcima kao
nikad prije.
Ljudi reagiraju na informacije, ali reagiraju jo vie ako se informaciju
moe povezati s njima na dubljoj, nesvjesnoj razini. To je ono to je Bernays
otkrio i poeo primjenjivati. Recimo, veliki izdava William Randolf Hearst
htio je prodavati novu liniju magazina za ene. U to vrijeme takvi asopisi
nisu postojali. No, Bernays je napravio da postoje, jednostavno tako to je
povezao poruku magazina s glamuroznim holivudskim starletama tog vreme
na. itajte ove magazine, budite poput zvijezda, bio je njegov princip. Uspjeh
je bio fantastian, a njegov je recept otada tisuu puta ponovljen. Ako igra
na emocije, shvatio je Bernays, moe se prodati skoro bilo to. To je i inio.
Zapravo, bio je prvi koji je shvatio da javnim mnijenjem treba manipulirati
pomou podsvijesti.
To je svakako vrlo nepoeljna djelatnost, ako se sjetimo kako je znanstve
nik Bruce Lipton slikovito opisao odnos svijesti i podsvijesti. Onaj dio kojim
svjesno vladamo, na svjesni um, predstavlja tek mali postotak nae svijesti.
Najvei dio je podsvijest koju je on usporedio s divovskim kazetofonom koji
radi sve ono to i inae kazetofoni rade - snima i reproducira. Veina toga
potpuno zaobilazi mali, svjesni dio naeg uma. Zato robujemo tolikom pro
gramima usaenima u djetinjstvu, a i tijekom cijeloga ivota, da ih se nika
ko ne moemo rijeiti. Kako bismo i mogli kad svjesno vladamo tek malim
djeliem svijesti? I to mislite, tko pobjeuje u sukobu svjesnog i podsvjesnog
dijela uma: onaj svjesni patuljak ili ovaj podsvjesni div? Zato moemo koliko
god elimo namjerno zamiljati da posjedujemo Porsche, ali ako je podsvijest
cijelog ivota snimala odrastanje u, recimo, sirotinjskom predgrau Buenos
Airesa, to e i reproducirati, pa e taj program dominirati naim ivotom i
nita od Porschea.

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

Bernays je zakljuio daje manipulacija u drutvu neophodna jer je drutvo,

po njemu, iracionalno i opasno zbog instinkta stada. to se mene tie, to je
samo jo jedan primjer pravila da ako ubacite sranje od podataka dobivate i
sranje od rezultata. Jer mogua je i drugaija premisa, ta da su bez manipu
lacije ljudska bia prije svega voena empatijom (barem veina), i da, i kao i
posvuda u prirodi, u njima prevladava elja za suradnjom, a ne za natjecanjem
i ispunjavanjem umjetno stvorenih elja. No, nikad dokazana pria o evoluciji
duboko je u ljudsku svijest usadila ideju (doista - tautologiju) o preivljavanju
najsposobnijih koju neoliberalno drutvo i danas tako uspjeno iskoritava na
beutne naine.
Bernaysovi odnosi s javnou pomogli su popularizaciji Freudeovih
teorija u SAD-u. Bernays je postao pionir koritenja psihologije i drugih
drutvenih znanosti u PR-industriji kako bi dizajnirao kampanje uvjeravanja,
a to je sroio ovako:
Ako shvatimo mehanizme i motive grupnog uma nije nemogue kon
trolirati i disciplinirati mase prem a naoj elji bez da oni za to znaju.
Suvremena praksa propagande dokazala je da je to mogue, barem do
odreenog stupnja i s odreenim granicama.
Svoju znanstvenu tehniku oblikovanja miljenja zvao je inenjering
pristanka. Psihoanalitike ideje strica Sigmunda koristio je za promoviranje
robe u rasponu od cigareta, sapuna i knjiga, pa sve do politikih ideja. Uz
Freudove teorije, Bernays je koristio i istraivanja Ivana Pavlova koji je otkrio
tzv. Pavlovljev refleks, najslavniji primjer je uvjetovanje pasa da ponu sliniti
im uju zvono koje najavljuje hranu, ak i kad hrana ne stie.
U svojim esejima 1927. i 1928. Bernays je naglasio razliku izmeu
oglaivaa i strunjaka za odnose s javnou. Ljudi iz oglaivake industrije
bili su oni koji su zastupali neku ideju, plaeni za to da uvjeravaju ljude da
prihvate ideju ili robu. Savjetnik za odnose s javnou je pak stvarao dogaaje
koji su dramatizirali nove koncepte i percepcije i ak utjecali na djelovanja
voa i grupa u drutvu. Iz te perspektive postaje jasnija pozadina dogaaja
poput 9/11, kao i koja zapravo tehnika stoji iza njih. Jer doista je malo vje
rojatno da bi pukim oglaavanjem rata protiv terorizma bilo mogue cijeli
svijet uvjeriti da prihvaa sve agresivne akcije i porast sveope kontrole pod
zastavom nedefiniranog rata protiv fantomskog terorizma.
Bernaysova vizija bilo je utopijsko drutvo u kojem se opasne energije li
bida pojedinaca, psihika i emocionalna energija, povezane s instinktivnim
9

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

biolokim pokretaem koje je Bernays vidio kao opasne, mogu biti ukroene
i usmjerene od strane korporativne elite radi ekonomske dobrobiti. Kroz up
otrebu masovne proizvodnje veliki biznis je mogao ispuniti stalnu udnju
iracionalnih i eljama voenih masa, istovremeno osiguravajui prostor za
ekonomiju masovne proizvodnje, a pritom zadovoljiti opasne ivotinjske im
pulse koji prijete da rastrgnu drutvo ako ih se ne obuzda.
Bernays je u djelu iz 1928. Manipuliranje javnim miljenjem iznio sljedeu
misao: Ovo je doba masovne proizvodnje materijala. Kod masovne proiz
vodnje razvijena je i primijenjena iroka tehnika za njihovu distribuciju. U
ovom dobu takoer mora postojati tehnika za masovnu distribuciju ideja.
Svoje ideje saeo je u tri knjige: Kristaliziranje javnog mnijenja (1923.), Propa
ganda (1928.) i Inenjering pristanka (1947.). U ovoj zadnjoj je napisao da je
inenjering pristanka sama bit demokratskog procesa, sloboda da se uvjera
va i sugerira."
Zvui poteno, kad ne umu ne bi imao namjetanje dogaaja u svrhu st
varanja lane slike stvarnosti. To je onda, naravno, manipulacija i prijevara, a
ne sloboda uvjeravanja. No, ne zovu ga uzalud - otac spina.

Otac spina
U knjizi Otac spina: Edward L. Bernays i roenje odnosa s javnou, au
tor Larry Tyebook kae da je malo tko izvan profesije znao za Bernaysa (a
i danas je tako, kad god sretnem nekoga tko se bavi odnosima s javnou
ustanovim da nije uo za Bernaysa), ali da danas postaje sasvim jasno da je
rije o jednom od najutjecajnijih likova 20. stoljea te da je nemogue zah
vatiti drutveni, politiki, ekonomski i kulturni razvoj u posljednjih sto go
dina bez razumijevanja Bernaysa i njegovih nasljednika u PR-industriji, tom
fenomenu 20. stoljea. Tye pie da istraivanje Bernaysovih dokumenata daje
prosvjetljujuu i ponekad uznemirujuu pozadinu nekih od najzanimljivijih
epizoda povijesti 20. stoljea." Dok je njegov ujak Freud smislio svoj lijek u
vidu razgovora da bi oslobodio pacijenta nesvjesnih poriva i skrivenih mo
tiva kako bi ivjeli zdravije, Bernays je, kae Tye, koristio psiholoke tehnike
kako bi maskirao motive svojih klijenata, kao dio namjerne strategije koja za
cilj ima drati javnost nesvjesnom postojanja sila koje rade na oblikovanju
njihovih umova. Nije to ni skrivao, ve je u Propagandi 1928. napisao: Ako
shvatimo mehanizme i motive grupnog uma, sad je mogue kontrolirati i dis
ciplinirati mase prema naoj elji bez da one to znaju.

10

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

Bernays je volio sebe predstavljati kao zagovaratelja feminizma i drugih

slobodarskih ideja, ali njegov rad za United Fruit Company, pa na zbacivanju
vlade u Gvatemali, na fluoridizaciji pitke vode i brojni drugi, jo neotkriveni
poslovi imali su tragine i smrtonosne posljedice jednake onima nacistikog
reima i njihovog bernaysa, Goebelsa. Kad je Tye intervjuirao Bernaysa za
svoju knjigu ustanovio je da Bernays bez srama izraava hijerarhijski pogled na
drutvo. Cesto je ponavljao da, dok veina ljudi na svijet reagira instinktivno,
bez misli, postoji malen broj inteligentnih ljudi optereenih odgovornou
za razmiljanjem i utjecanje na tijek povijesti. Oigledno je, napisao je Tye, da
taj ovjek nije bio demokrat, iako je tijekom ivota puno pisao o demokraci
ji i vanoj ulozi koju odnosi s javnou igraju u demokratskom drutvu.
Punih usta demokracije, on sam imao je malo potovanja prema sposobnosti
prosjene osobe da promilja, razumije ili djeluje u svijetu u kojem ivi.
udno je to s kulturom,, rekao je Tyeu, prosjeni IQ amerike javnosti je
100. Jeste li to znali?
Ne znam za Tyea, ali moram priznati, ja nisam znao. Ali sam primijetio
da se vlasti zbog toga ne ale. Dapae, sustavno se trude da to bude tako,
uporno punei glave ljudi smeem u vidu to glupljih programa, pa onda isto
rade kroz cijepljenja, lijekove i aditive u hrani i vodi, ubacujui to tetnije
tvari koje utjeu na kemiju mozga i tijela, oteavajui ljudima ostvarivanje
svog potencijala. Oni ele umorne, bezvoljne i tupe graane. Stoga je vrhunski
cinizam da se otac spina poziva na takvo stanje kao ispriku za manipulaciju.
A na kraju krajeva, mudrost - a to je to trai ivot - neto je sasvim drugo od
hladnih parametara inteligencije i mjerenja sposobnosti rjeavanja odreenih
zadataka. Vrhunska je pak mudrost empatija, osobina priroena svim ljudima
koju se nastoji potisnuti to je vie mogue.
Za Bernaysa, strunjak za odnose s javnou bio je pripadnik malog
broja inteligentnih" koji savjetuje klijenta kako da postupa s masama ...
primjenjujui psihologiju11. Radei iza scene, daleko od oiju javnosti, strunjak
za odnose s javnou je drutveni znanstvenik, educiran da koristi i usmjer
ava stavove javnosti. Bernaysova halucinacija o demokraciji izgleda, dakle,
ovako: visoko educirana klasa taktiara za oblikovanje miljenja neprekidno
radi, analizirajui drutveni teren i prilagoavajui mentalnu scenografiju iz
koje javno mnijenje, svojim ogranienim intelektom, izvlai svoja miljenja.
Bernays se u jednom trenutku okrenuo Tyu i rekao mu neto vano: Vijest
je bilo koji in koji stri iz svakodnevne rutine.... dobar savjetnik za odnose
s javnou savjetuje svog klijenta da izvede otvoreni in koji e na neki nain
prekinuti kontinuitet ivota i stvoriti reakciju11.
11

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

U posljednje vrijeme vodio sam vie razgovora s ljudima na istu temu kako cijeloga ivota pokuavamo uhvatiti neki ritam i kontinuitet, ali kao da
neki vrag nikome ne da mira: pa je redukcija, pa je kriza, pa je raspad drave,
pa je rat, pa je diktatura, pa doe demokracija, ali pone rat protiv terorizma,
pa je kreditna kriza, pa premijer dade ostavku, pa je rat u Africi.. .nikad mira.
Taman misli, uhvatio si dah, kad evo nove kugle iza ugla. Ali Bernie je sve ob
jasnio. To Elita, po njegovom receptu, izvodi otvorene inove koji prekidaju
kontinuitet ivota i stvaraju reakciju1. A onda u medijima gledamo njihov SFfilm, mada uope nismo kupili kartu. ak niti ne znamo da smo u kinu.

Kratka biografija ili kad je sve poelo

Edward Bernays je roen 1891. u Beu u idovskoj obitelji, a bio je
dvostruki Freudov neak. Njegov je otac bio brat Freudove supruge, a nje
gova majka je bila Freudova sestra. Bernaysova se obitelj 1892. odselila u New
York gdje je on 1912. diplomirao agrikulturu na sveuilitu Cornell, ali je kao
prvi posao izabrao novinarstvo. Kad je 1917. ameriki predsjednik Wood
row Wilson utemeljio Odbor za javno informiranje (koji je zapravo imao za
svrhu dezinformiranje) Bernays je radio u njemu sa zadatkom da usmjeri
javno mnijenje tako da ljudi podre ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat, to
veina Amerikanaca nije htjela. Zato i bi? Koja bi za njih bila svrha da ginu
na nekom drugom kontinentu? Na njihovu alost, korporativna elita sma
trala je to odlinim nainom irenja svog utjecaja izvan SAD-a pa je zduno
promovirala ideju da je primarni cilj amerikog ukljuenja u Prvi svjetski rat
donoenje demokracije u Europu. To je, naravno, bila potpuna la, jer su iza
ulaska SAD-a u rat u Europi protiv elje Amerikanaca stajali sasvim drugi
interesi i ljudi iji je Wilson bio tek pijun.
No, bila je vrlo efikasna jer se i danas koristi u istom obliku, pa se svaka
amerika vojna agresija na bilo koju zemlju, ili pak druga vojna ili financijska
pomo, jo uvijek oglaava kao donoenje demokracije, i onda kad se zapra
vo svrgavaju demokratski izabrane vlasti, da ne govorimo o situacijama kad je
rije o sasvim drugaijim kulturama koje imaju drugaija drutvena ureenja,
onakva kakva moda odgovaraju njihovim ivotnim uvjetima, kao to je to
bilo u plemenski podijeljenoj Africi.
Bernays je bio dio grupe koja je smislila slogan Uiniti svijet sigurnijim za
demokraciju. Oito ga je dobro smislio jer se u dlaku istim sloganima i danas
prodaju ratovi koje nitko ne eli, nita novo pod Sunce, jedino to je danas to
ve razraeni recept, kao kad kuhate neko jelo. Godine 1917. taj je tada novi

12

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

slogan pomogao predsjedniku Wilsonu da uvjeri Amerikance kako je jako

korisno ako odu krvariti i valjati se po blatnim europskim ratitima. Isti mu je
slogan omoguio i da u djelo provede i drugi dio plana, a to je stvaranje Lige
naroda koja je trebala biti jedna od prvih koraka prema postupnoj uspostavi
svjetske vlade.
Neugodnog li dojma da bismo bez ikakvih problema kao vrijeme radn
je ove prie umjesto 1917. mogli staviti 2001. Napraviti svijet sigurnim za
demokraciju'? Ali naviknite se na to jer su sve Bernaysove ideje i metode vrlo
aktualne i sveprisutne i danas, osjeaj deja vua je neprekidan.
Bernaysov napor nije ostao nezamijeen, pa ga je nakon rata Elitin pos
lunik Woodrow Wilson pozvao da prisustvuje Parikoj mirovnoj konferen
ciji kojom su se ureivali novi svjetski odnosi. Bernays je zapanjen stupnjem
uspjenosti ratnog slogana o borbi za demokraciju koji je skovao s kolegama,
jednako kod kue kao i u inozemstvu. Milijuni ljudi revno i s uvjerenou u
njenu istinitost ponavljali su tu frazu, tisuama kilometara od Washingtona.
Poeo je razmiljati ne bi li se takav model propagande mogao koristiti i u
vrijeme mira. U Ameriku se vratio s promijenjenim zamislima o tome kako
ideje hvataju korijen u drutvu. Imao je tek 27 godina. Godine 1919. otvorio
je ured u New Yorku, kao savjetnik za odnose s javnou. Prvi teaj iz odnosa
s javnou odrao je 1923. na Sveuilitu New York kada je objavio i prvu,
prijelomnu knjigu o odnosima s javnou Kristaliziranje javnog miljenja
Kako je za BBC ispriala njegova ker Anne, Bernays je smatrao da nije
dobro osloniti se na javno demokratsko prosuivanje jer se plaio da bi mase
vrlo lako mogle glasati za pogrenog ovjeka ili htjeti pogrene stvari, pa da
ih se zato treba voditi odozgor. Voenje odozgor smatrao je nekom vrs
tom prosvijeenog despotizma, kako je to objasnila ker Anne, tako nazvavi
ideologiju u koju je vjerovao njen otac. Sve je to u redu, samo hoete li mi rei
gdje nai prosvijetljene despote?
No, u tih nekoliko rijei Bernays je saeo pravo lice suvremene demokraci
je kojega je bio i tvorac. Zapitajmo se koliko bi vam ljudi i danas povjeravalo
kad biste im rekli da ive u despotizmu a ne demokraciji, koliko njih bi vas
moda poslualo sa zanimanjem, ali potom zakljuilo da debelo pretjerujete
ili da ste neki frea k zadojen udnim idejama, ili bi pak u potpunosti odbacili
to to im kaete? Takve reakcije bolje od sveg potvruju koliko je tijekom 20.
stoljea Bernaysova strategija bila uspjena. Osim toga, kad bi ljudi shvatili da
ive u despotizmu sljedee logino pitanje bilo bi - tko su despoti? Zato ih ne
vidimo, gdje ili iza ega se kriju? Cijela struktura ove manipulirane stvarnosti
ubrzo bi se poela raspadati nakon samo tih nekoliko pitanja.
13

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Slavne kampanje
Bernays je shvatio da su vijesti, a ne oglaavanje, najbolji medij da se poru
ka prenese do publike koja nita ne sumnja. No, vijest je trebalo stvoriti. I eto
odgovora kako nastaje sadraj novina koje svakodnevno itamo - kao um
jetno stvorene ili lane vijesti s ciljem da izazovu kod ljudi reakciju i usmjere
javno mnijenje da prihvati ak i ono moralno neprihvatljivo ili ak potpuno
nelogino. Slikovito to pokazuje jedna od najslavnijih Bernaysovih kampanja,
ona iz 1920-tih, naruena od tvrtke American Tobacco, kojoj je Bernays po
mogao da nadvlada jedan od najveih drutvenih tabua tog vremena: onaj
da ene ne smiju puiti u javnosti. To je uinio tako to je 1929. godine na
Uskrnju paradu poslao grupu mladih djevojaka, modela koje je unajmio, da
mariraju u paradi kroz New York. Novinarima je pak rekao da e skupina
ena koje se zalau za enska prava javno zapaliti baklje slobode.
Na njegov signal modeli su ispred fotografa zapalili Lucky Strike. Ostalo je
ilo samo po sebi. New York Times je 1. travnja 1929. objavio naslov: Grupa
djevojaka zapalila je cigarete kao gestu slobode. Vijest je bila stvorena. To je
pomoglo razbiti tabu o tome da ene u javnosti ne smiju puiti i otvorilo novo
trite proizvoaima cigareta. No, zbivalo se tu puno vie od pukog razbijan
ja tabua presedanom. Bernays je odluio podsvjesnu elju - u ovom sluaju
elju ena za ravnopravnou u drutvu - usmjeriti prema interesima svojih
klijenata, pa ju je povezao s cigaretama. Proizvod je povezao s podsvjesnom
eljom. Mogli bismo ii i dublje u analizu podsvjesnog oceana i rei da je ciga
reta, u svijetu kojim su dominirali mukarci, postala enski falus. Puenje
u javnosti tako je postalo simbol enskih prava i slobode. American Tobacco
zbrajao je profit, a svaka ena koja je drala do sebe trebala je puiti u javnosti,
kao znak nove slobode koju zapravo nije imala. Sve je bila namjetaljka, iluzija
koja je pretvorena u novinsku vijest, iz Amerike se poput mode proirila na
ostatak svijeta i tako u svijesti ljudi postala stvarna.
Jedna od omiljenih Bernaysovih tehnika bila je manipuliranje javnog
miljenja indirektnom upotrebom autoriteta tree strane da bi se zadovoljili
ciljevi njegova klijenta. Napisao je: Ako moete utjecati na voe, sa ili bez
njihove svjesne suradnje, automatski utjeete na grupu kojom vladaju.
Taj je pristup iskoristio kako bi promovirao prodaju peka za svoje klijente.
Do negdje 1924. Amerikanci su dorukovali tost i kavu. Tada je Edward stupio
na scenu. Prvo je meu lijenicima napravio anketu o tome to dorukuju i
izvijestio o njihovoj preporuci da bi ljudi trebali jesti hranjivi doruak. Prema
anketi, u tu su kategoriju spadali pek i jaja. Potom je rezultate ankete poslao

14

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PR OPAGANDE

na adrese 5000 lijenika, a to je bilo popraeno publicitetom koji je zagov

arao pek i jaja kao prijeko potrebni hranjivi doruak. Prodaja je poela brzo
rasti, a javnost je na kraju uvjerena da su pek i jaja pravi ameriki doruak.
Mit je nastavio ivjeti svoj ivot, pa veina Amerikanaca to i danas vjeruje, ni
ne slutei da je njihova prehrambena tradicija nastala u kuhinji medijskog
manipulatora. Nema nikakve tradicije, samo iskonstruirana iluzija. Uosta
lom, kao to su se rezultati njegove kampanje o tome da ene trebaju puiti u
javnosti iz SAD-a proirile na itav svijet, isto se dogodilo i s nazivom pek i
jaja koji je pustio korijenje i drugdje po svijetu, pa i kod nas.
Bernays je napravio i kampanju za Wall Street, s takvim timingom da se
nepogreivo u njoj prepoznaje potpis Iluminata. Upravo on je investiranje u
dionice po prvi put napravio popularnima za ameriku srednju klasu. Naime,
brokeri s Wall Streeta htjeli su otvoriti trite (dok su njihovi efovi iz sjene
vjerojatno ve pripremali slom burze), a Bernays im je pomogao uvjeriti
Amerikance da su dionice najbolji nain da prosjeni ovjek posjeduje svoj
dio kolaa. Graani su poeli masovno ulagati novac u dionice. Bio je to nje
gov veliki uspjeh. I neobino dobro tempiran jer je idue, 1929. godine dolo
do sloma burze pa su svi novopeeni vlasnici dionica izgubili sav svoj novac,
a zemlja je ula u viegodinju recesiju.
Bernays je radio za mnoge neprofitne institucije i organizacije, za ameriku
vladu, a imao je i mnoge slavne korporativne klijente, od kojih su neki bili
Procter & Gamble, American Tobacco, Cartier Inc., Best Foods, CBS, United
Fruit Company, General Electric, bio je pomonik Williama Paleya, utemeljitelja
CBS-a, a meu njegovim muterijama bili su i zagovornici stavljanja fluorida
u vodu iz Slube za javno zdravstvo. I tu je Bernays imao svoje prste. Ne samo
prste, reklo bi se - cijelu ruku ili ak obje. On je pomogao tvrtki Aluminum
Company o f America i fluoridacionistima iz Slube za javno zdravlje (nikad
kraja orvelovskim nazivima) da uvjere ameriku javnost da je fluoridizacija
vode sigurna i dobra za ljudsko zdravlje. Za to je, u skladu s doktrinom auto
riteta tree strane, koristio Nacionalni institut za dentalna istraivanja, u vrlo
uspjenoj medijskoj kampanji ije posljedice se osjeaju i danas, kad Ameri
kanci piju vodu punu fluorida. Uostalom, Bernaysov obrazac oito se pokazao
toliko uspjenim da se recept i dalje koristi, to jest i danas se preporuke zubar
skih udruenja koriste za uvlaenje otrova u ljudsku prehranu na mala vrata.
Ovaj put rije je opasnom otrovu aspartamu koji se kao zaslaiva (umjesto
eera) stavlja u vakae gume, opet s isprikom borbe protiv karijesa. Mora da
ste i sami puno puta vidjeli reklame, recimo za kaugume Orbit, uz priicu o
tome kako vakanje tih vakaih guma nakon obroka vraa ph-vrijednost zu
15

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

bima ili neto tome slino. Aspartam se ne spominje, ali svakako je mudro iz
bjegavati proizvode na kojima velikim slovima pie sugar-free. Naravno, svaka
takva reklama zavrava reenicom: Preporuila svjetska zubarska udruga ili
neto tome slino. Eto kako je taj brak poeo: stavljanjem fluorida u vodu, to
je omoguio Bernays svojim manipulacijama, pardon, odnosima s javnou.
No, o fluoridu neto kasnije.

Dobar posao u Gvatemali

Bernays je razmjerno nepoznat u odnosu na svoje uinke i utjecaj na ob
likovanje svijeta u kojem ivimo, ali i kad krenete u potragu za podatcima o
njemu neete ba daleko stii. Sve se svodi na kratku i kontroverznu povijest
odnosa s javnou, a Bernaysa se opisuje kao nekoga kome je stjecajem okol
nosti pala na um ideja o koritenju podsvjesnih mehanizama za manipulaciju
ljudima - sve za dobrobit demokracije. Nema nikakve anse da iz enciklope
dijske prie o njemu nisu izostavljeni najvaniji podaci. Njegova je filozofija
toliko do sri iluminatska, kao i njegovo podrijetlo, pa ak i detalj da je, kao
i mnogi drugi vani iluminatski operativci iz drugog plana, doivio duboku
starost. Tim ljudima svakako dobro pristaje onaj pojam skovan u stripu Alan
Ford za efa skupine TNT: ivahni stari. Puno je ivahnih staria meu
iluminatskim operativcima.
No, male uvide u dalekosenost i vanost djelovanja Bernaysa i njegovih
odnosa s javnou ipak se moe pronai. Recimo, u sluaju Gvatemale Ber
nays je uvao demokraciju time to je sudjelovao u svrgavanju demokratski
izabrane vlade. Oito su se njegove crne slutnje ostvarile, to jest narod Gvate
male nije se pokazao doraslim da sam izabere pravu politiku i pravog vou,
pa je trebalo djelovati. Bernaysovi klijenti bili su amerika vlada i zloglasna
multinacionalna korporacija United Fruit Company koja je dominirala koru
mpiranim vladama Srednje Amerike i brutalno eksploatirala robovski rad da
bi opskrbila ameriko trite jeftinim bananama, a bila je paravan za CIA-u.
Cilj je bio zbaciti demokratski izabranog predsjednika Gvatemale Jacoba Arbenza Guzmana, kojeg bi se moglo opisati kao blagog reformista.
Zato je Arbenza, koji je ugrozio svemo United Fruita, Bernays obiljeio kao
komunista (igrajui na kartu hladnoratovskog straha i drugog programiranja
usaenog u ameriku svijest). Osnovao je novinsku agenciju koja je vijestima
iz Gvatemale opskrbljivala sve amerike medije. lanci su se poeli pojav
ljivati u New York Timesu, New York Herald Tribuneu, Atlantic Monthlyju,

16

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

Timeu, Newsweeku, New Leaderu, a sve te, i mnoge druge publikacije, poele
su raspravljati o rastuem utjecaju gvatemalskih komunista.
Kako pie autor Tye, u isto vrijeme se na adrese Amerike legije i njenih
pomonika poslalo 300.000 kopija broure pod naslovom Komunizam u
Gvatemali - 22 injenice. U ovom naslovu vjerojatno je jedina istinita rije
Gvatemala. Bernays je cijelo vrijeme bio glavni izvor informacija za novine,
pogotovo za liberalni tisak, sve do preuzimanja vlasti u Gvatemali. Njegovi
napori omoguili su brutalni vojni udar. U stvari, kad je 18. lipnja zapoela
invazija njegovi osobni dokumenti koje je prouavao Tye ukazuju da je on bio
prvi izvor vijesti za Associate Press, United Press, International News Service
i New York Times, a tijekom sljedeih nekoliko dana kontakti su postali sve
intenzivniji.
Ako je istina da je povijest uiteljica ivota, onda je ovo svakako pouna
pria u kontekstu dananjih vijesti o ratu u Libiji, Afganistanu, Iraku koje vodi
isto bolesno drutvance. Pouen primjerom Bernaysova djelovanja u Gvate
mali, razuman ovjek moe samo zakljuiti da su sve vijesti o nabrojanim
sukobima obine lai, ili ljepe reeno - odnosi s javnou. ele nas uvjeriti da
je u redu terorizirati ljude tih zemalja i uglavnom uspijevaju u tome, ba kao
to je i Bernays uspio jer je imao monopol nad vijestima.
uvaru demokracije Bernaysu mogu se pripisati u zasluge desetljea ti
ranije koja su slijedila u Gvatemali, ija je vlada po mnogoemu konkurirala
nacistima (to ne udi, jer iza i jednog i drugog stoji ista ruka). Stotine tisua
ljudi (uglavnom pripadnika osiromaene veine gvatemalskog stanovnitva
indijanskog podrijetla) protjerano je iz domova, mueno i ubijano. No, Ber
nays je uivao u uspjehu svoje operacije i nikad nije poalio zbog rada za
United Fruit, za kojeg je navodno bio plaen 100.000 dolara godinje, to je
1950-tih bio golem honorar. Istraiva Tye pie da Bernaysovi dokumenti
jasno pokazuju kako su SAD gledali na svoje latinske susjede kao zrele za
ekonomsku eksploataciju i politiku manipulaciju i kako je Bernaysov propa
gandni rat voen u Gvatemali postavio obrazac za budue amerike kampanje
na Kubi i kasnije u Vijetnamu.

Tupi Jack
Bernays je sebe smatrao nekom vrstom inenjera koji radi pomou razumi
jevanja bihevioralistikih znanosti, koristei znanja sociologije, drutvene
psihologije, antropologije, povijesti itd., a u svojoj najvanijoj knjizi Propa
ganda rekao je da je znanstvena manipulacija javnim mnijenjem nuna da se

17

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

izbjegne kaos i konflikt u drutvu. Zanimljivo razmiljanje u svjetlu stvaranja

kaosa i konflikta u Gvatemali pomou te znanstvene tehnike manipulacije.
Nije ni udo da ga je jedan kritiar nazvao profesionalnim trovaem javnog
miljenja. Drugi su se pak koristili njegovim alatima. Goebbels je na temelju
Bernaysove knjige Kristaliziranje javnog mnijenja razvio kampanju protiv
idova u Njemakoj.
ini se da je iza svih tih velikih rijei o znanosti i demokraciji ipak stajao
obrazac i pogled na svijet star koliko je staro vladanje ljudima. Skoimo opet
u devedesete godine prolog stoljea, kad je autor knjige Otac spina: Edward
L. Bernays i roenje odnosa s javnou Larry Tye, mada sretan to je imao
priliku za intervju s Bernaysom, bio i pomalo razoaran jer od njega samoga
nije saznao nita to ve nije proitao. No, onda se dublji uvid u pozadinu tog
ovjeka pojavio nenadano na vratima, dok je ve bio na odlasku.
Razgovarali su kako da Tye najbolje doe od Bernaysove kue do aero
droma. Izmeu generalnog aljenja na cijene taksija i nakon savjeta Tyeu da
utedi novac i uzme trolejbus, Bernays mu je spomenuo da on sam nikad nije
nauio voziti. Tye je bio iznenaen, pa mu je objasnio da mu to jednostavno
nikad nije trebalo. Meu trinaest slugu u njegovoj obitelji uvijek je bio i voza.
Potom mu je ispriao priu o vozau, ovjeku kojega je zvao Tupi Jack (Dumb
Jack).
Svakoga dana, ispriao je, Tupi Jack bi se probudio u pet ujutro radi
priprema za vonju Bernaysa, njegove supruge i jo jedne suradnice u ured.
Pouzdani ofer potom bi se vratio njihovoj kui da bi odvezao njihove dvije
keri u kolu. Od tamo bi se vratio u ured kako bi Bernaysa i suprugu (koja je
bila partnerica u poslu) razvozio na poslovne sastanke tijekom cijeloga dana, u
meuvremenu prevezavi njihove keri iz kole kui. Na kraju dana Tupi Jack
bi uao u kuhinju i, dok bi kuhar pripremao veernji obrok, sjeo za kuhinjski
stol, spustio glavu na ruke i zadrijemao. U krevet je iao u devet samo kako bi
ujutro u pet opet zapoeo svoju svakodnevnu rutinu. Usporedivi tu situaciju
s cijenom vonje taksijem do zrane luke, Bernays je zavrio priu s podat
kom da je za sav taj posao Tupi Jack dobivao plau od 25 dolara tjedno i imao
slobodno pola etvrtka svakog drugog tjedna.
Nije lo d eal rekao je Bernay, opisujui dobrobiti viegodinje pokorne
slube Tupog Jacka. Potom je, s malo nostalgije u glasu, rekao: Ali to je bilo
prije nego to su ljudi stekli drutvenu svijest.
U tom je trenutku Tyeova e za povijesnim objanjenjem - ili barem
djeliem toga - bila zadovoljena. Sluajni Bernaysov spomen drutvene svijesti
bacio je svjetlo na okolnosti koje su pridonijele stvaranju odnosa s javnou.
18

ED W AR D BERNAYS - IZU M ITELJ PROPAGANDE

Kako je dvadeseto stoljee odmicalo ljudi vie nisu bili voljni robovati kri
terijima koji su im stoljeima nametani. Bernays je bio dijete buroazije koja
je, meutim, na mnogo naina ivjela u aristokratskom stilu bogatstva i jas
nog razgranienja klasa na gospodare i sluge. Drutvena svijest je to poela
ljuljati jer su se donji slojevi drutva poeli zanositi idejama o demokraciji i
jednakosti u drutvu. U tim je vremenima aristokracija poela raditi put tehnokraciji kao dijelu strategije vladanja, kae Tye.
Bernays je sazrio u drutvu i vremenu u kojem su moni hitno trebali prom
ijeniti formu vladavine, i to pod izgovorom opeg dobra. Bernays je tako bio
tehniar uvjeravanja masa, jer Tupi Jack vie nije imao namjere za 25 dolara
svakodnevno pokorno i krotko raditi od jutra do mraka. Trebalo je smisliti
neki nain da i dalje to radi, a da pritom misli da su njegove tenje prema
jednakosti i demokraciji zadovoljene. Roen meu privilegiranima, Bernays
se razvio u tehnokrata koji je radio u korist drutvenih i ekonomskih elita koje
su stalno trebale neka opravdanja za mase eljne pravde i demokracije.
Pravo lice cijele Bernaysove demagogije vidi se u prii o vozau Jacku. Za
njega i njegove klijente svi smo - Tupi Jack. Mora ga se uvjeriti da ne odbije
suradnju. Neka bude i dalje rob, ali tako da smatra da nije. To je dananji
svijet, to je televizija, to su vijesti, to su vlade, to je Europska unija, to su za
koni, to su ratovi, to su namjerni otrovi u hrani i vodi, to su zabrane saenja
ljekovitih biljka.
A vi vidite to ete sad s tom spoznajom, gospodine Jack.

19

2. POGLAVLJE

MJESTA ZA KORPORATISTE

edavno sam na televiziji gledao reprizu Gruntovana, serije koja je danas

jo bolja nego u vrijeme kad je snimljena. No, osim legendarnih likova
i zapleta, sada sam uoavao i mnoge druge detalje. Za poetak, jezik - organ
ski i slikovit, na neki nain ak i muzikalan - koji zorno pokazuje sav arm
postojanja raznolikosti na ovoj naoj Zemljici. No, najvei dio uoenoga nadovezivao se na knjigu koja naizgled nema ba nikakve veze s tom serijom:
Korporatizam - tajna vlada novog svjetskog poretka amerikog profesora Jeffreya Gruppa.
Naravno, jasno je da se u knjizi radi o korporacijama, ali stvar je puno du
blja od toga i u biti je, u konanici, opet rije o programiranju ljudskog duha,
uvijek se na kraju sve nekako svodi na to. Jer korporatizam, kako ga shvaa
profesor Grupp, zapravo je psiholoka tema. Kad se jednom korporatizam
usadi u glave vanjski svijet se u tom smislu slae sam od sebe. Uostalom, s
tim je ciljem i usaen u glave. A ljudi, rtve korporatizma, misle da je ba
takav nain najbolji, da je prirodno raditi deset sati na dan u korporaciji, da
je prirodno biti dio predatorske piramide u kojoj gornji gazi donjeg, potom
popodne kupovati otrove koje korporacije stavljaju u hranu i to u trgovakim
centrima koji pripadaju korporacijama. Potom, kad se razbolite od takvog
ivota dolazite po lijekove u korporacije. U meuvremenu, naveer, iscrpljeni
od utroka energije u korporaciji, ljudi se bacaju na kau i gledaju korpo21

-f

DEKI, ODJEBITE U S K O KO VIM A

rativnu televiziju, na kojoj gledaju korporativne politike vijesti bez trunka

istine. Jer televizije pripadaju korporacijama, a i vlada pripada korporacijama
jer su glavni korporatisti malo u vladi, malo na elu nekih korporacija i tako
krue. I zar je mogue da korporatisti s takvom lakoom nadziru medije?
Da. Naime, oni ih posjeduju.
Kad kae korporatizam Grupp zapravo misli - faizam. No, kad se kae
faizam svi imamo neke predodbe, najvie vezane uz Mussolinija i Hitlera, beskonani nizovi ljemova paradiraju, ljudi savreno uklopljeni u stroj,
zastave vijore, tenkovi i zrakoplovi rade svoj crni posao, a ljude se zatvara
u nonim racijama. No, faizam - koji je 1930-tih u Europi bio poprilino
popularan kao ideja i u drugim zemljama, zbog svoje naizgledne ekonom
ske dinaminosti i efikasnosti koja je proizlazila iz diktature - imao je svoju
ekonomsku stranu koja se temeljila na spoju jake centralizirane vlade s veli
kim korporacijama.
Prema toj definiciji, faizam zapravo nikuda nije nestao, i danas je s nama,
i to globalniji nego ikad. Primjer su EU ili UN i njegove agencije kao vidljivi
pokazatelji kako se neizabrana centralizirana vlast proima s velikim korpo
racijama koje imaju presudne utjecaje u svim nadnacionalnim tijelima koja bi
navodno trebala sluiti za dobrobit stanovnitva svijeta. Misli li jo netko da
farmaceutska industrija ne dri u depu Svjetsku zdravstvenu organizaciju, da
Svjetska trgovinska organizacija ili MMF ne slue iskljuivo interesima krup
nog kapitala? No, ak i oni koji to znaju esto smatraju da vrag nije ba tako
crn. Meutim, u ovim sluajevima na brojnim se primjerima pokazalo da jest.
Crn kao no.
Grupp u svojoj knjizi dokazuje kako su SAD, njegova domovina,
korporatistika drava, ali da to zapravo znai da je ta drava totalitarna dik
tatura koju naziva i komunistikom. Danak je to amerikom usaenom strahu
od komunistike opasnosti koju su doivljavali iskljuivo kao najgore godine
staljinizma. Nisu zapravo imali pojma o ivotu ljudi u komunistikim zemlja
ma, a nemaju niti danas. Jer ljudi su se i kod nas, u komunistikoj Jugoslaviji,
zaljubljivali, ili na izlete, na rock-koncerte, sluali ploe, gledali filmove, itali
stripove, zezali se u koli, opijali na faksu... Bila je to diktatura, ali diktatura
s vidljivim reetkama. Znalo se da murija ima pendreke, znalo se da se ne
smije protiv Tita i partije, ali ak se s vremenom i moglo javno raspravljati o
svakojakim temama ako bi se formalno zamotale u rjenik komunistikog ili
samoupravno-socijalistikog katekizma.
Danas diktatura ima nevidljive reetke. To je bit korporatizma. Ljudi
misle da su slobodni, ali zapravo su im mozgovi isprani do mjere o kojoj su
22

MJESTA Z A KORPORATISTE

komunistiki voe mogli samo sanjati. Danas ljude nitko ne treba siliti ni na
to, oni e sami, zbog silnih programa lane stvarnosti kojima su hipnotizira
ni, uiniti sve da ostanu unutar reetaka. ak i kad e im biti sve gore, kor
poratisti e ih kroz medije uvjeravati da im je sve bolje, kad e ii u osvajake
i teroristike ratove korporatisti e ih uvjeriti da je to za njihovo dobro i za
slobodu. Vozimo se u autima koje su proizvele korporacije, a i za njih i za
stanove digli smo kredite od - korporacija.
U travnju 2012. pojavio se na news-portalima teksti Evo kojih 10 kom
panija kontrolira svijet. Reeno je da veinu proizvoda koje danas kupujemo
dri u svom vlasnitvu tek nekoliko najjaih svjetskih kompanija, a da se ta
pojava naziva iluzija izbora dok pravi potroaki izbor zapravo i ne postoji jer
su sve velike kompanije na neki nain povezane, ili preko vlasnitva, ili preko
partnerstva, ili na brojne druge naine. Vrlo tono. Tako kompanija Unilever
proizvodi sve: od Dove sapuna pa do Knorr juha. Nestle posjeduje velik udio
u Lorealu koji, s druge strane, opet ima udjele u velikom broju kozmetikih
kompanija, ali i u Dieselu, popularnom modnom brendu. Grafikom je prika
zano da veinu brendova zapravo dri svega deset korporacija: Coca-Cola,
PepsiCo, General Mills, Celogs, Mars, Unilever, Johnson i Johnson, Procter i
Gamble, Nestle i Kraft.
Korporatisti e zloupotrijebiti znanost za stjecanje moi, a pritom e i
dalje uvjeravati ljude da je ona to to je trebala biti ili je nekad i bila, a danas
ie djelomino jo uvijek u nekim segmentima - nain da ovjek sazna neku
istinu o svijetu oko nas. Kad e raditi sto sati tjedno za korporatiste oni e
ljude uvjeriti da im je dobro kao nikad prije, iako su antropoloka istraivanja
pokazala da ljudi u takozvanim primitivnim zajednicama vrlo malo rade i da
tamo skoro nema kriminala. Oni imaju slobodnog vremena, a ne mi. Dodue,
i kad ga imamo ne znamo to bismo s njim pa onda troimo novac zaraen u
korporaciji u korporacijskim duanima, kupujui uglavnom nepotrebnu ko
rporacijsku robu ili troimo vrijeme na gledanje korporacijskih programa i
reklama.
Ionako smo preumorni za bilo to drugo jer smo sve svoje misli i volju
morali dati korporaciji. Na svu sreu, djeca su u vrtiima pa se ne moramo za
njih brinuti. To radi korporacija zvana drava. Taj trend nije niti nas mimoiao,
ja ga oko sebe pratim ve nekoliko godina. Kad je moja starija ker 2003. go
dine kretala u prvi razred, dnevni boravak je u njenoj koli postojao samo za
prvaie, a iz ukupno tri prva razreda (ezdesetak djece) u njemu je ostajalo
dvadesetak djece. Kad je etiri godine kasnije moja mlaa ker krenula u prvi
razred, dnevni boravak se ve proirio i na drugi i na trei razred, a u njemu
23

DEKI,

o d j e b it e

u s k o k o v im a

su iz svih razreda ostajali skoro svi, osim dviju djevojica (jedna je bila moja
ker). Kao na ovom primjeru, tako se ubrzana ekspanzija korporatizma moe
gledati uivo i na mnogim drugim primjerima.
Grupp pie da je prirodno stanje ljudi da malo rade, da provode puno vre
mena usmjereni na obitelj, da se bave razgovorima, filozofijom, djelatnostima
koje ih zanimaju. Tako ive oni primitivci, mi napredni uivamo blagodati
korporatistike civilizacije. Kako su se u sve to uklopili Gruntovani?
U toj seriji snimljenoj za vrijeme komunizma, s radnjom smjetenom u selo
kojim vlada komunistika partija, zapravo se moe promatrati demokraci
ja malih zajednica na djelu. Upravo ono to korporatizam sustavno zatire,
nastojei sve ljude napraviti ovisnima o sebi i stvarajui otuenje ljudi od vid
ljivih i nevidljivih struktura vlasti. Daleko su Gruntovani od onog smisla u
kojem prof. Grupp (koji pogaa u bit, ali koristi i terminologiju koju e nje
govi sunarodnjaci shvatiti) koristi rije komunizam.
U jednoj epizodi radilo se o prenamjeni seoske kole koja je zastarjela,
a djeca e ii u susjedno selo, u moderno izgraenu kolu, posebnim auto
busom koji e za njih biti organiziran. Svi stanovnici sela se zajedniki oko
toga moraju dogovoriti jer je kola izgraena njihovim samodoprinosima, za
nju se nije dizao kredit kod banke. Slino kako su se nekada gradili vrtii
po novozagrebakim kvartovima gdje sam odrastao. Nekoliko godina su svi
stanovnici kvarta izdvajali za strogo ciljanu namjenu - u ovom sluaju, vrti
- i kad bi se on izgradio davanje je prestalo. Nema kamata, nema zaduenja
kod korporacija.
A Gruntovec je u seriji selo ko svako drugo. Mala zajednica u kojoj se odav
no nita bitno nije promijenilo. Ljudi imaju svoja dvorita, proizvode hranu
na poljima, imaju nekakvog veleasnog i svi se pozdravljaju s faljen Isus,
usprkos komunizmu, a za pitanja od zajednikog interesa se sastaju. Naravno,
sad se tu pojavljuju likovi Cinober i Presvetli, jedan eli od kole napraviti
krmu, drugi groblje i svatko vue na svoju stranu, ali sve se svodi na to da
svaki od njih mora uvjeriti svoje susjede (s kojima ivi i koje poznaje, nije to
preko jwmbo-plakata) da je ba njegova ideja najbolja i da mu oni moraju potpisati. Naravno, ne preu od svih moguih sredstava uvjeravanja. Ali ekajte,
sjeate li se kad vas je zadnji put itko ita pitao u vezi odluivanja o sudbini
vaeg kvarta? Ili grada? Da ne kaem - drave? Ja ne.
Od komunizma nad Gruntovcem postoji tanki pokrov koji se oituje u
tome da na sastancima ef opine (koji je krmar u selu, pa tako i sam inte
gralni dio cjeline) najavljuje da e dati rije ovoj ili onoj drugarici. I na tome
zavrava. Poslije opet faljen Isus i stoljetna seoska posla i nadmudrivanja.
24

MJESTA Z A KORPORATISTE

Kad god je Grupp spomenuo da u Americi vlada komunizam, na tren sam

je zamislio kao Gruntovec. Ali odmah mi je postalo jasno da je Gruntovec
daleko naprednije i civiliziranije mjesto od SAD-a.
Zapravo, sve su to samo rijei, a razne rijei u raznim kulturnim kontek
stima imaju razliito znaenje. Usprkos svemu, razumio sam to Grupp pie
jer nema nikakve sumnje da je opisao ba ovaj svijet oko nas koji svaki dan
gledamo. Otiao je dosta daleko u tome jer se pozabavio i chemtrailovima,
cjepivima, kao i tajanstvenom bolesti koju zovu morgeloni (na engleskom
morgellons). Jer korporatisti nam doista ne spremaju nita dobro. Njihove
reetke su za sad nevidljive, ali na brojnim primjerima postajat e sve vid
ljivije, kako e centralizirana globalna diktatura rasti.
Moda grijeim. Moda e veini ostati jednako nevidljive kao to su
sada.
Moda e biti ba kao u Orwelovoj 1984. gdje mi kao itatelji s nevjericom
promatramo taj svijet sa strane, zaueni kako njegovi stanovnici ne uviaju
zapanjujuu apsurdnost naina na koji ive, sustava u kojem ive, poruka koje
im taj sustav usauje u glavu i besmisao stalnog izvanrednog stanja zbog ve
like opasnosti koja prijeti od nekog neprijatelja koji zapravo predstavlja - isti
takav sustav. Na kraju krajeva, u jo jednom slavnom antiutopistikom ro
manu, Huxleyevom Vrlom novom svijetu, svi su ljudi lagano drogirani i takvi
slobodno vrijeme provode u zabavi, ne razmiljajui niti o tome tko su, niti
ima li neto udno u njihovu drutvu, niti da bi uope moglo biti drugaije,
niti da su zapravo robovi ispranih mozgova. Taj se svijet od naeg razlikuje
samo po stupnju razvoja, ni po emu drugom. A i po tome sve manje.
Ali moda se nekom korporatizam i svia. Zato ne? No, bilo bi poteno da
je to doista njegov izbor. Ali korporatisti posjeduju sve medije, pa se zapravo
nigdje ne moe uti ni za kakav izbor, ovjek ne zna da postoji ita drugo
osim korporatizma koji kroz vlastita glasila sebe lano predstavlja kao najbolji
mogui sustav, iako je u biti najgori. Kad sam na svom blogu pisao upravo o
ovoj udnovatoj, izvrnutoj poveznici korporatizma i Gruntovana javio mi se
itatelj Tomislav koji se oito pronaao u ovom pogledu na stvari. Da bismo
iz sfere teoretiziranja na trenutak zaronili u sferu svakodnevnog praktinog
ivota prenijet u vam dijelove njegovog slikovitog pisma u kojem je prenio
svoja iskustva i razmiljanja:
Sa svojih 40 i sitno godina, do prije dva mjeseca p a unatrag 22 godine,
i sam sam bio dio tog korporatizma. Imao sam sve ono to mnogi danas
prieljkuju, dobro plaen stalni posao u, kako se ono kae, respektabilnoj
25

DEKI. ODJEBITE U SKO KO V IM A

firm i (odnosno vie njih unatrag 22 godine) iliti korporaciji. Posao je bio
takav da se uz obaveznih 8-10 sati sjedenja u firm i, ne povrem eno nego
svakodnevno, radilo i naveer od kue, nerijetko i po noi, a redovito vik
endima i praznicima. Istina, sve plaeno. No, osim zarade, im ao sam i nuspojave. Tek danas sam toga svjestan, moj unutarnji glas mi je godinam a na
njih ukazivao, derao se, urlao, davao mi signale da se maknem iz takvog
ivota ... nisam ga posluao, doista, nisam razumio to mi eli rei.
A onda mi je odluio rei na tei nain, zdravlje mi se postupno bilo
pogoravalo. Nervoza, nesanice, migrene, este infekcije... sve se to poelo
gomilati, a s time i konzumacija korporaciji bratskih farm aceutskih proiz
voda. Isti su naravno, povrinski sanirali nuspojave na neko vrijeme ali, na
moju sreu (sad to vidim), ne zadugo. Neto se bilo dogodilo, odjednom su
mi poela navirati pitanja ... to ja to radim? Zato? jesam li sretan time to
to radim? Navirali su i odgovori i nakon te serije pitanja i odgovora doao
sam do izbora: ili u pojaavati dozu sve agresivnijih lijekova ili u s time
prekinuti. Odluio sam se za ovo drugo, dao sam otkaz. Naravno da me
okolina odm ah prozvala ludim kad u vrijeme kad ljudi rade bez plae ili ne
rade, ili dobivaju otkaze, ja ga dajem. U ovom trenutku nemam pojm a od
ega u plaati reije i ostale raune kad presui uteevina, znam sam o da
je bila situacija ili-ili.
Ne vjerujem u crkvenu viziju Boga, niti bilo kakvo drugo religijsko
tumaenje koje smatram tek izvrnutim tumaenjem povijesnih dogaaja,
ali vjerujem da postoji netko ili neto iznad nas, netko tko je g azda svega
ovoga oko nas, p a i nas samih. Smatram d a je ovaj planet stvoren s namje
rom da prua sve potrebno za ivot svim biljnim i ivotinjskim vrstama,
ljudi ukljueni. Resursa sa ivot ima obilje, svugdje oko nas, ali mi smo se
od njih toliko otuili da vjerujem da veina ljudi ne bi znala (pre)ivjeti
ni mjesec dana da prestanu blagodati tzv. civilizacije, da se zatvore supermarketi, nestane struje, popadaju sateliti itd. (...) Otkako ne ivim korpo
rativno ne sam o da sam mirniji i da bolje spavam, nego m ije m ozak laki
i otvoreniji za nove stvari, nove ljude ... otkrivam da postoji ivot i izvan
zidina firm e!
Od obitelji sam naslijedio neto zemlje i kuicu dalje od grada i tamo se
namjeravam uskoro preseliti. Realizirat u svoj stari, nikad ostvareni san
o ivotu u prirodi, izvan gradske ludnice, okruen biljkam a i ivotinjama.
Baviti u se uzgojem prirodne hrane, bez kem ikalija i GMO-primjesa, pa
ako mi krene da zadovoljim osobne potrebe rado u podijeliti i s drugima.
Takoer mi je vizija, bude li financijski isplativo, da stvorim nain ivota
26

MJESTA Z A KORPORATISTE

koristei energiju iz obnovljivih, prirodnih izvora. Suneva energija i en

ergija vjetra, voda iz zemlje, toplina iz bio mase. Znam za ljude koji su ve
neto slino napravili. Ima naznaka da se ljudska rasa poinje buditi iz
stanja korporativno-farmaceutsko-medijske opijenosti. Nadam se, planeta
radi, da nee biti prekasno.
Eto tako sam od korporatista postao - Gruntovani
Pridruujem se dobrim eljama za koje sam siguran da imate za Tomislava.
Jer krajnja elja korporatizma, kao i svakog drugog totalitarnog sustava, jest
da ue u domove i misli ljudi, da sve potpuno podredi sebi. To je teko postii
silom, ali se moe napraviti programiranjem gdje e onda ovce same sebe
uvati. Ako sluajno neka digne glavu i kae kolegicama ovcama da je oko
njih ograda, da su zatoene i da zapravo nikuda ne mogu otii, da su samo
hrana za neka bia koja e ih naposljetku odvesti na klanje, ali im to nee rei,
da e ih samo uputiti, prethodno ih prijateljski pomazivi po njuci i moda
im davi kocku eera, pa e se sve ovce same potpuno bezbrino odtetati...
znate to e joj ostale ovce rei? (Bar one prijateljski raspoloene, jer e mnoge
burno ili ak sasvim neovje agresivno reagirati).
Toj e zabludjeloj ovci rei: Opet ti s tim tvojim teorijama urote.

27

3. POGLAVLJE

HEP, HEP, HURA!

ana misao, od koje je ova knjiga poela, jo uvijek glasi: Sve pie u novi
nama. Ako ih itate na bernajsovski nain, kako su ih konstruktori i manipulatori javnog mnijenja i pisali. Prvo poglavlje prole, Sve pie u novinama
...a poneto i ne, zapoeo sam razmiljajui o malom naslovu koji je negdje
krajem 2008. i poetkom 2009. osvanuo u novinama, a glasio je: HEP se nee
privatizirati. Kako sam, zahvaljujui teoriji urote, postao odlian prognozer,
uinilo mi se da taj naslov (koji se pojavio iz vedra neba, jer se u to vrijeme
uope nigdje nije niti govorilo o tome da se HEP prodaje, pa je bilo udno da
netko negira neto to se ne dogaa) predstavlja samo jedan nain da se ideja
iznese na trite. Nije vano da li s negativnim ili pozitivnim predznakom.
Zapravo, negativni (HEP se nee privatizirati) je jo i bolji, jer itatelju u
podsvijest ubaci ideju o tome da bi se HEP mogao privatizirati, a pritom ga
umiri uz pomo lai.
Dakle, ako u novinama vidi nevelik naslov HEP ne ide u privatizaciju",
pomislio sam tada, oigledno je da je HEP na redu za likvidaciju ... pardon,
privatizaciju. Narednih mjeseci uinilo mi se da sam bio lo prognozer. Nigdje
ni rijei o tome. Ali ipak, kad-tad doe maca na vratanca. Valjda je prije treba
lo jo malo sruiti imid HEP-a, pa se hapsilo Mravke i druge malverzante, a
iz ladica se vadile dokumentacije o pljakama koje su, nema nikakve sumnje,
bile znane i ranije. I tako sam tek poetkom studenog 2010. doekao da u
Veernjaku preko cijele naslovnice osvane naslov: Ekskluzivno -tajna studija
o prodaji HEP-a.

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Nadnaslov nas je obavjetavao daje rije o dokumentu koji je Ministarstvo

gospodarstva platilo 400.000 kuna. A sve ostalo bitno pisalo je u dnu pod
naslova: Plan rasprodaje - iz HEP-a izdvojiti prijenos, distribuciju i opskrbu
strujom te osnovati zasebne tvrtke. Potom: Jadranka Kosor: Dok sam ja premijerka, nema ansi da HEP ide u privatizaciju. To je i u zakonu. To objesite
maku o rep.
Nije mi ovo novinsko otkrie vratilo vjeru u novinski sustav. To i nije bilo
razotkrivanje tajne ve dirigirana najava podvaljena novinarima. Negiranje
nekog dogaaja jedan je od naina njegova reklamiranja, a evo pred nama i
jo jedne uinkovite metode pomou - razotkrivanja. elite rasprodati HEP i
ve ste odradili pripremu? Problem je to se ta ideja nikom nee dopasti. Hm,
nema onda smisla da je samo najavite u novinama jer ete biti napadnuti iz
svih oruja. Uostalom, o tome do sad nije bilo ni rijei, niti se vodila ikakva
javna rasprava. to vam preostaje?
Znam, sjetio se netko, pustimo to u novine kao otkrie tajnog dokumen
ta! Tako emo ga s jedne strane moi demantirati, i ipak bar donekle ispasti
potenjaci koji igraju za domae boje, a s druge strane emo javnost poeti
privikavati na tu okantnu ideju. Jer samo je u tome tos - u privikavanju.
Postupno proirenje prostora koji se za neku ideju ini normalnim. Pa da
vidimo kako je, u tekstu koji se protezao na tri stranice, izveden taj salto.
HEP bi prodali po oprobanom modelu: razbij pa rasprodaj!" glasio je
pomalo netoni naslov, iz kojega je trebalo izbaciti kondicional, pa je trebao
glasiti HEP E prodati po oprobanom modelu.....
Naravno, kao to svako zlo ve due vrijeme dolazi iz EU, tako smo i ovdje
obavijeteni da se HEP pokuava razbiti na vie samostalnih tvrtki pod iz
likom usklaivanja hrvatskog energetskog sektora i zakonodavstva EU, na
kon ega e krenuti rasprodaja njegovih najboljih dijelova'. Tako su za novine
rekli brojni sindikalci, neovisni energetski strunjaci i visokopozicionirani
djelatnici iz te trenutano najvrednije hrvatske dravne kompanije", a sve
je, pisalo je, postalo vidljivo kad su u javnost poeli curiti rezultati Studije o
usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s Treim paketom energetskih propisa
EU. Rije usklaivanje shvatite kao eufemizam, rije je i opet o diktaturi na
dnacionalne elite koja to isto radi svim zemljama Europe.
Sad dolazi zanimljiv dio kojeg treba zapamtiti, jer su ve nova izdanja nov
ina poela pomalo preskakati te injenice i ne davati im znaaj koji zasluuju.
Jedan od glavnih aktera te mutne igre bila je izvjesna tvrtka Ekonerg, od koje
je Ministarstvo gospodarstva naruilo tu studiju vrijednu vie od 400.000
kuna. Studija je zasad, pisalo je i to, skrivena ak i od dijela osoba koje su
30

HEP, HEP, HURA!

sudjelovale u njezinoj izradi, kao to je bio Dubravko orak, predsjednik

Nezavisnog hrvatskog sindikata koji u HEP-u okuplja oko 8000 radnika. Tako
dobro skrivena studija, a evo je na tri udarne stranice najveih novina!
Inae, spomenuti sindikalac orak u novinama se poalio na manipulac
iju, rekavi da je skandalozno da su ga pozvali sudjelovati u izradi studije, da
se zauzeo za ouvanje cjelovite tvrtke i da je njegovo ime sad u studiji, a da
nikada nije dobio njezine rezultate. Ako se odvoje tvrtke za prijenos i dis
tribuciju, pita se on, emu e onda sluiti tvrtka HEP d.d.? Izrazio je sumnju
da je predsjednika uprave Lea Begovia Vlada i postavila na elo HEP-a kako
bi po nalogu razbucao HEP, jer vrh HEP-a nitko nije pozvao da se ukljui
u raspravu o budunosti tvrtke. Valjda bi samo smetao. Kad hoete ukrasti
nekoj dravi njenu energetsku tvrtku, nikako ne valja najednom mjestu imati
vie miljenja, pogotovo ako su suprotna onome to se zamislilo.
Dakle, prema toj studiji Ekonerga, iz HEP-a bi se izdvojile tvrtke za pri
jenos, distribuciju i opskrbu strujom, to bi praktino znailo rasformiranie HEP-a koji bi od sadanjih 14.000 radnika spao na samo 2400. lanak je
objanjavao kako nije sama EU tako zla kako se misli, kako je ona omoguila
tri varijante dravama lanicama u procesu zakonskog usklaivanja pitanja
prijenosa elektrine energije. U dvije od tih varijanti ta djelatnost ostaje unu
tar nacionalnih energetskih sustava poput HEP-a, ali vidi vraga, autori studije
predlau treu opciju, to jest osnivanje zasebne tvrtke za prijenos koja bi se u
cijelosti osamostalila.
Daje rije teko neobvezujuem prijedlogu, pisalo je, ne bi bilo problema jer
se prema njemu ne bi moralo postupiti. Ali - slijedi u nastavku - ,,u dogovoru
s Ministarstvom gospodarstva, u studiji se nala sljedea skandalozna odred
ba: Vlada RH mora formalno, ukoliko su nalazi recenzije pozitivni, donijeti
odluku o usvajanju studije kao platforme za provedbu procesa usklaivanja
zakonodavstva". Sad dolazi drugi in te smiljene prevare. On se temelji na
rijeima ukoliko su nalazi recenzije pozitivni". Studiju je procijenio Ener
getski institut Hrvoje Poar i dao joj zeleno svjetlo, to je znailo da e na
temelju nje biti izraeni nacrti novih zakona.
Slijedi trei in prevare. Nakon pozitivne ocjene Instituta Hrvoje Poar
stvari su se - prije nego smo o njima obavijeteni kroz novine zahvaljujui
navodnom curenju - poele odvijati filmskom brzinom. Ministarstvo je na
temelju studije (u kojoj stoji prijedlog o raspisivanju javnog natjeaja za iz
radu zakona) ve 28. listopada raspisalo natjeaj za etiri zakona o energetici,
s rokom ponude od samo sedam dana!

31

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Mora da su raunali na neke ljude koji turbo brzo smiljaju zakone. A

moda, heretiki mi pada na pamet, ti zakoni ve postoje, pa ih samo treba
izvaditi iz ladice. Na koju od ove dvije mogunosti biste uloili sto kuna? Na
kraju treeg ina na taj se superkratki brzi natjeaj javio konzorcij kojeg su
inili... Ekonerg i Institut Hrvoje Poar! Nevjerojatna sluajnost, uvijek se
ispoetka iznenadim kako je svijet mali.
Samimo: na natjeaj za izradu zakona o energetici s rokom od samo se
dam dana javila se privatna tvrtka koja je izradila studiju na temelju koje je
raspisan natjeaj. Tu je studiju pak pozitivno ocijenila (da bi mogla postati
osnova za nacrt novog zakona) druga institucija - koja se takoer javila na
natjeaj. To je sve potpuno poteno i bez sukoba interesa, ne zvao se ja Djed
Mraz.
Dok je sindikalac orak rekao da je predsjednika uprave Vlada postavila
da razbuca tvrtku, premijerka je odluno, kao i uvijek, odgovorila da nema
anse za prodaju HEP-a dok sam ja premijerka1 (a to ionako nije bilo jo
dugo) i dodala da je Vlada donijela i zakon o neprivatizaciji HEP-a. No, pi
tanje zato se na razbijanju HEP-a radi vie nego to EU trai, pisalo je, ostalo
je bez odgovora. Meutim, i ova prva izjava bive premijerke je u suprot
nosti s podatkom koji je pisao u okviriima uz tekst, u kronologiji dogaaja
oko priprema privatizacije HEP-a, gdje je reeno da je 5. veljae 2009. Sabor
donio Zakon o prestanku vaenja Zakona o privatizaciji HEP-a koji je bio
brana prije ulaska u EU. Kao i obino, nije da je bilo neke rasprave o tome. Ne
smije ni biti jer je rije o europskoj diktaturi. Premijerka je samo glumatala i
lauckala, izgovarajui izjave koje dobro zvue u nekom trenutku, u nadi da
ionako nitko ne zna kad je koji Zakon donesen.
U novinama par dana kasnije baeno je malo svjetla na ovu tematiku. U
njima je pisalo da je vlada te godine (2010.) od Sabora zatraila ukidanje Za
kona o privatizaciji HEP-a, ali mediji su i tada upozorili kako se ukidanjem
tog zakona ne ukida i mogunost da se HEP proda prema Opem zakonu o
privatizaciji. U tom bi sluaju, pisali su mediji, to znailo da se mogu prodavati
pojedine tvrtke iz HEP-ove grupacije i da drava moe prodati veinski paket
jednom stratekom partneru, to nije bilo mogue prema Zakonu o priva
tizaciji HEP-a. Taj je pak zakon imao zatitne mehanizme koji su ograniavali
ulazak u HEP-ovo vlasnitvo.
Zapravo, onaj okviri pod naslovom Kljuni dogaaji za pripremu priva
tizacije" zorno pokazuju kako se uvijek planira dugorono i po uhodanim
receptima, a onda se mi, konzumenti vijesti, odjednom naemo u sto uda
otkud-sa-to. Tako je sa svime, a s HEP-om je bilo ovako:
32

HEP, HEP, H URA!

1) 2008. godine ukinuto je redovito odravanje objekata i postrojenja, to

je svjesno umanjenje vrijednosti.
2) 2008. godine je dosegnut neodrivo visok postotak uvoza elektrine
energije - 26 posto.
3) 5. veljae 2009. Sabor je donio Zakon o prestanku vaenja Zakona o
privatizaciji, koji je bio brana privatizaciji prije ulaska u EU.
4) 11. prosinca 2009. Sabor je donio Zakon o vodama kojim se
akumulacijska jezera hidroelektrana (u HEP-u ih je 26) prenose
u dravno vlasnitvo bez ikakve naknade HEP-u, to se smatra
pripremom za naplatu dravne koncesije na vode.
5) 2009. godine hrvatski pregovaraki tim u pristupnim pregovorima
za EU potpisuje obvezu usklaivanja svog zakonodavstva s Treim
paketom energetskih direktiva do 3. oujka 2011., to je rok za lanice,
a ne za kandidate.
6) 27. svibnja 2010. s tvrtkom Ekonerg potpisan je ugovor o izradi
Studije usklaivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog
zakonodavstva s energetskim propisima EU: recenziju je izradio
Institut Hrvoje Poar.
7) 27. listopada 2010. raspisan je natjeaj za izradu izmjena i dopuna
zakona u odnosu na rezultate studije, a na natjeaj se javlja konzorcij
Ekonerg-Energetski institut Hrvoje Poar.
Kod privatizacije HEP-a ne radi se samo o promjeni vlasnitva neke
tvrtke ve o kvaliteti budueg ivota svih stanovnika Hrvatske, to se moe
zakljuiti prema onome to pie u studiji. A tamo se kae da su trenutane ci
jene elektrine energije u Hrvatskoj neodrive te da se moraju trino formi
rati. Graane u budunosti oekuju vii rauni za struju, prognozirao je bivi
lan Upravnog odbora HERA-e (Energetske regulatorne agencije) dr. Milan
Puhari, rekavi da je privatizacija, koje je ovo poetak, nepotrebna. To je
sroio ovako: Vrlo brzo moemo oekivati poveanje cijena struje i udar na
standard graana. Po scenariju Telekoma i INE. Niz europskih drava uspjeno
se odupro ovakvom raspletu i zadrali su svoje jake energetske kompanije, a
zato se u RH dogaa suprotno treba traiti u interesnim skupinama koje bi
u ovom poslu mogle uiariti neto za sebe. Zainteresiranih kupaca, ne bojte
se, kao i u svakoj rasprodaji nacionalnog blaga i te kako e biti. Sve se to ve
dogodilo u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovakoj. Podijeljena energetska tvrtka
odmah ide u prodaju".
33

DEKI. ODJEBITE U S K O KO V IM A

A evo to misli ovjek koji je bio voditelj pregovarakog tima RH s EU za

poglavlje energetike, ime mu je prof. eljko Tomii. Na temelju njegove iz
jave zakljuio sam da i nisu bili neki veliki pregovori, moda tek oko pitanja
koja e se dimna zavjesa upotrijebiti. Jer on je rekao da ne misli da je cilj
ovog usklaivanja privatizacija HEP-a". Ne? A to vi mislite, dragi itatelji?
A on jo misli ovo: Odreeni krugovi samo unose strah takvim priama o
prihvaanju Treeg paketa propisa."
eljko, zato onda sve tako u tajnosti i na brzaka? Tako se ne rade stvari
koje su iste. Imao je Tomii i koju rije utjehe, koja uvijek dobro doe kad
te netko udara nogom u jaja, a i za potrebe ublaavanja ovog isprogramiranog marketinkog poteza u vidu novinske najave privatizacije HEP-a: Izd
vajanje prijenosa ne bi bitno umanjilo vrijednost HEP-a. S distribucijom je
druga pria, no prijedlog studije jo uvijek nije zakon i tko zna to e biti na
kraju". Da, tko zna, ba se pitam. Osmjelit u se ponuditi i jedan odgovor na
to pitanje: svi ukljueni znaju.
Naa marionetska vlada odrauje naloge EU, jedne od glavnih iluminatskih
ekspozitura, da se odrekne nacionalne energetske kompanije, a time i dijela
kontrolnih mehanizama nad standardom ivota graana. Tomii je svojim
sljedeim rijeima radio ono za to je par reenica prije okrivio druge - irenje
straha (stara mantra: propast emo ako se ne opametimo i ne posluamo
MMF, Svjetsku banku, Europsku komisiju i druge dobrotvore koji imaju na
umu samo tri stvari: nau dobrobit, nau dobrobit i nau dobrobit).
To je sroio ovako: No, valja rei da se strani investitori, koji nam trebaju
zbog ulaganja u dotrajale proizvodne objekte, danas boje monopola HEP-a
jer kod nas u poslovanju nema konkurentnosti." I za kraj, konano i malo
gole istine, sve ovo drugo su zapravo bile uplje prie. Kod ovakvih izjava,
uoio sam dosad, istina uvijek dolazi na samom kraju, kad se vie nikome
ne da itati. Gola istina iz Tomiievih usta glasila je: Cilj izdvajanja poslova
prijenosa jest neto na emu inzistira Europa i mi bismo to morali prihvatiti
radi rasta konkurentnosti te poveanja sigurnosti opskrbe" jer tijela koja se
u Europi bave zatitom konkurentnosti lako bi nas mogla zakaiti, a tada bi to
bio ozbiljan problem". Sav sam se najeio od te mogunosti. Za kraj, naglasio
je taj pregovara s EU, pod svaku cijenu bismo trebali zadrati hidroelektrane
u vlasnitvu jer su one tvornice novca. Opet kondicional, a ne jasno odreena
budunost, udo su te jezine finese.
Vrijedi uti i miljenje predsjednika Nezavisnog sindikata radnika HEP-a
Luke Marojice koji je rekao da je slika HEP-a namjerno iskrivljavana i ve
se dugo stvara atmosfera da je tvrtku najbolje rasformirati. Meutim, rije je
34

HEP, HEP, H URA!

o tvrtki koja je odlino organizirana iznutra, dobro posluje, a svi (...) prob
lemi doli su izvana i zbog politike". Jo je rekao: Prijedlog cijepanja HEP-a
odnosno njegova razbijanja, na to nismo obvezni prema propisima EU nego
se to samo tako prezentira, sastavni je dio te prie. Pitam se samo za koga to
ova vlast i interesne grupe oko nje pripremaju laganu kupnju HEP-a. Ni naj
manje ne dvojim oko toga da je upravo to posrijedi".
Ni ja ne dvojim, niti su dogaaji u Hrvatskoj neto ekskluzivno. Jer, kao
to pie u samoj Studiji, ijih je nekoliko stranica u novinama prenesena pres
lika, Europska komisija je bila prisiljena pokrenuti neku vrstu prekrajnog
postupka protiv 24 zemlje u segmentu elektrine energije te protiv 21 zemlje u
segmentu prirodnog plina jer nisu prenijele zahtjeve iz direktiva u nacionalno
zakonodavstvo". Tako je to kad zemlje predaju mo nad svojim zakonima, a
to znai nad dravom u cjelini jer je ivot svake drave ureen zakonima koji
su dotad donoeni u nacionalnim parlamentima od strane stranaka iji su
pripadnici predstavljali stanovnike zemlje (barem se tako smatralo), a i sami
su bili stanovnici te zemlje. S ulaskom u EU takva nepristojna sloboda postaje
prolost.
Spomenute 24 zemlje nastoje zatititi nacionalne energetske kompanije,
dok s hrvatskom Vladom Europska unija oito nema nekih problema, kad se
Hrvatska, mada jo nije bila lanica EU, na tetu HEP-a pourila potovati rok
provedbe zahtjeva iz direktiva, koji je istjecao 3. oujka 2011. Inae, vrijednost
HEP-a procjenjuje se na 25 milijardi kuna ili oko 3,5 milijardi eura. Sve ovo
po novinama na prvi pogled nalikovalo je nekoj javnoj raspravi - ako zane
marimo da su i studija i natjeaj ve provedeni. Prava demokracija na djelu,
sa slobodnim medijima u jedrima, zar ne? Osobno vjerujem da je temeljna
misao iza ovakvih vijesti da nije vano niti tko pria, niti to pria, jer sve to
ionako brzo ispari iz glava ljudi, a i tekstovi se mahom prelete oima. Jedino
to je kljuno jest - o emu se pria.
Da elim razbiti i kupiti/prodati HEP (ovisno s koje bih strane bio) prvo
bih trebao izvesti zakulisne radnje koje e to omoguiti, a potom bih trebao
nekako objelodaniti ideju, tako da je svi apsorbiraju. Dalje je lako, svima e iz
gledati kao da se radi o nekoj unutarnjoj ili vanjskoj logici stvari kojoj ionako
nita ne moe stati na put. Ovakvi tekstovi i curenja informacija (kad je ve
kasno) dio su ispiranja mozgova i programiranju umova.
Pretjerujem li?
Provjerimo.
Ve tri dana kasnije u istim je novinama izaao znatno manji tekst, preko
tek jedne strane jer studija o privatizaciji HEP-a i svi oigledni sukobi interesa
35

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

(zbog kojih bi zapravo trebalo ponititi i studiju i natjeaj za zakone) ve su

bili stara vijest. Sada je vrijeme, prema onome to se u marketinkim agenci
jama zove media-plan (jer ovdje i jest rije samo o marketingu) da se pitanje
privatizacije HEP-a relativizira, lagano razvodni i svede na razinu birokratske
odluke. Ovoga puta naslov je glasio samo: Privatizacija HEP-a. Vie tu nije
bilo nikakvih upitnika ni usklinika, samo konstatacija. Podnaslov je bio jo
benevolentniji, naglaavajui samo dobrobiti , uz tek jedan mali ali. Pisalo je
(obratite panju na koriteno glagolsko vrijeme - niti kondicional, pa ak ni
futur nego isti prezent): Privatni vlasnik donosi novac i kontrolu, ali prodaji
dijelova tvrtki primjer ne smije biti INA.
U uvodu teksta tema prodaje najvee nacionalne kompanije i kljune
strateke organizacije vezane uz standard ivota graana jo je vie izrelativizirana, ovaj put ne s ali ve s jednim bezazlenim ili: Veernjakova pria o
moguoj privatizaciji HEP-a koja se nasluuje u studiji (...) otvorila je raspra
vu o tome je li prodaja te elektroenergetske tvrtke nuno loa ili pak poeljna
i dobrodola".
Nevjerojatno je da je uz takav potez mogue spominjati poeljnost ili
dobrodolicu, nakon oiglednih sukoba interesa i nakon svih iskustava koje
smo imali s privatizacijama dravnih telekomunikacijskih, naftnih i drugih
tvrtki, pogotovo privatizacije INA-e, kojom su Maarima prodana i plinska
polja u sjevernom Jadranu. Novinar je razgovarao s trojicom eminentnih
strunjaka s podruja energetike": analitiarom Damirom Novotnyjem, konzultantom Jasminkom Umieviem te energetskim strunjakom Davorom
ternom. Rezultat je bio 2:1 za Njih, a protiv Nas. Ako ne i gore od tog. Jer
jedino je tern smatrao kako razbijanje HEP-a na tri kompanije, a potom i
njegova prodaja, ne dolazi u obzir. On je predloio da se grade novi elektro
energetski objekti, a oni koji e u njih investirati neka od HEP-a u zamjenu
dobe dionice.
Novotny i Umievi su pak rekli da drava mora ostati vlasnik prijeno
sa struje tj. Dalekovoda, ali da bi se distribucija i proizvodnja struje trebale
privatizirati. Zato? Da bi se privukao kapital, jer drava nema novca za nove
elektroenergetske objekte. Ali takoer i zato - to je esto koriten i izlizan
argument prilikom svake rasprodaje dravnih dobara, a esto sam uo da ga i
ljudi na ulici, papagajski ponavljaju nakon temeljite ispiraine mozgova kroz
novine - jer bi se uspostavio sustav kontrole jer privatni vlasnik nee dopustiti
potkradanja na tetu tvrtke. Novine su nas podsjetile da su nakon Sanaderovog odlaska s mjesta premijera, istrage o kriminalu prvo otvorene upravo u
HEP-u (jer je bio na redu za prodaju), kad se otkrilo da je HEP kupovao skupu
36

HEP, HEP, HURA!

struju, a jeftinu prodavao ibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, a u to

je bila umijeana osoba iz sredinjice HDZ-a. Direktor HEP-a Mravak zavrio
je u zatvoru, a iskazima je teretio i biveg premijera.
Nisam ba shvatio argument da privatni vlasnik nee dopustiti potkra
danje. Kakva je korist za dravu ili za nas od toga da se sprijei potkradanje
u tvrtki koja vie nee biti naa? Oito, rije je tek o moralnom pitanju i ple
menitoj tenji da na svijetu generalno bude to manje potkradanja. Sumnjam
da e zbog navodnog budueg odsustva potkradanja cijene energenata pasti
od silne utede, ali zato sam siguran da e narasti, pa nam je onda ipak bolje
sad, u doba potkradanja. Bivi direktor HEP-a sad je bio pod istragom da bi
se na stol mogao baciti ovakav argument za privatizaciju: Gdje god je drava
vlasnik uvijek ima korupcije", objasnila je Unmievi i jo rekla: ,,I privatni e
vlasnik vjerojatno podmititi, ali ne na tetu tvrtke. Naalost, u tom trenutku
vie neemo imati nikakvog razloga da se tome veselimo. Drava e konano
biti bez takvih briga. I bez elektroenergetske kompanije.
Evo i Novotnyjevih argumenata za prodaju HEP-a. Kao prvo, rekao je da
HEP ne moe biti povlaten u odnosu na druge tvrtke iz energetskog sektora
koje su privatizirane. S gledita nacionalne ekonomije zadravanje dravnog
vlasnitva u javnim poduzeima neodrivo je. Ba je to dobro objasnio, sve
puno jakih argumenata. Kao i obino, sve je to bilo samo zapriavanje jer
kljuno opet dolazi na kraju: Prema europskoj direktivi koja definira da se
elektroenergetsko trite mora liberalizirati, potrebno je razdvojiti proizvod
nu struje od prijenosa i distribucije".
O
tome se radi, europski diktat, nikakva druga posebna logika ne stoji iza
svega. Dodue, nitko u novinama nije objasnio kako i zato su u EU doli
do zakljuka da se elektroenergetsko trite treba liberalizirati i da je ba to
najbolje to se moe uiniti. Zapravo, navodno, bar prema Novotnyju, bez
liberalizacije nema poveanja proizvodnje struje".
Bilo je i pokuaja ljudi da uine neto da bi sprijeili malverzacije. U veljai
2011. osvanuo je naslov Premijerko, HEP ele jeftino prodati". Tekst se bavio
pismom koje je lan Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede Jadranko
Berlengi poslao premijerki i ministru Popijau. Upozoravao ih je da se HEP
pokuava razbiti i jeftino prodati, unato stavu Vlade da to javno poduzee ne
ide u privatizaciju!" Lijepo je vidjeti da netko jo moe vjerovati vladama. One
uvijek govore ono to bi ljudi htjeli uti, a to se zbiva iza zatvorenih vrata, pi
taj boga. Dio recepta jest injenica da vlade uvijek demantiraju zbivanje stvari
koje se zbivaju. A kad se jednom dogode, tada ionako nema povratka. Berlengi
je pokuao sam zaustaviti bujicu pa je na tri stranice vrlo otro kritizirao up
37

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

ravo Ministarstvo gospodarstva, pod ijom se palicom provodi usklaivanje

hrvatskog energetskog sektora11. Upozorio je da je Ministarstvo gospodarstva
HEP tek u listopadu 2010. - bez prethodnih konzultacija - obavijestilo o ak
tivnostima u vezi s usklaivanjem s Treim paketom energetske regulative te
ga pozvalo da se oituje na studiju koju je izradio Ekonerg.
Berlengi je upozorio na nezakonitosti i na ono to je ve pisalo u ovom
tekstu, to je ocijenio skandaloznim, a to je da su se na natjeaj Ministarstva
za izradu izmjena i dopuna etiriju energetskih zakona javili Ekonerg (autor
studije o usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s Treim paketom energetskih
propisa EU) i recenzent te studije, Institut Hrvoje Poar11. Oni su izabrani za
izradu tih zakona, rekao je Berlengi, iako nemaju reference. Pitao je Ministar
stvo zato samo nije izradilo te izmjene, s obzirom na broj zaposlenih i opseg
rada.
Ministru i premijerki napisao je da je nakon javne rasprave, kad se inilo
da e se prihvatiti ITO-model prema kojem se prijenos struje ne bi izdvajao iz
HEP-a i tvrtka se ne bi razbijala, recenzent tj. ravnatelj Instituta Hrvoje Poar
predloio kompromisni ITO-model. To pak znai, za novine je objasnio Ber
lengi, da bi se HEP-u dala uvjetna dozvola za taj model, a Vladi bi se dala ovlast
da u svakom trenutku moe donijeti odluku o promjeni modela, bez pitanja
Sabora, a HEP bi u svakom trenutku mogao donijeti odluku o vlasnikom
razdvajanju. To se zove metoda malih koraka. A oni su uvijek umotani u
zamrene zakone. Naravno, demokracija, pravda i potenje su suspendirani.
Berlengi je istaknuo da ravnatelj tog Instituta sada iznosi novostvoreni stav,
oprean stavovima koje je Institut kojim rukovodi iznio u recenziji. A Mini
starstvo gospodarstva odobrilo je taj prijedlog.11
Iz svega navedenog dosta je oito da su sva spomenuta tijela naumila pro
dati nacionalnu energetsku tvrtku, prema direktivama koje dobivaju iza za
tvorenih vrata od strane EU. Novinski tekst se nastavljao: Berlengi pie da
studija i recenzija uvjeravaju kako je model prema kojem bi prijenos struje os
tao unutar HEP-grupe komplicirano i skupo rjeenje, to je, tvrdi on, neistina.
Vlasniko razdvajanje, uvjerava Berlengi, skuplje je i zahtjevnije rjeenje.11
Pismo premijerki i Ministarstvu zavrio je rijeima: Nadam se da sam vam
naveo dovoljno injenica iz kojih vidite da se u vaem Ministarstvu odvija
postupak koji nije u skladu s naim zakonima i Etikim kodeksom, tovie, u
pojedinim postupanjima ima i elemenata za kaznenu odgovornost. Predlaem
da iz procesa usklaivanja s EU odmah iskljuite sve koji su se struno i etiki
kompromitirali, poput Ekonerga i Poara, u ovoj amaterskoj predstavi.11

38

HEP, HEP, H URA!

Duboko cijenim pokuaj gospodina Berlengija, ali bojim se nita od toga.

Kad je neto u planu Elite (a privatizacije energetskih kompanija drava
svakako jest), oni nee odustati niti uz sto razotkrivanja. Drviti e svoje kroz
medije i uzdati se u ljudski zaborav. Malo je vjerojatno da bi se ovi dogaaji
odvijali na ovaj nain bez blagoslova s vrha. Ali na kraju, negdje u lipnju
2011., u kolumni urednika jednog tjednog politikog priloga dnevnih novina
osvanuo je nadnaslov Telekomunikacijski div naruio je studiju kojom eli
preuzeti hrvatsko trite elektrine energije", a tekst je poinjao ravno u glavu:
Hrvatska elektroprivreda podijelit e se i to je n e i z b j e n o (Naglasak do
dan.)
Ma nemoj mi rei, dragi kolega! Ide to tebi!
Dalje je pisalo: Podijelile su se i druge nacionalne kompanije u Europi,
i to na dijelove koji isporuuju krajnjim korisnicima elektrinu energiju, na
one koji je proizvode i na one koji samo iznajmljuju mreu kojom e se struja
prenositi od proizvoaa do potroaa."
Pa to ako su se druge kompanije podijelile? To samo znai da ih je prije
dohvatila duga ruka Iluminata, a ne da je to neto dobro, korisno, financijski
isplativo ili preporuljivo na bilo koji nain. Idemo skoiti kroz prozor, i drugi
ljudi prije nas su skakali kroz prozor. Tekst nas je obavjetavao da Hrvatska
nije energetski neovisna, ali da bi mogla biti kad bi svake godine, u sljedeih
pet, uloila pola milijarde eura u gradnje elektrana, ali tog novca nema jer je
Vlada, kao vlasnik, traila od HEP-a da joj isplati svu dobit kao dividendu
umjesto da ulae u daljnji razvoj.
Primjeuje se na djelu kako dalekosene posljedice imaju monetarna poli
tika koju nam Elita namee kroz svoju ekspozituru, HNB, zbog ega ukupni
dug koji treba vraati stalno raste, a kad se drave pogodi konstruiranim sv
jetskim financijskim krizama one ostaju bez love i snalaze se na sve mogue
naine. Zbog toga ne mogu ulagati u vlastitu infrastrukturu pa je netko jeftino
kupi, uz isprike i objanjenja nalik onima koje nudi ovaj tekst. U piramidi
vlasnikih i interesnih odnosa oni koji zapravo posjeduju tvrtke koje kupuju
infrastrukture drava isti su oni koji posjeduju i banke koje su stvorile krizu
koja je omoguila kupnju nacionalnog srebra.
Jo jedan mehanizam koji tome pomae - tzv. liberalizacija trita. U tekstu
je dalje pisalo da bi se sa svim nabrojanim injenicama, kao i s uvozom skupe
struje, HEP mogao nositi zbog stotina tisua malih potroaa koji svakoga
mjeseca plate svoj mali raun za struju. Ali, pisalo je, dotoku tog novca doi
e kraj. Uskoro." Jer, pisalo je dalje, Hrvatska je ve, manje-vie, liberalizirala
svoje trite energije", pa sad svatko moe prodavati i kupovati energiju ako
39

DEKI. ODJEBITE U SKO KO V IM A

procijeni da mu se to isplati", ali jo se nitko nije usudio jer nije imao dovoljnu
bazu korisnika kojima bi mogao ponuditi struju u domovima po prihvatljivoj
cijeni. Meutim," - pisalo je - na tritu se pojavio veliki igra".
I da podudarnostima i iznenaenjima ne bude kraja, telekomunikacijska
kompanija s meunarodnim rejtingom zatraila je od Energetskog instituta
Hrvoje Poar da im izradi studiju o distribuciji elektrine energije".
Hej, nije li taj Institut onaj isti kompromitirani negativac iz gore navedenih
pria?
Kolumnista je oito netko opskrbio podacima i instrumentalizirao ga da u
javnosti jo malo priprema teren. To se moe vidjeti iz toga to je oito znao o
kojoj se kompaniji radi, ali nije htio rei, pa onda po tome to je, spomenuvi
Institut Hrvoje Poar, napomenuo daje to jedina takva organizacija u dravi",
dakle, zato oni to rade, jer su jedini koji mogu, a nikako nemojte pomisliti da
ovdje ima neke korupcije ili sukoba interesa. Na kraju, u vezi studije, novinar
je napisao i ovo: Rezultati su fenomenalni iako studija jo uvijek nije go
tova."
Vjerojatno je fenomenalno i sljedee to pie: Telekomunikacijski div na
osnovu nje najvjerojatnije e preuzeti gotovo polovicu sve struje koju hrvats
ka kuanstva potroe svake godine. HEP-u e time uzeti pola milijarde dobiti,
svake godine." Nek nam dugo ivi zdrava trina utakmica.
Na kraju je novinar, kad je sve ovo nahvalio, skrenuo panju i na to da nas
za to ne bi trebalo biti briga jer e nam zapadnoeuropski telekomunikacijski
div, kojemu e ovo biti prvi izlet na trite energije, ponuditi mrvicu jeftiniju
energiju nego to nam nudi HEP. Meutim, pristanemo li svi na tu mrvicu jef
tiniju struju, HEP vie nee moi, ak i ako se pojavi neka vlada s vie sluha za
ulaganje i s manjom potrebom za krpanje prerastronog prorauna, sagraditi
nijedno novo postrojenje. Zauvijek emo ostati osueni na uvoz struje iz Sr
bije, BIH, Bugarske, Rumunjske. Sve te zemlje imaju vika struje i skupo nam
je prodaju. Dio njih lanice su Europske unije, one iste koje e nam vjerojatno
sutra rei da ne smijemo u Albaniji graditi novu nuklearnu elektranu, ali e
nam vrlo rado prodati struju iz svojih nuklearki kojima istjee vijek trajanja.
Sasvim glupo zvui da bismo trebali plaati skuplju struju da bi bila naa, ali
na koncu se svodi na to. Hoemo li troiti svoje ili tue?"
Dosta dobar rezime.
A jo jedan rezime, iz novina, s kraja veljae 2013. godine. Mislim da e biti
dovoljni naslovi:
Vie od 10 000 Bugara izalo na ulice zbog poskupljena struje i sruilo
vladu";
40

HEP, HEP, HURA!

Bugarska je 2005. privatizirala elektrodistribuciju, pa je bijes zbog posku

pljenja bio jo izraeniji.
Doista je danas lako biti prorok, kad se sve ve dogodilo negdje drugdje.
Naravno, i ruenje vlade je vie-manje uzaludno jer je sve to raeno po nared
bama korporatista iz Europske unije, a njima je vie-manje svejedno koja e
vlada zamijeniti koju.
Da se vratimo na trenutak unatrag kroz vrijeme, do sredino studenog, na
kon to je u listopadu ve objavljena prodaja HEP-a. U iste je gusle udarila
i konkurentska novina koja ime ne vezuje uz veer, ve uz jutro. Tamo se
na dvije strane pisalo o naizgled drugoj temi - o tome kako je Vlada odbila
suradnju s bugarskom nuklearkom. Meni se ini da je sve to bilo samo povod
da bi se preko dvije strane ogromnim slovima mogao rastegnuti hipnotiki
i uobiajeno prijetei naslov ...a bez nje za 10 godina vie neemo imati
struje. U podnaslovu je jo pisalo: Hrvatska je trei najvei uvoznik struje u
Europi, a nemamo strategiju razvoja".
Kako nemamo? A privatizacija HEP-a?

41

4. POGLAVLJE

EKONOMIJA UTEMELJENA NA - KONOPLJI?

... i biljke izvan zakona

if

I
I
I
I
I

I
i
I

I
I
I
I
I
I

svibnju je u novinama osvanuo novinski tekst naslovljen Ide li Prozac

uz gospinu travu?. Pravo pitanje bi bilo ide li Prozac uz ovjeka, ali na
dnaslov je sve objanjavao: ,,U EU u punoj je pripremi direktiva o tradicionalnim biljnim lijekovima koja namee stroga pravila". Pisalo je da je popis
biljaka koje su od 1. svibnja stavljene izvan zakona vrlo dug, a na njemu su,
uz tradicionalne zapadnjake ljekovite biljke, uglavnom biljni pripravci koji se
koriste u kineskoj i ajurvedskoj medicini".
Zamislite da ste se spustili na Zemlju s nekog drugog planeta, a netko vam
saopi da su na tom planetu biljke stavljene izvan zakona. Lud planet, pomislili biste. Pa takva zamisao moe samo doi od specifine vrste umova koji
tee sveobuhvatnoj kontroli, kad bi mogli oni bi najradije naredili prirodi da
prestane stvarati te biljke i uope svu raznolikost koja postoji. Ali kako ne
mogu, pokuat e podignuti zid izmeu nas i ivotnih energija prirode. Tekst
nas je dalje obavjetavao: Kao i kod mnogih slinih zakonskih akata EU, i ova
direktiva eli osigurati veu kontrolu nad onim to se u ljekarnama i drogeriiama prodaje bez recepta, a u veini sluajeva i bez odobrenja". Kljuna rije
doista i jest - Vea kontrola. Samo se o tome i radi. Zato je EU i osnovana, da
bi mogli donositi zakone po svojoj volji bez onih smetala kakve predstavljaju
demokratski procesi glasanja, rasprava i, ne daj boe, volja ljudi.

gM

WM3Zm<

M L -.L lL l~ 'L n Z l

DEKI. ODJEBITE U S K O KO V IM A

Naravno, kako to ve Iluminati novoorvelovski rade, prave namjere uvi

jek se skrivaju iza naizgled dobronamjernih objanjenja. Tako je dalje pisalo
da direktiva zapravo ne poznaje kategoriju zabranjenih preparata, ve samo
onih za koje njihovi proizvoai nisu dobili odobrenje za stavljanje u promet.
(Nije govno, nego se pas posro). Odredbe ovog zakonskog akta kau da se
svi biljni lijekovi moraju registrirati, odnosno moraju proi proces provjere
sigurnosti za konzumaciju, kvalitete i proizvodnih standarda." Ti procesi su
dugotrajni i kotaju esto nedostine hrpe novaca (nije to zabrana, samo su
uvjeti nemogui), ali to se moe, mora se provjeriti da priroda nije neto
krivo posloila. Naravno, korporatisti iz farmaceutske industrije imaju te hrpe
novca i masovno ih troe na reklame, potkupljivanje, a neto malo i na same
lijekove.
Uostalom, kad smo kod tih otrovnih pripravaka farmaceutske industrije,
evo sljedee, vrlo zanimljive reenice iz teksta jer je, reeno je, ,,u Velikoj
Britaniji provedeno istraivanje koje je pokazalo da je Direktiva EU i te kako
dobrodola jer ak 58 posto Britanaca vjeruje da su ovi proizvodi potpuno
sigurni samo zato to su prirodni. No to u mnogim sluajevima nije tono.
Tako se, primjerice, gospina trava nikako ne smije uzimati ako se pije jo neki
antidepresiv poput Prozaca, a moe ponititi i djelovanje kontracepcijskih pi
lula, dok primjerice, ginko ili ginseng mogu imati negativne posljedice ako se
uzimaju s lijekovima za razrjeivanje krvi.
Imam bolju ideju: nemojte uzimati farmaceutske lijekove i problem je
rijeen. Recimo, reeno je da se gospina trava ne smije uzimati ako se pije
Prozac. Da ivimo u svijetu koji ima imalo veze sa zdravim mozgom i istinom
onda bi antidepresivi bili zabranjeni zakonom. Radio sam intervju s Johnom
Virapenom, bivim direktorom farmaceutske tvrtke Eli Lilly s vie od 35 go
dina iskustva u farmaceutskoj industriji, koji mi je (kao i u svojoj knjizi Nuspojava: Smrt) ispriao kako je podmiivao lijenike i dravne slubenike da
se lijek, koji e kasnije postati poznat kao Prozac, odobri, usprkos klinikim
istraivanjima koja su pokazala da su mnogi sudionici istraivanja zbog stanja
u koje ih je doveo lijek poinili samoubojstvo. Svakako, ne moe se rei da ih
nije definitivno izlijeio od depresije. Ali uvajte se gospine trave.
Na kraju teksta je pisalo da e ulaskom u EU i Hrvatska morati potpuno
potovati odredbe Direktive o biljnim lijekovima, a do tada registracija nekog
pripravka kao lijeka ostaje elja proizvoaa da biljni pripravak koji stavlja
na trite bude na popisu lijekova, a ne tek puki dodatak prehrani. Samo do
tada.

44

E K O N O M IJA UTEM ELJEN A N A - K O N O P L J I... i b iljk e iz v a n z a k o n a

to se Europe tie, svaki biljni pripravak koji se svede na dodatak preh

rani tada postaje podloan jednom drugom, slinom zloglasnom pravilniku
- Codexu Alimentariusu. Bila bi nevjerojatna ta elja Iluminata da bace apu
kontrole na konzumaciju biljaka kad se ne bi imalo u vidu da posvuda oko
nas, ak i kad eemo susjednom livadom ili umarkom, buja prava dareljiva
biljna apoteka. Besplatna i zdrava. Nikako se ne uklapa u ideju ovisnosti ljudi i
njihova trovanja. Ono to danas izgleda nemogue, sutra e biti stvarnost, kad
se svi na to naviknu. U Sloveniji je u tijeku rasprava treba li zabraniti kamilicu
jer se smrt jednog ovjeka na neki nain povezuje s njome. Po toj logici, svi su
farmaceutski lijekovi odavno trebali biti zabranjeni.
Sve je stvar uvjetovanja uma. Primjer je jedna slina kampanja koja je
prola s velikim uspjehom, o emu svjedoi nevjerojatna injenica da se da
nas u svijesti svakoga od nas najljekovitija biljka na svijetu povezuje s pojmom
droga.
Do te prie vode nas naslovi vijesti iz 2011. godine: Neno R. prijavljen
zbog saenja marihuane1' te: Nesvakidanja obrana na sudu: marihuanom
sam lijeio hemoroide. Pedesetpetogodinji Neno R. posadio je u dvoritu
obiteljske kue u Sukoanu pokraj Zadra stabljiku marihuane visoku 60 centi
metara i zavrio na upanijskom sudu u Zadru. Branio se time daje marihuanu
koristio u terapijske svrhe, od osuenih listova koje je mijeao s maslinovim
uljem pravio je smjesu kojom je lijeio hemoroide. Koristio sam lijekove koje
mi je propisao lijenik, ali nita nije imalo uinka, pa sam problem pokuao
rijeiti na ovaj nain, izjavio je N.R. nakon ega je njegov odvjetnik Sudskom
vijeu predao asopis Svjetlost iz travnja 2011. u kojemu je objavljen razgovor
s Rickom Simpsonom, autorom filma Bijeg od lijeka, naslova Konoplja, od
lijeka protiv raka do odrive ekonomije, te jo dva lanka - Konoplja - ni
zozemska pria: Cannabis - legalni lijek i Istraivanja i iskustva s konopljom
u Hrvatskoj.
Sa zanimanjem sam itao tu vijest jer sam pisao dva od tri navedena teksta,
a neobino je bilo proitati i da je asopis Svjetlost postao dokazni materijal
na sudu. Jer nakon kratkog vijeanja suenje je odgoeno dok sutkinja ne
proui te materijale, a optueni je upuen da na idue roite donese svu
lijeniku dokumentaciju vezanu uz povijest bolesti, probleme i terapije koje
je koristio.
Na upanijskom sudu u Zadru u tijeku je, pisalo je u jednoj drugoj vijes
ti, i postupak protiv 37-godinjeg Domagoja J. optuenog da je na balkonu
obiteljske kue na otoku Viru u posudama drao 11 stabljika indijske konoplje.
Domagoj J. je kazao kako mu je marihuana nuna jer ju koristi za lijeenje
45

DEKI. ODJEBITE U SKO KO V IM A

multiple skleroze od koje boluje, no trojica medicinskih vjetaka u svojim nal

azima i miljenjima osporila su to, ustvrdivi kako za lijeenje multiple skle
roze postoji itav niz legalnih lijekova dostupnih u Hrvatskoj. Legalni jesu.
Jesu li i zdraviji i uinkovitiji? Suenje je bilo odgoeno do daljnjega jer je
Sudsko vijee smatralo da se vjetaci trebaju neposredno sasluati i ispitati na
raspravi, to je svakako mudra ideja.
to se tie uinkovitosti, tu je pouna bila jedna druga vijest, o ovjeku
skrivenom iza nadimka Trki, koji je obolio od multiple skleroze i pui mari
huanu kako bi si olakao tegobe. Svaku veer popui doint i nakon toga,
pisalo je u vijesti, mirno spava sedam, osam sati u komadu, bez spazma,
tremora, nekontroliranog i bolnog poskakivanja nogu, a i u glavi mu je bolje.
Od multiple skleroze je obolio prije par godina i bolest je nemilosrdno napre
dovala, usprkos lijekovima. Kanabis pui, pisalo je, otkako je proitao o nje
govu koritenju u sluaju multiple skleroze, ali i lijeenja razliitih vrsta boli.
Olakava mu ivot, te dvije i pol godine nije imao napadaje.
To su danas najvei dometi dobrobiti konoplje o kojima ete itati u nov
inama. No, pria tu tek poinje, jer ini se da upravo tu biljku krase neke
osobine koje je ine jedinstvenom vienamjenskom alternativom svijetu za
kojeg su nas uvjerili da moe biti ba takav, bolestan, gladan, pokretan naf
tom, i nikakav drugaiji. Pa, kad ve imamo tu slobodu da moemo misaono
oblikovati svijet, koju ljudskom rodu zapravo nitko ne moe oduzeti ako je
sam ne preda, probajmo je malo i koristiti. Moda e poneto na prvi pogled
zvuati prefantastino ili prejednostavno, ali svaka najmodernija tehnoloka
naprava u vaoj sobi prvo je bila neija misao, davno prije nego to je uope
bilo mogunosti izraditi je.
No, to nije tako teak posao. Zapravo, rije je o neemu starom, neem to je
ve postojalo, iako ne u opsegu koji bi bio u skladu s dananjim potencijalom,
neemu to je u naoj svijesti postalo svoja suprotnost upravo zahvaljujui
onome to se pisalo po novinama, odnosno zahvaljujui jednoj intenzivnoj
novinskoj kampanji koja se zbivala u SAD-u izmeu dva svjetska rata. To je
dobar primjer kako programiranje kroz vijesti ima dugorone uinke i kako
nije niti najmanje bezazlena djelatnost. Ali zato se sad pravim tako tajanst
ven, kad sam sve rekao u naslovu?
Ekonomija temeljena na konoplji.
Kakva je to sad glupost? Pa konoplja je droga. Tako nas drutvo ui. Istina
je, naravno, potpuno suprotna. To je, za poetak, univerzalni, svima dostupan,
bujajui lijek. Ali i u ovom sluaju ispiranje uma bila je temeljito i velikog opse
ga. Krenimo od poetka, gdje god on bio. Kao i obino, u davnoj prolosti.
46

E K O N O M IJA U TEM ELJEN A N A - KO N O PLJI ... i b iljk e iz va n z a k o n a

Konoplja kroz povijest i njena svojstva

Konoplja se uzgajala u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odak
le potjee najstariji zapis o njenoj preradi. U mnogim zemljama svijeta bila je
prvi usjev koji je ovjek uope poeo uzgajati, a i prvi koji je uzgajan za neku
drugu namjenu osim prehrambene. Ve od 5. stoljea pr.n.e. upotrebljavala
se za pravljenje jedara i brodskih konopa, a kasnije za izradu ribarskih mrea,
zastava, cerada, mornarske odjee. Brodske karte, dnevnici i Biblije bili su
izraeni od papira na bazi konoplje, ija je trajnost bila sto puta vea od onih
na bazi papirusa. U industriji je sluila za proizvodnju tekstila i tkanina, jer je
odjea od konoplje bila ne samo meka, toplija i boljih upijakih svojstava od
pamuka, nego i triput otpornija na kidanje. Od svih 300.000 vrsta biljaka na
Zemlji niti jedan drugi biljni izvor ne moe se usporediti s nutricijskim vrijednostima kanabisova sjemena, sa svojim savrenim balansom esencijalnih
aminokiselina i ulja i u obliku koji je najprirodniji za probavu, a njeno sjeme
sadri jedan od najveih izvora proteina u prirodi.
No, konoplja je daleko vie od izvora proteina. Ona suvremenom ovjeku
moe sluiti kao sirovina skoro za sve - kao hrana, lijek, miris, energent, gradivni i odjevni materijal, stona hrana, za razne industrijske proizvode. Do
ista, da ste poetkom 20. stoljea nekom rekli daje konoplja droga, valjao bi se
po podu od smijeha. Tom se biljkom u SAD-u morao plaati porez. Uzgajanje
konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova
irom svijeta, nazivana je usjev od milijardu dolara, a sve do 20. stoljea bila
je najisplativiji usjev na tritu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla
vrhunac 1850. u Kentuckyju, kada je proizvedeno 40.000 tona.
Konoplja je od 1631. do 1800. u Americi bila zakonsko sredstvo plaanja
poreza. Prvi ameriki zakon o njoj datira iz 1619. godine, a obvezao je farmere
iz Virginije na sadnju indijske konoplje. Slini su propisi doneseni za poljo
privrednike iz Massachusettsa (1631.) i Connecticuta (1632.). Vanost koju je
ta biljka imala u ekonomiji mlade Amerike pokazuje injenica da je konoplja,
kako bi se potaknula njena proizvodnja, do poetka 18. stoljea sluila kao
plateno sredstvo. Oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17. i 18. stoljeu
dolazili bi pod udar zakona i oporezovani su dodatno.
Punih 150 godina Britanska enciklopedija tiskala se na papiru od konoplje,
a do 1880. i sve kolske knjige. Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta, a za
izradu papira - koji ne uti i trajan je - potrebno je daleko manje nagrizajuih
kemikalija. Osim toga, biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je
drveu potrebno vie godina. Godine 1916. amerika vlada je izraunala da e

47

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

se do 1940. sav papir moi raditi od konoplje i da vie nee biti potrebno sjei
drvee. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopl
jom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. Uzgajanje
i proizvodnja konoplje ne ugroava prirodni okoli., zapisano je u amerikom
biltenu br. 404 amerikog Ministarstva poljoprivrede.
Kad bi se svi plastini proizvodi umjesto od naftnih derivata radili pomou
cijeenja ulja iz konoplje prirodno bi se razgraivali. Trebalo bi ih samo nakon
upotrebe smrviti, dok se plastika od naftnih derivata ne razgrauje. Kvalitet
ne boje i lakovi pravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. ak 58.000 tona
konopljinog sjemena koriteno je u SAD za proizvodnju boja do 1935. godine.
Uz to, godinama je Amerika medicinska udruga podravala konoplju kao
lijek.

Osobine i mogunosti
Kora konoplje ima najdua i najvra vlakna u biljnom svijetu. Od tih
vlakana mogu se izgraditi svi graevni materijali, ukljuujui lesonit, materi
jale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploe, brtvila, oplatu,
boje, ivericu, buku, perplou, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive
plastine kompozite koji su vri od elika.
Konoplja ne zahtjeva herbicide i pesticide kod uzgoja te stvara humus i isti
tlo od tekih minerala, a moe dati 250 posto vie vlakana od pamuka, a uz
manju potronju vode, te 600 posto vie vlakana od lana, na istoj povrini. Dr.
sci. Zvjezdana Augustinovi s Visokog gospodarskog uilita u Krievcima, u
disertaciji kojom je magistrirala na temi konoplje, obuhvatila je istraivanja
na koji nain gnojidba duikom i gustoa sjetve utjeu na prinos i kvalitetu
stabljike konoplje. Provedena su kroz poljske pokuse na pokualitu Visokoga
gospodarskog uilita u Krievcima tijekom 2003.-2005. godine. Izmeu os
taloga, ustanovljeno je da njezinom uzgoju nisu bili potrebni nikakvi pesticidi
(ni jedne godine se nije pojavio niti jedan tetnik ili bolest), a iza nje je tlo
ostalo gotovo potpuno isto od korova. U sve tri godine istraivanja - koje su
bile klimatski potpuno razliite - prinosi stabljike, vlakna i ukupne biomase
bili su i vie nego zadovoljavajui.
Konoplja s jednog hektara daje znatno vie drveta nego umske vrste za
jednu godinu. Primjerice, godinji prirast drveta borove ume iznosi 2,5 m3/
ha, dok istovremeno konoplja prinosom od 10 t/ha stabljike daje 10-12 m3/ha
drveta. Osim toga, konoplja, zbog svoje otpornosti, moe rasti na bilo kakvom
tlu, a tlo koje je iscrpljeno monokulturom moe revitalizirati pa i zaustaviti

E K O N O M IJA U TEM ELJEN A N A - K O N O P L J I... i b iljk e iz va n z a k o n a

eroziju tla. To je u mnogim zemljama koje su posjekle previe uma (poput

Madagaskara, Bornea, ali se i eolskom erozijom u SAD-u godinje otpuu
tisue tona zemlje) veliki problem, jer zemlju vie nita ne dri na okupu pa je
poela otjecati u more ili je odnosi vjetar. Konoplja puta jako duboki korijen,
pa neki smatraju da bi se sadnjom konoplje u tim podrujima mogla zaustavi
ti erozija tla. Tome jo treba pridodati i injenicu da konoplja izvlai otrove iz
zemlje, pa bi mogla biti vrlo korisna u podrujima pogoenim radijacijom.
Danas se od konoplje moe dobiti preko 25.000 razliitih proizvoda, meu
kojima su pojedini dijelovi za potrebe automobilske industrije, potpuno biorazgradiva plastika ili lagane graevne ploe i izolacijski materijal.
Konopljin beton (hempcrete) graevni je materijal koji se proizvodi od
usitnjenih unutarnjih vlakana stabljike konoplje. Pomijeana s vapnom,
mljevenom drozgom ili drugim dodacima, ona stvaraju celulozni cement koji
je laki od konvencionalnih materijala, ali s poboljanim svojstvima toplinske
i zvune izolacije. Taj materijal otporan je na vatru i u potpunosti otporan na
termite. Mogao bi biti sjeme revolucije u izgradnji kua jer se stvrdnjava poput
betona, ali se moe rezati poput drvenih greda. Svaka neeljena graevina od
konopljinog betona mogla bi se jednostavno samljeti i ubaciti u novu smjesu.
Konopljin beton omoguio bi i to da ljudi puno lake sami grade kue, uz to
to bi dramatino smanjio trokove stanova pojednostavljujui gradnju: na
primjer, krov izliven od konopljinog betona ojaan bambusom moe zami
jeniti krov s crjepovima, opav i oluk. Takav krov imao bi bolju toplinsku i
zvunu izolaciju od crjepova, bio bi otporan na tuu i uvelike smanjio rizik
od poara.
Kao da sve ovo nije dovoljno, konoplja bi mogla biti i zamjena za naftu. Nje
na prirodna biomasa mogla bi praktino nadoknaditi sve energetske potrebe
koje se danas zadovoljavaju naftom (koja, ini se, i nije organskog podrijetla).
Rick Simpson, strunjak za konoplju, rekao je da je konoplja nevjerojatan iz
vor goriva, ak i u starim gabaritima. Na oko 4000 m2 zemlje proizvodila je
oko 1800 litara etanola kojim se moe pokretati automobil ili grijati dom.
No danas, koristei enzime u postupku, iz iste se povrine moe dobiti oko
7000 litara etanola, rekao je i dodao: Ako imate 7000 litara etanola, to e
grijati vau kuu, grijati toplu vodu, pokretati va automobil i jo e vam koja
tisua litara ostati. Od 4000 m2 konoplje moete postati energetski neovisni
od sistema, dakle samodostatni."
Spomenimo i to da je 1941. Henry Ford napravio automobil od vlaka
na konoplje koji je, kae se, bio 30% laki i deset puta vri od elinog.
Na poznatoj snimci Henry Ford stoji pored auta s maljem u ruci i lupa po
49

DEKI, ODJEBITE U SKOKOVIM A

prtljaniku automobila, a da pritom ne napravi niti jednu udubinu. Da ne

govorimo o tome da konoplja ne hra. Rick Simpson je rekao: Zato onda
ne izraujemo svoje aute, brodove, avione od konoplje? Ako malo pogledate
po svom domu, va stol, stolci, sve plastine stvari koje imate, sve to moe
biti proizvedeno od konoplje. U stvarnosti, trebali bismo ivjeti u ekonomiji
temeljenoj na konoplji, umjesto ekonomije temeljene na skupim i otrovnim
fosilnim gorivima.11
Zanimljivo oite. Do potkraj 19. stoljea svijet je pokretao sustav temeljen
na ugljikohidratima u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje
ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, a Suneva se energija koristila za
kombiniranje ugljinog dioksida i vode u celulozu, osnovni graevni materi
jal prirodnog svijeta.
Dakle, svijet su pokretali Sunce i voda.
Bilo je to prirodno stanje stvari, bez ikakve potrebe za pokretima zelenih i
drugim manipulacijama ekologijom. Tijekom 20. stoljea velik dio tih ugljikohidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju iz ugljena i nafte. Skup
vic jer treba duboko buiti skupim tehnologijama, ali potom se moe po volji
manipulirati cijenom. S druge strane, konoplju svatko moe posaditi u vlas
titom vrtu, a neovisnost ljudi svakako nije ono to odgovara Iluminatima i
korporatizmu.
Kad su umjesto konopljinih prirodnih vlakana dola petrokemijska vlakna,
najlon, poliester i drugi sintetiki materijali poeli su se proizvoditi u golemim
koliinama i promovirati agresivnim reklamama. Umjesto papirnatih vreica
i kutija dobili smo sveprisutne plastine vreice. Milijarde tih toksinih i u
puno sluajeva nerazgradivih predmeta proizvedene su kako bi bile upotri
jebljene samo jednom i odbaene, da bi onda pronale put do potoka i rijeka
i s vremenom se stopile u goleme potopljene otoke smea u Tihom oceanu i
drugim oceanima, oslobaajui u morski i ljudski ekosustav toksinu tempi
ranu bombu kemikalija koje naruavaju hormonalnu ravnoteu. Umjesto da se
papir proizvodi iz jednogodinjih kultura za vlakna, goleme povrine drevnih
uma rue se i pretvaraju u trijee, pa zatim kuhaju s klorom i drugim opas
nim kemikalijama kako bi se dobio inferioran proizvod u usporedbi s onim
to zamjenjuje.
To je mogue samo u krajnje nerazumnom svijetu. Ili namjerno manipu
liranom.
Pria o konoplji ne bi bila potpuna kad se ne bi reklo i to da su konopljine
sjemenke bez premca u hranjivosti. Sadre antioksidanse, bjelanevine,
karotene, vitamine A/beta-karoten, BI, B2, B3, B6, C, D, E (prirodni anti50

E K O N O M IJA U TEM ELJEN A N A - K O N O P U I... i b iljk e iz v a n z a k o n a

oksidans), fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, ukljuujui kalcij,

magnezij, sumpor i eljezo, cink i fosfor, sve u lako probavljivom obliku. Iz
vor su bjelanevina i sadre svih 20 poznatih aminokiselina, ukljuujui de
vet esencijalnih. Ulje konopljinog sjemena izuzetno je bogato esencijalnim
masnim kiselinama te je najuravnoteenije prirodno ulje za ljudsku prehranu.
Njegovih 10 posto zasienih masnih kiselina prua energiju, dok 80 posto
esencijalnih masnih kiselina prvenstveno slue kao graevni blokovi stanica
te za proizvodnju hormona.
Sjeme konoplje jedan je od najbogatijih izvora ALA (alfa-linolenske kise
line), biljnog oblika esencijalne masne kiseline omega-3. ALA ima strukturu
od 18 ugljikovih atoma koja se u tijelu produuje u lanac od 22 ugljikova
atoma radi sinteze DHA (dekosaheksaenske kiseline) i EPA (eikosapentaenske kiseline). U tom obliku omega-3 ugrauju se u mozak, stvarajui kljuan
dio neuronske membrane.
Postoje dvije vrste esencijalnih masnih kiselina: omega-3 i omega-6. (Zovu
ih esencijalnima zato to ih tijelo ne moe sintetizirati, zbog ega ih je potreb
no unositi hranom). Za optimalno zdravlje idealan odnos izmeu unosa
omega-3 i omega-6 bio bi 1:3. Industrijalizacija zapadnjake prehrane i kon
zumiranje repiinog i drugih inferiornih ulja iz masovne proizvodnje - koja u
svakom sluaju imaju nizak udio omega-3 - dovele su do ozbiljnog smanjenja
unosa omega-3, uz istovremeno dramatino poveanje unosa omega-6.
Openito govorei, omega-6 masne kiseline i njihovi derivati djeluju
proupalno, dok omega-3 stvaraju medijatore koji obuzdavaju upalnu reakciju.
Uz prevladavanje omega-6 i nedostatak omega-3 tijelo je u trajnom stanju
suvine upale. Ljude koji nastoje odravati povoljnu ravnoteu omega-3 i
omega-6 masnih kiselina i ujedno uvaju svoja tijela od oksidativnog stresa
redovitim unosom prirodnih antioksidanata biljnog podrijetla openito ne
mue osteoartritis ili druge degenerativne bolesti. Takoer, rijetko imaju
problema s krvnim tlakom i nemaju potrebu za antidepresivima - dvjema sk
upinama lijekova koje donose velike prihode farmaceutskim kompanijama
uz tetu po organizam ovjeka. Idealan unos omega-3 takoer je potreban za
optimalno funkcioniranje imunolokog sustava. Nedostaci se mogu manife
stirati kao alergije, autoimune bolesti i drugi izrazi imunoloke disfunkcije.
Konopljino sjeme nudi jedinstvenu kombinaciju vanih hranjivih tvari te
impresivan raspon vitamina i minerala. Ima posebno visoku razinu vitamina
E, snanog antioksidanta koji titi omega-3 od ueglosti. Vitamin E, kojega
tako esto nedostaje u prehrani preraenim namirnicama, od presudne je
vanosti za zdravlje ila zbog toga to odrava elastinost stjenki krvnih ila.
51

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Bjelanevine u konoplji uravnoteene su i lako se apsorbiraju. Slobodno se

moe rei, namirnice od konoplje mogle bi lijeiti i revitalizirati stanovnitvo.
Predvidljivo, takva je biljka zakonom zabranjena, dok nam se u prehranu i
vodu podvaljuju fluoridi, aspartam i drugi opasni otrovi.

Novinska kampanja protiv konoplje

Pa kako je onda ta svenamjenska biljka postala ,,droga? Jednostavna is
tina glasi ovako - svi smo rtve jedne jedine novinske kampanje provedene u
SAD-u 1930-tih.
Nevjerojatna je to spoznaja, ali tona. Jo i danas mi svi ivimo u svi
jetu oblikovanom histerinom kampanjom koju je pokrenuo Hearst press u
vlasnitvu nikad po moralnosti poznatog medijskog magnata Williama Randolpha Hearsta, koji je posluio kao inspiracija za film Graanin Kane. to da
se jo kae o tom ovjeku koji je novinaru kojega je poslao na zadatak na Kubu,
kad ga je ovaj upitao to da tamo radi, rekao: Vi se pobrinite za vijesti, a ja u
se pobrinuti za rat. Hearst je 1898. bio kljuna osoba panjolsko-amerikog
rata, kojeg je nekoliko godina kuhao" nizovima tendencioznih lanaka i
lanih vijesti s Kube, a u nekima je krivio panjolce za do danas nerazjanjeno
potapanje amerikog broda Maine minom. Jake indicije daju ozbiljnu sum
nju da je to bila ratnohukaka diverzija po istom receptu kao 11.9., paljenje
Reichstaga ili Pearl Harbour, ali u svoje vrijeme je odigrala ulogu. Hearstovi
moni lanci ameriko su javno mnijenje oblikovali da podri rat SAD-a sa
panjolskom.

Hearstovi senzacionalistiki naslovi protiv konoplje

52

E K O N O M IJA U T E M E U E N A N A - KO NO PLJI ... i b iljk e iz v a n z a k o n a

to se konoplje u SAD-u tie, ona je prvi put zakonima u SAD-u zahvaena

poetkom 20. stoljea (okrug Columbija 1906., Massachusetts 1911., New
York 1914., i Maine 1914.), ali nije zabranjena. Hearst je od 1934. do 1937.
naruio od svojih urednika vie prikladnih tekstova o opasnoj biljci - mari
huani. Rije marihuana uzeli su iz meksikog slenga jer je bilo potrebno
neko novo ime. Sve ono loe i zastraujue to su planirali dovesti u vezu
s ovom biljkom nikako se u to vrijeme ne bi moglo povezati s konopljom.
Kako je jedan internetski pisac rekao, to je bilo kao kada bi danas za kami
licu ili lipu tvrdili da su teke halucinogene droge. Te orkestrirane novinske
kampanje teko su klevetale Meksikance, Afroamerikance i ja zz-glazbenike
koji su navodno koristili opojnu travu - marihuanu - a opisivani su da sviraju
protubjelaku, avolsku i vudu glazbu, koja je ogrezla u porocima. Mari
huana je predstavljena razlogom silovanja bjelkinja od strane crnaca i zaraze
sifilisom, a na slian se nain djelovanjem marihuane objanjavala i lijenost
Meksikanaca. Jednadba marihuana jednako nasilje bila je ishodite i pou
ka velikog broja propagandnih filmova (primjerice film Reefer Madness, Lu
dilo joint a , snimljen 1936.). itatelje se upoznavalo s pogubnim utjecajem
marihuane na ljudsku psihu, a pripisivane su joj i mnoge nerazjanjene pro
metne nesree, ubojstva i samoubojstava te ju se smatralo uzrokom nemorala
mnogih mladih ena.
Trogodinja kampanja rezultirala je time da je u rujnu 1937. najkorisniji
poznati usjev na svijetu postao poznat kao opasna opojna droga. Hearstovim
slikama o ludilu od dointa slika konoplje preobraena je iz vrijedne kulture
za vlakna i vanog izvora ulja i lijeka u poganu, vraju travu s korijenjem u
paklu. Suzbijanje konoplje poploalo je put dramatinoj preobrazbi svjetske
ekonomije, a vi ve znate da ja kod takvih stvari ne vjerujem u sluajnosti.
Izdaleka se u tome vidi otisak Iluminata ili korporatista, kako hoete.
Doista, i ciljem i metodom, to ba njima slii. Pogotovo kad se ima u vidu
da je tih godina Rotschildov potrko Rockefeller poeo graditi farmaceutsko
trovako carstvo, temeljeno na kemijskim lijekovima koje je mogao paten
tirati i koji nisu bili svima dostupni poput konoplje. Trebalo je unititi jeft
inu, zdravu i uinkovitu konkurenciju koju je stvarala sama priroda, a Hearst
je znao posao. Jack Herer u slavnoj knjizi Car je gol\ obavjetava nas da je
indijska konoplja u SAD-u stavljena izvan zakona u prosincu 1937. godine.
Amerika lijenika udruga (AMA) najprije se suprotstavila zakonu iz 1937.,
a poslije se prilagodila Henryju Jacobu Anslingeru (od 1930. do 1962., 32 go
dine - to je bez premca - drmao je kao ef odjela u Birou za prohibiciju i ef

53

DEKI, ODJEBITE U SKO KO VIM A

Federalnog biroa za narkotike) koji je lijenicima prijetio progonom ukoliko

budu prepisivali opojna sredstva.
Danas se i u enciklopedijama moe proitati da postoje sumnje da je
Anslinger u svojoj kampanji protiv konoplje imao skriveni plan i razlog te da su
petrokemijski interesi Du Pont i Hearst zajedniki stvorili senzacionalistiku
kampanju protiv marihuane kako bi eliminirali konoplju kao industrijskog
konkurenta. Sam Anslinger nije smatrao marihuanu ozbiljnom prijetnjom
drutvu sve do etvrte godine obnaanja dunosti (1934.), od kada mu se kam
panja protiv marihuane s ciljem alarmiranja javnosti nala u fokusu. Kao svoj
forum Anslinger je koristio masovne medije, uz puno podrke od Hearsta, i
negativno raspoloenje prema marihuani digao na nacionalnu razinu. Navo
dio je dramatine, najgnjusnije citate policijskih izvjetaja, za koje se poslije
da ispostavilo da nisu imali nikakve veze s marihuanom. Njegov je stil bio
saet i direktan, kao u ovom primjeru: Na Floridi je maloljetni ovisnik pobio
cijelu obitelj. Kad su policijski slubenici stigli na mjesto dogaaja nali su
mladia kako tetura po ljudskoj klaonici. Sjekirom je ubio oca, majku, dvojicu
brae i sestru. Izgledao je oamuen... Nije se sjeao da je poinio viestruki
zloin. Policajci su ga znali kao ovjeka zdravog razuma, dosta mirnog. Sad
je pomahnitao. Traili su uzrok. Djeak je rekao da je s prijateljima imao na
viku puiti neto to su njegovi maloljetni prijatelji zvali muggles, to je djeji
naziv za marihuanu. Pisao je i ovo: Marihuana je preica do ludnice. Puite
mjesec dana cigarete marihuane i ono to je prije bio va mozak postat e
skladite groznih prizora.
Tako je to radio Anslinger, apsurdno do krajnjih granica i potpuno u su
protnosti sa svim iskustvima ljudi. S ove vremenske distance jasno je da se
radilo o sveobuhvatnom programiranju umova pomou irenja straha, ali
efekt te prokuane formule nije izostao, ivimo ga i danas. Kad je Amerika
medicinska udruga shvatila da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju
su koristili kao lijek vie od stotinu godina (i to upravo zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinola) bilo je prekasno. Zapravo,
samo je nekoliko ljudi u SAD u to vrijeme shvatilo prijevaru.
Krajem 1940-tih Anslingerova argumentacija preselila se s navodnog nasilja
pod utjecajem droge prema brizi o nadolazeem komunizmu, crvenoj opas
nosti. Za vrijeme makartizma govorilo se da marihuana ne izaziva nasilje ve
obratno, one koji je konzumiraju ini pretjerano miroljubivima, dakle opas
nim pacifistima, to je bilo potpuno neprihvatljivo u vrijeme komunistike
opasnosti. Takav iracionalan zaokret nije sprijeio Kongres da 1948. godine
izglasa potporu zakonu o zabrani uporabe kanabisa. Dana 2. studenog 1951.
54

E K O N O M IJA U TEM ELJEN A N A - KONO PLJI ... i b iljk e iz va n z a k o n a

kroz Kongres je proao zakon koji je poveao kazne za sva krenja zakona
u ogranienju uzgajanja konoplje. Zatvori su se poeli puniti prekriteljima,
posebno su hapeni mladi koji su puili konoplju. Promidba je nastavila ra
diti svoj posao jer su se puenje konoplje i njena tetnost morali to vie ur
ezati u svijest mladih. Za to je bio idealan rock and roll, kako pie jedan internetski pisac, pa su i neke velike zvijezde rock-scene morale umrijeti od droge.
Nisu umrli od konoplje, ali kako je ona nazvana drogom, a i oni su umrli od
droge, poveznica je bila jasna.
Nakon tog vremena proizvodnja konoplje pala je za 80%, a atmosfera Plan
eta poela je gutati ogromne koliine petrokemijskih otpadnih toksina koje
ne moe svariti. Osim toga, onemoguava joj se i disanje, jer se ogromna
umska prostranstva kre da bi se drvo preraivalo u papir, a pri obradi drveta
potrebno je koristiti i jake toksine kiseline (to s konopljom nije sluaj). Cini
zam dosee nevjerojatne razmjere kad se sazna da borci protiv droge ( mari
huane) trguju heroinom. Amerike vlasti (mislim na korporaciju SAD, a ne
dravu SAD), koristei CIA-u i ameriku vojska, glavni su trgovci najopas
nijom drogom koja unitava ljudsku svijest i zdravlje (upravo suprotno onom
to radi marihuana). O tome je, uz brojne slike pisao, Natural News, tvrdei da
je ameriki rat protiv proizvoaa droge u Afganistanu (i svijetu) ista varka.

Ameriki vojnici po zapovijedi uvaju polja maka koje njihove tajne slube i drava
prodaju cijelom svijetu.

DEKI, ODJEBITE U SKOKOVIM A

Natural News pie da se u Afganistanu proizvodi 92% svjetske koliine opi

juma, a amerikoj je vojsci dodijeljen specijalan zadatak da titi polja maka iz
kojeg se derivira opijum da bi se zatitila viemilijunska dolarska industrija na
kojoj se bogate Wall Street, CIA-u, MI6 i razliite druge interesne grupe. Prije
11.9. Afganistan je bio na rubu svjetske trgovine makom, a talibani su aktivno
unitavali polja maka u nakani da se otarase ove biljke, kao to je to objavila
tiskovina Pittsburgh Post-Gazette 16.02.2001. u tekstu pod nazivom: Nacio
nalna proizvodnja opijuma gotovo istrijebljena. Nakon 11.09.2001. ameriki
vojni kompleks zauzeo je Afganistan i zapoeo proizvodnju maka. Prema pro
gramu UN-ovoj kontroli droga (UNDCP), kultivacija opijuma u Afganistanu
narasla je za 657% u 2002. nakon to je SAD okupirala ovu zemlju, i to pod
striktnim naredbama tadanjeg predsjednika Georgea W. Busha, a za cjelok
upnu proizvodnju opijuma u Afganistanu odgovorna je CIA.
Godine 2009. New York Times je pisao o tome da je brat sadanjeg pred
sjednika Afganistana Hamida Karzaija na platnom spisku CIA-e ve osam
godina. Ahmed Wali Karzai jedan je od najvanijih figura u odravanju afganistanske trgovine drogom, a takoer je objavljeno kako CIA financira sav
ovaj pothvat iza scene.
Profesor Michael Chossudovsky u izvjeu 2007. (prije nego li se otkrio
da je Ahmed Karzai na CIA-inom platnom spisku) objavio je da je trgov
ina drogom u tzv. Zlatnom polumjesecu operacija koju je CIA zapoela
ranih 1980-tih, a sada je pod posebnim protektoratom tajnih slubi SAD-a
te saveznika iz NATO-a, zajedno s britanskim tajnim slubama i njihovom
vojskom. No, pie Natural News, mainstream mediji posve drukije javnosti
predstavljaju priu. FOX News jo je 2010. tvrdio da ameriko vojno osoblje u
Afganistanu titi polja maka radije nego da ih uniti da bi domaa populacija
ostala mirna i sretna, jer bi inae mogla nastati opasna situacija s izrazitim
rizikom po Amerikance. Dakle, zakljuuje Natural News, dok se na desetine
tisua Amerikanaca drogira ili ubija predoziranjem drogom koja dolazi iz ile
galne proizvodnje opijuma, i dok se proizvodnja bezopasne marihuane sma
tra ilegalnom u SAD-u, amerika vojska uva svaku biljku maka na poljima u
Afganistanu da bi omoguila svjetsku trgovinu drogom.

56

E K O N O M IJA U TEM ELJEN A N A - K O N O P L J I... i b iljk e iz va n z a k o n a

M ak pod budnim okom amerike i NATO vojske.

Stigla je nova roba s polja maka.

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Povod za dravni terorizam

Zakoni koji su prihvaeni kako bi se nametnula zabrana konoplje posluili
su kao ablona za uspostavljanje represivne policijske drave sa sve veim
ograniavanjem sloboda pojedinaca. Pod maskom sprjeavanja teta od
poasti droga, stanovnitvo je podvrgnuto prislukivanju telefona i drugim
metodama nadzora, nametljivim i esto nasilnim policijskim racijama i ra
sponu metoda kemijskog nadzora, ukljuujui nametnuto testiranje kose,
urina i sline. Jedan internetski pisac prenosi podatak da veinu trenutne za
tvorske populacije ine nenasilni prekritelji zakona o drogama, posebno u
SAD-u gdje je privatizacija zatvora stvorila represivnu, ali vrlo profitabilnu
industriju za korporaciju Wackenhut i druge igrae u zatvorskoj industriji.
No, tetne posljedice zabrane nisu ograniene na pojedince nego se osjeaju
irom geopolitike sfere. Budui da se velik dio konoplje i drugih droga
biljnog podrijetla uzgaja u zemljama Treeg svijeta, politika intervencija
pod krinkom prekida opskrbe drogom koristila se i jo se koristi u politike
svrhe kao izgovor za vojno djelovanje. Usprkos golemoj koliini dokaza za
umijeanost amerike vojske u krijumarenje droge na veliko, ukljuujui
unos tona i tona kokaina iz June Amerike u SAD radi financiranja tajnih
aktivnosti, borci rata protiv droga i dalje se smatraju moralno uzvienom stra
nom, ak i onda kad unitavaju polja konoplje.

Konoplja kao temelj svjetske ekonomije

Lijenik i doktor znanosti Andrew Katelaris u tekstu u asopisu Nexus
2010. nabrojao je neke vane uporine toke teze da je konoplja biljka na ko
joj bi se mogla temeljiti cjelokupna ekonomija. Za poetak, moe li postojati
odrivija industrija od one koja bi koristila jednogodinje kulture kao polaznu
toku za tvorniku proizvodnju, zamjenjujui mineralne sirovine kao to su
eljezna ruda i ugljen?
Dr. Katelaris ponudio je viziju posve mogueg svijeta u kojem se automo
bili izrauju od konoplje, upotreba stabala i klora u proizvodnji papira bila bi
samo daleka uspomena, a tvornice za proizvodnju bezdrvnog papira bile bi
okruene zelenim poljima konoplje. to se odjee tie, sintetika vlakna odav
no bi bila nestala, a zamijenili bi ih prirodni tekstili koji diu, proizvedeni od
konoplje, ramije i bambusa. Nakon to bismo se obukli u odjeu od konoplje,
proitali knjigu otisnutu na papiru od konoplje i sjeli u automobil proizveden
od konoplje mogli bismo krenuti prema svojoj kuici koja bi takoer mogla
biti dijelom i od konoplje.
58

E K O N O M IJA U TEM ELJEN A N A - KONO PLJI ... i b iljk e iz v a n z a k o n a

Konoplja kao lijek

Prema Ricku Simpsonu, autoru filma Bijeg od lijeka, negdje do 1900. go
dine polovica lijekova proizvedenih na ovom planetu dolazila je od biljke
konoplje1'. Kompanije za proizvodnju lijekova sredinom 1850-ih koristile su
esencijalna ulja raznih biljaka i prodavale ga ljudima kao lijek, a konoplja je
poznata kroz cijelu povijest kao biljka s najboljim medicinskim djelovanjem,
pa su proizvodili esencijalno ulje iz te biljke. No, nigdje nije naao podatak
da je neka kompanija prodavala isto esencijalno ulje ljudima. Prodavali su
razrjedene verzije ulja od konoplje, mijeano alkoholom te ga prodavali kao
tinkturu. Drugim rijeima, kontrolirali su jainu lijeka. Jer, kae Rick Simpson:
Da su napravili esencijalno ulje i dali ga lijenicima da ga testiraju, lijenici
bi im dali povratnu informaciju da ono lijei sve, to sam i sam otkrio, i to je
toliko jako zaplailo farmaceutsku industriju, jer ne bi bilo profita. A i kada bi
svi farmeri koji su u to vrijeme slobodno uzgajali konoplju otkrili da uzgajaju
najbolji udesni lijek na svojim poljima, farmaceutske bi kompanije ostale bez
posla.11
Farmaceutske kompanije 1880-ih poele su koristiti razne sintetike
mjeavine koje su mogli patentirati. Biljku nisu mogli patentirati, za razliku
od raznih kemijskih spojeva. Onog trena11, kae Simpson, kada su poeli
stvarati kemijske spojeve eljeli su da konoplja nestane. U Kanadi je 1923.
vlada zabranila koritenje konoplje u medicini. Isto se dogodilo i u Americi
1937. To je ilo u prilog i svim ostalim velikim industrijama - industriji pa
muka, energetskoj industriji, naftnoj industriji - jer su bili zabrinuti to se sve
moe s tom biljkom: proizvoditi etanol da pokree nae automobile i drugo.
Sve velike kemijske kompanije, svi veliki financijski interesi bili su protiv
konoplje. To je razlog zato je zakonom zabranjena, no vjerujem da je farma
ceutska industrija najvie kriva. Sve te velike kompanije koje i danas postoje,
Parker Davis, Eli Lilly, Skvib, u 1880-ima prodavali su proizvode bazirane na
konoplji. No, danas nam ti isti govore kako ne znaju nita o konoplji i da su
potrebna daljnja istraivanja. Sve je to la. Konoplja ne stvara ovisnost, nitko
nikada nije umro od upotrebe lijeka od konoplje u cijeloj povijesti. To je na
jsigurniji lijek na naem planetu. Za koje jo lijekove to moete rei? Aspi
rin je smrtonosan, godinje 1000 ljudi umire od aspirina, od konoplje nitko
nije umro. No, ne smijemo ju koristiti jer bi to dovelo do pada zarade velikih
kompanija za proizvodnju lijekova i zbog drugih interesa krupnog kapitala11.
Godine 1964. profesor Raphael Mechoulam s Jeruzalemskog sveuilita rekao

59

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

je kako glavni problem farmaceutskih istraivanja o kanabisu nije odsutnost

aktivnosti, ve preveliki spektar aktivnosti kanabinoida.
I to se ponegdje mijenja. Nizozemska ministrica zdravstva, lijenica iji je
mu obolio od raka pa si je pomagao konopljom, odluila je konoplju uiniti
dostupnom u ljekarnama, u emu je Nizozemska bila prva zemlja na svijetu
uz Kanadu. Pokrenula je program koji i danas traje: 2001. godine osnovala
je Ured za medicinsku primjenu konoplje koji je razvio distribucijski sustav
zahvaljujui kojem pacijenti mogu konoplju na bezopasan i pouzdan nain
nabaviti u ljekarnama.
Dr. Arno Hazenkamp, nizozemski strunjak za medicinsku primjenu
konoplje, rekao je da je osnovni legalni problem vezan uz konoplju legisla
tiva Ujedinjenih naroda koja se tie i medicinske primjene konoplje: Jedina
konvencija o narkoticima formulirana je 1961. i izravno spominje konoplju
kao narkotiku biljku bez medicinske svrhe tako da stavlja izvan zakona
svaku njenu upotrebu, osim u sluaju da pojedina drava dozvoli medicin
sko istraivanje konoplje, a u tom sluaju mora osnovati nacionalni ured
koji e se baviti kultivacijom, distribucijom i izdavanjem potrebnih dozvola.
U svijetu takav ured imaju tri drave: Nizozemska, Kanada - u kojoj vlada
takoer uzgaja konoplju u medicinske svrhe i distribuira je pacijentima, te
SAD. Naalost, ameriki ured trenutno slui samo onemoguavanju svake
aktivnosti (u skladu s ilumintaskom praksom da institucije odreenog naziva
rade suprotno od onog to imaju u nazivu, op. K.M.), tako da tamo nema
nekog napretka u pogledu medicinske primjene konoplje. Ni u jednoj drugoj
zemlji nije doputena nikakva upotreba konoplje, ni u medicinske ni u bilo
koje druge svrhe."
U proljee 2011. emitirana je emisija Na rubu znanosti s Rickom Simpsonom kao gostom, moete je nai na youtubeu, a njegov film Bijeg od lijeka
objavljen je i u Hrvatskoj. Sadri i detaljne upute (kao i njegov web-site Phoe
nix Tears) o tome kako od biljke konoplje (ne od sjemenki) napraviti esenci
jalno ulje koja ima izuzetno ljekovita svojstva.

60

E K O N O M IJA U T E M E U E N A N A - K O N O P U

zakona

RECEPT ZA PROIZVODNJU ULJA OD KONOPLJE

(od jednog internetskog pisca, ali moete ga nai i na drugim mjestima):

Obino radim s oko 500g kvalitetnih vrhova konoplje. Vi moete koristiti i samo
oko 30g. 30g e proizvesti oko 3-4 grama ulja. Koliina proizvedenog ulja varirat
e od vrste do vrste, ali sve imaju nevjerojatan efekt u lijeenju.
1. Stavite potpuno osueni biljni materijal u plastinu posudu.
2. Natopite materijal otapalom koje koristite. Mogu se koristiti razna otapala.
Osobno koristim istu naphtha ali kanta od 1701 kota oko 360. Moete
koristiti 99% izopropilni alkohol koji moete nai u lokalnim ljekarnama.
Alkohol apsorbira vie klorofila iz biljnog materijala nego naphtha. To re
zultira time da ulje napravljeno uz pomo alkohola ima tamniju boju, ali
ne smanjuje potenciju ulja za neki znaajniji postotak. Eter, naphtha, butan
i mnoga druga otapala mogu proizvesti ulje koje je uto ili prozirno. Tako
dobiveno ulje izgleda bolje, ali tamno ulje moe biti jednako snano. Ako
je postupak izveden pravilno, u ulju nee biti ostatka otapala ili e ga biti
vrlo malo. Konzumirao sam ulja proizvedena koritenjem raznih otapala
tokom 8 godina bez tetnih posljedica. Trebat ete oko 8 litara otapala da bi
odvojili THC od pola kilograma biljnog materijala. 500ml otapala bi treba
lo biti vie nego dovoljno za odvajanje THC-a od 30g biljnog materijala.
3. Izgnjeite biljni materijal koristei isti (bez kemikalija) drveni tap ili neki
slini alat.
4. Dodavajte otapalo tako dugo dok biljni materijal nee biti potpuno po
topljen. Biljni materijal gnjeite tapom. Dok to radite THC se odvaja od
biljnog materijala u otapalo.
5. Radite to otprilike 3 minute.
6. Prelijte mjeavinu ulja/otapala bez biljnog materijala u drugu posudu. Up
ravo ste izvukli oko 80% THC-a iz biljnog materijala.
7. Drugo ispiranje: Ponovo dodajte otapalo u biljni materijal i gnjeite jo 3
minute da izvadite preostalih 20% THC-a.
8. Prelijte mjeavinu ulja/otapala u posudu koja ve sadri prvu mjeavinu
koju ste prethodno napravili.
9. Bacite biljni materijal iz kojeg ste upravo izdvojili THC.

ITE U S K O KO V IM A

10. Prelijte mjeavinu ulja/otapala kroz filter za kavu u istu posudu.

11. Isparite otapalo. Primijetio sam da kuhalo za riu vrlo dobro isparava ota
palo. Ja imam kuhalo koje se moe podesiti na dvije razine - jako i slabo - i
moe primiti vie od 2 1mjeavine ulja/otapala.
12. Dodajte mjeavinu u kuhalo do 3/4 zapremine. Budite sigurni da se nalazite
u dobro ventiliranoj prostoriji i ukljuite ventilator da otpuhuje pare otapa
la. Pare su vrlo zapaljive. Budite sigurni da se nalazite podalje od zapaljivih
tvari, iskre, cigareta, itd. To moe prouzroiti poar.
13. Ukljuite kuhalo i namjestite ga da jako grije.
14. Dodajte postupno mjeavinu u kuhalo kako se razina sputa sve dok sva
mjeavina ne zavri u kuhalu.
15. Kada je svo otapalo gotovo isparilo dodajte par kapi vode u mjeavinu.
Koliina vode koju ete dodati ovisi koliko ste imali biljnog materijala na
poetku. Ako proizvodim ulje od pola kilograma dobrog biljnog materijala
obino dodam oko 10 kapi vode.
16. Kada je u kuhalu ostalo oko 25mm mjeavine ulja/otapala stavite rukavice
i lagano vrtite kuhalo.
17. Vrtite kuhalo dok otapalo ne ispari. Par kapi vode pomae kod isparivanja
ostatka otapala i donekle uva ulje od prejakog zagrijavanja. Kada ota
palo ispari moje kuhalo automatski se prebacuje na nie zagrijavanje. To
sprjeava opasnost od prevelikog zagrijavanja ulja. Temperatura ulja nika
da ne bi smjela prijei 140 C.
18. Stavite rukavice i uklonite ulje iz kuhala.
19. Oprezno prelijte ulje u manju, istu metalnu posudu.
20. Stavite tu posudu na dehidrator ili na neki ureaj koji lagano grije kao grija
za kavu. Moe potrajati nekoliko sati, ali e voda i otapalo ispariti iz ulja.
Kada vie nama nikakve aktivnosti na povrini ulja lijek je spreman za
primjenu.
21. Prelijte vrue ulje u bocu. Ili, kako prikazuje video, u plastinu pricu. Spre
manje ulja u pricu ini ga lakim za rukovanje.

62

5. POGLAVLJE

FLUORIDNA PRIJEVARA

ok se zdrave namirnice promidbom sotoniziraju, dotle se uasni otrovi

promidbom pretvaraju u ljekovite tvari. To ima smisla jer je vani dio
iluminatskog plana sustavno trovanje ovjeanstva s ciljem slabljenja imunosnog sustava, smanjenja populacija te slabljenja volje i ivotne snage u ljudima
djelovanjem na kemiju organizma kako bi bili bolji materijal za pokorne i tupe
graane orvelovske faistike drave koja ve nastaje oko nas. To se radi na
razne naina, od cjepiva do GMO-a i Codexa Alimentariusa, pa do danas sve
prisutnog aditiva aspartama, navodne zamjene za eer, koji ete pod raznim
imenima nai na svemu na emu pie da je dijetno11. On potiskuje proizvod
nju serotonina, kljunog dijela tjelesnog sustava elektrine transmisije. Niske
razine serotonina izazivaju ljutnju, tjeskobu, apatiju, strah, osjeaj beskoris
nosti, nesanicu i umor. No, jedan od najdramatinijih naina jest trovanje
tluoridom. Natrijev fluorid uobiajen je sastojak otrova za takore i ohare,
anestetika, hipnotika, psihijatrijskih lijekova i vojnog nervnog plina te - vode
i paste za zube.
Dok je u SAD-u to napravljeno stavljanjem fluorida u vodovod s
objanjenjem da je rije o preventivi da bi se ljudima zubi manje kvarili, mi
smo bili, uvjetno reeno, sretnije ruke. No, i nas fluorid dohvaa, kroz paste za
zube i druge proizvode za koje ni ne slutimo, zato je dobro saznati malo vie.
U duanu sam pregledao svih tridesetak vrsti pasti za zube u potrazi za nekom

63

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

bez fluorida i nisam naao niti jednu. A pisalo je - irok izbor pasti. Ustvari,
kao i u svemu drugom, izbor je samo privid, razlika u boji na ambalai.
Godine 2012. asopis Environmental Health Perspectives objavio je vijest o
studiji napravljenoj na Harvardskoj koli za javno zdravlje koja je potvrdila
da visoke razine fluorida u vodi za pie djeci dramatino sniavaju kvoci
jent inteligencije. Pa jasno, kome trebaju inteligentni ljudi. Razlika moe biti
tolika, pisalo je, da kod djece koja sama po sebi imaju nii kvocijent moe
izazvati potekoe u uenju. Znanstvenici s Harvarda ustanovili su da uinci
fluorida na inteligenciju mogu poeti u maternici, kroz placentu. Njihova
studija, pisalo je, koja je analizirala 27 prethodno objavljenih istraivanja prva
je koja je potvrdila uinke fluorida na inteligenciju djece. Otkrili su direktnu
vezu izmeu rezultata mjerenja IQ-a i razina fluorida u javnoj vodoopskrbi.
Fluorid je neurotoksin, a moe se dogoditi da ljudi kroz vodu progutaju i 1000
puta vie tog neurotoksina od ijednog drugog, to moe bitno utjecati na raz
voj mozga.
Uinak izlaganja fluoridu moe se vidjeti kod amerike djece i u drugim
vidovima, jer veliki broj (do 80% u velikim gradovima) mladih Amerikanaca
ima dentalnu fluorozu, prvi vidljivi znak ekstenzivnog izlaganja fluoridu. Njen
znak su bjelkaste mrlje ili toke, pogotovo na prednjim zubima, ili tamne mr
lje i pruge u ozbiljnijim sluajevima. U javnosti je slabo poznato i to da se
fluorid akumulira u kostima. Kako je objasnio Paul Connett, profesor kemije
na sveuilitu St. Lawrence: Zubi su prozori u ono to se zbiva s kostima.
Stoga ne udi ni to da su posljednjih godina pedijatrijski specijalisti za kosti
izvijestili o alarmantnom poveanju fraktura meu mladim Amerikancima.
Zastraujue je da bi ikome uope palo na pamet da takvu opasnu tvar
ljudsko bie stavlja i blizu sebe, a kamoli u usta. Fluoridi su medicinski klas
ificirani kao protoplazmatiki otrovi, a koriste se za trovanje takora. Za
brojne negativne uinke fluorida na zdravlje pogledajte okvir. Fluorid je bio
dio otpada u proizvodnji eksploziva i drugih oruja, a bilo ga je vrlo skupo
zbrinjavati dok mu primjena nije naena u vodi za pie.
Jedan poetak prie jest nakon Drugog svjetskog rata, kad je amerika vla
da poslala znanstvenika Charlesa Eliota Perkinsa da preuzme upravu ogrom
nih kemijskih pogona IG Farbena u Njemakoj. Njemaki kemiari su Perkinsu opisali plan koji su napravili tijekom rata, a koji je njemaki generaltab
prihvatio, da kontroliraju stanovnitvo u bilo kojem podruju time to e u
pitku vodu masovno stavljati natrijev fluorid, to je inae bila metoda koja se
ve koristila u njemakim i ruskim logorima za ratne zarobljenike i u sovjets
kim gulazima u Sibiru, da bi ih se napravilo glupima i poslunima", kako je
64

F LU O R ID N A PRIJEVARA

to jedan autor opisao. IG Farben je tijekom rata razvio planove da fluoridizira

okupirane zemlje jer je otkriveno da fluoridizacija uzrokuje blagu tetu na
odreenom dijelu mozga, ime oteava pogoenoj osobi da brani svoju slo
bodu i ini je poslunijom prema autoritetima.
Drugi poetak prie mogao bi biti 1944. kad se ozbiljno zagaenje fluoridom zbilo u podruju niz vjetar od kemijske tvrtke E.I. DuPont de Nemours
u Deepwateru (New Jersey). Tvornica je proizvodila milijune tona fluorida za
potrebe projekta Manhattan, tj. za proizvodnju atomske bombe. Na farmama
u okruzima Gloucester i Salem, poznatima po visokoj kvaliteti voa i povra,
u ljeto 1944. farmeri su poeli izvjetavati da su im breskve spaljene, perad je
ugibala, a seljaci koji bi jeli svoje proizvode ponekad bi cijelu no i sljedei dan
povraali. Konj i su se razbolijevali i noge su im se koile, a krave nisu mogle
stajati ve su pasle leei na trbusima. Tko ne bi jedva doekao da tu tvar
namae na svoju etkicu za zube?
Farmeri nisu znali o emu se radi, a nisu znali ni to da je incident privukao
panju projekta Manhattan i vlade koji su istraivali pritube na isparenja iz
tvornice. Seljaci su ekali da rat zavri, a tada su tuili DuPont i projekt M an
hattan za tetu napravljenu fluoridom. Bila je to prva tuba protiv amerikog
programa razvoja atomske bombe. Dokumenti s kojih je skinuta oznaka
lajnosti otkrivaju da je tuba okirala vladu. Mobilizirani su razni uredi da bi
se na sudu porazilo farmere, jer su 1946. SAD poele masovnu proizvodnju
atomskih bombi. Nijedna druga nacija jo nije testirala nuklearno oruje, pa
se inilo da je A-bomba temelj za predvodniko mjesto u poslijeratnom svi
jetu. Da su farmeri pobijedili, bila bi otvorena vrata daljnjim tubama koje bi
mogle sprijeiti program razvoja bombe da koristi neophodni fluorid.
Tako je ured za kemijsko ratovanje poeo raditi testove i skupljati podatke,
ali ne za dobrobit ljudi ve za eventualne sudske procese. U meuvremenu,
stanovnici tog kraja bili su u panici. Rjeenje tog problema odnosa s javnou
svom je efu, pukovniku Staffordu L. Warrenu, efu medicinskog odjela,
predloio dr. Harold C. Hodge, voditelj toksikologije fluorida u projektu
Manhattan, u tajnom memorandumu od 1. svibnja 1946: Bi li bilo korisno
pokuati parirati lokalnom strahu od fluorida kod dijela stanovnika okruga
Salem i Gloucester predavanjima o toksikologiji fluorida i moda upotrebljivosti fluorida kod zdravlja zubi? Takva su predavanja zaista zapoela, prvo
za graane New Jerseya, a potom i za ostatak nacije tijekom hladnog rata.
Farmeri su umireni financijskim nagodbama, no morali su odustati od sadnje
breskvi jer stabla, spaljena incidentom vie nisu bila dobra, a krave i konji su
hodali ukoeno. Ali njihove albe prekrio je zaborav.
65

DEKI. ODJEBITE U SKO KO V IM A

Mit da fluorid preventivno djeluje na karijes nastao je u SAD-u 1939. kad

je znanstvenik Gerald J. Cox, zaposlenik ALCOA-e, najveeg proizvoaa
otrovnog fluoridnog otpada, takoer u strahu od tubi za tetu uinjene fluoridom, izloio fluoridima neke laboratorijske takore i zakljuio da zbog fluo
rida imaju manje upljina u zubima te ustvrdio da bi se fluorid trebao doda
vati u nacionalnu opskrbu vodom. Kad je 1947. Oscar R. Ewing, dugogodinji
odvjetnik ALCOA-e, imenovan efom Federalne agencije za sigurnost, to
je bio poloaj s kojega je upravljao i Slubom za javno zdravstvo, tijekom
sljedee tri godine 87 novih amerikih gradova poelo je fluoridizirati svoju
vodu, ukljuujui kontrolni grad u studiji o fluoridizaciji vode u Michiganu,
to je eliminiralo mogunost da to bude znanstveni, objektivni test sigurnosti.
Uostalom, za rezultate desetogodinje studije sveuilita Rochester (od 1945.
do 1955., o njoj neto kasnije) bilo je prerano, ali nije da je to mijenjalo na
stvari, jer su i ti rezultati na kraju cenzurirani i iskrivljeni.
Zapravo, fluor nema skoro nikakvog efekta u preventivi kvarenja zuba kod
ljudi. Na Novom Zelandu je 1990. godine dr. John Colquhoun natjeran na pri
jevremenu mirovinu nakon to je objavio znanstvenu studiju na 60.000 djece
kolskog uzrasta i dokazao da ne postoji nikakva razlika u stopi kvarljivosti
zubi kod djece koja ive na podrujima gdje se obavlja fluoridizacija vode od
onih koji ive na podrujima gdje se to ne ini. Godine 1989. Hildebolt je s
kolegama proveo studiju na 6000 djece kolskog uzrasta, s istim rezultatom
kao i istraivanje koje je 1990. napravio dr. John Yiamouyiannis na 39.000
kolske djece, koje je takoer potvrdilo da nema nikakve koristi za zube od
koritenja natrij-fluorida.
Kako je fluorid bio kljuna kemikalija projekta Manhattan za proizvod
nju uranijeve i plutonijeve bombe, bili su ga potrebni milijuni tona. Trovanje
fluoridom, a ne radijacijom, iskrsnulo je kao najvea zdravstvena opasnost i
za radnike i za oblinje zajednice. Znanstvenicima koji su proizveli atomsku
bombu nareeno je da pribave upotrebljivi dokaz za obranu u sudskim parni
cama, pa su poeli groznu praksu. Potajno su testirali fluorid na pacijentima
u bolnicama koji nisu nita sumnjali, kao i na mentalno zaostaloj djeci. A nije
da nisu znali s ime imaju posla. U memorandumu projekta Manhattan od
29. travnja 1944. pie: Kliniki dokaz ukazuje da uranij-heksafluorid moe
imati veliki uinak na sredinji ivani sustav (...) ini se da je uzrok tome
F-komponenta [fluorid], a ne T-faktor [uran].
Nakon pritubi stanovnika New Jerseya da bi se preduhitrile tube pre
ma programu atomske bombe, za provoenje eksperimenata odreivanja
toksikih uinaka fluorida angairano je sveuilite Rochester. Novae za
66

FLUORIDNA PRIJEVARA

v.
istraivanje zdravstvenih uinaka tekao je u milijunima od projekta M anhat
tan i organizacije koja ga je naslijedila - Komisije za atomsku energiju. Brak
vojne tajnosti i medicinske znanosti izrodio je deformirano dijete. Sveuilite
Rochester je studije fluorida stavilo pod oznaku tajnosti, s kodnim imenom
Program F, a trajale su sve do ranih 1950-tih.
Program F se, naravno, nije bavio djejim zubima. Jedan od njegovih cilje
va bio je pribaviti znanstvenu municiju koju bi se moglo koristiti na sudu, pa
ni ne udi da mu je direktor bio isti onaj dr. Harold C. Hodge koji je vodio
istragu za projekt Manhattan prilikom trovanja ljudi tijekom incidenta u New
Jerseyu. Zato moemo mirno spavati jer se veina dokaza o sigurnosti fluorida temelji upravo na radu znanstvenika iz Programa F sa sveuilita Roch
ester koje je postalo vodei akademski centar za provjeru sigurnosti fluor
ida i njegove efikasnosti kod smanjivanja propadanja zubi, a kljuna figura
istraivanja, dr Harold C. Hodge, postao je glavni nacionalni zagovornik za
fluoridizaciju vode za pie.
Program F je za program razvoja atomske bombe trebao prouavati i
uinak fluorida na ljude. Ima li boljeg naina za to od - dodavanje fluorida u
javne zalihe vode?! Upravo su znanstvenici vezani uz razvoj bombe odigrali
istaknutu iako ne jako poznatu ulogu u prvom nacionalnom planiranom ek
sperimentu fluoridizacije vode koje se zbilo u gradu Newburgh (drava New
York). To je bila najopirnija studija zdravstvenih uinaka fluoridizacije, i ba
ona kojom se pribavila veina dokaza da su male doze fluorida navodno do
bre za djeje kosti i zube.
Da plan fluoridizacije vode ima i drugaiju pozadinu od obrane od tubi
govori podatak da je planiranje eksperimenta zapoelo jo 1943. imenovan
jem posebnog Odjela za zdravlje drave New York (koji se zapravo bavio tro
vanjem, ali takvi su svi iluminatski nazivi organizacija), koji je trebao prouiti
ie li preporuljivo dodavanje fluorida u pitku vodu Newburgha. Kako za koga!
Za iluminate jest, za ljude nije, pa odgovor moete pretpostaviti odmah, jer
je predsjednik odbora bio - dr. Harold C. Hodge, ef studija o toksinosti
fluorida za projekt Manhattan. Odbor je, oekivano, preporuio da se New
burgh fluoridizira, odredio tipove medicinskih studija i struno vodstvo eks
perimenta. Kljuno pitanje bilo je stvara li fluorid kakve kumulativne efekte,
dobre ili loe, na tkiva i organe, ako se tijekom due vremena uzimaju male
koncentracije. Tako je u svibnju 1945. voda Newburgha fluoridizirana, a ti
jekom sljedeih deset godina njegove stanovnike prouavao je Odjel za javno
zdravlje drave New York.

67

d e C k i , o d j e b it e u s k o k o v i m a

U meuvremenu, u kolovozu 1948. u asopisu am erike zubarske udruge

objavljena je studija zubnog i fizikog zdravlja radnika u tvornici koja je proiz
vodila fluorid za program proizvodnje A-bombe. Napravio ju je tim zubara iz
projekta Manhattan. Komisija za atomsku energiju cenzurirala ju je zbog na
cionalne sigurnosti". Usporedba izvorne i objavljene verzije studije pokazuje
da: tajna verzija izvjetava da je veina ljudi ostala bez zuba, dok objavljena
verzija izvjetava samo da su ljudi imali manje upljina u zubima; tajna verzija
kae da su ljudi morali nositi gumene izme jer su im se zbog isparenja fluo
rida raspali avli u cipelama, a objavljena verzija to ne spominje; tajna verzija
kae da fluorid moe slino djelovati na zube ljudi te da pridonosi bezubosti,
dok objavljena verzija isputa tu tvrdnju i zakljuuje da su ljudi bilo neobino
zdravi i u medicinskom i u zubnom pogledu.
to se tie Programa F, on je provodio vlastite tajne studije, tajno
prikupljajui i analizirajui uzorke krvi i tkiva stanovnika Newburgha, u surad
nji s osobljem Odjela za javno zdravlje drave New York. Konani izvjetaj
newburghkog demonstracijskog eksperimenta, objavljen 1956. u asopisu
am erike zubarske udruge, zakljuio je da su male koncentracije fluorida sig
urne za amerike graane. Bioloki dokaz, temeljen na radu provedenom na
Projektu atomske energije Sveuilita Rochester dostavio je - dr. Hodge.
Oigledno je da je izbor asopisa imao veze sa strategijom velikog metra
i utemeljitelja odnosa s javnou, Edwarda Bernaysa. On je unajmljen da po
mogne tvrtki Aluminum Company o f America i fluoridacionistima iz Slube
za javno zdravlje (nikad kraja orvelovskim nazivima) da uvjere ameriku
javnost da je fluoridizacija vode sigurna i dobra za ljudsko zdravlje. U skladu
sa svojom doktrinom autoriteta tree strane, koristio je Nacionalni institut
za istraivanje zubi. Bernays se drao svoje teze da moete ljude navesti da
prihvate praktiki bilo koju ideju ako su njoj naklonjeni doktori. Javnost e je
prihvatiti jer je doktor autoritet za veinu ljudi, neovisno o tome koliko zna
ili ne zna.
Doktori koji su kasnije preporuivali fluoridizaciju nisu znali da su
istraivanja koja bi diskreditirala sigurnost fluorida bila ili potisnuta, ili uope
nisu napravljena. Fluorid je izjednaen sa znanstvenim napretkom i javnos
ti predstavljen kao tvar koja poboljava zdravlje i koja se poela koristiti za
poboljanje zdravlje djece, dok su oni koji su mu se protivili bili odbaeni
kao udaci, nadrilijenici ili luaci. Godine 1975. dr. John Yiamouyiannis ob
javio je rezultate znanstvenog istraivanja koji su pokazali da ljudi koji ive u
podrujima fluoridizacije pitke vode imaju veu stopu smrtnosti od raka od
onih koji ive u podrujima gdje se fluoridizacija vode ne provodi. Ameriki
68

F L U O R ID N A PRIJEVARA

Nacionalni Institut za rak pokuao je odbaciti taj rad, ali se doktoru Yiamouyiannisu iste godine pridruio i dr. Dean Burk, glavni kemiar istog instituta
do 1974. pa su zajedniki obavili dodatne studije.
Tijekom 1990-tih istraivanje Phillis Mullenix, toksikologinje s Harvarda,
pokazalo je da fluorid u vodi moe dovesti do smanjenja IQ-a i kod takora
stvoriti simptome hiperaktivnosti pomanjkanja panje (ADHD), te daje fluo
rid jak otrov za sredinji ivani sustav i moe nepovoljno djelovati na funk
cioniranje ljudskog mozga ak i u malim dozama. Novi epidemioloki dokazi
iz Kine to potvruju jer ukazuju na vezu izmeu izlaganja malim dozama flu
orida i smanjenja IQ-a kod djece. Rezultati toksikologinje Mullenix objavljeni
su 1995. u uglednom znanstvenom peer-review-asopisu. Samo koji dan prije
nego to je njeno istraivanje prihvaeno za objavljivanje ona je otputena s
mjesta efice toksikologije zubnog centra Forsyth u Bostonu, a njenu prijavu
za sredstva za nastavak istraivanja utjecaja fluorida na sredinji ivani sus
tav ameriki Nacionalni institut za zdravlje je odbacio, s obrazloenjem da
fluorid nema efekata na sredinji ivani sustav".
Tijekom svoje istrage Mullenix je s iznenaenjem ustanovila da u SAD-u
je provedena niti jedna studija uinaka fluorida na ljudski mozak. Pitam se
rto. Vjerojatni odgovor jest da su ti uinci bili kljuni razlog uvoenja fluo'izacije vode, a dovoljno korisnih podataka na tom planu ve je pribavljeno
nacistikih i sovjetskih kolega, zato nepotrebno uznemiravati znanstvenu
nost?
Usprkos sve brojnijim dokazima da je opasan za javno zdravlje, amerike
eralne i dravne agencije za javno zdravlje te velike zubarske i medicine organizacije poput Amerike zubarske udruge i dalje zagovaraju fluorid, a
' ue tona industrijskog fluorida u cijeloj sjevernoj Americi stavlja se u vodu
pie. Iako je do pedeset puta otrovniji od sumpornog dioksida, prema Zanu o amerikom istom zraku ne smatra ga se zagaivaem zraka, a Zakon
vodi izglasan u studenom 2003. onemoguio je da se tvrtke koje se bave
dom podvrgnu civilnim ili kriminalistikim sasluanjima zbog dodavanja
orida u javnu opskrbu vodom.
Kad se sve navedeno zbroji i oduzme, u kontekstu korporacijskog pobljavanja svijeta od strane samoproglaene Elite, moe se zakljuiti da se
uor prvenstveno koristi radi mentalne kontrole ljudi, zbog svog djelovanja
kemijske procese u mozgu. Takoer tetno djeluje na epifizu, uzrokujui
jenu kalcifikaciju. Epifiza je ta koja omoguuje potencijalnu vezu ovjeka s
hovnim aspektom Svega to Jest, odnosno, viim nivoima postojanja. Bez
nje ovjek moe vidjeti samo materijalne aspekte kako samog sebe, tako i
69

DEKI, ODJEBITE U SKOKOVIM A

svega ostalog, te se u skladu s tim i ponaa. Fluorid bi prema tom tumaenju

mogao biti jedna od supstanci koje izazivaju i odravaju ovjekovo duhovno
sljepilo.

ZNANSTVENE INJENICE O FLUORIDU

1. Fluoridi ometaju sintezu kolagena to dovodi do njegovog

razlaganja u kostima, tetivama, miiima, koi, hrskaviavom
tkivu, pluima, bubrezima i traheji.
2. Fluoridi stimuliraju stvaranje granula i potronju kisika u
bijelim krvnim stanicama, ali spreavaju taj proces kada je
bijela krvna stanica izloena djelovanju neke strane supstance
u krvi.
3. Fluoridi smanjuju energetske rezerve i sposobnost bijelih
krvnih zrnaca da unitavaju strane tvari procesom fagocitoze.
ak i mikro-molarne koliine fluorida, ispod lppm
(milijuntog dijela) mogu ozbiljno suzbiti sposobnost bijelih
krvnih zrnaca da unitavaju patogene mikro-organizme.
4.Fluoridi zbunjuju imuni obrambeni sistem i potiu ga da
napada tkiva svog vlastitog tijela i poveavaju brzinu rasta
tumora kod ljudi koji su raku podloni.
5. Fluor spreava stvaranje antitijela u krvi.
6. Fluoridi ometaju rad titne (tiroidne) lijezde.
7. Fluoridi pokazuju tetno djelovanje na razna tkiva u tijelu
ovjeka.
8. Fluoridi pospjeuju razvoj raka kostiju.
9. Fluoridi izazivaju preuranjeno starenje kod ljudi.
10. Gutanje fluora uz pomo sredstava za ispiranje usta i
spreavanje karijesa kod djece veoma je opasno za njihov
bioloki razvoj, ivotni vijek i ope zdravstveno stanje.
(Za popis znanstvenih radova iz kojih su proizali ovi
zakljuci posjetite stranicu http://www.galaksija.com/fluor.
htm).

70

6. POGLAVLJE

EUROPSKA UNIJA U
VIJESTIMAI USTIMA

Europske drave treba voditi prema naddravi, ali tako da njeni

narodi ne dokue to se zbiva. To se moe postii postupnim ko
racima, od kojih svaki ima neku ekonomsku svrhu, ali koji e na
posljetku i nepovratno dovesti do federacije/'
- Jean Monnet, otac Europske Unije, 1952. godine -

Pred sobom imam naslovnu stranicu novina iz polovice svibnja 2011. na

kojoj trijumfalno pie: Mi smo svoje zavrili - jo samo pet dana do ulaska
u EU.
Oni su svoje zavrili pa su nam to javili kroz svoje pamflete. Nezaustavljiva
promidba za stvar koja se (kao to je to dokumentirano u knjizi Velika ob
mana - Tajna povijest Europske unije britanskih novinara Bookera i Northa)
rado predstavlja falsificiranom povijeu, u smislu da si jo od samih zaetaka
Zajednice za ugljen i elik i vremena Marshallovog plana pripisuje pozitivne
gospodarske uinke koji su zapravo nastali zbog nekih sasvim drugih razlo
ga ili prije implementiranja odreenih nadnacionalnih ovlasti. Iako je rije
o pravoj praksi urote, ipak se sustavnom promidbom ona nametnula kao
prirodni ishod dogaaja. Naravno, to je tako samo prema nedokazanoj teoriji
spontanog razvoja dogaaja, a to nije ona u koju vjerujemo unutar korica ove
knjige.
71

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

Dvije suprotstavljene tvrdnje na istom plakatu: spin mogu, i normalan, sam o u potpuno
nenorm alnom svijetu

Duga je ruka korporatistike Elite, nekad zvane i Iluminati, a u posljednje

vrijeme najvidljiviji oblik njene materijalizacije ispred naih oiju jest njihova
tvorevina zvana EU. Promidba kroz vijesti o njoj je obilna i svakako dobar
teren za igru iitavanja istina i dekodiranja lai u vijestima zvanu sve pie
u novinama". Nae domae politike elite nam niti u vezi jedne druge teme
nisu sapunale dasku koliko kao u vezi Europske unije. To nije moglo proi
bez rezultata, ak ni u doba poplave vijesti o negativnim zbivanjima u raznim
dravama EU i brojnih simptoma totalitarne faistike diktature i financijske
manipulacije, kao i metode problem-reakcija-rjeenje", gdje rjeenje uvijek
bude jo jedan korak prema svjetskoj centralizaciji. Kako ono glas slogan EU?
Ujedinjeni u razliitosti"? Kako da ne. Tonije bi bilo rei: ujedinjeni u porobljenosti.
Pogreno je gledati na EU kao naddravu kojom velike zemlje ele podiniti
male zemlje. Rije je o nadnacionalnoj tvorevini koja za cilj ima ukinuti sve
nacije, granice i zatite, ali ne radi sveopeg dobra, ve da bi kroz central
izirano zakonodavstvo odreena nadnacionalna interesna (korporatistika)
grupacija totalitarno vladala nad stanovnicima Europe, a potom i svijeta.

72

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I UST M A

Ta nevjerojatna mantra o potrebi ulaska u EU mogla se svuda uti, pa i u

usputnim reenicama (jednom kad uemo u EU, ..to je u skladu sa zahtje
vima EU itd.). Zapravo, postavlja se razumno pitanje: koje koristi imamo od
sveg ovog superbrzog globalnog komuniciranja kad do nas stiu samo komunikeji skuhani u tko zna kakvim sve nevidljivim korporatistikim ili iluminatskim kuhinjama. Sve mi se ini da je prijeko potrebno da se vratimo onim
starim sustavima prenoenja novosti: glasina od usta do usta, pony expresu ili
bilo emu slinom. Bili bismo tonije i bolje informirani.
Dok sam u novinama uglavnom itao izjave politike, ekonomske ili aka
demske strune elite o nunosti ulaska u EU radi nekog naeg apstraktnog
boljitka (nikad zapravo objanjenog), do mene su terenskim putem stizale
potpuno drugaije informacije. Recimo, gospoa koja 45 godina ivi u Parizu,
poprilino apolitina, u razgovoru se usput poalila kako u Francuskoj, zem
lji koja je tradicionalno znala cijeniti uivanje u ivotu, nikad nije bilo gore
nego otkad su uli u EU. Jedan drugi prijatelj ispriao je kako mu je prijatelj
iz eke ispriao da su naveer, onog dana kad je eka ula u EU, svi na
ulicama slavili i mahali zastavama, a ve doslovno drugog jutra svi su plakali
- kad su vidjeli cijene koje su se odmah pojavile po duanima. Trei je ovjek
priao kako je poslovno bio u Maarskoj i iznenadio se kad je vidio masovne
demonstracije protiv Europske unije. Kad se zaudio, njegov poslovni kolega,
Maar, rekao mu je da to nije nita udno, da se takve demonstracije stalno
zbivaju. Zanimljivo, pomislio je i oekivao da e, vrativi se u Hrvatsku, u
nekim novinama proitati neto o tim burnim zbivanjima u susjednoj dravi.
Na njegovo iznenaenje, ali ne i na nae - nigdje ni slovca.
Tamo gdje sam donedavno ivio, u breuljkastom kraju blizu Bregane i
slovenske granice, hrvatski seljaci se i dalje esto drue sa slovenskim kole
gama, kao to ine ve desetljeima, pa iz prve ruke sluaju o loima posljedi
cama slovenskog lanstva u Uniji po seljake. I tako dalje, i tako dalje. Tako da
ispada da su suvremene komunikacije podijelile ljude, umjesto da ih poveu.
.to je logian ishod injenice da se sve one nalaze u piramidalnom vlasnitvu
svakojakih korporacija koje se negdje visoko na vrhu, zamotanom sivim
oblacima, sve spajaju u jednu veliku korporaciju.
No, da vidimo moe li se negdje u novinama moda iitati izmeu redova
prava, korporatistika priroda EU. Da ne zaboravim spomenuti - mjerit emo
djela, a ne rijei.

73

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Je li EU korporatistika drava?
Kad sam u Veernjaku, u oujku 2011. u kolumni Eurozov Stojana de Prata proitao naslov ,,I unija e izai na ulice prvo sam pomislio kako i oni
ele skidati hrvatsku vladu i ve sam vidio sliku mijeanog belgijsko-bugarsko-estonsko-francusko-poljskog itd. drutva kako marira Vlakom nosei
viejezine transparente. Ipak, sinulo mi je, da 500 milijuna ljudi izae na
ulice zbog nae vlade, pa to bi ipak bilo malo previe, budimo realni.
Ustvari, kolumna se bavila planovima za blokadu svih pristupa glavnom
gradu EU, kako efovi drava ili vlada EU ne bi 24. oujka mogli stii na re
doviti proljetni sastanak Europskoga vijea. Europski kongres radnikih
sindikata razmiljao je o toj blokadi, pisalo je, a ak i da se ne sloe sindikati
svih drava lanica, blokadu bi proveo Opi savez belgijskih radnika. Belgi
janci bi trajkom prekinuli eljezniki i zrani promet i zatvorili zrane luke,
dok bi radnici svojim tijelima zaprijeili prometnice, uz pomo njemakih i
francuskih sindikata.
emu takav taktiki pothvat irokih razmjera? Pa zato jer oito nitko u EU
ne eli sluati. Nico Cue, glavni tajnik metalske sekcije belgijskog sindikata
je rekao: Da sa svih strana Europe u Bruxelles dovedemo i 100.000 radnika
nita ne bismo promijenili. Jednostavno nas ne ele sluati." Ne ele, niti su
ikada eljeli.
Sigurno ne EU koju u aci dri mali broj korporatista i sve to radi jest u
njihovom interesu. To je ono to ulja radnike Europe, jer je proljetni summit
EU 2011. na dnevnom redu trebao imati Pakt o konkurentnosti koji su sastavili
okosniari Europe, Angela Merkl i Nicolas Sarkozy, koji i nisu toliko razliiti
kako se ponekad ini, pogotovo s obzirom na injenicu da su i jedan i drugi
zeleno svjetlo za preuzimanje vlasti na demokratskim" izborima u svojim
zemljama dobili, kako pie Daniel Estulin, upravo na sastancima skupine Bilderberg, jednog od operativnih tijela Elite, koje se u nedostatku boljeg naziva
nekad naziva Iluminatima, nekad korporatistima, a ja predlaem naziv oni
upci.
Uglavnom, meu est predloenih toaka osovine Merkel- Sarkozy, dvije
su posebno razljutile radnike, iako one ne bi vie nikoga trebale iznenaivati.
To su ukidanje automatskog godinjeg usklaivanja plaa s indeksom inflacije
te sveeuropsko poveanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. Naravno,
kae se u novinama, Sarkozy je u jeku krize obeavao da e se globalno preslagivanje (uobiajena iluminatska igra rijeima, koja zapravo znai globalno
porobljavanje) iskoristiti za izgradnju kapitalizma s ljudskim licem koji nee

74

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

biti usmjeren samo na maksimiziranje dobiti nego e biti i drutveno odgov

oran.
To bih htio vidjeti. Ipak, sve vie dobivamo kapitalizam s gmazovskim licem,
a Sarkozy je jednostavno lagao govorei da je cilj EU izgraditi drutvenotrino gospodarstvo11. Pisalo je dalje da se taj francusko-njemaki prijedlog
temelji na liberalnom naelu rezanja trokova. To je klasini novoorvelovski
izraz, jer u tim kategorijama su ljudi i njihove potrebe uvijek tek trokovi".
Spominjala se tu i nekakva solidarnost, u emu ima istine: svima nam se nudi
zajednika sudbina da solidarno pojedemo govno. elnik europskih socijalis
ta Poul Nyrup Rasmusen ispravno je rekao: Taj bi ultraneoliberalni prijedlog
pretvorio drave lanice u podrunice jednog korporacijskog tijela i dodatno
oslabio one ve slabe. Siromana drava odgovara samo bogatima." (Naglasak
dodan.)
A moda jo postoji netko tko ne vjeruje da je EU izraz korporatizma?
Primjer je bio i naslov: EU se obraunava s posebnim porezima na mobilne
usluge, a u RH se koi razvoj telekoma." Ukratko, pisalo je: telekomunikacije,
posebno mobilne, jedan su od rijetkih sektora koji nije na koljenima zbog
krize, pa su, reeno je u tekstu, zato kanjeni jer je Vlada odluila da joj je
najlake namaknuti dodatne izvore prihoda iz tog sektora". U ljeto 2009. uve
den je krizni hara" u vidu troarina u obliku 6 posto prihoda na glasovne
usluge i SMS, ali nije ukinut kao ostali oblici kriznog poreza.
A to, da smo u EU, Vlada ne bi smjela jer, pisalo je dalje, Europska komisija
je za poetak udarila na Maarsku, koja je takoer uvela poreze na telekomindustriju, ali su oni u suprotnosti s regulativom EU. Ne moe ti u svojoj
kui raditi to ti hoe nego to Komisija kae da smije. To se zove sloboda
na europski nain. Komisija e, pisalo je, formalizirati svoje zahtjeve te, kao
i obino, traiti da se usklade s europskom pravnom steevinom". Koja nije
nikakva steevina", kako si rado tepa, nego skup zakona i pravila koji su
dekretom donijela neizabrana tijela EU.
Jadnim telekomunikacijskim korporacijama isto tako runu stvar napravili
su Francuzi i panjolci, nametnuvi dodatne poreze jo 2009., pa su prekrili
regulativu EU i zavrili na europskom sudu. Kod njih je pak uvoenje tih
poreza imalo svrhu sanacije teta od jednog drugog korporatistikog zako
na. Francuski i panjolski telekomi su nadoknaivali razliku zbog ukidanja
plaenih reklama na javnim nacionalnim televizijama, pa su i jedni i drugi
plaali 0,9 posto prihoda (niti jedan posto), ali tek nakon to prijeu pet mili
juna eura dobivenih od korisnika.

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Korporatisti ne posjeduju javne televizije, pa kako im nisu u direktnom

dosegu onda im ele smanjiti snagu i mo, opet apelirajui na pravdu, to jest
na silnu nepravdu koje njihovim privatnim televizijama ine javne televiz
ije u tim zemljama. Korporatistiki uzorak je uvijek isti - svemu to pripada
javnom ili dravnom sektoru treba srezati krila, autonomiju, financije i snagu,
a svakoj pojedinoj korporaciji to vie olakati posao skupog naplaivanja
svojih usluga. Listajmo dalje.
Nadnaslov lanka u veljai 2011. bio je Pravila igre EU - Nacionalne bla
gajne ostat e kratke za milijardu eura. A naslov: Jedinstvena osnovica ko
rporacijskog poreza". to je sad to? O tome da je EU napravljena da zastupa
korporativne interese, tj. interese nadnacionalne samozvane Elite, a ne inter
ese graana ve smo neto nauli, recimo u raspravi o Zakonu o privatizaciji
Ine. Kad je Vlada htjela izmijeniti zakon tako da nitko ne moe kupiti vie
od 49 posto njenih dionica povukla je odluku zbog EU. U Vladi se povela
burna prepirka izmeu onih koji su bili za zakon i onih koji su bili protiv
zakona da ne bismo uvrijedili Europu. Nije zavrila zakljukom nego kom
promisnom odgodom, ali zapravo je rezultat da zakon nije bio donesen. Jer je
korporatistika EU poela otro upozoravati Hrvatsku da bi takvom odlukom
krila neka europska pravila", pa bismo si time ozbiljno ugrozili ulazak u EU,
to mi je uvijek tjeralo suze na oi.
Vratimo se na sadraj one vijesti o jedinstvenoj osnovici korporacijskog
porez. Evo citata:
EU uvodi sve najednom mjestu, ali e zbog toga tetu pretrpjeti dravne
blagajne. Oko tri milijarde eura u godini ostat e vie europskim tvrtkama
koje posluju preko unutarnjih granica u Europskoj uniji kada se primijeni
Zajednika proiena osnovica korporacijskog poreza (CCCTB), iji je
prijedlog sredinom oujka predstavila Europska komisija (uvijek na strani
graana Europe, op. K.M.). Zbog te bi utede nacionalne blagajne u EU
imale tetu od oko milijardu eura, a ak bi dvije milijarde tvrtke utedjele
ukidanjem sadanjih trokova prilagodbe propisima iz 27 razliitih por
eznih sustava drava lanica.
Stvarno, nema smisla da korporacije pue. A slijedi i nastavak lanka, koji
pokazuje poznatu taktiku malih koraka. Uvoenje CCCTB-a, pisalo je, bio
bi prvi korak k usklaivanju poreznih politika u EU. Iako je u EU uspostav
ljeno jedinstveno trite, pisalo je, jadne multinacionalne tvrtke koje posluju
u vie drava lanica suoavaju se s velikim tekoama pri izraunu porezne
76

EUROPSKA U N IJA U VIJEST1MA I USTIMA

osnovice. U svakoj zemlji moraju posebno obraunavati porez za prihod ost

varen u njoj, prema razliitim poreznim propisima u svakoj zemlji, pa moraju
unutar tvrtke voditi vrlo zapleteno knjigovodstvo. K tome, ne mogu prebiti
dobit u jednoj s gubitkom u drugoj zemlji." Ovo zadnje je posebno zanim
ljivo. Zamiljam kako neka telekomunikacijska korporacija ostvari dobit u
Hrvatskoj, ali potom ne plati porez dravi za tu dobit nego je prebije s gu
bitcima u nekoj drugoj zemlji.
Jo je pisalo da su takvi obrauni skupi za velike tvrtke, a male obeshrabruju
u tome da posluju izvan drave u kojoj su registrirane, a to, pisalo je u novina
ma, ograniava gospodarski rast pa se ne otvara onoliko radnih mjesta koliko
bi moglo. CCCTB uvodi sve najednom mjestu na temelju jednog jedinog niza
propisa irom EU. Proiena porezna osnovica prema posebnoj e se formuli
rasporediti meu dravama lanicama u kojima tvrtka posluje, a svaka od
njih e pripali joj dio oporezovati nacionalnom korporacijskom poreznom
stopom. Veina drava lanica ve se naelno usuglasila s ujednaavanjem
te stope, jedino se Irska bunila jer eli nastaviti niskim porezom privlaiti
ulagae. No, to da netko sam odluuje o sebi, kao to bi Irci htjeli, a nama su
obeavali nai politiki voe, lagano postaje prolost.
O
ljubavi korporacija i EU svjedoio je i tekst naslovljen Milijuni eura
korporacijama umjesto siromanijim lanicama". Europska unija, preneseno
je iz Financial Timesa, daje na milijune eura subvencija multinacionalnim
divovima kao to su Coca-Cola, IBM i M cDonalds kako bi ih odvratila od
naputanja njezina gospodarskog podruja. Novac iz strukturnih fondova EU
namijenjen je financiranju projekata radi smanjenja razlika u bogatstvu unu
tar Unije, a cilja uglavnom male i srednje kompanije u siromanijim zemljama
lanicama. Ali evo kako je europski povjerenik Johannes Hahn objasnio fi
nanciranje korporacija: U tijeku je globalno natjecanje. Odbijemo li u njemu
sudjelovati, svi e proizvodni pogoni odseliti iz Europe. Zato moramo pronai
naina da ih zadrimo. Studija Biroa za istraivako novinarstvo Financial
Timesa pokazala je, osim iznosa koje su pojedine kompanije dobile, i to da se
milijuni eura iz EU fondova dodjeljuju kompanijama koje sele svoju proiz
vodnju iz bogatijih u siromanije zemlje unato propisima koji zabranjuju
financijsku potporu za kompanije u potrazi za jeftinijom radnom snagom.
Tvrtke poput britanskog proizvoaa aja Twinings i finskog diva mobilne
telefonije Nokije iskoristile su pak sive zone u metodi alociranja sredstava iz
strukturnih fondova kako bi subvencionirale preseljenje svoje proizvodnje u
zemlje s jeftinijom radnom snagom, tvrdi FT.

77

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Na tragu sveopeg korporatiziranja svijeta su i udari na sve javne insti

tucije, pa je tako u magazinu Banka, uoi saborske rasprave o HRT-u krajem
2010., osvanuo tekst Gorana Rotima, novinara HTV-a. Nazvao ga je jednim
od onih europskih" zakona koji itekako moraju proi". Jer nema zatvaran
ja Poglavlja 8 (trino natjecanje), nema zavretka pregovora s EU i bla, bla.
Rotim pie kako se u zakonu napisalo vie toga to HRT ne smije nego li smi
je i mora: de facto ne smije razvijati svoj web (l. 14), valjda kako ne bi natetio
Styriji i EPH-u, ne smije razvijati znaajno nove audiovizualne usluge (l.
15), valjda kako ne bi natetio vodeim kabelskim operaterima i komercijal
nim televizijama. Ne smije objavljivati reklame na buduim specijaliziranim
kanalima (l. 37), niti ih razdvajati po regijama, kako ne bi bili ugroeni TV
Moslavina i Vinkovci. Nadalje, ne smije objavljivati vie od 10% premijskog
sporta. Pokrene li sportski kanal, taj se moe baviti umjetnikim klizanjem,
ali ne i Ligom prvaka, valjda kako ne bi tetio Areni sport 1 i 2 (...) Ne smije
objavljivati vie od 4 (oko toga se vodi najvea bitka) minute reklama u primetimeu od 18-22 sata..."
Informativni Rotimov tekst obavjetavao nas je o sudbinama javnih servi
sa u drugim zemljama: ,,A tamo u EU, ve u Maarskoj, javni RTV (znan
kao MTV) pred gaenjem. Drava ga jo 96. objesila" na dravni proraun
i uutkala. Lijeve i desne vlade ih potjerale u podstanare (najamnine 170-990
tisua eura na mjesec + PDV). Bankrot. Pa, kako ne bi sluali"?! Slobodno
zajedniko trite razmahalo se u Estoniji. Pa ukinue jo 2002. reklame na
javnoj ETV i starijem bratu ER-u. A komercijalne televizije morale su plaati
po 1,5 milijuna eura da nadoknade gubitak. A onda dola ova najnovija kriza,
pa im drava i to oprostila" u vidu poreznih olakica". Bez nadoknade gu
bitka ETV-u i ER-u ovoga puta... U pradomovini graanskih sloboda i desni
predsjednik Sarkozy postupno ukida reklame sustavu FTV-a. panjolski lijevi
premijer Zapatero jo je bri kad je u pitanju RTVE, on je reklame ukinuo
odmah. Navodio je i primjere gdje drave, nakon ukidanja reklama, na druge
naine financiraju javne servise, sve do primjera ekih novinara koji su prije
deset godina, tromjesenim trajkom na T-u i izlaskom pola Praga na ulice,
izborili neovisnost svoga javnog servisa. I danas imaju 2 opa i 2 digitalna
kanala. Informativni Rotimov tekst obavjetavao nas je o sudbinama javnih
servisa u drugim zemljama: ,,A tamo u EU, ve u Maarskoj, javni RTV (znan
kao MTV) pred gaenjem. Drava ga jo 96. objesila" na dravni proraun
i uutkala. Lijeve i desne vlade ih potjerale u podstanare (najamnine 170-990
tisua eura na mjesec + PDV). Bankrot. Pa, kako ne bi sluali"?! Slobodno
zajedniko trite razmahalo se u Estoniji. Pa ukinue jo 2002. reklame na
78

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

javnoj ETV i starijem bratu ER-u. A komercijalne televizije morale su plaati

po 1,5 milijuna eura da nadoknade gubitak. A onda dola ova najnovija kriza,
pa im drava i to oprostila" u vidu poreznih olakica11. Bez nadoknade gu
bitka ETV-u i ER-u ovoga puta... U pradomovini graanskih sloboda i desni
predsjednik Sarkozy postupno ukida reklame sustavu FTV-a. panjolski lijevi
premijer Zapatero jo je bri kad je u pitanju RTVE, on je reklame ukinuo
odmah. Navodio je i primjere gdje drave, nakon ukidanja reklama, na druge
naine financiraju javne servise, sve do primjera ekih novinara koji su prije
deset godina, tromjesenim trajkom na T-u i izlaskom pola Praga na ulice,
izborili neovisnost svoga javnog servisa. I danas imaju 2 opa i 2 digitalna
kanala. (...) I pravo na reklame na sva etiri.

Pozicija-opozicija
Nedavno mi je jedan prijatelj u raspravi oko EU rekao da su oni ipak razvi
jeniji od nas i da nema nita loe u tome da se kod nas ivi sa standardom koji
bi bio blizak njemakom. To je jo jedna od zabluda i zbrka koje se ire (osim
to bi mi trebali traiti usporedbe s novim lanicama EU s istoka Europe) jer
Njemaka svoj standard nema zahvaljujui EU, ona je motor kontinentalne
Europe sto i pedeset godina, a i due, ako uraunamo austrougarska stoljea.
Zbrka i zabluda ima jo. Na Radio 101, u emisiji u kojoj su bili gosti pred
stavnici braniteljskih udruga koji su vodili prosvjede protiv vlade, javio se
sluatelj, takoer branitelj, koji je rekao da to to oni priaju o EU, pa da je
on bio u ratu zato da bismo izali s Balkana i uli u Europu. Pitanje prvo jest
zato, ako ve treba izai iz balkanskih asocijacija, treba ui u neke druge, a
toka broj dva je jo vanija - nepotrebno je poistovjeivati Europu i EU. To su
dva razliita pojma koje suprotstavljenima ini ba nedemokratsko ponaanje
neizabrane i, prema tome, nelegitimne europske uprave.
Europska unija politiki je konstrukt, diktatura koja namee zakone
lanicama i koja je nastala zakulisnim manipulacijama, u puno malih koraka
kod kojih se nikada nije otkrivao krajnji cilj ve se namjerno stvarao uinak
da se takvo okrupnjavanje dogaa spontano, nekom povijesnom logikom. Eu
ropa je pak neto drugo - lijepi kontinent prepun raznolikih jezika, tradicija i
naroda. I naravno da svi ti ljudi, ba kao i svi ostali na svijetu, rado prihvaaju
ideju o zajednitvu i miru. No, kroz floskule o zajednitvu ugura se diktatura.
Bilo bi pouno da nije bilo muno tijekom 2011. gledati kako je naa
politika Elita pojaavala korake sustavne kampanje za ulazak u EU. Neko se
vrijeme mogla pratiti sad ve zaboravljena rasprava o tome hoe li se referen

79

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

dum odrati prije ili poslije izbora. U oujku 2011. predsjednik je rekao da bi
se izbori trebali odrati prije referenduma o ulasku u EU. Strahovao je da se
ljudi ne bi, navodno, kroz referendum neto osveivali vladi. I stalno se spom
injao uspjeh referenduma". to to znai: Uspjeh referenduma?"
Referendum je u svakom sluaju uspjean jer pokazuje volju graana. On
prema tome ne moe biti neuspjean. Izraz uspjeh referenduma" jasno je go
vorio o namjeri, kao i o tome to politika elita smatra da je ulazak u EU neto
korisno i potrebno. Za mene bi, recimo, uspjeh referenduma bio da su rezul
tati, ak i usprkos ustavnih promjena koje su smanjile broj glasova potrebnih
za ulazak u EU bar za pola, pokazali da ovih jedva 25 posto graana koji su za
EU ipak ne moe biti dovoljno. Naalost, upravo je toliko bilo dovoljno.
U tome sam se slagao i s predsjednikom i s bivom premijerkom: i ja sam se
nadao da e referendum biti uspjean, to na kraju nije bio, jer evo nas uskoro
u EU. Da se ne biste zavaravali oko toga da ivimo u pluralizmu miljenja oko EU slagali su se predsjednik, premijerka i stranka na vlasti, a i oporba".
I vea i manja, i glavnine i manjine. Barem sudei prema novinskom naslovu
koji je citirao predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca:: Nama je najvanije
zavriti pregovore s EU, a ne tko e potpisati pristupni pregovor".
Pa da, ovjek je u pravu, to stvarno nije bitno jednom kad teta bude
poinjena. U istim je novinama ef tadanje opozicije" Zoran Milanovi
rekao da izbori moraju biti prije referenduma jer bi se inae referendum
pretvorio u izraz nezadovoljstva prema vladi i time bi se ugrozio uspjean
zavretak procesa pristupanja u EU." Jo je u novinama ef SDP-a dodao da
e njegova stranka aktivno pozivati ljude da izau na referendum i glasuju za
ulazak u EU. ef tadanje glavne opozicijske" stranke, sadanji premijer, jo
je poetkom veljae 2011. u javnost izaao sa sljedeim spinom, koji je bio i
naslov novinskog teksta na jednom portalu: Kad uemo u EU vie nego ikad
odluivat emo sami". Ba kao sad, kad odluujemo o ulasku u EU ili nekako
drugaije? - zapitao sam se.
Rekao je to kad se u sjeditu SDP-a odrala otvorena sjednica na temu
Hrvatska u finiu pregovora s Europskom unijom. Uvodna izlaganja odrali
su Zoran Milanovi i obvezna Vesna Pusi, tadanja predsjednica Nacional
nog odbora za praenje pregovora, koja se uvijek jako trudila da nas smjesti u
EU, sa ili bez nae volje. U svom izlaganju je istaknula da je na politikoj sceni
jedini bitan politiki konsenzus postignut oko ulaska Hrvatske u EU: Naa je
zadaa informirati javnost o onome to nas u budunosti eka. Moda nisu svi
zainteresirani za svaki sadraj, ali svi ele da ih se tretira kao normalne i inteli
gentne graane." naglasila je Pusi. Pa i ja to elim, ali nisam doekao da ona
80

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIMA I U S TIM A

pone tretirati graane kao normalne i inteligentne ljude. U meuvremenu,

molim vas dodajte mi onu moju vreicu za povraanje, ako nije ve prepuna.
Jer je potom, ne trepnuvi, rekla da nas eka ukidanje nulte stope PDV-a i
uvoenje najmanje pet posto na sve vrste kruha, mlijeka, knjiga, znanstvenih
asopisa i ortopedskih pomagala; uvoenje novih troarina za elektrinu en
ergiju, plin i duhanske proizvode te ukidanje posebnih poreznih olakica. I jo
dodala da naalost, neemo uspjeti iskoristiti sav novac koji smo dobili od
EU. Primjera radi, 40 posto svih poticaja koje Hrvatska isplauje su za poljo
privredu. A od 2007. godine za projekte u poljoprivredi iskoristili smo samo
5,9 posto onoga to smo dobili.
I
druge nove drave-lanice oekivali su silni novci, ovako za reklamu, a u
praksi se dogodilo da, iz ovih ili onih razloga, plaaju u blagajnu EU vie nego
to iz nje dobivaju. Kod EU nita nije onakvim kakvim se predstavlja, to treba
stalno imati na umu. Zoran Milanovi na toj je sjednici rekao daje ova pria
uglavnom gotova". Bio je sretan. I jo ovo: Trebamo uvjeriti graane da e im
to donijeti samo dobro. Kada uemo u EU vie nego ikada emo odluivati
sami. Ostajemo gazde, razlika je samo hoemo li biti dobri ili loi gospodari".
Volio bih vjerovati u to. Iako e to biti teko po pitanju besramne izjave da
emo ulaskom u EU vie nego ikada odluivati sami". Nekoliko konkretnih
primjera takvog odluivanja" na raznim podrujima, od osiguranja do hrane
(kod tog odluivanja" jedino smije bespogovorno prihvatiti to ti se naredi,
usprkos svim vlastitim podatcima, istraivanjima i ekspertima) naveo sam u
knjizi Sve pie u novinama...". I da, dodao je da ukoliko Vlada bude priu
oko EU koristila kao komunikacijsku strategiju u izbornoj kampanji, neemo
joj zamjeriti". To je ba lijepo. Uvijek je lijepo kad se ljudi slau. Zato je valjda
tadanji ef opozicije slagao ljude.

Nikad sami o sebi neemo odluivati vie nego kad uemo u EU

Recimo, rekavi da nikad o samima sebi neemo odluivati vie nego kad
uemo u Uniju. Ali prema novom ustavu prihvaenom u Lisabonu 13. pros
inca 2007. odluke unutar EU vie se nee morati donositi konsenzusom (tj. da
se sve zemlje moraju sloiti) nego e se od 2014. odluke donositi veinom od
75%, a ve od 2017. odluke e se donositi veinom od samo 55%. (lanak 1
Deklaracije iz Lisabona od 13. prosinca 2007.)
To je preueno. Valja stalno imati na umu: kad god netko uno zagovara
ulazak u Europsku uniju najvjerojatnije je ili potpuno odgojen u tom duhu, ili
estoko potplaen novcem ili obeanjima. ovjek sa zadatkom. Ne vjerujete?

81

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Neka povijest bude uiteljica. Jer u jednom tekstu o skandaloznom troenju

novca u Europskoj komisiji (o tome u nekom od narednih poglavlja) pisala je
i jedna mala slovenska epizoda iz 2004. godine: Kad je Slovenija ve zavrila
pregovore i bilo je jasno da ulazi u EU 1. svibnja 2004. godine otvorilo se
vano pitanje: tko e biti slovenski povjerenik u Komisiji (velika prava, malo
obveza, odgovornost nikakva, dobitak na lotu, op. K.M.). Tadanji ministar
vanjskih poslova Dimitrij Rupel smatrao je da to mjesto po svim zaslugama
pripada njemu.
AF zajebo se. Jer se netko drugi malo dublje od njega ugurao u analni ot
vor: ,,I onda je uslijedio hladni tu - vlada je odluila da taj poloaj dobije
Janez Potonik, glavni pregovara. Rupel je bio bijesan pa je napustio mini
starski poloaj i preao u glavnu opozicijsku stranku." Ba me zanima u emu
je sve glavni pregovara Potonik morao zakinuti slovenske graane da bi se
uguzio u Komisiju? Sigurno je dao bolje stvari od Rupela. I da se kladimo u
to da emo glavne zagovarae naeg ulaska u EU za koju godinu gledati na
ladanjskim poloajima u europskoj birokraciji, dok e nama ostaviti fekalije?
Nakon neslavnog referenduma o naem ulasku u EU i kod nas se u novi
nama moglo itati tko e zapravo profitirati. Ti i ja, itatelju, nismo na tom
popisu. Recimo, jedan od glavnih agitatora svih ovih godina bio je Neven
Mimica, a naslov je govorio sam za sebe: MIMICA bi s 23.000 eura mogao
biti najbolje plaeni politiar". Naime, nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja
2013. u Bruxelles odlazi i hrvatski povjerenik u Europskoj komisiji. Dosad je
bio, ini mi se, europski p(r)ovjerenik u Hrvatskoj.
Potom, dok Hrvatska ne postane punopravna lanica u Europskom par
lamentu, Sabor je poslao 12 promatraa ija je naknada za promatranje 304
eura na dan uz saborsku plau. Hrvatski promatrai u Europskom parlamentu
imaju sva prava poput izabranih zastupnika osim to ne mogu glasovati (to i
nije neki gubitak). Inae, mjesena plaa prije oporezivanja europskih zastup
nika u 2011. godini bila je gotovo 8.000 eura, nakon europske porezne stope
6.200 eura, a i zemlje lanice takoer imaju pravo naplatiti porez na njihovu
plau. Uz plau euro-zastupnici imaju pravo i na neke dodatke kako bi pokrili
trokove koje iziskuje njihov rad poput pomonika, ureda i uredskog materi
jala, koji doseu 4299 eura na mjesec. Takoer imaju pravo na plaene putne
trokove u poslovnoj klasi u zranom prometu, u prvoj klasi u eljeznikom ili
povrat od pola eura po kilometru za putovanja automobilom plus fiksni iznos
koji se izraunava na osnovi udaljenosti i duljine putovanja. Nadoknauju im
se i svote koje izdvajaju za autoceste.

82

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

Parlament zasjeda 12 puta godinje u Strasbourgu, a ima i est mini-zasjedanja u Bruxellesu, ali postoji i nadoknada plaa za rad u odborima i drugim
tijelima europskog parlamenta. Uz sve to, dnevnica za rad Parlamenta i parla
mentarnih tijela je 304 eura. To pokriva smjetaj, prehranu i sve druge trokove.
Naravno, zastupnik se mora registrirati da je prisutan kako bi ostvario pravo
na dnevnicu. Gromko je odjeknula TV-reportaa u kojoj su kamere uhvatile
parlamentarce kako se dolaze registrirati i potom hvataju krivinu.
U tekstu koji se bavio pitanjem monitoringa nad Hrvatskom u razdoblju
od zavretka pregovora do potpisivanja pristupnog sporazuma pisalo je da su,
s druge strane, sve drave lanice pod nekom vrstom permanentnog moni
toringa - svaki zakon koji iskae iz pravne steevine naie na neodobravanje i
pritisak da ga se izmjeni." Ali nikad neemo vie odluivat o samima sebi...
Mantranja nije nedostajalo. Premijer Milanovi, govorila je vijest, bio je
u posjetu studentima Pravnog fakulteta gdje je i opet rekao da sad, kad ulaz
imo u EU, prvi put imamo sudbinu u svojim rukama", to je i dalje upravo
nevjerojatan spin, kad svi znaju da tek sad ne moemo vie utjecati na svoju
sudbinu. Jo je rekao da je EU najbolja naddravna kreacija ikada stvorena,
bolja i od SAD-a zbog toga jer je humanija i socijalnija". Pitam se za koga
- najbolja. Ako je mislio da e njeni graani biti socijalni sluajevi s tenden
cijom beskunitva, kao to se to zbiva s amerikim graanima, onda doista
jest socijalna". U lipnju 2012. na jednom je portalu osvanuo naslov o smrti
amerikog sna" koji je glasio: Srednja klaso, poivaj u miru". Prenesena je
kolumna iz Newsweeka u kojoj se autor izmeu ostalog zapitao: Je li ve to
liko loe da se siromani ne mogu vie nadati uspjehu? Jesmo li na putu prema
ekonomijama Treeg svijeta, gdje nekolicina ima sve, a veina nema nita?
Svjedoimo li smrti velike amerike srednje klase?" Jer nedavni izvjetaj
Sredinje banke SAD-a ukazuje na kolaps srednje klase".
Ali sve te premijerove spinove sam ve uo, prava navala munine uslije
dila je kad sam proitao da mu se jedna studentica zahvalila na tim rijeima
koje su bile na razini Stjepana Radia". Jao, jao, jao, to su budui intelektualci
koji e stvarati mnijenje i trasirati put, a ve sada su isprogramirani do zadn
jeg lania DNK u njihovim stanicama, pa uz divljenje gutaju ovakve stvari.
Za promjenu, proeimo kroz serijal jednih dnevnih novina pod naslovom
Prava istina o EU" koji je uoi referenduma u vie nastavaka obavjetavao
javnost to je ispregovarano, pa da provjerimo koliko su premijerove teze o
humanosti, socijalnosti EU i naem participiranju u vlasti tone.
180 000 graana koji imaju povlatene mirovine (od ega su 70.000 hran
itelji) vjerojatno nije razveselila vijest da e se vrlo brzo nakon ulaska te
83

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

mirovine smanjivati. Novi e udarac, pisalo je, doivjeti i trite nekretnina

jer Hrvatska od 2012. mora uvesti PDV na graevinsko zemljite po naredbi
EU, to bi moglo potpuno dotui trite nekretnina koje je ve gotovo na dnu.
I mlijeka i eera hrvatski e proizvoai na europsko trite smjeti plasirati
manje nego to su nai pregovarai traili11. Pa ja sam iznenaen.
Pisalo je i ovo: Meu mnogim uspjesima po kojima je znamenit EU je
dan je uspjeh postao predmetom sprdnje: regulativa koja je propisivala da
mrkve, krastavci i drugo povre ne smiju biti na tritu ako su ,,udnog ili
,,runog oblika. Ta je regulativa ukinuta pod pritiskom javnosti 2008., ali je
ostala na snazi za deset vrsta meu kojima su jabuke, jagode i paradajzi. to
je RH ispregovarala u vezi s time? Hoe li uzgajivai smjeti prodavati ,,kvrgave paradajze? Ispregovarana stajalita ne spominju paradajze, ali spominju
ovo: EU pristaje na hrvatski zahtjev za prijelaznim razdobljem do 31. prosinca
2014. tijekom kojeg e razliite sorte repe, itarica, ulja, povra i sjemenskog
krumpira koje nisu prole DUS-test smjeti u prodaju, ali samo na hrvatskom
tritu. DUS je test jasnoe i ujednaenosti koji propisuje, meu ostalim, i ob
like povra11.
Ta odluka EU nije nimalo za sprdnju, niti je tek pokazatelj birokratiziranosti koju se eli preliti na prirodu, ve je dio iluminatske agende unitavanja
bioloke raznolikosti, uvoenja beivotne hrane poput GMO-a, a na sitne
,,ustupke nemojte ni raunati. Godina 2014. je iza ugla, ali odgoda e dobro
posluiti da se javnost sedativizira. Takoer, Hrvatska se obvezala da e se
odrei svih posebnih prava u privatiziranim kompanijama", dakle nee imati
prava veta na odluke u INA-i i slino. Potom, obvezala se do dana ulaska u
EU ukinuti nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, knjige i lijekove: ,,U poetku
pregovora Hrvatska je traila da zadri nultu stopu PDV-a na te proizvode",
ali su pregovarae glatko odjebali. (Nikad neemo vie odluivati o samima
sebi?). Hrvatska se trudila i da kino ulaznice ostanu osloboene PDV-a, jer su
distributeri filmova zbog silne piratizacije na rubu sloma, ali uzalud. Nevjero
jatno je do kakvih sve detalja europski faisti ele kontrolirati ljudske ivote.
Ali to je odlika svakog totalitarizma, da je opsjednut detaljima i da se nastoji
uvui u sve pore drutva i svijesti ljudi.
Svi smo skupa popuili ulaskom u EU, ali neki posebno. To su ribari. Naslo
vi su govorili sve bitno: ,,I mali ribari moraju ui u ribolovnu flotu, izvozni
certifikati ve podijeljeni"; Privatni ribari koji dnevno ulove do 5 kg ribe (ne
bude li ih vie od 2000) moi e za sebe ribariti jo do 2015.; ,,I u ribolov za
osobne potrebe s posebnom dozvolom". Ti se deki u sve mijeaju, kao to
sam ve rekao.
84

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIMA I U S TIM A

Kako je pisalo u novinama, ,,u iskustvima turista koji ljetuju na Jadranu

esto se moe uti jedna lijepa pria: uivali smo, bili smo smjeteni u apart
manu uz more, a vlasnik je bio stari ribar koji bi nam naveer pripremao ono
to je ujutro sam ulovio. Ta praksa ribarenja za osobne potrebe mijenja se
ulaskom Hrvatske u EU. Slijedio je citat ispregovaranoga: EU prima na
znanje promijenjeni zahtjev Hrvatske za prijelaznim razdobljem do 31. pros
inca 2014. za postupno ukidanje nekomercijalnog ribarenja, tj. malog runog
ribarenja u osobne svrhe. Hrvatska je prvotno traila prijelazno razdoblje od
pet godina od ulaska u EU (kao da je uope bitno koliko je prijelazno razdo
blje ako e se neka teta ionako dogoditi), ali u posljednjem krugu pregovora
promijenila je taj zahtjev i traila rok do 2015. kada e ribari koji love za os
obne svrhe morati dobiti posebne dozvole i ui u hrvatsku ribolovnu flotu. Ali
tu postoji kvaka: EU je to prijelazno razdoblje prihvatila samo pod uvjetom
da broj takvih plovila ne prelazi 2000 Od 2015. vie se nee prepoznavati
ribarenje za osobne potrebe, a to je ono ,,u kojem se koriste udiarski alati i
ogranien broj mrea stajaica do ukupne duine 20 metara, a dnevni je ulov
manji od 5 kg. Najvei je broj takvih ribara meu otonim stanovnitvom.
No, Hrvatska je ve, blago nama, u zakljuivanju pregovora o ribarstvu pri
hvatila odredbe kojima je zabranjeno izdavanje novih ribolovnih dozvola i
certifikata za izvoz ulovljenje ribe u EU. Ne zna se kad e uope nove dozvole
dijeliti.
Neki su uoili zamke, pa je u travnju 2012. kad je ve bilo debelo kasno za
sve, a farsa od referenduma davno gotova, na jednom portalu osvanuo naslov:
Sramotni dravni propust - crna budunost hrvatskog ribarstva1. Vraga pro
pust. Jednostavno im puca ona stvar. Pisalo je da je vodei hrvatski strunjak
za ribarstvo, dr. sc. Alen Soldo iz Centra za studije mora Sveuilita u Splitu,
upozorio u intervjuu Vjesniku da veina ribara ni dan danas ne zna to ih
eka nakon ulaska u EU, a razlog tome je to doslovno nijedan europski ribar
ski propis nije preveden na hrvatski jezik. ovjek je za neupuenost hrvatskih
ribara okrivio dravnu administraciju, ali i Obrtniku te Gospodarsku komo
ru, te rekao da ribare jo nitko nije obavijestio o striktnim europskim pro
pisima prema kojima visina mrea plivarica ne smije biti via od 120 metara,
niti da dubina na kojoj se s njom radi ne smije biti manja od 70 posto visine
mree. Nijedna plivarica za malu plavu ribu, ija se vrijednost mjeri desecima
tisua eura, ne zadovoljava taj propis. Ima vremena, bit e svi obavijeteni.
Sva srea da sami odluujemo o svojoj sudbini.
A ta e nas sudbina kotati, o emu se vie nigdje ne pie. Tek povremeno
se moe naslutiti poneto, kao to sam u intervjuu s najutjecajnijim sloven
85

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

skim ekonomistom i akademikom, prof. dr. Joom Mencigerom, saznao da

Slovenija u Fond solidarnost EU (fond za spaavanje oajnika") daje 3,7 mili
jardi eura godinje, vie od deset posto BDP (to je postotak vei od njemakih
211 milijardi eura).
U knjizi Sve pie u novinama jedno je poglavlje posveeno istini o bro
dogradnji, pa se na to samo moemo nadovezati vijestima poput one s kraja
rujna 2011.: Brodogradnja - etiri nae kompanije zajedno smiju proizvesti
samo 13 tankera godinje". Brodogradilitima je, prema poglavlju o trinom
natjecanju, limitirana godinja proizvodnja od 323.600 CGT (bruto registar
ske tone, otprilike 13 tankera nosivosti 52.000 toma), to je za 21 posto manje
od onog to imaju sada. Navodno zbog fer trine utakmice", da pukne od
smijeha. Dravne potpore za tako ivotno vanu i sofisticiranu industriju koja
pokree mnoge druge industrije i od koje direktno i indirektno ivi vie od
dvjesto tisua ljudi trebale bi biti najnormalnija stvar. To su dugoroni poslovi
kojima treba pomoi da prebrode neka razdoblja (vidi Sve pie u novinama).
Naravno, i te doputene brojke vrijede samo ako u brodogradilita uu in
vestitori. Kako e ta prijevara izgledati u praksi? Ne moramo razmiljati, sve
se to ve dogodilo, kako pie dalje, Poljaci su na tom podruju potpuno nepripremljeni uli u EU i ubrzo nakon ulaska Unija je poela istragu o dravnim
potporama. Potpore su bile nelegalne (po zakonima koje nije donio poljski
parlament nego ih je nametnula EU, op. K.M.) i Gdanjsk je otiao u steaj.
(...) Imovina gdanjskog kvera u steaju prodavana je komad po komad."
A evo kako je isti tekst opisao uspjeh" hrvatske strane u unitavanju svojih
brodogradilita, nakon to je navedeno da su nam 2006. progledali kroz prste
(kad je restrukturiranje brodogradilita bila obveza prema Sporazumu o stabi
lizaciji i pridruivanju i potom kad je kasnije bila uvjet za otvaranje poglavlja
u pregovorima, koje je otvoreno iako tu obvezu nismo ispunili, pa je poglav
lje i zatvoreno, a da restrukturiranje nije provedeno, ve su samo usvojeni
planovi o njemu): ,,U bilo kojem udbeniku o pregovorima, odgaanje ispun
javanja obveze jedne strane do krajnih moguih granica naziva se uspjenim
pregovaranjem te strane".
Kaj god! Gdje je tu uspjeh kad ti neizabrana birokratska struktura EU
odreuje da smanji proizvodnju brodova. Njima se ne uri s time jer znaju
da e to prije ili kasnije doi na red, zato su nam gledali kroz prste" dok smo
stavljali potpise na dokumente koji su nas sve dublje uvlaili u paukovu mreu.
Jo se neto razjasnilo. Tijekom 2011. javnost je skoila na noge i napala vladu
to je donijela zakon o javnim ovriteljima, prema kojima su ovritelji, poput
nekih erifa, imali pravo ulaziti u domove i uzimati stvari dunicima i bez

EUROPSKA UNIJA U VIJESTIM A I U S TIM A

svih dosadanjih sudskih procedura. Vlada je tu odluku povukla, i ba sam

si mislio zato su je uope i donosili kad odjednom eto objanjenja u novina
ma. Pod naslovom ,,EK hrvatskoj vladi -Sruili ste kriterije koji su vaili kod
zatvaranja poglavlja!", Europska komisija je, pisalo je izmeu ostalih stvari,
zabrinuta zbog odluke Vlade kojom je odgoena primjena Zakona o javnim
ovriteljima na est mjeseci te nacrt Zakona o policiji". Ah, pa da, naravno,
kad vidi policijsku dravu u porastu, jasno je otkud vjetar pue.
Nadalje, krajem travnja 2011. na snagu je u EU stupila Direktiva 2004/24/
EC koja zabranjuje prodaju lijekova tradicionalne medicine baziranih na ljek
ovitom bilju. Vidite kako to lako ide u centraliziranoj diktaturi, neizabrana
vlast jednostavno izda direktivu i zabrani prodaju ajeva i drugih preparata
kao lijekova te propie da se ti proizvodi moraju registrirati kao hrana ili do
daci hrani, to znai da e potpasti pod kontrolu drugog zloglasnog doku
menta zvanog Codex Alimentarius, koji ima za cilj ukloniti ivotnu energiju
iz hrane, a do sada ga je prihvatilo 120 zemalja svijeta, pa i Hrvatska, a pro
pisuje da se posebni dodaci hrani koji sadre vitamine i minerale moraju zn
anstveno kontrolirati desetak godina, a istraivanje svakog tog proizvoda stoji
100.000 eura!"
U vijesti su s razlogom stavili usklinik jer taj novac ima samo farma
ceutska industrija, jedna od ruku iluminata, pa je vijest prenosila i komentar
Vlaste Toth, supredsjendice Zelene liste koja je rekla: To znai kraj travara i
medara. Budui da je Hrvatska odavno uvrstila Codex Alimentarius u svoju
pravnu legislativu, moe se oekivati da e se brzo donijeti propisi u skladu sa
Direktivom 2004/24/EC."
Uoi referenduma neki su novinari pokuali napraviti mali test za domae
politiare i zagovornike EU, da se vidi koliko zapravo znaju o strukturi koju
zagovaraju. Rezultati su bili porazni. Neki nisu htjeli ak ni posluati pitanja,
neki su se ispriali obvezama, a don Ivo Grubii, nezavisni kandidat, poteno
je rekao: Nisam prouio zakone EU i ne bih mogao odgovoriti na ovu anketu.
Trebao bih pogledati na internetu za odgovore, a za to bi mi trebalo nekoliko
dana. Osobno jesam za ulazak u EU, ali prije referenduma narodu bi svakako
trebalo detaljno objasniti to nas tamo eka".
A zastupnicima i politiarima? Prof. dr. Gvozden Flego, sveuilini pro
fesor i bivi SDP-ov ministar znanosti, a sada navodni kandidat za europ
ski parlament" kazao je: Pa to je smijeno. Imamo pametnijeg posla nego
se baviti ovakvim testovima". Recimo, sapunati dasku nama ostalima i ekati

87

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

europsku plaicu od par somova eura. Nikad neemo odluivati o sebi vie
nego kad uemo u EU? Bullshit.
Evo jo primjera kako ve sada izgleda nain na koji mi odluujemo sami
o sebi. Obrazac je uvijek taj da se odjednom niotkuda - ignorirajui i domaa
istraivanja, i domae strukovne udruge i podatke koji govore u prilog tome
da to ba nije dobro tako napraviti - donese neki zakon protiv kojeg su svi koji
imaju pojma o toj temi. Malo se ale, i to je to, zakon je donesen bez javne
rasprave, praktiki automatski, prepisan i uvezen i bez itanja od strane sa
borskih zastupnika, i mora ga prihvatiti. Demokracija suspendirana. Sve se
odvija ispred naih oiju i moe se nai po novinama i nevvs-portalima.
Recimo, na jednom portalu u oujku 2011. osvanuo je naslov Otpor za
konu - Odvjetnici ne ele otkrivati podrijetlo novca svojih klijenata4. Hrvatska
odvjetnika komora upozorila je da europske odredbe o sprjeavanju terorizma
(stvarnog kao i Crvenkapica) i pranja novca, koje je Hrvatska morala uvrstiti
u svoje zakonodavstvo, ugroavaju temeljna profesionalna naela uvanja
odvjetnike tajne te odnos povjerenja izmeu stranke i njezina pravnog zas
tupnika. Prema novim zakonskim odredbama, odvjetnici su duni utvrivati
podrijetlo novca svojih klijenata ime ih se, kako su rekli, eli pretvoriti u
istraitelje i dounike represivnog aparata. To i jest jedan od principa svakog
totalitarizma, da svatko svakoga pijunira za dravu, koja kroz svoje namet
nute odredbe i zakone prije ili kasnije zakvai svakoga - od kumice na placu
do odvjetnika.
U Hrvatskoj odvjetnikoj komori su istaknuli da iste stavove o ovoj prob
lematici imaju i odvjetnici u zemljama EU te su navedene rijei predsjednika
HOK-a: Propisi (...) moraju biti u slubi pravne drave i funkcioniranja sus
tava. Zakonodavstvo treba graditi za nau djecu, kako bi jednom ivjela u
pravnoj dravi", to je plemenito, ali pritom oito ovjek nije imao u vidu
da nadnacionalnoj grupaciji nije cilj graditi ita za iiju djecu, niti razvijati
pravnu dravu, osim u smislu kafkijanskog sloenog centraliziranog pravnog
sustava. Gost skupa Dominique Basdevant upozorio je da se tome protive sve
europske odvjetnike komore. I tko je sad tu lud? Sve europske odvjetnike
komore protive se takvim propisima, ali to nema apsolutno nikakvog utje
caja na njihovo donoenje. Tako to ide ovih dana: ljudi se bune, ali zakoni se
donose. Naviknite se na to. Slijedi jo jedan primjer.
Pod naslovom Na mozak u Bruxellesu novinar Tihomir Pono u
sijenju je dao jo jedan primjer toga kako emo, kako je rekao ef SDP iz
gornjeg poglavlja, sami odluivati o svojoj sudbini" kad uemo u EU i kako
to izgleda kad je vlast negdje drugdje, i to takva vlast koja brine za korpora

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

tivne interese, a ne za graane. Ponos je napisao da se naprosto sva odgov

ornost prebacuje Bruxellesu, jer na njemu je da misli i odluuje, na nama je
da se prilagoavamo i provodimo", a tekst je pisan u vrijeme kad su se stu
denti i profesori tek poeli buniti i prosvjedovati zbog zakona o obrazovanju
koji e korporatizirati sveuilita i suspendirati mnoge dobre, desetljeima
provjerene tradicije.
Tada je na Filozofskom fakultetu 55 profesora svojim potpisima podralo
organiziranje trajka akademskih radnika protiv Zakona o sveuilitu, znanosti i visokom obrazovanju te izjavilo da e u njemu sudjelovati s drugim kole
gama koji se takoer protive spornim zakonima. Njima su se pridruili i stu
denti, a traili su potpuno povlaenje zakona te smatrali sramotnim to je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta nastavilo s njima iako su ih odbili
svi fakulteti, instituti i HAZU. Usprotivili su se uvoenju sustava financiranja
sveuilita i instituta putem tzv. programskih ugovora te uvoenju piramidal
nog sustava radnih mjesta na sveuilitima i institutima, smatrajui da e to
uiniti nesigurnim financiranje javnih ustanova, a mlade znanstvenike moglo
bi natjerati da napuste Hrvatsku. Takoer su se protivili i uvoenju upisnina
umjesto kolarina koje bi visoko obrazovanje uinilo nedostupnim sve irim
slojevima drutva. Tihomir Pono u nastavku lanka napisao je ovo vienje
stvari:
Ovotjedni naram ak pohvala iz Bruxellesa donio je ministar Radovan
Fuchs. U ponedjeljak se u buduem nam nadglavnom gradu sastao s eu
ropskom povjerenicom za istraivanja, inovacije i znanost Maire Geoghegan Quinn. Ne budi lijen, predstavio jo j je i p aket znanstvenih i obrazovnih
zakona o kojima se posljednjih mjeseci naveliko raspravlja u domovini, a
sluba za odnose s javnou Ministarstva je marno prenijela kako je Quinn
hrvatska nastojanja ocijenila iznimno pozitivnim i u cijelosti sukladnim
nastojanjima Unije. Dapae, ono to Vi radite u Hrvatskoj jest ono to se
mi trudimo sprovesti u okviru Unije.
Reklo bi se da se ovaj ,,vi odnosi na Fuchsa, a ne na ,,nas u Hrvatskoj.
Ve sljedeeg dan a, pie Pono, im je dobio pohvalu i blagoslov iz Brux
ellesa i vratio se u domovinu, ministar Fuchs je izjavio da su novi zakoni nuni
kako bi Hrvatska to kvalitetnije bila pripremljena za ulazak u EU. U tome
je, dakle, tos. Nije vano to misli skoro cijelo selo, vano je to misli netko
u gradu. A selo, u ovom sluaju hrvatska sveuilina i znanstvena zajednica,
89

DEKI. ODJEBITE U SK O K O V IM A

m ahom je prijedloge zakona ocijenila besprimjerno neprimjerenima. Meutim,

ministar Fuchs je obavio svoje. (,..)No, vratimo se na odlaske u komitet, odnosno
Bruxelles. Hrvatski politiari ostavljaju dojam da u tome nisu nita drugo nego
transmisija (pogodne li rijei iz nepogodne socijalistike prolosti). (...) Pregov
ori su iznimno zatvoreni za javnost, je r valjda se pregovori tiu manekena Pisa,
a ne nekoga tko ivi na Trenjevci ili Rujevici, u Skradinu ili Strizivojni. Pria
s transmisijom ima i svoju vrlo zlokobnu stranu. Naprosto se sva odgovornost
prebacuje Bruxellesu, je r na njemu je da misli i odluuje, na nama je da se
prilagoavam o i provodimo. Nema druge nego nemono iriti ruke jer, Bruxelles
su poruili.
Zato bi bilo zabavno (da nije bilo muno) proitati cininu primjedbu iz
vjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Swobode u kojoj je, povodom
prosvjeda u Hrvatskoj, rekao da je legitimno pravo da ljudi prosvjeduju"
jer to je Europa" i to je demokracija". A moda ne bi trebali prosvjedovati
kad bi postojali drugi kanali za promicanje njihovih elja? Pokuajmo ovako
prevesti Swobodine rijei. Donosit e se zakoni koje nitko ne eli, niti e ih
struke podravati, a sve bez ikakve javne rasprave, pa e ih se potom nametati
ljudima kroz parlamente i vlade njihovih drava ve obvezanih svakojakim
ugovorima potpisanim u tiini. I kad se provede sva ta nedemokratska proce
dura, nek ljudi protiv njih (uzalud) prosvjeduju, jer to je demokracija. Netko
te baci u zatvor, a onda mu se ti kroz reetke ali. To je sloboda, prema Swobodinom shvaanju i shvaanju EU. Tako je i sa zastupnicima u Europskom
parlamentu. Oni mogu samo raspravljati o ve predloenim zakonima i davati
svoje miljenje o njima, zastupajui pritom stavove nadnacionalnih europskih
partija kojima pripadaju. U tom parlamentu e Hrvatska vjerojatno imati 12
zastupnika, to u ukupnom broju od 736 lanova ini 1,6% zastupnika, a to je
manje od prosjene statistike pogreke.
Unija ima i vou, predsjednika Europskog vijea. Tko je on? Tko ga je
izabrao? Predsjednika pola milijarde Europljana ne bira narod, njega post
avlja Europsko vijee. Ova je funkcija, uz nevjerojatnu osobitost Europskog
parlamenta da samostalno ne donosi zakone i sklonost Europske komisije da
se ponaa poput sovjetskog politbiroa, jamano jedna od naj nedemokratski jih institucija na svijetu. Po Lisabonskom ugovoru, EU efektivno preuzima,
odreuje i vodi vanjsku politiku, a sporazumi koje zakljui obvezni su za sve
zemlje lanice.

90

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

Uz takve prijatelje - to e ti neprijatelji?

Tamo negdje poetkom 2011. na prosvjedima su se poele paliti europske
zastave i prvi put se probio poneki glas protiv EU jer je bio u sklopu vijesti s
prosvjeda pa ga se nije moglo ba uvijek mimoii. Ipak, bilo je pouno gle
dati kako se uspjeno obilazilo oko te teme u veini video-priloga. Kadrovi su
pokazivali kolone prosvjednika koji mariraju po raznim gradovima, a u sko
ro svakom od tih snimaka ispred objektiva prola je i zastava s prekrienim
znakom EU. No, u anketama s prosvjednicima nikad nikoga nisu upitali nita
o toj zastavi, zato je nosi, to ga smeta.
Zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack dala je podrku premi
jerki koja je radila sav prljavi posao za njih jer ima vrlo teak posao, jer s
jedne strane vodi borbu protiv korupcije u vlastitim redovima i u zemlji, a s
druge strane pripreme za lanstvo u EU. Zato zasluuje punu potporu." Na
prvi pogled ova reenica zvui kao da premijerka po tom pitanju zasluuje
nau potporu, ali zapravo je Doris htjela rei da zasluuje potporu vlasnika
EU.
Na pitanje novinara o prosvjedima koji se odravaju u Hrvatskoj te o spal
jivanju stranakih zastava i zastava EU, Doris Pack je odgovorila kako je rije
o ljudima koji ne znaju to ele. Ali moda je rije o ljudima koji bar znaju to
nikako ne ele. No, jo od Edwarda Bernaysa i njegove Propagande mase su
glupe i Elita ih treba usmjeravati. Jo je Doris rekla: Paljenje zastava u Europi
ne bi se smjelo dogaati. Nepristojno je spaljivanje zastava stranaka koje su
izabrane, a spaljuju i zastavu koja je simbol slobode i mira, a to je Europska
unija.
Znaenje simbola jest u oku onog tko gleda. Recimo, kad vidim zastave
EU po Zagrebu, za mene su simbol manipulacije, diktature, faizma i gu
bljenja slobode, a ne slobode. Pogotovo ne slobode. Vlast EU, s ustima punim
demokracije, nije izabrana demokratski, niti priznaje ishode demokratski
provedenih referenduma u dravama lanicama ako joj ne idu prilog. Je li
to sloboda? Ne odobravam nikakve agresivne inove, kao ni veina ljudi, ali
ako mogu rei koju rije u obranu onog tko je spalio zastavu EU, a potaknut
komentarom ove Doris, onda jest to da on nije spalio simbol slobode i mira
nego simbol manipulacijom nametnute vlasti ija se mo nalazi u rukama
neizabranih nadnacionalnih i korporatistikih struktura.
Rekla je Doris Pack i pokoju o tim ljudima na ulicama od kojih neki, pre
ma njoj, samo trae nerede, ali u veljai 2011., pisale su Nezavisne novine, ta
ista Doris je u Sarajevu pozvala mlade ljude iz BiH da izau na ulice i tako

DEKI. ODJEBITE U S K O K O V IM A

domae politiare natjeraju da poboljaju stanje u dravi. Valjda je jo htjela

dodati - u ime slobode i mira. Dobar primjer dvostrukih mjerila i skakanja
samom sebi u usta. Dalje je pisalo: Ovaj su poziv osudili predstavnici vodeih
politikih stranaka u BiH, ocijenivi potez Doris Pack nediplomatskim i opas
nim, a kritizirali su ga i predstavnici Studentskog parlamenta Sveuilita u
Sarajevu/1Sve protivnici slobode i mira.

Love ko pljeve...
Postoji jedan esto spominjani argument za ulazak u korporativnu dik
taturu koji nikome ne treba posebno tumaiti jer taj jezik svi razumijemo, a
to je - lova. Malo ljepim rjenikom to se obino kae: standard11. Drugim
rijeima, kad se ve odriemo suvereniteta i prava na donoenje zakona koji
se tiu svakog aspekta naeg ivota, to zapravo dobivamo? Mislim, osim
praznih obeanja i floskula. Dobivamo li neto konkretno, to e nam svima
podignuti ivotni standard? Recimo - lovu? A moe i zlato, ili dijamante, ili
platinu, svejedno, moe bilo to, samo da gore navedeno odricanje barem
ne bude zabadava. Kakva je perspektiva poveanja standarda naeg ivota?
Prema onome to kau nai, meni uvijek dragi susjedi Slovenci - nikakva.
Na video-snimcima na youtubeu moete vidjeti da je ljudima stvarno svega
preko glave, nakon to ve godinama uivaju u dobrobitima EU, zbog koje su
svakoga dana sve nezaposleniji, sve siromaniji i sve zadueniji. I sve bjenji,
koliko se moe vidjeti.
Uostalom, na tragu teze da je danas mogue donekle se tono informi
rati jedino usmenom predajom, dok je to kroz korporativne medije potpuno
nemogue, evo iskustva iz Slovenije koje mi je na moj blog u svibnju 2011.
poslala jedna itateljica. Takvih stvari nema u novinama:
Ovaj vikend posjetila me sa svojom obitelji sestra koja ve niz godina ivi
u Sloveniji (Ljubljana) p a mi pria kako je ivjeti tamo u posljednje vri
jem e. Prvo, cijena rada od lani pala je s 5 eura na sat na maksimalno 3.75,
a i za to se u Ljubljani ovjek itekako dobro mora potruditi da nae (npr. za
rad u trgovini). Drugo, ljudi puno bre i lake ostaju bez posla, sve ih je vie
na burzi rada. Tree, plaa zaposlenica u tekstilnoj industriji je 400 eura
mjeseno. Peto, sestra uz rad studira ekonomiju, jedan od kolegija posveen
je raznim osiguranjima, p a im profesor, predava tog kolegija, objanjava
da ne moe obraniti svoju disertaciju na temu ivotnih osiguranja, je r je
svojim istraivanjem uvidio te dokazao kako se radi o istoj pljaki. (...)

92

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

Kao vid poslovnog obrazovanja morala je prisustvovati teaju gdje su

se tumaile tehnike psiholokog pritiska na radnika kojem se eljelo uzeti
radno mjesto, ali ne na nain da mu se urui otkaz izravno (ime bi on
automatski po zakonu imao pravo na odreene naknade od tvrtke), ve
da ga se indirektnim metodam a represije (omalovaavanje, zahtijevanje
nemogueg...) dovede u situaciju psihike rastrojenosti kako bi otkaz dao
vlastitom voljom te tako izgubio prava na dotine naknade. Sedmo, na
kon ulaska u EU cijene su u prosjeku porasle oko 50 %. Naravno da se to
nije odnosilo i na plae, naprotiv, o tome se moe zakljuiti iz prethodnih
toaka.
A od prijateljica koje su prole godine radile u Njemakoj (brale paroge)
saznajem da je cijena radnog sata pala s 5 eura (tolika je bila prije pet go
dina kada sam u toj zemlji, lanici EU, obavljala isti posao u organizaciji
naeg podrunog zavoda za zapoljavanje) na 2 eura. Isti poslodavci sada
zapoljavaju upola manje radnika, ali ne znam je li to zbog upola sm an
jenog obim a poslova ili udvostruenja norme, koja je i onda bila jedva
podnoljiva i najzdravijoj osobi (i do 14 sati dnevno).
Dobrodoli u stvarni ivot u Europskoj uniji. A sad, da se ne bismo in
formirali tek iz glasina, predlaem da jo malo - kao i obino - prolistamo
prave istinonoe: dnevne novine i portale. To su valjda dovoljno vjerodostojni
izvori. Pa da vidimo to tamo pie, ili bar to se moe iitati. A ponekad tamo
doista sve pie. Recimo o cijeni ulaska.
U jednim novinama u veljai se oglasio i regionalni direktor Svjetske banke
Peter Harrold u posjetu Hrvatskoj koji je za nas pouno rekao: Mnogo je
bolje provesti reforme prije ulaska u EU nego poslije, a to najbolje potvruje
Bugarska koja sad ne moe apsorbirati novac iz EU fondova pa je lani vie
uplatila u EU nego to je povukla." Sjetio sam se silnih milijardi koje su za
govornici EU u domaim politikim redovima obeavali za privolu za ,,DA
na referendumu. Ali tako to bude, kao u Bugarskoj, nita od obeanih para.
Naravno, nije to zbog EU, nego su si sami krivi to nisu napravili reforme koje
S i je, bez obzira na unutarnje okolnosti Bugarske, propisala... EU. Priznajte,
nije loa zamisao: obeati novac koji e dobiti samo ako napravi zahvate za
koje se unaprijed zna da ih je nemogue napraviti.
Zraka svjetlosti u tami bio je Ante Kosteli-Gips koji je na prijemu u Vladi
povodom trijumfa Ivice Kostelia, krajem oujka 2011., odrao razuman i is'nit govor koji su jedne ve po promidbi poznate dnevne novine (iji je glav
ni kolumnist onaj koji je svojevremeno napisao da su ove novine oduvijek
93

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

podravale bezuvjetni ulazak u EU, pa si vi razmislite o objektivnosti vijesti

koja moe stii iz novina koje se tako deklariraju), predstavile kao nespretni
gaf naeg vrhunskog sportskog djelatnika.
Vraga nespretni gaf! Gips im je ba sve lijepo rekao kako i jest. Kosteliima
nije trebala EU, niti ikakav pokrovitelj, da bi bili najbolji skijai svijeta. Tako se
moe i u svemu ostalome, a tako je i bilo u mnogim djelatnostima. Gips je Jadranki Kosor rekao: Ja znam da ova naa sadanja Vlada, i budue i prole, da
su radile u okolnostima koje su esto kontrolirane. Ne znam od koga, netko e
rei od vanjskih neprijatelja, ne znam, od bilo koga. Tu izjavu, danu takvim
sveanim povodom, od strane tog ovjeka mediji nisu mogli ignorirati. Pa je
onda spomenuti komentator poeo kenjati. Prvo je, naravno, priznao zasluge
Gipsu, rekavi da je on nedvojbeno jedan od najuspjenijih hrvatskih sports
kih djelatnika, da je stvorio najvee sportske ampione koje je Hrvatska ikada
dala, da svi oni zasluuju spomenik i ulicu, i to ne samo u Zagrebu i tako mu
je par redaka malo puio. Naravno, znate da sad slijedi ali.
S obzirom da je Gips rekao neto istine o velikoj lai u kojoj ivimo, ko
mentator, ovog puta u ulozi pisca novinskog lanka, napisao je: Ali, stariji
gospodin Kosteli strahovito je netalentiran u javnim nastupima; njegove
politike i ideoloke procjene izazivaju masovni podsmijeh." Ne znam niko
ga tko je reagirao podsmijehom, svi koje znam smatrali su da je Gips rekao
istinu. Ali politike i ideoloke procjene tog novinara ono su to meni stalno
izaziva podsmijeh, a i povraanje. Na kraju je ta prodana dua dobrohotno
i dodvorniki, prethodno ga proglasivi udakom i frikom, rekla da Anti
Kosteliu ne treba zamjeriti te da bi ovakve njegove istupe u javnost trebalo
tretirati kao benigne nepogode".
To je rekao ovjek iji su tekstovi toliko propagandistiki da se takoer
mogu smatrati nepogodom, ali nikako benignom. Njemu treba zamjeriti.
Jedan drugi novinski komentator komentirao je tog komentatora rekavi
sljedee: Jedan novinski komentator, neki bljutkovi, najpoznatiji po tome
to je objavio krivotvoreni intervju s Ivom Sanaderom, ne jednom, ne dvaput,
nego desetke se puta u svojim tekstovima pozivao na neimenovane strane
diplomate, dunosnike EU ili neke druge autoritete koji su mu govorili o
pogrenim ili katastrofalnim potezima hrvatske vlasti koji e u EU ili u tzv.
meunarodnoj zajednici vrlo negativno odjeknuti i biti sankcionirani. Dakle
on, koji je godinama servilni glasnogovornik stranih interesa u Hrvatskoj,
koji je plaeni posrednik, sudionik i cinkar u kontroliranju hrvatskih vlada,
prigovara Anti Kosteliu koji o takvoj kontroli govori i Jadranki Kosor..."

94

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

to se tie financijskih dobrobiti ulaska u EU, jednom sam ak u naim

medijima naletio na pouni podatak o cijeni naeg ulaska u EU. U jednom je
tjednom prilogu osvanuo tekst koji se dobro uklopio u aktualnu promidbu
kako emo se opariti kad uemo u EU. I hoemo, ako uzmemo onu inaicu
rijei ,,pariti koja dolazi od vrua para, a ne onu koja dolazi od ,,pare.
Naslov je bio: to vie novca traite, vee su anse da ga dobijete", a nadnaslov: Meu investitorima hit su fondovi za prekograninu suradnju. Sve
to vam treba da biste povukli novac iz Europske unije su ideja i partner s
druge strane granice. Trenutno je slobodno deset milijardi kuna".
Ove akcije dio su dugoronog plana Elite da drave tu smetnju uvoenju
svjetske diktature za sve graane svijeta ukloni tako to e svijet podijeliti na
mnogobrojne male regije, i to takve koje e se spajati preko dananjih granica.
Bit e to kraj drava i kraj trenutno jedinih kakvih takvih mehanizama zatite
od predatora. I naravno, to se moe rei protiv tri stranice primjera u kojima
je EU financirala razne ideje i projekte? Ipak, treba cijelo vrijeme imati u vidu
staru mudrost: Ne sluaj to priaju, sluaj to ele. U ovom sluaju vrijedi
inaica: Ne gledaj to daju, gledaj to ele.
Tekst je zapoeo: Koliko god euroskeptici bili protiv pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji, ne moe se porei da lanstvo u toj organizaciji ima i odreene
prednosti. Jedna od najveih beneficija za drave lanice i kandidatkinje pred
stavlja pravo na financiranje projekata iz pretpristupnih, pristupnih i kohezijskih fondova, to ve sada koriste brojne tvrtke, organizacije i jedinice lokalne
samouprave u Hrvatskoj. (...) Posljednji hit meu hrvatskim investitorima
povlaenje je novca iz fondova za prekograninu suradnju."
Slijedili su razgovori s nekoliko ljudi koji su smislili takve projekte i dobili
za njih nepovratna sredstva od 100.000 do 500.000 eura. Samo treba imati
dobru ideju i partnera iz susjedne drave". Ali kod EU nita nije kako se
predstavlja po njihovim novinama. Nedavno mi je jedna osoba ispriala svoje
iskustvo s teaja za tzv. europrojektante tj. ljude osposobljene da znaju pi
sati projekte za dobivanje europskog novca. Uenje se svodilo na ukazivanje
na vanost propozicija. Recimo, da bi neki projekt proao mora imati tono
odreeni broj znakova, recimo 20000, ako ima makar tri znaka vie odmah
leti u smee. Font mora biti 12, ako je 14 ili 10 odmah leti u smee. Ako
je u projektu navedeno da je potrebno kupiti 50 stolaca i tri stola, onda ne
smije biti kupljeno 38 stolaca ak i ako se u praksi pokae da nije potrebno
50. Izvoa projekta podvrgnut je strogim kontrolama u kojima ga se motri
je li i najmanje sitnice izvrio bez odstupanja. Ono to je nauila na teaju
jest da projekt moe biti i lo ili loe izveden u sadrajnom smislu, ali jedino
95

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

se rauna doslovno pridravanje svih postavljenih normi. Evidentna je bila

visoka birokratizacija na svakoj razini i da nije zapravo bitan sadraj pro
jekta koliko potivanje birokratskih formula. O tome govori i epilog. Na kraju
estomjesenog teaja polaznike se pitalo jesu li postali euroskeptici ili pobor
nici EU. Od dvadesetak polaznika svi osim jednog ili dvoje oitovali su se
kao euroskeptici, poueni iskustvom teaja koje im je pokazalo besmislenost
bezumne gomile nefleksibilnih pravila koja su sama sebi cilj.
Ministar regionalnog razvoja Boidar Pankreti izjavio je u tekstu da je
politika regionalnog razvoja jedan od prioriteta Europske unije te da se za
razvoj regija i prekograninu suradnju trenutano izdvaja ak 37 posto uku
pnog prorauna Europske unije. Jedino sektor poljoprivrede dobiva unutar
EU vie novca, oko 46 posto, ali i taj e se omjer uskoro promijeniti." Zna
mo i zato. Stara je poslovica: Nema dabe ni kod babe. Tamo gdje altruisti,
potenjaci i humanisti iz neizabrane europske birokracije najvie siju, jednog
dana ele i najvie eti.
Nadnaslov teksta na jednom portalu bio je Euroulaznica od 600 milijuna
eura, a naslov Nedostaje nam vie od 200 milijuna eura za lanarinu u EU.
Radilo se o novom zakonu. (Inae, u jednim je novinama osvanula i mala
vijest da je Hrvatska u zadnjih godinu dana izglasala najvie zakona u svojoj
kratkoj povijesti. Nemojte misliti da ih je netko proitao prije dizanja ruke, ili
da oni koji su ih izglasali znaju koja su pravila prihvatili za nas). Vjerojatno
je jedan od tih brojnih zakona i nedavno doneseni Zakon o fiskalnoj odgov
ornosti, koji predvia ograniavanje potronje na razini iz 2010., pisalo je u
lanku o ulaznici u EU.
U srpnju 2011. je pak, u sklopu pokrenute kampanje za poveanje pot
pore graana, premijerka Kosor rekla da emo kad uemo u EU uniju uplatiti
jedan, a natrag dobiti tri eura. Ti bokca, pa to je znatno bolji omjer nego u
bilo kojoj kockarnici! Da vam neki poznanik prie i predloi vam dogovor
u kojem ete vi njemu davati odreenu koliini eura, a on e vama u isto vri
jeme davati triput vie eura, biste li moda postali bar malo sumnjiavi?
Naravno, premijerka se nije detaljno izjasnila kakva su to sredstva i za koji
rok. Taj fenomenalni omjer tri za jedan" izvukla je iz injenice da e prvih est
mjeseci lanstva Hrvatska biti obvezna uplatiti u proraun EU 267,7 milijuna
eura, a pripada joj 800 milijuna eura. No, kako je napisao jedan komentator,
za prvih est mjeseci lanstva Hrvatska e uistinu dobiti manje od polovice
od planiranih 800 milijuna eura, i to uglavnom iz kohezijskih i strukturnih
fondova, te za poljoprivredu i ureenje granica". Osim toga, realnost omjera
jedan za tri" gubi se i time to e se sredstva koja se spominju isplaivati
96

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

tijekom duljeg razdoblja, a lanarina se mora platiti odmah. Takoer, sredstva

koja se spominju nee biti predana Hrvatskoj jednostavno za troenje, bit e
potreban napor da se u veem postotku iskoriste. Takoer, nema jamstva ko
liko e sredstava iz prorauna EU Hrvatska u budunosti dobivati pa je ovaj
poetni iznos, moda, osim pomoi za laku prilagodbu, samo slatki kojim
nas se treba uvjeriti kako je put u EU za nas dobar. Autor je dalje naveo kako
se Hrvatska odrie velikog dijela carinskih pristojbi te e plaati doprinose za
eernu proizvodnju. Zbog lanstva u EU, pie dalje, ,,a radi zatite njezine
brodograevne industrije, Hrvatska se obvezala smanjiti svoje brodograevne
kapacitete. U poljoprivredi, koja nije razvijena kao ona u EU, moramo mijen
jati sustave potpora i dravnih poticaja tako da e nam se mljekarstvo, eerna
industrija i ratarstvo teko boriti s konkurencijom. Odrekli smo se i ZERP-a te
e strane flote moi izlovljavati ribu u naem teritorijalnom moru.
U jednom politikom tjedniku mogle su se proitati i kombinacije brojki
s drugaijim rezultatima od premijerkine najave tri eura za jedan. Pisalo je
da je tono da nam je Europska komisija za drugu polovicu 2013. stavila na
raspolaganje" 800 milijuna eura, ali od tog iznosa u 2013. moi emo povui"
samo 374 miliju eura (ostatak emo povlaiti do 2016. godine), dok emo u
EU proraun morati uplatiti ak 267 milijuna eura, pa prema tome, kae au
tor, raunica nije 3 eura za jedna" ve 1,3 eura za 1 Autor dalje pie: Ko
liko emo zapravo MORATI uplaivati u EU proraun, a koliko emo MOI
(ako budemo znali kako) povlaiti ovog asa ne zna ni dragi Bog."
Ako se u EU ue 2013. plaamo lanstvo i do 600 milijuna eura, pisao je
asopis Lider, koji je posluio kao izvor za taj lanak u kojem je dalje pisalo
ovo:
Kako e se nabaviti taj novac, a zadrati razinu rashoda nije poznato.
Naime, spomenuti zakon predvia ograniavanje potronje dravnog
prorauna na razinu 2010. u razdoblju koje se protee ak na projekcije
za 2014. U sluaju da Hrvatska ue u EU 2013. (...) morala bi svoju prvu
godinu lanstva platiti izmeu 400 i 600 milijuna eura, a od EU bi, prem a
iskustvima prijanjih lanica, dobila znatno manje. Iz Ministarstva fin an
cija objasnili su da predviaju iznos od 484 milijuna eura za prvu godinu
lanstva, iako napominju da je rije o projekcijam a koje variraju ovisno o
prom jenam a u gospodarskim kretanjima.
U isto vrijeme, prem a projekcijam a EU-a, Hrvatska bi trebala povui
iz EU-a 170 milijuna eura za 2012. i samo 32 milijuna za 2013. u sklopu
pom oi za novani tijek svjeoj lanici, oamuenoj skupoom lanstva.
97

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

(...) Prvotni iznos vjerojatno e biti primijenjen u 2013. godini, odnosno

prvoj godini lanstva (...). Po procjenam a, hrvatskom proraunu nedostaje
vie od 200 milijuna eura za lanarinu, a kako e tono do tog novca doi
i u isto vrijeme zadrati razinu rashoda iz 2010. u Ministarstvu fin an
cija nisu precizirali. Za tjednik Lider ustvrdili su da su u projekcijam a
prorauna za 2012. i 2013. predviene uplate u europski proraun. Svoj d o
prinos Hrvatska e, kao i sve ostale lanice, dati od nameta na eer, carina
i PDV-a, to znai manju prihodovnu i veu rashodovnu stranu. Taj golemi
minus, pojasnili su, bit e nadomjeten prihodim a iz EU i mehanizmima
zatite novih lanica od p replaivanja, odnosno uplaivanja veeg iznosa
u proraun EU nego povlaenja iz njega. Realnost je p a k neto drukija.
EU moe avansirati lanici oko 200 milijuna eura i pozajmiti novac za
lanarinu, a sve ostalo ovisi o vjetini izvlaenja novca iz fondova EU, u
emu su se sve dosadanje nove lanice pokazale relativno neuspjenima.
Bugarska je, navodi Lider, etiri godine nakon lanstva i dalje neto-platiteljica. Osim injenice da e Hrvatska vie uplaivati nego to e povlaiti
od EU-a, nejasno je kako e se izvriti te uplate, a da rashodi prorauna
budu isti ili nii od onih u proloj fiskalnoj godini u kojoj nije bilo nikakvih
relevantnih uplata prem a EU, ali je zato bilo deficita od 14 milijardi kuna
sam o da bi se uspjele ispuniti postojee dravne obveze.
Skup hobi, ta Europska unija. Nakon svega nabrojanog, to predstavlja tek
letimini pogled na cijelu situaciju, zato ne izbjei sve te probleme s kojima
e se tako malo ili nita dobiti, a tako puno izgubiti? Tko nas tjera u EU osim svih politikih stranaka, premijera, predsjednika, politikih analitiara,
velikih medija...?
Jedna od objavljenih statistika, prenesenih iz The Independenta i od
HNB-a, pokazivala je znatno optimistiniju sliku o zaduenosti za nas, ali
zato katastrofalnu za itav niz lanica Europske unije. Javni dug Irske 2012. bit
e 112 % BDP-a, Belgije 97% BDP-a, Portugala 101,7%, Italije 120,3%, Grke
157,7%, panjolskoj se procjenjuje neto bolji rezultat od 68,1%, a Hrvatskoj
e javni dug 2012. biti 55% BDP-a. U odnosu na ove druge brojke, dodat u
- samo 55%.
I moe li me netko jo jednom podsjetiti emu sva ta gungula i zato Hrvats
ka uope ulazi u EU? Zapravo ne jo jednom, nego po prvi put, jer nikad nisam
uo nita suvislo kao odgovor na to pitanje. Slutim da je to zato jer i nema su
vislog odgovora. To je sve jedna ogromna prijevara, da nazovemo stvari pra
vim imenom. A oni koji je zagovaraju su, prema tome, obini prevaranti koji

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I USTIMA

ma ne treba dati ni da briu ajbe. Ukupni godinji troak EU iznosi upravo

nevjerojatnih 1.147.885.101.616 eura. Toliko moraju izdvojiti lanice Unije, ili
bolje rei, toliko moraju izdvojiti graani EU. 281.977.916.466 eura otpada na
trokove provedbe zakona, 93.992.638.822 eura su PDV i ostale europske por
ezne prijevare, 46.996.319.411 eura za vie cijene hrane po Zajednikoj poljo
privrednoj politici, 35.247.239.558 eura plaa se za EU-slubenike u zemljama
lanicama, 7.049.447.911 eura su trokovi administracije, a 118.665.706.513
eura su ostali trokovi. I to je to. (izvor: Taxpayers Alliance)
Samo lanovi parlamenta imaju - bili nazoni na sjednicama ili ne, dakako
- plaicu od 7339 eura. Uz to primaju i neoporezivu naknadu za trokove
u iznosu od 3980 eura! Plus 284 eura dnevnice po danu zasjedanja u parla
mentu, to u 12 dana zasjedanja iznosi dodatnih 3408 eura mjeseno! Kad to
sve zbrojite radi se o prosjenoj europarlamentarskoj plaici od 14.727 eura
mjeseno. A gdje su tek komesari Europske komisije s 23.000 eura mjeseno.
Jedan dnevni list nas je obavijestio kako e se Hrvati moi natjecati za 400
mjesta u europskim institucijama, prepunih niza povlastica koje se graanima
Europe tako temeljito uskrauju svakoga dana. Petodnevni radni tjedan od
37,5 sati, 42 dana godinje praznici, ako rade svaki dan 45 minuta due mogu
ostvariti jo 24 slobodna dana, polovica zaposlenih u Komisiji zarauje vie
od 600.000 kuna godinje, plus besplatna hrana i pie u kantinama, djecu
mogu kolovati u privatnim kolama, a za kolarinu dobivaju 140.000 kuna
godinje, imaju pravo na zlatne mirovine1' koje iznose ak 19 posto plae
nakon samo 10 godina rada.
Prema podacima slubene stranice EU, europa.eu, samo Komisija zapoljava
oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji vie od 700 zastupnika
(a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi jo i oko 6000 ljudi u njegovu
Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vijea EU radi vie
od 3500 djelatnika. Tu su i drugi djelatnici. Europska komisija ima jednu od
najveih prevoditeljskih slubi u svijetu, ondje radi oko 1750 lingvista i 600
pomonih djelatnika. Interpretacijska sluba Komisije broji 600 zaposlenih
prevoditelja, tim od 3000 honorarnih prevoditelja i 250 pomonih djelatnika.
Prijatelji, najebali smo.

Teka bolest: euroskepticizam. Kaljuc, kaljuc....

Najednom portalu u veljai 2011. osvanuo je naslov: Neven Mimica upo
zorava - euroskepticizam je rezultat nerada Vlade. U lanku je pisalo da je
potpora lanstvu u Europskoj uniji pala ispod 50 posto (na kraju smo uli s 25

99

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

posto glasova birakog tijela, op. K.M.) dok Vlada skriva rezultate pregovora,
a komunikacija s graanima o prednostima lanstva ni ne postoji". No, kako je
dravnim budetom za 2011. godinu za informiranje hrvatskih graana o EU
planirano 15 milijuna kuna, naalost je dolo do nakaradne i neukusne ko
munikacije. No, o nedostatku komunikacije Vlade s graanima, pisalo je dalje,
svjedoi i potpuno pogrena pria koja je odjeknula medijima, po kojoj se
nakon ulaska u Uniju nee moi vie saditi vinova loza i masline. Predsjednica
Nacionalnog odbora za praenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusi
kae da su graani neinformirani i, naravno, onda sluaju one informacije do
kojih mogu doi ili koje su im servirane, bez obzira na njihovu istinitost. Ba
u spomenutim sluajevima izborili smo se za odgode primjene vie nego to je
to sluaj u EU-u, napominje ona. (naglasak dodan).
Koliko ja razumijem smisao ove reenice, Vesna je rekla da su se dogovorili
za ODGODU primjene u spomenutim sluajevima, a nije rekla da se to nee
dogoditi. Ispada da je kod one potpuno pogrene prie da se nakon ulaska
u EU nee moi vie saditi vinova loza i masline netoan samo onaj dio na
kon ulaska. Odnosno, ispada da nije ni on netoan ako ga se ne shvaa kao
odmah nakon ulaska. Ali pitam se zato se uope izlagati ikakvim rizicima i
raspravama hoe li se ili nee saditi vinova loza. Nudim jednostavnije rjeenje:
da uope ne uemo u EU - i problem rijeen.
Recimo, na radiju se uoi ljeta 2011. moglo uti reklamu u kojoj dva neo
brazovana i neinformirana (to je oito naglaeno kajkavskim naglaskom)
seljaka priaju o EU. Jedan zabrinuto govori drugome kako e nakon ulaska
stranci pokupovati njegov grunt. U tom se trenutku javi jedna fina gospoa
(naglaeno tokavskim). Sluatelje obavjetava kako nakon ulaska u EU stran
ci nemaju pristupa naim zemljama sedam godina (s naglaenim ak kao da
se radi o jamstvu za perilicu rublja) te da ako emo to ba jako eljeti moemo
taj rok produiti na jo pune tri godine! I da naa prirodna bogatstva uvijek
ostaju naa. Tad ujemo onog drugog, isto neobrazovanog, no malo bolje in
formiranog seljaka. Tjei onog prvog ponosnim tonom da im grunta nitko ne
bu diral jo deset godina.
Koji mjesec prije ovakvih dementnih TV i radijskih reklama gore spomenu
ti Mimica rekao je da prave informacije nisu dole do zainteresiranih poput
ribara ili poljoprivrednika koji ele znati kako e se to lanstvo sutra konkret
no odraziti na njihove ivote i posao. Ali, pisalo je vremena je malo i Mimica
kae da ga je, naalost, ostalo samo za kampanju, a ne za dijalog11. Eto, ba
teta, nije vie bilo vremena za dijalog, ve samo za kampanju.

100

EUROPSKA UNIJA U VIJESTIM A I U S TIM A

Listajui novine
Naslov Vodstvo liberala snano podupire RH na putu u EU nije bio neto
novo, ali za mene je novo bilo da je predsjednica zastupnikog kluba HNS-a
i HSU-a te potpredsjednica stranke europskih liberala Vesna Pusi nazoila
summitu europskih premijera i zamjenika premijera iz liberalnih stranaka
koji se odrao u sklopu summita EU-a u Bruxellesu.
Bilo mi je zanimljivo saznati to mi je prije promaklo, da je osoba pot
predsjednica stranke europskih liberala i da obnaa trei uzastopni mandat
izabrane potpredsjednice, to je najvia dunost koju neki hrvatski politiar
obnaa u nekoj od europskih stranaka. To svakako moram imati u vidu kad
u je sljedei put sluati kako pria o tome to je najbolje za Hrvatsku. A inae,
tom sastanku, pisalo je dalje, nazoio je i Siim Kallas, potpredsjednik Europske
komisije. Pa to je ba prava druba. Obadvije te udne kratice - ELDR i ALDE
- pisalo je jo dalje, od samih poetaka procesa pridruivanja Hrvatske EU
snano podupiru hrvatsko lanstvo u Uniji te reforme, glavni cilj kojih je bolji
ivot graana u Hrvatskoj. Ako je netko to do sada primijetio, neka javi.
U jednim dnevnim novinama-glasilu se, u promidbenom tonu, na pune
dvije strane prostirao reklamni tekst s nadnaslovom Slovenski i poljski sel
jaci u EU su profitirali. Hoe li i pobunjeni hrvatski?" ujem drugaije iz usta
samih slovenskih seljaka. Ali znate kakvi su seljaci - nikad zadovoljni. Sve to
pozitivno to je - po ne znam kojem kljuu, osim promidbenom - zasluilo
toliko prostora, nije priao neki seljak nego bivi slovenski pregovara za pol
joprivredu Emil Erjavec i razbacivao se silnim brojkama, a od samih seljaka
nije bilo nikakve izjave. Misli li netko doista da je slovenski pregovara za
poljoprivredu objektivni izvor informacija da kae kakvo je stanje slovenske
poljoprivrede nakon ulaska u EU? Da e popljuvati samog sebe i svoj rad u
bilo kojim okolnostima, ak i da je sve ispalo naopako?
A taj je iznosio svakojake postotke: da su obiteljska slovenska gospodarstva,
po strukturi slina hrvatskima, profitirala ulaskom u EU jer im se zbog veih
poticaja poveao dohodak od poljoprivrede, a zajedniko trite omoguilo
da robu prodaju tamo gdje je skuplja, pa je dohodak seljaka navodno u prve
tri godine povean od pet do deset posto. Ne navodi se to je bilo kasnijih
godina, a Slovenija je ula u EU ve dosta davno. Rekao je da su poljski seljaci
supersretni jer su prvih pet godina lanstva kroz razne programe Agencije
za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede dobili 12 milijardi eura iz
europskih fondova, pa im se poveao izvoz, dohodak itd. To ne znam, nisam
sreo niti jednog poljskog seljaka da ga pitam, ali slovenske jesam.

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

Bah. Kako vjerovati u trunak potenja novina koje kau da oduvijek

podravaju bezuvjetni ulazak u EU? Kako vjerovati seljaku koji prodaje kravu
kad vam pria o toj kravi? Ili narodski reeno - svaki Cigo svoga konja hvali.
Pa tako i ovi Cigani. Evo malo prostora za informacije koje su stigle do mene
privatnom usmeno-pismeno predajom. Kad sam na blogu pisao o slovenskim
seljacima, jedan se itatelj u svibnju nadovezao na temu svojim komentarom:
Poetkom svibnja sluao sam na slovenskom radiju jednu emisiju koja
sasvim solidno sumira prednosti i nedostatke koje sa sobom nosi sedam g o
dina lanstva u EU. Izmeu ostalog, seljak u emisiji je rekao d a je Slovenija
prije EU proizvodila 80 posto hrane za vlastite potrebe, a sada proizvodi
sam o 40 posto; da seljaci propadaju na sve strane je r se ne mogu nositi s eu
ropskom konkurencijom, a pazi sad tipinog briselskog apsurda: prosjeni
slovenski seljak ne moe konkurirati na natjeajima za unapreenje poljo
privrede je r nije dovoljno napredan, naime, da bi vam dali lovu/kredit za
kupnju, vi ve morate imati neto to je prosjenom seljaku nedostino...
to mislite da je blie istini, ovo upravo reeno ili sve ono ime se razba
civao slovenski pregovara za poljoprivredu? Ali sam zato koji tjedan kas
nije - jer sve pie u novinama - u lanku koji je obavjetavao da je HBOR
Vladu upozorio da seljaci ne vraaju kredite i da im kreu zaplijeniti imovinu,
proitao poneto o seljacima u srcu EU, u Francuskoj.
Francusko ministarstvo poljoprivrede najavilo je uvoenje telefonske SOS
linije za psiholoku pomo seljacima u nevolji jer je u proloj godini dolo do
poveanja suicida meu poljoprivrednicima zbog financijskih problema. Iako
je, pisalo je dalje, Francuska jedna od najjaih poljoprivreda u EU, koja povlai
najvie novca iz poljoprivrednog prorauna, zbog drastinog pada dohotka,
najveeg od Drugog svjetskog rata, protekle godine zabiljeen je povean broj
suicida meu poljoprivrednicima. Iako nema slubenih procjena, postoje
procjene da je samo 2010. svakog dana po jedan francuski seljak poinio sui
cid." Jer francuski seljaci sve tee vraaju velike kredite, pred njih se postav
ljaju sve tei zahtjevi, rastu trokovi proizvodnje, a cijene proizvoda padaju,
to je unijelo nemir i depresiju. A rije je o dravi na ije selo odlazi najvei
dio poticaja iz zajednike EU-blagajne. Dat je i primjer 35-godinjeg poljo
privrednika Francoisa Vicharda koji ima imanje od 200 hektara u Burgundiji
i posjeduje oko 300 grla stoke. Kad je prije trinaest godina od svojih roditelja
preuzeo posao, imanje je ostvarivalo zaradu, pa je sam mogao isplaivati plau
od 1500 eura mjeseno, dok je taj iznos sad pao na 300 eura, pa sad nitko ne
102

EUROPSKA UNIJA U VIJESTIMA I USTIMA

eli raditi 70-tak sati tjedno za tako malu plau. Tako po prilici zvui prava
slika o poljoprivrednicima u EU.
U jednom politikom magazinu moglo se proitati i neto istine koja lei
iza mantre o Poljskoj kao zemlji koja je superprofitirala ulaskom u EU. Kad
god se htjelo istaknuti dobrobiti ulaska u EU, uvijek se spominjala Poljska
(iz ega je zapravo bilo oigledno da su sve druge nove lanice prole kao po
trnju) kao uspjena nova lanica EU. Naalost, samo u pismu itatelja koji je
bio iziritiran nainom kako se pie o Poljskoj moglo se dobiti drugaiji uvid.
Nezavisni portali poput www.nezaleznapolska.pl, pisao je on, daju drugaiju
sliku od tiskovina, kao i razgovori na poljskoj televiziji o kojima takoer nikad
nita ne ujemo. Poljska je danas prezaduena (zbog ega je ulazak u eurozonu odgoen, svako dobro za neko zlo). Predvieni rast BDP-a u trenutku
objave teksta korigiran je bio na 0,7 posto a i to je bilo upitno. Po EU dik
tatu poljska brodogradilita su morala vratiti dravne subvencije i time dola
u steaj, a zatim su privatizirana. Poljska danas, pie autor, zatvara bolnice
i ambulante zbog pomanjkanja novca pa je zdravstvena zatita, posebno za
stanovnike izvan velikih gradova, vrlo loa. Ne samo da je odlazak lijeniku
povezan s dodatnim trokovima nego se za pojedine specijalistike preglede,
recimo kardioloke, eka i do godinu i vie dana. Nezadovoljno uvjetima rada
i niskim primanjima, medicinsko osoblje trajka, a mnogi lijenici i medicin
ske sestre odlaze u druge EU lanice pa se u Poljskoj osjea veliki manjak tog
osoblja. Zbog pomanjkanja novca Poljska danas zatvara osnovne kole pa ak
i gimnazije.
Poljska je podijelila i djelomino privatizirala eljeznice pa su prole zime
pred Boi mnogi vlakovi vozili bez grijanja, s premalo vagona i potpuno
pretrpani, tako da su mnogi putnici ostajali na peronima. To je korisno znati
u svjetlu naslova koji su tijekom ljeta 2012. osvanuli u glavnim domaim proiluminatskim dnevnim novinama, poput: Konano rasprodaja - Sva rasko
H-a. Da, konano, desetljeima samo to ekamo, a sada e konano biti
ispunjena elja. Sramotna je to i tuna promidba koja ovjeka moe samo
ispuniti nemonim bijesom, kad bi izgubio iz vida da je cijela ta igra nametan
ja moi tek jedna obina iluzija. Postoji narodni izraz koji dobro opisuje tu
umreenu strukturu medija i vlasti - prodane pizde.
Vratimo se Poljskoj. eerana u Szcecinu je zatvorena, a atraktivni teren
i objekti prodaju se za neke druge sadraje meu kojima je i veliki trgovaki
centar, a u samom centru grada, u krugu od dva kilometra pokraj nekoliko
ve postojeih grade se jo dva. Ribarima su obeani poticaji iz pretpristupnih
fondova za neku drugu djelatnost ako se odreknu ribarenja. Od onih koji su

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

pristali, veina je danas nezaposlena. Mala seljaka gospodarstva propada

ju, seljaci od drave ne dobivaju ili dobivaju vrlo malu pomo, iako se po
medijima uporno istie kako su poljski seljaci debelo profitirali od ulaska u
EU. Nakon velikih poplava seljacima je obeana pomo, ali ostalo je samo na
obeanju. Poticaji iz fondova EU daleko su manji od onih koje dobivaju sel
jaci u Njemakoj. Mladi, visokoobrazovani ljudi odlaze u bogate lanice EU u
potrazi za bilo kakvim poslom, makar i pranjem suda, jer u Poljskoj nemaju
nikakvu perspektivu. Uglavnom dolaze u Englesku i Irsku, a i tamo su redovi
pred Zavodima za zapoljavanje sve dui, a lokalno stanovnitvo pokazuje sve
veu netrpeljivost jer im uzimaju posao. Uz to, u Poljskoj su poskupjele os
novne ivotne namirnice. ltd., itd...
Poljski premijer Katczynski, pie autor, nastojao je zatiti poljske naciona
lne interese i time postao prepreka koju je trebalo ukloniti, pa je prije parla
mentarnih izbora poela kampanja klevetanja i blaenja. (Da ne spominjemo
nikad do kraja objanjenu zrakoplovnu nesreu u kojoj je poginula cijela poljs
ka vlada.) Kad je pobijedio njegov oponent Donald Tusk obeavao je puno,
ali nije ispunio nijedno obeanje (zvui poznato, kao neki univerzalni zakon),
ali je zato, kao i svojedobno Sanader, dobio medalju za uspjean rad. Oito
je i bio uspjean, ali za strukture koje stoje iza EU i drugih institucija koje
marljivo rade na upropatavanju ljudi. Ako je Poljska uspjena nova lanica
ne elim ni pitati kakve su tek neuspjene?
Par dana kasnije novine koje promoviraju sve poteze Elite (rado se sjetim
naslovnica tih novina ,,MMF: propast ete, Svjetska banka: Nema vam
spasa itd. i drugih varijacija) pridruile su se spaavanju projekta pripajanja
Hrvatske Uniji. To su napravile pomou vlastite ankete koja me ispunjava
dubokim povjerenjem i potpuno sam uvjeren da je bila napravljena netendenciozno. Podaci iz nje su toliko drugaiji od onih iz mnogih drugih anketa
koje su razne statistike institucije provele posljednjih godina. U novinama
je pisalo da je 56 posto Hrvata podupiralo ulazak u EU, dok je u mandatu
Sanaderove vlade samo 32 posto podravalo ulazak. To je bio jednostavno
nevjerojatan podatak jer se potpora za ulazak u EU u Hrvatskoj godinama,
prema slubenim procjenama, kretala u rasponu od 24 do 27 posto, to je
pokazao i referendum.
Ne znam zato je ta telefonska neformalna anketica zasluila dvije stranice,
ali prvo je slijedio red teksta: Unato tome to euroskepticizam u Hrvatskoj
vidljivo jaa, potpora hrvatskih graana ulasku u EU - raste. To je zakljuak
ankete, orvelovski novogovor, u kojemu se od ovjeka trai da povjeruje u
104

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U STIM A

dvomiljenje, to jest dvije meusobno suprotne teze. Kako god da bilo, nigdje
ni glasa o injenicama poput one da eurozastupnici ne zastupaju zemlje iz
koje potjeu nego nadnacionalne europske stranke kojima pripadaju, da e
pune poticaje u poljoprivredi poljoprivrednici ostvariti tek za 7-10 godina...
O tome su pizde utile.
Tendencioznih naslova nije manjkalo tih dana. Najednom portalu osvan
uo je tekst: Lo glas daleko se uje - belgijski dnevnik o hrvatskom euroskepticizmu. Pisalo je da se ugledni belgijski dnevnik Der Standaard (...)
osvrnuo i na hrvatsku konanu ofenzivu za ulazak u EU, upozorivi na vi
sok broj euroskeptika u zemlji (...) Gotovo polovica hrvatskih graana ne
podupire lanstvo zemlje u Uniji te je, pie Standaard, prolog tjedna oko
10.000 graana izilo na ulice traei nove izbore. Prosvjednici su zapalili
zastavu EU-a, a Hrvati, pie list, ovu zajednicu ne smatraju spasiteljem ili izv
orom novca ve prijetnjom." Tako smo doli na lo glas. Bar tako misli portal,
jer je naslov mogao biti i: Dobar glas daleko se uje, ako bi ove podatke iz
belgijskog lista sluali oni silni ljudi koji po Europi neprestano prosvjeduju
protiv EU (od kojih jedva da kroz novine ujemo ikakav glas) ili protiv rezul
tata njenih djela.
Tamo gdje nas se gura demonstracije su svakodnevica, a ljudi ne demon
striraju zato to im je dobro nego zato to su manipulacijom dovedeni u situ
acije koje im ugroavaju egzistenciju. U oujku 2011. u jednoj od drava EU, u
Londonu, 400.000 prosvjednika prosvjedovalo je protiv smanjenja budeta, to
su bili jedni od najveih britanskih prosvjeda uope, ili barem od 2003.. Samo
na ulicama Londona bilo je 250.000 ljudi, a Britanci su stizali u prijestolnicu
iz svih dijelova zemlje, bunei se protiv mjera tednje11 kojima su u budetu
za 2011. skresane socijalne olakice i davanja koje su okrivljene da su dovele
zemlju u financijsku situaciju u kojoj se trenutno nalazi. Korporatistima su
uvijek krive socijalne olakice, nakon to umjetno izazovu krizu potezima u
financijskom sustavu, ili pokretanjem rata, ili na neki trei nain.
Tako je to u bogatim zemljama EU, poput Velike Britanije ili Francuske,
gdje se seljaci ubijaju. U siromanijima je iluminatska izma poluila i bolje
(za njih) rezultate. Jedan tekst iz veljae 2011. pisao je o trajkovima u Grkoj
koji su se zbivali uoi presudnog summita EU tijekom kojeg se razgovaralo o
financijskoj pomoi Grkoj. Zapravo, rije je o zaduenjima za puno novca,
na puno godina i s puno kamata, ali tako se danas naziva ,,pomo. EU i MMF
spremali su se pristati restrukturirati grki dug od 330 milijardi eura - ako se
provedu reforme.

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

U Ateni je tih dana zaustavljen javni prijevoz, pa se trajkaka obitelj

proirila s lijenika i pravnika i na vozae. Plae u javnom sektoru drastino
su smanjene, porezi i nameti narasli, a za to je vrijeme, pisalo je, vlada pri
mala pohvale u inozemstvu za prve korake smanjenja proraunskog deficita".
Potom su ljudi poeli odbijati plaati cestarine, trokove bolnikog lijeenja
i prijevoza koji je poskupio 40 posto, a ti neplatie su oformile i grupu pod
imenom Odbor putnika". Bio je onaj portal u pravu, lo glas se ipak doista
daleko uje. Ba zbog uvanja dobrog glasa, ja ne bih puhao u isti rog s Barossom, Sarkozyjem i drugim dekima iz te kvadre.
Dr. Bernd Fischer, veleposlanik Savezne Republike Njemake u Hrvatskoj,
u novinskom intervjuu na pitanje Hrvatska svejedno jo ima veliki broj euroskeptika. Neki kau i do polovine stanovnitva. to im poruujete?" rekao
je: Vidim da su prednosti lanstva toliko velike da sam siguran da e svi oni
koji misle na budunost obitelji i djece, kad se bolje informiraju, biti za ulazak
i tako glasati na referendumu. Teko je zamisliti kako e Hrvatska prosperirati
i imati solidnu budunost izvan EU-a.
Gospon Fischer, to uope nije teko zamisliti. Pogotovo u svjetlu vijesti
poput ove koja, dodue, nije zauzimala dvije stranice novina, pa ak niti jednu
ili pola, ve je bila mali kvadrati negdje uz rub. Vijest je bila iz Bruxellesa,
a naslov je glasio: Prosvjedi zbog krhke eurozone". Toliko je bila kratka da
u je cijelu prepisati: Summit lanica Europske unije, koje trae rjeenje za
stabilizaciju eura, popratile su demonstracije u Bruxellesu tijekom kojih je
izbio sukob s policijom. Pad portugalske vlade donio je novu nesigurnost u
eurozoni, a demonstranti ne vjeruju politici elnika EU." I to je sve, ne moe
se rei da nas nisu informirali, a sami smo si krivi to kod itanja novina sa
sobom ne nosimo povealo.
U svibnju se oglasio i predsjednik Hrvatske koji je, unato padu potpore
ulasku Hrvatske u EU, kako je pisalo, nastojao poslati optimistine poruke
iz Osijeka gdje je, u pratnji efa delegacije EU u Hrvatskoj Paula Vandorena,
bio na proslavi Dana Europe". Pa evo kako predsjednik Hrvatske doivljava
optimizam: Budimo optimisti. Manji je postotak onih koji su protiv, a pos
toji jedan broj onih ije je stajalite nedefinirano i upravo se za njih moramo
boriti."
Ba bih htio znati na koga je predsjednik mislio kad je rekao budimo opti
misti". Taj se mi" sigurno ne odnosi na mene, to znam sto posto, a mislim da
ni vi koji ovo itate uglavnom niste uraunati u taj ,,mi. Taj mi" su zapravo
neki tamo oni", aka ljudi kojima je stalo do toga da se vlast nedemokratski
izabrane Europske komisije proiri i na Hrvatsku. Ukljueni u taj mi" su i sve
106

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U STIM A

one skupine ljudi koje zakulisno usmjeravaju svijet, a za koje ste jedva uli.
Ako je predsjednik po pitanju EU bio optimist, onda su graani Hrvatske
imali poprilino razloga da budu pesimisti, jer se ve odavno interesi vlasti i
graana kod nas, a i drugdje, ne podudaraju.
Uostalom, jesu li i Finci glupi kao mi, kad su Timo Soini i njegova antieuropska stranka Pravi Finci dobili 19 posto glasova i s 39 osvojenih mjesta
postali trea politika snaga u politikom parlamentu? Iako se znalo pisati
(u skladu s vjenom doktrinom ocrnjivanja nepoudnih kroz korporativne
medije) da se stranka Pravi Finci protivi financijskoj pomoi Portugalu i
drugim europskim zemljama koje prolaze kroz teku financijsku krizu, u iz
javi za jedne irske novine Soini je istaknuo da se ne protivi pomoi Irskoj nego
da je njegovo neslaganje vie okrenuto MMF-u i EU koji propisuju dravama
to trebaju initi. Takoer, rekao je da e uvjeriti svjetsku javnost da nije pro
tiv stranaca kojih u Finskoj ionako ima malo (samo oko 130.000) jer ga se
odmah, naravno, poelo optuivati i za ksenofobiju. Openito, ako kaete bilo
to to nije u skladu s planom sustava slijedi vam neka etiketa - ksenofob,
teoretiar urote, pseudoznanstvenik, desniar, ekstremist, terorist.... Sve je to
bullshit programiranih umova.
Tako je to, dakle, o stranci Pravi Finci pisalo u jednim umjerenim dnevnim
novinama. Umjereno, kako i jest. Kad se pusti ovjeka da sam kae to ima
za rei stvari imaju sasvim drugaiji ton. U drugim novinama, neskriveno
propagandistikima kad je rije o agendi nadnacionalne elite, nadnaslov
preko dvije stranice je glasio ovako: Finci imaju najefikasniji obrazovni sus
tav u Europi. Njezin rastui ovinizam nije rezultat neobrazovanosti. (Kao to
ie to kod nas? op. K.M.) Utoliko je pria alarmantnija.11Za koga alarmantnija?
Moda za ,,njih, za ,,nas sigurno ne.
I kako sad to, oni Hrvati koji ne vole EU su neobrazovani, a sad ispada da
je ni ovi obrazovani Finci ne vole? Etiketa ovinizam samo je jedna od onih
kakve stiu iz sfere suvremenog jednoumlja zvanom politika korektnost ko
jom Elita ispire mozgove ljudi. Za ovakvo bljezgarenje jo mora platiti sedam
kuna. U tradiciji politikih spinova novine se neprekidno kunu u demokrac
iju. Pa pustite onda demokraciju neka malo i radi, i onda kad izraava volju
naroda ili dijela naroda, a ne samo volju nadnacionalne korporatistike elite.
I onda kad se pokae da ta volja nije potpuna ista kao ono to smatrate da bi
trebalo biti.
lanak je ipak bio pouan. Pouio me sljedeem: ako nisi za EU odmah
slijede etikete kojima je obilovao: ekstremisti"; populizam s elementima ek
stremne desnice"; autoritarne i ovinistike promjene ustava"; trend opasan
107

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

sa stajalita osjetljivih ravnotea u Europskoj uniji; rasistika retorika": ,,ksenofobna desnica11...Naravno, autor i nije mogao izvui drugaije zakljuke
kad je krenuo od pogrenih pretpostavki. Rekao je da su takve promjene su
protne duhu EU i negativne za Europu, zbog dva, po njemu, oita razloga.
Prvi je taj da je, prema njemu, EU osnovana da bi suradnjom temeljenom na
dogovorima i kompromisima udaljila opasnost od novog rata, poslije dvaju
prolostoljetnih koji su pobili 120 milijuna ljudi, a drugi je taj da steevinu EU
ponajprije predstavljaju norme ljudskih prava i norme pravne drave.
Oba navedena razloga su tek pogrene pretpostavke proizvedene na te
melju one slubene", opeprihvaene povijesti. Svjetski ratovi su bili zaku
lisne kuhinje Elite, bili su ciljano i namjerno pokrenuti, s ciljem da se stvori
patnja i problemi koji e dovesti do vee centralizacije moi. Kako je i zato
zaista nastala sama EU, vidi knjige Bookera i Northa ili Davida Ickea.
Poetkom svibnja 2011. dekani svih etiriju Pravnih fakulteta u zemlji
zatraili su od premijerke da povue iz procedure paket zakona iz podruja
znanosti i visokog kolstva koje je pripremilo Ministarstvo obrazovanja Rado
vana Fuchsa (prema naputcima iz Bruxellesa). Dekani su potpisali i zajedniku
izjavu u kojoj navode zato se protive zakonskim rjeenjima, a glavne su
zamjerke krenje autonomije Sveuilita i pogodovanje interesima kapitala te
strah od gubitka financijske autonomije.
Bila je u novinama i jedna zanimljiva vijest, neobina ali logina. Roko
iki iz udruge Volim Hrvatsku - ne u EU DORH-u je podnijela krivinu
prijavu zbog nezakonita isticanja zastave EU na javnim mjestima i dravnim
institucijama protiv nepoznatog poinitelja, za kojeg sumnjaju da je jo u Vla
di. Naime, kae iki, EU je zasnovana na Lisabonskom sporazumu, nema
status drave i nema slubenu zastavu i grb. Njegova udruga traila je skidanje
zastava EU s navedenih mjesta, otkrivanje i kanjavanje nalogodavca njena
postavljanja te putanje i obustavu kaznenih i prekrajnih postupaka protiv
svih koji su u Zagrebu uhieni zbog skidanja zastave EU.
Zaista, bole su oi te silne plave zastave sa utim zvijezdama koje ve godi
nama vise po cijelom gradu iz posve nejasnih razloga. Rije je o programiran
ju i nametanju jedne lane stvarnosti tamo gdje je jedino ima smisla nametati
- u umove ljudi. Kad umovi prihvate stvarnost", tek onda ona to i postaje.
No, kao to je rekao predsjednik - budimo optimisti!

108

EUROPSKA UNIJA U VIJESTIM A I U S TIM A

Promidbena kampanja irokog spektra

Kao to je sredinom 2011. vidio svatko osim onog u dubokoj hibernaciji,
reklamna kampanja za ulazak u EU bila je agresivna. Ba kako su i najavili neki
uglednici u prethodnim odlomcima. Kako su ono rekli? Ah, da, naalost vie
nema vremena za javnu raspravu, ali na svu sreu tono ga ima toliko koliko
je potrebno za dobro tempiranu reklamnu kampanju. Slogan medijske i javne
kampanje vrha za referendum bio je banalan i isprazan: Tu pripadamo11.
Premijerka je na sam dan zakljuivanja rekla: Ovaj smo trenutak sanjali,
eljeli i za njega radili. Zatvorili smo najtee stranice u povijesti (Koja glupost,
op. K.M.) i sada otvaramo novu knjigu. Sve e biti drukije od sada! Toga se i
bojim. Kampanja (im) je svakako bila potrebna. Na to podsjea mali novinski
tekst iz studenog 2011. naslovljen Graani gube ivce, ali EU nam je spas.
Nadnaslov je bio: Zato Hrvati ne ele u Uniju?.
Pisalo je da se predsjednik Josipovi dan prije u Splitu osvrnuo na pad
podrke oko ulaska u EU, jer je prema Gallupovom istraivanju samo oko
25 posto Hrvata smatralo da je lanstvo u EU dobra stvar. Predsjednik je taj
podatak dosta slobodno interpretirao: To je oekivana reakcija jer proces
pristupanja traje predugo. (Tono, ako nekoga eli smuljati, mora to uiniti
na brzinu, dok se ne snae, op. K.M.) Graani su optereeni problemima, a
nezadovoljstvo izazivaju i strahovi u odnosu na europska pravila. (S razlogom,
rekao bih, kako se vidi na mnogim mjestima, op. K.M.). Zadaa vrha drave
(tko vam je dao tu zadau? op. K.M), ali i proeuropskih snaga u Hrvatskoj jest
da vrlo jasno kaemo: bez ulaska u EU Hrvatska nema dobru perspektivu.
( Ako ue, tada nema nikakvu jer je nee ni biti, ako Elita ostvari svoj cilj Eu
rope podijeljene na regije, op. K.M.) Onaj tko danas ostane izvan EU postat
ce slijepo crijevo." Gdje li sam zametnuo bejzbol palicu? Naalost, miroljubiv
kakav jesam, nikad je nisam ni imao.
Kako su graani i demokratski procesi jo jednom bili smetnja zadai"
vrha drave, sedam mjeseci kasnije krenule su reklame. Kako bih vam ih na
jbolje opisao? Recimo ovako: izgledaju kako da su ih smiljali William Ran
dolph Hearst, Joseph Goebels i Rupert Murdoch zajedno. ak nisu niti na
suptilno-perverznom Bernaysovom nivou. Bernaysovski dio posla odraen
je ve prije. ovjek je jo 1928. rekao da se strunjak za odnose s javnou ne
bavi oglaavanjem nego stvaranjem vijesti da bi se javno mnijenje usmjerilo u
nekom eljenom smjeru i da je u novinama sve uglavnom propaganda. Prava
mustra, taj Bernays. I to je upravo ono to se zbivalo oko nas, a reklame za EU

109

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

bile su veliko finale. Neki su smetnuli s uma: to nisu bile informacije. To su

bile reklame.
Reklame se oblikuju onako kako klijent eli i onda se u njima lae o svom
proizvodu ili se o njemu ak nita bitno niti ne govori jer se eli da ga netko
kupi. Kad se tako postave stvari odmah se namee zanimljivo pitanje: kome
je toliko stalo, i zato, da uemo u EU, pa plaa i radi silne reklame? Vladaju
li zaista svijetom altruisti koji su spremni potroiti novac za tuu dobrobit?
Povijest nas tome svakako ne ui. Pa ak ni sadanjost. ak je i u emisiji Euromagazin u lipnju 2011. bio prilog prepun oajnika iz mnogih novih i starih
lanica EU, od Bugarske i Rumunjske do Grke i panjolske. Nikakvih tu nije
bilo dobrih vijesti, osim te da se istina u tragovima probila u medije. Jedan
sluatelj Radija 101 postavio je ispravno pitanje: Tko financira te reklame?
Ako ih financira Republika Hrvatska, u ime koga troi novac 15 milijuna kuna
poreznih obveznika, u ime one polovice ljudi koji su za ulazak u EU ili one
polovice ljudi koji su protiv? I to bi na to rekla ova polovica ljudi koji su pro
tiv? Naravno, uz uvjet da ih itko ita pita.
Promidbena kampanja sredinom 2011. poela je sveobuhvatno. Deki su
pokrenuli i svoju ruku zvanu GONG, pa je prije ljeta na neke m ail-adrese
onih koje su prepoznali kao ,,euroskeptike stigao poziv na sudjelovanje na
zatvorenom okruglom stolu pod nazivom Artikuliranje euroskeptinih argu
menata. I ja sam dobio taj poziv, ne znam zato. Na prvi pogled zvui kao
poziv na objektivnu javnu raspravu, ali ve sljedei reci poziva otkrivaju da je
rije o projektu EU IN Forum - poveanje razumijevanja procesa integracije i
lanstva u EU koji sufinancira Europska unija s ukupno 69.972,50 eura. Eto
dijela odgovora na pitanje o plaanju reklamne kampanje o ulasku u EU.
U tom trenutku objanjenje GONG-a da se to radi zbog nedostataka u
sustavnom informiranju i obrazovanju te izostanku dijaloga i debata o EU,
a kako bi potaknuo objektivnu deliberaciju o dobrim i loim stranama inte
gracije Hrvatske u EU ima sasvim drugi ton, pogotovo zato to je stiglo usred
sveobuhvatne reklamne kampanje, umjesto da se pojavilo... nekada davno.
Ali jednostavno, nikad nije bio cilj voditi potenu javnu debatu, pa ni sad.
Sad se pokree ,,debata, usred hrpe reklama na svim stranama. Pa to pas s
maslom ne bi pojeo.
Ne znam je F se rasprava odrala ili ne, nisam se odazvao jer je bilo oito
da je rije samo o kanaliziranju tzv. ,,euroskepticizma pod nadzorom EU-a,
pa neka se tamo odvija ,,debata. Barem se tako reklo u pozivu, da se kroz
aktivnosti projekta1' ele ojaati racionalne javne debate i dijalog u Hrvatskoj

110

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

o integraciji i lanstvu u EU te se stoga cilja uspostaviti mehanizme putem

kojih bi euroskeptici artikulirali svoje glasove i uli u javnu sferu (debate).
Nisam si mogao pomoi a da mi ne zapne za oko rije racionalna javna
debata. Da vam odmah prevedem - to je ona koja ignorira cjelokupnu zaku
lisnu, pravu povijest Europske unije i njena nastanka, kao i nastanka njenih
sestrinskih organizacija na drugim kontinentima, to su sve iracionalne stvari,
zovu ih jo teorijama urote. Oni koji vjeruju u teoriju o spontanom razvoju
dogaaja. Naravno, moda ja to sve samo umiljam, kao i mnogi drugi, i moda
je GONG zaista elio to kvalitetnije pripremiti seriju visoko profiliranih
javnih debata u razdoblju uoi referenduma" i to prvo kroz okrugle stolove,
zatvorene za javnost, kako bi na temelju tog dijaloga proizveo ujedinjujui
izvjetaj o euroskepticizmu u Hrvatskoj".
Okrugli stolovi zatvoreni za javnost gdje bi se sve proistilo (orvelovski:
napravilo ,,visokoprofiliranim) i usmjerilo u onom smjeru u kojem to eli
onaj koji plaa projekt (orvelovski: artikulirali bi se euroskeptini argumen
ti")? Ujedinjujui izvjetaj o euroskepticizmu u Hrvatskoj"? Kome je izvjetaj
trebao posluiti i na koji nain? Po novinama se moe stei dojam da GONG
ima neke veze s borbom za istinom jer daje izjave za javnost poput ove: Vlada
mora otvoriti javnu raspravu o ulasku u EU, s odgovorima na sva pitanja, pa
tako i ono najvanije: to je tono ispregovarano jer saeci nisu dovoljni".
Zvui kao borba za pravdu, ali zapravo je to opet borba protiv te anoma
lije, bolesti, udne izrasline koju se jo zove euroskepticizam. Jer, reeno je u
Aktualcu Radija 101, GONG je upozorio politiare, ali i medije, da ozbiljno
shvate etrdesetak posto graana koji izraava neki oblik skepse prema ulasku
Hrvatske u EU te da sve upuuje na zakljuak da Vlada pod hitno mora ot
voriti iroku javnu raspravu o ulasku u EU. Sada bi otvarali raspravu kad su
se svi hvalili po novinama kako smo konano zavrili pregovore, pa ne bi bilo
zgodno da ljudi ne glasaju za EU. Deki, i vi odjebite u skokovima.
GONG se pravi da brine za istinu tako to, kao prava nevladina udruga
(danas su ve prekobrojni primjeri koritenja nevladinih udruga za oslabljivanje drava iznutra od strane tajnih slubi i drugih ekspozitura Elite), kri
tizira i proziva vladu objaviti javnosti to je ispregovarala. Stjee se dojam da
ih to zanima zato to je moda neto nepovoljno ispregovarano, a Vlada to
taji. Ali GONG ima sad ve viegodinju tradiciju dobivanja novca od Europ
ske komisije. Jedan takav projekt, kako pie Marjan Bonjak u knjizi EU - Ne,
hvala, bile su radionice po srednjim kolama - 910 radionica u 157 srednjih
kola (financirala ih je Europska komisija, uz Otvoreno drutvo i Ministar
stvo vanjskih poslova) na temu EU. Ideju su saeli u brouri namijenjenoj
111

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

srednjokolcima: Velik dio vas ve e ove godine, napunivi 18 godina, stei

pravo glasa, a za par godina svi ete ga imati. Za oekivati je stoga da ete u
vrijeme kada e se donositi odluka o pristupanju Hrvatske EU svi vi moi
glasovati na referendumu na kojem e se ta odluka donositi". Inae, UN-ova
Konvencija opravim a djeteta zabranjuje politiku indoktrinaciju djece, ali del
egacije Europske Komisije u Zagrebu i GONG su to ipak radili.
Spin se krio na kraju te propagande broure pune apstraktnih prednosti
lanstva (od presudne je vanosti biti tamo gdje se odluuje, tamo gdje se
donose politike odluke"), koju se dobivalo nakon propagandnog predavanja,
a glasi ovako (drte se): Stoga, pripremite se, informirajte se, stvorite svoj
stav i neka to bude va izbor." (naglasak dodan).
GONG je kolarce upozorio i na sljedee: Naalost, u velikom broju
rasprava najglasniji su upravo oni koji o odreenom pitanju najmanje znaju,
pa na taj nain esto agresivnou i bez argumenata pokuavaju nametnuti
svoje stavove. Oni u tome i uspijevaju kod osoba kojima nedostaje osnovno
znanje i informacije o dotinom pitanju." S ovom izjavom se slaem i srcem
i duom. Kao da su opisali ponaanje predstavnika EU u Hrvatskoj, hrvatske
vlade, hrvatskih predsjednika, nevladinih udruga i svih ovih agresivnih re
klama koje ne daju relevantne informacije.
Doista, informirajmo se malo, makar i iracionalno. No, pretpostavljam da
se slikoviti podatci koje u izvaditi iz knjige Davida Ickea Vodi kroz zavjeru
nikad nee nai ni u jednoj brouri (ali tamo se nije naao ni podatak da Lisabonski sporazum hrvatska vlada ni Sabor nisu preveli niti proitali, a ipak e ga
potpisati). Nedavno sam proitao da na Zakon o nedoputenom oglaavanju
nalae zabranu zavaravajueg oglaavanja. To je bilo koje oglaavanje koje na
bilo koji nain dovodi u zabludu osobe kojima je upueno ili do kojih dopire,
pa je vjerojatno da e zbog toga utjecati na njihovo ekonomsko ponaanje. Uz
to, oglaavanje proizvoda koji su dokazano tetni ili mogu natetiti je takoer
zabranjeno Zakonom o medijima. Zakljuio sam da su ove reklame za EU po
svim navedenim tokama nezakonite.

Sjedinjene Europske Drave - na sovjetski nain

Prvi korak u stvaranju Europske zajednice bilo je uvoenje Europske zajed
nice za ugljen i elik koja je startala u srpnju 1952. a ujedinjavala je industrije
ugljena i elika Zapadne Njemake, Francuske, Italije, Belgije, Nizozemske i
Luksemburga pod jednom sredinjom upravom. Imala je ovlasti da odreuje
cijene, investicije, podie novac i donosi odluke veinskim glasanjem. Bila je

112

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

to nadnacionalna udruga, uvedena s isprikom da e tako sprijeiti budue

ratove jer se rat ne moe voditi bez elika i ugljena. Uvedena je u razdoblju
Schumanova plana, ali je iza svega stajao Jean Monnet, predsjednik francuske
Komisije za ope planiranje. Zamisao je pobrala salve pohvala gorljivih zago
vornika iz redova zloglasnog Vijea za vanjske odnose, kao to su ameriki
ministar vanjskih poslova John Foster Dulles i Dean Acheson. Merry i Serge
Bromberger, dvoje Monnetovih oboavatelja, iznijeli su taj plan u svojoj knjizi
Jean Monnet i Sjedinjene Europske Drave:
Postupno, kako se predvia, nadnacionalne vlasti, p od nadzorom Europ
skog vijea ministara u Bruxellesu i Skuptine u Strasbourgu, preuzet e up
ravu nad svim aktivnostima na europskom kontinentu. Doi e dan kada
e vlade biti prisiljene priznati d a je ujedinjena Europa gotova injenica, a
da same nee imati nikakvog utjecaja pri uspostavi njenih temeljnih naela.
Jedino e morati spojiti sve te nezavisne ustanove u jednu jedinu federalnu
upravu, a zatim proglasiti Sjedinjene Europske Drave.
David Icke pie ovo:
Godine 1984. prebjeg iz sovjetskog KGB-a Anatolij Golicin upozoravao je
da e u Sovjetskom Savezu i Istonoj Europi doi do lanog oslobaanja.
Rekao je da e to Zapad objeruke doekati te da e to dovesti do spajanja
Europske zajednice i zemalja biveg Sovjetskog Saveza. Sve je ispalo tono
onako kako je i planirano. Tijekom jednog posjeta Europskom parlamentu
2006. godine jo jedan sovjetski disident, Vladimir Bukovski, spomenuo je
tajne dokumente Politbiroa i Centralnog komiteta o Europskoj uniji koje je
imao priliku proitati 1992. godine.
Izjavio je da spisi potvruju postojanje zavjere kojom se Europa eli
pretvoriti u totalitaristiku d ravu EU je nazvao udovitem, a Bukovs
ki je potvrdio ono to je rekao Anatolij Golicin. Dokumenti otkrivaju da su
lanovi Trilateralne komisije otili na sastanak sa sovjetskim predsjednikom
M ihaelom Gorbaovim u sijenju 1989. godine. Komisiju je predvodio D a
vid Rockefeller (Bilderberka skupina) i Henry Kissinger (Bilderberka sk
upina), a ukljuivala je i nekadanjeg francuskog predsjednika Valeryja
Giscarda Estainga (Bilderberka skupina).
Razgovarali su o tome kako Gorbaov treba integrirali Sovjetski Savez
u GATT, sporazum o slobodnoj trgovini, u MMF te u Svjetsku banku,
a raspravi je odluio pridonijeti i Giscard d Estaing koji je rekao: Gospo-

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

dine predsjednie, ne mogu Vam rei kada e se to tono dogodili, vjero

jatno u roku od petnaest godina, ali Europa e postati federalna drava i za
to se morate pripremiti. S nama, i s europskim voama, morate razraditi
naine na koje ete reagirati te kakvu ete interakciju omoguiti drugim
istonoeuropskim zem ljam a ili kako da postanu dio toga. Morate se na to
pripremiti.
Govorio je tri godine prije potpisivanja Maastrichtskog sporazuma kojim
je Europska zajednica pretvorena u Europsku uniju, a pogodite tko je sas
tavio nacrt planiranog europskog Ustava... Giscard d Estaing. Da nije bilo
izglasanog protivljenja Francuske i Nizozemske tim bi ustavom Europa
postala federalnom dravom otprilike sedamnaest godina nakon to je
iznio svoje predvianje o vjerojatno[m] roku od petnaest godina.
I kaete da nema zavjere?
Anatolij Golicin kae da ga Europski parlament, koji nema nikakve ov
lasti vrijedne toga naziva, podsjea na Vrhovni Sovjet koji je osmiljen da
izgleda vrhovno prem da je kontrola u stvari bila u rukama birokrata iz
Politbiroa, za kojeg Galicin kae da je bio upravo onakav kakva je danas
Europska komisija. Kada pogledate vrstu korupcije u EU potpuno je istov
jetna sovjetskoj vrsti korupcije, a polazi od vrha nadolje, umjesto od dna
prem a gore, kae Golicin i dodaje:
Proanalizirate li sve te strukture i znaajke ovog nastajueg europskog
udovita opazit ete da ono sve vie nalikuje Sovjetskom Savezu ... u nje
mu nema KGB-a - barem zasad - ali vrlo pom no pratim strukture tipa
Europola, na primjer. Prilino sam zabrinut je r e ta organizacija imati
ovlasti vee od onih KGB-a. Njeni e predstavnici imati diplomatski imu
nitet. Moete li zamisliti KGB s diplomatskim imunitetom? Nadgledat e
nas u vezi trideset i dvije vrste kaznenih djela, od kojih dva izazivaju oso
bitu zabrinutost: jedn o se naziva rasizmom a drugo ksenofobijom ... To je,
dakle, novo kazneno djelo i na nj smo ve upozoreni. Netko iz britanske
vlade rekao nam je da e oni koji se protive nekontroliranom useljavanju iz
Treeg svijeta biti smatrani rasistima, a oni koji se opiru daljnjim europs
kim integracijama bit e smatrani ksenofobima.
Europska unija eli nadzirati sve sudove u svakoj zemlji svog stalno ireeg
carstva, a posredstvom zakona vri neuvene napade na osnovne slobode
kao to je sloboda izraavanja i miljenja. Prednacrt jedn e EU direktive
koju predlae Njemaka sadri planove da se poricanje holokausta p ro
glasi nezakonitim te da se stvori delikt kakav unutar britanskog prava ne
postoji. Spomenuti planovi predviaju da se poricanje slubene verzije su-

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

koba u Africi i na Balkanu proglasi kaznenim djelom. Takve zloinake

primisli (misaoni zloini) i preispitivanje slubene povijesti povlaili bi za
sobom kaznu zatvora do tri godine zbog poricanja genocida. Neizabrani
slubenici Europske komisije uporno su zahtijevali donoenje takvih z a
kona je r se rasizam i ksenofobija mogu oitovati u obliku poricanja geno
cida, tako d a je iznimno vano poduzeti odlune mjere. Koje li orvelovske
fraze - poricanje genocida.
Kad se ovjek dublje informira vie mu se ne mogu prodavati argumenti
poput ovog koji sam proitao u dnevnim novinama, u intervjuu s Peterom
Gyorkosom, veleposlanikom u EU koji je iza scene progurao zakljuenje
(hrvatskih) pregovora". Tako je bar pisalo, hvala ti puno na tome, Petre, i evo ti
nogom u guzicu. Evo odgovora na pitanje to mogu oekivati hrvatski graani
od lanstva i to bi on rekao onima koji se boje da vie nee jesti sir i vrhnje, ili
da e Hrvatska izgubiti identitet. Gyorkos je odgovorio klasinom demagogi
jom: Neete izgubiti suverenitet nego ete zajedno s drugima dijeliti odgov
ornost, ime postiete viu razinu suvereniteta."
Spin kakvog se ni Bernays ne bi posramio. Ali najbolje tek dolazi: Zar
mislite", rekao je Gyorkos, da bi Francuska i Velika Britanija bile u EU kad bi
to znailo gubitak suvereniteta?" Da, mislim da bi jer njihovi graani nikad to
nisu niti eljeli, ve je sve proizvod manipulacije njihovih premijera i drugih
politiara, pod nevidljivim usmjeravanjem operativnih skupina Elite poput
Bilderberke skupine koji su javnosti govorili jedno, a radili drugo. Naalost,
iracionalni podaci nisu pogodni za GONG-ove javne debate, niti za bilo to
drugo. Sto da s njima radimo? Moda da ih jo jednom proitamo u prije
spomenutim knjigama, ali s time da se imena britanskih politikih voa zami
jene imenima naih politikih voa.
Kako i dalje sve pie u novinama - a divovski bijeli slon jo uvijek sjedi
ispred naih oiju u dnevnom boravku, a nitko ga ne vidi - tako je u stude
nom osvanuo znakoviti naslov Poteen ECB (Europska sredinja banka, op.
K.M.) - Merkel i Sarkozy za tektonske promjene u EU". Skupila su se slona
braa. Sarkozy je rekao da bi izmjene EU ugovora trebale ojaati povjerenje u
eurozoni koje bi rezultiralo snanijom integracijom.
Snanija integracija izmeu ostaloga sa sobom nosi i nametanje gomile
besmislenih pravila i zakona koji nadjaavaju nacionalna zakonodavstva ako
su u suprotnosti s njima, a parlamenti zemalja ih ionako usvajaju bez itanja.
Slikoviti prikaz te kafkijansko/orvelovkse diktature stigao je do mene e-mailom:

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Pitagorin pouak: 24 rijei.

Molitva Oe na: 66 rijei.
Arhimedov pouak: 67 rijei.
10 zapovijedi: 179 rijei.
Amerika Deklaracija nezavisnosti: 1.300 rijei.
Ameriki Ustav sa svih 27 izmjena i dopuna: 7.818 rijei.
Propisi EU o prodaji zelja: 26.911 rijei

Slavljenje ome oko vrata

Jedan je komentator sredinom prosinca napisao kolumnu naslovljenu
Zato bismo trebali slaviti 9. prosinca". Bio je to dan kad je hrvatska vlada
potpisala Ugovor o pristupanju u EU. Jao ljudima uz takve stavotvoritelje,
uvjerene u recikliranu propagandu koju prenose kao svoje zakljuke. Oku
pacija stavova i uvjerenja u ovakvim je sluajevima bila potpuna, a nositelji
tih okupiranih umova nisu niti na tragu da toga postanu svjesni da su samo
pokretni hard-disk za instalirane programe. Njihovi su zakljuci logini kao
ishod informacija kojima barataju. No, kao i kod raunala, ako ubaci sranje
od ulaznih podataka dobit e i sranje od zakljuka.
Komentirajui injenicu da je ugovor potpisala predsjednica HDZ-a, iju
stranku komentator smatra utjelovljenjem negacije svih europskih vrijednosti, kako ljudskih prava i jednakosti graana, tako i slobodnog trita,
napisao je da je moralna i politika snaga europskog integralizma takva je da
je pred njom morala popustiti ak i onakva stranka. Zbljuv. Moralna strana
Europske unije? To jednostavno ne postoji, o emu se moe osvjedoiti svatko
tko se malo informira o stupnju korumpiranosti EU, o biografijama njenih
kreatora te njihove brojne veze s krajnje negativnim pokretima i linostima
20. stoljea poput nacista, nekim isturenim, a nekim samozatajnim, te kako
promovira EU kao dio ireg plana stvaranja svjetske totalitarne drave. Ali
za to bi trebalo malo pravog istraivanja, ti podatci do novinara koji spadaju
meu najneinformiranije ljude na svijetu nee stii pomou naina na koji
oni rade istraivanje", a to je itanje raznih drugih novina i gledanje vijesti
na televiziji. To su nadzirani kanali informacija i upravo je nevjerojatno da se
toliko velik broj profesionalnih izvjestitelja smatra informiranim na temelju
korporatistikih komunikeja.
Dalje je u kolumni slijedilo jo nevjerojatnih tvrdnji: Od zavretka Drugog
svjetskog rata 9. svibnja 1945., dakle za punih 66 godina i 7 mjeseci nije se

116

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I USTIMA

graanima Hrvatske dogodilo neto toliko dobro i toliko poeljno. Nije se do

devetog prosinca 2011. zbilo nita to je obeavalo tako spektakularan kvali
tativni iskorak u sasvim nove, drukije i bolje perspektive." Da, u perspek
tive porobljenosti. Ali nadalje: Sklapanjem Ugovora o pristupanju, sada, u
zadnjim tjednima 2011., demokracija u Hrvatskoj vie ne ovisi o samovolji
lokalne politike elite nego svoju sudbinu poinje dijeliti sa sudbinom eu
ropske demokracije." to svakako zvui vie kao nekrolog nego kao povod
za slavlje. Naravno, ovjek je bio i malo kritian, pa je napisao da je EU
nesavrena kao i svaka politika tvorevina. Katkad je i vrlo glupa: sjetimo se
samo propisa o puenju i ribarstvu". Ali ne, drue, ti i mnogi drugi potezi nisu
proizvod nesavrenstva nego dio hladno proraunate dugorone ekonomske i
psiholoke igre koja je autoru citiranih redaka u potpunosti nepoznata.
Zato Unija?", pita se ovjek u svom tekstu, a pitam se i ja, nestrpljivo
oekujui odgovor, koji je glasio: Odgovor je jednostavan i straan u svojoj
jednostavnosti i samo u neznalicama ili zlonamjernima moe izazvati dvojbu:
iz onog istog razloga zbog kojeg je jo 1951. - dok su sjeanja na Auschwitz
i ludilo rasnih, vjerskih i etnikih dioba bila jo svjea - osnovana Europska
zajednica za ugljen i elik: zato da ekonomije europskih zemalja postanu tako
neraskidivo meuovisne, a granice toliko porozne i nevane da bi na ovom
osakaenom i raskomadanom kontinentu rat postao neisplativ, da bi postao i
jo gluplji no to je glup, da bi postao nemogu, kada ve nije nezamisliv - ili
upravo zato to je zamisliv."
Sve to lijepo zvui, jedini je problem to je to ista propaganda proistekla iz
falsificirane povijesti EU jer su snage koje su stvorile EU bile upravo one iste
koje su stvorile i Hitlera, i SSSR, i gulage, i koncentracijske logore, i manipu
lacijama pokrenule oba svjetska rata upravo da bi dale razloga za integraciju,
jer nita tako temeljito i naglo ne mijenja svijet kao ratovi. Sve je to odlino
dokumentirano na desecima tisua stranica raznih knjiga objavljenih i kod
nas, a te snage zaslune su za smrt i patnju stotina milijuna ljudi u 20. stoljeu.
Osim toga, te iste snage ove sekunde rade na stvaranju Treeg svjetskog rata
sa aritem u Iranu i Pakistanu, to samo slijepac ne vidi. Koliina naivnosti
koja izvire iz ovog teksta, koji navodim jer je simptomatian za itav spektar
slinog razmiljanja, jednostavno je nevjerojatna.
No, autor je u meuvremenu nauo toke koje su dio repertoara teorije
urota" (koju ja osobno, kao to je iz dosadanjih stranica ve postalo jasno,
smatram neophodnim filtrom bez kojega je nemogue ispravno interpreti
rati dogaaje, ali je takoer i lako zalutati u polovinom razumijevanju urote,
jer ona zahtijeva drastini zaokret u slici svijeta koja nam je usaena), pa je

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

napisao:Sve i kada bi netko, Bruxelles, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy, en

gleski masoni, Udba, bankari s cilindrima i prugastim hlaama, Grupa Bilderberg, Kominterna, homoseksualci, Serge Brammertz, George Soros ili bilo
tko traio od europskih graana da se u ime trajnog europskog mira odreknu
svog nacionalnog identiteta - a to ne trai nitko jer rije je samo o irelevantnoj
intimnoj sklonosti - vrijedilo bi se u ime neeg tako uzvienog odrei neeg
tako suvinog, iz jednostavnog razloga to se u ratovima rue gradovi i bolno
izobliuje ljudsko tkivo, dok od nacionalnog identiteta koristi imaju samo ko
rumpirani politiari, loi pisci i patoloke ubojice (...) Zar mir nema dignitet?
Zar mir nije jedina doista neupitna svetinja?"
Zar zaista netko moe ozbiljno misliti da je ovim (sarkastino, ali s nekim
iznimkama tono) navedenim pokretaima zakulisnih manipulacija mir na
srcu? To su za njih samo floskule koje koriste da bi umirile ili zavele ovice
dok ih vode na klanje. I njihov pijun Hitler se pozivao na mir dok je kuhao
rat, pa i dok ga je vodio, to su obine gluposti, zainjene patetikom na razini
ili ispod razine srednjokolske kolske zadae. Nee ti netko valjda otvoreno
priopiti planove koje ima za tebe ako zna da ti se nee dopasti?
Osim toga, plan doista i jest da se nacionalni identiteti ukinu, ali za poetak
to i nije vano pa se trenutno ovice tjei da se to nee zbiti. Trenutno je do
voljno ukinuti nacionalne suverenitete, a ni to nije toliko bitno s obzirom da
su ve ukinuti monetarni suvereniteti. Tko vlada novcem vlada ivotima ljudi,
tu doista nema puno filozofije, kao to je nema niti oko pitanja tko upravlja
novcem. Svi putovi uvijek vode do istih institucija i banaka, ali o tome malo
kasnije.
Autor je nastavio u duhu srednjokolske patetike, i dalje isporuujui gomile
slova bez jednog suvislog podatka: Sitniavi, samozadovoljni, tamburaki
autizam povukao se pred najveim i najhumanijim projektom u europskoj
povijesti koji doista zasluuje velianstvenu Beethovenovu Devetu kao svoju
himnu. Ne postoji kriza koja bi nunost i moralnu superiornost tog projekta
mogla dovesti u pitanje jer, ako ne opstane Unija, nee opstati ni europska
civilizacija. Vjerojatno su i zato europski dravnici tog istog devetog prosinca
postigli sporazum o fiskalnoj uniji koji je oznaio poetak kraja nenaplativih
suverenih dugova, poetak kraja kriminalne navike nacionalnih politikih
elita da stvaraju astronomske proraunske deficite."
Nevjerojatno je da netko moe projekt stvaranja centralizirane diktature,
kojem je cilj osiromaiti stanovnike Europe i oduzeti im zemlju po istom re
ceptu kako je to ista kvadra ve prethodnih desetljea napravila u zemljama
Treeg svijeta, zvati najhumanijim projektom u ljudskoj povijest". Ne znam

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

bih li se smijao, plakao ili vikao. Pa onda nigdje utemeljene teze o opstanku
EU kao uvjeta za opstanak europske civilizacije i onda hop! - skok na oprav
davanje stvaranja fiskalne unije to je samo jedna korak u stvaranju svjetske
elektronike valute, ali autor iru sliku zbivanja nema ni u primisli. Kao to ig
norira injenice da su nacionalni dugovi stvoreni jer je doputeno da nastanu,
upravo da bi se stvorio povod za stvaranje fiskalne unije, to je isti trik koji
je iskoriten kod stvaranja kreditne krize iz 2008. godine. U svojoj sljepoi
kolumnist je dalje napisao: Kamo sree da je fiskalna unija uspostavljena
ranije i da je bila u prilici pravodobno obuzdati hrvatsku, grku, talijansku,
svaiju fiskalnu suverenost/1Prijatelju, nikad nije bilo u planu da zemlje budu
nezaduene. Ali u jednom je bio u pravu napisavi: Danas proraunskog
deficita moda ne bi bilo ili bi barem bio podnoljiv, iako je svaki proraunski
deficit nedopustiv iz jednostavnog razloga to je nemoralno troiti novac koji
ne postoji i poslije nedune graane siliti da ga otplauju." to je upravo ono
to nadnacionalna elita koja stoji iza stvaranja EU ima u planu kao jedan od
naina porobljavanja stanovnitva svijeta.
Zakljuak kolumne bio je kao prepisan iz iluminatske propagande: Kao
to se pokazalo da je monetarna unija nemogua bez fiskalne, jasno je da
je i fiskalna unija nemogua bez politike unije, dakle bez europske vlade
koja e biti odgovorna europskom parlamentu izabranom na sveeuropskim
demokratskim izborima." Zar on ne zna da Parlament nema tih ovlasti, ne
izglasava zakone niti daje vladu, a prava vlada, Europska komisija, ne odgo
vara nikome. Barem ne javno, da mi to znamo. Tuna je injenica da ovakvi
autori piu iz uvjerenja, pokazujui koliko je onaj striek iz prvog poglavlja
znao posao.
Sasvim je drugo kad dobitnik odlija Maltekih vitezova (jedne od monih
grupacija koje su dio struktura to zakulisno upravljaju svijetom, imaju
promatrako mjesto u UN-u, a prema nekima nadziru i MMF) u vezi potpisa
za pristupanje EU izjavi: Obavljen je odlian posao, oekujem da se trijum
falno odradi i referendum". Moda je mali problemi to je ta osoba pred
sjednik Hrvatske Ivo Josipovi, pa se ne mogu ne zapitati kome doista pripada
njegova lojalnost. I to je napravio da su mu Malteki vitezovi dali odlije?
Portal Politika.hr 16. sijenja 2012. objavio je sadraj pisma Johna Blundella, poznatog britanskog politiara i autora, predsjedniku Josipoviu, s vanim
pitanjima na koja treba odgovoriti" prije nego to preda svoju zemlju EU. Evo
tih pounih pitanja:

119

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

1. Zato biste se eljeli odrei upravljanja Vaom zemljom?

Naravno, rei e Vam da pripadnost EU ni na koji nain ne znai od ba
civanje suvereniteta Vae zemlje. Suverenitet je ustavna neovisnost zemlje,
njezina ekskluzivna politika vlast. (...) Ali, razmislite o sljedeem! Kad
jednom bude lanica EU Vaa zemlja bit e podlona vioj politikoj vlasti
- u Bruxellesu. EU e nadvladati politiku Vae vlade u vanjskoj politici, sig
urnosti, poljoprivredi, ekonomskoj politici i mnogo vie toga. (...) [Vlast]
ne moete je istovremeno predati i zadrati. Biti suverena nacija je isto kao
i biti djevica - ili jeste ili niste.
2. elite li vie pravila i propisa?
EU ima jaku elju za usklaivanjem kako bi izgladila razlike izmeu
drava lanica. Nain na koji ona to rad ije izmiljanjepropisa. Ve ih sada
ima stotine tisua, a pokrivaju raznovrsna podruja, od zagaenja, p a do
toga kako zapoljavate, odnosno dajete otkaz ljudima, s tim da Vam vie od
5.000 novih dolazi svake godine iz Bruxellesa. Zemljama nije uvijek lako
udovoljiti tim zahtjevima, a za mala poduzea to je ponekad nemogue.
Ako mislite da ve imate dosta propisa, jo niste nita vidjeli!
3. Bi li Vas usreilo pridruivanje korumpiranoj organizaciji?
Nema sumnje da je EU pokvarena do sri. U svibnju 2004. britanski
nacionalni revizijski ured (NAO) podnio je izvjee o 10.000 sluajeva pre
vare u EU u 2002. godini to je stajalo 700 milijuna funti i vie u odnosu
na 5.482 sluaja koji su stajali 386 milijuna funti u 2001. godini, to znai
da se broj sluajeva prijevare udvostruio u sam o jedn oj godini. No, brojke
poput ovih predstavljaju tek vrh ledenjaka, one se odnose na stvari za koje
nacionalne vlade znaju i koje su spremne otkriti. Puno je gora procjena da
oko pet posto prorauna Komisije - ili skoro 4 milijarde funti - nestaje svake
godine. To je Va novac, usput reeno. Osjeate se ogoreni? I trebate. No,
u vezi s tim ne moete uiniti nita. Ne moete ak ni glasovanjem izbaciti
krivce iz dravne slube.
4. Smatrate li da su ogranienja u trgovini dobra stvar?
Pa, trebali biste, je r to je ono to ete dobiti kad uete u EU. Bit e tu,
naravno, i prednosti kad doe do trgovanja s drugim zem ljam a lanicama,
ali to je sa svim drugim zemljama, kao npr. SAD-om?(...).

120

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

5. Mislite li daje zabavno imati visoku nezaposlenost?

Ako uivate u perspektivama sporog rasta, rigidnog trita rada,
poveanju nametljivih propisa, visokim i rastuim porezim a i visokoj razi
ni strogo zatiene trgovine u nekim sektorima, tada je EU pravo mjesto
za Vas. Dokaz tome je visoka nezaposlenost koju Europa proivljava ve
vie od desetljea. Nije sluajno da dvije najnaprednije europske zemlje,
Norveka i vicarska, nisu u EU.
6. Sto mislite o ulasku u najneuinkovitiji sustav potpore poljoprivredi
ikad osmiljen?
Zajednika agrarna politika bila je plemenita zamisao: subvencionirati
poljoprivrednike da bi se odrale visoke plae na selu i zaustaviti odlazak
ljudi sa sela u gradove, u potrazi za bolje plaenim poslovima. Ali, nije
uspjelo, a nastradali su obini graani. Kao rezultat svega, plaaju skuplju
hranu i vee poreze. I zamislite - ruralna podruja su i dalje u opadanju.
ujem da se Vaa zemlja odrie mogunosti uzgoja i proirenja profit
abilne industrije vina odm ah nakon ulaska u EU, na taj nain ubijajui
potencijal itave industrije za prodaju svojih proizvoda svijetu?
7. Smeta li Vam to odustajete od izgradnje demokracije?
Vai graani ele izraziti svoje poglede na ono to se dogaa u Vaoj
zemlji glasovanjem. (...) Meutim, ulaskom u EU stvari se mijenjaju. Za
EU bi politika demokracija znaila imati europski narod, europsko javno
miljenje i priliku da se glasuje za ono to se dogaa u Europi. Ali, Europa
nema zajednikog naroda, niti ima zajednike spone saveznitva i obveza,
to znai da graani vjerojatno ne bi prihvatili odluke veine za koje vje
ruju da ih diskriminiraju ili p ak nepravedno idu u prilog drugima. Upravo
zato e europske politike elite i birokracije odluivati o vrlo vanim europ
skim pitanjima, to e, naravno, imati utjecaja i na ono to se dogaa u
Vaoj zemlji. Tako je jednostavnije, ak i kad je cijena za to demokracija.
8. Kako Vam se svia biti sitna riba u velikom europskom moru?
Prema ustavu EU, veu mo glasovanja imat e drave s veom popu
lacijom i tamo e biti vie veinskih odluka nego onih koje se temelje na
jednoglasnosti. To znai da e Vai izabrani predstavnici imati malo utje
caja na ono to se dogaa u Europi. I kao to svi znamo, Francuzi i Ni
jem ci slau se u mnogim vanim pitanjima. Oni su velike ribe u europskom
moru. Vaa zemlja, na alost, tek je jedn a od sitnih riba. I kad ve govorim
121

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

o ribama, odluka Hrvatske da se odrekne svog jedinstvenog gospodarskog

pojasa na Jadranskom moru dovest e do kraja obiteljski voenih biznisa
koji su stoljeima vodili rauna o prirodnim resursima i opskrbljivali ribom
naciju i izvan nje. tovie, gubitak milijardi eura potencijalnih izvora iz
podm orja Jadranskog mora dodatno e nanijeti tete hrvatskoj ekonomiji i
njezinoj budunosti.
9. Jeste li sretni to ete odustati od svoje valute?
(...) Ako vaa zemlja prihvati euro gubi kontrolu nad svojim vlastitim
gospodarstvom. Pogledajte sam o kako danas stoje zemlje koje su usvojile
euro. Europska sredinja banka e donositi odluke o kamatnim stopama.
Vai financijski strunjaci i politiari vie nee moi odluivati to e biti
s vaim novcem. (...) Vae e gospodarstvo patiti je r je nemogue odrediti
jednu kamatnu stopu koja e odgovarati svim zemljam a u Europi. Ako
trebate jo dokaza, imajte na umu da drave koje najbolje napreduju nisu
prihvatile EU.
S potovanjem,
John Blundell
Istaknuti Stariji suradnik, Institute o f Economic Affairs (IEA), London

Konano i otvoreno - EU postaje federacija

U rujnu 2012. karte su konano baene na stol, u naslovima poput: Barroso trai federaciju.
Europska unija treba se pretvoriti u federaciju nacionalnih drava, to je na
politiki horizont, rekao je fikusima zvanim zastupnici europskog parlamenta
taj udni ovjek, jo jednom ne objasnivi na koga misli pod ,,mi. Barroso je
dodao da to ne znai uspostavu superdrave, nego demokratsku federaciju
nacionalnih drava, koja e biti u interesu drava lanica, a ne protiv njih.
Mos mislit.
Jedan drugi tekst imao je naslov: Kriza EU-a: Federativna Europska unija?
Zato ne?
A zato da?
U tekstu je jo jednom jasno bila vidljiva taktika problem - reakcijarjeenje: Dvogodinja kriza eura itekako je naela temelje Europske unije,
koja ne uspijeva nai pravo rjeenje za nastalu situaciju. Mnogi pak smatraju da
je najbolje rjeenje ojaavanje politike unije, odnosno stvaranje svojevrsnih
Ujedinjenih Europskih Drava. Sve zbog toga, pisalo je, to se uspostavila

122

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U S TIM A

zajednika valuta koju nije pratilo i jaanje politike unije, ali mi znamo da se
ba zato i uspostavila da dovede do ovakvog ishoda, zar ne? Jer, kako je reeno
u lanku, mnogima je ideja stvaranja europske superdave iliti Ujedinjenih
Europskih Drava oduvijek bila problematina, veinom jer lanice nisu ba
spremne odrei se cijelog nacionalnog suvereniteta, no s druge strane, odu
vijek postoje politiki vizionari (ili moda sanjari?) koji u budunosti Europu
vide kao jednu veliku dravu.
Ili moda mislite na iluminatsko-korporatistike manipulatore?
Bivi njemaki ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u istom tekstu
smatra daje rjeenje stvaranje zajednike europske drave, a sluajno otkriva
kako je isti recept ve primijenjen u manipulaciji kojom su stvorene SAD.
Fischer kao primjer navodi legendarnog amerikog ministra financija Alex
an d er Hamiltona, koji je u ratu za ameriku nezavisnost federalizirao dug
ove saveznih drava koje su bankrotirale zbog pobune i sukoba s Englezima,
a da toga nije bilo, smatra Fischer, amerika bi federacija propala. Tekst nas je
dalje obavjetavao da ugledni britanski asopis The Economist, koji pak nije
poznat po lijevim skretanjima kao bivi ef njemakih Zelenih, u svojem na
jnovijem broju zagovara manje-vie istu stvar. To je zato jer su politike pod
jele iluzija, iza svih strana stoji ista sila. The Economist u tekstu naslovljenom
Europski izbor objanjava kako za EU u biti postoje samo dvije dugorone
opcije: prva je raspad i povratak sitnonacionalnim interesima koji su doveli
do dva svjetska rata, a drugi je stvaranje europske superdrave. Eto opet lekci
je iz alternativne povijesti, u kojoj su i svjetski ratovi konstruirani kao dio
globalne taktike problem-reakcija-rjeenje s ciljem davanja povoda i vjetra
u jedra centralizaciji moi. Ograniena verzija federalizma je daleko manje
mizerno rjeenje krize nego raspad eura i moda cijele Unije, zakljuuje The
Economist, ali mi znamo da ionako nee dugo biti ograniena.
A to su prepoznali i esi, o emu svjedoi naslov iz rujna 2012: Klaus
protiv Barrosa - Ljutiti esi: Pristupili smo Europskoj uniji, a ne federaciji u
kojoj emo postati nevana pokrajina. Kad niste htjeli sluati Davida Ickea,
lake je bilo smijati mu se .
eki predsjednik Vaclav Klaus, pisalo je, odluno je odbacio ideju pred
sjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosoa o stvaranju europske
federacije", a jedino to je smatrao pozitivnim u Barrosovu govoru u Europ
skom parlamentu bilo je to da je Barroso po prvi put jasno priznao stvarne
ciljeve dananjih protagonista daljnjeg produbljenja europske integracije.

123

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

Brige oko referenduma

Svi su se krajem prvog tromjeseja 2011. uskomeali oko referenduma. U
jednom je tekstu prenesena izjava predsjednika Josipovia: Mislim da je i
politikom laiku jasno da je prvo potrebno odrati izbore, a onda ii na refer
endum. Nae budue lanstvo u Uniji nikako ne smije doi u pitanje". Samo da
graani ne budu preglupi da to shvate. To je brinulo i urednika i komentatora
jednog politikog tjednog novinskog priloga. Naveo je da treba pripaziti na
neke stvari. Jedna je bila da se ne treba pretjerano slaviti zavretak pregovora
jer bi raskono slavlje moglo jo vie razjariti euroskeptike koji se najee
regrutiraju iz pauperiziranih slojeva, sve brojnijih u Hrvatskoj.
Dakle, euroskeptici nisu ljudi koji su u stanju jasno razmiljati ve su razjar
eni i kao takvi, pomalo pomuenoga uma. Ba takvima bi ih opisao i Edward
Bernays. to se tie regrutiranja euroskeptika iz osiromaenih slojeva, o tome
ne znam, jer oni koje ja poznajem ne odgovaraju tom opisu, a nisu ba ni
jako razjareni. Moglo bi se prije rei da razmiljaju dosta hladne glave. Meni
osobno su zagovaratelji EU izgledali prilino napaljeni na ulazak, pomalo ak
s erotskim nabojem.
Druga stvar koju je komentator naveo bila je da pripremanju referendu
ma treba prii to ozbiljnije i u kampanju ukljuiti sve relevantne politike
i drutvene snage, pogotovo oporbu. Na tren sam se sloio, ali u nastavku
reenice postalo je jasno da misli na pripremu kampanje za uvjeravanje ljudi
da podre ulazak u EU. Tko je to odredio i zato? Referendum bi trebao pred
stavljati volju graana, pa reklamna kampanja samo za jednu stranu svakako
nije etian potez. to se pak tie prijedloga da se ukljui oporba, on spada
u kategoriju privid demokracije, jer tadanja je oporba u to bila ukljuena
srcem i duom, to zna svatko tko je pratio rijei i djela dananjih premijera
i ministara, Milanovia, Pusike i drugih tadanjih oporbenjaka". Predsjed
nik je pak porast euroskepticizma u Hrvatskoj smatrao loginim odgovorom
na predugo trajanje pregovora, pa neki vie ne vide cjelinu pogodnosti koje
donosi ulazak u Uniju. Kao da postoji ikakva pogodnost. Jo je predsjednik
rekao da je: zadaa svih nas da graanima pokaemo sve prednosti ovoga
puta, jer Hrvatska teko da bez Unije ima gospodarsku budunost.
Bla, bla. Ali zanimljivo je i opet pitanje: koga to - svih njih? Tko su to
oni"? Netko tko bi zapravo trebao predstavljati nas, ali zapravo sebe zove
nas", a mi smo netko drugi? Drugo pitanje: ako je njihova" zadaa, tko je
njima dao tu zadau da nas uvjere u bilo to? Sve zbog tog prokletog referen
duma, samo problemi oko njega. Kad su Matu Grania prije nekoliko godina

124

EUROPSKA UNIJA U VIJESTIM A I USTIMA

pitali to ako referendum ne proe, odgovorio je: Mora proi te dodao da e

se ponavljati ako ne proe, kao to se ponavljao i u drugim zemljama.
Polovicom svibnja jedne poznate dnevne novine donijele su velikim cr
venim slovima naslov preko dvije strane koji je glasio: Jedina opasnost: Na i
slovenski referendum - ako Hrvati kau ,,Ne novu ansu nee dobiti. Nevje
rojatno je koliko lai moe stati u tek par rijei. Naime, jedina opasnost je bila
Da" na referendumu, a to se tie ovog da drugu ansu neemo dobiti.....
osim to je rije samo o ansi" da si stavimo omu oko vrata, ne da je ne
bismo dobili, nego bi sto posto-apsolutno-sigurno bilo smiljeno ponavljanje
referenduma ili njegovo zaobilaenje na neki drugi nain. Doista, nije se mor
alo strahovati za drugu ansu". Svi koji su na referendumima odbacili razne
aspekte EU, pa i ustav, dobili su drugu ansu". I da postavim najstarije pitanje
na svijetu - tko kontrolira kontrolore?
O
referendumu se pisalo kao o nekoj kanceroznoj bolesti, iako je to bio
jedini preostali trag demokracije u cijelom sranju i lai. No, valjda puls nacije
nije kucao s pulsom elja nae politike elite pa je krajem 2011. politiarka
Pusi poela spominjati odgaanje referenduma za veljau. Rekla je da nema
potrebe riskirati jer oito nee biti dovoljno vremena za kampanju i upozna
vanje graana sa svim injenicama. Htjela je rei da nee biti dovoljno vreme
na za obmanjivanje i ispiranje mozga laima. Vrag se krije u desecima tisua
detalja u silnim dokumentima koje smo potpisali, ali ona je rekla da je ono
to je graanima najzanimljivije definirano na otprilike 45 stranica i nekoliko
dodataka koji govore kako e se hrvatsko zakonodavstvo uklopiti u europsku
steevinu." Ma da, sve su drugo samo nebitne sitnice. Jo je rekla: Nakon to
se objavi cjeloviti ugovor treba napraviti pametne i razumljive saetke svakog
poglavlja kako bi graani prije referenduma tono znali o emu odluuju te
dodala da bi ovakav pristupni ugovor i ona sama potpisala, to je sasvim jasno
jer mi se ini da je rije o jednoj od osoba koje su se u hrvatskoj politici po
javile sa zadatkom. Doista, kod nekih ljudi je lako prepoznati kad lau. Tada
miu ustima.
Na web-situ http://europskaunija.yolasite.com, koji je agitirao protiv EU,
deki su izvadili zanimljiv citat Davora Boinovia (za kojeg je pisalo da je
ministar obrane u euroatlantskim integracijama i da je jo kao veleposlanik
pri NATO-u, gdje je za potrebe i u korist briselske elite odradio propagandnu
kampanju uoi utrpavanja Hrvatske u taj zloinaki savez") u izjavi za Novi
list 12. veljae 2007.: Referendum je pitanje izraavanja miljenja graana. S
jedn e je strane ono sueljeno s elementima predstavnike demokracije. Treba li

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

nam predstavnika demokracija ako emo za sva vana pitanja sazivati refer
endum? Neke su stvari prekomplicirane da bi bile iroko shvaene. Tako je eu
ropski ustav p ao na referendumu je r tko moe oekivati da e prosjeni graanin
proitati, prouiti i shvatiti njegovih 1600 stranica?.
Imam pitanje: Tko moe oekivati daje prosjeni parlamentarni zastupnik
ikada proitao tih 1600 stranica? A to vi mislite, je F je ili nije? Iz raznih izvora
ve je poznato da parlamenti uglavnom usvajaju bez itanja, pa bih rekao da
su moda za parlamentarce te stvari prekomplicirane da bi bile shvaene".
U sredinjoj informativnoj emisiji Radija 101 tema je bila kako se poelo
razgovarati o zakonskom reguliranju referenduma, a reeno je: Prijedlog za
kona koji je Vlada poslala u hitnu proceduru jednostavno je - lo, slau se
javnost i struka. Sandra Beni iz Kue ljudskih prava rekla je da razloga
za hitnu proceduru njegova donoenja nema. Oito, efovima se urilo, a i
trebalo je nemile stvari ozakoniti to bre, da se nitko ne stigne nita pitati. Na
radiju je reeno da se hitnom procedurom onemoguava bilo kakva javna
rasprava." Netko je u tim vijestima rekao i ovo: Vlada postupa po dobro ust
aljenoj pranci. Javnost je neprijatelj". Za istinu je potrebno malo rijei.
U svakom sluaju, iz nekog razloga, osim deklarativnih izjava, izostala su
detaljna objanjenja o silnim dobrobitima koje lanstvo u EU nosi. Zato?
Moda je odgovor jednostavan. Moda se nema nita dobro za rei.
I to je onda bilo na kraju? Kako su svi dijelovi slagalice sjeli na mjesto?
Uoi referenduma osjeao sam se pomalo kao kad Dinamo igra s Manchester
Unitedom. Zna da im jedan krilni igra kota vie nego cijela Dinamova
momad, zna da je rije o kvalitetnoj momadi koja je desetljeima u eu
ropskom vrhu i da nema ansi, ali se uoi tekme ipak pomalo nada da e
se dogoditi neka od onih udnih nogometnih arolija, da e nekom naem
napadau sijevnuti bljesak inspiracije, da e se neki njihov obrambeni igra
poskliznuti, da emo zabiti koji gol, pa moda ak nekim nevjerojatnim stje
cajem okolnosti i pobijediti. Sve je mogue, pogotovo prije nego to utakmica
pone. No na kraju, popuimo tri-nula i to zato jer smo imali sree.
Tako je bilo i s referendumom. Ali neka. Jer da bi ovjek rekao ,,ne prvo
treba imati prave motive. Tome prethodi dobra informiranost o pravoj prirodi
stvari, a usprkos pozitivnim pomacima ovog potonjeg nema, zahvaljujui
dugogodinjoj manipulaciji i propagandi kroz glavne medije. No, ak ni to
nije vano jer postoji jedan neophodan uvjet koji nije bio zadovoljen da bi se
ne" pojavio u svom punom sjaju.

126

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIMA I

Pravi ne ima snagu onda kad dolazi iz pravih motiva. A u ovom, kao i u
nogim drugim sluajevima, pravi motiv trebao bi biti samo jedan: je li neto
ravno ili pogreno. Kakvih sam se sve argumenata nasluao od ljudi koji su
sali ,,za i ,,protiv ulaska Hrvatske u EU! Jedna osoba je glasala za EU zato
r joj neakinja ivi u Ljubljani pa je rekla da eli biti s njom u istoj dravi,
ruga osoba je glasala protiv EU jer mu brani partner radi u pediciji pa e
tati bez posla. Trea osoba, neki kolumnist, je trkeljao neto o tome kako
glasati za EU jer se jo davno, negdje tamo osamdesetih zaljubio u staru
mu. To bi valjda trebala biti Europa, samo Europa nikako nije istoznanica
birokratsku strukturu zvanu EU. No, dobro, svatko ima pravo na svoje zab
lude. etvrta osoba je glasala protiv EU iz razloga nacionalistike naravi, a naonalizam je samo jo jedan tetni program u naim glavama koji je tijekom
vijesti ve napravio dosta sranja, hvala, ne treba vie. Jedan mi je ovjek
rekao da ne misli nita dobro o EU, ali da je ulazak ionako neminovan pa e
glasati ,,za. To mi je bio neshvatljiv razlog. Zatvoreni krug. Jer zbog takvog
razmiljanja ulazak i jest bio neminovan. Neki su glasali za EU smatrajui da
e to Hrvatskoj dugorono donijeti ekonomsku korist ili veu kvalitetu ivota,
Jrugi su glasali protiv smatrajui da e biti opljakani. Neki su iz straha glasali
za EU, drugi su iz straha glasali protiv EU.
Osim straha, tog najglupljeg od svih razloga, referendum je uglavnom bio
sukob interesa, a ne odluka o pravednom ili nepravednom. Zato je nekako
svejedno kako je zavrio. Dokle god e se odluke, i velike i male, donositi na
temelju vlastitih partikularnih interesa, dokle god e se gledati ima li tu neto
za mene, dokle god e umjesto pravih nas odluivati ,,ja neemo na zelenu
granu, bez obzira na to je li ishod referenduma o ulasku u EU bio ovakav ili
onakav. Snagu imaju samo pravi razlozi, a njih nema puno. Meu tom nekoli
cinom nalazi se jednostavno pitanje: je li neto pravedno ili ne. Ako se u tome
nalazi trunica nepravde, u smee s tim. Oko arulje koja svijetli neete nai
ni trunicu mraka. Tako je i u ovom sluaju.
Kako znati to je pravedno, a to ne? Naizgled teko pitanje, situacije se uvi
jek ine tako sloene. No, na kraju niti to ne ispadne ba toliko komplicirano.
Jer u trenutku kad se zapita to je ispravno znat e odgovor, bez obzira na
silne logike zamke koje takvo pitanje moe postaviti pred um. Kao to kae
stara kineska izreka: Kad si krenuo, ve si stigao.
Zato je jedini pravi ,,ne na referendumu mogao proizai iz pitanja: Kriju li
se iza postojanja i postupaka EU pravedni motivi ili ne? Postavite si to pitanje,
bez obzira jeste li glasali ,,za ili ,,protiv. Iznenadio bih se kad odgovor ne
bi bio skoro jednoglasan, jer istina je uvijek jednostavna i jasno vidljiva kad

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

joj se odlui pogledati u oi. Naravno, potom mora uslijediti nogiranje svih
,,ali i ,,ako, svih sitnih ili krupnih osobnih interesa ili romantinih priica.
Jer sljedee pitanje - nakon to osoba samu sebe informira na jedini pouzdan
nain, onako trenutno, intuitivno, prema osjeaju ili srcu, ako hoete - jest te
meljno raskrije: hou li donijeti odluku bez kalkulacija, samo na temelju toga
to je ispravno, a to ne. Samo takvo razmiljanje, i nikakvo drugo, moe svi
jet istrgnuti iz matrice tih mranih tipova. Kako ono glasi stara izreka: Neka
bude pravda pa makar se svijet sruio.
Naslov jedne kolumne glasio je ovako: Zato je odaziv na hrvatski ref
erendum za EU bio ovako jadan i zato se nije ponovio onaj plebiscitaran
izlazak kao na referendumu za hrvatsku neovisnost?" Ipak, politika vrhuka
je slavila viui Hrvatska je izabrala EU, mada na referendum nije izilo 56
posto glasaa, 29 posto (od ukupnog birakog tijela) zaokruilo je za, oko 15
posto zaokruilo je protiv.
U novinama je ponosno pak pisalo da se sa 66 posto glasova za Hrvatska
dvotreinskom veinom odluila za EU. udo jedno, ta statistika. Usprkos
slabim brojkama, hrvatski je predsjednik rekao kako je to povijesni in i da po
svojoj vanosti stoji uz bok odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti. No, odluci
Hrvatskog sabora o neovisnosti 1991. referendum je prethodio, a na njemu
je sudjelovalo 83,56 posto stanovnika Hrvatske s pravom glasa, od kojih se
93,24 posto izjasnilo za samostalnu Republiku Hrvatsku, pa je saborska od
luka imala pokrie, dok je potpis o pristupanju u Bruxellesu dan prije referen
duma, nakon kojeg je, kako je napisao Ivan Mikleni, urednik Glasa koncila,
umjesto upoznavanja stvarne slike EU, javnosti u Hrvatskoj ponuena tek
promidba, a poznato je da promidbi nikada nije cilj istina ni stvarnost nego
pridobivanje simpatija, odnosno zavoenje." Jo je napisao: Takoer treba
otvoreno rei da su vlasti koje su se odluile za promidbu umjesto objek
tivnog i vjerodostojnog informiranja o EU-u zapravo manipulirale javnou i
hrvatskim graanima, a to otkriva da im nije bilo na pameti sluenje opemu
dobru, nego partikularni interesi, poglavito interesi politiara koji se mahom
vide u dobro plaenim europskim foteljama", ali ja smatram da su razlozi ma
nipulacije daleko dublji. Oito je da hrvatsku vrhuku ine ljudi s misijom, to
ne treba ni jedne sekunde smetnuti s uma.
Glavno obiljeje" kampanje, pisalo je u jednoj kolumni, bilo je iznuivanje
posebnog statusa pod prijetnjom da ako se to ne ispuni slijede jo gore stvari,
a zar proteklih tjedana nismo gledali upravo to. itava hrvatska politika kla
sa, kojoj je pritekla u pomo Crkva, veteranska desnica, ak i haki uznik Go128

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I U ST IM A

vina, ujedinili su se u utjerivanju straha u kosti graanima da ostanak izvan

U priziva neku stranu pogibelj. Nju e preivjeti, dalo se razumjeti, samo
-jjednostavniji hrvatski organizmi, a i to pod uvjetom da ih nesrea zatekne
gdje u likim peinama ili, ne znam, u slavonskim artekim bunarima."
Dno je dotaknuto u trenutku kad ankete uoi referenduma nisu pokazivale
minatskim slugama eljenu sliku pa je ministrica vanjskih poslova Pusi
prijetila da nee biti mirovina ako ne uemo u EU. Neki njeni kolege oprav
davali su takvo nasilnitvo govorei da je ,,ok-terapija nekad nuna". Jo je
neki slijepi tip iz SDP-a rekao za novine da: ministrica uistinu radi veliki
posao kako bi uvjerila graane da je EU dobra za nas. Mislim da je ova izjava
moda krivo shvaena i smatram da u njoj nije bilo nikakve zle namjere. Ne,
uope. Samo joj je dobrobit graana na srcu i nita drugo.
Vesna Pusi je izjavila: Ne bih htjela biti preokrutna, ali ako ne uemo
u Uniju, neete dobiti mirovinu! Mogu vam ja biti antipatina, ali nemojte
da vam bude antipatian vlastiti ivot. O tome se radi! O glavu nam je, ljudi!
Glasajte za budunost ove zemlje! Nakon te izjave od koje su pekle ui i oi,
lanovi pokreta Ne u EU optuili su je za krenje lanka 116. Kaznenog
zakona RH koji se odnosi na povredu slobode odluivanja biraa, a glasi:
Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmiivanjem ili na drugi protuzakonit
nain utjee na biraa da na izborima ili prigodom glasanja glasa za ili pro
tiv odreenog kandidata, odnosno glasa za ili protiv opoziva, ili glasa za ili
protiv odreenog prijedloga u referendumu, ili uope ne glasa, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
No, uzalud, jer je dravni odvjetnik Mladen Baji ignorirao prijavu, a na
pitanje o njoj rekao je da je on: .. .za pozitivan pristup u uvjeravanju graana
o svemu to e EU donijeti njima i njihovoj djeci. Nisam za zastraivanje i
smatram da treba izbjegavati prijetnje na obje strane. Tako da ministrica nije
kanjena za krenje zakona. Mogla je nesmetano nastaviti s izjavama poput
ove: Obino se govori o novcima, da li e nam biti dostupni europski fondovi,
ali za Hrvatsku, za zemlju koja za povijest traje kratko, za nas je najvaniji ar
gument stabilnost institucija i trajnost drave. Bez svega toga nema ni niega
drugoga, dodala je, ni ljudskih prava ni gospodarskog oporavka."
Da se ne radi o svjesnoj lai bilo bi ironino uti ove spinove poput tra
jno sti drave11kao argumenta za uvlaenje drave u naddravu kojoj je cilj ras
formirati drave i razbiti ih na regije, ili pak spomen ljudskih prava11 i gos
podarskog oporavka11u vezi s totalitaristikom naddravom koja sistematino
ukida prava i unitava ekonomije devastirajuim mjerama. Ista je osoba u
studenom 2011. u predizbornoj kampanji rekla i ovo: ,,HDZ-u bi bilo puno
129

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

pametnije da je pozvao MMF umjesto to je ovako upropastio zemlju jer bi

mu MMF barem rekao to da radi. Barem to. Uoi referenduma u jednom je
tjedniku u naslovu osvanula i sljedea izjava dotine: Protivnici ulaska u Eu
ropsku uniju nee dobiti nikakvu pomo od ove vlade. Sportski. Izjava koja
stoji rame uz rame s onim plaenjem umirovljenika za mirovine. Degutantno
i zapravo nevjerojatno koga sve novine predstavljaju kao osobe od ugleda.
Naslova sline intonacije u to je vrijeme bilo jo, pa neka ostane zapisano:
NE EU donosi godine depresije'; Odluka protiv EU znaila bi kolaps gos
podarstva"; itd., itd. Slini su se tonovi mogli uti od mnogih prepariranih
mozgova, o emu je svjedoio naslov iz sijenja 2012. Ako se izoliramo
zaboravite na bolji ivot". Rije je bila o velikim borcima za radnika prava,
sindikatima, iji su efovi bili sloni oko toga to je ispravno (a bit e zanim
ljivo kad im se pone dogaati ono to je o guenjima sindikata u susjednoj
Sloveniji reeno par odlomaka nie). I kako da ovjek uvijek nema nadohvat
ruke vreicu za povraanje kad stalno prijeti opasnost da netko izgovori ovo
to je rekao Vilim Ribi, elnik Matice hrvatskih sindikata: Kad pitate jesmo
li za EU to je kao da pitate ele li hrvatski graani disati. Graani ele disati,
ele ivjeti i to ivjeti bolje. To je nemogue ostvariti u izoliranoj zemlji kojoj
je u susjedstvu zajednica od 500 milijuna ljudi." Bullshit.
Ali sve strukture bile su na istoj liniji, pa se 17. sijenja mogao vidjeti i
naslov: Iako pozivaju na savjesno glasanje, biskupi su rekli da EU". to do
ista moe zauditi samo onoga tko nema nikakvu ideju o pravoj pozadini Va
tikana i njegovoj umreenosti (na samom vrhu) s ostatkom tajnog drutvanca
koje eli oteti ljudima svijet ispred nosa.
Doista je vrijeme da se okrenu lea cijelom tom Kontrolnom sustavu. Jer
kakvih ansi u njemu ima za nas kad se predsjednik drave OTVORENO
sputa na niske grane otvorenog agitiranja? U otvorenom obraanju uoi ref
erenduma 20. sijenja 2012. uskliknuo je:
,,U nedjelju je veliki dan! Im am o referendum, sveanost dem okracije u
kojoj ete vi, graanke i graani, donijeti jednu od najvanijih odluka
u hrvatskoj povijesti. Ali punu slobodu, ljudska prava, politike, gospo
darske i poduzetnike slobode, radnika prava, slobodu savjesti, govora i
vjere, eljeni osobni standard graana, vrijednosti ije nam je ostvarenje
omoguio pobjedniki Domovinski rat, mogue je, u uvjetima globalizacije,
ostvariti u svoj punini sam o u europskim okvirima. EU nam jam i trajan
mir i stabilnost. Hrvatskom nee vladati EU! Upravo suprotno, Hrvatska
e zajedno s drugim lanicama ravnopravno upravljati Europskom uni
130

EUROPSKA U N IJA U V IJE S T IM A I USTIMA

jom , jednom od najsloenijih i najuspjenijih dravnih zajednica u pov

ijesti ovjeanstva. (...) Je li kriza razlog da Europi kaem o NE? Upravo
suprotno, kriza je jo jedan razlog da Europi kaem o DA. Europa nije
uzrok krize, uzrok su slabosti nacionalnih ekonomija, a Europa je lijek.
Moete li zamisliti kako bi kriza izgledala u najugroenijim dravama da
im Europa nije pruila pomo?! (Ja, recimo, mogu zamisliti kako bi tek
te zemlje izgledale da im nadnacionalne strukture koje vladaju EU kroz
mreu tajnih drutava nisu na elo stavile vlastite pripadnike koji su sus
tavno uruavali nacionalne drave da bi jednog dana predsjednici mogli
prodavati ovakve lai. op. K.M.) lanstvo u EU, slikovito, znai ulazak u
veliku utakmicu, gospodarsku, znanstvenu, umjetniku; utakmicu koja e
svojim graanim a osigurati vee slobode i bolji ivotni standard. (Aha. To
se, dodue, niti u jednoj lanici EU do sad nije moglo vidjeti, op K.M).
Vjerujem u Hrvatsku i njene graanke i graane! (Htio je rei da vjeru
je da su u dovoljnoj mjeri izmanipulirani i zastraivani, op. K.M.) Izai
u na referendum i glasati za europsku Hrvatsku. (U to ne sumnjam, op.
K.M.) Pozivam i vas, iskoristite i vi svoje pravo glasa, izaite na referen
dumu, recite DA Hrvatskoj, recite DA Europi!
Dok su mi oi u oku bile prikovane za ove nevjerojatne retke u kojima
predsjednik snubi graane, jednom rukom sam na slijepo pipao oko sebe
traei svoje vreice za povraanje.

Istina u tragovima
to je Unija nakon osam godina dala, a to uzela u Sloveniji u jednom je
intervjuu ispriala sociologinja Marta Gregori. Rekla je da u Sloveniji pre
vladava agresivna sklonost utjecajnih figura prema skupom i neefikasnom fo
rumu birokrata, lobista i tehnokrata koji nije uspio donijeti zajedniku gospo
darsku, financijsku, socijalnu, kulturnu i ostale europske politike, nego slijedi
upute megalomanskog stroja Meunarodnog monetarnog fonda, OECD-a,
Svjetske banke, Europske banke i drugih meunarodnih institucija koje pred
vode korporativnu pljaku periferije (...) Propadaju male tvrtke, obrtnici,
manufakture, dok se veina velikih tvrtki prestrukturirala za proizvodnju di
jelova proizvoda velikih stranih tvrtki (...) Bolonjska reforma degradirala je
visokokolsko obrazovanje u veoj mjeri nego bilo koja prethodna politika
ili reforma sveuilita. Subvencionirana agrarna politika temeljena na nafti
potiskuje autohtono sjemenje biljnih kultura i uvodi monokulturnu proiz

131

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

vodnju, industrijsko stoarstvo brie kulturni krajolik te radikalno umanjuje

samoopskrbni potencijal drave. Svi pokuaji strukturnih reformi zadiru u
prava radnika, zbog ega je udio zaposlenih na neodreeno vrijeme danas
manji od udjela drugih oblika rada, a radnici migranti podvrgnuti su robovs
kim oblicima iskoritavanja (...) Cijela se Europa suoava s nezaposlenou
povijesnih razmjera, pa tako i Slovenija. Danas imamo najvei udio ljudi ispod
ili na samom pragu siromatva (...) Socijalne slobode bi - po Lisabonskom
ugovoru - trebale biti potivane, no nisu i propisane, pa se zato u Sloveniji i
drugim dravama smanjuju socijalna i ostala davanja za siromane, nezapos
lene, iskljuene."
Sociologinja Gregori jo je opisala i neto to neugodno podsjea na
hrvatsku budunost: Unato tome to ne sudjelujemo u oblikovanju europ
skih direktiva, pri njihovoj implementaciji smo vei katolici od pape, samo
kako nas ne bi sustigla novana ili kakva druga kazna. Tako smo uveli niz
nekonzistentnih, neodrivih i pogubnih mjera, meu koje bez sumnje spadaju
privatizacija javnog zdravstva (koncesije), sustav javnih nabava koji iskljuuje
domae proizvoae (...). Pokuaji eliminacije povijesne uloge sindikata
posljednjih su godina bili nepodnoljivi."
Po pitanju unitavanja visokog kolstva navela je da su na postdiplom
skom studiju 2010. bez javne rasprave, nakon ve predanih prijava za upis,
uveli kolarinu koja iznosi 2.500 i 5.000 eura na godinu, ovisno o fakultetu" pa
se iz godine u godinu smanjuje udio mladih znanstvenika", a svi ti imbenici
pridonose elitizaciji visokog kolstva u koje ulaze bogatiji studenti, a ne oni s
kvalitetnim znanjem i ambicijama za stjecanjem novih znanja i istraivanjem".
Osim toga, studij se bolonjskom reformom skratio, smanjena je zahtjevnost,
cjelovitost i dubina studijskih sadraja. Dananji magisterij dosee stupanj
nekadanje diplome, doktorat moda nivo nekadanjeg magisterija. Studenti
su nezadovoljni, s novim statusima imaju manje anse za zapoljavanje. Na
kon Bolonjske reforme sadrajem studija dominira forma. Umjesto dubljih
rasprava, prednost je dobilo sudjelovanje na predavanjima, naglasak je na
parcijalnom znanju i brzom, instant-uenju, to je obiljeje srednjokolskog
obrazovanja koje ne donosi temeljna znanja, sveuilinu irinu kojom bi stu
dent mogao stvoriti struna i stvaralaka djela. Studenti ocjenjuju profesore,
docenti i asistenti mogu habilitirati samo ako im studenti daju primjerene
ocjene, zbog ega se poputa kod ocjenjivanja znanja studenata, a oni sami
gube autonomiju u poslu."
Gregori je jo rekla da su strukturne reforme koje zahtijevaju EU i
MMF prokuane u zemljama Azije i Latinske Amerike prije tri desetljea.
132

EUROPSKA U N IJA U VIJESTIM A I USTIMA

Posljedice su bile zastraujue", a ,,u Sloveniji cijene su ulaskom u eurozonu

porasle, dok rast plaa nije bio proporcionalan rastu cijena. Daleko od toga
da imamo europske plae, a imamo europske cijene." Dodala je da je Sloveni
ja bila prisiljena ne samo na privatizaciju nego i na gaenje tvrtki: Imamo
primjer gaenja jedine tvornice eera 2006. godine u Ormou da Slovenija ne
bi prekoraila kvotu eera. Tvornica eera je osnovana 1980. odlukom fed
eralne vlade o uspostavi osam tvornica u Jugoslaviji kako bi se izbjegao skup
uvoz eera. Danas Slovenija nema kvote za eer, pa u potpunosti ovisimo o
stranim tritima, dok je istovremeno u Europi - upravo zbog sustava kvo
ta - nabava eera ve neko vrijeme oteana te stoga, naravno, cijena eera
neprestano raste. Unija je platila Sloveniji 38 milijuna eura za zatvaranje. No
vac je pokupio strani vlasnik tvornice, samo tri milijuna su ostala za restruk
turiranje poljoprivrednog gospodarstva. Drugi je primjer zatvaranje Tvornice
duhana Ljubljana, koja je simboliki zatvorena ba u vrijeme ulaska u EU,
iako je bila najvei poslodavac u povijesti prijestolnice."
Intervju je zakljuila napomenom o alternativnoj politici koju jedna
kopravne, autonomne, samoupravne i samoodreujue zajednice, gdjegod
poznate ve vie od 30 ili 40 godina" da je velika mogunost za stvaranje
alternative u lokalnoj sredini, kao to je, na primjer, u njemakim mjestacima
s alternativnom energijom, novom percepcijom razumijevanja drutva,
odnosa, sudjelovanja i uzajamnosti" te da je za alternative potrebno puno
matovitosti i intuitivnosti, skoro nita kapitala i prisile".

I na kraju...
9.
oujka 2012. osvanula je vijest: Nitko nije bio protiv - Sabor jedno
glasno ratificirao pristupni ugovor".
Nitko nije bio ak ni suzdran.

133

7. POGLAVLJE

ZABORAVLJENI PIONIRI
ISTRAIVANJA UROTE

ao izuzmemo one arene, kompilativne knjige zabavnog karaktera

I XX-naslovljene Tajna drutva1, Najpoznatije teorije urota i slino koje
se uglavnom bave plitkim nabrajanjem raznih odvojenih dogaaja od kojih
veina nema nikakav iri znaaj, prva knjiga u kojoj se domai itatelj mogao
kvalitetno informirati o pozadinskim manipulacijama bila je Stoljee rata
Williama Engdahla objavljena sredinom 1990-tih. U toj knjizi naglasak je na
I nafti, ali jasno su ocrtani obrisi povijesti u kojoj su svjetski ratovi namjeteni i
I upravljani dogaaji. Kuriozitet je to je ta knjiga svoje prvo objavljivanje imala
u Hrvatskoj i nekoliko godina bila je na vrhu domaih ljestvica najprodavaniI jih knjiga.
Danas ozbiljnih knjiga o pozadinskim manipulacijama na raznim polji| ma (tzv. teorije urota) ne nedostaje, od onih koje se bave GMO-om, farma
ceutskom industrijom, korporatizmom, NASA-om, novcem, raznim vie ili
i manje tajnim grupama, tajnim orujima a da ne priamo o brojnim tekstoIvima na stranicama asopisa Nexus. Internet neu ni spominjati. Na polici
Itakvih knjiga imam nekoliko desetaka, a najcjelovitiji pristup temi predstavlja
est dosad kod nas objavljenih knjiga Davida Ickea. Zapravo, moe se rei
Ida je upravo taj Englez odradio lavovski dio posla i da se mnoge informacije
u javnoj areni nalaze zahvaljujui nevjerojatnim naporima tog marljivog i
fnezaustavljivog istraivaa.

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Doista je mogue da ivimo u vrijeme neke vrsti buenja iz sna, kad

skrivene stvari postaju vidljive. Sve se to, ba u skladu s drevnim kalendarima,
zbiva od 1990-tih godina. I sve bre i bre. Iako je princip manipulacije cijelo
vrijeme isti, desetljeima nikome nije padalo na pamet svjetske ratove pro
glasiti proizvodom namjere i manipulacije. Nakon namjetaljke zvane YomKipurski rat poetkom 1970-tih koji je lansirao cijene nafte u stratosferu (gdje
se i danas nalaze), trebalo je tek dvadesetak godina da svijetom ponu kruiti
i neki drugaiji pogledi na stvari. Nakon drugog irakog rata trebala je koja
godina da internetom ponu kruiti zanimljiva pitanja. Poslije 11.9. to se do
godilo nakon nekoliko mjeseci (iako su se neki autori, poput Ickea, oglasili
odmah). Tijekom libijskog rata i tzv. arapskog proljea11moglo se u anketama
uti ljude kako izraavaju skepsu oko toga jesu li Gadafi i libijski dogaaji
doista takvi kakvima ih se prikazuje jo za vrijeme zbivanja dogaaja. Ako iz
navedenog zakljuimo da ivimo u vrijeme razotkrivanja, iz toga slijedi da e
spoznaja o uroti bit tim manje im dublje idemo u prolost. Tono.
Ali ipak je bilo nekoliko lasti koje su najavljivale proljee. Nekoliko autora
koje moemo nazvati pionirima istraivanja urote, u ona vremena koja jo
nisu bila sazrela da se percipira dubina i irina manipulacije. Osim toga, bila
su to vremena kad je moderno drutvo tek nastajalo, sa irenjem pismenosti,
tiska, medija. Trebalo je na vrijeme hakirati nove kanale informacija.

Dokazi o uroti
Knjige koje razotkrivaju Iluminate tiskaju se najmanje od kraja 18. stoljea
kad je otkriveno postojanje bavarskih Iluminata, nakon to su vlasti dole u
posjed nekih tekstova spomenute grupe. Jednu od prvih i najpopularnijih kn
jiga o Iluminatima objavio je 1798. John Robison, profesor filozofije prirode
na sveuilitu Edinburgh u kotskoj. Puni naslov knjige bio je D okazi o uroti
protiv svih religija i vlada Europe na tajnim sastancima slobodnih zidara, Ilu
minata i itateljskih drutava. Skraeno - Dokazi o uroti.
Vanost Robisonove knjige je u tome to je napisana u vrijeme kad se Ilu
minate prvi put razotkrilo javnosti. To je izvjetaj iz prve ruke o njihovu djelo
vanju i o tome kako su postali poznati javnosti. Robison je uvidio vanost
dokumentiranja tih zbivanja, pa su njegovi tekstovi i danas jedna od kljunih
povijesnih izvora za razumijevanje Iluminata. U knjigu je uldjuio velike di
jelove izvornih tekstova osnivaa Adama Weishaupta i drugih lanova koji
su postali poznati javnosti nakon otkria tih tekstova. Weishauptove rijei i
planovi koje je opisao precizno oslikavaju zamrene i mrane ciljeve, kao i

136

ZABO RAVLJEN I PIONIRI ISTR AIVAN JA UROTE

metode kojima Iluminati mogu preuzeti kontrolu nad vladama, medijima i

drugim kljunim utjecajnim institucijama.
Robison pie: Udruga o kojoj priam je red Iluminata kojeg je 1775. ute
meljio Adam Weishaupt, profesor kanonskog prava na sveuilitu Ongolstadt, a ukinuo ga je 1786. izborni knez Bavarske, ali je ubrzo nakon toga, pod
drugim imenom, opet oivljena, u drugaijem obliku svuda po Njemakoj.
Opet je zamijeena i naizgled slomljena; ali do tog vremena je pustila toliko
duboko korijenje da i dalje neprimjetno postoji te se proirila u sve zem
lje Europe. Prvi procvat imala je meu slobodnim zidarima, ali je potpuno
drugaija od slobodnih zidara."
Robison u detalje objanjava kako su se informacije o Iluminatima poele
otkrivati te kako su njihovi dokumenti pronaeni i objavljeni javnosti: Po
etkom 1783. etiri profesora iz Marianske akademije, (...) Utschneider, Cossandey, Renner i Grunberger, s jo dvojicom ljudi, pozvani su pred istrani
sud i ispitivani o svojoj odanosti redu Iluminata. Priznali su da su mu pri
padali, a kad ih se jo pomnije ispitalo otkrili su nekoliko okolnosti o njegovu
ustroju i principima. Njihovi su iskazi smjesta objavljeni, a bili su vrlo nepo
voljni. Reeno je da je Red elio odrei se kranstva i da odbija pristup u vie
stupnjeve svima koji su pripadali bilo kojoj od tri vjeroispovijesti."
Robison dalje pie: Zbirka originalnih dokumenata i prepiske pronaena
je pretresom kue Xaviera von Zwacka 1786. godine. Sljedee godine puno
vea zbirka otkrivena je u kui barona Bassusa; od tog vremena je baron Knigge, najaktivniji lan uz Weishaupta, objavio izvjetaj o nekim od viih stupn
jeva koje je sam oformio."
Robison opisuje inicijacijsku ceremoniju u stupanj regenta" Iluminata
koji je blizu najvie razine u hijerarhiji. Autor knjige Iluminati - injenice i
izmiljotine Mark Dice pie da opisom ritual nalikuje sotonistikom ritualu
za ulazak u drutvo Lubanje i kosti na sveuilitu Yale. Robison opisuje da ti
jekom ceremonije Iluminata inicirani stoji ispred kostura, a na njegovim sto
palima nalaze se kruna i ma. Tad ga se pita je li kostur kralj, plemi ili pros
jak". Usprkos njegovom izboru, predsjednik bi rekao: Karakter da se bude
ovjek je jedino vaan".
Unutar sjedita drutva Lubanje i kosti na Yaleu, znanog kao grobnica",
i pie: Wer war der Thor, wer Weiser, Bettler oder Kaiser? Ob Arm, ob Reich, im
Tode gleich. U prijevodu: Tko je bio budala, tko je bio mudrac, prosjak ili
kralj? Bio bogat ili siromaan, sve je isto u smrti." To je tek jedna od poveznica
izmeu bavarskih Iluminata i drutva Lubanje i kosti. Jedan od utemeljitelja
Lubanje i kosti, William Huntington Russell, vratio se iz studija u inozemstvu
137

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

u Njemakoj malo prije nego to je 1832. pokrenuo Lubanje i kosti. I sami

lanovi grupe rekli su da je Russell prilikom studija dobio dozvolu njemakog
tajnog drutva1za pokretanje drutva Lubanje i kosti. Kako su iz tog morbid
nog drutva proizali mnogi ameriki predsjednici i drugi utjecajni ameriki
politiari nije teko zakljuiti da su Iluminati ivlji i utjecajniji nego ikad.

Knjiga Abbea Barruela

Godine 1797. francuski jezuitski sveenik Abbe Barruel objavio je seriju
knjiga o jakobincima i njihovom utjecaju na Francusku revoluciju. Jakobinci
su u Francuskoj bili moni politiki klub koji je pomogao u organizaciji revo
lucije krajem 18. stoljea. U etiri knjige nazvane M emoari koji ilustriraju povijest jakobinizm a Barruel je objasnio da je Francuska revolucija bila proizvod
tajnih drutava, najvie bavarskih Iluminata. Dvije knjige usredotouju se na
Adama Weishaupta i Iluminate, a Barruelovi tekstovi takoer predstavljaju
jedan od rijetkih povijesnih tekstova jer su pisani u vrijeme kad su Weishaput
i njegovi urotnici, kao i njihovi planovi, razotkriveni svijetu.
Neke informacije su iste kao i u Robisonovoj knjizi, iako dvojica autora
nisu bili u kontaktu, niti su prije objavljivanja knjiga znali za rad onog drugog.
Barruel je napisao: Trea urota, koju u sad istraiti, urota je ateistikih Ilu
minata koju sam nazvao urotom bezbonika iji je cilj anarhija protiv svake
religije. Ne samo protiv kraljeva, ve protiv svake vlade, protiv cjelokupnog
graanskog drutva, ak i protiv svakog privatnog vlasnitva." O dokumen
tima 1786. Barruel objanjava kako sadre neporecive dokaze o najodvratni
joj uroti. Oni govore o naelima, cilju i nainima te sekte; o bitnim dijelovima
njihova kodeksa, ustrajnoj korespondenciji sljedbenika, posebno njihova efa
te tvrdnjama o njihovu napretku i buduim nadama."
Barruel pripisuje stvaranje Iluminata Adamu Weishauptu, ali smatra da je
on samo izabran da modernizira organizaciju i formulira suvremene ciljeve i
metode operacija koji e biti u skladu s opim napretkom u drutvu. Barruel
je rekao da nije poznato i da je teko otkriti je li Weishaupt ikad imao gos
podara ili je sam veliki izvornik tih monstruoznih doktrina na temelju kojih
je utemeljio svoju kolu". No, bez obzira na sve, ciljevi Iluminata ostaju isti:
Unitenje religije, unitenje drutva i civilnih zakona, destrukcija vlasnitva to je bio cilj kojemu je oduvijek stremio." Citirao je Weishaupta koji je napisao:
Da, prinevi i nacije e nestati s lica Zemlje; da, doi e vrijeme kad ovjek
nee poznavati nikakav zakon osim velike knjige prirode: ova revolucija bit e
djelo tajnih drutava i to je jedna od naih velikih tajni."

138

ZABO RAVLJEN I PIONIRI ISTRAIVANJA UROTE

Knjiga Setha Peysona

Godine 1802. autor Seth Payson objavio je knjigu D okazi o Iluminatima
koja je trea od tri knjige to su objavljene u vrijeme kad su se Iluminati or
ganizirali i poeli stjecati mo i utjecaj u modernom drutvu. Payson je bio
Amerikanac, sluio je u senatu drave New Hampshire od 1802.-1805. Dio
njegove politike kampanje bila je alarmirajua poruka iz njegove knjige. O
Adamu Weishauptu je napisao: Njegov plan je proraunat, ne toliko za ujed
injavanje osoba slinih sklonosti iz nekog drutva, ve za zavoenje onih koji
imaju suprotne sklonosti, da pomou najlukavijih i najodvratnijih procesa
postupno brie iz njihova uma svaki moralni ili religijski osjeaj. Iz te pers
pektive potrebno je da ovjeanstvo obrati panju na taj plan zavoenja jer on
razvija tajnu, podmuklu politiku u kojoj su njihovi sljedbenici, zahvaljujui
nevjerici, voeni planovima tih grupa koje kriju svoje prave namjere sve dok
um ljudi ne bude uvuen u labirint pogreki ili upleten u ome iz kojih nema
povratka." Dosta dobar opis masovne manipulacije umom koja se i danas ko
risti u daleko razraenijim oblicima.
U to vrijeme bez radija i televizije Payson je uvidio kako su Iluminati kon
trolirali tijek informacija: Glavna sredstva, o kojima su ovisili za kvarenje
javnog mnijenja, bila su itateljska drutva ili itateljski klubovi: njih su orga
nizirali u svakom gradu. To su bile modifikacije Weishauptovih minervijanskih kola; postale su vrlo brojne; posao tajnika i iniciranih prodavaa knjiga
bio je da ih opskrbljuju knjigama uglavnom antikranskog karaktera." Payson
je takoer objasnio kako su lanovi Iluminata indoktrinirani korupcijom te su
smatrali da je prihvatljivo koristiti bilo koja neophodna sredstva da se unapri
jedi njihov red: Stavlja ga se u situaciju gdje uje prepredeno prihvatljivo, ali
pogreno zakljuivanje koje se koristi da se dokae da su patriotizam i osobna
privrenost slaboumne predrasude: da su brane veze i roditeljski autoritet
oduzimanje prirodnih prava ovjeka; da osjetila zadovoljstva odgovaraju za
konima prirode i da je prikladno, za dobru svrhu, koristiti ta sredstva koja
inae zli ljudi koriste za zle svrhe."
Sve te tri knjige dokazuju da su Iluminati postojali i da su imali motive i
planove, ali pokazuju samo vrh ledenog brijega, jer su Iluminati, bar u svojem
modernom obliku, bili tek na poetku. Narednih e se desetljea razvijati
sve vie, biti sve utjecajniji, a mnoge detalje njihovih planova ve vidimo kao
prihvaene dijelove suvremenog drutva i naina razmiljanja.

139

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Poetak 20. stoljea

Godine 1924. ena imenom Nesta Webster objavila je knjigu Tajna drutva
i subverzivni pokreti u kojoj je raspravljala o Iluminatima i o tome kako su
tajna drutva kroz povijest koristila svoje skrivene mree za organiziranje
revolucija i monopoliziranje moi u drutvu. Pisala je da su tajna drutva bila
koritena baviti se ezoterinim znanjem kao i da su bila koritena za politike
svrhe, a kao primjere navodi francusku i rusku revoluciju. O ezoterinim i
mistinim aspiracijama tajnih drutava Webster objanjava: Dok su religijski
voe poput Bude ili Muhameda traili boansko znanje kako bi ga uinili di
jelom svijeta, Inicirani su vjerovali da sveti misteriji ne bi trebali biti otkriveni
svjetovnom puku ve da trebaju ostati ekskluzivno u njihovom posjedu. Pa
iako do elje za inicijacijom moe doi iz najvie tenje za ispunjenjem, bilo
ono stvarno ili imaginarno, ta elja je esto dovela do spiritualne arogancije i
gnjusne tiranije."
Po pitanju Iluminata, Webster raspravlja je li Adam Weishaupt stvorio or
ganizaciju prema svom nahoenju ili je radio u ime drugih te traga za izv
orom njegove inspiracije. Rani pisci i istraivai povezuju Adama Weishaupta
s trgovcem iz Jutlanda imenom Kolmer koji je studirao okultizam u Egiptu
i kasnije doao u Njemaku. Neki vjeruju da je Kolmer susreo Weishaupta
i inicirao ga u tajne doktrine. Drugi istraivai, pie Webster, vjeruju da je
Weishaupta ovlastila obitelj Rotschild organizirati i modernizirati ciljeve
misterijskih kola. Ona pie: Mogue da Weishaupt, iako bez sumnje ovjek
velikih organizacijskih kapaciteta i obdaren izvanrednom domiljatou,
u stvarnosti nije bio samostalni autor iluminizma ve lan grupe koja je,
prepoznavi njegove talente i vrijednost njegove neumorne aktivnosti, stavila
usmjeravanje u njegove ruke.

Okultna teokrazija
Godine 1933. objavljena je knjiga Okultna teokrazija s vie od 700 stran
ica informacija o tajnim drutvima, njihovim povijestima i njihovim plano
vima za svjetskom dominacijom. Knjigu je napisala ena imenom Edith Starr
Miller, a objavljena je ubrzo nakon njene smrti. Teokrazija" znai spajanje
nekoliko boanstava i bogova u jednog, to je definirano na poetku knjige i
oznaava vladu koju vode sveenici koji tvrde da imaju neko boansko pravo
na to. Ba kao to neki suvremeni istraivai Iluminate smatraju religijskom
grupom koja vjeruje da ima boansko pravo da vlada Zemljom. Knjiga daje
dugi popis okultnih drutava i filozofija, objanjenja ezoterinih okultnih filo
140

ZABO RAVLJEN I PIONIRI ISTRAIVANJA UROTE

zofija te raspravlja o slobodnom zidarstvu tvrdei da se u njegovoj jezgri krije

doktrina luciferijanstva.
Edith Miller objanjava: Kako se organizacija Iluminata razvijala tako
su se razvijale i njihove ambicije koje su zavrile urotom da potkopaju slo
bodno zidarstvo prema svom cilju svjetske dominacije pod svaku cijenu i
svim dostupnim sredstvima (...) Religijski, ona je bila antikranska. Njeni
lanovi bili su obvezani na slijepu poslunost svojim pretpostavljenima, a to je
osigurano strogim sustavom tajnih ispovijedi i mjesenim izvjetajima koje se
provjeravalo meusobnim pijuniranjem.
Miller je navela prioritete Iluminata:
1. unitenje kranstva i svih monarhistikih vlada
2. unitenje nacija u korist univerzalnog internacionalizma
3. obeshrabrivanje patriotskih i lojalistikih napora koje e se obiljeiti
kao plitkoumne predrasude, nespojive s naelima dobronamjernosti za
sve ljude i zovom za univerzalnim bratstvom1
4. ukidanje obiteljskih i branih veza pomou sistematskog iskrivljavanja
5. potiskivanje prava na nasljee i vlasnitvo
Kad se govori o unitavanju kranstva pogreno bi bilo pomisliti da su va
tikanska ili druge religije izvan te igre. Ista ruka stoji i iza njih, ali one u svojoj
mjeavini istine i lai imaju umotane i kakve-takve ideje da ovaj svijet nije sve
to postoji, u to nas Kontrolni sustav silno eli uvjeriti kako bi svijest ljudi
zatoio u iluziji 4-D stvarnosti i koristio za svoje potrebe. Pria o uroti daleko
je ira od dnevne politike ili nekoliko stoljea, a zadire u samo pitanje prirode
stvarnosti i svijesti, ali te teme nadilaze ionako preiroki okvir ove knjige koja
se bavi prikazima manipulacije.

...i konano?
Plan Iluminata u posljednjih 15-20 godina, u cjelini ili nekim segmentima,
razotkriven je u poprilinoj mjeri (naravno, osobama koje sliku svijeta stjeu
iz dnevnih novina ili televizijskih vijesti on je i danas poprilino dobro skriv
en). Dostupne su brojne knjige i jo brojniji filmovi i web-siteovi na internetu.
Ta ekspanzija informacija poela je sredinom 1990-tih, a u prvom desetljeu
21. stoljea mnogi su pojmovi i informacije iz tzv. teorije urote postali ak
opa mjesta za interpretaciju svijeta, neto o emu se razgovara na kavi. No,
itavih 1980-tih i 1970-tih (da se zadrimo samo u suvremenom informaci
141

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

jskom dobu) Iluminati su djelovali skriveni od oka. Stoga nevelika knjiga koju
je 1972. objavio autor Gary Allen pod naslovom Nemojte to sluajno zvati uro
tom (Non Dare Call it Conspiracy") predstavlja rijetki pionirski rad u kojem
su prvi put dana neka vienja suvremenih manipulacija poput onih vezanih
uz Federalne rezerve i druge institucije vlasti. Doista, Iluminati su puno posla
obavili od vremena onih upozoravajuih knjiga s kraja 18. stoljea. U dvjesto
godina napravili su nevjerojatni napredak i ostvarili velik dio svojih ciljeva.
Da ne kaemo - u nekoliko tisua godina.
Gary Allen za opisivanje organizacije koju je razotkrivao nije koristio izraz
Iluminati ve Insideri. Iluminate spominje u knjizi, ali je smatrao da izraz
insideri preciznije opisuje grupu bez da joj se daje formalno ime. Primarno
se usredotouje na elitne bankarske kartele i obitelji koje su u potaji finan
cirale komunizam i specijalizirale se u uvlaenje vlada u dugove prema njima.
Napisao je da je utemeljitelj ovog tipa tajnog drutva bio Adam Weishaupt,
udovite koje je 1. svibnja 1776. utemeljilo red Iluminata u svrhu urote da bi
se kontrolirao svijet. Uloga Weishauptovih Iluminata u takvim uasima kao
to je francuska Vladavina terora je neupitna, a tehnike Iluminata odavno
su prepoznate i kao model komunistike metodologije. Weishaupt je takoer
koristio strukturu jezuita kao model i ponovno napisao njihov kodeks u ma
sonskim terminima."
Uz to to je razotkrio velike korporacije i privatne organizacije poput Fed
eralnih rezervi, Alien je takoer uoio opasnost prebacivanja krivice za cijelu
urotu samo na jednu grupu pa je upozorio ljude da e neki ljudi uzeti male
djelie legitimnih dokaza i proiriti ih u zakljuak koji e podravati njihove
odreene predrasude tj. da je urota potpuno idovska, katolika, masonska.
Ti ljudi ne pomau razotkrivanju urote, ve naalost igraju u korist onih koji
ele da javnost vjeruje da su urotnici neki udaci".
Alien je pisao i o medijima: Zato jer establiment kontrolira medije svatko
tko razotkriva Insidere bit e izloen stalnoj bujicu uvreda iz novina, maga
zina, televizije i radija. Na taj nain osobi se prijeti gubitkom drutvenog ug
leda ako se usudi naeti temu da postoji organizacija iza svih problema koji
trenutno mue Ameriku". Alien detaljno objanjava kako su meunarodni
bankari iz New Yorka i Londona financirali Hitlera i komunizam i kako Vijee
za vanjske odnose i Federalne rezerve u tajnosti manevriraju kako bi zavladale
vladom i ekonomijom. Alien je ak diskutirao o grupi Bilderberg, za koju tada
skoro nitko nije uo, znao je da je organizacija stvorena 1954. i da se svake
godine sastaje na elitnim mjestima kako bi raspravljala o planovima za Novi
svjetski poredak. Danas mnogi znaju za Bilderberge, a poneka vijest o njima
142

ZABO RAVLJENI PIONIRI ISTRAIVANJA UROTE

k se zna probiti i do novina, ali 1970-tih, kad je Alien pisao svoju knjigu, to
uglavnom bilo nepoznato podruje.
Sva navedena djela, naalost, takoer predstavljaju ogledalo uspjenog
implementiranja iluminatskih ideja u moderni svijet u proteklih dvjesto go
dina. Moda u vrijeme njihova tiskanja jo nije bilo kritine mase koja bi
neto mogla promijeniti, ali su one ipak poput virusa istine kruile sustavom
i ekale svoje vrijeme.

143

8. POGLAVLJE

PRIE IZ UME BOROVE

ili to se dogaa kad ljudi zaborave

oetkom srpnja 2011. nakon 99 godina ivota umro je austrijski nad

vojvoda i bivi prijestolonasljednik Austrije, eke, Hrvatske Otto von
Habsburg, elnik kue Habsburg, lan Europskog parlamenta te poasni
predsjednik Meunarodnog paneuropskog saveza. Bio je i veliki zagovornik
ulaska Hrvatske u EU.
Po mojoj tabeli, iluminat do sri. Kako i ne bi bio, kao direktni pripadnik
jedne od glavnih krvnih loza iluminata koja je u nekim razdobljima europske
povijesti imala roake na veini europskih dvorova i prijestolja, pa ga se u nov
inama ispravno opisivalo kao patrijarha jedne od najstarijih europskih vla
darskih obitelji". Habsburka monarhija bila je nasljednik Svetog njemakog
rimskog carstva pa su Ottova uvjerenja i politiki potezi bili odreeni tim
okolnostima", pisalo je u novinama, on je stavljao noge tamo gdje je mislio
da ih treba stavljati, uzimajui u obzir osam stoljea vladarske povijesti svoje
obitelji i jo starije loze". U to nema sumnje.
Povodom smrti Ottu von Habsburgu odali su poast iz svih europskih in
stitucija, kao velikom europejcu, to god da to znailo, ali oito se smatra
neim naprednim. Neka mi netko objasni kako je ovjek s osam stotina godina
starim carskim pedigreom odjednom postao suprotnost sebi i svojoj lozi i kad
mu je to poelo sjati sunce iz guzice? Kako se postaje demokrat kad te odga
jaju za cara? Nikako, zato je Otto i bio zagovornik iluminatske nedemokratske

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

EU. Sve su te institucije umreene, emu u prilog ide i injenica da je druga

iluminatska ispostava, Vatikan, 2004. beatificirala Ottovog oca Karla (posljed
njeg austrijskog cara) koji je umro 1922. godine u 34. godini. Od tada je Ottov
otac poznat kao blaeni Karlo od Austrije. Kad car postaje svetac znai da je
vrijeme za mantru iz naslova knjige.
U kratkoj novinskoj biografiji o Ottu moglo se proitati i da je zbog Hitlera
pobjegao u SAD gdje se zbliio s predsjednikom Franklinom Roosveltom,
za kojega je pisalo da je to ovjek koji je Ameriku izvukao iz krize i dobio
Drugi svjetski rat, ali zapravo je Amerikance uvukao u rat, a krizu iskoristio
za nevien transfer bogatstva od ljudi prema bankama i krupnom kapitalu.
Car i predsjednik - kompii? Zato ne! U svijetu iluminata nema neke razlike
izmeu careva i navodno demokratski izabranih predsjednika, svi su pijuni
iste sile.
U novinama je povodom tog tunog trenutka smrti prijestolonasljednika
osvanuo naslov Rui se Otonov projekt1' koji je citirao neke reenice kojima
su iluminatske novine The Wall Street Journal obiljeile odlazak tog iluminatskog velikana. Odlazak nadvojvode Otona Habsburg-Lotarinkoga, pisalo
je, potaknuo je mnoge da se sjete tog neumornog borca za ujedinjenu Eu
ropu (ujedinjenu pod Iluminatima, op. K.M.), a protiv totalitarizama" (cilj je
zapravo ukloniti totalitarizme u mnoini, koji su u nekoj fazi plana posluili,
da bi se uveo jedan svjetski totalitarizam, op. K.M.) kao ovjeka koji je dao
sredinji doprinos uklanjanju eljezne zavjese", koji je prevladavi granice,
pokazao Europljanima put u zajedniku budunost" (svakako je na umu imao
nau zajedniku budunost, to se ne moe porei, da svi zajedno budemo
izloeni svjetskoj policijskoj dravi) te je odravao ivim plamen nade za
ponovno ujedinjenje Europe kada su mnogi drugi odustali". Istina, ti deki
nikad ne odustaju od svog plamena.
Dalje je pisalo: Oni koji su desetljeima o Habsburzima sluali kao o reak
cionarima iznenadili bi se da su uli nadvojvodu Otona kako 1995. godine
najreakcionarnijim nacionalizmom naziva tvrdnje da ukidanje unutarnjih
granica izmeu drava-lanica kri nacionalna vrhovnitva."
To doista moe nekog iznenaditi, recimo malog Ivicu, ali ne onoga tko
dogaaje u svijetu promatra kao uvoenje svjetske diktature za graane svi
jeta u malim koracima. No, pita se The Wall Street Journal, hoe li EU jo
biti kontinent sloboda kada mu se u 2013. prikljui Hrvatska?", komentirajui
poteze nekih drava vezane uz vraanje kontrola na svoje granice. Oton i
kolege ga takvim nikad nisu ni zamislili.

146

PRIE IZ U M E BOROVE ili to se d o g a a k a d lju d i z a b o ra v e

Potom je u kolumni slijedila tvrdnja koju tek treba dokazati, s obzirom da

je dokaza za suprotno i vie nego previe: ,,A koliko god da se euroskeptici
trude objasniti graanima da im eurobirokrati iz Bruxellesa odreuju ovo ili
ono, odluke donose drave lanice. Ako u njima zavlada najreakcionarniji
nacionalizam, kao u Danskoj'1, napisao je kolumnist, onda projekt ujedinjene
Europe koja bi istovremeno bila decentralizirana zajednica meusobno ispre
pletenih regija - to je i nadvojvoda Oton jako zagovarao - stalno iznova biva
rtvom trenutanih pojedinanih interesa."
Naravno da je to zagovarao jer je unitavanje drava Europe i pretvaranje
Europe u decentraliziranu zajednicu meusobno isprepletenih regija" jedan
od koraka prema uvoenju sredinje birokratske diktature u Europi kojoj tad
na putu nee stajati smetnje poput drava i njihovih zakona koji se usuuju
tititi interese graana, a jo su neki od njih uz to i demokratski doneseni, to
nije pojam koji su Oton i njegova bratija ikada prihvatili, koliko se god trudili
predstavljati se u drugaijem svjetlu. Vuk dlaku mijenja, ali ud?
Uostalom, sve ove krize koje potresaju Europu nisu nita drugo nego
namjerno stvoreni problemi da bi se pronalo opravdanje za mnogoto, pa
i za uvoenje vee centralizacije EU, pod isprikom da su se drave pokazale
neodgovornima i nepouzdanima, a to znai - i njihovi graani, koji su navod
no izabrali svoje vlasti (iako su veinu tih vlasti manipulacijom postavile up
ravo iste snage koje ih sad kritiziraju zbog nesposobnosti to je, zakljuujem,
tako od poetka zamiljeno).
Vijesti o smrti glavnog Habsburgovca vratila me u lipanj 2011. kad sam
nekoliko dana proveo na snimanju na Dugom otoku, gdje se ispred mojih oiju
otvorila sasvim neoekivana pria, pa sam tih dana dosta razmiljao o Habsburgovcima i o tome koliko je toga jo od oka skriveno, iz povijesti izbaeno
ili je prolo nezamijeeno. Poelo je tako to sam s prijateljem i reiserom
Mislavom Hudoletnjakom etao po lokaciji snimanja, oko prekrasnog svje
tionika na Velom ratu okruenog nestvarno lijepim krajolikom - dio kojega
su i oni visoki borovi izlomljenih i kvrgavih debala. Slubeno se ta biljka zove
alepski bor, ali i sirijski bor. Tipini dalmatinski krajolik, reklo bi se.
Da nije jedne sitnice koju mi je Mislav ispriao i koja je jo jednom pokazala
kako djelovanja onih deki gore uvijek treba promatrati iz vie kutova i nita
ne uzimati zdravo za gotovo. Pria nas vraa na kraj 19. stoljea, u vrijeme dok
je naim krajevima vladala Austrougarska monarhija. Mnogi jako stari ljudi,
koji se sjeaju tih vremena (ili se ti metuzalemi barem sjeaju onoga to su
im njihovi roditelji priali) ta vremena ne pamte po loem. Uostalom, done
davno smo se prema moru vozili trasama koje je postavila Monarhija (iako,
147

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ba kao dananji neokolonijalisti koji po Africi grade autoceste koji koriste

samo njima, dok ruralnom afrikom stanovnitvu ostaju dugovi, nije to radila
zbog dobrobiti stanovnitva ve zbog toga da omogui komunikaciju prijes
tolnice i luka na Jadranu radi transporta roba i vojske); u Opatiji i drugdje i
danas eemo stazama uz obalu koje su izgraene za vrijeme Cara, ba kao i
predivne okolne vile.
Druga strana medalje jest to Habsburzi pripadaju staroj lozi, s istim
namjerama kao i danas ivui predstavnici tih loza, u kojima se za ljude kojih
je (iz njihove perspektive) uvijek previe i puno trae, ne smjera nita dobro,
pa niti Paneuropskim pokretom koji je na elu imao Habsburga. Zapravo,
rije je o tek neto sofisticiranijoj inaici austrougarske tamnice naroda".
Ti sveprisutni borovi o kojima je rije, ispriao mi je Mislav, su tzv. sirijski
borovi. Njihova je glavna odlika da su neupotrebljivi za gradnju amaca ili
ogrjev, nehranjivi, vrlo invazivni i kisele tlo onemoguavajui da na njemu
ita raste. I nisu oduvijek bili ovdje, ve su posljedica poumljavanja koje je
po Dalmaciji radila ba Austrougarska monarhija kad je u 19. stoljeu potpala
pod njenu vlast. Ma nemoj mi rei? Zainteresiran, na internetu sam naao
neki umarski tekst o tim borovima koji je govorio kako je rije o prvoraz
rednoj vrsti ,,u poumljavanju i melioraciji degradiranog kra mediteranskog
pojasa" te da se od iglica pod njegovim kronjama stvara sloj novog umskog
tla koji je ranije nestao . Hm, ako se i stvori humus od iglica, pomislio sam,
koja korist od njega kad zbog kiselosti ionako koristi samo tim borovima, koji
su ionako ve tu, posaeni u neko tlo koje je i prije postojalo.
No, osim za smolarenje, sirijski bor upotrebu ima, navodilo se u tekstu,
u rekreativne svrhe i estetsko oblikovanje krajobraza" (dakle - nikakvu), pa
je na mnogim mjestima poumljenim tim borom koji stvara hladovinu nas
tala turistika izgradnja. Opet hm - pa i druga, autohtona stabla stvaraju
hladovinu, nije to neto ime se samo sirijski bor moe pohvaliti, zar ne?
Prve kulture tog bora, pisalo je dalje u umarskom tekstu, podignute su prije
priblino 120 godina (u vrijeme habsburke vladavine Dalmacijom), a sad
nice su se proizvodile u tada osnovanim umskim rasadnicima u ibeniku,
Sinju, Makarskoj, Gruu i Kotoru. Iz tih rasadnika svake se godine razdijelilo
60.000 boria i poumljavanje je dobro napredovalo.
Ostavimo na trenutak struna gledita, koja stvaraju hm-ove" i koja esto
puta znaju biti samo nauena i ponavljana, bez kreativnog razmatranja opcija
izvan udbenikih teza koja se prenose s generacije na generaciju automatikom. Narednih sam dana poeo drugim oima gledati krajolik oko sebe.
Odjednom sam primijetio da je tlo ispod tih borova posvuda puno njihovih
148

PRIE IZ U M E BOROVE ili to se d o g a a k a d lju d i z a b o ra v e

osuenih iglica (od kojih se ne stvara nikakav humus jer je sve suho) i da
nigdje nita drugo ne raste. Primijetio sam koliko stotina eera se nalazi na
svakoj grani, a svaki sadri desetke sjemenki, to je razlog zato je sirijski tj.
alepski bor izuzetno invazivan, pa osvoji cijelo tlo na mjestima gdje ga se pusti
raditi to hoe.
Iza hotela u kojem smo bili smjeteni primijetio sam brojne suhozidove koji
su odvajali stepenasta biva polja ili maslinike. Zidovi bivih polja su i dalje tu,
ali na svim terasama rastu iskljuivo visoka stabla sirijskog bora. Shvatio sam
da zapravo gledam postapokaliptinu verziju nekada bogatog i hranjivog kra
jolika, koji je danas pusto. Jer ti borovi nisu dobri za ogrjev zbog puno smole,
drvo im je loe kvalitete pa se ne moe koristiti za brodove (a uz to debla im
rastu krivudavo pa mi je teko ak zamisliti i sjeu tih stabala), nemaju hran
jive plodove, ali zato kisele tlo pa ono, osim za te nametnike, postaje potpuno
jalovo. Da spomenemo i to da su, onako suhi, idealni za nastanak poara.
Takvo razmiljanje nalo je potvrdu u internetskom tekstu Svetlane Slapak,
u kojem je napisala i ovo:
To prapovijesno udovite meu biljkama raste tamo (bar u Sredozem
lju) gdje je vatra unitila sve, ili gdje su ljudi zapustili druge, raznovrsne i
korisne kulture. Zemlja oko borova je sterilna, na njoj nita ne raste: sirijski
bor, koji je zauzeo ogromne povrine Mediterana, poast je koja je uspjela
istjerati visokokultiviranu piniju i njene plodove, pinjole, jedan od glavnih
zaina jo od antike kuhinje. Pejza Mediterana vie nema siluete sa sred
njovjekovnih i renesansnih slika, sa krunastim kronjama pinija; sve to
vidite jesu upavi i grbavi ili uspravni i dosadni sirijski borovi. Mediter
anski hrast, poslastica za koze i ugodna sjenka za ljude, postao je rijetkost.
Umjesto njegovane zemlje koja je znala davati najrazliitije voe i povre,
umjesto smokava, narani i badem a koji i kada padnu odaju opojan miris,
mrtvo utanje iglica koje nijedna ivotinja ne moe iskoristiti kao hranu,
hladni osvajai naputenih maslinjaka i vinograda.
Ako je to tako, zato bi itko namjerno sadio takvo stablo? Jedan od loginih
odgovora bio bi - ako bi elio unititi lokalnu privredu i prisiliti ljude da
se iseljavaju. Ili ih onemoguiti u vraanju. Naime, borovi su se sadili na
naputenim poljima koja su takva postala nakon tragine epidemije per
onospore koja je dola niotkuda, unitila vinograde i prisilila mnoge ljude u
emigraciju, trbuhom za kruhom u vrijeme Austrougarske. Naravno, kad su
polja i maslinike jednom preuzeli borovi, eventualni nasljednici vie se nisu
149

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

imali emu vratiti. Dananje iskustvo prakse Iluminata da umjetno izazivaju

bolesti, kao i ono da ele imati kontrolu nad svim fazama proizvodnje hrane
i svim sjemenom tjera ovjeka da se zapita nije li i peronospora putena kako
bi otjerala ljude i moda stvorila jeftinu radnu snagu drugdje. Moda je cilj
ubacivanja peronospore bio migracija sa sela u grad jer na selu ljudi mogu
biti neovisni i pomalo izvan dohvata, dok su u gradu potpuno ovisni, na tragu
Kissingerove misli da kontrolom novca kontrolira drave, a kontrolom hrane
kontrolira ljude. A neovisni i samodostatni ovjek je nona mora Iluminata.
Sve je mogue. Podsjetimo se da je, recimo, Bra 1900. godine imao 24.000
stanovnika (bio je najnaseljeniji hrvatski otok) dok je Split iste godine imao
18.000 stanovnika, za etvrtinu manje od Braa. Veina ekonomije Braa te
meljila se na vinogradarstvu. Danas u Splitu ivi oko 200.000 ljudi, dok Bra
ima tek oko 13.000. A Novi Zeland pun je potomaka ljudi koji su tamo emi
grirali 1910. nakon dogaaja koji i danas zovu velikom peronosporom.
Vrag e ga znat. Kako god da bilo, stvaranje epidemije peronospore bilo
bi ba u skladu s filozofijom Iluminata - nijedan taktika koja moe unesreiti
ljude nije dovoljno nevana, oni vode operacije irokog spektra djelovanja
koje je, ba zbog toga, vrlo teko povezati u jednu cjelinu. Evo Mislavove prie
koja je usmjerila moju panju prema tim borovima, o kojima do tada nisam
ni razmiljao.
Kad je na Biokovu, kod Zaostroga, 1970-tih gorila borova uma, njegova se
baka rasplakala jer ju je taknulo to je tu umu sadio njegov djed u osnovnoj
koli (koja je u njegovo vrijeme, prije Prvog svjetskog rata, trajala etiri go
dine) zajedno s drugim kolarcima mobiliziranim za tu priliku. Borove su
sadili na naputenim maslinicima, vinogradima i panjacima. Tako je Mislav
saznao za to austrougarsko poumljavanje borovima, a potom se prisjetio i
ostavinske rasprave u vezi estica zemlje razbacanih oko Zaostroga.
estice su se prenosile s generacije na generaciju onako kako su bile i up
isane, a konkretno su se dijelile na - izrijekom - njive, vonjake, vinograde i
panjake. Negdje do 1960-tih su i imale tu funkciju jer je njegova teta (djedova
sestra) radila na njima, a potom su se (nakon potresa koji je mjesto pogodio
1962. pa su se stanovnici odselili na obalu i poeli baviti turizmom ili su ivjeli
od SUBNOR-ovih mirovina) na njih sami od sebe proirili okolni agresivni
sirijski borovi i od plodnog tla napravili kiselu pustinju u kojoj mogu samo oni
uspijevati. To tako nije moralo biti, jer su na jednom drugom mjestu, daleko
od borova, ostali badem i vinograd. Badem je rastao sam od sebe i davao sve
vie plodova, a i vinova loza se proirila nekoliko desetaka metara. Drugim

150

PRIE IZ U M E BOROVE ili to se d o g a a k a d lju d i z a b o ra v e

rijeima, iako zaputeno i nekultivirano, to zemljite je i dalje plodno i alkalno

i spremno podati se ruci ovjeka.
.
Dali smo tad mati na
volju i zamiljali potpuno
jm
drugaiji dalmatinski krajolik s kraja 19. stoljea, prije
nego to ga je Austrougar
ska poela devastirati sadn
jom borova. Umjesto uma
sirijskog bora, u naoj men
talnoj slici, izmeu suhozidova smjenjivali su se polja,
maslinici, vonjaci, umarci
s domaim vrstama medit
eranskog bilja (pa i borova,
Sirijski bor-tipini" dalmatinski krajolik.
ali drugih, izvornih neinvanzivnih vrsta poput tam
arisa), a i panjaci za ovce i
drugo.
No, to je zaboravljeni
krajolik, i to je zapravo
vana rije - zaborav. Jer
danas, kad poar negdje u
Dalmaciji uniti odreeno
podruje to se podruje opet
poumljava sirijskim borom
(i to iz aviona, pa umjesto
razmaknutih stabala na tom
mjestu naraste neprohodna
borova dungla, nepogod
na ak i za ivot ivotinja).
...s jalovim, kiselim tlom punim suhih iglica...
Poumljavanje borom je
zapravo nepotrebno jer u
Dalmaciji postoji i drugo drvee kojim bi se moglo poumljavati. to nedosta
je autohtonoj akaciji koja brzo raste, dobra je za ogrjev i alkalizira tlo? Ili pri
morskom hrastu zvanom crnika, odlinom za gradnju brodova? Ili bagremu
koji raste jo bre od borova, iji se cvijet moe jesti, a osim za ogrjev odlian je
za izradu klupa i drugih predmeta koji trebaju tvrdo i vrsto drvo? Ali nauili
151

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

smo se da je sirijski bor inte

gralni i jedan od najvanijih
dijelova slike dalmatinskog
krajolika. To je prokletstvo
zaborava. Nova stvarnost se
nametne tako da se prisilno
ostvari i potom samo treba
priekati da suvremenici os
tare i poumiru. A kad se to
dogodi, nametnuta je zau
vijek.
David Icke je, komen
. .s invazivnog stabla s tisuama sjemenki na svakoj
tirajui nadzorne kamere u
grani...
kolama i razvoj elektron
skih umreenih baza po
dataka o svakom ovjeku na
Zemlji, napisao da se valja
zamisliti nad injenicom da
su oni meu nama koji su
roeni prije pojave masovnog
nadzora posljednji narataj
koji e imati iskustvo prema
kojem e moi usporediti
ono to je bilo s onim to
dolazi. Dananja djeca nee
imati mogunost takve us
poredbe, a to je manipula...pa su biva plodna polja, omeena suhozidima,
torima najvanije." Svijet se
danas potpuno mrtva
mijenja tijekom naeg ivota,
ali imamo orijentir vidjeti ide
li to na bolje - to su nae spoznaje o ivotu kakav je bio prije. Meutim, pie
Icke, kada kole i ulice budu naikane kamerama i kada djeca budu morala
davati otisak prsta kako bi mogla dobiti kolski obrok te kada nadzor bude
sveprisutan, novoroena djeca ulazit e u ovaj svijet onakav kakav jest. Njima
e to biti normalno, jer e jedino to i znati. Zbog toga smo mi koji na leima
imamo nekoliko desetljea... posljednja generacija koja e moi sagledati ono
to se toliko oigledno dogaa, to pred nas stavlja golemu odgovornost."

152

PRIE IZ U M E BOROVE ili to se d o g a a k a d lju d i z a b o ra v e

Primjera nametnutih novih stvarnosti ima koliko hoete. Sjetimo se samo

opet Edwarda Bernaysa, oca odnosa s javnou koji je oko 1924. jednom
kampanjom napravio da su Amerikanci pek i jaja poeli smatrati tradicio
nalnim amerikim dorukom, iako to nikada nisu dorukovali. Danas im je
potpuno normalno i to da im se u vodovod stavlja opasni toksini otpad fluo
rid, jer tako je ve pola stoljea. Sjetite se i zabrana stavljanja puenja u sferu
politike nekorektnosti. Kako je samo neobino na televiziji vidjeti film iz
1970-tih ili 1980-tih u kojem ljudi slobodno pue - u restoranu, zrakoplovu,
autobusu, na televiziji?! Nezamislivo, a jo za naih ivota to je bilo potpuno
normalno. Isto vrijedi kad u filmovima iz istih godina vidim aerodrome na
kojima nitko poniavajue ne hoda bos na aerodromskim kontrolama, niti
biva zraen rendgenskim zrakama.
Moja djeca roena kasnih 1990-tih i poetkom 21. stoljea nee imati poj
ma, ali mi se sjeamo vremena kad ljudi nisu robovali kreditima banaka za
aute i stanove. Ima i drugih naina, nekada su kredite s malim kamatama
ljudima davale matine tvrtke ili su ak gradile stanove i davale ih na upotre
bu zaposlenicima, a nema nikakvog razloga da graane za kupnju neophod
nog ivotnog prostora ne kreditira i sama drava, uz tek simbolinu kamatu.
Ili jednostavno uz drugaije formule izrauna kamata od onih koje koriste
banke. A znate, postoje i takve.
No, za nekoliko godina moja djeca e doi u godine za studiranje i moda
vie nee ni znati da je jo nedavno postojalo besplatno obrazovanje. Njima e
najnormalnija stvar biti da ve za studij diu kredite (ba kao to je to Ameri
kancima odavno normalno, koji su u dugu prema bankama od samog poetka
ili prapoetka svog stupanja u svijet odraslih) i nee im uope biti zamislivo
da obrazovanje moe biti besplatno. Ali mi znamo da moe, jer je takvo bilo
desetljeima.
Nita nije onako kako se ini, u ovom svijetu izbrisanih sjeanja i lanih
povijesti.

153

9. POGLAVLJE

'DEMOKRATSKE'REVOLUCIJE U AFRICI

* I demokratske revolucije diljem Bliskog istoka i u sjevernoj Africi nisu

-L V b ile niti demokratske niti revolucije u smislu te rijei. Bile su to ma
nipulacije opravdanim buntom. Kako je David Icke u jednoj kolumni napisao,
zlatno pravilo broj jedan za razumijevanje pravila iluminatske igre jest: nikada
nita nije crno i bijelo. Istina uvijek lei u jednoj od nijansi sive. Zlatno pravilo
broj dva: prirodu i ciljeve neke revolucije moete procijeniti tek kada vidite
tko e njome doi na vlast. Ne radi se o stranama tj. pozitivcima i negativcima s jasno naznaenim crtama razdvajanja; niti o borcima za slobodu koji se
bore protiv neprijatelja naroda gdje je kristalno jasno to je to i tko je tko.
Recimo, velik broj Egipana 2011. izaao je na ulice zbog iskrenog suprot
stavljanja i ogorenosti naspram kunog reima predsjednika Muhammada
Hosnija Mubaraka, ali motivaciju koja stoji iza neke pobune ili revolucije radi
svrgavanja nekog voe moe se prepoznati tek kada se sazna tko e ga i to
zamijeniti. Kad na red doe svrgavanje reima, pie Icke, treba svrnuti panju
na isturenog ovjeka onih koje Icke naziva rotildskim cionistima - milijard
era i financijera Georgea Sorosa. Na svojoj web-stranici Soros za sebe tvrdi da
je istaknuti meunarodni pobornik demokratskih ideala i ciljeva ve vie od
30 godina", a njegova filantropska organizacija, Zaklada Otvorenog drutva
podupire demokraciju i ljudska prava u vie od 70 zemalja.
Brojni su primjeri orvelovskih naziva, a to su oni koji u naslovu sadre
suprotnost onome ime se bave. Zaklada Otvorenog drutva Georgea So155

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

rosa, ije smo djelovanje imali prilike vidjeti i u Hrvatskoj, potie i manipulira
onime to izgleda poput narodnih revolucija s ciljem postavljanja reima u
slubi interesa globalne klike.
Icke navodi da je mrea Otvorenih drutava ovog potrka dinastije Roth
schild i Mossada, a uz to i financijera Baracka Obame, poznata po planiranju i
provedbi obojanih revolucija u istonoj Europi poput one u Gruziji (ruiaste)
i Ukrajini (naranaste). Takoer, Soros je bio upleten, zajedno s ljudima
kao to su suosniva Trilateralne komisije Zbigniew Brzezinski, u ustanke
drugih naroda, poput barunaste revolucije u Republici ekoj i tulipanske
revolucije u Kirgistanu. Isto su pokuali u Iranu (zelena revolucija) poslije
posljednjih predsjednikih izbora 2009., ali s djelominim uspjehom. U nji
hovom rasporedu bila je i naranasta revolucija u Ukrajini 2004. s ciljem
svrgnua novoustolienog predsjednika Viktora Janukovia nakon navodno
namjetenih izbora. Danas je ukrajinski predsjednik - Viktor Janukovi.
Godinu dana ranije u Sorosevoj produkciji zbila se ruiasta revolucija
u bivoj sovjetskoj republici Gruziji. ovjek koji je postao predsjednik bio
je Sorosev/Brzezinskijev klon Mihail Saakavili koji je zamijenio Eduarda
evardnadzea nakon narodnog ustanka. Saakavilija su dugo pripremali i
obuavali za tu ulogu. Dobio je stipendiju za kolovanje u SAD-u te se obra
zovao (programirao) na Pravnom fakultetu sveuilita Semiramida, pardon,
Columbia, te na Sveuilitu George Washington, a nakon rada za njujorki
odvjetniki ured u Gruziji je zapoeo novi ivot revolucionara. Za to je vrijeme
Soroseva ustanova Otvoreno drutvo obuavala i financirala gruzijske stu
dente u umijeu masovnih
prosvjeda te je davala fi
nancijska sredstva opor
benoj TV postaji koja je
pokrenula demonstracije.
Icke navodi rijei Zaze
Gaeiladzea,
glavnog
urednika gruzijskog lista
na engleskom jeziku The
Messenger: Ovdje vlada
opeprihvaeno miljenje
da je g. Soros osoba koja
je isplanirala svrgavanje
M ih a il S aaka vili - a m e ri k i (R othschildov) ovjek u G ruziji evardnadzea.
n a k o n izreirane revo lu cije naroda'.

156

"DEM O KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

I evo nas na Bliskom istoku. Prvo, pobuna u Tunisu - jasminova revoluci

ju kojom se nakon 23 godine vladavine htjelo maknuti s vlasti diktatora Zinea El Abidinea Ben Alija. Narodu Tunisa i ireg arapskog svijeta dozlogrdili
su korupcija, vrtoglave cijene osnovnih ivenih namirnica, nezaposlenost,
siromatvo i guenje slobode izraavanja. Kao to je Amerima bila puna kapa
Busha, pa su im Iluminati dali promjenu - Obamu Barracka. Posvuda je na
djelu isti jednostavni trik. Ako ga se ne razumije, moete prosvjedovati do
mile volje i ruiti diktatore jednog za drugim, voda e ii na mlin Elite.
Icke u kolumni pie sljedee tri bitne stvari koje treba imati na umu: (1)
Rotildsko-iluminatske-cionistike mree odravale su te arapske tirane na
vlasti pomou politike, financijske i vojne podrke tijekom vie desetljea
- izmeu ostalog i preko svojih prvobitnih vazala: Britanije i SAD-a. (2) Iste
te mree odgovorne su za svjetski ekonomski kolaps putem djelovanja nji
hovog bankarskog kartela koji je dramatino pogorao razine siromatva,
nezaposlenosti i oskudice. Oni su takoer odgovorni za umjetno izazvane
skokove cijena hrane i nafte ija je svrha daljnje iscrpljivanje ljudi. (3) vaan
dio rotildsko-iluminatsko-cionistikog plana jest izazivanje nereda, kaosa i
previranja u arapskim zemljama Bliskog istoka kako bi se potaknulo nasilje i
podjele u skladu s ciljevima drave Izrael, koju posjeduju (i nametnuli su je)
Rothschildi.
Icke je citirao Henryja Kissingera koji je, govorei o zbivanjima na Bliskom
istoku, za novine zloslutno rekao: Ovo je tek uvodni prizor prvog ina drame
koja se treba odigrati... Neke inove smo dosad ve vidjeli. Pozornice su bile
ili e biti Egipat, Libanon, Sirija, Jemen, Alir, Libija, Jordan, Maroko, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Kuvajt i, naravno, Iran. Vjero
jatno je da e posljedica tih zbivanja biti i naftna kriza koja e cijenu nafte (a
time i svega ostalog) podii u stratosferu. Taj Veliki stisak, kako ga je nazvao
Icke, otpoeo je u rujnu 2008. financijskim slomom i saniranjem banaka, ime
su vlade i narodi baeni u neviene ponore kolektivnog duga.
Veliki stisak ukljuuje poveanje poreza, smanjivanje socijalnih nakna
da, visoku nezaposlenost i eksploziju cijena osnovnih potreptina kao to su
hrana i energenti. Icke pie da je osmiljen kao korak ka bacanju ljudske rase
na koljena da bi, nakon toga, rotildska klika istupila kao spasitelj, uz pot
puni preustroj upravljanja, ekonomije i drutvene organizacije svijeta. esto
se spominje i Trei svjetski rat (koji bi trebao poeti na Bliskom istoku, a u
njemu bi trebali biti uniteni i muslimanski svijet i drava Izrael, jer cionisti
ne mare za idovski narod nita vie nego to Obama mari za Amerikance, a

157

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

hrvatski predsjednici i premijeri za Hrvate), koji bi dovrio prijelaz k jedinst

venoj svjetskoj vladi, poduprtoj jedinstvenom svjetskom vojskom.
Dosadanje amerike administracije, pie Icke, ukljuujui sadanju
ministricu vanjskih poslova Hillary Clinton, koja je i sama dio korumpi
rane zloinake organizacije koja vlada SAD-om, korumpiranog egipatskog
predsjednika Mubaraka (koji je tri desetljea bio na vlasti i zgrnuo obiteljs
ki imetak vrijedan desetine milijardi dolara, dok 60 posto Egipana ivi na
manje od 2 dolara dnevno uz ogromnu stopu nezaposlenosti) su nazivale
prijateljem i saveznikom Amerike. Egipatski narod potaknula su na akci
ju zbivanja u Tunisu gdje je, zahvaljujui neumoljivim javnim prosvjedima,
zbaen jo jedan diktator. Ta zbivanja pokazuju da ljudi doista imaju mo, ali
bez upuenosti tu e mo iskoristiti klika za svoje ciljeve, a stanovnitvo e
ostati kratkih rukava.
Strateka vanost Egipta na Bliskom istoku vidi se u injenici da je on dru
gi najvei primatelj amerike pomoi, nakon Izraela. Tim dvjema zemljama
vlada SAD-a svake godine uplauje ukupno vie od pet milijardi dolara. Uz
to, Egipat je najnapuenija i vojno najmonija drava na arapskom Bliskom
istoku. Zato jedva da mogu zauditi podaci o tome da ameriki dunosnici
potajno podupiru vodee figure u sjeni egipatskog ustanka koje su posljednje
tri godine planirale promjenu reima. Londonski list Daily Telegraph izvijes
tio je da se jo 2008. jedan mladi disident vratio u Kairo sa samita za aktiv
iste u New Yorku, a amerikim diplomatima u Egiptu je rekao da je savez
oporbenih skupina napravio plan svrgavanja predsjednika Hosnija Mubaraka
i dovoenja na vlast demokratske vlade 2011. godine. Toliko o spontanosti
narodnih revolucija.
Zato se krajem 2010. i poetkom 2011. revolucija protiv Mubaraka vodila
u obliju Mohameda made in USA ElBaradeija, biveg generalnog direktora
Meunarodne agencije za nadzor atomske energije (pod kontrolom UN-a) i
lana odbora (pod predsjednikom Georgeom Sorosem) Meunarodne krizne
skupine. Ta se Soroseva organizacija opisuje kao nezavisna, neprofitna, nev
ladina organizacija posveena spreavanju i razrjeavanju pogubnih sukoba.
Naravno, istina je upravo suprotna. Kako pie Icke, Meunarodnu kriznu
skupinu financiraju uzori potenja, asti i borbe za vladavinu naroda kao
to su Fordova fondacija, cjepivima opsjednuta Zaklada Billa i Melinde Gates
i Carnegiejeva zaklada (Rothschildov kadar Andrew Carnegie osnovao je
Carnegiejevu zakladu za meunarodni mir za koju je kongresnom istragom
utvreno da radi na izazivanju ratova.)

158

"DEMO KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

Meunarodna krizna skupina i ostatak Soroseve mree samo su djelii u

ugakom nizu ustanova izuzetih od plaanja poreza i trustova mozgova koji
raspiruju dogaanja naroda i manipuliraju svjetskim zbivanjima. Istina je
esto suprotna od onog kako se predstavlja. Dokumenti WikiLeaksa razotkri
li su Mahmouda Abbasa, sadanjeg samoimenovanog ravnatelja Palestinske
vlasti, kao plaenika Izraela koji Palestince prodaje vragu. Abbas je zahtijevao
ogranienja prosvjeda i bunta na palestinskoj Zapadnoj obali koji su odravani
u znak potpore egipatskoj pobuni protiv njegova prijatelja Mubaraka.
Urota tako lako koraa, ak i bez skrivanja, jer sve je stvar interpretacije.
U jednim sam novinama itao reportau o revoluciji u Egiptu u kojoj je citi
ran izvjesni dr. Florian Bieber sa sveuilita u Grazu koji je rekao sljedee:
Prvo iznenaenje koje sam doivio pregledavajui snimke iz Egipta bio je
simbol stisnute ake, simbol srpskog Otpora koriten u prosvjedima protiv
Miloevia. Doktor je zakljuio da to pokazuje da su prodemokratski pokreti
povezani te da se revolucionari koriste iskustvima svojih starijih kolega koji
su demonstracije uspjeno iznijeli u svojim zemljama.11 Ma ne, doktore, to
pokazuje neto sasvim drugo - da se sve te revolucije rade po receptu i uprav
ljaju iz istog centra, iz slavnog trokuta CIA-MI6-MOSSAD. Zato bi Elita milenjala recept koji radi, kad ionako posjeduje novine u kojima e to predstaviti
kako joj srce zaeli, prepuna povjerenja u sveopu hipnotiziranost? Kojoj ak
ni struni analitiari nisu uspjeli izbjei.
Evo jo jedne ,,okantne vijesti ako doista vjerujete da su afrike revolu
cije bile spontane. Onda ete te vijesti biti prisiljeni sroiti ovako: Britanski
premijer David Cameron ne samo da je prvi svjetski voa koji je posjetio
nove vlasti u Egiptu nakon pada Mubaraka, ve je svojim izjavama na Bliskom
istoku napravio nezapamen preokret: demokratske reforme pretpostavio je
trgovinskim sporazumima s arapskim diktatorima.'1 Ma nemojte rei! Pravi
preokret.
Cameron je pravi britanski mister Change11, poput Obame, kao to je
Sarkozy pravi francuski tele-predsjednik, poput Obame. Sva trojica voa
pokazuju iste uzorke ponaanja zato jer ih je postavila ista ruka, da odrade
istu fazu pokuaja porobljavanja svijeta. Ali novine e nas i dalje bombardirati
strunim analizama poput one koja je o Egiptu bila ve na iduoj stranici,
naslovljena: Djeca budunosti pobijedila diktature prolosti11. Kaj god.
Osim ako djeca budunosti na vrijeme shvate da im je podmetnuto.
Moda djelomino i shvaaju. Krajem lipnja 2011. u Kairu, pisalo je u novi
nama, vie od 1000 ljudi ozlijeeno je u sukobu prosvjednika i policije. Bili
su to najvei nemiri od kraja egipatske revolucije, a poeli su kad je skupina
159

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

mladih pokuala ui u kazalite u kojem je trajala komemoracija za stradale

u proljetnoj revoluciji u Egiptu. Neredi su se proirili diljem grada, a prosvjednici, pisalo je, trae bre suenje odgovornima za pogibiju najmanje 850
ljudi tijekom revolucije te odlazak Mohammeda Husseina Tantawija s ela
vojnog vijea koje je preuzelo vlast nakon ruenja Mubaraka11.
Potrebno je usvojiti injenicu da su sve neprijateljske strane fiktivne, da
cijelo vrijeme neprijatelji u potaji naoruavaju i financiraju svoje neprijatelje.
Veini iskrenih lanova zaraenih strana na niim razinama hijerarhije to
nije poznato, ali oni na vrhu znaju da imaju samo jednog neprijatelja - samo
ovjeanstvo u cjelini. Zato je svako sudjelovanje, u bilo kojem prosvjedu ili
revoluciji, u konanici kontraproduktivno za dobrobit ljudi.
to se diktatora koje su sami postavljali na vlast tie, koliko god servilno
sluili planu, kad efovi procijene da je vrijeme za odlazak - tada odlazite.
Iako diktatori i podobnici misle da imaju mo i da doista dre stvari u svojim
rukama, pie Icke, na vlasti su samo zato to globalnom Kontrolnom sustavu
odgovara da su na vlasti. Kljuno pitanje koje je potrebno postaviti kad doe
do takvih dogaaja jest: Tko e i to biti na vlasti kada prosvjedi zavre?
Isto vrijedi za revoluciju na koju je sredinom godine potroeno najvie
tinte - onu u Libiji. Pouen gornjim naputcima, itao sam sitna slova u velikim
novinskim tekstovima. Uz dovoljno upornosti i s pravim naoalama na nosu
prije ili kasnije moe se naii na koji traak svjetla koji osvjetljava back-stage.
Tako sam proitao da su EU i Amerika do 2011., prije svrgavanja Gadafija,
dugovali Libiji gotovo 200 milijardi dolara za isporuenu naftu. Muamer el
Gadafi je zatraio vraanje duga i zaprijetio da e, u suprotnom, sklopiti druge
meudravne ugovore. Zbog toga je dolo do nevienog razaranja Libije i
svrgavanja Gadafija koji prije toga desetljeima velikima" nije smetao. Pod
vodstvom tiranina", kako su ga tijekom granatiranja zvale velike sile, Libija
je postala najbogatija afrika drava. Velikima je zasmetalo to je ignorirao
MMF i Svjetsku banku: Znajui da su SAD na rubu bankrota, predsjednik
Barack Obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, pozvao je zemlje EU na
oslobaanje Libije od tiranina". Obama se 21. rujna 2011. obratio delega
tima Ope skuptine UN-a u New Yorku kolopletom ispraznih rijei o moru,
demokraciji i slobodi. Pritom, SAD su predsjednika Egipta Hosnija Muba
raka, drugog diktatora, drali na vlasti i izdano tri desetljea pomagali.
Malo ranije citirao sam Davida Ickea u objanjavanju da je kod revolu
cija potrebno podrobno promotriti tko smjenjuje svrgnute zlikovce. Pa,
u tom smislu evo nekoliko malih slova iz velikog teksta: Ali Abdussalam
Tarhouni (60), potpredsjednik Nacionalnog prijelaznog vijea, u Tripoliju je
160

"DEM O KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

ubeno objavio da pobunjenici odmah preuzimaju vlast u glavnome gradu,

vaj politiar od 1965. radi kao profesor ekonomije na amerikom sveuilitu
Washington, a od oujka obnaa dunost ministra financija te odnedavno
inistra za naftu u ustanikoj vladi.
Nemam primjedbi, ovjek je pravi Che Guevara, revolucionar do sri.
Libijski ministar za naftu doslovce je Svashingtonac. Peku oi od litanija o
svrgnuu tiranina Gadafija.
U jednim novinama programiranje umova u vezi planova Elite vezanih
uz Libiju irilo se na nekoliko strana, u sklopu kojih je bila i kolumna jednog
prodavaa magle i propagande s naslovom preko dvije strane: Sluaj Gadafi: svijet e sigurno biti bolji bez jo jednog diktatora1'. To ne znam, ali sig
urno je da bi novine bile bolje bez jo jednog ovakvog komentatora. Napisao
je taj novinar jo izbljuvaka, opravdavajui svoju duboku misao o boljem
svijetu primjerom Iraka. Recimo: Uistinu, usprkos bezbrojnim amerikim
pogrekama u postsadamovu Iraku, i svijet i Irak ipak su neto bolji poslije
pada bagdadskog tiranina.1' U to se doista ne bih kladio. Uostalom, upitajte
djecu koja umiru od posljedica izloenosti tzv. osiromaenim uranom.
Ali zna komentator to, pa je ve u sljedeoj reenici napisao: Oni koji
se ele natjecati u rtvama, pa su se konstataciji kako je Iraku i svijetu bolje
bez Sadama spremni suprotstaviti brojkama i fotografijama o uistinu stranim
irakim rtvama unatrag osam godina, moemo samo suprotstaviti strane
irake, a osobito kurdske rtve u raznim Huseinovim ubilakim kampanja
ma". Tako se i on ukljuio u natjecanje u rtvama. I zakljuio: Slina logika
vrijedi i za libijskog tiranina Moamara al Gadafija".
Ma nemoj re? A zato onda slina logika ne bi vrijedila i za amerikog ti
ranina Clintona, Busha ili Obamu, ili britanskog tiranina Blaira i mnoge druge
ratne zloince? Osim toga, iza obje strane u ,revolucijama stoji ista ruka (zato
su toliko slini rezultati i jedne i druge strane, kad se broje mrtvi i unesreeni),
pa je besmisleno hvaliti ijednu od njih, ili tvrditi da e bez lijevog ili desnog
pijuna svijet biti bolji. To je jednostavno glupo jer su sve ove operacije prije
svega usmjerene na to da svijetu bude - gore. Licemjerni komentatorski niz
se nastavljao reenicom da Francuzi, Englezi i Amerikanci nisu napali Gad
afija, uistinu je vrlo vjerojatno da bi svijet prisustvovao jo jednoj Srebrenici,
vjerojatno i s veim brojem mrtvih".
Bullshit. Zato su onda obavjetajne zajednice tih zemalja (ukljuujui i
izraelsku) pokrenuli tu ,facebook revoluciju i naoruavali ljude ako im je to
liko stalo do ivota ljudi, da ne priamo o ubijanju civila iz zrakoplova? I kako
to da ih ne smetaju slina zbivanja u Siriji, Saudijskoj Aarabiji, Bahreinu? U
161

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

tom tekstu od kojeg te ponu pei oi od zadaha fekalija autor nam je pok
lonio jo jedan spin: Naravno da se u amerikoj intervencionistikoj politici
ne radi o nafti nego o uspostavi sustava globalne sigurnosti (na novoorvelovskom to znai opa nesigurnost i podjarmljivanje, op. K.M): zemlje koje
se ne uklapaju u taj sustav, koje predstavljaju kroninu globalnu ili snaniju
lokalnu prijetnju (od Miloevieve Srbije, preko Irana i Sjeverne Koreje, do
Iraka, Libije i Sirije) postaju legitimne mete ije reime, u ime kolektivne sig
urnosti, valja eliminirati kada njihovo djelovanje postane ili realno opasno ili
javno nesnoljivo, kao u Gadafijevu sluaju.
Ovo sam itao u nevjerici. Legitimne mete? Tko je zaduen za davanje
legitimnosti? U ime kolektivne sigurnosti11? Svjetski kolektiv je bio nesiguran
zbog Libije? Valja ih eliminirati"? Pravi gangsterski rjenik. Kad novinarstvo,
o kojem studente ue da je perjanica istine, postane toliko bijedno kao u ovom
sluaju tog izvjesnog Butkovia, da opravdava nelegitimne nasilne postupke
nekih zemalja, vrijeme je da se prestanu itati novine. Ove reenice kao da
dolaze direktno iz amerikog Projekta za 21. stoljee. Istina jest ta daje NATO
agresor, to nikako ne znai da se treba uhvatiti u zamku i opravdavati diktature.
Ionako su sve te diktatore u prethodnim desetljeima postavili i financirali oni
koji u ime demokracije sada napadaju graane u tim zemljama koji su lojalni
svojim vlastima. Na kraju, treba se zapitati i je li predstavnika demokracija
doista odgovarajui sustav vlasti za svaku tradiciju i svaku zemlju.
Ima jo neukusnih provala jer je autor teksta uspio nadmaiti sama sebe
u guranju glave u dupe: Takovo je djelovanje Zapada ne samo sigurnosno
nego i moralno duboko opravdano. Uistinu ne znam nikoga tko bi, zapravo,
mogao ozbiljno braniti Moamara al Gadafija ili pak sirijsku vladajuu oligar
hiju koja, naalost, pred sobom ima puno vie vremena od libijske. (Ja, re
cimo, ne znam nikoga tko bi mogao braniti samovoljne agresije svjetske oli
garhije, ali eto, ipak ima i takvih dupeglavaca, op. K.M). ak bi se i oni stariji
hrvatski politiari, koji se vremena Nesvrstanih sjeaju u idealistikom, a ne u
realnom svijetlu (veina povijesnih voa Pokreta nesvrstanih bili su, zapravo,
krvoedni diktatori), (valjda za razliku od krvoednih ,dem okrata iz Britanije,
SAD-a, poput Blaira i Busha i Obame, op. K.M.) poslije svega to su vidjeli u
posljednje vrijeme morali sloiti daje bombardiranje Gadafijeva zapovjednog
mjesta/rezidencije u Tripoliju dobra vijest za cijeli svijet. (Kako bombardiran
je bilo koga moe biti dobra vijest za svijet? A sve to je vieno u posljednje
vrijeme samo je klasina spirala nasilja, koja se na svim stranama vrti sama
od sebe jednom kad se dogaaji manipulacijom pokrenu, op. K.M.) Tu se, na
posljetku, radi o elementarnom moralnom pitanju na koje se ne moe odgo
162

"DEM O KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

voriti dvoznano.11 Sve su to samo sranja. Teka sranja. Jednoznano. Ovakve

bih ratne hukae poslao na prvu liniju fronta. Zanima me bi li i tad za njih
bombardiranje bilo dobra vijest.
Naletio sam i na vijest o tome kako je 100 dana nakon NATO-vih oper
acija glavni tuitelj Meunarodnog suda u Haagu rekao kako Gadafi mora biti
uhien pod optubom da je ubijao i progonio libijske graane. Nema sumnje
da je, s obzirom da su poele vojne operacije i defacto graanski rat, ali nema
sumnje niti da je NATO radio isto. Niti po prvi put, sigurno ne po zadnji
put.
Ve sam spomenuo puno pouzdaniju tehniku stvaranja prave slike, a to
vie nije preko sredstava javnog priopavanja nego tako da, ako imate sree,
poznajete nekoga tko je negdje ivio. Usmena predaja. Tako nam je jedan
poznanik od nekih ezdesetak godina, koji je dvadeset godina radio u Libiji,
a zadnji put bio tamo prije par mjeseci, rekao da je apsurdno da se pria o
tacebook-revoluciji kad u Libiji nitko iv nema kompjutor, ima ih svega na
par mjesta u nekim institucijama. Jo je rekao da je Gadafi napravio pozitivne
pomake u mnogim podrujima i da nije bio omrznut kod naroda. Dodao je
da je u Libiji uvijek bilo skupina koje su bile za Gadafija i onih koje su bile
protiv. I to je to. Dakle, samo je trebalo pokrenuti te skupine i jedne nazvati
borcima za slobodu, a druge hraniteljima tiranije.
Zato je, pisalo je u novinama, kad su ratni brodovi NATO-a poeli patro
lirati du libijske obale, turski predsjednik Abdulah Giil pojasnio stav svoje
zemlje i postavio logino pitanje, iako politikim jezikom: Radi se o slobodi i
prekidu represije. No, oito je da neke zemlje potiu oportunizam. Oni koji su
do juer bili vrlo bliski s diktatorom sad su najglasniji protiv njega, a to budi
sumnju u skrivene namjere11. Sumnja je svakako davno probuena svakom tko
je protrljao oi i izvadio iz njih krmelje koji su se taloili u godinama gledanja
sporta i zabave na telki.
Sredinom oujka 2011. francuska vojska, pisalo je u novinama, prva je
izvela napade u Libiji zato to je Sarkozy prvi priznao pobunjeniku vladu,
ali je vojska rekla da su njezini zrakoplovi rasporeeni iznad Libije kako bi
jamili provedbu zone zabrane letenja. Glasnogovornik francuskog ministar
stva obrane je naglasio kako cilj kampanje nije eliminirati libijskog vou Gad
afija nego provesti rezoluciju UN-a. Aha. Da. Svakako. Na izravno pitanje bi
li koalicijske snage gaale Gadafija kad bi ga locirale glasnogovornik je, pisalo
je, rezolutno odgovorio: ,,Ne. Cilj akcije je unitenje zapovjednih i kontrol
nih centara, a i to da se obje strane priblie politikom rjeenju11. Opet peku
oi od pustinjskog pijeska.
163

DEKI, ODJEBITE U SKOKOVIMA

Britanski je ministar
obrane Liam Fox pak ot
voreno rekao da bi libijski
lider mogao biti legitim
nom metom meunarodne
vojne akcije.
Podsjetimo se i sad ve
znane injenice da je gen
eral Khalifa Hifter, voa
libijskih
pobunjenika,
dugogodinji
plaenik
CIA-e koji je nekih 20
'Pobunjenik', general Khalifa Hifter
godina ivio u irem
vaintonskom
podruju
Virginije, gdje se nekom sluajnou nalazi i Langley, sjedite CIA-e. Bio je
glavna osoba u razdoblju libijske Nacionalne vojske u egzilu koju je financira
la CIA-a. Kako su jedne novine rekle: Novi voa libijske opozicijske vojske
proveo je dva desetljea u predgradskoj Virginiji, ali je, prema ljudima koji ga
poznaju, osjeao da se mora - ak i u svojim kasnim 60-tima - vratiti na bojno
polje u domovini". to rei? Heroj. Ba kao i Sorosev (Rothschildov) frontmen
Mohamed ElBaradei, koji je takoer osjetio da mora odletjeti u Kairo, pa tko
zna, moda postati i predsjednik, uvijek je neizvjesna budunost revolucio
nara.
Lai i propaganda dosegle su vrhunac svih vremena, a nijedan lanak to
nije prikazao bolje od bizarnog, grotesknog djela iz New York Timesa pod
naslovom Inferiorno naoruanje koi pobunjenike u libijskom ratu.
U njemu su velianstveni, junaki pobunjenici opisani kao slabo naoruani,
zbog ega su primorani koristiti oruje poput mina i raketa koje bez razlike
pogaaju kako civile tako i vladine snage. Imaju noeve koje, kau, ele zabiti
u Gadafijevo srce i etiristo puaka koje im je poslao Katar, izravno krei
embargo na uvoz oruja uveden rezolucijom Vijea sigurnosti Ujedinjenih
naroda br. 1973.
Vjerojatno je taj sumnjivi lanak pokuavao opravdati izvjetaje o tome
da libijski pobunjenici masakriraju pripadnike vladinih snaga, sakate ih i
odsijecaju im glave te koriste upravo ono oruje i taktiku za koje je NATO
optuio Gadafija i iskoristio kao opravdanje za ulazak u rat. To to pobunjenici
angairaju djecu vojnike New York Times takoer preuuje, kao i vjerodos
tojne izvjetaje da pobunjenici prebijaju i ubijaju crne Afrikance zbog puke
164

"DEM O KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

sumnje da su plaenici. New York Times skandalozno je nastavljao opisom

kako pobunjenici koriste visokoeksplozivne granate i projektile te nasuminu
paljbu, a upravo to su stvari za koje su pobunjenici optuili Gadafija. U lanku
se priznaje da iako je vodstvo pobunjenika u Benghaziju, koje korporativni
mediji ad nauseam opisuju kao odvjetnike, profesore i uitelje, odbacilo
tvrdnje da njihovi borci koriste nagazne mine otete iz Gadafijevog arsenala,
BBC ih je snimio kako naoigled postavljaju te mine pokraj grada Ajdabiyje.
Sasvim je oito, pisalo je, da libijski pobunjenici postaju sve manje
junaki te da su neke njihove skupine nita manje moralno bankrotirane
i izopaene od onog za to se bez ikakvih dokaza optuivalo Gadafija."
Pokuavati uvjeriti javnost da se demokracija i sloboda mogu roditi iz vojske
koja provodi izvansudska pogubljenja te koristi nediskriminativne tehnike ra
tovanja i djecu vojnike doista je dubiozno. A predlagati da se europska krv i
novac trebaju troiti na intervenciju u korist naoruanih militanata od kojih
se Gadafi, ini se, vie nego opravdano branio, sasvim je kriminalno. Dravna
tajnica Hillary Clinton i dalje je insistirala da je pobunjeniki pokret spon
tana reakcija u kontekstu ireg arapskog proljea, to je oigledna i svjesna
la. Te pobunjenike gotovo trideset godina financiraju i podupiru konkretno
Sjedinjene Drave i Velika Britanija, pisao je u travnju 2011. web-site Prisonplanet.com.
Tko ne uvia neprirodnu usklaenost svih ovih pokreta na sjeveru Af
rike i na Bliskom istoku stvarno bi trebao provjeriti dioptriju. Tako je insider
Sarkozy mogao ispasti vizionar priznavi libijske pobunjenike. Naslov jed
nog novinskog lanka glasio je: Velika diplomatska pobjeda predsjednika
Sarkozyja. Ali ovjek jednostavno zna plan i sudjeluje u njemu, to je sve. Pa
je s lakoom otrpio val kritika kolega na nedavnom summitu EU zbog toga.
Mnogi su europski dravnici, pisalo je, tvrdili da to nije racionalna odluka, ali
Sarkozy se nije dao. A onda su mu se, (ne)oekivano, pridruili iluminatski
kolege David Cameron i Barack Obama. Za ovog potonjeg je u novinama
pisalo da je uslijedio pravi obrat kad se u Sarkozyjev brod ukrcao Barrack
Obama. Da, ba obrat, pravi da ne moe biti praviji. Obrat u igrokazu, koji je
nov samo za publiku, scenaristi su ga odavno napisali.
Kad sam ve zastao kod Libije, moda ste i vi, negdje tamo poetkom
agresije na tu zemlju, dobili cirkularne e-mailove s podacima o ivotu u Libiji
pod Gadafijem koji zapravo potvruju ono to mi je poznanik priao. Za one
koji jo nisu, evo podataka koji se u mailovima navode. U Libiji su se pod tim
Gadafijem bez kojeg e svijet sigurno biti bolji dobivali beskamatni krediti,
a tijekom studija primala se prosjena plaa zanimanja za koje se studiralo;
165

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ako osoba nije nala posao nakon zavrenog fakulteta drava je plaala kao
da radi u struci; po stupanju u branu zajednicu drava je poklanjala stan ili
kuu; vozila su se kupovala po tvornikoj cijeni; nikome nitko nije dugovao ni
centa; zdravstvo i obrazovanje bili su besplatni, 25% ljudi visoko obrazovano,
a 40 kruhova kotalo 0,15 dolara.
U drugom e-mailu koji je u to vrijeme kruio stajalo je slijedee: BNP po
glavi stanovnika u Libiji - 14.192 dolara; primanja na raun nezaposlenosti
- 730 dolara; plaa jedne medicinske sestre iznosila je oko 1.000 dolara ; za
svako novoroeno dijete drava je obitelji plaa 7.000 dolara; nakon sklapanja
prvog braka svaki brani par dobivao je 64.000 dolara od drave za kupovinu
stana; prilikom otvaranja privatnog biznisa svaki graanin dobivao je 20.000
dolara poetnog kapitala od drave; obrazovanje je bilo u potpunosti besplat
no; zdravstveno osiguranje za svakog dravljanina u potpunosti besplatno;
cijene hrane jako niske; elektrina energija za upotrebu u domainstvu bila
je besplatna; drava je osiguravala kredite za kupovinu stambenih objekata i
vozila bez kamate, a prilikom kupovine automobila svakom graaninu drava
je plaala 50% cijene vozila (pripadnicima oruanih snaga 65%); cijena goriva
je bila minimalna, litra benzina 0,14 dolara.
Na internetu se oglasila i prof. dr. sc. Vjekoslava ankovi Simi iz Sara
jeva koja je, u jeku medijske kampanje protiv Gadafija, imala potrebu prenijeti
djeli vlastitog iskustva iz ivota u Libiji: Ako gledamo standard libijskog
naroda i povlastice koje im je pruala drava imali su vrlo lijep i lagodan ivot.
Libija ima 6,5 milijuna stanovnika, a 14 milijuna registriranih automobila. U
Libiji se ne plaaju voda, struja, plin i porez, a krediti se daju bez kamata. Ako
u roku od pet godina ne moete vratiti kredit, drava ga otpisuje ili vraa za
vas. Ako hoete kupiti auto, vi dajete 20-30% od cijene, a ostalo dotira drava.
U Libiji za 10 dolara moete kupiti 85 litara benzina ili nafte. Hrana je gotovo
besplatna, 10 kg kruha kota 0,15 dolara. U Libiji njihovi graani ne rade
fizike poslove, ve samo stranci. ivjela sam 10 godina u Libiji po raznim
gradovima i nikada nisam vidjela niti jednog prosjaka na ulici. U Libiji niti
jedan graanin nije izbaen ili mu je oduzet stan ili auto zato to nije mogao
vratiti kredit, to nije rijedak sluaj po ovim takozvanim demokratskim zem
ljama koje su se okomile na Libiju. Obrazovanje i zdravstvo bili su potpuno
besplatni, na svakog pacijenta je ila po jedna medicinska sestra. Je li to do
voljno injenica za razaranje Libije?
A neto slino je ispriao i Miroslav Lazanski, izvjestitelj Politike iz Libije,
kao gost u televizijskoj emisije Radiotelevizije Srbije, to moete i sami pogle
dati na internetu. Na pitanje ima li Gadafijev sustav elemenata diktature, La166

DEMOKRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

nski je rekao da sustav sigurno nije demokratski u europskom smislu, ali da

Maroka do Saudijske Arabije nema nijedne demokratske zemlje u smislu
europskog shvaanja: ili su na vlasti vojne hunte, ili predsjednike diktature,
'i monarhije, svi su dugo godina na vlasti, pa kako je sad samo Libija trn
oku, zapitao se. Ako se gleda ekonomski, kae Lazanski, kad se spominje
socijalni bunt, rekao je sljedee: Ja samo mogu pitati znate li koliko student
Libijac koji ivi i studira u Beogradu ima mjesenu stipendiju? Znai, plaen
boravak, stan, auto, plaena hrana, kolarina, sve kolske knjige, a uz to dobije
2300 eura mjeseno. Svaki student iz Libije koji ode u Englesku, Ameriku ili
udirati gdje god hoe, sve mu plaa drava. To je diktatura, naravno, ali to je
iktatura u kojoj nijedan graanin Libije ne plaa ni struju, ni vodu, ni plin,
gdje je jedan euro dovoljan za 17-18 litara najboljeg benzina, gdje svatko, kad
navri osamnaest godina, dobiva kljueve stana, gdje ih milijun radi, a ima ih
6.400.000, gdje ima vie od 1,5 milijun graana drugih drava koji rade teke
fizike poslove. Nevjerojatno, a priamo o demokraciji i diktaturi. Ja nisam
vidio u Tripoliju nijednog jedinog prosjaka.
Lazanski je s lica mjesta ispriao jo par detalja koji bacaju drugaiju sliku
na dogaaje u Libiji. Nakon donesene rezolucije UN-a o zoni zabrane letenja,
rekao je, libijski zrakoplovi kojih ima oko 450 nisu letjeli, ali NATO-ovi ipak
jesu, pa su i gaali tenkove i brodove, koji ne lete, kako je rekao Lazanski.
Dodao je da je igra providna, da se tu ne radi ni o kakvoj demokraciji, da su
30 posto stanovnitva Berberi koji ne mogu dati demokratskog vou kad su
njihovi voe poglavice. Taj istoni dio koji se pobunio, rekao je, nikad nije bio
previe sklon pukovniku Gadafiju, plemena na zapadu, sjeveru i jugu voljeli
su ga vie od plemena na istoku jer nije puno u njih ulagao, ali i kod plemena
oko Bengazija bilo je pristalica Gadafija, tako da je situacija bila kompleksnija
od one kakvom se prikazivala. Spomenuo je kako po novinama pie da za
Gadafija ratuju crni plaenici, a u biti je ministar obrane Libije bio crnac, 30
posto stanovnitva Libije su afriki crnci s juga Libije koji podravaju Gadafija.
Pa je rekao kako je jedan ameriki strunjak s instituta Keito okarakterizirao
dogaaje u Bengaziju kao rat pukovnika Gadafija protiv pobunjenikih ban
di. Lazanski je rekao da je sam po kampovima gledao kako su demokratske
snage opljakale sve, od telefona i namjetaja do wc-koljki pa ja sad ne
znam, moda ima neki demokrat meu njima, dodao je.
Kad se gleda unatrag, sve je ilo postupno, uobiajenim malim koracima:
prvo se navodno nee Ameri upletati pa su se upleli, pa se nee NATO upletati,
pa se upleo, pa e dati potporu pobunjenicima, da bi na kraju poeli otvoreno
govoriti da je ubojstvo Gadafija jedino rjeenje za Libiju. A to je ono to su
167

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

od poetka imali na umu, samo nisu odmah rekli. To je metoda malih koraka,
da ne kui kuda ide dok ne bude kasno i sve gotovo. Jer nema natrag kad
se pokrene vojna mainerija, kad krv padne na svim stranama. Oni podatci
odozgo ve pripadaju prolosti, za koju sam siguran da se stanovnici Libije
ve sad sjeaju kao bolje prolosti, u odnosu na ono to ih jo eka u iluminatskom planu. Ali opet, i svi ti ljudi na svim stranama su samo rtve. Dobit
nik Nobelove nagrade za mir Henry Kissinger jednom je lijepo rekao: Vojnici
su tupe i glupe ivotinje koje se u vanjskoj politici koristi kao pijune".
Poetkom srpnja na jednom je portalu osvanuo naslov UN i NATO znaju
za dostavu oruja pobunjenicima". To je toliko oigledno da je nepotrebno i
spominjati, a pogotovo ne kao vijest. Recimo, jo poetkom oujka u jednim
dnevnim novinama nala se i reportaa njihovog dopisnika iz Libije koji je
opisivao situaciju na terenu. Otkad je poela pobuna protiv Gadafija", napisao
je ratni reporter Kreo Ragu, ,,a posebno nakon to je ona od demonstracija
prerasla u pravi vojni sukob, prialo se da je rije samo o manjim grupama
naoruanih civila. Gotovo sam i sam nasjeo na tu priu. No, na terenu su se
stvari pokazale prilino drukijima (...) Prvo to sam primijetio jest da su ti
ljudi odlino naoruani. Na potezu od Benghazija do prvih crta bojita oni su
uz cestu rasporedili najmanje desetak tenkova. Na samoj bojinici raspolau
raketnim bacaima, topnitvom te nizom protuavionskog naoruanja i
tekih strojnica, runih bacaa, pjeakog oruja. Pitanje je tko upravlja tim
orujem." ivjele spontane narodne revolucije!
Na blogu Duh vremena (www.duh-vremena.bloger.hr) mogao se proitati
saet i sveobuhvatan pogled na razloge napada na Libiju. Bloger je napisao
da je Libija pod vodstvom Moamera el Gadafija, tiranina i luaka, kako ga
prozivaju novine, postala najbogatija afrika drava, potpuno samostalna i
spremna da uvede novu monetu u trgovini naftom - islamski zlatni dinar i
beskamatne kredite (emu MMF ne bi imao pristup). U Libiji je najstroe bilo
zabranjeno davati kredit s kamatom. Ovim novcem, kojeg je Libija zaradila
od nafte, Gadafi je marljivo kupovao i zlato. Koliko tono ima zlata u Libiji
nitko ne zna. MMF procjenjuje da imaju oko 4,6 milijuna unci, a to je blizu
144 tone koje na tritu trenutno vrijede vie od est milijardi dolara. Libija ga
najveim dijelom uva u svojim sefovima u Libiji, a ne u vicarskoj, kao to to
moraju ostale porobljene zemlje.
Osnutkom islamskog zlatnog dinara, pisao je taj bloger, svi koji ele afriku
naftu morali bi prvo kupiti taj novac, to nikako nije dobra vijest bankarskoj
bratiji oko Rotschilda koji su svijet podesili tako da se nafta kupuje samo za
njihov Spekulativni novac bez pokria pod nazivom dolar, pa vie njime ne bi

"DEM O KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

ogli kupovati naftu od afrikih zemalja. Isti je Gadafi, obavjetava nas dalje
formirani bloger, Rothschildima ve preuzeo Kinu koja je postala njegov
rateki partner i veliko trite. Osim toga, Moemer el Gadafi je, jakom uninom dravom, ujedinio sva plemena, posebno dvije velike libijske etnike
upe zbog kojih je Libija uvijek morala biti podijeljena na dva administraraa dijela. Naftne ugovore sa stranim kompanijama napravio je tako da je
ajvei dio novca od nafte ostajao Libiji i to na korist narodu, tako to je glavna
ftna kompanija bila 100 posto u vlasnitvu drave. Proizvodnju nafte sveo
na samo jedan dolar po barelu, dok se kod drugih zemalja cijena kretala i
preko 100 dolara.
Nadalje, pie bloger, 1959. godine otkriveno je da skoro dvije treine Libije
lei na ogromnim akviferima, podzemnim rezervoarima vode. Po procjeni
strunjaka, ovi akviferi u Sahari sadre 10 do 12 tisua kubnih kilometara
vode koja se nalazi 600 metara ispod zemlje. Dakle, Sahara lei na vodi jer
se akviferi nalaze i u adu, Sudanu, Nigeru i Egiptu. Potrebno je samo isko
pati bunare i cjevovodom transportirati vodu gdje je potrebna. Libiji je voda
prijeko potrebna jer ima veoma malo obradive povrine (oko 1% itavog teri
torija), ali voda se nalazi ispod pustinjskog dijela zemlje na jugu, dok 95%
stanovnitva ivi u priobalnom dijelu. Tako se Gadafi, pie bloger, odluio
na jo jedan potez koji je bio posljednji okida za konanu intervenciju sv
jetskih bankara i korporatista u ovu priu - na kontrolu vodenih resursa, koji
su na piku amerikim kolonijalistima posljednje desetljee na temelju ega
bi preuzeo i veliki dio trgovine poljoprivredom. Za transport te velike koliine
vode iz akvifera potreban je cjevovod od oko 3900 km. Projekt je nazvan Ve
lika umjetna rijeka i zamiljen da se radi 26 godina u etiri faze. Dvije su ve
bile zavrene, a trea je trebala biti spajanje ove dvije. Tako bi Libija dobila
160.000 hektara obradivog zemljita.
Oko 70 posto vode iz akvifera bilo je namijenjeno poljoprivredi, a ostatak
gradovima. Oko 3700 kilometara vodnog puta ve je bilo napravljeno, to je
javna i poznata stvar javnosti u Libiji, a to su mediji potpuno zaobili. Oko
1300 bunara trebalo je davati 6,5 milijuna kubnih metara vode dnevno ko
jom bi se opskrbljivali Bengazi, Tripoli, Brega, Sirta i ogromne poljoprivredne
povrine. Koliina vode u akviferima procijenjena je na koliinu vode koja
Nilom protekne za 200 godina. Libijci su svoje rjeenje namjeravali prezen
tirati drugim afrikim zemljama koje takoer lee na akviferima. Cilj Libije
bio je s vremenom potpuno zadovoljiti svoje potrebe za usjevima, a potom
opskrbiti cijelu Europu voem i povrem, i to izuzetno visoke kvalitete zbog
vode koja je stara i mineralizirana. Investicija je trebala u konanici kotati
169

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

oko 33 milijarde dolara, a financiranje je do sada vreno iskljuivo dravnim

beskamatnim kreditom koji je dala libijska centralna banka. Gadafi je pot
puno zaobiao MMF i Svjetsku banku, a njegov geostrateki projekt mediji na
Zapadu potpuno su ignorirali.
Umjesto toga, danas se osniva nova Centralna banka u Begaziju (probajmo
pogoditi tko e je nadzirati?), a naftne kompanije e privatizirati sve vodene
sustave, dok e UN omoguiti francuskim korporacijama ( Veolia, Suez Ondeo
i Saur), koje danas dre 40% svjetskog trita u poslovima s vodom dobiti
vlasnitvo nad cjevovodima.
Ba u vrijeme dok sam itao taj blog, u travnju 2012. kad je dravni udar u
Libiji ve bio svrena stvar, u hrvatskim je medijima prenesena vijest o britan
skom istraivanju, naslovljena Afrika lei na golemim zalihama vode. Na
kon opsenih istraivanja, pisalo je, geolozi iz britanskog UCL-a napravili su
detaljnu kartu podzemnih izvora Afrike i tvrde da ona lei na golemim zali
hama pitke vode. Kontinent na kojem su nestaice temeljne ivotne tekuine
jedan od najopasnijih problema navodno ima najbogatije podzemne izvore
upravo u svojim povrinski najsunijim predjelima. Prema britanskim znan
stvenicima, podzemni izvori su ak 100 puta vei od onih koji su pronaeni

Javna tajna - zalihe vode ispod Afrike; m ogui uzrok rata?

170

"DEMOKRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

a povrini. Procjenjuje se da se posebno velike zalihe (mogu davati preko

J ) litara u sekundi) nalaze pod povrinom Libije, Sudana, ada, Mauritanije
le drugih saharskih i subsaharskih zemalja, od kojih su neke najsiromanije
zemlje svijeta."
Vodeni cjevovod (koji ide paralelno s plinovodom i naftovodom), pisao
je blog Duh vremena, NATO-ovi bombarderi su zasuli razornim projektil
ima ve u prvih par dana intervencije: Vladajua elita, putem svojih alatki
(NATO-a) imala je cilj unititi kompletnu libijsku infrastrukturu te embar
gom i agresijom zaustaviti napredak i 200 milijardi dolara investicije jer Libija
je bila poznata po izuzetno naprednoj graevinskoj industriji (kole, bolnice,
hoteli, tisue velikih stambeni kompleksa) pa je NATO svakodnevno bom
bardirao gusto naseljene etvrti, bolnice, kole, silose sa itom, tvornice, ho
tele, infrastrukturu, damije, plantae palmi i vinove loze, sveuilita, auto
buse, putnika vozila. ak 18 NATO-ovih projektila razorilo je kompleks u
centru Tripolija, gdje su se nalazile nevladine organizacije za ljudska prava,
visoki odbor za ene i djecu, meunarodna organizacija za mir i pomo, te
je, u svojoj navodnoj borbi zatiti civila, NATO s ak dvije razorne bombe
izravno pogodio specijalnu kolu za djecu s potekoama u razvoju koja je
poznata kao kola i zgrada pod zatitom UNESCO-a.
Na sreu, djeca ba taj dan nisu bila u koli. No, u prvih 90 dana inter
vencije NATO je ubio ili ranio 4700 civila, od ega 109 djece, najmlae je
imalo tek 8 mjeseci. Mediji su iznosili vijesti, pie bloger, o tome kako Gadafijevi sljedbenici siluju i masakriraju ene, no u istraivanjima nezavisnih
novinara iz podruja Tripolija i okolnih gradova koji su pretrpjeli napade
pobunjenika nije se pronaao niti jedan podatak za osnovanu sumnju da
su lokalni stanovnici bili ti koji su ubijali i silovali ene. Kako nije osnovana
nikakva UN-ova komisija za utvrivanje istine, vojna intervencija je pokre
nuta iskljuivo na temelju lanih medijskih izvjetaja. U Misoratiju, gradu 290
km istono od Tripolija, pobunjenici su za vrijeme svoje okupacije oteli oko
200 stanovnika tog grada, zatim ih pred okupljenom masom zaklali, isjekli im
tijela na komade, utrpali u vree pa u kontejnere i potom ih zapalili i bacili u
more. Dogaaj je zabiljeen na snimkama.
injenicu da se 2000 plemena skupilo u Omladinskom nacionalnom foru
mu libijskih plemena i dalo podrku obrani Libije mediji su potpuno preutjeli,
pie bloger, iako je bila pokazatelj u kojoj je mjeri Gadafi imao podrku nar
oda i svih plemena. Uvijek je posrijedi ista politika koja se moe svesti u
dvije rijei: Stvori udovite". Potom udari po njemu, uz neopisivu cijenu u
ivotima, standardu i zdravlju. Ti tipovi s vrhova svjetskih vlasti su, po svakoj
171

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

moguoj definiciji, ratni zloinci jer planiraju i provode udrueni zloinaki

pothvat. Tu sam frazu nauio iz izvjetaja s Hakog suda, nisam je izmislio. Ti
kvarni tipovi ne zasluuju nikakvu pristojnost, a jo manje potovanje. Samo
su lijepo obueni i stalno na televiziji, nema tu nieg drugog.
Libija je, pie bloger, bila veoma prosperitetno socijalistiko drutvo,
praktino bez kriminala i nasilja, zbog ega su agenti CIA-e i MI6 oko nje pleli
mreu ve trideset godina. Naveo je da cilj njegova posta nije bio podravanje
Gadafija ve predstavljanje onih podataka koje su mediji preutjeli. Zapitao se
i jesu li Rothchildi i ostali pripadnici bratstva zaista oduvijek bili Gadafijevi
neprijatelji, jer je Gadafi bio veoma blizak s voama zapadnjakog svijeta, a uz
to mu je majka bila idovka iji se korijeni, po mnogim izvorima, isprepliu
i sa samim Rothschildima. U vezi te teme autor je priloio niz linkova, ali
ona nadilazi okvire ove knjige u kojoj smo ionako ve odavno zakljuili dvije
stvari: a) da su sve naizgled ili zapravo sukobljene strane stvorene i manipu
lirane od strane iste sile iz pozadine te b) kad vladajua elita odlui da je tvoje
vrijeme prolo, bio njihov ovjek ili ne, svjesno ili nesvjesno - odlazi, pa
makar bio i Gadafi.
Hrvatski ekonomist i politiki analitiar Karino Hromin Sturm ovako je
opisao providni scenarij osvajanja nalazita nafte u Libiji: Scenarij u Libiji je
bio tako dobar da su pobunjenici u Bengaziju, gdje se nalaze najvea nalazita
libijske nafte, ve nakon tjedan dana priznati od Zapada. S tog podruja je,
dakako, brzo organiziran izvoz nafte za koju su pobunjenici dobivali oruje
za borbu protiv Gadafija. Na koncu su ga, 20.1istopada 2011. i ubili. Pobuna
u Libiji dio je ire prie tobonjih demokratskih promjena u Maroku, Aliru,
Egiptu, Tunisu, Libiji i Siriji. Plan je da se nakon smirivanja situacije orga
nizira Arapska Unija. Kralj Saudijske Arabije Abdulah na sastanku u Bahrainu 12. svibnja ove godine (2012.) ve je pokrenuo postupak osnivanja te
Unije, a lanice bi trebale biti Kuvajt, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ka
tar i Saudijska Arabija. Kako se iz zemljopisne karte vidi, to je veina zemalja
Perzijskog zaljeva koje posjeduju 51,3 posto svjetskih zaliha nafte.
No, udrueni zloinaki pothvat bio je dobro potkrijepljen prikladnim
analizama strunjaka. Malo tko na to obraa panju, ali uvijek isti odreeni
zakljuci stiu s uvijek istih mjesta, recimo iz iluminatske ispostave koje se zove
sveuilite Columbija, a objavljuju ih uvijek iste nae proiluminatske dnevne
novine. Naravno, ako ne znate za koga igraju institucije poput Columbije
onda ete vidjeti samo intervju preko dvije strane s nekim uglednim, pamet
nim profaem. U ovom sluaju to je bio neki Richard Bulliet koji je opisan kao
ugledni ameriki povjesniar i njujorki profesor na prestinom sveuilitu
172

"DEMO KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

olumbija, koji je dugi niz godina bio i ravnatelj Instituta za Bliski istok na
om sveuilitu11. ovac mi je odmah bio simpatian. Podrujem sjeverne Afke, pisalo je, bavi se od kraja 1960-tih kad je doktorirao na Harvardu (drugoj
jakoj iluminatskoj intelektualnoj ispostavi) te je autor i urednik Enciklope
dije modernog Bliskog istoka11. Evo par misli tog strunjaka:
Sretan sam to odlazi Gadafi, ba kao to sam bio sretan kad sam vidio
da odlaze Mubarak u Egiptu i Ben Ali u Tunisu, i kao to u biti sretan kad vi
dim da odlaze Saleh u Jemenu ili Asad u Siriji ako nam budunost to donese.
Ti vojni reimi unitili su nade svojih graana i desetljeima nisu donosili
nita osim prevare i stagnacije. (Richarde, zaboravio si spomenuti da su ih
financirali SAD, op. K.M.). NATO-ova intervencija bila je iznimno vaan fak
tor, ali pokreti tzv. Arapskog proljea nisu imali nita s politikama ili plano
vima Zapada. (Ne, uope. Richarde, ili si totalni neznalica, ili svjesno lae,
ignorirajui sve podatke koji pokazuju upletenost amerikih tajnih slubi u
organizaciju Arapskog proljea. Kladim se na ovo drugo. op. K.M.). Da ste
prije koju godinu okupili zapadne voe i pitali ih ele li vidjeti pad vojnih
reima u pet spomenutih drava, svi bi odgovorili nijeno jer se boje nesta
bilnosti i toga to bi mogla donijeti sloboda. (Sloboda? Cinine li upotrebe
te rijei u kontekstu svega to se zbilo nakon Arapskog proljea. Osim toga,
te zapadne voe su sitni pijuni, a upravo je nestabilnost glavni alat manipu
lacije njihovih gospodara, op. K.M.). Sreom, arapski svijet je dokazao da ima
dovoljno nade, hrabrosti i supstance koje Zapad nije bio svjestan. (Sad je ve
stvarno vrijeme za povraanje). Pitanje koje emo postavljati u budunosti
jest kako to da nitko na Zapadu nije primijetio to se sprema. (Ne znam tko
je taj nitko11, mrea tajnih slubi cijelo vrijeme je dobro znala to radi, iako to
nije objavljivala po medijima koje ista ta struja dri u vlasnitvu, to je odgovor
na to teko pitanje, op. K.M.). Isto smo pitanje postavljali nakon ahova pada
1979. godine.11
Na ovom mjestu sam prestao itati intervju. Nije vie bilo nikakve sumnje,
ovaj ovjek otvoreno lae, prodajui slubenu povijest. Zato je i izabran za in
tervju ba u tim novinama koje besramno prodaju maglu. Ali mi je pogled jo
pao na okviri gdje je strunjak11 odgovarao na pitanje je li reakcija Obame
Baracka bila previe suzdrana. Rekao je: Ne. Ako pogledate vrijeme koje je
prolo izmeu provokacijskih djelovanja vojnih i paravojnih skupina u Li
banonu, Bosni ili Somaliji prije nego to su reagirali predsjednici Reagan i
Clinton, onda je jasno da su ti predsjednici bili puno oprezniji. Predsjednik
Obama reagirao je prikladno i bez neopravdanog otezanja. Kao negativnu us
poredbu, dovoljno je pogledati reakciju predsjednika Georgea H. W. Busha
173

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

koji je propustio poduzeti akciju nakon to je vlast u Aliru ponitila izbore

1992. godine, to je dovelo do dugogodinjeg krvavog graanskog rata.
Gospodarima kaosa uvijek je cilj dugogodinji krvavi rat, zato je Bush
,,otezao (da bi dolo do takvog rata), zato se Obama pourio (jer bi u pro
tivnom Gadafi mogao pacificirati zemlju pa ne bi dolo do dugogodinjeg
stanja krvavog anarhizma koje vlada u Libiji od pada tiranina") Svi su ti deki
dio iste velike mree, o emu svjedoi tekst u novinama iz vremena libijskog
rata pod naslovom CIA je tijekom Buheva mandata suraivala s Gadafijevim
pijunima". Libijsko Nacionalno prijelazno vijee, pisalo je, objavilo je niz do
kumenata koji potvruju povezanost Gadafijeva reima s vodeim elnicima
zapadnih zemalja poput Nicolasa Sarkozyja ili Silvija Berlusconija, te s CIAom i britanskom obavjetajnom slubom. Stvarno sve pie u novinama.
Dodajmo na cijelu priu i vjeticu iz kolovoza 2011. u kojoj je takoer bilo
reeno da EU i SAD duguju Libiji 200 milijardi dolara za isporuenu naftu
te da 2012. istjeu koncesije velikih naftnih kompanija koje polau pravo na
libijsku naftu. Pisalo je da je Gadafi zatraio vraanje duga i zaprijetio je da e
u suprotnom sklopiti meudravne ugovore s drugim zemljama i kompani
jama. Evo elegantnog naina da se ovjek rijei duga - ubij vjerovnika. I da
vidimo kakav je ta pria imala kraj za Libiju i to je graanima Libije donijela
spontana pobuna protiv mrskog diktatora. Krajem veljae 2012. tekstovi su
imali ovakve naslove: Godinjica pobune - Libija potonula u kaos brutal
nog etnikog ienja" ili Zakon jaeg - Godinu dana nakon poetka pobune
Libiju kontroliraju paravojske".
Evo i malo sadraja:
Prema pisanju The New York Timesa i El Paisa, Tripoli, glavni grad Libi
je, i mnogi drugi gradovi danas su mjesta p od opsadom oruanih skupi
na nad kojim a tzv. centralna vlast i nema veeg nadzora. tovie, i sama
vojska se ponaa kao jo jedn a naoruana banda. A tomu treba dodati i
injenicu da su neka mjesta zbrisana u erupcijama etnikoga ienja. Iako
je rat zavren u listopadu, Tauerga je postao grad duhova. Kue su deva
stirane, opljakane i spaljene, ulice su razrovane, nema itavoga prozora,
posvuda vlada tiina. Nitko nije ostao u ovome mjestu na zapadu zemlje
kojeg su temeljito u osvetnikom pohodu poistili susjedi iz Misrate je r su
oni iz Tauerge, kau ovi iz Misrate, pom agali Gadafiju. Zato su devasti
rali grad i zato se u njega ne smije vratiti niti jedan od prethodnih 35.000
stanovnika koji su danas razbacani p o mnogim izbjeglikim kam povim a
unutar Libije.
174

"DEMO KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

U tom osvetnikom pohodu nema samo politike mrnje ve i rasizma

jer osim to su bili uz Gadafija, stanovnici Tauerge su crne puti. Koliko se
etniko ienje i divljanja oruanih bandi moe isprepletati govori sluaj
Atiye al Mayuba. Kae da su morali napustiti Tauergu zbog brutalnosti
milicije iz Misrate. Dan kada je naputao svoj dom na ulici je pobrojao
etrdeset leeva svojih susjeda. Kada je u rujnu stigao u logor za izbjeglice
koji je montiran u bivoj mornarikoj akadem iji u Tripoliju, mislio je da
je najgore prolo. Teko se varao. 6. veljae jedn a je oruana skupina upala
u kamp koji navodno uvaju snage reda i sigurnosti. To nije bilo prvi put.
Prethodnim upadima su pokupili 85 mukaraca izmeu 14 i 60 godina i
nita se o njima vie nije ulo. Onda su krenuli protestirati, ali su iz bande
zapucali po njima. Bilo je sedmero mrtvih i ranjenih. Ubijen je i 13-godinji
Atiyin sin Mohamed.
Atiya kae d a je situacija grozna, da nema drave, ni reda, ni zakon a.
Stanovnici Misrate, ponosni trgovci, prezirali su Gadafija dok su mu ljudi
Tauerge bili zahvalni je r su bili potom ci robova koji su stigli u Libiju u
XVIII. stoljeu, a pukovnik im je znatno poboljao uvjete ivota, omoguio
im pristup kolama i fakultetim a te im je otvorio put do visokih poloaja
u oruanim snagama i javnoj upravi (treba kazati, i u kontekstu manipu
liranja jednim plem enim a protiv drugih). Ne treba se uditi, onda, to su
se borili protiv pobunjenika, ili to su Gadafijeve snage raketama GRAD
gaale Misratu, luku velike komercijalne vanost i trei grad po veliini u
Libiji.
U kolovozu, kad su probili obranu Gadafija, ve legendarni borci Misrate
preli su preko Tauerge kao termiti. No, nije bilo nikakva opravdanja za
muenja i za vjeanja stanovnika Tauerge za noge da bi se u njihova tijela
ispraznili okviri kalanjikova. Zanimljivo da Zliten, jo jedan lokalitet s
kojeg su se stanovnici borili uz Gadafija, a blizu je Tauerge, nije taknut.
Oni nisu tamnoputi. Osim toga, kau u Misrati, ovi iz Tauerge silovali su
neke ene Misrate i to se ne oprata. No, malo tko u to vjeruje, ve se misli
kako je to medijska kam panja kako bi se opravdalo etniko ienje. Orga
nizacije za ljudska prava i UN nisu nale niti jedan dokaz koji bi potkrije
pio optube za silovanja poinitelja iz Tauerge. (...)
Godinu dana nakon pobune Libija nema atribute koje treba imati jedna
drava, ni pravu vojsku, ni policiju, ni javnu upravu, ni pravosue. Krhka
stabilnost i haranje bandi ugroavaju demokratski proces zakazan za li
panj. Slobodni i regularni izbori su ja k o izvan dosega i ine se daleka st
varnost. Ono to jest stvarno jest da tisue ljudi juri Libijom s prstom na
175

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

okidau. (...) Slika je postala ve uobiajena: u Bengaziju p ad a no, jedan

kam ionet stie krcat naoruanim osobama, diu u zrak ulaz zgrade, ulaze,
zaposjedaju, pljakaju i vladaju. Tako strani novinari opisuju realnost u
kojoj Libija tone sve vie i vie u kaos. Policija je desetkovana i potpuno
neuinkovita, a oruane su snage razvaljene od strane NATO-a, p a gra
dove kontroliraju paravojne form acije, ili zowar (revolucionari), kako se
vole nazivati. Uzimaju pozicije na trgovima i krianjima na kam ionetima
s protuzranim mitraljezima i kalanjikovima.
U nezavisnom dokumentarnom filmu Libijski rat nikada nije zavrio o Gadafijevom rodnom gradu Sirtu koji je bio njegova zadnja crta obrane tijekom
zelene revolucije", predstavljenom u svibnju 2012., zorno su prikazani uinci
uvoenje demokracije u Libiju. Gadafi je u rodnom gradu muen i ubijen 20.
listopada 2011., ali cijela Libija je bila jedan veliki front, od Bengazija, Bani
Walida, Misrate do Tripolija, pisalo je u tekstu koji je predstavljao film. Bitka
za Sirt trajala je vie od mjesec dana, a grad je doslovno razruen do temelja.
Nakon pada Gadafija Libija je potonula u kaos. Naoruane skupine bore se za
prevlast nad teritorijem, plaeni ubojice napadaju zgrade NTC-a (Naciona
lno Tranzicijsko Vijee) i trae svoje plae. Diljem zemlje operiraju ilegalni
zatvori u kojima se provode muenja i ubijanja. Meunarodne organizacije
kao to su Medecins Sans Frontieres (Lijenici bez granica) bjee iz Libije
jer te scene jednostavno vie ne mogu podnijeti. Posebice je stradalo crno
stanovnitvo iz susjednih junih drava koje je desetljeima ivjelo i radilo u
Libiji, a koje se mui na zvjerske naine. U isto vrijeme novi ameriki ambasa
dor u Libiji poziva sve amerike kompanije da se to bre ukljue u unosne
ugovore koje sada nudi nova libijska vlada i pritom istie: Nae kompanije
moraju imati prednost u rekonstrukciji, Libija nam to duguje. Ima li kraja
cinizmu tih tipova?
U filmu se postavlja pitanje gdje su u toj prii stanovnici Libije kojima je
ideal Damahirije uniten saveznikim bombardiranjem. Za brojne stanovni
ke Sirta, grada u ruevinama, rat nikada nije zavren. Mnogi od njih nikada
nee prihvatiti novu trobojnicu kao adekvatnu zamjenu za zelenu zastavu,
neki gaje lane nade da e im Prijelazno vijee ipak pomoi i da e Libija
postati moderna i demokratska zemlja no, ako je suditi prema vijestima
koje dolaze iz te zemlje, njihove nade uskoro bi se mogle pretvoriti u neost
varene iluzije. Mnogi nemaju iluzija i sasvim im je jasno to im je uinjeno,
njima, njihovom gradu, dravi i idealu suvereniteta i slobode." Film istie
djecu, mlade kolarce koji pohaaju nastavu u jo uvijek sruenim kolama
176

"DEMO KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

u Sirtu, a prisiljeni su pjevati novu himnu dok se nad njima sistematski vri
antigadafijevska propaganda. Njihovo djetinjstvo, pisalo je, bit e obiljeeno
ovim dogaanjima zauvijek, a film je poznata novinarka Lizzie Phelan, koja je
osobno svjedoila agresiji na Libiju, nazvala unikatnim novinarskim djelom
kakvo nikada nee stii do nas od strane tzv. mainstream medija - tj. sukrivaca
u razaranju Libije." estitamo, gospodo pobunjenici, na uspjenom uvoenju
demokracije i sveopeg blagostanja.
Sve su to razne fronte rata protiv ovjeanstva, ako ga smijem tako nazvati.
esto o njemu razmiljam i ponekad mi se ukae slika u kojoj on i nije tako
straan i bezizlazan kakvim se ini. Jedini problem kod tog rata jest to ga
ljudi moraju voditi - mirom. Glavno oruje Elite su manipulacija, dezinfor
macija, sveopa muljaa i zakulisne igre na svim podrujima te povlaenje
konaca iz sjene. Zato se odmah mogu otpisati oslobodilaki pokreti, voe
i slino, pogotovo ako imaju, kako je uobiajeno, piramidalnu hijerarhijsku
strukturu koja je savrena za manipulaciju jer je potrebno upravljati samo
s nekoliko ljudi na samom vrhu. Postoji velika vjerojatnost da e ti ljudi biti
neka kukavija jaja i sve odvui u krivom smjeru, u smjeru jo veeg kaosa,
nasilja i podjele.
Obino, kad ljudi postanu svjesni globalne manipulacije, frustrirano se pi
taju to bi sad oni tu mogli uiniti. I zaista, pogotovo ako se odbace sve opcije
organiziranja, ini se - nita. To je zapravo dobro. Bar nitko tako nee naprav
iti nikakvu tetu, jer iz povijesti znate kako to ide i kako bi opet ilo: netko
plasira neku ideju, netko drugi se navue na nju i pokua je silom provesti u
djelo, pa netko nastrada, pa onda tako netko gleda kako mu netko ubija neko
ga iz obitelji, u njemu se budi osjeaj mrnje i osvete - i kree nezaustavljiva
spirala zla. Tako da bih odmah puknuo nogom u smee sve pokrete, strane,
organizacije, voe i ideje. Oito, bolje je ne napraviti nita nego neto, pa da
onda tako ispadne. Ali to sad?
Ispada da ipak postoji jedna stvar oko koje bi se svi mogli okupiti, koju
svi posjedujemo, a to je osjeaj empatije. Ni oko ega drugog se ne moramo
slagati, ali on nam je svima zajedniki i puno jai od raznih programa naeg
mozga - ako dobije priliku. Na tom temelju, ako e imati jasnu iru sliku,
svatko e znati za svaku situaciju pravi odgovor i pravu reakciju, i to bez puno
razmiljanja. Oni e proizai iz te uroene ljudske osobine - empatije, ali ne
mora to biti nita grandiozno niti prijelomno. Realizirat e se u puno sitnih
koraka, detalja i odluka tijekom svakoga dana ili tjedna. Akumulacija takvih
malih svakodnevnih postupaka od mnogo ljudi (temeljenih na temeljnoj
mudrosti zvanoj empatija koja ne treba ni vou, ni pokret, ni ideologiju),
177

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ini mi se, mogla bi u sebi kriti ogromnu snagu, takvu da moe dovesti do
uruavanja sustava kojem su jedina oruja lai, manipulacije i programiranje.
Ali potrebno je imati tone ulazne podatke, jer kod ljudskog mozga vrijedi
isto kao i kod raunalne obrade podataka: ubaci sranje od podataka, dobit e
sranje od rjeenja.
Treba imati na umu i stvari koje naizgled nisu ni u kakvoj vezi s politikom,
ali su u vezi sa svime to postoji, pa tako i njom. To je pitanje prave prirode
stvarnosti i meudjelovanja svijesti sa svijetom, iako bi preciznije bilo rei
da svijet i jest etverodimenzionalni hologram koji pojedinane i kolektivne
svijesti projiciraju samima sebi. Ali o tome na nekom drugom mjestu ili ne
kim drugim knjigama, a neke ve odavno stoje na policama knjiara.
Neto istine o zbivanjima ponekad i nae put do novina, recimo u vidu in
tervjua s Williamom Engdahlom, novinarom, povjesniarom i ekonomskim
analitiarom sa sveuilinim kredibilitetom. Njegove politiko-ekonomske
teorije, iznesene u brojnim knjigama, meu kojima je najpoznatija Stoljee
rata, kau da su ratovi u prolom stoljeu izbijali zbog nafte, da su ih poti
cale svjetske banke, daje genetiki preinaena hrana samo sredstvo bogaenja
multinacionalnih kompanija i stjecanja kontrole nad ljudima te vrenja de
populacije svijeta. U uvodnom tekstu intervjua je pisalo: ,,I iako bi lako mogle
biti odbaene kao puke teorije zavjere, isto tako bi mogle dobiti na teini
prou li svojevrsnu potvrdu u predvianjima dogaaja. Engdahl je tono
naznaio sukob EU i SAD-a zbog uvoza genetiki preinaene hrane te priti
sak na male zemlje putem MMF-a i Svjetske banke da bez obiljeavanja uvoze
tu hranu. Pravilno je predvidio rast cijena nafte, ali i revolucije u dravama
kaspijskog bazena." Sljepaki je govoriti puke teorije zavjere" u vremenu kad
urota doivljava svoj vrhunac, ali to je jo uvijek svijet oko nas, izvan korica
ove knjiga i vas, njenih itatelja.
U intervjuu je Engdahl rekao da je jasno da su snani interesi Londona i
Washingtona bacili iskru koja je sve zapalila i pokrenula ove Twitter revolu
cije. Cilj im je bio izmijeniti stanje na politikoj ahovskoj plou na naftom
bogatom Bliskom istoku". Jo je rekao da su nemire do posljednjeg detalja
isplanirali amerika vlada, State Department i Pentagon, oni su ih uvjebali i
organizirali. Pritom su se sluili nevladinim organizacijama National Endow
ment for Democracy i Freedom House".
Spomenuo je i termin kreativna destrukcija" (to zapravo nije nita drugo
nego staro masonsko-iluminatsko naelo red iz kaosa"), rekavi da su se
njime koristili neki vaingtonski stratezi, da bi pokretanjem organiziranog
kaosa zbacili dotadanji dugotrajni i duboko ukorijenjeni reim poput Muba178

"DEM O KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

rakova, i zamijenili ga novim, kojim je lake upravljati. Osobno mislim da se

tu krije i puno vie jer su i dosadanji reimi bili poprilino proameriki, pa
mogu samo zakljuiti da Plan ulazi u novu fazu.
Ne moe se zanijekati, rekao je Engdahl, da ljudi u tim zemljama imaju re
alne probleme, a to je upravo injenica s kojom Washington rauna: Nemoj
mo zaboraviti da gladni ljudi u pravilu nikada ne izvedu uspjenu revoluciju11.
Rekao je: Za takvo to potrebno je sofisticirano upravljanje i usmjeravanje,
a to im je osigurao Washington." Dodao je da je predloak isti kao kod tzv.
ruiaste revolucije u Gruziji i naranaste revolucije u Ukrajini. ak su i im
ena ista - Kmara u Gruziji i Kefaya u Egiptu u prijevodu znae isto - ,,dosta.
tovie, dodao je, u sve su ukljuene iste nevladine organizacije.
Dotaknuo se i WikiLeaksa, za koji je uvjeren da su ga osmislile amerike
obavjetajne slube: Julian Assange zarauje golem novac izigravajui
muenika i kritiara establimenta, dok istodobno dotura diplomatske depee
jednom od kamena temeljaca amerikog establimenta, dnevniku New York
Times, kako bi oni odluili to zasluuje biti objavljeno (...) WikiLeaks sad
moe bez problema podmetnuti bilo kakvu depeu i tvrditi da je slubena i
autentina."
Na pitanje je li Barack Obama ispunio oekivanja (naivnih, op. K.M) i pot
vrdio svoj slogan o novoj nadi, napomenuo je da samo treba pogledati tko je
financirao Obamin uspon, iz ega postaje jasno da je Obama bio samo plan
amerikog establimenta da preko njega i preko rijei nova" i nada" ispuste
bijes javnosti koji se nakupio tijekom Busheve ere. Novinar se dotaknuo i
grke krize o emu je Engdahl rekao: Banke s Wall streeta, posebno Gold
man Sachs i JP Morgan Chase, zajedno s tadanjom grkom vladom, jo 2002.
postavile su zamku s namjerom da prikriju pravi grki duh kompleksnim de
rivatima. Rejtinke agencije M oodys i Standard&Poors odigrale su posebnu
ulogu. Proirile su paniku na tritu. I da, grka vlada je lagala." to se tie
pitanja moe li Hrvatska preivjet bez EU, rekao je da bi, ba kao i Norveka,
mogla imati sporazum s EU na obostranu korist, ali nee biti pod pritiskom
zamornih i napornih direktiva".
Spomenuo je da se ameriko trite i amerika ekonomija nalaze u spirali
smrti u koju su se sami uvukli", a pitanju je li dobro to Hrvatska uporno od
bija pozvati MMF rekao je: MMF je instrument SAD-a kojim se unitavaju
nacionalne ekonomije, privatizira ih se i eksploatira u korist amerikih multi
nacionalnih kompanija i aice drugih kompanija. Hrvatska, Grka, Island, ni
jedna od tih drava ne bi trebala zvati MMF. To je poljubac smrti."

179

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Pa jo malo o revolucijama: Predloak za ovakvu smjenu vlasti razvio

je Pentagon, amerike obavjetajne slube i razliiti trustovi mozgova (...)
Ovo je prvi put jo otkako su u Istonoj Europi padali komunistiki reimi da
SAD iniciraju istodobne operacije u nekoliko drava (...) Ameriki scenarij
za Egipat jasan je poput holivudskih filmova. Mase s interneta izmijeale su se
s Muslimanskim bratstvom i amerikim obavjetajcima. U glavnoj ulozi po
javljuje se dobitnik Nobelove nagrade koji, prikladno, rukovodi svim opozici
jskim akcijama da bi se stari reim preobrazio u samoproglaenu novoegipatsku liberalnu demokraciju. Bez obzira na to kolika Obamina Bijela kua
ili Clintoniin State Department eljeli prevrate prikazati spontanima, oni to
nisu. Organizirani su po uzoru na visoko tehnoloku revoluciju ukrajinskog
stila. Sve su bile internetski umreene, prvo s omladinom i Mohamedom El
Baradeijem pa onda sa zabranjenim i mutnim Muslimanskim bratstvom. Na
kraju, oite su i njihove veze s britanskim i amerikim obavjetajnim slubama
te sa slobodnim zidarima."
No, o tim predstavama itamo kao o demokratskim procesima, dok je samo
rije o potezima povuenima s namjerom da se dodatno zakuha situacija na
Bliskom istoku koju su Rotschildi i odluili napraviti trajno nestabilnom kad
su poslije Drugog svjetskog rata tamo osnovali svoje leno kao dravu, dali mu
obiteljski grb kao zastavu i poeli prisiljavati svoje nesretne poslijeratne sun
arodnjake da se tamo presele, iako europski idovi, koji su potomci naroda
Hazara s Kavkaza koji je davno preuzeo judaizam kao vjeru, nemaju nita
vie veze s Bliskim istokom i izraelskim plemenima iz mitova nego to Hrvati
imaju s Madagaskarom.
No, i nagovjetaj buduih zbivanja u tom dijelu svijeta, kao i sljedee poteze
Elite moe se iitati iz novina. Recimo, u vijesti naslovljenoj Sandberg: Arap
sko proljee nee donijeti demokraciju" u kojoj, pravei se da prognozira,
zapravo navikava ljude na isplanirane budue dogaaje. Zabrinuti smo zbog
razvoja situacije. Bojimo se da ni jedan od reima koji se bude pojavio nee
biti demokratski (s tim bih se sloio, op. K.M.) ni prijateljski prema Zapadu,
u to ubrajam i Izrael, te da e porasti utjecaj radikala", rekao je bivi izrael
ski ministar znanosti i tehnologije te infrastrukture i sadanji elnik Svjetske
idovske organizacije Keren Hayesod Eliezer Sandberg, oito cionist do sri,
to potvruje i kasnije naveden podatak da je i dalje blizak prijatelj s izrael
skim premijerom Benjaminom Netanyahuom iste cionistike (i teroristike)
provenijencije. U prijevodu, predstava se nastavlja, sve su promjene lane i
tako e biti sve dok drek ne udari u ventilator - to i jest jedan od ciljeva iluminatskog plana.
180

"DEMO KRATSKE" REVOLUCIJE U AFRICI

Zato je veljaa 2012. bila u vijestima vrlo slina veljai 2011., samo ste
rije Libija" trebali zamijeniti sa Sirija". A naslov jedne vijesti govorio je da
mediji i dalje prenose ak i najapsurdnije ili najlaljivije izjave svjetskih krimi
nalaca i masovnih ubojica: Hillary Clinton tvrdi: Sirijska oporba sama e se
naoruati". Kako da ne.
Nova je kampanja u tijeku pa je jo rekla kako je uvjerena da sirijski
predsjednik Baar al Asad nee ostati na vlasti. Obraajui se izravno Rusi
ma i Kinezima koji su blokirali rezolucije UN-ova Vijea sigurnosti iji je cilj
okonati nasilje u Siriji, Clinton je kazala kako brutalnost vlade protiv vlastita
naroda nije neto to bi moglo biti dugorono odrivo. Bit e sve vie osposo
bljenih pripadnika oporbenih snaga. Oni e negdje i nekako pronai nain da
se obrane i zaponu s ofenzivama. Jasno mi je da e u jednom trenutku doi
do odluujue toke. elim da to bude to prije kako bi se spasilo to vie ljud
skih ivota i uope ne sumnjam da e do takve toke doi", rekla je beutna
Clinton kojoj je do ljudske dobrobiti stalo kao i do lanjskog snijega. U sklopu
propagandne kampanje na naslovnici jednih naih dnevnih novina bile su
brutalne slike leeva iz Sirije uz tendenciozni naslov da je to posljedica veta
Rusije i Kine, koji se nalazi na putu jo jednoj zloupotrebi UN-a od strane
Iluminata.
Pokua li Zapad intervenirati u Siriji, to e izazvati potres koji e zapaliti
cijelu regiju, rekao je sirijski predsjednik Baar al Asad u intervjuu za britan
ski Daily Telegraph sedam mjeseci nakon to je u Siriji poela buna protiv
njegova reima. elite li vidjeti novi Afganistan ili desetke Afganistana? Bilo
koji problem u Siriji zapalit e cijelu regiju. Ako je plan podijeliti Siriju, to e
podijeliti cijelu regiju. Upravo tako je i zamiljeno.
Tko zna, moda jednog dana doekamo u novinama i malo istine. Recimo,
da ispod onih groznih slika pie: Ovo je posljedica manipulacija zloinake
nacionalne klike poznate pod nazivom Iluminati, a ije su sluge i vlasti u vaoj
zemlji, dragi itatelji.11

181

10. POGLAVLJE

VLADAVINA NOVCEM I
KRAA PLANETA

Dajte mi kontrolu nad valutom u nekoj zemlji i uope me nije

briga za zakone u toj zemlji.
- Nathaniel Meyer Rothschild -

seriji Obitelj Soprano ef te mafijake obitelji jednom prilikom ljutito

objanjava svojim podinjenima kako ta njihova stvar" oduvijek funk
cionira na isti nain. Ustrojena je poput piramide po kojoj novac ide prema
gore, a sranja prema dolje". Slikovito i tono. Za istinu je uvijek potrebno
malo rijei. Niti trunke drugaije nije niti sa svjetskom financijskom mafijom,
jer ona je upravo to, udrueni zloinaki pothvat, da se ne bismo zavaravali
akademskim titula i lijepim odijelima. Po kakvima su, uostalom, poznati i
mafijai iz filmova.
Da je svijet ustrojen upravo prema Sopranovom naelu zorno potvruje
vijest iz srpnja 2012. Hrvatska ni blizu - Koja je najzaduenija drava na svi
jetu?" Obavjetavala nas je da svjetski javni dug raste iz minute u minutu,
a u trenutku kada je tekst pisan iznosio je tono 45.677.123.612.519 dolara,
ali svake sekunde raste za nekoliko stotina milijuna". Nezamislivo velik fik
tivni novac koji su drave potroile optereuje svakog ovjeka ovog svijeta sa
6.525 dolara, a za otplatiti ga trebalo bi raditi osam mjeseci, a da se pritom ne
potroi nijedan cent u druge svrhe.

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Najzaduenije drave nisu ni Grka ni Portugal, ni u apsolutnom niti u

postotnom iznosu, SAD su dunik broj jedan, a u tom su trenutku dugovale
nezamislivih 11,91 tisua milijardi dolara. im se rodi, svaki od 371 milijuna
Amerikanaca duan je 38.000 dolara. Odmah poslije SAD-a je Japan, s nevje
rojatnih 11,01 tisua milijardi kuna duga. Samo Japan i Amerika odgovorni
su za polovicu svjetskog duga. Japanci bi trebali raditi pune dvije godine bez
ikakvih trokova i jo ne bi otplatili dug, jer svaki Japanac duguje 87,6 tisua
dolara. Prosjeni Kanaanin duguje 40.000 dolara duga koji je stvorila nje
gova drava, i to u najveem dijelu u posljednjih 10 godina, jer je tada dug
Kanade per capita iznosio manje od polovice, stanovnici azijskog diva Singapura po glavi duguju 43.000 dolara, a Norveanin i Grk oko 38.000 dolara.
Najbolje stoje Kinezi s 980 dolara po glavi i Rusi s 1235 dolara po glavi, a i
Libija je bila rekorder po malom javnom dugu od svega 3,2 posto BDP-a, kao
i Azerbajdan koji jedini ima manji dug od Libije, ispod 300 dolara po glavi
stanovnika te samo 3,6 posto udjela u BDP-u. Prosjeni Hrvat duguje 7000
dolara, ali to nije poanta ove prie. Jer kakva je to uope nakaradna situacija
daje svaki stanovnik svijeta, bez svoga znanja i utjecaja, zaduen preko glave?
Bit prie je da su ti deki, kojima se duguje sav taj novac i kojima je posveena
ova knjiga, svjetski sustav podesili tako da sva energija (jer novac je energija)
ide prema njima, na vrh, dok se nama ostalima, prema Sopranovom naelu,
na glavu slijevaju samo govna. U tekstu je dan i link na kojem se moe gledati
kako iz minute u minutu raste javni dug. Bizarno.
Na to se dobro nadovezuje teksti iz medija iz listopada 2010. pod naslo
vom Dominacija banaka - 147 povezanih kompanija kontrolira 40% sv
jetskog bogatstva:
Mali broj kompanija, uglavnom banaka, ima glavnu ulogu u kreiranju
financijske politike, pokazalo je istraivanje Federalnog instituta za teh
nologiju u Zurichu. Prvih p et na listi multinacionalnih kom panija koje
ine centar globalne ekonomije su Barclays banka, Capital Group Com
panies Inc, FMR Corporation, AXA i State Street Corporation.
Meu prvih 20 nalaze se banke Barclays, JP Morgan, Deutsche Bank,
Merrill Lynch, UBS, Credit Suisse i Goldman Sachs. (...) Manje od jedan
posto kom panija su u mogunosti da kontroliraju 40posto bogatstva cijele
mree. (...) Tim znanstvenika je otkrio da od 43.000 multinacionalnih
kompanija, 1318 ine centar globalne ekonomije. Prema tom istraivanju
na osnovu podataka iz 2007. godine 147 kom panija kontroliraju 40 p os
to bogatstva koje ostvare vodee multinacionalne kompanije. Struktura
184

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

njihovog vlasnitva je isprepletana tako da svi imaju udjele u svakome.

(...) Znanstvenici su naglasili da meusobna povezanost ne mora nuno
biti zavjera za svjetsku dominaciju, nego da se manje kompanije usko
povezuju s velikim kom panijam a kako bi imale vee anse da preive u
korporativnom svijetu.
Ne mora, ali moe.
Tko vlada novcem taj zapravo vlada dravama. Ili dravom. Kod nas se,
recimo, ta ustanova zove Hrvatska narodna banka. Mogue je da je od te tri
rijei do danas preostala samo ona trea. No, u medijima su i ona i njeni efovi
uvijek veliani, to se uvijek moe smatrati opravdanim razlogom za sumnju.
Dosad smo ve na brojnim primjerima pokazali i nauili da vijesti slue, kako
je Bernays i pokazao, za stvaranje javnog mnijenja koje e gurati stvari u
smjeru u kojem je zamiljeno da se kreu.
I doista, ponekad ete uti drugaije prijedloge o voenju monetarne poli
tike od politike stabilnog teaja precijenjene kune koju promie HNB, ali
ubrzo e, bez dodatnog razmatranja, takvi prijedlozi biti sasjeeni svakojakim
prijetnjama vezanim prije svega uz kredite podignute u stranim valutama. Na
polju ekonomije ionako nitko od nas zapravo nita ne razumije kad se ekono
misti ponu razbacivati sa svojim metajezikom. Ponekad mislim da su razne
struke stvorile vlastite metajezike ba zato da bi onemoguili da ih itko izvan
struke razumije.
No, te ekonomske stvari zapravo nisu nerazumljive. Doista, to su iste one
koje svakog mjeseca radimo u svojim kuanstvima, samo ih ne zovemo kom
pliciranim imenima. I onda kad novinari kontaktiraju ekonomske strunjake,
a ovi im svojim metajezikom poneto kau (fiskalna politika", monetarna
politika"), pa oni to prenesu u novinama, ponekad se pitam razumiju li uope
i oni o emu se radi. Onda itatelji to itaju i informiraju se, a u vie navrata
sam neke od tih itatelja upitao znaju li o emu se radi u tome to su upravo
proitali. Ispalo je da nisu ni oni znali. I itatelje i novinare kao da je sram
upitati to znai neki pojam, pa svi prenose rijei ije znaenje zapravo ne
razumiju i svi u tom lancu se prave da neto razumiju. A onda kad ti netko
zaista rastumai shvati da se iza tih strunih rijei kriju razumljivi i banalni
koncepti.

185

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Hrvatska (?) narodna (?) banka

Kroz tako sroene vijesti, recimo, vrlo popularan postao je i bivi guverner
sredinje banke eljko Rohatinski. Tko zna, moda je doista i zasluio svoju
popularnost. No, ne misle svi tako, jer kad bi nestalo ak i privida razlika u
miljenju onda bismo stvarno trebali staviti klju u bravu. Neki od njih to su
izrazili posve svakodnevnim rjenikom, bez ekonomskih izraza.
U studenom 2010. jedan je novinski kolumnist napisao da premda nije
politiar, guverner HNB-a eljko Rohatinski u jednoj je anketi proglaen na
jpopularnijim politiarom u Hrvatskoj. Zato? Pa zato to profiteri medijskim
obmanama nastoje nai aneosko pokrie za svoju brutalnu grabeljivost.
Dakle, Rohatinski je najpopularniji zato to stranim bankama u Hrvatskoj
omoguuje lihvarenje kakvog nema u Europi, a u Hrvatskoj je sve vei broj
tvrtki i graana koji ovrhama ostaju bez imovine: stanova, kua i zemljita jer
ne mogu otplaivati zajmove dobivene pod nepodnoljivim uvjetima. I dok
te banke u Hrvatskoj stvaraju profite u milijardama eura, dok gospodarstvo
uzaludno vapi za povoljnim kreditima kakve te banke daju u svojim matinim
zemljama, a tisue se ljudi izbacuje na ulice zbog dugova, mediji slave Rohatinskoga samo zato to s vremena na vrijeme dijeli packe vlasti zbog rastronosti
i loeg gospodarenja za koje su najvei krivci strani profiteri kojima je glavni
pouzdanik u Hrvatskoj - popularni Rohatinski."
U veljai 2011. pod naslovom Guverner HNB-a ampion u sluganstvu"
u kolumni se moglo proitati i ovo: ,,U Londonu, Rimu, Parizu ili Berlinu
neku e nagradicu i ove godine dobiti guverner eljko Rohatinski. Jer je i
prole godine, jedne od najteih za gospodarstvo i graanstvo u Hrvatskoj
od osamostaljenja, stranim bankama omoguio profit ni manji ni vii nego
- etiri milijarde kuna. Toliko visokim kamatama iscijeenog gospodarstva
i graanstva, toliko ljudi zbog ovrhe nad kuama i zemljitima baenih na
ulicu i u teko siromatvo, toliko samoubojstava zbog nepodnoljivih uvjeta
i okrutnosti stranih profitera - ne moe ostati nezapaeno u europskim i sv
jetskim lihvarskim vrhukama."
Usprkos takvim opisima, u oujku 2011. novine su preko nekoliko strana
veliale (uglavnom pozitivno, kao herojski in, s nadnaslovima Rohatinski,
poduzetnici i banke izvlae nas iz krize") novi potez gospodarske politike",
kod kojeg je Vlada bila potpuno iskljuena iz odluivanja jer [Rohatinski,
poduzetnici i banke] njenim dosadanjim odlukama nisu nimalo zadovoljni,
to su vie puta i javno rekli." Ukratko, pisalo je, rezultat dogovora izmeu
monetarne vlasti, banaka i poduzetnika jest novo HNB-ovo labavljenje mon

186

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

etarne politike, ime se u banke slijevaju dodatne 6,3 milijarde kuna za inves
ticije. Ali i na tim investicijama oni e zaraditi na kamati (usput). Pisalo je i
da su ih na dogovor potaknuli i prosvjedi graana", to moram priznati da bi
bilo prvi put u povijesti da banke reagiraju na prosvjede graana i potom im
ele pomoi. Ali tko zna, udesan je ovo svijet.
Jedan visokopozicionirani sugovornik" rekao je da tim potezom dobivaju
svi: poduzetnici nove kredite i nie kamate, banke prostor za plasman novih
zajmova i zaradu, a Rohatinski ulogu spasitelja." Hm, pa to ba i nisu svi. Neto
su zaboravili. Gdje smo ti i ja, dragi itatelju? Vjerojatno i mi dobivamo - ali
pimpek. Nisam strunjak, to ne, ali iz ove reenice vidio sam da e biti novog
zaduivanja i kamatarenja. I da su guvernera novine predstavile kao heroja.
Kao i obino, najvanije pie na kraju: Time e HNB definitivno preuzeti
ulogu kreatora ekonomske politike i postati svojevrsni nacionalni MMF." Od
ta tri slova se pomalo jeim, imajui u vidu koliko je ljudi po svijetu ta insti
tucija unesreila. Ali dopustimo i mogunost da je to samo igra rijei.
I jedan kolumnist pozabavio se tim dogaajem da je HNB oslobodila ban
karskom sustavu 6,3 milijarde kuna iz deviznih rezervi, uz obvezu da novi no
vac u sustavu upotrijebi iskljuivo za kreditiranje projekata u gospodarstvu.
Sve dublja kriza u oujku 2012., dok ovo piem, jasno govori kako je sve to
samo bila medijska igra. Kolumnist je jo tada postavio logino pitanje: Kako
e guverner zaustaviti bankare da osloboeni novac ne iznesu iz Hrvatske?
Odgovor u HNB-ovom priopenju bio je i jasan i nejasan u isto vrijeme: HNB
e pratiti nain, dinamiku i svrsishodnost uporabe osloboenih sredstava te
ovisno o tome poduzimati daljnje mjere".
Bilo je uokolo teksta i nekoliko miljenja strunjaka - ravnateljica Ekonom
skog instituta, koja nije bila upletena u ovaj potez, rekla je da je upitno hoe
li ove mjere poluiti znaajan efekt", analitiar Hypobanke je rekao da ovaj
potez na stopu rasta BDP-a moda nee utjecati ove godine, ali dugorono
e dati efekte" (jo ekam), dok je analitiar Splitske banke rekao da primarni
guvernerov cilj nije poticanje investicija ve stabilnost teaja" jer su klijenti i
do sad mogli dobiti kredit od banaka po vrlo povoljnim uvjetima". Ovo zadnje
pie dovoljno sitno i na dnu stranice pa bi moda ak moglo imati neke veze
s istinom.
Poetkom svibnja 2011. aktualni su bili naslovi poput: Novi sukob gu
vernera HNB-a i predsjednice Vlade". Nabrojane su bile i neke toke, sve u
duhu meusobnog okrivljavanja, a izmeu ostalog guverneru je ao to nije
zvao MMF u pomo", jer bi MMF Hrvatsku natjerao na reforme koje bi bile
bolne, ali dugorono isplative". Te i druge izjave guvernera HNB-a, poput one
187

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

da e oporavak biti spor i dug zbog Vlade, komentirao je HDZ-ov ef Odbora

za financije i dravni proraun i doktor ekonomskih znanosti Goran Mari
rekavi: Naravno da emo dugo i sporo izlaziti iz krize kad monetarna poli
tika sve vie bude sastavnica politike velikih banaka u Hrvatskoj, a sve manje
sastavnica nacionalne ekonomske politike".
Jo je Mari rekao: Nije HNB ni statistiki zavod ni konzultantska tvrtka
pa da samo objavljuje podatke i bavi se prognozama. Sredinja banka je mon
etarna vlast, a monetarna politika je sastavnica nacionalne ekonomske poli
tike. Najsnanije oruje za izlazak iz krize nalazi se u rukama monetarne vlasti
HNB koja upravlja najvrjednijom imovinom, a to su meunarodne devizne
priuve od 11 milijardi eura.
Nadalje, zakljuio je Mari moda najvanije, ali ve na samom dnu
stranice (gornji dio duplerice s velikom slikom dobio je guverner HNB-a):
Ovlasti sredinje banke su ogromne pa njihova odgovornost za stanje nije
beznaajna. Najlake je stalno kritizirati fiskalnu politiku, a pritom zaboravl
jati da je sredinja banka zasluna za to to se zaduenost Hrvatske u posljed
njih deset godina poveala sa 12,2 na 46 milijardi eura, uz poveani deficit
platne bilance i za sve vei negativni vanjskotrgovinski saldo. Sve zemlje koje
su izale iz krize ili nisu ni bile u krizi vodile su suprotnu kreditno-monetarnu
politiku od one koju vodi HNB. Tko dri lovu, dri te za jaja. To je jasno.
Pitanje je: tko dri za jaja onog tko dri lovu?
U svibnju 2011. komentator Veernjeg lista Milan Ivkoi pisao je o mitskoj
moi koju, stvarnom stanju unato, ima guverner HNB-a eljko Rohatin
ski
On je prim jer svemoi medija, koji su najprije od njega stvorili boanstvo,
onda su natjerali graane da u to boanstvo u anketam a povjeruju, da
bi potom p opularnost koju su tako sami isfabricirali iskoritavali kao
dokaz guvernerova ugleda. im spasitelj Rohatinski neto uini ili kae,
to se prenosi kao kad bi u socijalistikoj Jugoslaviji neto rekao ili uinio
Josip Broz Tito. Svi mediji, i to nekoliko dana, mau njegovim rijeima i
odlukama, a njegov sveti lik na televizijama se prikazuje kao ikona.
Tek gdjeto i kadto neki se ekonomisti usude usprotiviti svecu iz
HNB-a, ali, naravno, ta protivljenja ne poplave medije kao to ih poplavi
njegovo spasiteljstvo. Ovotjedni Globus objavio je niz potpuno negativnih
miljenja ekonomista, poduzetnika, politiara i sindikalaca o novijim
potezim a i svekolikoj monetarnoj politici HNB-a. Svi se manje-vie slau

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

da 6,3 milijarde kuna to ih je guverner nedavno otpustio toboe za spas

gospodarstva koriste samo bankama.
Slau se i da je teaj kune nerealan, da se, kako kae akadem ik
Zvonimir Baleti, o drava na tetu rasta, zaposlenosti i socijalne solidar
nosti. Mit o Rohatinskom uvrivao se meunarodnim priznanjima, a
evo to o tim priznanjima misli Ferdelji: Ovo to im amo 15 godina jest
protekcionizam uvoznika. Ja traim samo izjednaavanje uvjeta. A znate
zato EU ne prigovara na ovaj 15 godina dug protekcionizam? Zato to to
apsolutno pokriva njihove interese. Njihov je interes da turistima ovdje u
Hrvatskoj prodajem o njihovu uvezenu robu. I tu monetarnu politiku oni
e uvijek stimulirati i nagraivati. Zato je Rohatinski i dobio europsku
nagradu kao guverner HNB-a. (Rohatinskog je potkraj 2008. mjesenik
The Banker, dio koncerna Financial Times, izabrao za najboljega bankar
skog guvernera u Europi, kao i najboljeg sredinjeg bankara u globalnim
razmjerima, op. K.M.) Goleme kam ate gospodarstvu i graanima, oaj
ljudi koji su dobili kredite u vicarcima, beutne ovrhe, destimuliranje
izvoza i srozavanje gospodarstva nerealnim teajem kune, fantastini
profiti banaka u stranom vlasnitvu - unato tim poraznim oitostima
u monetarnoj politici HNB-a, njegov je guverner godinam a proizvoen u
uzorna dunosnika koji je opreka nesposobnoj vlasti.
U listopadu 2011. na news-portalu Dnevno.hr osvanuo je intervju s ekon
omistom Karinom Hrominom Sturmom koji smatra da je meunarodna fi
nancijska oligarhija namjerno izazvala svjetsku krizu i unitila hrvatske banke.
Izmeu ostalog, Sturm je rekao da je za vrijeme guvernera Hrvatske narodne
banke kreba kod nas namjerno uniteno 25 banaka, a s njima je nestao i
njihov kapital, no, o tome do danas nitko ne govori. Ostale su pak banke,
kae mr. Sturm, na vrlo udan nain privatizirane. Kako? Vlada ih je s 50
milijardi kuna sanirala, a prodala ih je za svega 7 milijardi. Svi graani koji su
radili u drutvenim poduzeima osnivali su te banke, to znai da je to bio na
kapital. No, drava je podravila taj drutveni kapital, to nije smjela jer je to
bilo privatno vlasnitvo. Hrvatska Vlada nedavno je dignula kredit od dvije
milijarde kuna da bi otplatila sanaciju tih banaka iz 1991. godine. Oni dvade
set godine, dakle, nisu platili sanaciju, ali su bili toliko lukavi da su uzeli kredit
kod Erste i Hypo banke, jer bi bilo preapsurdno da su taj kredit uzeli kod
Zagrebake ili Privredne banke koje su prethodno skupo sanirali, a koje danas
imaju fantastinu dobit. Hrvatski porezni obveznici jo uvijek otplauju san
aciju tih banaka. Sturm je u intervjuu jo spomenuo i biveg ministra finan
189

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

cija Borisava kegru: On je bio ministar financija i potpredsjednik Vlade, a

danas je potpredsjednik fonda koji barata milijardama, i koji sada govori: Da
se niste usudili dirati banke. Jasno je zbog ega. On i guverner kreb bili su
umijeani u privatizaciju i likvidaciju hrvatskih banaka. A nakon toga kreb
je nagraen mjestom direktora MMF-a u Albaniji. Aktualni guverner Roh
atinski takoer je nagraen zato to je bio posluan i jer je izvravao naredbe
MMF-a i Svjetske banke.
Sturm je napomenuo da je uloga Hrvatske narodne banke, prema lanu 53
Ustava RH, stabilnost valute, unutranja i vanjska likvidnost, dok guverner
Rohatinski samo odrava stabilnost te da su nas guverneri kreb i Rohatin
ski te ministri financija kregro i uker zaduili za 47 milijardi eura, dok je
unutranji dug za njihova mandata narastao na ak 40 milijardi kuna. Bi li
ijedan direktor ostao na vlasti 20 godina da svake godine negativno posluje?
Za Sturma je alternativa jasna jer su se sve europske drave prehranjivale i
bez Europske unije te predlae strategiju razvoja RH dravnim intervencionizmom. Spomenuo je primjer Argentine koja je bila zaduena 100 milijardi
dolara i koja je u roku od tri godine vratila svoje dugove smatrajui da bi i
Hrvatska u tri godine mogla vratiti svoj dug od 47 milijardi i postati neo
visna:
,,A d a je to doista tako, govori nam lanak 53 Ustava Republike Hrvatske
koji kae d a je uloga Hrvatske narodne banke da to uini. Mi bismo sami
sebe mogli financirati. D okaz za to je postupak dr. Ive Periina, koji je bio
guverner Narodne banke u vrijeme Jugoslavije. On je direktora MMF-a
istjerao iz kancelarije te je ostvarivao suverenu monetarnu politiku. (...)
Narodne banke u drugim dravama financiraju investicije i one su najvei
agregat prihoda drave. Kod nas se, meutim, narodna banka samo
zaduuje, to je katastrofa. Oni ine potpuno suprotno od onoga to im je
ustavna uloga. (...) Kada bi Hrvatska narodna banka financirala dravu
i ulagala u razvoj, to jo j je i ustavna obveza, Hrvatska bi brzo izala iz
nametnutog nam dunikog ropstva te bi mogla ostvariti rekordnu stopu
rasta. (...) Meunarodna financijska oligarhija stvorila je krizu u kolo
vozu 2008. i ta kriza, prem a njihovom planu, treba trajati desetak go
dina. Zato stalno i izazivaju nove krize im se financijska situacija malo
popravi. Tko u krizi ima kapital, taj sve kupuje po minimalnim cijenama.
Monicima o kojim a govorim ne odgovara ni jaan je eura. Budui d a je
Grka s deset milijuna stanovnika zaduena ak 400 milijardi eura, odab
190

V L A D A V IN A N O V C E M I K R A A P LA N E T A

rana je kao najpogodnija za manipulaciju i ruenje eura. Osim u Grkoj, s

istom svrhom izazivaju se i krize u panjolskoj, Portugalu i Italiji, dodao
je i jo rekao:
Mi smo 1956. godine postigli stopu rasta 20,7 posto s takama i lopa
tom, p a ne vidim zato to ne bismo mogli danas s resursima i kadrovima
koje imamo. U informatizaciji smo ispred mnogih europskih zemalja, jer
imamo vrlo vrijedan narod koji eli i zna raditi. U svijetu su nai radnici
cijenjeni, ali ne i kod kue, je r ovdje nema razvoja p a nema ni posla. to
se tie kapitala, mi se trebamo prestati zaduivati i zaustaviti duniko
ropstvo koje je ve naraslo na ak 50 milijardi eura duga. HNB mora
preuzeti ustavnu ulogu i financirati dravu. Ustav Republike Hrvatske
kae da je HNB odgovorna za stabilnost valute i opu likvidnost u zem
lji i inozemstvu. Zato su nas onda guverner, ministar financija i Vlada
zaduili za 50 milijardi eura i zato ne ispunjavaju svoju ustavnu ulogu?
Guverner HNB-a bi trebao provoditi politiku kakvu je vrlo uspjeno p ro
vodio na zagrebaki profesor dr. Ivo Periin kao guverner bive Narodne
Banke".
Pitanje je smiju li. U srpnju 2012. u novinama se pojavila vijest o burnoj
raspravi u Srbiji povodom novog zakona o Narodnoj banci. Odmah mi se
uinilo da su Srbi povukli neki dobar potez jer je MMF kritizirao Srbiju,
nazvavi taj zakon korakom unazad u odnosu na europske standarde11. No,
ve sam nauio - ako je neto korak unaprijed za standarde EU, onda je ko
rak unazad za ljude, nema tu puno filozofije. Prema tom prijedlogu devizne
rezerve Srbije bi se iskoristile za poticanje posrnule privrede i dodatno bi se
tiskao novac11, to, naravno, svim stanovnicima bive Jugoslavije budi neu
godne uspomene na divljaku inflaciju dinara iz 1980-tih, ali koje poglavlje
dalje bit e rijei i o tome kako takvi potezi imaju svoju logiku i naine kako
da ih se provede bez voenja drave u propast, a na dobrobit njenih stanovni
ka. Srpske vlasti kritizirale su svoju sredinju banku po istim tokama kao i
kritiari Hrvatske narodne banke, da je slabo i klijentistiki nadzirala ban
karski sektor to je dovelo do kolapsa i poslovanja na rubu11 nekih banaka
koje je drava morala spaavati sa sto milijuna eura. Sad ele financirati svoju
privredu vlastitim novcem i putanjem dodatnog novca u optjecaj oivjeti fi
nancijski krvotok. Naravno da se kamatarima iz MMF-a ta ideja nikako ne
svia. Nisam vjerovao da u to ikada rei, ali - samo naprijed, Srbi.
Proeimo opet malo kroz novinske naslove u kojima se odvio igrokaz. Pri
je koju godinu osvanuo je veliki naslov: MMF: Plae moraju pasti ako elite
191

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

stabilnu kunu. Evo to MMF, naravno, kao i uvijek, u tom lanku poruuje:
Hrvatska mora smanjiti plae, promijeniti zakon o radu, srezati javnu upravu
i proraunsku potronju i vratiti pod kontrolu rastui javni dug, ubrzati priva
tizaciju te zavriti reforme koje se odnose na rashode za mirovine, zdravstvo i
socijalnu pomo. Zijev.
U prijevodu, treba u bescjenje oduzeti dravnu imovinu, osiromaiti
ljude, poveati im nesigurnost, smanjiti socijalne aspekte. ak i smanjenje
proraunske potronje postaje sumnjivo jer, na kraju krajeva, neki ljudi u
ovoj zemlji dobiju taj novac, pa ga dalje troe i ekonomija ivi. A moda je
MMF mislio da treba smanjiti vraanje inozemstvu iz prorauna? isto sum
njam. Naravno, MMF se, pisalo je, ne zalae za devalvaciju kune, ve navodi
da monetarnu politiku treba zaotriti doe li do pritiska na teaj ili inflaciju.
I naravno, bio je tu i okviri zamiljen da zvui katastrofino, da nam ne bi
palo na pamet da devalviramo kunu i pomognemo svojoj proizvodnji: De
valvacija bi dolazak eura odgodila za barem deset godine". Suze su mi odmah
krenule na oi.
Programiranja hrvatske javnosti i naruavanje povjerenja u vlastite spo
sobnosti stalni je refren, o emu svjedoi i naslov koji je jo u studenom 2010.
osvanuo u novinama: Put u katastrofu". Kad ne bi u kutu izreska iz novina
bio datum objave, ne bi se moglo rei koja vijest je od juer, a koja od pri
je godinu ili dvije. Ta je vijest govorila o tome da je predsjednik Europske
sredinje banke Jean-Claude Trichet preko guvernera Rohatinskog ekonom
skim metajezikom poslao upozorenje da uz ovakav rast jedininih trokova
rada i fiskalnog deficita, u kombinaciji sa stabilnim teajem, Hrvatska ide
prema katastrofi". Da, mnogi strunjaci godinama govore da je teaj preci
jenjen i da dri Hrvatsku u stanju trajne recesije te pogoduje uvozu, a oteava
izvoz. No, guverner HNB-a nam je u jednom tekstu objasnio: Trichet pritom
ne misli da treba mijenjati teaj, on je takav kakav je. S obzirom na stupanj
euriziranosti ukupne ekonomije, s obzirom na visinu vanjskog i valutno induciranog domaeg duga, stabilni teaj nema realnu alternativu."
Sve vie sam dojma da nas skupo kota stabilni teaj. Svojedobno sam na
televiziji sluao aktivista Ivana Pernara koji je zakljuio da Hrvatska narodna
banka nema ulogu sredinje banke nego je zapravo jedna velika mjenjanica
novca koja ne financira hrvatsku proizvodnju, ve samo eure pretvara u kune
i obratno. Drava se zbog toga zaduuje kod privatnih banaka, a im se zadui
ve je dodatno duna iznos kamata na kredit. Na taj nain drava nikad nee
moi vratiti dug ve e se samo nastaviti jo vie zaduivati, kako bi mogla
vraati sve vee dugove. Tako se i ulazi u duniko ropstvo. Da se to ne bi do
192

V L A D A V IN A N O V C E M I KRAA PLA

godilo Pernar je predloio da HNB prvo ukine valutnu klauzulu (da izmislim
primjer blizak svima nama, recimo da bi 200 eura rate postalo 1500 kuna rate
kredita) pa tek onda devalvira kunu, pustivi veliku koliinu novca u optjecaj.
Tako bi, recimo, plaa od 500 eura umjesto tri i pol tisue kuna postala se
dam tisua kuna, a kredit bi i dalje bio 1500 kuna. Kredit bi bilo lako plaati,
izvoz bi dobio vjetar u jedra, ljudi bi imali vie novca pa bi porasla potranja,
a ne bi se dogodio tragini scenarij koji svi imamo u glavi kad se spomene
devalvacija kune, a koji proizlazi iz injenice da je veina kredita dignuta u
anim valutama. to je takoer glupo, kad svi dobivamo plae u kunama,
d u duanima kupujemo za kune - zato bi se uope davali krediti u drugim
lutama, pa se onda rata mijena u skladu s promjenama teaja, to se pokalo kao katastrofa u sluaju vicarskog franka.
Evo kako je to Pernarova stranka sroila na letku naslova Slamanje
dunikog ropstva iz vremena izbora krajem 2011.:
1. Ukidanje valutne klauzule izmjenom 22. lanka zakona o obveznim
odnosima, na nain da se izmijeni odredba p o kojoj nae obveze mogu
biti izraene u stranoj valuti i da se svi krediti vezani uz euro ili fran ak
pretvore u kunske (bez valutne klauzule). Slubena valuta, kao i sred
stvo plaanja u Republici Hrvatskoj je kuna, naa prim anja su takoer
u kunama i sukladno tome nae obveze takoer moraju biti izraene u
kunama, a ne u eurima ili vicarskim francim a.
2. Devalvacija kune - Drava mora viestruko poveati novanu masu u
optjecaju kako bi inflacija pojela kredite i spasila dunike iz neotplativog duga. Na taj nain razbio bi se lanac blokada i ovrha. Trenutno
je blokirano 16.500 graana, 82.000 poduzea i 35.000 obrta. Ne
likvidnost - nepodmirene obveze pravnih subjekata trenutno iznose 42
milijarde kuna i svaki mjesec rastu za milijardu kuna. Nema drugog
naina da se na narod i ekonom ija izbave iz dunikog ropstva.
3. Ukoliko inflacija ne pojede kredite, krediti e pojesti ljude. Trenutni m on
etarni model je Ijudoderski. Sredinja baka (HNB) je mjenjanica, a
takav novac u optjecaj ulazi sam o kao dug. Identini monetarni model
imala je i Argentina prije sloma. U takvom monetarnom modelu dug
ovi rastu pet puta bre od novane mase, a masovne blokade i ovrhe su
prirodna posljedica pogrene regulacije novca.

193

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Jedna izjava ekonomista Ljube Juria ila je u slinom smjeru: HNB je

vlasnik i zatitnik novca u Hrvatskoj. Nadgleda poslovanje banaka i nije smio
dopustiti da se strani novac pojavljuje u transakcijama izmeu domaih oso
ba." Nekako u slino vrijeme u novinama je na vie od dvije strane objavljen
intervju s Franjom Lukoviem, predsjednikom Uprave Zagrebake banke pod
naslovom: Tko misli ukinuti valutnu klauzulu na kredite ugrozit e depozite
tedia". to mislite, je li to govorio imajui na srcu dobrobit banke ili dobrobit
ljudi? Pritom je taj gospodin lan Trilateralne komisije, ali o tim nevidljivim
sponama vie u poglavlju Sjene nevidljive ruke.
Pouan je bio tekst o analizi razvoja Slovenije koju je napravio slovenski
ekonomist Franjo tiblar. Pokazala je da je Slovenija imala bolje gospodar
ske pokazatelje do 2006., prije ulaska u eurozonu: rast BDP godinje je izno
sio oko 4,2 posto, a nakon ulaska samo 0,66 posto. Prije ulaska u eurozonu
Slovenija je imala uravnoteene financije i ekonomske odnose sa susjedima
te razmjerno mali dug koji se poveao zadnjih godina. Ulaz u eurozonu po
taknuo je napuhivanje financijskog balona koji je tijekom financijske krize
puknuo, a banke poele biljeiti gubitke.
Posebno pouan podatak bila je analiza zato je Slovenija 1991. postala
najuspjenija tranzicijska zemlja. Zato jer nije prihvatila preporuke MMF-a i
Sachs grupe (za razliku od drugih tranzicijskih zemalja) da teaj njene nacio
nalne valute, tolara, bude vezan uz marku ili dolar. Mjera vezivanja za marku ili
dolar drugim je zemljama donijela golemu neravnoteu koju su mogle pokriti
jedino prodajom domaih poduzea strancima da bi dole do gotovine nakon
to su devizne rezerve potroene. Tijekom financijske krize 1998., kae tiblar,
ti su se fiksni reimi pokazali pogrenima.
Rekao bih, nisu se reimi pokazali pogrenima, nego su zloinci iz MMF-a
i Sacsha namjerno davali krive naputke znajui posljedice. Tako su pripremili
teren da razne korporacije pokupuju jeftino nacionalna dobra. To je smiljena
prijevara od poetka do kraja, na koju Slovenija nije nasjela. No, jednom kad
je njena valuta postao euro i kad se tako odrekla vlastite monetarne vlasti vie
nije imala nikakvih naina da se odupre kolonizaciji.
U srpnju 2012. jedan je kolumnist na razumljiviji nain objasnio zato
dosadanju monetarnu politika HNB-a smatra neprihvatljivom. Zato to
Hrvatska, kao ni bilo koja druga zemlja, ne moe imati funkcionirajue gos
podarstvo bez centralne banke u punom smislu te rijei, dakle bez emisijske
centralne banke, sredinje banke koja e emitirati novac u koliinama nunim
194

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

za funkcioniranje privrede. A HNB to nije. Hrvatska nema normalnu

sredinju banku nego takozvani valutni odbor, monetarni reim prema kojem
kvazicentralna banka HNB emitira domai novac jedino i iskljuivo kupujui
strani novac. Kad kupuje eure, HNB u ulozi valutnog odbora emitira kune,
a kad prodaje eure povlai kune iz optjecaja. (...) No, ako se netko (poput
akademika Baletia) i zauzme za to da HNB funkcionira kao emisijska cen
tralna banka, da vrati naciji glavno sredstvo ekonomske politike i primarno
obiljeje suvereniteta, a to je vlastiti novac, onda mu se odmah podmetne da
trai devalvaciju."
Na takve prijedloge novi je sredinji bankar Vuji, bivi zamjenik Rohatinskog koji ga je zamijenio 2012., u velikom intervjuu dao niz odgovora
zato to, po njemu, nije dobra ideja. Uobiajeni refreni, no za oko mi je zapela
jedna, pomalo nevezana reenica koju sam nekoliko puta itao da je shvatim i
uskladim sa svojim iskustvom poslovanja s bankama. Rekao je: Devalvacija u
uvjetima kakvi postoje u Hrvatskoj dovodi do rasta inflacije kao i do znaajnog
kvarenja portfelja kredita banaka, budui da valutna klauzula prenosi teajni
rizik kredita na zajmoprimca, no banke zauzvrat preuzimaju kreditni rizik,
odnosno rizik da zbog promjene teaja zajmoprimci nee biti u stanju servi
sirati sve ugovorne obveze prem a banci. (naglasak dodan). Razmiljao sam
o toj reenici u svjetlu injenice da banke trae garancije u vidu hipoteka na
nekretnine. Naravno, svjestan sam da bi na ovim niim razinama banke radije
htjele lovu u regularnim mjesenim obrocima nego zaplijeniti kuu koju kas
nije ne mogu s lakoom prodati, ali iz moje perspektive zajmoprimca nekako
mi ova guvernerova vaga izgleda kao spin. Zajmoprimac snosi rizik promjene
teaja, a ako ne moe otplaivati kredit ostaje bez nekretnine na koju je banka
stavila hipoteku, tako da on zapravo pui u oba sluaja, dok su se banke un
aprijed dobro osigurale jer svi znamo da hipoteka najee mora imati bar 20
posto veu vrijednost (ili mora uplatiti tu protuvrijednost u novcu) od iznosa
koji posuuje. Ba vrckasto.
Na pitanje da zagovornici intervencionizma kau da HNB mora poveati
koliinu novca u optjecaju kako bi se smanjile kamatne stope, potaknulo in
vestiranje i zapoljavanje, a time onda i osigurao rast BDP-a, to se ini kao
razumni prijedlog", guverner HNB je rekao da tim ljudima nije jasno da je
monetarna polita HNB-a bila ekspanzivna tijekom gotovo etiri godine, te da
je HNB kreirao strukturni viak novca na tritu, de facto po nultoj kamatnoj
stopi, omoguavajui bankama da plasiraju kredite nefinancijskom sektoru uz
nie kamatne stope i praktiki bez limita."

195

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Oprostite mi na neznanju, ali meni ovo zvui kao da se samo navodilo ljude
na novo zaduivanje i da taj strukturni11novac zapravo nije pravi novi novac
nego manipulacija kamatnim stopama da bi se stvorio privid novog novca
koji je u biti plasiranje novog duga, koji e netko s kamatama morati vraati
pa e se opet pojaviti nedostatak novca. Zato uope taj navodni novi novac
(koji to oito nije) mora ii do ljudi kroz banke, zato se, pomou drave, ne
nae u optjecaju neoptereen dugom, kao prava nova krv u krvotoku? Ma
vjerojatno, u svom nepoznavanju ekonomskog metajezika, samo postavljam
glupa pitanja.
U istom je tjedniku 2012. bio i tekst s oponentima takve politike pod naslo
vom Politikom stabilnog teaja HNB se odrekao monetarne politike11. Tekst
je skupio miljenja oponenata. Jedan mladi financija je izjavio: Nita Vuji
nee napraviti. On je najodaniji sljedbenik Rohatinskog i lan Ekonomi
je moderne i skupine istomiljenika kojoj pripadaju Lovrinevi, valjek,
kegro, unje - grupe koja je svojim pogledima i stavovima unitila hrvatsko
gospodarstvo. No, najgore je to Vuji, ba kao ni njegov prijatelj i posloda
vac, premijer Milanovi, nemaju nikakvih osobnih uvjerenja, ne zauzimaju
niti izriu bilo kakve stavove, a kamoli odluke o potrebi pomaganja gospo
darstvu. Obojica su aparatici koji niti jednog dana nisu proveli u ekonomiji,
na tritu.11
Kad malo bolje razmislim - zvui tono.
Akademik Gordan Drui, voditelj Akademijina Odsjeka za ekonomska
istraivanja rekao je: Doli smo u situaciju da se tu, takorei, nita ne is
plati proizvoditi. Sve to uvezete je jeftinije! Ti dispariteti cijena e se morati
ukloniti, oni ne mogu ostati. Mogu, ali ne dugo, ne u nedogled. Ve smo u
inozemstvu duni 45 milijardi eura, hoemo li za koju godinu biti duni 90
milijardi?11Ekonomist Neven Vidakovi taj mehanizam koji nas gura u dug u
svojim strunim radovima naziva ugraenom sistemskom pogrekom11poli
tike Rohatinskog i njegovih prethodnika. Sistemska pogreka bila je da je
HNB praktiki fiksirao cijenu eura u Hrvatskoj pa se odrekao glavnog meha
nizma kojim je mogao sprijeiti (...) relativno poskupljenje domaih proiz
voda i usluga te gubitak njihove konkurentnosti i u zemlji i u inozemstvu.
Pitam se je li to uope ikad bila pogreka ili se, kao i obino, u pozadini krije
hladni, proraunati plan?
Analitiari HNB, pisalo je, problem su rijeili jednostavno, proglasili su
se nemonima u njegovu rjeavanju zbog monetarnog reima1 - koji su
sami odabrali. Novi guverner HNB-a, pisalo je, za sada nudi jedino nasta
vak guenja privrede u nelikvidnosti daljnjom prodajom deviza iz priuva i
196

V L A D A V IN A N O V C E M I K R A A PLANETA

ovim povlaenjem kuna iz optjecaja, ako e ikome pasti na pamet deprecicija domae valute radi poveanja konkurentnosti izvoza (taj trik ekonom'e politike inae postoji otkad postoji novac.)
Akademik Zvonimir Baleti takoer je traio da HNB pusti u optjecaj dooljnu koliinu kuna da privreda moe funkcionirati: ,,U toj situaciji ne moete
i ne smijete - dalje stezati! Tada morate intervenirati s novom novanom
masom iz emisije, da ne bi dolo do deflacije, u tom smislu da preostali novac
u optjecaju dobije preveliku vrijednost." Drava bi, pisalo je, trebala u surad
nji s HNB-om emitirati kunske zadunice i poplaati svoje raune, kako bi i
desetak najveih hrvatskih poduzea moglo podmiriti svoja dugovanja, da bi
kroz banke ponovno protekao kunski krvotok". Kad bi vidjele da se finan
cijski sustav stabilizirao, banke bi same poele kreditirati privredu. Zatim bi
kunu trebalo sustavno deprecirati po tri posto na godinu kako bi se obnovila
konkurentnost hrvatske privrede u inozemstvu. Akademik Drui je jo re
kao: Hrvatska je stabilnost cijena i ukupnog gospodarstva temeljila na stabil
nosti teaja, a cijena tog projekta jest da je nama inozemni dug s 10 milijardi
eura u 2000. porastao na 45 milijardi eura u ovoj (2012.) godini."
No, zapravo je vremena jo malo, rekao bih da je plan korporatista ostva
ren. Tekst nas je obavjetavao da e za manje od godine dana HNB i njezin
guverner posve izgubiti bilo kakve ovlasti za kreiranje monetarne politike u
Hrvatskoj. Preuzet e ih Europska centralna banka. Prvog srpnja 2013. HNB
ce postati lanom Europskog sistema centralnih banaka (ESCB) u kojem
sve odluke donosi Vijee guvernera u kojem e Boris Vuji biti jedan od 28
lanova, s jednim glasom, i to osobno, kao posve neovisni strunjak (sigurno
e biti i dobro dodatno plaen), a ne kao zastupnik ili predstavnik Hrvatske ili
HNB-a. HNB e, kao i sve druge nacionalne sredinje banke u Uniji, primati
instrukcije od Vijea izvrnih direktora Europske centralne banke i te upute
provoditi na svom teritoriju.
Nitko nam to nije rekao u kampanji za referendum. O tome se moglo uti
samo u toliko osporavanoj tzv. teoriji urote" koja govori o tome da se malim
koracima, smiljenim mjerama i medijskim sapunanjem sva vlast oduzima
ljudima i prebacuje na neizabrane (bar od strane nas) naddravne korpora
tivne strukture. ak ni sad mnogim vrhunski obrazovanim i inteligentnim
ljudima ta oigledna injenica jo nije oigledna. Akademik Drui je rekao:
Iz meni posve nepoznatog razloga Hrvatska se, politikom stabilnog teaja i
ostalim mjerama, odrekla voenja monetarne politike. Zato je to tako, to je
meni i dan danas enigma. Nitko to slubeno nije odluio, ali je tako." Tono,
nitko to slubeno nije odluio. U iluminatskom svijetu nita se niti ne odluuje
197

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

slubeno nego u sjenama iza pozornice, na kojoj poslije pleu lutke na koncu
i izgovaraju unaprijed napisane tekstove. Mi smo, naravno, samo publika koju
se eli navesti da jo i zapljee.
Ali zapravo jest slubeno odlueno na viim razinama.
Maastrichtskim ugovorom iz 1992. lanicama EU zabranjeno je izravno
financiranje dravnog prorauna od strane sredinje banke.
A onda je izmjenom zakona o HNB-u iz 1994. statut HNB-a usuglaen sa
statutom europskih sredinjih banaka (jer nas se ve tada pripremalo za pri
pajanje Europskoj uniji kroz skrivene veze sa svjetskim centrima moi) pa je
tim aktom dravi zabranjeno da se financira izravno od sredinje banke.
Kao to vidite, posrijedi je Sopranovo naelo - lova prema gore, govna
prema dolje.
Danas u javnost, kroz razne kanale na internetu, ipak sve vie prodire
kljuno pitanje: Zato drava sama ne stvara novac u Hrvatskoj narodnoj
banci kao to je to radila do 1994 godine? To se inae zove monetarna su
verenost. No, odlueno je da se kune vie nee proizvoditi u Hrvatskoj ve da
e se novac stvarati na temelju obveznica izdanih u inozemstvu. Kako je jedan
internetski pisac napisao: 100 kn u HNBu = 1 0 0 kn. Izdavanjem obveznica u
inozemstvu i kreacijom novca putem obveznica RH 100 kn sada kota 108 kn.
Netko to uzima svake godine. A otkuda bi trebalo stii tih dodatnih 8 kuna na
svakih 100? Od poreza, veih poreza, novih poreza i kroz inflacijske poreze
koje zovemo poskupljenja".
Internetski pisac Dinko Perica to je sroio ovako:
Mnogi od vas su uvjereni kako im amo vlastitu valutu, odnosno vlastiti
novac i da se taj novac zove kuna. Mislite kako kune tiska Hrvatska Naro
dna Banka, a da poslovne banke nama daju kredite od pologa graana,
odnosno tednje i da banke zarauju na razlici kam ata izmeu kam ata
na tednju i kam ata na kredite. To je la. Zapravo, to su dvije lai. Prva
la je da HNB kreira novac.Druga la je da banke graanim a odobravaju
kredite iz uteevina drugih graana.
U Hrvatskoj, od 1994-e godine p o Zakonu kojeg je izglasao Hrvatski
Sabor, taj Sabor se odrie u ime naroda prava na tiskanje vlastitog novca
i to pravo daje poslovnim bankama. Takoer se tim zakonom zabranjuje
hrvatskoj Vladi zaduivanje kod HNB-a. (...) to ovo s kreacijom novca
zapravo znai? Prije toga, morate znati kako je od ukupne mase novca u
optjecaju u dravi, tek 5% novca u novanicama, sve ostalo je tzv. novac
na raunu, tj. neka brojka koja govori kako moete uzeti na bankomatu ili

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A P LA N E T A

na alteru toliko i toliko novca. Da bi taj odnos 5% novanica i 95% brojki

na raunu mogao funkcionirati, takoer se pobrinula drava. Obvezala
je svakoga tko posluje s gotovinom da sljedei radni dan taj novac uplati
u poslovnicu FINE ili banke, obvezala je svakog zaposlenika na otvaranje
rauna u banci i obvezala je poduzea da isplate plaa vre preko rauna
u banci. (...) Na taj nain je postignuto to da tih 5% novca u novanicama
zadovoljava apsolutno sve potrebe za gotovinom. Taj papirnati novac se
tiska u Austriji po nalogu HNB i HNB ga daje kroz kredite kroz poslovne
banke.
Ostalih 95% novca kreiraju poslovne banke i to na nain da na osnovu
pologa graana kojeg banka deponira u HNB, (...) pologa od primjerice
1000 kuna jednostavno stvara, kreira i to obinim upisivanjem brojki u
kompjuter iznos od 10 000 kuna to smije po Zakonu. To to stvore iz
niega, na osnovu potpisa zajmotraioca na ugovor o kreditu daju u optje
caj, a kam ate beru na cjelokupan iznos tako kreiranog novca iz niega.
Bitno je znati da kreacijom bilo kojeg kredita iz niega, banka ne kreira i
novac potreban za plaanje kam ata. Nakon povrata kredita, tako stvoren
novac se ponitava, a ostaju na ivotu samo kam ate i to u bankarskom
depu.
Kad to akceptirate, onda shvaate kako privatne banke u stvari tiskaju
hrvatske kune i kako te privatne banke odluuju o tomu komu e ih, za
koju namjenu i kad podijeliti kroz kredite. Sasvim je jasno da u takvim
odnosima, nijedna Vlada RH od 1994-e godine ne vodi nikakvu gospo
darsku politiku. Umjesto nje, to ine privatne banke. Uloga Vlade RH od
tog datuma jest sam o prikupljanje i distribucija poreza od graanstva i
gospodarstva.
Sam podatak da banke u Hrvatskoj svake godine biljee enormne prof
ite dok gospodarstvo grca u gubitcima, govori za sebe. to to banke dakle
proizvode? Proizvode novac! Potom ga unitavaju i sve kam ate koje se NE
UNITAVAJU ostaju njima. Maloprije spomenuh kako banke zajedno s
kreditom u optjecaj ne putaju i novac s kojim bi se platile kamate. Ipak,
kam ate se moraju vratiti. Jasno je da ne mogu. Ako dobijete 100 i imate
sam o 100, kako ete vratiti 130? Dug je neotplativ! S vremenom, sva im
ovina u dravi - postaje vlasnitvo banke!
Budui d a je sav novac u optjecaj uao kao neiji dug, jasno je takoer
kako se uistinu i ne radi o novcu, nego o zadunici. Svaka novanica koju
imate u depu je neija zadunica koje se on mora dokopati na bilo koji
nain kako bi vratio dug. Dugom. Jer novca nema uope. Odustajanjem
199

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

drave od prirodnog prava na kreaciju vlastitog novca, dospjeli smo u

situaciju: skoro sve smo prodali, kao graani smo u dugovima do grla i jo
smo povrh svega duni vrtoglavi iznos od preko 50 millijarda eura!
No, to nije sve - odustali smo od vlasnitva nad naim morem, odustali
smo od zapovjednitva nad naom vojskom, odustali smo od prava na
donoenje zakona, na donoenje Prorauna i konano - protuustavnim
lanjskim referendumom o pristupanju u EU smo odustali i od vlastite
drave. Kad vam netko zakonodavno, financijski, vojno preuzm e nadzor
nad dravom - to znai da te drave vie i nema. Meutim, to ne znai
kako je pljaka time zavrena. Svaka kolonija se mora iscrpsti do kraja.
u .

U tijeku su pregovori o tobonjoj monetizaciji autocesta to u prijevodu

znai oduzimanje vlasnitva nad njima, u tijeku je proces preuzimanja
kompletne vodne infrastrukture, preuzimanje nadzora nad ekonomskom
eksploatacijom pitke vode, jezera, rijeka, ponornica, kinica i bunarskih
voda. U tijeku je i preuzimanje Hrvatske elektroprivrede. To nije sve. Jo
ostaje imovina graana u vidu nekretnina, kua, stanova u kojima ivimo.
Tu imovinu nam se kani oduzeti uvoenjem poreza na nekretnine ime
sve nekretnine postaju vlasnitvo drave (a drava - vidjeli smo nije vie
naa), a mi zatieni najmoprimci u tim istim nekretninama i to zatieni
do trenutka dok plaam o porez. Ne budemo li taj porez mogli plaati, ve
e doi specijalne ekipe da nas izbace iz kue/stana i prodaju kuu ili stan
na drabi.
Kad si na poziciji da moe izraunati koliko i kad e novca pustiti u
optjecaj, onda moe i izraunati koliko kua/stanova e godinje otimati
ljudima nametanjem poreza za kojeg se nema gdje ni kako, niti moe
zaraditi novac. Naime, taj poraz tek slijedi. Kroz vrlo kratko vrijeme,
puno krae od ovih 22 godine svjedoenja rastakanja jednog naroda i nje
gove drave, ovog danas emo se sjeati kao vremena u kojem je jo sve
bilo dobro.

Kome trebaju sredinje banke

U srpnju 2012. glavne sredinje banke svijeta (opet) su najavile posvuda
hvaljeno smanjenje kamatnih stopa (koje je opisano kao upumpavanje svjeeg
kapitala). Neto istine o tom potezu moglo se proitati u kolumni eljka Karduma u jednom politikom tjedniku: Sveenici sredinjih banaka Europe,
Velike Britanije i Kine ne odustaju. Proli tjedan najavili su da e pred naim

200

V LA D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

'ima izvesti neto to moemo opisati jedino kao udo. Svjetsko gospo
darstvo posre jer je otrovano prevelikim dugovima. A centralni bankari su
kao terapiju ponudili...dodati jo malo duga! Krenuli su u akciju poticanja
globalnog gospodarstva. Opet e sniziti kamatne stope. Nova gomila novca
bit e otisnuta i upumpana u sustav. Novi krediti podijeljeni. I opet se nee
dogoditi nita. Ponovno stara, jalova pria koju sluamo pet godina.
Upravo tako. Kad je tako i zamiljeno. Iza tog ne stoji nesposobnost jer
- misli li doista netko da ekonomistima svjetskih banaka nisu poznati osnov
ni mehanizmi funkcioniranja financijskih trita? Kad bi oni poklonili no
vac ljudima, da ne bude dug od poetka kad se nae u sustavu, pria bi bila
drugaija. Ali nisu oni tamo zato. Novac e stizati samo kroz kredite koliko
god kamatne stope bile niske. A niske su zato da se ljudi opet pomame i u
oaju zagrizu jo jednu od brojnih udica u nizu.
,,A bismo li mogli ivjeti bez tih sredinjih banaka?1', zapitao se isti kol
umnist. Mnogi bi rekli ne. Neki jer ne razmiljaju. A drugi jednostavno zato
to su glupi. Ali svaka razumna osoba mora priznati da ljudski ivot moe
postojati i bez njih. Eto, recimo, Amerika nije imala Narodnu banku sve do
1913. Imala je i jau i stabilniju valutu. Dolar je tada vrijedio otprilike isto ko
liko i sto godina ranije. Sada vrijedi 97 % manje nego prije njenog osnivanja.
Ovako na prvu, ini se da je narodna banka samo pogorala stvar. Moda je
to sluajnost, logika pogreka u zakljuivanju... A moda i nije. Moda ve
like sredinje banke uzrokuju da gospodarstva stvaraju manjak nacionalnog
bogatstva i da valuta gubi na vrijednosti. Nije toliko komplicirano ui u trag
krivcu, zar ne? Kao i u svakom detektivskom romanu, samo treba slijediti trag
novca. U ovom sluaju, trag duga.
Kolumnist se dotaknuo u tom trenutku aktualne afere vezane uz skandal
banke Barclays iji su direktori lano sniavali kamatne stope da bi sakrili
svoje gubitke, umjesto da puste stvarnim kupcima, prodavaima i tritu da
ih realno odredi, pa su oba elnika Barclaysa dobila otkaz kad je to procurilo
u javnost. (A moda je ,,procurilo kako bi nas dalje osnailo u uvjerenju koje
se namee, da su potrebni globalni regulatori da se vie ne bi dogaale takve
stvari, moda je i taj dogaaj samo dio sustavne promidbene kampanje ob
likovanja pristanka kod ljudi, a direktori Barclaysa rtvovani su kao potrona
roba.
No, Kardum se pita nije li manipuliranje niskim kamatnim stopama isto
ono to upravo sad rade sredinje banke Engleske, EU i Kine? I one pokuavaju
sniziti kamatne stope ispod realnih, kao to su pokuali momci iz Barclaysa.
Razlika je jedino u tome to oni misle da na to imaju pravo. Kunu se da to
201

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ne ine radi osobne koristi i uvanja vlastitog poloaja, nego radi spaavanja
Svijeta. Navodno e to pomoi poticanju rasta gospodarstva.Ako je nedavna
povijest na bilo koji nain uiteljica, i ako je teorija urote u pravu, onda nee.
Takvi koraci su smiljeni da bi stvarali negativne uinke i stvorili povod za
uvoenje svjetske sredinje banke. Je 1 netko za okladicu?

Tko tedi im a!...jo veu krizu

U travnju 2012. najednom portalu osvanuo je tekst Savjet lorda Skidelskog
- Hrvati, nemojte tedjeti i tiskajte novac. Lord Robert Skidelsky opisan je
kao svjetski poznati i nagraivani profesor ekonomije, povjesniar i pisac. Re
kao je da proraunska strogoa zemlje vue na dno i predloio veu potronju
koja potie zaposlenost: Ako u trenutanim uvjetima reete dravni sektor
onda reete radna mjesta, a pogreno je misliti da e nezaposleni brzo nai
novi posao u privatnom sektoru". Logino. Skidelsky je rekao da Hrvatska ima
dva alata, i to kontrolu vlastitog teaja i tiskanje novca (no, ima i HNB koju,
ini se, ne zanima prosperitet Hrvatske, op. K.M.). eli li se poveati izvoz,
rekao je, treba razmisliti i o drukijoj politici sredinje banke jer je Hrvatskoj
potrebna deprecijacija kune. U dananje vrijeme recesije, donedavno zabo
ravljena Keynsova teorija vee dravne potronje i poticanja zapoljavanja
relevantnija je, rekao je, nego ikad. Rjeenje Skidelsky vidi u jakim naciona
lnim investicijskim bankama jer kapitalizam slobodnog trita pokazao se
kao nestabilan i nedovoljan" pa je potrebna vea uloga drave, bilo da je rije
0 investicijama ili raspodjeli bogatstva". Danas postoji dovoljno iskustava koja
to potvruju.
O
potezu Njemake (ustvari, Bilderberga putem njihove namjesnice,
njemake premijerke Angele Merkel) da prisili lanice da potpiu Pakt za
fiskalnu stabilnost i uvedu stroge mjere tednje, kolumnist eljko Kardum u
ljeto 2012. pisao je da su te mjere brutalne tednje samo u jo dublju recesiju
gurnule Irsku, Portugal, Grku, Italiju. Umjesto pada donijele su rast dravnog
duga u odnosu na BDP." U svijetu gdje se muda prodaju pod bubrege, tako je
1 bilo zamiljeno, a na kraju e se sve to predstaviti kao neeljena posljedica
dobre namjere, to ne moe biti dalje od istine. Cilj je upravo poluiti takav
rezultat.
Pogotovo kad se vidi, kako pie Kardum, da je Njemaka samo godinu
dana ranije debelo probijala vlastite kriterije: vanjski dug drave bio je 83
posto (ogranienje je 60), a proraunski manjak 3,3 posto (ogranienje 0,5).
Isto je bilo i s Francuskom i s cijelom EU, osim tri ili etiri zemlje poput Dan

202

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

ske, Estonije, Finske i vedske. Kardum pie da je EU- eksperiment suvreme

na financijska sapunica, a sapunica je bijeg od stvarnosti" te da e ove mjere
fiskalne discipline pomoi ozdravljenju gospodarstava lanica isto koliko i
drevni eliksiri bolesniku".
Isti kolumnist je u jednoj drugoj iz niza nadahnutih analitikih kolumni
o financijama dao podatke koji pokazuju u kojoj mjeri je politika tednje do
sad bila devastirajua (a i dalje se od nje ne odustaje): Portugal je jo 2010.
smanjio mirovine, reducirao plae javne uprave i povisio poreze. Pa mu je
javni dug na kraju treeg kvartala narastao na 110 % BDP-a. Prije tih mjera
bio je 91 posto. U Irskoj su za 15 posto smanjili plae i digli PDV na 23 posto.
Pa im je dug narastao na 105 posto BDP-a. Godinu dana ranije bio je samo 88
posto. U Grkoj su dvije godine provoenja programa brutalne tednje pot
puno unitile gospodarstvo i izazvale pobunu javnosti. Rezultat? Dug im je u
tom razdoblju sa 139 posto narastao na 159 posto BDP-a. I britanski premijer
Cameron cijelu svoju politiku budunost bazira na planu tednje. Super. Taj
mu je plan do sada donio samo rast duga sa 74 na 80 posto BDP-a. Kljuno je
konano prihvatiti injenicu da takvi rezultati nisu posljedica nesposobnosti
ili krive procjene ve hladnog i proraunatog plana kako ljude i drave dovesti
u bankrot i potom pokupiti sve njihove prave vrijednosti, od tla, mora, otoka,
eljeznica, kua do voda i uma.
Tome u prilog govorili su podaci Eurostata, slubenog ureda za statistiku
EU, kojim ti deki provjeravaju kako im se odvija plan. Oito, dobro. U veljai
je Eurostat iznio podatak da je 23 posto stanovnika 27 lanica Unije pod riz
ikom siromatva i socijalne iskljuenosti, dakle gotovo svaki etvrti. Super,
bit e dobrih isprika za uvoenje centralizacije financijskog sustava. Dodue,
od strane onih istih koji su svojim mjerama doveli ljude u to stanje, s ciljem
da nau opravdanje da uvedu svoju apsolutistiku sredinju vlast. Bacite jo
jednom pogled na uvodni citat ovog poglavlja.
Ljudi su, dakle, na rubu da postanu beskunici. U Hrvatskoj je, pisalo je,
beskunitvo amortizirano guom socijalnom mreom i pozitivnim ele
mentima opjevanog roakog mentaliteta, jer je ovdje puno vjerojatnije nego
u Americi da e se potencijalni beskunik skloniti kod kakvog roaka ili se
vratiti roditeljima tj. generaciji koja je u socijalizmu i kroz povlatene otkupe
stanova relativno stambeno zbrinuta". Zato iluminati ele unititi obiteljske
veze i to vei broj ljudi uvjeriti da im je bolje biti podstanar nego vlasnik jer
su tada, navodno, mobilniji (pa da, lake e se preseliti ispod mosta), a i ne
moraju plaati porez na nekretnine.

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U podnaslovu teksta pisala je i istinita tvrdnja: Kolika je djelotvornost

radikalnih mjera tednje to se na sve strane propisuju kao recept za ozdrav
ljenje ekonomije i izlazak iz krize najbolje pokazuju podaci Eurostata, po koji
ma je ve svaki etvrti stanovnik EU na udaru siromatva." Zemlje u kojima
se mjere tednje provode od poetka krize, dakle godinama, ne pokazuju zna
kove izlaska iz krize nego naprotiv, upadanje u spiralu pada koja je logian
spoj lananih reakcija: vie tednje, manje prikupljenog poreza, manje javnih
investicija, manje potronje, smanjenje cjelokupne ekonomske aktivnosti pa
onda opet vie tednje i tako rundu po rundu padanja."
Autor je citirao drutvenog teoretiara Mikea Davisa iz knjige Planet slumova koji je u nekoliko reenica skicirao pad Konga: Volio bih da se taj
primjer spomene kad god netko spomene zvanje MMF-a. U Kongu je MMF,
zapoevi s prvim SAP-om (plan otplate) 1977. godine, stupio na pozornicu
kako bi osigurao da obini stanovnici Konga otplauju svoje dugove s kama
tama. Poetno ispunjavanje uvjeta (koje su provodili MMF-ov tim u Banque
du Zaire i francusko osoblje u ministarstvu financija) desetkovalo je dravnu
administraciju: etvrt milijuna zaposlenika u javnim slubama - najveoj
profesionalnoj skupini koja ini ekonomiju - otputeno je bez beneficija.
(...) Desetljee poslije, nakon to je nekad dojmljiva infrastruktura Konga
preputena propadanju i pljaki, MMF je nametnuo novi SAP. Pariki klub re
programirao je Mobutuove dugove u zamjenu za daljnje smanjivanje trokova
u javnom sektoru, veu otvorenost trita, privatizaciju dravnih tvrtki, uklan
janje ogranienja kod mijenjanja valuta i poveani izvoz dijamanata. Inozem
ni izvoz preplavio je Kongo, domae su se industrije zatvorile i izgubljeno je
jo 100.000 poslova u Kinshasi.
Odmah do tog teksta bio je tekst naslovljen Poela prodaja posljednje
dravne banke. Europska banka za obnovu i razvoj, pisalo je, ulazi u vlasnitvo
HPB-a s 20 do 30 posto udjela. Drava e navodno zadrati kontrolu nad
bankom kroz 27,49 posto udjela koji posjeduje Hrvatska pota. U tekstu je
ak spomenuto da bi injenica to HPB sada posluje s profitom mogao biti
dodatni argument protiv privatizacije". Oito, samo bi mogao biti, ali nee.
Ministar financija Lini rukama i nogama se zalae i za prodaju HPB-a
i za prodaju Croatia osiguranja jer je, kae, glupo da se zaduujemo uz ka
matu od 8 posto dok imamo vlastita dobra koja moemo prodati. Taj e novac
ogromna crna rupa progutati u sekundi, a mi emo se opet morati zaduivati
uz kamatu od osam posto. Smijena je argumentacija kojom Lini pravda
prodaju jedine preostale velike hrvatske banke i najstarije osiguravajue kue.
Kae da to Hrvatska prodaje da se ne bi morali dodatno zaduiti i djeci os2 04

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A P LA N E T A

viti ogromne dugove. Pitam se zato djeci ne ostave Croatia osiguranje i

rvatsku potansku banku, jer e se i ovako i onako morati dodatno zaduiti,
oetkom 2013. godine ve se zaduio za 1,5 milijardi dolara prodajom ob
veznica. Utjehu sumnjive kvalitete predstavlja injenica da se posvuda zbiva
isto - eto i naslova Cameron privatizira britanske ceste. Zbog nedostatka
novca, britanska vlada eli u zakup dati dijelove cestovne mree privatnom
sektoru (itaj: rotschildski upravljanim korporacijama).
Jedne dnevne novine u veljai 2012. objavile su opiran popis dragocjenosti
koje e, zbog prezaduenosti, poeti prodavati mnoge europske zemlje. Tali
jani tako prodaju plae, venecijanske palae, zlatne rezerve i otoke, panjolci
sustave vodoopskrbe i metro u Madridu, Austrijanci planine, a Grci sve zrane
luke, naftne i plinske tvrtke, morske luke, pa ak i cijele dijelove obale.
Bauk krui Europom, pa je u oujku osvanuo naslov: Koncesija hrvatskog
nacionalnog blaga - Plitvika jezera i Brijuni pred privatizacijom". Ministar
stvo turizma i Ministarstvo zatite okolia i prirode obrazlagalo je ideju raspi
sivanja koncesija za turistike sadraje u nacionalnim i parkovima prirode,
pravdajui takvu najavu potrebom zatite, odravanja, ouvanja i promicanja
tih podruja. Iz nekih se udruga otro protive ulasku privatnog kapitala u
nacionalne i parkove prirode, podsjeajui na injenicu da su objekti na Brijunima i Plitvikim jezerima graeni i odravani novcem poreznih obvezni
ka, a ti e se sadraji dati privatnicima na eksploataciju. Osim toga, lokalno
stanovnitvo uope nee moi konkurirati za koncesije na velikim hotelima
na Brijunima i Plitvicama jer za to nisu ekonomski spremni, pa je neminovno
da e koncesionari na tim objektima u srcu nacionalnih parkova postati ve
like kompanije, mogue i strane. Time se izravno onemoguava ruralni raz
voj, objanjavao je jedan aktivist, jer lokalna zajednica jedinu mogunost op
stanka moe imati u tradicijskoj poljoprivredi i agroturizmu, to se ovakvim
koncesioniranjem destimulira. Nisam mogao ne sjetiti se odline kolumne
Davida Ickea naslovljene: Kako ukrasti svijet - zemlju po zemlju, jer sve to
se sad zbiva u Europi ve je vieno u zemljama Treeg svijeta. Icke je, izmeu
ostalog, napisao:
Ono to se dogaa SAD-u i Europi isplanirano je prije mnogo, mnogo
vremena u programu koji se zove Ukradi svijet. Prvo su se na udaru
nali siromani ili Trei svijet, a sada je red na nas ostale, budemo li samo
pasivno gledali i trpjeli. (...) Druba Bilderberg, koju su stvorili i kontro
liraju Rothschildi, sastala se u svibnju 1973. u Saltsjoebadenu u vedskoj.
(...) Walter Levy, slubeni naftni ekonomist vlade SAD-a za Marshallov
205

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

plan nakon rata, Bilderbergovcima je iznio prijedlog da napuu cijenu

nafte za 400 posto. Trebao im je izgovor da to uine.
Pet mjeseci kasnije, u listopadu 1973., izbio je Jomkipurski rat, u kojemu
su Egipat i Sirija napali Izrael. Amerika je podrala Izrael i zbog toga su
arapski naftni diktatori proglasili embargo na naftu, smanjili proizvodnju
i strahovito podigli cijene ono malo nafte to su proizvodili u znak pros
vjeda to je Amerika poduprla neprijatelja. Ali sve je to bila predstava.
Svjetska ekonomija bila je unitena. (...). Milijuni ljudi irom svijeta izgu
bili su posao i izvore prihoda. (...) Rotildska Druba Bilderberg sada
je dobila svoj ogromni skok cijene nafte i bilo je vrijeme za drugu fazu.
Dio dogovora izmeu iluminatske klike i arapskih naftnih zemalja bilo
je da e one svoje enormno poveane prihode pohranjivati u odreenom
nizu banaka, ukljuujui Chase Manhattan, Citibank, Manufacturers
Hanover Trust, Bank o f America, Barclays, Lloyds i Midland. (...) One
su bile u stanju posuditi barem deset puta vie od onoga to su prim ale
zbog prijevare zvane pozajmljivanje uz djelomino pokrie (fractional re
serve landing). To omoguava bankam a da pozajm e barem deset puta
vie novca nego to je kod njih deponirano. (...)
Tada su banke poslale brojne predstavnike irom Treeg svijeta da tim
zem ljam a ponude koliko god kredita su bile spremne uzeti, a posebno su
traile korumpirane i nekompetentne politiare koji e taj novac ukrasti
i protratiti. One su htjele da te zemlje ne otplate svoje sada izvanredno
velike dugove, je r je krajnji cilj igre bio ukrasti njihovu zemlju i resurse.
,,Novac je bio posuen uz niske, ali promjenjive kam atne stope, a na
kon to je om a duga stavljena oko vrata, izmaknuli su stolac kolosalno
poveavi kamate.
Reagan i Thatcher su p od razliitim imenima uveli iste ekonomske
,,monetaristike programe tednje i privatizacije - prodaju dravne
imovine Rothschildovim korporacijama. N. M. Rothschild iz londonskog
Cityja bila je glavna agencija" za privatizaciju britanske dravne imov
ine. Te identine politike zvale su se ,,reganomika i ,,taerizam(...)
Ono to je postalo poznato kao dug Treeg svijeta dosegnulo je toliko
dramatine razmjere da vie nisu bili u stanju otplaivati ni kamate, a k a
moli glavnicu iluzornih brojki na ekranu. Svjetska banka i Meunarodni
monetarni fo n d (MMF), koje su stvorili Rothschildi, umijeali su se i p o
nudili nove zajmove, ovaj put od javnog novca kako bi se otplatili zajmovi
privatnim bankama.

206

V L A D A V IN A N O V C E M I K R A A P LA N E T A

Ali to je, kao i uvijek, imalo cijenu koja predstavlja zloin protiv
ovjenosti. Zajmovi za spas odobreni su uz dogovor da e zemlje koje
su primile zajam prodati dravnu imovnu i prava na resurse i drakonski smanjiti izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje i osnovnu socijalnu
pomo.
Jo jedn a posljedica toga bio je prijenos vlasnitva nad zemljom s drave
Svjetskoj banci za zatitu prirode (World Conservation Bank, WCB), koja
sada djeluje p od drugim imenom, a koju je predloio Edm ond de Roth
schild na etvrtoj svjetskoj konferenciji o divljini u Koloradu 1987.
James Baker, ameriki ministarfinancija i bliski suradnik Georgea Busha
starijeg, odrao je govor u kojem je podrao Svjetsku banku za zatitu
prirode i zaloio se za otpisivanje dijela duga Treeg svijeta u zamjenu za
davanje divljina i ekoloki osjetljivog" zemljita Banci.
To je bio jo jedan aspekt plana zvanog Agenda 21, iji je cilj ukloniti
ljude iz veeg dijela svijeta, eliminirati milijarde stanovnika, a ostale nas
taniti u visokim gradovima punim nadzora i kontrole.
George W. Hunt, raunovoa i savjetnik za investicije, bio je slubeni
voditelj Svjetske konferencije o divljini i istraio je neke informacije o
teorijama zavjere koje su tada poele kruiti. Hunt je za magazin M on
eychanger rekao d a je Svjetska banka za zatitu prirode bila ustrojena kao
sredinja svjetska banka kako bi ukrala to vie zemlje uz tvrdnje kako se
time smanjuje dug i pomae okoliu. (...) Cilj prijevare bio je prijenos
dugova sa zemalja Treeg svijeta na Svjetsku banku za zatitu prirode, a
zauzvrat one su trebale predati zemlju. Bilo koja druga organizacija koja
bi preuzela WCB naslijedila bi vlasnitvo nad golemim dijelovima Zem
lje. U informacijskom letku koji je objavilo Tajnitvo Konferencije o div
ljini pisalo je: (...) Zauzvrat to su osloboene svojih dugovanja, zemlje
dunice bi WCB-u predale vlasnitvo nad prirodnim resursima e kviva
lentne vrijednosti.
Kraa Treeg svijeta bila je jednostavna: uvucite zemlje u dug koji
ne mogu platiti, poaljite meunarodna bankarska tijela poput MMF-a
da im posude jo vie novca za isplatu dugova bankama, p od uvjetom
da prodaju svoju imovinu i resurse privatnom sektoru (iluminatskim
korporacijama), uvedu stroge programe tednje i suzbijaju sindikate ili
radnike organizacije.
A sad prem otajm o film unaprijed do 2008.-2011.
U svojim tekstovima opirno sam pisao o tome kako su financijski slom
iz 2008. tijekom desetljea hladnokrvno organizirali ljudi poput predsjed
2 07

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

nika amerikih Saveznih rezervi Alana Greenspana (rotildski cionist),

Bernarda Bernankea (rotildski cionist) i ministri financija Robert E.
Rubin (rotildski cionist) i Larry Summers (rotildski cionist).Oni i drugi
stvorili su ono to je bilo problem banaka. Pohlepa banaka i financijske
industrije i Greenspanova, Rubinova i Summersova deregulacija (sman
jen je kontrole njihove aktivnosti) dovele su ih na rub bankrota, a to je
uinjeno kako bi vlade (koje su p od kontrolom istih sila kao i banke)
prenijele taj dug na stanovnitvo.
To je postignuto tako to su vlade dale milijarde dolara za spaavanje
(bailout) bankovnog sustava. Sad je kriza koju su izazvale banke bila
kriza vlada i naroda kojemu su trebale sluiti i kojeg su trebale tititi. (...).
Otada europske zemlje padaju poput domina - Grka, Irska, Portugal,
Italija i panjolska ili su ostale bez novca ili su na rubu toga. Ostale eka
ista sudbina. Propadaju zbog svih dugova u koje su ule kako bi odrale
bankovni sustav na ivotu. to je rjeenje za te nacionalne bankrote?
Pozvati MMF i Europsku sredinju banku (ECB), koju vodi Jean-Claude
Trichet (rotildski cionist). Te banke koje kontroliraju Rothschildi su tim
zem ljam a odobrile nove dugove kako bi vratile dugove u koje su ule kako
bi spasile banke. (...) Oh, da, i europske vlade koje su primile te MMFove i ICB-ove zajmove moraju rasprodati dravnu imovinu iluminatskim
korporacijam a i nametnuti sveobuhvatne programe tednje stanovnitvu.
(...) Isto se dogaa u SAD-u gdje se glavna infrastruktura na drabam a
prodaje stranim investitorima uz pom o pokvarenjaka s Wall Streeta
poput Goldman Sachsa. Vidi li netko uzorak u ovome?
Dravne ceste, postrojenja za tretiranje vode, knjinice, parkiralini au
tomati, aerodromi i elektrane odlaze onom tko ponudi najvie. To se p ro
vodi sustavno, je r loze nastoje postati vlasnici cijelog planeta. Svako novo
spaavanje poveava dug koji zemlje poput Grke ve sada nisu u stanju
otplatiti posuivaima, uglavnom bankam a, p a umjesto da ne vrate no
vac, one ulaze u jo vei dug koji p ad a na lea naroda. Isti modus operandi koji je primijenjen u krai zemalja Treeg svijeta koristi se kako bi
se ukrao ,,Zapad. (...)
A evo jo jednog apsolutno skandaloznog aspekta svega toga. Iste agen
cije za kreditni rejting, kao to su M oodys Investors Service i Standard &
Poors, koje su dale ocjenu AAA bezvrijednom smeu neposredno prije kra
ha iz 2008., daju nizak (tzv. junk) kreditni rejting zem ljam a poput Irske,
Grke i Portugala, sa svim razornim posljedicam a za njihove ekonomije
i narod. (...) Zamisao je stvoriti takvu svjetsku ekonomsku katastrofu da
208

V LA D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

emo od njih traiti da nas spase" restrukturiranim svjetskim ekonom s

kim sustavom utemeljenom na drakonskoj Sredinjoj svjetskoj banci koja
e upravljati svim svjetskim financijam a. Time nas ne namjeravaju spa
siti" nego porobiti.
To je pria koja stoji iza sitnog dnevnog tkanja. Europska komisija u
meuvremenu ve najavljuje sveeuropski porez, s isprikom da bi se europ
ske vlade htjelo rasteretiti. Pretpostavljam da misle - rasteretiti od moi
odluivanja i novca.
U skladu sa svim navedenim, u svibnju 2011. jedan je tekst bio naslov
ljen: Reite plae i zaboravite na radno vrijeme". Dodue, nije se radilo o
nama nego o Portugalu, ali zapravo se moglo raditi i o nama jer je nadnaslov
objanjavao: Manje novca, vie rada - recept za Portugal moe spasiti i
Hrvatsku". Deki, odjebite...ma znate ve. Pisalo je da Portugal mora, da bi
osigurao paket pomoi od 78 milijardi eura" (novi kredit, ali to se iluminatskim novinskim rjenikom zove pomo), provesti ne samo radikalne mjere
tednje, poput Grke i Italije, koje su ranije dobile velike pakete pomoi",
ve i duboke strukturne promjene". Ekonomski metajezik uva nas toga da
shvatimo o emu se radi.
Iznenaujue i nikad vieno, ali na vrhu ljestvice reformi nalazi se trite
rada i privatizacija nekih dravnih kompanija". Ma nemojte rei. Da bi sman
jio troak rada, Portugal najprije mora smanjiti socijalne doprinose te lib
eralizirati trite rada" to u prijevodu s metajezika znai manje naknade za
prekovremeni rad, nezaposlenost i druge beneficije te promicanje fleksibil
nog radnog vremena. Operacija preuzimanja Portugala ne bi bila cjelovita
kad zemlju ti meunarodni ucjenjivai ne bi silili i na to da ubrza priva
tizaciju dravnih kompanija i smanji pretjerani utjecaj drave na ekonomiju".
Recimo, izreketarili su Portugal da do kraja 2011. godine privatizira dvije
energetske kompanije (EDP i REN) te odredi jo dvije dravne tvrtke koje e
se privatizirati" do kraja 2012. godine. Naravno, Vlada mora rezati rashode,
a posebno velike utede planirane su u podruju zdravstva. Naknade za neza
poslene nee se vie dobivati 3 godine nego 15 mjeseci, plae e se zamrznuti
do 2013. u javnom sektoru, gdje e se broj zaposlenih smanjivati za 1-2 posto
godinje. Poveat e se PDV i porez na nekretnine. Sve same dobre vijesti za
Portugalce.
Nije drugaije ni u Engleskoj. Jedna je vijest prenosila da je britan
ski ministar financija George Osborne predstavio plan budeta za tekuu
209

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

godinu, daljnje mjere tednje. Smatra se da je ovaj plan najvei test stavljen
pred koalicijsku vladu koja nove mjere poduzima s ciljem reforme ekonomije
kako bi se postigao dugotrajni rast u budunosti.11Eh, da, uvijek ta budunost.
Nada. No, svi koji smo od juer ve znamo to bude kad sutra postane danas.
Jedna od taktika Elite jest da uvijek uzimaju odmah, a dobrobit obeavaju
dugorono. A kad doe vrijeme za dobrobit, onda jebiga, uvijek iskrsne neko
novo sranje pa nita od toga. Kad se obeane dobrobiti ne ostvare ionako je
prekasno, teta je ve poinjena, a ja dosad nisam uo da je netko rekao hej,
ovo nije upalilo, hajdemo sad vratiti sve na staro. Shodno tome, u tekstu je ve
sad pisalo posljedica reformi, naalost, nee biti brz oporavak11.
S obzirom da mehanizam provoenja urote ima vanu znaajku da
ista ruka upravlja svim uldjuenim stranama, teko da nas moe iznenaditi da
je za ove teke uvjete za hitan zajam portugalski premijer Jose Socrates imao
podrku obje opozicijske stranke. Nita ljepe od bratske sloge. Moda bi
nevolja jednog dana mogla zbliiti i sve hrvatske stranke11, zavravao je tekst.
Ali, hej, pa to se ve dogodilo. Sve nae stranke vrlo su bile zbliene u svojoj
jednoglasnoj podrci za ulazak hrvatske u Uniju. Sad jo samo da uemo i
odradimo cijeli raspored, sve to su ve odradili Grci, panjolci, Portugalci...

Razglednica s Islanda
Na kraju jednog teksta o Islandu je pisalo da se europska euforija koja je
Island zahvatila 2008. godine, u jeku financijske krize, potpuno istopila. Da
se u ovom trenutku provodi referendum o pristupanju EU, pisalo je dalje,
potporu ulasku dalo bi samo 37 posto Islanana jer islandska se ekonomija u
meuvremenu oporavila, a prema nekim podacima, Island je ve na sedmom
mjestu po BDP-u meu europskim zemljama. Ono to nije pisalo jest da se to
zbilo zato jer su se Islanani referendumom izborili da ne saniraju banke tj. da
ne prihvate da dug banaka postane dug graana.
Na neko udo, u oujku 2012. i o tome je osvanuo tekst na jednom newsportalu pod naslovom: Prve rtve europske ekonomske krize: Island i Irska.
Dok je jedna drava etiri godine kasnije gotovo potpuno oporavljena, pisalo
je, drugoj je Bruxelles nametnuo stroge mjere tednje koje e narod jo dugo
osjeati. U emu je razlika?
Poneto se moglo iitati: Kreditna je kriza 2008. zatelda Island potpuno
nespremnim, a donijela je maloj otonoj dravi i smjenu na vlasti. Propao je
velik broj banaka, zajedno s novcem tedia. (...) Zbog rate kredita koja je
ponegdje dosegla i 18 posto, tisue su izgubile domove i poslove, a poduzea

2 10

V L A D A V IN A N O V C E M I K R A A P L A N E T

su takoer poela brzo propadati. Mase su se ubrzo nale na ulicama, a prosvjednici su jednom prilikom upali i u parlament. (...) Island se vratio na os
nove te je, primjerice, potican razvitak ne toliko popularnih industrija poput
ribarstva. Isto tako, Island nije dio eurozone, zato je i mogao primijeniti vlas
tite metode to se tie novca. Islandska kruna je tako devalvirana za 60 posto,
to je zauzvrat gotovo odmah povealo broj turista u zemlji. Oni su bili kljuni
za ponovno pokretanje ekonomije. to se tie banaka, islandska vlast nije prib
jegla njihovom spaavanju. Jednostavno ih je zatvorila i otpisala vanjski dug.
(naglasak dodan) (...) Iako je u Irskoj situacija postala loa otprilike u isto vri
jeme kad i u Islandu, Irska se etiri godine kasnije nije oporavila. Irska se, po
tko zna koji put, obratila za pomo Europskoj uniji. (...) U sluaju prihvaanja
Irce ekaju jo stroe mjere tednje kako bi se gospodarstvo oporavilo. (...)
Od svakog eura kojeg Irci daju za poreze, 20 posto e otii na otplatu novca
uloenog za spaavanje irskih banaka, (naglasak dodan).
Rezultat: drastini pad cijena nekretnina. (2011. izdano je tek 13.000
hipoteka vlasnicima kua, dok je 2006. godine taj broj bio 200.000.) Prije 11
godina Irci su godinje kupili 230.000 automobila, a prole godine 90.000.
Stroge mjere tednje, plae u javnom sektoru srezane za 20 posto, poveani su
porezi na komunalije, PDV podignut za 2 posto, a iz poreza se opskrbljuje i
posrnuli bankarski sustav. iji primjer biste vi slijedili?
Primjer Islanda je toliko pouan da je zavrijedio prenoenje dijelova jez
grovitog opisa zbivanja danog u jednom od rijetkih tekstova na tu temu koji
je u kolovozu 2011. osvanuo na T-portalu po naslovom Island se die iz
pepela - demokracija kakvu jo niste vidjeli. Osobno se nadam da emo je u
budunosti viati, jer je potpuno u skladu s naslovom ove knjige:
Amerikanci se mogu sjetiti da je na poetku financijske krize 2008.
Island doslovce bankrotirao. Razlozi su navedeni sam o u prolazu, te je
otada ova malo poznata sjeverna zemlja pala natrag u zaborav i gotovo se
ni ne spominje u medijima, pie The South African Civil Society Inform a
tion Service (SACSIS). No Island je stvorio jedan novi sustav i othrvao se
meunarodnim uvjetovanjima, to mu je pom oglo izvui se iz krize.
Sve dravne banke 2003. godine su privatizirane (...) No kako su ula
ganja rasla, tako je rastao i inozemni dug banaka. Dug Islanda je 2003.
bio otprilike 200 puta njegova BDP-a, ali 2007. iznosio je ak 900 posto,
a 2008. dolo je do financijske krize. Tri glavne islandske banke - Landbanki, Kapthing i Glitnir - bile su nacionalizirane, a islandska kruna je
izgubila 85 posto svoje vrijednosti u odnosu na euro. Na kraju godine
211

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Island je proglasio bankrot. Suprotno onom e to bi se moglo oekivati,

Islanani su oporavili svoja suverena prava kroz proces direktne participativne demokracije koja je u konanici dovela do novog ustava.
Geir Haarde, tadanji prem ijer iz Socijaldemokratske koalicijske vlade,
ispregovarao je 2,1 milijuna dolara kredita na koji su nordijske zemlje
dodale jo dva i pol milijuna. Ali inozemna financijska zajednica izvrila
je pritisak na Island i nametnula mu drastine mjere. FMI i EU htjeli su
preuzeti njegov dug, tvrdei d a je to jedini nain da zemlja Nizozemskoj i
Velikoj Britaniji vrati dug.
Uslijedili su prosvjedi i neredi koji su na kraju prisilili vladu da podnese
ostavku. Dolo je do novih izbora 2009. koji su rezultirali lijevom koalici
jom koja je osudila neoliberalni ekonomski sustav, ali je odm ah izdala
zahtjev da Island isplati ukupno tri i pol milijuna eura. To je znailo da
svaki graanin Islanda mora platiti 100 eura mjeseno (ili oko 130 dola
ra) narednih petnaest godina, s 5,5 posto kam ata, odnosno, da se isplati
dug koji su prouzroile privatne osobe vis a vis drugih privatnih osoba.
Ono to se dogodilo bilo je neoekivano. Uvjerenje da graani moraju
platiti za greke financijskog monopola, da cijela nacija mora biti oporezovana da bi se isplatili privatni dugovi bilo je odbaeno. (...) ef drave
Olafur Ragnar Grimsson odbio je ratificirati zakon kojim bi graani Is
landa bili odgovorni za dugove bankara te je prihvatio poziv za referen
dum.
Naravno, to je sam o povealo pritisak meunarodne zajednice na Is
land. Velika Britanija i Nizozemska su zaprijetile strahovitom odm az
dom koja e izolirati zemlju. Islanani su izali na referendum, a stra
ni bankari zaprijetili su da e im blokirati bilo koju pom o od MMF-a.
Britanska vlada prijetila je da e zamrznuti tednju i provjeru rauna
Islanana. Kao to je Grimsson rekao: Rekli su nam da ako odbijem o
uvjete meunarodne zajednice, postat emo Kuba na sjeveru. Ali ako p ri
hvatimo, mi bi postali Haiti sjevera.
U oujku 2010. na referendumu je 93 posto Islanana glasovalo pro
tiv otplate duga. MMF je odm ah zamrznuo njegov kredit. Uz podrku
bijesnog graanstva vlada je pokrenula graansku i kaznenu istragu onih
koji su odgovorni za financijske krize. Interpol je izdao meunarodne
tjeralice za bivim predsjednikom Kaupthinga, Sigurdurom Einarssonom,
kao i drugim bankarim a odgovornim za financijsku krizu koji su pobjegli
iz zemlje. No Islanani se nisu tu zaustavili: odluili su napraviti nacrt

212

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

novog ustava koji bi oslobodio zemlju od pretjerane snage meunarodnih

financija i virtualnog novca.
Za pisanje novog ustava Islanani su izabrali 25 dravljana izmeu 522
odrasle osobe koje ne pripadaju nekoj politikoj stranci, ali p od uvjetom
da ih je preporuilo najmanje trideset graana. Taj dokument nije djelo
nekolicine politiara, ali je napisan na internetu. Sastanci se mogu pratiti
online, a graani mogu slati svoje komentare i prijedloge. Ustav koji proi
zlazi iz participativnog demokratskog procesa bit e podnesen parlamentu
na odobrenje nakon sljedeih izbora.
Danas se Island oporavlja od financijskog kolapsa na nain koji je su
protan od onih koji se openito smatraju neizbjenima. (...) Grci su rekli
da je privatizacija njihova javnog sektora jedino rjeenje. A oni u Italiji,
panjolskoj i Portugalu se suoavaju s istom prijetnjom. Oni bi se treba
li ugledati na Island i odbiti se pokloniti stranim interesima te pokazati
da su suvereni. To je razlog zato Island nije vie u medijima, zakljuuje
SACSIS.
Zato jer je rekao: Deki, odjebite u skokovima!

Bankarka-vegetarijanka i druge prie

Ali je zato bilo vijesti s vrha MMF-a. Bivi ef te institucije polovicom 2011.
morao je odstupiti jer je navodno pokuao silovati sobaricu. S druge strane, ba
u tom razdoblju Elita je diljem Bliskog istoka uklanjala svoje stare poslunike i
instalira nove. Moda je rije o istom obrascu? Vrag e ga znat. Kako god bilo,
kao to smo u SAD-u dobili crnca za predsjednika, a u Velikoj Britaniji mla
dog i naprednog premijera (direktnog potomka etiri engleska kralja), dolo
je vrijeme za veliku promjenu" na elu MMF-a. Preko dvije stranice u novi
nama je osvanuo naslov: Vegetarijanka koja vjeba jogu sreivat e globalne
financije".
Sad moemo mirno spavati. Nemogue je da nakon jutarnjih vjebi joge
i zelenog kaastog soka za doruak, biva francuska ministrica financija
Christine Lagarde, a sada prva ena na elu MMF (jo jedna velika povijesna
promjena"), ode na posao gdje e nametati dravama kreditno ropstvo, ili
ih siliti da u bescjenje rasprodaju svoju imovinu i smanjuju socijalne mjere
meuljudskog pomaganja. Zapadni voe, koji su je obasipali pohvalama, ni
rijeju nisu spomenuli kazneni postupak zbog pronevjere etvrt milijarde
dolara koji joj se sprema u Francuskoj. O tome je pisalo u jednoj drugoj mini

213

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

jaturnoj vijesti od tek pet redova. Ni nae novine se time nisu zamarale, ali sve
mi se ini bi se Christine prvo trebala upoznati sa zatvorskim vegetarijanskim
menijem.

"Ha, ha, ha, oni nas zovu u pomo, a ni ne znaju da emo ih oguliti do koe..." - Nicolas
Sarkozy, Christine Lagarde, Angela Merkel, tri pijuna iste momadi

Jedna kolumna je poinjala ovako: Prihodi etvrtine graana jedva

pokrivaju osnovne ivotne potrebe, oko 15 posto stanovnitva na rubu je egz
istencije, a broj nezaposlenih premaio je arobnu brojku od 100.000. Citirana
reenica prenesena je iz svibanjskog broja Dela, zemlja se zove Slovenija i pre
ma svim subjektivnim i objektivnim pokazateljima, najuspjenija je nasljed
nica SFRJ, dvadeset godina poslije njena raspada. Sloveniju se doivljava i kao
najbolju europsku tranzicijsku zemlju sa 17.00 BDP-a po glavni stanovnika,
lanica je EU, razvija se bez skandala i lomova, ali unato tome njenih tristo
tisua graana egzistencijalno je ugroeno, a u anketi Dela 60 posto Slovenaca
starijih od 40 godina izjasnilo se da su u Jugoslaviji ivjeli bolje. Rije je o
jedinoj nasljednici SFRJ koja je sada ekonomski snanija nego to je bila pri
je raspada te drave, a sve ostale bive republike, ukljuujui Hrvatsku, nisu
dostigle predratnu razinu u mnogim ekonomskim pokazateljima ili su im oni
zauvijek nedostini. Ali kakva bi se pouka mogla izvui iz injenice da je u
Sloveniji, otkad je u EU, sve gore?
214

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

Naravno, jedna jedina, ali zakljuak koji ete nai u novinama nikad nee
biti takav. Svi su si uvijek sami krivi i nikad nisu rtve neprekidnih nevidljivih,
prikrivenih ili pak naopako interpretiranih destabilizacijskih manevara iza
platna koji zovemo svakodnevni ivot. Slovenija i Hrvatska, dalje je pisalo,
poveale su od 1990. do sada svoj inozemni dug 20, odnosno 13 puta. Ci
jeli je sustav financijskog ropstva tako postavljen da ga ne moe izbjei niti
da hoe. Slovenija se zaduila ak 40 milijardi eura kroz povoljne inozemne
kredite koje je uzela uglavnom kao lanica EU.
Joe Mencinger, pravnik, ekonomist te potpredsjednik slovenske vlade
prije 20 godina saeo je bit: Kada prodamo sve, svi postajemo radna snaga,
a ta u sadanjem svijetu postaje sve slinija nekakvom repromaterijalu bez
prava, pogotovo odluivanja o vlastitoj gospodarskoj sudbini". Jo je rekao
jednu istinu koju slovenski graani sve vie osjeaju na svojoj koi: Treba
znati da ekonomski Slovenija vie nije drava, nego regija Europske unije. Os
tali smo bez ekonomskih atributa drave, nemamo monetarnu politiku, nem
amo granice, nemamo svoj ekonomski sustav, vrlo smo ogranieni u fiskalnoj
politici, a gospodarska aktivnost ovisi o prodaji na tritu Unije."
Kuda je sve to dovelo obavjetavala je vijest iz lipnja 2012.: Gore od
panjolskih - slovenske banke pred propau. panjolske banke nalaze se pred
propau zbog 8,7 posto loih kredita na ije vraanje vie ne mogu raunati,
pisalo je, a slovenske banke su tu kritinu granicu odavno prele s 12 posto
loih kredita. Osim toga, Novoj ljubljanskoj banci (NLB), od koje ovisi treina
slovenskog gospodarstva, ponovno treba dokapitalizacija. Vlasnica NLB je jo
uvijek slovenska drava, od 1996. godine je ova banka ve dokapitalizirana s
1,3 milijarde eura, a samo prole godine slovenska drava (itaj: porezni ob
veznici) sama je dokapitalizirala NLB s jo 250 milijuna eura. Sad je slovenski
ministar financija rekao da bi NLB morala dobiti jo barem 400-500 milijuna
eura, ali i mnogo vie novca da bi ponovno mogla poeti normalno poslovati:
Ostaje pitanje gdje e Slovenija nai investitore zainteresirane da uloe toliki
novac u NLB, posebno kada drava jo uvijek ne pokazuje jasnu namjeru da
banku konano proda. S druge strane, postavlja se pitanje hoe li Slovenija
uspjeti ponovo uvjeriti Europsku komisiju da joj dozvoli ponovnu dokapitalizaciju ove banke i to ne tretira kao inae u EU zabranjenu pomo dravnim
poduzeima, odnosno bankama. Tuno je sve to. elim naim susjedima,
koje su Iluminati poteno stisnuli za jaja (kao, uostalom, i sve nas zajedno),
svako dobro i da sauvaju svoju banku od privatizacije.
Jedan je tjednik u opsenom tekstu o slomu panjolskog graevinskog
booma u dvije reenice opisao cijelu navlakuu: Ulaskom u EU, a kasnije
215

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

i potpisivanjem Mastrihtkog ugovora, panjolska je ekonomija procvjetala

zahvaljujui niskim kamatnim stopama. Do kraja 2005. godine zemlja se
meu rijetkima u Europi mogla pohvaliti proraunskim suficitom." No, 2005.
je Europska centralna banka panjolskoj poveala kamatnu stopu. Tulum je
zavrio, iako se oni koji su gradili po inerciji nisu na to obazirali jo godinama.
Izgraena je gomila aerodroma jer su lokalci vjerovali da e bogati njemaki
i britanski turisti provoditi odmore u netom kupljenim panjolskim vilama.
Danas je prosjean protok ljudi na tim aerodromima 8 putnika tjedno, a nji
hovo odravanje, samo po jednom objektu, iznosi do 50.000 eura dnevno.
Danas panjolska ima milijun i pol neprodanih stanova, jednu od najveih
stopa nezaposlenosti u Europi - 23 posto (a meu mladima do 26 godina ak
50 posto), iznos loih portfelja za stambene kredite popeo se do 200 milijuna
eura, bez skupo plaenih stanova od poetka krize ostalo je 400.000 obitelji,
privatni dug panjolaca iznosi oko 90 posto BDP-a... Krenule su rasprave tko
je kriv za krizu, ali nitko nikad nije uperio prst u pravog inicijatora - Europ
sku sredinju banku i njene manipulacije kamatnim stopama.
Natrag nema. Poetkom 2012. vlada panjolske je najavila da e od Europ
ske komisije zatraiti dozvolu za proraunski deficit od 5 posto BDP umjesto
dogovorenih 4, ali je 28. veljae iz EK stigao hladan tu: Komisija je pods
jetila vladu Maiana Rajoya na obvezu da do 2012. snizi proraunski manjak
na 3 posto BDP-a i upozorio da nema poputanja usprkos svim problemima,
recimo injenici da je polovica panjolaca mlaih od 25 godina bez posla.
Trik je uvijek i oduvijek isti - prvo pusti novac u optjecaj (koji je dug),
pokrene rast i onda ga povue. A ima apsolutnu mo jer su Iluminati pris
vojili sebi mogunost da kroz Europsku sredinju banku, zahvaljujui pos
tojanju EU i eurozone, takvim jednostavnim potezom u katastrofu odvuku
stotine milijuna ljudi bez da im itko ita moe. Osim kad bismo im svi jednom
zauvijek rekli ono to i pie u naslovu knjige.

Grka se i dalje krka

U lipnju 2011. uobiajeni su bili naslovi poput: Parlament je dao glas za
tednju, a u Ateni izbio kaos, Grka vlada odahnula, grki narod pobjesnio
i slino. Govorili su o tome da je grki parlament izglasao novi paket otrih
mjera tednje kako bi osigurao novu transu financijske pomoi EU i MMF-a,
uz obvezu da e do 2015. godine utedjeti 28,4 milijarde eura raznim mjerama
tednje i smanjenjem broja zaposlenih u javnoj upravi. Osim toga, pisalo je,
Vlada e krenuti u opseni postupak privatizacije koji bi joj trebao donijeti 50

216

VLADAVINA N O V C E M I K R A A P LA N E T A

milijardi eura. Pretpostavljam da e onda s time vratiti dio kamata od ,,pomoi

pa e ostati i bez imovine, ali s dugovima. U grkom je saboru bilo gusto, 155
ruku je bilo za novi paket mjera tednje, 138 protiv, a dva nisu glasala. To poka
zuje koliko Elita mora napraviti dramatinim poteze koji e prisiliti ljude u
sustavu gdje jo postoje tragovi demokracije (za razliku od EU gdje nee biti
takvih problema) da si stave omu oko vrata. Za to vrijeme na ulici je trajao
drugi dan generalnog trajka, a prosvjednici su na svaki nain pokuavali doi
do zgrade parlamenta. U tome ih je sprjeavala dobro opremljena policija, to
je krajolik koji emo narednih mjeseci i godina viati sve ee na ulicama.
Reeno je da nove mjere tednje znae da e porezom biti obuhvaeni
svi koji primaju vie od 8000 eura godinje (do sad je granica bila 12.000),
broj zaposlenih u javnom sektoru smanjit e se za 150.000, radni tjedan e
se produiti s 37,5 na 40 sati, u ugostiteljstvu e se PDV poveati s 13 na 23
posto, a plae zastupnika i raznih slubenika bit e oporezovane stopom od
pet posto. Mjere tednje koje je od poetka 2011. uvela grka vlada dovele su,
pisalo je, do rasta nezaposlenosti na 16 posto.
Ova nova direktorica MMF-a, vegetarijanka Christine Lagard (ili moda
ljudoderka?), zatraila je od grkih politiara da se ujedine kako bi zemlja
izbjegla bankrot. Guverner sredinje banke Provopoulos je rekao da bi od
bacivanje plana bilo ravno samoubojstvu, novoimenovani ministar financija
Venizelos rekao je da su mjere nune. Svi su se slagali, ali je na ulicama bilo
nekoliko tisua policajaca i nekoliko desetaka tisua prosvjednika. Grki
mediji su odrali etverosatni trajk i veina nije izvjetavala o vanom glaso
vanju u parlamentu. Dravna televizija i gotovo sve privatne televizije i radio
postaje, kao i dravna novinska agencija i internetski portali, prekinuli su ob
javljivanje programa i vijesti na etiri sata, koliko je trajala rasprava i glaso
vanje. Parlament je nakon burne rasprave" prihvatio plan spasa".
Zato su europski dunosnici dobili zeleno svjetlo da Grkoj odobre dru
gi paket pomoi", kreditugu teku 120 milijardi eura. Naravno, visoki
dunosnici EU izrazili su zadovoljstvo izglasavanjem mjera tednje". ef i
predsjednik Europske komisije, Barosso i Rompuy, dali su zajedniku izjavu
koja je glasila: Glasovanje je rezultat nacionalne odgovornosti (a zaista meunarodne prisile, op. K.M.). Grka je izbjegla sivi scenarij." Umjesto njega
prihvatila je crni scenarij. Poetkom 2012. zbog ogromnog duga koji prelazi
vie od 150 posto bruto domaeg proizvoda, Grku su njeni povjerenici - EU i
MMF - prisilili da od 2013. proda, pardon, privatizira deset regionalnih luka
i aerodroma, grku potu, Casino Parnes blizu Atene, koncesiju za licence za
kockarnice, rudnik metala u Larku, rudnike zlata u Halkidikiju i Trakiji na
217

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

sjeveroistoku zemlje, kao i dravnu eljezniku tvrtku Trianose. To se zove

guljenje do koe. Zbog toga je policija morala desetke tisua graana vlastite
zemlje obuzdavati suzavcem.
Za Grku se u novinama sustavno pie da je sama kriva za svoje prob
leme. Kad se tako kae, misli li se na vodstvo Grke koje je godinama baratalo
lanim podacima ili ljude Grke preko ijih e se lea slomiti kola? Odgovor
je oekivan - narod ne valja. U velikom lanku o udaru poreznika na bogate
Grke pisalo je da je u zemlji od 12 milijuna stanovnika samo 5000 ljudi pri
javilo godinju zaradu veu od 100.000 eura, a procjenjuje se da Grci godinje
utaje oko 50 milijardi poreza. U tome, to je najgore, ne vide nita sporno".
Transparency International tvrdi da je treina grke ekonomije zasnovana na
neprijavljenim prihodima. Sada e im ta siva zona dobro doi, ispada da je to
onaj pravi odnos meu ljudima, gdje nema posrednika kojem mora plaati
postotak.
Zato je poeo lov na jahte jer njihovi vlasnici iza nepostojeeg arterbiznisa (koji u Grkoj skoro da nije oporezovan) skrivaju porez na dohodak,
kao i na vlasnike bazena, njih dvadesetak tisua, koji navodno jedva da imaju
za ivot. Tu poinje komini dio jer je tada jedan od najboljih biznisa u Grkoj
postala proizvodnja pokrivala za bazene koji su to sliniji okolnom tlu. Zbog
te kamuflane cerade ne mogu ih otkriti niti helikopteri niti Google Earth.
Kod ovakvih vijesti, koje su dio propagande, ne treba izgubiti iz vida da se
bave malim postotkom od 12 milijuna ljudi, s tek par desetaka tisua ljudi.
Veina Grka nije sama sebe opljakala, veina njih, kao i veina stanovnika
svake druge zemlje, nemaju bazene. (Uostalom, samo se sjetite kako nas, u sk
lopu priprema za uvoenje poreza na imovinu, po novinama uvjeravaju kako
smo i mi jako imuni, samo to ne znamo ili ne vidimo.) Jedan je kolumnist
napisao: Iako ih naroito njemaka glasila napadaju kao lijene trutove, grki
radnici provode na radnom mjestu vie od njemakih, a u mirovinu odlaze
otprilike u jednakoj dobi." (Uostalom, i po pitanju Hrvatske radi se slina
propaganda. Recimo, naslov jednog teksta je glasio Godinje radimo 121 sat
manje nego u EU", prema istraivanju Eurostata o tritu rada u EU. Ne znam
zato bi se tako dosadan podatak uope naao u novinama, osim ako nema
neku svrhu.) Jo je onaj kolumnist napisao da Grka, meutim, ne bi da
nas bila gdje jest da joj pohlepne banke, ponajprije njemake, nisu nastavile
posuivati, vjerujui da e ih, zatreba li, drave lanice spasiti".
To je zakljuak koji proizlazi iz premise da mnoga zbivanja pokree
elja korporacija za profitom. No, ako poetnu premisu promijenimo i kaemo
da je novac davno zaraen te da danas, uz dodatno bogaenje, slui kao sred218

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

o moi i nametanja kontrole, moemo izvui i neki drugaiji zakljuak

zbivanjima u Grkoj. O tome je u oujku 2012. govorio tekst na portalu
siness.hr pod naslovom: Kako se gomilao grki dug: Goldman Sachs ga
maskirao valutnim zamjenama!" Kad ujete rije Goldman Sachs odmah
ajte da je rije o jezgri iluminata i njihove financijske manipulacije: ta banka
dala dananje grke i talijanske premijere i efa sredinje europske banke te
poela krizu 2008. i sigurno predstavlja jednu od najtetnijih institucija na
anetu. Nakon ovolike koliine sranja po novinama o tome kako su se Grci
ni usosili jer su bili nonalantni, neodgovorni i lijeni, kakvog li iznenaenja
se iza igre vezane uz grko zaduenje nalazi ime - Goldman Sachs. Busiss.hr pie da je to bila skupa pogreka od samog poetka koja je postupno
dila eskalaciji dunike krize. Naravno, o pogreci nema ni govora. Bio je
hladni, proraunati plan.
Portal je dalje pisao: Serija tajnih zajmova grkoj vladi bila je samo uvod
U kasnije makinacije u skrivanju pravog iznosa grkog javnog duga kako bi se
zavarale bonitetne agencije. Sve je poelo 2001. godine kada je Grka banci
ve bila duna oko 600 milijuna eura, na to je uzela dodatni zajam od 2,8
milijardi eura (...). Ve do te godine grki se dug Goldmanu popeo do 5,1
lilijarde dolara. (...) Papanicolaou i njegov prethodnik Christoforos Sardelis
prvi su put iznijeli detalje akcije maskiranja grkog duga kako bi izgledalo
da ispunjava standarde EU. Pritom, navodi dvojac, Grka nije imala pojma
to kupuje. (...). Samo na grkom dugu Goldman je 2001. godine zaradio
600 milijuna eura ili 12 posto godinje zarade. (...) Banka je zamijenila star
ije grke obveznice u dolarima i jenima za nove eurske obveznice. Posao je
proknjien po povijesno niskim teajevima kako bi se inilo da je ukupan dug
smanjen. (...) Osim toga, primijenjene su rate za zamjenu koje nisu bile ni
bliske trinima pa je sve govorilo da je ukupan nominalni dug smanjen. Kada
je u Grkoj eskalirala dunika kriza, cijena zamjene i reprograma obveznica
na tritu skoila je na 15 milijardi eura, to je nekoliko puta vii iznos od
iznosa dugovanja, a to je itekako odgovaralo vjerovniku. Meutim, do danas
nitko iz Goldmana nije slubeno komentirao profitabilnost tih transakcija.
Fiona Laffan, glasnogovornica Goldmana u Londonu, kazala je samo kako su
ugovori izvreni u skladu sa standardima koje zahtijeva europska statistika
agencija Eurostat. (...) Valutne zamjene omoguile su Goldmanu da povijesno
niskim teajevima preko noi sakrije dva posto grkog duga. Od 2001. do
2005. godine, kada su poeli rasti prinosi na grke obveznice, dug Goldmanu
se udvostruio.

219

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U srpnju 2012. u vijesti naslovljenoj MMF je doveo euro na rub propasti!",

Peter Doyle, nekadanji vodei ekonomist MMF-a, savjetnik u europskom
odjelu Fonda koji je vodio programe spaavanja Grke, Portugala i Irske,
obruio se na MMF optuivi ga da stoji iza guranja Grke, cijele eurozone i
eura u propast. Te je optube Doyle iznio u pismu do kojeg je dola televiz
ijska stanica CNN i koje je naslovljeno na dekana izvrnog odbora MMF-a
Shakoura Shaalana. Izmeu ostalog, rekao je da ga je sram to je ikad radio
za MMF, da je MMF namjerno propustio u vie navrata upozoriti politiare u
Europi na prezaduenost i mogunost da e se situacija pogorati, da je takvo
ponaanje MMF-a na rub propasti dovelo drugu valutu po zastupljenosti u
svjetskim valutnim rezervama", da je efica MMF-a Christine Lagarde nes
posobna za posao koji radi i jo jedna u nizu nezakonito izabranih" izvrnih
direktora MMF-a. Nije da sve to nismo znali, ali lijepo je proitati u novi
nama...

Od Aljaske do Meksika... do Italije...d o...

Poetkom kolovoza 2011. preko dvije stranice novina osvanuo je veliki
naslov Sjedinjene Drave 24 sata do propasti". Nikakvo iznenaenje za sva
koga tko poznaje Plan u glavnim crtama, osim stvaranja svjetske krize cilj je i
unititi najvee sile koje bi mogle biti prepreke centraliziranju svjetskih vlasti,
a osim toga, zbog svog utjecaja, SAD su ve tradicionalno odlino mjesto za
pokretanje svjetskih kriza. Pisalo je da je 2. kolovoza dan kada bi amerika
vlada mogla bankrotirati, odnosno prestati ispunjavati svoje obveze ukoliko
granica javnog duga, postavljena u kongresu na 100 posto BDP-a ili 14.300
milijardi dolara ne bude podignuta navie, i u kojem bi se kriza mogla preliti
i na ostatak svijeta."
Bilo je jasno da e se upravo to i dogoditi jer je tako bilo i zamiljeno,
nije to bilo nikakav iznenadni ok, barem ne za njegove tvorce. Sa strane je
pisalo koliko je koji predsjednik pridonio dugu: Obama je stvorio dug od
2400 milijardi dolara od 2009. do 2011., George W. Bush (2001.-2009.) 6100
milijardi, Bill Clinton (1993.-2001.) od 1400 milijardi dolara, George Bush
(1989.-1993.) od 1500 milijardi dolara, Ronald Reagan (1981.-1989.) s 1900
milijardi dolara, a predsjednici prije Reagana su natukli 1000 milijardi dolara
duga. Grafikon je prikazivao enormno poveanje duga odmah sa stupanjem
Obame zvanog Promjena na vlast. Promjena je doista i bila, ali na gore. Ili na
bolje, ovisno iz ijeg kuta gledate. Uglavnom, pisalo je da je zavladala panika

220

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

r Americi (i svijetu) prijeti recesija s dvostrukim dnom, od kojih drugo tek

.edstoji. Sve to sad vidimo.
i Jedan je pak kolumnist, piui o financijskim i politikim dogaajima iz
.og razdoblja u Italiji, u podnaslovu svoje kolumne napisao: Dravu je
reuzela Sredinja europska banka, a Italiju vie ne tretiraju kao lanicu G7,
cgo kao zemlju goru od panjolske". Radilo se o Berlusconiju koji je ve prije
demontirao socijalnu dravu, ponajprije obrazovanje, poskupivi istodobno
oak politike, poveao dug (...) ne poduzimajui promptne mjere da rast
stagnira". To mu je bio i zadatak.
Tekst je prenosio da je Berlusconi prvo govorio da nee burze diktiti politiku i da Italija ima zdrave banke. No, Italiju davi dug daleko vei
od panjolskog (120% posto godinjeg BDP-a, ije servisiranje kroz kamate
odnosi 4 posto godinjeg BDP-a i s BDP-om koji ve godinama ne raste.)
Potom su ga pritisnuli" kolege bilderbergovski pijuni Merkel, Sarkozy i Zapatero, a pijun Bilderberga Obama ih je podrao, a predsjednik Europske
sredinje banke Trichet uputio je pisma panjolskom i talijanskom predsjediku koja su supotpisali guverneri sredinje banke Italije i panjolske (svatko
om predsjedniku), te su obje banke poele, svaka na svom tritu, kupovati
ravne obveznice svoje drave. Pa je Berlusconiju obeana podrka Franske i Njemake, ali samo ako odmah poduzme mjere za koje tvrdi da nisu
ni hitne ni nune. Tada je, pisalo je, Berlusconi kapitulirao".
Da, ba. Kao da sve to nije bila samo predstava iji se ishod znao od
poetka. Jer, kako je pisalo dalje, on je ubrzao provoenje nedavno usvojenog
budetskog manevra za godinu dana, obeavi rezultat ve 2013. godine, to
znai da e Talijani pljunuti, to kroz poreze i dadbine, a to kroz gubitak
poticaja i olakica, istih 70 milijardi eura, ali ne u tri i pol nego u dvije i pol
godine". (A jedva su ga nagovorili.) Da e mijenjati ustav i unijeti u njega
obvezu da proraunska bilanca mora biti uravnoteena. (Bolesna ideja, diktat
banaka staviti u ustav).
Skoro da nisam mogao vjerovati kad sam proitao da se Berlusconi ob
vezao i to da e iz Ustava biti izbaena obveza da se privatna ekonomska inici
jativa ne smije odvijati u suprotnosti s drutvenom koristi ili tako da teti
sigurnosti, slobodi te ljudskom dostojanstvu." Nevjerojatan zahtjev, svakako
prilino nehuman, osim ako ga se ne promatra iz perspektive urote protiv
ovjeanstva. Komentator je prenio zakljuak iz novina La Republica kojega
je, pisalo je, ponovio i ekonomist Mario Monti, bivi europovjerenik s Berlusconijeve liste koji e ga zamijeniti na mjestu premijera (svijet je prepun

221

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

podudarnosti) da Italijom vie ne vlada Berlusconi, nego Sredinja europska

banka po mandatu Berlina i Pariza.
Amerika je kriza u kolovozu bila top-tema po biltenima Elite, a to su
praktiki svi, kako pisani tako i elektroniki. Pod naslovom Drugu recesiju
teko emo preivjeti" na jednom je portalu pisalo da nova recesija, recesija
s duplim dnom, nee izgledati kao prijanja recesija. Izgledat e kao depresija.
(...) Ponovni ulazak u recesiju bio bi grozan jer u nju bismo u startu uli
oslabljeni i ne bismo imali ni resurse ni snage da odgovorimo na negativna
gospodarska kretanja. to je i bio izvorni cilj stvaranja krize.
Pad burze kakav se zbio poetkom kolovoza, pisalo je, ne mora sam po sebi
znaiti ulazak u recesiju: amerike burze na slian su se nain sruile i 1987.
godine, ali recesija je tada izbjegnuta. Ali ovoga puta probleme zadaju novi
momenti poput ruenje amerikog kreditnog rejtinga od strane agencije Stan
dard & Poors koja smije davati bilo kakve procjene, bez ikakve odgovornosti
ako se pokae da nisu tone. No, svojim e prognozama stvoriti stvarnost po
elji Elite, to je i razlog zato ih daje. Sve je to dobro tempirano. Nervoza iz
SAD-a, pisalo je dalje, prenosi se i na azijske i europske burze, pa je sasvim
jasno da bi recesija amerikog gospodarstva za sobom povukla i eurozonu.
Europa ionako ve balansira na rubu sloma i sve tee se nosi s dunikom
krizom u Grkoj, Portugalu, Irskoj, Italiji, panjolskoj..."
Postoji nekoliko razloga, govorio je tekst, zbog kojih bi druga recesija bila
znatno gora od prve. Svjetsko gospodarstvo danas je znatno ranjivije, u mno
go loijem stanju nego to je bilo 2007. godine. ak i najvea svjetska gospo
darstva ve su dobrano naeta problemom nezaposlenosti. Ulazak u recesiju
s duplim dnom znaio bi da e se na ulici preko noi nai jo vei broj rad
nika. Velika gospodarstva, poput SAD-a, posljedice zadnje recesije uspjela su
koliko-toliko obuzdati ogromnim paketima dravnih poticaja. Ovoga puta,
meutim, ta opcija nije na stolu. Prije tri godine nismo uli u depresiju samo
zbog reakcije Kongresa i Sredinje banke koji su upumpavali novac u privatni
sektor. Ovoga puta to se nee dogoditi, kae Dan Seiver, profesor financija
na Sveuilitu u San Diegu. Vlade su svoju municiju ispucale kako je i bilo
zamiljeno.
O
cilju svih tih akcija jasno je govorio jo jedna naslov s news-portala s
poetka kolovoza 2011.: Slijedi nam novi svjetski poredak: Amerika i dolar
su pali. Oi svijeta sad su uprte u Kinu. Novom svjetskom poretku je Kina sa svojim jednostranakim sustavom, svemonim korporacijama i robovskim
radom - ideal. Oglasile su se i druge institucije vrijedne svakog povjerenja
poput amerikih banaka Morgan Stanley i ve spomenute banke Goldman
222

V LA D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

chs (ovu potonju jedan je ekonomist svojevremeno opisao, mojim slobodim rijeima reeno, lignjom koja je sjela na lice planeta i sie ga), koje su
izile prognoze rasta globalnog BDP-a, uz opasku da je svijet opasno blizu
cesije. Ako netko to zna, to su oni. Najduhovitija reenica teksta glasila je
da je najnoviji razlog za brigu ulagaima dalo istraivanje amerikog odjela
Federalnih rezervi u Philadelphiji koje je poznato po svojoj pouzdanosti (to
svakako, ali u svom radu za Iluminate, op. K.M.), a upuuje da je SAD na
korak od recesije".
Da i nije tako, ti bi vas deki svakako nastojali u to uvjeriti. Ponekad se
pitam bi li uope postojala svjetska kriza da o njoj ne pie u novinama koje,
prema vlastitom priznanju, prenose glasine, ali time uvjetuju nae ponaanje
i misli. Recimo, u novinama je reeno da se ini da e se svijet morati navik
nuti na niske stope rasta, veu razinu nezaposlenosti i veliku borbu za svako
radno mjesto. Zvui kao svijet ba po mjeri Iluminata, pun prezaduenog i
osiromaenog stanovnitva u stalnom strahu za egzistenciju.
Recesija koje se proirila iz SAD-a zapoela je u prosincu 2007. i tako
se nekako svijet koprcao, pisalo je dalje, sve do dana kad je Standar&Poors
smanjio kreditni rejting SAD-a. Standar&Poors nikome ne odgovara za krive
procjene, pa je tako odlian alat za namjerno guranje svijeta dublje u krizu.
Ekonomist i nobelovac, i glasnogovornik Elite, Nouriel Roubini u Financial
Timesu je napisao: Pogrenom odlukom (njena pogrenost ovisi o tome iz
kojeg se kuta gleda, o.p. K.M.) Standar&Poors a da snizi rejting SAD-u u doba
tako velikih trinih turbulencija i gospodarske slabosti samo poveava anse
od recesije s dvostrukim dnom i jo veim proraunskim deficitima. Moemo
li izbjei jo jednu teku recesiju? To bi se jednostavno moglo pokazati
nemoguom misijom. U novinama se moglo proitati i da amerika dravna
riznica smatra kako je prosudba Standard & Poorsa utemeljena na pogreci.
Prosudba ukaljana pogrekom od 2 bilijuna dolara dovoljno govori sama za
sebe, kazao je glasnogovornik riznice u kratkoj izjavi.
Sljedei planirani korak, centralizacija svijeta, ve je vidljiv jer prema jed
nom tekstu: Kako bi izbjegli recesiju s dvostrukim dnom, skupina industrijs
ki najrazvijenijih drava svijeta G7 obvezuje se na poduzimanje koordinirane
akcije radi osiguranja likvidnosti i podrke funkcioniraju financijskih trita,
stabilnosti i gospodarskom rastu, piu ministri financija i guvernera sredinjih
banaka G7. (naglasak dodan).
Charles Wypolosz, profesor meunarodne ekonomije na Graduate Instituteu u enevi i direktor Meunarodnog centra za monetarna i bankarska
istraivanja, rekao je da je Europa u najgoroj situaciji, jer se pogreke ine
223

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

kontinuirano posljednjih godinu i pol dana. Eh, kad bi to bile pogreke.

Sada smo u situaciji", nastavio je, skoro doslovno koristei iste rijei kao i
David Icke pet godina ranije, gdje je opasnost tako velika da vlade ne mogu
uiniti nita. Talijanski dug je ogroman, panjolski takoer. Rije je o vrlo
visokim sumama novaca koje vlade nemaju, a s time se ne zna snai ni MMF.
To znai da samo jedna institucija moe pomoi u ovoj situaciji - Europska
sredinja banka (...).
Ah, te banke. Refren naih dana. Negdje poetkom 2012. iz Slovenije su
stizale udnovate zamisli o tome da je slovenski predsjednik razmiljao o
tome da bankara Marka Voljca iz NLB-a imenuje za premijera iako nije bio
kandidat na izborima. Od toga nije bilo nita, bar za sad, i bar u Sloveniji. Ali
radi jasnije slike, vrijedi malo zastati kod tzv. tehnokrata". To bi trebali biti
neovisni strunjaci koji ne stiu iz svijeta politike, ve sve nas upaju iz ruku
nesposobnih politika. Tako bar pie na reklamama. Stvarnost je dijametralno
suprotna.
No, u ovoj lanoj stvarnosti vijestima ipak dominiraju neozbiljni tekstovi
u kojima se, recimo, o talijanskom premijeru Montiju ili njemakoj premi
jerki Merkel pie kao o uglednim ljudima. Ja nekako mislim da se ugled mora
zasluiti, nije dovoljno samo da te instaliraju, obuku i da pristojno razgovara.
Recimo, dobar nain da se stekne ugled jest dobronamjerno djelovanje, a
nikako poltronstvo i sluganstvo u slubi nehumanih ciljeva. Iz tog razloga
danas mi je teko smatrati uglednima veinu prvaka u politici i drugdje pa
tako i uglednog Montija, koji se u vijestima pojavio u studenom 2011. kao
ef prijelazne talijanske vlade, zajedno s vijeu da je Lucas Papademos novi
premijer Grke.
Naime, u studenom 2011. talijanski zastupnici usvojili su paket ekonom
skih reformi koje je traio EU i omoguili stvaranje tzv. prijelazne vlade"
neizabranog tehnokrata Montija, a na ulicama glavnoga talijanskog grada
okupljeni su prosvjednici slavili istiui talijanske zastave te transparente na
kojima pie: Bye-bye, Silvio" ili jednostavno Nestani!" i Konano!" Jad
ni ljudi poeli su se veseliti jer su odlaskom Berlusconija vidjeli, pisalo je u
lanku, svjetlo na kraju tunela", pa misle da e sada konano biti bolje".
Teko, prijatelji, odite doma i spakirajte zastave za neku bolju priliku.

Stiu tehnokrati Bilderberga i Goldman-Sachsa

Mario Monti, uvaeni" 68-godinji ekonomist, potpuna je suprotnost,
pisalo je, bivem raskalaenom i bahatom premijeru Silviju Berlusconiju.

2 24

V LA D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

Tako radi Elita. Kad stvari dou do kraja, kad netko od aktualnih odra
di svoju dionicu", onda ga zamijene naizgled finijim i potenijim ovjekom,
iao je jedan internetski pisac. Tako je, napisao je, nakon blentavog i ratniki
spoloenog Georgea W. Busha doao fini Obama i ponudio promjenu"
kojom nita nije promijenio) i dobio ak Nobelovu nagradu za mir koji nije
ostvario. Slina je situacija i u Grkoj, gdje je takoer imenovan (odnosno
od strane Unije nametnut) novi premijer, ija bi vlada trebala uvesti dodatne
mjere tednje kako bi Atena dobila novu rundu meunarodne pomoi i tako
izbjegla bankrot.
Monti nije doao nakon izbora nego kao predsjednik prijelazne" vlade, a
o njemu se svuda pie da je vrhunski i neovisni strunjak. Ali on nije nikakav
Lneovisni" strunjak. On je do sri ovjek Europske unije. Tijekom ak de
set godina, od 1994. do 2004., obnaao je dunost europskog komesara za
trino natjecanje. Tko ga je predloio na tu dunost? Njegov prijatelj Silvio
Berlusconi. The Economist ga je 2000. u uvodniku naslovljenom Super Ma
rio" ocijenio kao jednog od najmonijih europskih birokrata". To je pravi
naziv za tog ovjeka bez mane".
Europskim komesarom, valja znati, postaju samo osobe koje su duboko
odane nedemokratskim idejama Unije. Europski komesari predlau sve za
kone Unije (i brinu se da ih Vijee, a ne Parlament, usvoji) te za to primaju
plae od preko 20.000 eura mjeseno. Europska je komisija neizabrani dikta
torski komitet ije je prijedloge vrlo teko (recimo gotovo nemogue) oboriti
u Parlamentu, pa je tako Komisija pravi motor Unije, a njeni komesari njeni
pravi vladari.
Monti je i lan Upravnog odbora grupe Bilderberg, neslubenog kluba
120 do 140 najutjecajnijih linosti iz Europe i Sjeverne Amerike, bio je i prvi
predsjednik grupe Breugel, think-tank organizacije, "briselskog, europskog i
globalnog laboratorija, koja se bavi istraivanjima, analizama i raspravama o
problemima meunarodne ekonomije, a u ije lanstvo su ukljueni pojedinci
iz EU, nacionalnih vlada i velikih meunarodnih korporacija. Osnovana je u
Bruxellesu 2005. po dogovoru francuskog predsjednika Chiraca i njemakog
kancelara Schroedera. Trilateralna komisija koju je 1973. osnovao David
Rockefeller, za predsjednika europske sekcije izabrala je istog tog Montija.
Osim toga, taj sin bankara iz Lombardije zavrio je postdiplomske studije na
Yaleu, bio je meunarodni savjetnik Coca Cole, a takoer i zloglasne globalne
investicijske banke Goldman-Sachs. I kakve li podudarnosti, i kako je svijet
nevjerojatno malen, za tu banku radio je i novi direktor Europske centralne
banke, bivi talijanski guverner Mario Draghi. I jo: za banku Goldman-Sachs
225

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

radio je i novi grki premijer Lukas Papademos. Neki talijanski listovi sada
piu o zori ere vlade Sachsa i nisu u krivu. Vlade ne vladaju svijetom, svije
tom vlada Goldman-Sachs, rekao je u slinom tonu jedan broker na BBC-ju.
U asopisu Vreme Milan Miloevi svoj je tekst naslovio Lutkarsko
kazalite Europske unije, a Montija nazvao talijanskim premijerom Goldman-Sachsa. Napisao je da je Berlusconi odradio ostavku i kroz parlament
koji vie nije kontrolirao progurao paket poveanja PDV-a sa 20 na 21 posto,
poveanja cijena goriva, uvoenja posebnog poreza u energetskom sektoru,
zamrzavanja plaa u javnom sektoru do 2014., pomicanje starosne granice
za umirovljenje mukaraca na 67 godina, a ena sa 60 godina u 2014. do 65
godina u 2026... Slino kao to su u Grkoj tri operatera - Kosmote, VodafonPanafon i Vind - na hitnoj aukciji dobili licence na razdoblje od 15 godina po
cijeni od 380,5 milijuna eura, i Italija se obvezala na hitnu prodaju dravne
imovine u vrijednosti od 15 milijardi eura, a to je bio ve trei paket tednje
prole godine u Italiji: 15. srpnja i 14. rujna talijanska vlada je uvela mjere
tednje radi smanjenja trokova za 124 milijarde eura. Italija trenutno troi
pet posto svog BDP-a na otplatu kamata na vladine obveznice - vie od Grke,
panjolske, Portugala i Irske zajedno.
Etiketa briselskog guvernera prati i novog grkog premijera Papademosa. Stratos Jorgulas, sociolog s Egejskog univerziteta, to je formulirao ovako:
Da je Papademos najbolja osoba voditi Grku kau bankari, ljudi iz biznisa i
kapitala... On nije politiar. On je bankar. On nije jedan od nas.
I Monti i Papademos su, dakle, lanovi Trilateralne komisije, jedan je bivi
viceguverner Europske sredinje banke, a drugi bivi europski komesar, a
Monti je i lan Drube Bilderberg, organizacija koje su se do sada trudile da
se ne istiu, premda su njihovi lanovi odavno sudjelovali u kreiranju unijske i
svjetske visoke politike. Teorija urote? Sada se ak i u sredinjim TV-dnevnicima objavljuju vijesti da su oba navedena unijska gubernatora zapravo lanovi
navedenih organizacija. S obzirom da Elita ne reagira na dogaaje nego slijedi
scenarij, zanimljivo je zapitati se i zato su ove organizacije otvoreno stupile
na europsku scenu. Ne, nije nam namjera ovdje raspredati o nekoj teoriji
zavjere", pisalo je u internetskom lanku koji se bavio ovom temom jer ovo
nije teorija zavjere nego njena praksa.
Ali tako ne pie posvuda. Jedan tekst je prenosio naslove iz njemakih
medija: Merkel dobila konkurenciju, zove se Mario Monti. Kao da njih
dvoje ne puu u isti rog i kao da nisu izgmizali iz istog mranog roga.
Neke reenice su i istinite, ali samo uz upotrebu navodnika u velikoj mjeri.
Recimo: (...) posjet novog talijanskog premijera Marija Montija njemakoj
226

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

ncelarki Angeli Merkel predstavlja novo poglavlje u rjeavanju krize

ra. Tako piu njemaki mediji. )o piu da dok je Silvija Berlusconija manjee cijela politika Europa smatrala klaunom, Montija se uzima vrlo ozbiljno,
: je zapravo vrlo neozbiljno gledite jer su obadvojica u istoj nogometnoj
omadi, samo na raznim pozicijama.
Ako netko stvarno misli da e taj Monti uiniti ita dobroga, grdno e se
revariti. Tj. napravit e dobro za planove nadnacionalnih struktura, ali za
de se, kao i obino, sprema jedna velika frika figa. U trenutnoj fazi plaa cilj je stvaranje i produbljivanje krize eurozone. To je mnoge zavaralo, pa
i pomislili kako e se EU raspasti. Ali nije se pedesetak godina zakulisno
adila da bi se sad raspala. O, ne! Rije je o kontroliranom ruenju" koje
nee pokuati rijeiti rasformiranjem eurozone natrag na drave, ve e
kriza iskoristiti kao povod za uspostavu nekih jo monijih svjetskih ti!ela, kao uvertira u ukljuenje EU u svjetsku, centraliziranu, nedemokratsku,
elektroniki nadziranu dravu.
Tekst s portala nas je obavjetavao i o tim injenicama, iako bez pravog
konteksta to one zapravo znae i emu slue: Talijanski premijer je zagov
ornik uvoenja euroobveznica, poveanja novanih sredstava za stabilizacijski
tond EFSF, a zagovara i vei angaman Europske sredinje banke u ovoj situ
aciji, otprilike na tragu onoga to predlae i nobelovac Paul Krugman. Moe
li zato biti udno to je Montijeva bilderbeka kolegica Merkel na zajednikoj
press konferenciji pohvalila Montijeve mjere. To oni sami sebi estitaju. Jo
je pisalo da njemaki mediji takoer o talijanskom premijeru piu s velikim
potovanjem, a konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung konstatira da
Monti zasluuje sve pohvale. Pohvale za to? Od koga? Sve je to samo veliki
performans kojega mnogi umovi jo uvijek smatraju stvarnim. Istina je pot
puno drugaija: ti ljudi slue zloinakim ciljevima i ni po emu ne zasluuju
da ih se smatra uglednim ili da ih se potuje na bilo koji nain.
Jo jedan ugledni strunjak, ve spomenuti ekonomist i cionist Nouriel
Roubini, iranski idov i profesor na Sveuilitu u New Yorku, u srpnju 2012.
prognozirao je da e idue godine svijet zahvatiti savrena oluja, jer e gos
podarstva diljem svijeta ili usporiti ili potpuno zastati, dok geopolitiki rizici
poput rata s Iranom i dalje rastu, a dunika se kriza u eurozoni produbljuje.
Roubini je poznat i kao Dr.Propast jer je predvidio financijsku krizu 2008.
godine. I tri mjeseca ranije Foreign Policy, asopis Vijea za vanjske odnose,
jednog od vanih drutava u mrei Iluminata, napravio je intervju s Roubinijem u kojem je ovaj mudrovao kako su tri posljednje velike globalne re
cesije bile uzrokovane geopolitikim okom na Bliskom istoku koji je potom
2 27

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

doveo do vrhunca cijene nafte, a mogao je onda odmah i dodati da su svi ti

sokovi bili debelo isplanirani ba s ciljem da stvore taj uinak.

emu slui financijska kriza

Europska komisija sredinom lipnja 2012. predstavila je prijedloge za us
postavu europskog okvira za spreavanje i rjeavanje bankovnih kriza, kako
bi se porezne obveznike i gospodarstva u budunosti zatitilo od posljedica
bankrota banaka. Sve se bojim. Ali, jedinstveni europski okvir za rjeavanje
bankovnih kriza, pisalo je, predstavljao bi zaetak bankovne unije. On e pri
donijeti stabilnosti i povjerenju u EU u budunosti, dok mi istodobno radimo
na jaanju i daljnjoj integraciji naih meuovisnih gospodarstava, rekao je
predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, kojem ne bi dao da mi
brie ajbu. Komisija smatra svoj prijedlog prvim korakom prema kontro
liranom postupnom gaenju posrnulih banaka na jedinstvenom europskom
tritu, a nakon tog prvog koraka uslijedila bi bankovna unija. Korak po ko
rak, kao i uvijek.
Na jednom portalu 2012. osvanula je vijest da je njemaki list Der Spiegel
objavio analizu planova na kojima trenutano rade vodee EU elite u tek
stu Zavirimo u sutranju Europu. U tekstu je doslovce, potpuno otvoreno,
pisalo da je plan za stvaranjem Sjedinjenih europskih drava postojao ve
dugi niz godina, no, uvijek se smatralo kako e do njegove implementaci
je proi jo puno vremena, prije svega zbog injenice da drave - ponajvie
sami stanovnici - nee biti spremni rtvovati svoj suverenitet, pogotovo ne za
politiku i fiskalnu uniju kojom e nominalno vladati Bruxelles. (...) No, u
jeku velike ekonomske krize pojedini procesi se naglo ubrzavaju, a stanovnici
ma se referendumi nude kao ultimatumi." Sve vrlo tono, osim to nedostaje
podatak da je cjelokupna kriza umjetno stvorena upravo s tim ciljem.
Autori analize, pisalo je, odlino zapaaju i specifian proces kojime se ve
vri implementacija ove nove konstrukcije - polako, odmjerenim izjavama,
teren se priprema za veliku, mnogima jo uvijek nezamislivu, europsku revo
luciju. Revolucija u ovom kontekstu nema nikakve pozitivne konotacije, ve
predstavlja nametanje jedne sasvim druge Europe, potpuno nove politike
tvorevine koja e imati tek male veze s aktualnom unijom" pa e se uskoro
bez zadrke progovoriti o detaljima stvaranja politike unije.
Politika je udna stvar, pisalo je, ,,a jedna od najudnovatijih stvari u
njoj je injenica da se monumentalne promjene dogaaju bez velikih govo
ra. Proglas promjene smjera nije izveden u vizionarskom stilu. A pozornost

228

V L A D A V IN A N O V C E M I KR A A PLANETA

publike na ova zbivanja, koja e imati velike dalekosene posljedice, gotovo

je minimalna. Zapravo, esto se radi samo o malim verbalnim izmjenama
koje upuuju na velike promjene. (...) Treba nam tzv. fiskalna unija, rekla je
Merkel gostujui na njemakom radiju ARD prolog tjedna. A to znai vie
zajednike proraunske politike, do te toke Merkel je samo ponavljala ono
to je oduvijek traila. Ali, onda dolazi jedan novi ton: No, vie od svega,
treba nam politika unija, kae Merkel. To znai da moramo, korak po korak
u ovom procesu, dati sve veu mo Europi i omoguiti Europi mogunost
nadzora.
Nadzor je svakako kljuna rije. Puca njoj za Njemaku. To je bilo reeno
ovako: Ovo pokazuje kako Merkel sada vjeruje u magnitudu opasnosti koju
predstavlja europska kriza. (...) Jer, eto, malo opcija je preostalo voama
Europske Unije i voama drava. Ili e uspjeti popraviti defekte kojima je
pogoena zajednika valuta posljednjih godina, ili e EU - najvea ekonom
ska zona na svijetu - potonuti u blatu posrnulih banaka, bankrota i kolapsa1.
Pa malo plaenja: Takav razvoj bi znaajno zasjenio kaos koji je izbio nakon
bankrota Lehman Brothersa 2008., predvia The Economist. Neto se mora
dogoditi, zahtijeva i ameriki ekonomist Nouriel Roubini u dramatinom
apelu njemakoj kancelarki. to se treba napraviti? Valutna unija mora postati
politika unija.
Iznenaujue. No, europske se drave ba ne mogu tono dogovoriti kako
da se to izvede pa su, ba prikladno europski dravnici zatraili od vrhovnih
eurokrata da sastave plan (i jedni i drugi su pripadnici istih tajnih drutava,
op. K.M.), a eurokrati u pitanju su: predsjednik Europske komisije Jose Manul
Barroso, predsjednik Europskog vijea Herman Van Rompuy, ef Euro-grupe
Jean-Claude Juncker i ef Europske centralne banke Mario Draghi. Kao da
plan odavno nemaju u ladici. Ali, etvorica navedenih eurokrata poeli su
razgovarati telefonski gotovo svakog dana (...) kako bi usuglasili zajedniki
prijedlog koji e tada biti dostavljen u europske glavne gradove." Prijedlog
jest da etvorica planiraju valutnu uniju pretvoriti u neponitivu i proirivati
je tako da postane politika unija. (...). Plan predvia da zemlje lanice odu
stanu od znatnog djela vlastitog suvereniteta koji bi doao pod nadlenost
europskih institucija."

229

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

etiri p o trka , e u ro k ra ti koji, p re m a izvje ta ju D er Spiegela o d n e d a v n o svakodnevno

ra zg o v a ra ju o s tru k tu ri s tv a ra n ja nove europske p o liti k e un ije ": pre d sje d n ik K om isije
Barroso, Predsjednik E uropskog Vijea Van R om puy, ef E u ro-grupe Juncker, e f Europske
cen tra ln e banke D ra g h i

Grupu ministara financija predvodio bi stalni predsjednik, a ne kao sada,

jedan od ministara financija. Predsjednik bi doslovno postao europski mini
star financija. Novo tijelo bilo bi zadueno za nadzor nad ministrima, a to
znai da bi europarlament morao odustati od ambicija da e jednom imati
veu mo po pitanju financija, ali druge kompetencije ne bi im se dirale." No,
to je ono rekao Rotschild u citatu na poetku ovog poglavlja...? Snano EU
bankarsko nadzorno tijelo, pisalo je, takoer je u planu, koje ne bi dralo
oko samo na sistematski relevantnim financijskim institucijama, ve na svim
bankama". Nacionalni parlamenti, pisalo je, morali bi biti izmijenjeni diljem
kontinenta, a u nekim dravama morao bi se odrati referendum. Shit, opet
volja naroda. Kada bi (Nijemci) glasali NE, to bi vjerojatno bio kraj eura
i cijeli kontinent bi pao u duboku recesiju. Ukoliko bi glasali DA!, budua
njemaka financijska politika bila bi krojena u Bruxellesu. To bi bio poetak
Sjedinjenih Europskih Drava."
ef Euro-grupe, Jean-Claude Juncker, rekao je kako mu partneri u SAD-u i
Kini esto kau kako Europa zaostaje. Na to je Juncker nadodao: Kasnimo
s razvojem. Vrijeme je da razmotrimo korake za koje se do sada smatralo kako
su nezamislivi. Svijet mora znati kako smo apsolutno odluni. Odluni sluiti

V L A D A V IN A N O V C E M I K R A A PLANETA

svojim gospodarima. Bezvrijedni tipovi podanikog mentaliteta. No, naslova

tog duha sredinom 2012. nije manjkalo: Kriza EU-a - Federativna Europska
unija? Zato ne?
Pisalo je: Dvogodinja kriza eura itekako je naela temelje EU. Mnogi
pak smatraju da je najbolje rjeenje ojaavanje politike unije, odnosno st
aranje svojevrsnih Ujedinjenih Europskih Drava." Europska unija se nalazi
u najveoj krizi od svojeg osnutka prije nekoliko desetljea, nastavljalo se, a
jedan od razloga je taj to se uspostavila zajednika valuta koju nije pratilo i
jaanje politike unije. Ve smo vidjeli da se to sve znalo unaprijed. Trenutno
17 razliitih drava sa 17 razliitih vlada, 17 izbornih ciklusa, 17 ekonomskih
politika i 17 poreznih sustava koristi jednu valutu!", pisalo je, a ako se pita
biveg njemakog ministra vanjskih poslova Joschku Fischera, rjeenje je st
varanje zajednike europske drave".
Pod naslovom Ili superdrava ili propast!" pisalo je da ugledni britanski
asopis The Economist, koji pak nije poznat po lijevim skretanjima kao bivi
ef njemakih Zelenih, u svojem najnovijem broju zagovara manje-vie istu
stvar" jer postoje samo dvije dugorone opcije: prva je raspad i povratak
sitnonacionalnim interesima koji su doveli do dva svjetska rata, a druga je
stvaranje europske superdrave"1. Nedavno je i Joerg Asmussen, njemaki
predstavnik u Europskoj centralnoj banci i blizak suradnik kancelarke Angele
Merkel govorio o prednostima federalizma: Prednosti valutne unije su to
liko velike da ih se treba jo politiki produbiti. Konkretno, to znai uvoenje
fiskalne, bankovne i demokratski legitimirane politike unije." Za tu mranu
kliku koja uvodi orvelovsku dravu prednosti su sigurno velike.

231

11. POGLAVLJE

MALI KORACI PREMA VELIKOJ GLOBALNOJ

VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI
Najpouzdaniji znak istine - to je jednostavnost i jasnoa.
La je uvijek sloena i mnogorjeiva
- Lav Nikolajevi Tolstoj -

nogi ljudi koje sreem smatraju da se veina stvari na ovom svijetu vrti
oko novca i profita. Da je profit taj zbog kojeg farmaceutska i druge
industrije truju ljude, da je profit taj zbog kojega banke zaduuju ljude itd.
No, ini mi se oiglednim da je novac - kad govorimo o gornjim ealonima
svjetske Elite - odavno zaraen te se njime manipulira da bi se ljude stavljalo
pod kontrolu i da bi im se otimala prava materijalna dobra.
Financijski sustav sredinji je stup iluminatske igre osvajanja svijeta, a
iza izraza meunarodni bankari" kriju se Rotschildi. Koliko ljudi zna da
Rotschildi kontroliraju veinu vatikanskog bogatstva ili da su financijski sav
jetnici kineskoj vladi? Prema pokojnom istraivau Eustaceu Mullinsu koji
je Rotschilde istraivao desetljeima, svjetske financijske operacije Katolike
crkve preuzeli su jo 1823. godine. Kad se uvidi skrivena centraliziranost fi
nancijskog sustava lako je shvatiti da su sve krize dvadesetog stoljee bile pro
gramirane, iako su se uvijek predstavljale kao neoekivana kugla iza ugla.
tos je jednostavan i, kao i svi drugi iluminatski trikovi, nije nita pametniji
od onih navlakua koje prodaju ibicari na Hreliu. Jedina je razlika to kod
ibicara, kao promatra sa strane, za petnaestak minuta obuhvati cijeli pro
ces, u kojem ibicar prvo puta malo novca od sebe i namjerno gubi da bi os
okolio naivnu muteriju u kojoj proradi pohlepa za brzom i lakom zaradom.
Naravno, muterija tad uloi sve to ima i potom osiromaena odlazi kui,

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

razmiljajui kako e eni objasniti daje u par minuta izgubio pola mjesene
plae.
Svjetske krize predstavljaju trenutak u kojem muterija odlazi kui bez
love. No, itav proces malo je tee sagledati tako kristalnom jasnoom kao
ibicare s Hrelia jer se protee preko par desetljea, pa ga se na kraju u
javnosti predstavlja kao niz nasuminih i spontanih zbivanja. Krize su daleko
od ijednog od tih pojmova. ibicarenje obino kree tako da banke lako daju
zajmove. Tako se u opticaj puta novac (kojeg neki opisuju fiktivnim, ali to je
druga pria), ljudi se osjeaju bogatiji, vie kupuju pa raste potranja, zbog
koje raste proizvodnja, zbog koje se otvaraju radna mjesta pa jo vie ljudi ima
novac, pa se osmjele i diu kredite za kue, stanove, poslovne pothvate. To se
zove gospodarski rast.
Tada bankarski ibicari stanu na loptu i prestanu davati zajmove. Odjed
nom je manje novca u opticaju, to znai da ga nema dovoljno za sve koji
trebaju vraati kredite. Poslovni pothvati propadaju, ljudi gube poslove, ne
mogu vraati kredite, a banke - na temelju izdavanja fiktivne vrijednosti
zvane novac - postaju vlasnici pravih vrijednosti poput kua, zemljita, tvrtki.
Iluminatima su krize prijeko potrebne jer im omoguuju nametanje rjeenja
koja inae ljudi ne bi sami od sebe prihvatili. Novac je osnova njihove ma
nipulacije. Njihov najnoviji ibicarski krug poeo je u SAD-u prije pet godina
(ali njegov nevidljivi dio zapravo i ranije), zato to zbivanja u gospodarstvu
SAD-a imaju posljedice po cijeli svijet.
Federalne rezerve, navodna sredinja banka SAD-a, zapravo kartel privat
nih banaka, tada je vodio Alan Greenspan koji je imenovan na to mjesto za
vrijeme Reagana i ostao na njemu za vrijeme predsjednika Busha starijeg, dva
Clintonova mandata i gotovo oba mandata Busha mlaeg. On je uklonio sve
sustave kontrole financijskog sustava koji su spreavali ljude da podiu zaj
move koje ne mogu otplatiti i koji su spreavali kaos motiviran pohlepom. U
bankama je pak stvorio sustav po kojem su bankari dobivali velike bonuse za
svaki izdani zajam, kao npr. za kuu. to su vie zajmova izdavali, to su ti ljudi
dobivali vee bonuse.
Za vrijeme tzv. gospodarskog rasta koji je poeo u 1990-ima i nastavio se
do poetka 21. stoljea doao je trenutak kad su izdali zajmove svim ljudima
koji su ih mogli otplaivati. Ako su i dalje htjeli bonuse morali su se okrenuti
samo ljudima koji nisu imali financijske mogunosti da otplauju zajmove.
im bi odobrili novi zajam dobili bi za njega bonus. Naposljetku, veina ljudi
nije mogla otplatiti zajmove jer od poetka nisu imali uvjete za zajam. Banke
su se nale u nevolji jer je pao opticaj novca i, krajem mandata Busha juniora,
234

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

poela je kriza. Tada su u vladu pozvali... predstavnike banaka (!)... da odlue

kako e vlada reagirati na taj problem. Pomalo nalik tome da policija pozove
provalnika da odlui kako rijeiti problem provale.
Meu pozvanima u vladu bio je i Henry Paulson, koji je bio na elu ban
karskog holdinga Goldman Sachs do 2006. godine, a taj je holding bio kljuan
za stvaranje krize. Paulson je 2006. godine postao ministar financija SAD-a,
a kad je dolo do krize, za koju je bio izravno odgovoran, on je sjedio u vladi
i odluivao kako e vlada reagirati. Odluio je da vlada, odnosno, ameriki
porezni obveznici, ubace stotine milijarda dolara u banke kako bi im pomogli
da stanu na noge, iako su banke krive za trenutno stanje. To je trebalo stabi
lizirati sustav, no znali su da nee.
Tada se, usred krize bankarskog i financijskog sustava, pojavio Barack
Obama, jo jedna marioneta iste mrea obitelji koja je upravljala i Bushom.
Sastavio je gospodarski tim u kojem su se nalazili svi odgovorni za trenutno
stanje. Pozvao je predsjednika Banke federalnih rezervi iz New Yorka, glavne
banke bankarskog kartela koja je bila ukljuena u uklanjanje sustava kontrole
zbog ega je i dolo do tog kaosa, pa je Timothy Geithner postao ministar fi
nancija. Za kljunog gospodarskog savjetnika i rukovoditelja postavio je ban
kara Larryja Summersa, a pozvao je i Paula Volckera, dugogodinjeg pred
sjednika Banke federalnih rezervi i prethodnika Alana Greenspana.
Bankari koji su doli rijeiti problem odluili su da Obamina vlada ne treba
bacati stotine milijarda dolara u banke, ve stotine trilijuna dolara. Naravno,
taj novac vlada zapravo posuuje pa e nebrojene generacije poreznih ob
veznika dug morati otplaivati istom bankarskom sustavu koji je uzrokovao
problem. To je sve redom bio hladni i proraunati plan mrea obitelji kako
bi postavili centralnu globalnu diktaturu, odnosno, svjetsku dravu koja e
upravljati svakom zemljom, kontrolirati svjetsku centralnu banku koja e
kontrolirati financije svih zemalja, svjetsku vojsku koja e nametati volju sv
jetske vlade, svjetsku valutu koja e zamijeniti gotovinske valute raunalnom
valutom i mikroipirano stanovnitvo koje e biti povezano s globalnim
raunalnim sustavom i GPS sustavom.
Kljuni dio strukture njihova plana jest sredinja svjetska banka. No, ako
nemate svjetsku gospodarsku krizu za koju morate pronai rjeenje nikako
neete moi nagovoriti ljude da restrukturiraju financije u sklopu svjetske cen
tralne banka koja bi bila financijski diktator svakog stanovnika svijeta. Ljudi
sami od sebe nikad ne bi htjeli sredinju svjetsku banku koja e odreivati
financije i globalnu valutu. Zato je Elita upotrijebila ve puno puta prokuani
recept i stvorila golemi problem koji unitava financijski status quo. Potom
235

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

slijedi rjeenje. Jer je stanje iznimno loe. Nikako se ne moe popraviti. Kriza
je globalna. Zbog globalizacije financija nitko to ne moe sam srediti. Mora se
pronai globalno rjeenje. Tako e doi do promjene globalnih financija koje
bez krize ne bi bile mogue.
Tako je, po prilici, David Icke u emisiji Na rubu znanosti 2008. godine saeo
bit zbivanja, sve u kontekstu toliko osporavane teorije urote. U to vrijeme, koji
mjesec nakon krize, svi su se poeli pomalo oputati smatrajui da je najgore
prolo i stvari sada mogu ii samo na bolje, kako je bilo i nakon dotadanjih
kriza. Icke je pak rekao da smo suoeni s procesom od tri faze: prva faza je bila
zavrena, druga faza je bila u tijeku, a trea je tek trebala poeti. Cilj prve faze
organizirane krize bio je slomiti gospodarstvo. U drugoj su fazi u SAD-u oku
pljeni ljudi koji su stvorili krizu kako bi ponudili rjeenje. Njihovo je rjeenje
bilo baciti nevjerojatne koliine posuenog novca na problem, odnosno u
banke koje su stvorile problem (a koju godinu kasnije, kao to smo vidjeli, isto
se dogodilo u Europi, najvie s grkom krizom). Cilj te druge faze, rekao je
Icke, bio je isprazniti oruja vlada, odnosno, oduzeti im mogunost rjeavanja
problema. Takoer su se pobrinuli da sav taj novac nema nikakav uinak. Kad
su na sasluanjima u Senatu financijske strunjake iz saveznih rezerva i drugih
vladinih financijskih agencija pitali kamo je nestao sav taj novac koji je otiao
bankama, to se s njime dogodilo, odgovarali su: Nismo jo napravili reviz
iju" ili Trenutano vam to ne mogu rei. Novac je nestao u crnu rupu zato to
je sve organizirano tako da taj novac nema nikakav utjecaj.
Brojni financijski strunjaci u SAD-u otkrili su da ti ljudi prepravljaju
brojke u bankama kako bi se inilo da stanje ide na bolje i da poinju bolje
poslovati. No, to je bila manipulacija kojom se htjelo uvjeriti javnost da stvari
idu na bolje, iako nije tako. Sad dolazimo do tree faze, rekao je Icke i dodao:
Ne mogu vam rei kad e tono poeti trea faza, ali mogu vam rei da e
se to dogoditi kad vide da su vlade ostale bez oruja i da vie nemaju nov
ca. Tad e sruiti svjetsko gospodarstvo. Kako e biti teko? Koliko god bude
potrebno da svijet prihvati sasvim restrukturiran globalni financijski sustav
strukturiran u sklopu sredinje svjetske banke koja e svim stanovnicima svi
jeta diktirati financijski ivot. Ti ljudi na razini svjetske drave, odnosno sv
jetske banke, ele upravo ono to se zbiva u Europskoj uniji. U sreditu EU
nalazi se birokracijska diktatura, isti model kakav ele i za svjetsku dravu.
No, postoji i Europska sredinja banka koja diktira financijski ivot u Europ
skoj uniji. Na svjetskoj e razini postojati svjetska sredinja banka, kao glavni
diktator, koja e djelovati kroz Europsku sredinju banku i sredinje banke
drugih unija koje se stvaraju, poput Amerike unije ili Afrike unije. Bit e to
2 36

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

financijska piramida sredinjih banaka na ijem e se vrhu nalaziti sredinja

svjetska banka i kontrolirati sve svjetske financije. Mnogo je razloga zato su
organizirali ovaj gospodarski slom, no ovaj je razlog kljuan. Samo proma
trajte zbivanja i vidjet ete kad e poeti spominjati potrebu za sredinjom
svjetskom bankom. Taj dan nije daleko. Samo je pitanje koliko e stanje biti
loe prije nego to dobe ono to ele. Ako e situacija biti loija nego u vrijeme
Velike krize iz 1930-ih, tako e i uiniti. Oni su nemilosrdni."
OK, pa da vidimo je 1 to tono, rekao sam sebi i poeo pratiti dogaaje
na tom polju i izjave raznih svjetskih dunosnika i voa. Nisam trebao dugo
ekati, ali u zadnje dvije godine dogaaji su ubaeni u petu brzinu. Skoro iz
tjedna u tjedan postajalo je sve vidljivije da se kriza produbljuje, a istovre
meno s njenim produbljivanjem, pod zastavom hitnosti i s krizom kao povo
dom, intenzivirale se mjere centraliziranja svjetskog financijskog sustava. Nije
bilo druge, izvadio sam svoj vicarski noi i poeo kriomice mesariti novine
po bircevima, kad bih se sluajno zatekao pokraj nekih. ak i takvim nesus
tavnim skupljanjem zbirka novinskih izrezaka brzo je rasla.
*

lanak iz prosinca 2010. bio j e j edan od mnogih koj i su otkrivali svrhu financijskih kriza. Pretpostavio sam da e se oekivati reakcija ljudi (uinite neto
da Europa, sada premreena zajednikom valutom, ne propadne11), ali nije ni
bila potrebna: tu su reakciju" opet donijele novine u svojim prenoenjima
izjava Elitinih predstavnika u vidu Europske komisije ili premijera drava,
pa tako je taj korak odraen i bez sudjelovanja ljudi kojima je tek ponueno
opravdanje za daljnje, predvidljive korake. Ponueno rjeenje moralo je biti
jae centraliziranje financijskih institucija pod isprikom spaavanja svijeta od
financijske krize, rast ili pojava novih nadnacionalnih financijskih institucija.
I pojavile su se. U tom novinskom lanku pisalo se o izvjetaju s mjesenog
sastanka Europskog vijea: ,,U petak prve veeri summita, europski su se
elnici brzo suglasili o Van Rompuyevom prijedlogu ograniene dopune
Lisabonskog ugovora ne bi li se ispunio zahtjev njemakog Ustavnog suda da
se fondu za izvlaenje iz gliba zemalja s platnim potekoama postavi pravni
temelj. Kad se ta promjena provede, sadanji ad hoc fond, teak 750 milijardi
eura, iz kojeg novac danas povlae Grka i Irska, a koji istjee sredinom 2013.,
preobrazit e se u trajni Europski stabilizacijski ustroj (ESM).
Dalje je pisalo: Kako bi se dopuna prihvatila jednoglasnom odlukom
na summitu EU - to je mogunost koju je uveo Lisabonski ugovor - a ne
237

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

viegodinjim vijeanjem Europske konvencije (diktatura mora biti brza i

efikasna, op. K.M.), ine je samo dvije reenice koje se e ubaciti u 136. lanak
Ugovora o sudjelovanju EU. Pa, evo te - samo dvije - reenice: Zemlje
lanice ija je valuta euro mogu uspostaviti stabilizacijski ustroj koji e se
pokrenuti ako se to pokae nunim za postojanost eurozone u cjelini. Odo
bravanje bilo koje zatraene novane pomoi pod tim ustrojem podvrgnu e
se strogim uvjetima." Rije koju ti deki vole je strogo. Znam da se u ovom
trenutku jo ne ini jasnom ideja iza ovih dviju reenica, ali priekajte, doi e
i to. Jo je za kraj bilo par reenica koje su pokazivale bit demokracije u EU:
Formalni postupak zahtijeva da se o dopuni neobvezujue (naglasak dodan)
izjasne Europski parlament, Europska komisija i Europska sredinja banka, pa
e se ona prihvatiti na oujskom summitu. Inae, dokumenti grupe Bilderberg iz 1955. spominju uspostavu zajednike europske valute. Sve to se zbiva
isplanirano je davno.
*

A jeste li moda ljubitelj starog reketara, MMF-a? Ako da, onda e vam se
dopasti konano objanjenje, birokratskim rjenikom reeno, uspostavljanja
stabilizacijskog ustroja" u one samo dvije reenice", koje je davala sljedea
reenica iz teksta: Do oujka Vijee EU za gospodarstvo i novarstvo mora
sastaviti obrise ESM-a, po uzoru na Meunarodni monetarni fond." Eto ga
na.
U travnju 2011. preko dvije stranice osvanuo je tekst sa spinom u nadnaslovu: Meunarodni monetarni fond trai socijalno osjetljivu upravu". Bizarno.
Socijalna osjetljivost i MMF dva su suprotstavljena pojma. U tekstu se neto
kao raspravljalo o tome da se tadanji izvrni direktor MMF-a Strauss-Kahn
kao ulizuje Francuzima zbog svoje navodne predsjednike utrke 2012. godine,
pa mu je za sunarodnjake trebao dokaz da se nije prodao vaingtonskim neoliberalnim globalistima", kako je pisalo. Nije prodao? Smijeno. to se tu ima
za prodavati? Ili za kupovati. Pa nee kupovati svoje vlasnitvo, a StraussKahn se ne bi niti naao na toj poziciji da nije poslunik Elite do sri.
Taj dio prie sluio je samo za odvlaenje panje, ali i kao spin da nas se
uvjeri da sami zatraimo diktaturu pod krinkom socijalne osjetljivosti. Ti
deki nemaju srama, jer veinu teksta zapravo su inila uvjeravanja MMF-a
da treba pojaati centralizaciju monetarnih vlasti na svijetu. Sa spinom se
krenulo odmah u glavu, citirajui poruke tadanjeg efa MMF-a upuene sv
jetskoj financijskoj i politikoj zajednici uoi proljetnog okupljanja guvernera
238

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

i direktora meunarodnih financijskih institucija u Washingtonu, znai u sa

mom takorskom gnijezdu: Bankarske akcije treba oporezivati kako bi ban
kari poeli razmiljati o njihovim moguim tetnim posljedicama. (Rekao je
predstavnik onih koji posjeduju banke, op. K.M.). Granice monetarne poli
tike ne mogu se vie zaustavljati na teaju i inflaciji nego ta politika mora biti
i drutveno odgovorna. (Drutveno odgovorna? Ma htio je rei - odgovorna
prema drutvancu koje manipulira dogaajima iz pozadine, op. K.M.). Ci
jelom svijetu danas treba nova, socijalno osjetljiva uprava".
Ma nemojte? A tko e, molim vas, biti ta uprava? Tko e je birati? Ako se
pokae da nije socijalno osjetljiva, hoemo li je ukinuti i vratiti se na staro?
Tim stvorovima lienim empatije socijalna osjetljivost nije ni u peti, samo
nam se rugaju u lice. Prema recepturi oca odnosa s javnou Edwarda Bernaysa, u svijesti ljudi je potrebno povezati proizvod koji eli nekome uvaliti
(u ovom sluaju, to je svjetska financijska diktatura) s unutarnjim eljama tih
ljudi, u ovom sluaju, s idejama o socijalnoj pravdi, jer to jest ono emu ljudi
istinski tee (za razliku od, je li, gmazova).
Da nije bilo krize nikad Strauss-Kahn ne bi mogao rei ovo: Pod starom
paradigmom uloga monetarne politike svodila se jedino na brigu o rastu i in
flaciji. Ta uloga danas je prejednostavna. (...) Cijelo to vrijeme preesto smo
ignorirali financijski sektor. Financijska regulativa i nadzor bili su usredotoeni
usko prema pojedinim institucijama i tritima, dok su ogromna i opasna
podruja makroekonomskih i financijskih nestabilnosti ostala gotovo bez
ikakvog nadzora. Kljuna lekcija koju smo nauili u ovom kriznom razdoblju
prije svega je to da i lokalni dogaaji mogu imati globalne posljedice." (Dakle,
zakljuak se namee, potrebno je sve lokalne dogaaje staviti pod globalni
nadzor, op. K.M).
Ali nije Kahn bio gotov s argumentima na temelju kojih bismo morali pri
hvatiti orvelovsku diktaturu: Poput Pepeljuge, fiskalna je politika prepoznata
i probuena u kriznom razdoblju kada je monetarna politika ostala bez daha,
a financijski sustavi nali su se na koljenima. Svijet se odjednom sjetio zabo
ravljenog alata i posegnuo za njim kako bi se spasio od potpune ekonomske
katastrofe. Istovremeno, globalnom financijskom sektoru potrebna je vea
regulatorna kirurgija, jer izvor krize nalazi se ba u kulturi lakovjernog preuz
imanja rizika..."
Straus-Kahn priznaje, pisalo je dalje, daje dananji svijet ve uinio neko
liko koraka u pozitivnom smjeru, ali to su bili samo prvi koraci". Zapravo je
mislio - pozitivnih koraka za Iluminate. Jedan od tih koraka je prologodinji
sporazum o pojaanom nadzoru banaka i njihove spremnosti na krizne udare
239

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

(tzv. Basel III), ali vie od svega nama danas treba jaanje nadzora i regulative
u sjenovitom bankarskom sustavu1. Pod ,,mi misli na Elitu, njima to treba, a
ne nama, graanima Planeta, ali da je bankarski sustav sjenovit, to je svakako
tono. Jedna od pouka koje smo izvukli11, rekao je dalje, je i da meusobna
suradnja na globalnoj razini nije kategorija koja je podlona pregovorima, (na
glasak dodan). Drave vie ne smiju posezati za trgovinskim restrikcijama ili
se poigravati valutnim teajevima kako bi pogurale kratkorone ekonomske
ciljeve11.
Jer oni, kao i bilo kakav drugi vid samodostatnosti, usporavaju i smetaju
dugoronim ciljevima Iluminata u stvaranju potpune dominacije. Jo je re
kao: U svijetu u kojem ivimo multilateralne institucije poput UN-a, Svjetske
banke i MMF-a danas su ak vanije nego u doba kada su osnovane kako bi
svijet nakon 1945. povele na put oporavka. (Zapravo, na put prema svjetskoj
orvelovskoj dravi, zbog ega je Drugi svjetski rat i bio orkestriran i zapoet.
Nita ne mijenja svijet tako temeljito kao ratovi, op. K.M.). Problem je to
zbog sporog ritma prilagodbe novim globaliziranim uvjetima one gube na
relevantnosti11. Oito je da ivimo u vrijeme kad se tim dekima doista uri.
ovjek bi rekao da se ponaaju kao da im se klima tlo pod nogama. To se ne
primjeuje na prvi pogled, ali nervoza je ipak evidentna.
*

Bilo je za oekivati da e se i u vijesti naslovljenoj Euro u padu, nesigurna

stabilnost cijele eurozone11 provlaiti prijedlozi o nekom od mnotva man
jih ili veih koraka k centraliziranju svjetskog monetarnog sustava. I doista,
pisalo je da je predsjednik Europske sredinje banke Jean-Claude Trichet
pozvao vlade drava lanica da uine vie kako bi jamile fiskalnu disciplinu,
zbog zabrinutosti da dunika kriza ne bi rezultirala slomom na financijskim
tritima, ili jo gore, pucanjem valutne unije11. to bi svakako bilo jo gore,
ali za Iluminate, a za tebe i mene, dragi itatelju, stvari bi bile upravo onakve
kakve su bile i prije nametanja valutne unije. Pa svijet je i tada postojao, i tada
smo ili u duan.
Trichet je u razgovoru za njemaki Der Spiegel pozvao na kvantni skok u
uzajamnom nadzoru ekonomske politike u Europi11te dodao kako su potrebne
strukture za spreavanje loeg ponaanja te uinkovite sankcije11 za krenje
sporazuma o stabilnosti i rastu.11 S tim predstavnikom Elite sloila se druga
predstavnica Elite koja je zapravo postala njemakom kancelarkom na sastan
cima drube Bilderberg. Angela Merkel je za novine Elite zvane Wall Street
240

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

Journal izjavila da onim dravama koje ne budu kontrolirale svoje financije i

ne budu se drale dogovora treba ukinuti pravo glasa u Europskoj uniji. Li
jepo i unisono meusobno razgovaraju predstavnici istoga zakulisnog kluba
u medijima koji pripadaju tom istom klubu. Zanimljiva je i ideja o ukidanju
prava glasa lanica u Europskoj uniji. Po strogim mastrihtskim kriterijima,
danas bi se skoro svim lanicama EU moglo ukinuti pravo glasa. Tko e ga
onda imati? Vlada EU, koja se danas zove Europska komisija.
Ponekad se u novinama mogu nai naznake da je sve to se dogaa odavno
zamiljeno. Der Spiegel oslobodio informacije", pisalo je u svibnju 2012,
Njemaka je desetljeima znala za sve mane eura. Stotine stranica dokume
nata njemake Vlade od 1994. do 1998. godine jasno navode da Italiji (sada
posrnuloj junoj europskoj euro-dravi) nije trebalo biti doputeno da se
pridrui, a kasnije se u spisima spominje jo jedna zemlja predodreena11 za
katastrofu - Grka. Vlada Njemake bila je prisiljena predati tajne dokumente
koji pokazuju sve mane eura i sumnje europskih politiara u godinama prije
no to su one postale stvarnost.
Roen 1998. godine i predstavljen diljem kontinenta etiri godine kas
nije. - pisalo je - euro je zapravo uvijek bio bomba koja eka eksploziju. Do
kumenti iz Kohlove administracije uvali su se dosada kao strogo povjerljivi,
indicirajui da su oevi eura bili itekako svjesni njegovih deficita, no bez
obzira na to, nastavili s projektom, pie Spiegel u vijesti o velikoj euro-prevari
europskih naroda. Horst Koehler, ovjek koji je kasnije postao njemaki pred
sjednik, ali je u to vrijeme bio glavni Maastricht Treaty pregovara, zakljuio
je kako Italija nije ispunila uvjete za trajni i odriv deficit i smanjenje duga
te da predstavlja poseban rizik euru, no Kohl ga je zanemario. Spiegel je
dodao: Poruka koju dokumenti prenose je da e politiki oportunizam u
konanici prevladati. Monetarna unija je vie od pomicanja nekoliko milijar
di naprijed-nazad. Zajedniki novac zahtjeva zajedniku politiku i, na kraju,
zajednike institucije. Euro je sada u 14. godini, a nakon dvije godine krize
postoji rastua spoznaja u Berlinu i ostalim glavnim gradovima da se status
quo ne moe nastaviti. Napori reformi jo uvijek podsjeaju na male korake
prema nigdje. Mali koraci jesu, ali ne bih rekao - prema nigdje.
*

U lipnju 2011. osvanuo je veliki tekst preko dvije stranice naslovljen:

Hrvatska opasno slina Grkoj. Mmm, da. Tekst je napisao Vladimir Gligorov, profesor na Bekom institutu za meunarodne ekonomske studije. Bila
241

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

je to neka vrst opirne analize svega to se zbivalo u Grkoj, a naslov je bio

neukusno tendenciozan jer je u cijelom tekstu Hrvatska spomenuta u jednoj
reenici.
Ve po navici, traio sam naznake globalnog financijskog centraliziranja.
Bio sam siguran da u nai to traim, a tako je i bilo. Nakon opirne analize
grkih problema i njenih navodnih uzroka, autor je napisao i sljedee: to bi
ovo moglo znaiti za Europsku Uniju i za eurozonu? Dvije su pouke koje, ini
se, svi razumiju. Jedna je da je potrebno znatno jaan je supervizije bankarskog
sustava u EU, p a i ozbiljno poboljanje regulative. (...) Druga je pouka da e
biti teko odrati monetarnu uniju sve dok postoji znaajna fiskalna suverenost.
(...) Tako da e se eurozona i EU suoiti s izborom izmeu ograniavanja
fiskalne suverenosti zemalja lanica i postupnog smanjivanja stupnja integriranosti. (naglasci dodani) Tko zna za to e se odluiti u tom izboru. Je F netko
za okladicu?
Za temu malih koraka prema globalnoj valuti tijekom 2011. nije nedosta
jalo tofa. Jedan novinski naslov je glasio: MMF predloio kontrolu dotoka
stranog kapitala". Pisalo je da je MMF poprilino naljutio zemlje u razvoju
poput Turske, June Koreje, Brazila. (...) Osim to svoju araniranu pomo
uvjetuje mnogim nepopularnim mjerama, (MMF) sada trai i kontrolu nad
kapitalnim investicijama". Lajtmotiv je uvijek i stalno: kontrola, uz neki dobar
povod za zahtijevanje kontrole nad tuim gospodarstvima.
Evo tog povoda, a to je ujedno i drugi popularni lajtmotiv: financijska kriza
na tritu nekretnina. Ista ona koju su namjerno stvorili pozadinski gospodari
MMF-a da bi mogli primjenjivati svoju provjerenu formulu nametanja diktat
ure malim koracima. Argument MMF-a bio je da strane investicije koje su sad
navrle prema zemljama u razvoju nakon financijske krize stvaraju nered na
tritu, odnosno mogu uzrokovati stvaranje mjehura" na tritu nekretnina,
dionica i druge imovine. Iz Brazila je glasno odgovorio Guido Mantega, mini
star financija: Protivimo se bilo kakvim smjernicama, okvirima, ponaanjem
koje pokuava ograniiti, izravno ili neizravno, politiku zemalja suoenih s
nestabilnim priljevom kapitala".
Neveliki tekst u jednom politikom tjedniku nudio je jezgroviti odgovor
o svrsi kriza. Naslov je bio: Postavljeni temelji za Europski monetarni fond",
s pojanjenjem u nadnaslovu: Posljedica grkog sluaja: nova strategija za
eurozonu", kao i u podnaslovu: EU gradi financijsku instituciju koja bi u
budunosti trebala braniti euro." Doista ne moe biti jasnije. Spomenut je
francuski predsjednik Sarkozy za kojega je pisalo da je ,,u predizbornoj go
dini povukao vrlo hrabar potez, imajui pred oima sudbinu cijele eurozone,
242

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

odnosno raunajui na dobrobit svoje zemlje na dulje staze. Mogu mislit. Da

je hrabar" ovjek izborio", pisalo je, postavljanje temelja europskog mon
etarnog fonda". Taj e fond moi odobravati kredite lanicama EU u finan
cijskim tekoama" (reeno je da e u tome sudjelovati i privatni kreditori.
Jedva ekam da vidim tko e to biti, op. K.M.), a takoer e moi sudjelovati
u rekapitalizaciji europskih banaka pogoenih krizom".
Jo jedna institucija koja e pomagati bankama, i to rekapitalizacijom",
pretpostavljam da je to onakvo ulijevanje novca poreznih obveznika kakvo
se ve moglo vidjeti u SAD-u nakon 2008. to se drava tie, njih se oito
ne dokapitalizira", one nita ne dobivaju na dar, nego zauzvrat to plaaju
skupe lanarine da bi bile lan EU mogu dobivati jo kredita. Potom ih se
sili da svojim graanima smanjuju plae i socijalna prava. Dalje je pisalo da
EU gradi financijsku instituciju koja e braniti euro u budunosti, iako nee
imati, za sada, (naglasak dodan), sve prerogative vaingtonskog MMF-a".
Zakljuujem, imat e neke. Za poetak.
Pisalo je da je ova odluka francusko-njemaki kompromis. Iako zapravo
nije, nego su dvoje dravnih voa, koje je postavila ista zakulisna de facto
vladajua organizacija za ta pitanja, grupa Bilderberg, igrali predstavu za
javnost, neku vrst ping-ponga od kojeg se s vremenom svima zavrtjelo u glavi
dok su hipnotizirano gledali kako loptica neprestano skae s jedne strane stola
na drugu. Ali isti je to stol, i ista je to igra, da se vlastite graane izigra. Ali",
pisalo je na kraju, vanije od svega jest da je motor Europe proradio." Da,
to je zaista najvanije.
Zanimljivo je to je iznad tog teksta bio nevezan tekst naslovljen Bive
kolonijalne sile ne daju ni centa pomoi", s nadnaslovom Afriki rog umire
od gladi". Rije je o sui u Somaliji, Etiopiji i dijelu Kenije, najgoroj u proteklih
60 godina, koja je izazvala glad 12 milijuna ljudi, gdje 30 posto djece nema
to jesti. Pisalo je da Francuska, koja je tradicionalno autoritet na Rogu, nije
uspjela smiriti tamonji permanentni graanski rat", pa je Sarkozy rekao da
se Parizu vie ne da biti policajac na tom zaboravljenom dijelu svijeta". Kad
malo razmislim, moda tekst i nije nevezan.
*

U novinama je osvanuo i tekst nobelovca za ekonomiju iz 2008. Paula

Krugmana, profesora na Princetonu i kolumnista New York Timesa, jednog
od glavnih glasila Elite (uz Washington Post), naslovljen Zajedniko je trite
dobra ideja - euro nije". Pa da vidimo kakav se spin nudi pod krinkom brige i
243

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

znanosti. Prije itanja teksta pretpostavljao sam da e se raditi o uvoenju vee

monetarne centralizacije, jer je vrlo malo vjerojatno da iz New York Timesa
moe doi neto to ne zagovara iluminatsku agendu.
Poetak nije obeavao da e ispuniti moja oekivanja jer se radilo o Krugmanovom tekstu u New Yorku Timesu pod naslovom Ima li Europi spasa?.
Naravno, misli se na EU, jer to su dva suprotstavljena pojma: ako Europskoj
uniji ima spasa, onda Europi nema spasa. Uglavnom, Krugman je analizirao
posljedice financijske krize u eurozoni glede budunosti poljuljane zajednike
valute EU. Rekao je da se zbog malog poveanja meusobne trgovine (10-15
posto) rtvovala neovisnost valuta koja bi omoguavala individualne prila
godbe konkurentnosti. Krugman je naveo glasinu, za koju je rekao i da su mu
je mnogi europski dunosnici opovrgnuli, da je osoblje Europske komisije u
devedesetima dobilo nalog da pripremi izvjee o dobrim i loim stranama
zajednike valute, ali da su, nakon to su njihovi nadreeni pogledali pre
liminarne rezultate, dobili nove upute da pripreme izvjee samo o dobrim
stranama. Tako se prilikom uvoenja eura nije razmiljalo o nepostojanju
fiskalne unije i nedovoljnoj mobilnosti radne snage, zbog jezinih i kulturnih
prepreka. to vi mislite, bi li ta glasina mogla biti tona? Hm, hm, ba se pi
tam...
Krugman je rekao da su elja za veim europskim jedinstvom i romantine
zamisli o Uniji potaknule politiare na rizian potez. Osobno smatram da se
tu nije radilo ni o kakvim romantinim zamislima" u elji za veim eu
ropskim jedinstvom", ve o sasvim neromatinim mislima o porobljavanju
graana Europe. I potez nije bio rizian", jer, kako kae gornja glasina, dobro
su znali to rade i zato. Zbog euforinih tumaenja", nastavlja Krugman,
obveznice u eurima postale su balon koji je puknuo i sad su rubne drave
eurozone suoene s padajuim cijenama i plaama, ali dug im se ne smanjuje.
A kako nemaju kontrolu nad monetarnom politikom, nemaju monetarnih
sredstava da se bore protiv takovog ishoda".
Evo u par reenica opis naina kako su Portugal, Italija, Grka i panjolska
uniteni i dovedeni u duniko ropstvo uz katastrofalni pad kvalitete ivota
njihovih graana. I ve sam se pitao kad e se u tekstu pojaviti oekivano
rjeenje umjetno stvorenog problema. Krugman je prvo ponudio njih neko
liko koje nije ba opisao dobrima. Recimo, restrukturiranje dugova" , ali
posljedice toga bi mogle biti nemjerljive", pa to otpada. Drugo je rjeenje
da drave smanje vrijednost svojih valuta da bi postale konkurentnije, ali to
ne mogu napraviti jer vie nemaju svojih valuta, to jest za takav postupak bi

244

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

te drave morale odustati od eura, to bi izazvalo pravi stampedo na njihove

banke. Dakle, opet nita.
Zadnje rjeenje bilo bi ulazak u stvarnu transfernu uniju, potpuno fiska
lnu uniju. Mogao je to rei odmah na poetku, nije trebao troiti toliko rijei.
Da se ovjek pojede pred oiglednou svega. Doista je potrebno dignuti gla
vu i pogledati prema gore, uz piramidu utjecaja i moi. Jer struktura koja je
pokrenula slom banaka ista je koja je pokrenula osnivanje EU. Sve je to samo
igra za zamagljivanje nae percepcije.
*

U srpnju 2011. na nekom je portalu osvanuo tekst s analizom njemakog

tjednika Die Z eito tri scenarija za euro. Potpis Iluminata bio je prepoznatljiv jer
su nudili ili jo dublju krizu ili pak veu centralizaciju. Evo ti, Adame, pa biraj.
Jedan od scenarija spominjao je euro-obveznice, koje e se takoer, primijetio
sam, sve ee spominjati i narednih mjeseci, to bi u praksi znailo da sve
lanice EU-a ubudue dugove prave i otplauju zajedno. Politika prednost
takvog rjeenja jest to bi to dovelo do jo vee europske integracije jer bi EU
morao uvesti zajedniku fiskalnu politiku1'. to doista jest politika prednost,
ali za Iluminate.
O
istim tendencijama informirao nas je i tekst na jednom drugom por
talu: Nakon to se shvatilo da Grka dalje tone unato fiskalnim restrikci
jama proirila se svijest o tome da - kao kod odluke o operaciji u sluaju teke
bolesti, rano i odluno djelovanje moe biti spasonosno u usporedbi s tak
tikom malih koraka i odgaanja. Prvo, ne treba se kladiti da e se eurozona
raspasti. Nakon ranije dogovorenog Pakta za Euro Plus, dokumenti koji su
dogovoreni 21. srpnja ukazuju na trend jaanja zajednikih institucija, poseb
no onih zaduenih za financijsku stabilnost."
Krajem srpnja osvanuo je i tekst koji je svu bit dogaaja saeo u naslovu:
Fitch: Grka u steaju! Posijano sjeme Europskog monetarnog fonda. Osim
to se spominjala kolektivna odlunost11(Elite, na to su valjda mislili), spom
injao se veliki kompromis njemake kancelarke Angele Merkel i francuskog
premijera Nicolasa Sarkozyja. Da pukne od smijeha. Naime, obje stvari
oko kojih su poputale" te dvije ,,strane idu u korist Elite. Procijenite sami:
Sudjelovanje privatnog sektora u spaavanju Grke doivljava se kao osob
ni uspjeh Angele Merkel koja je takvo rjeenje zagovarala mjesecima unato
snanim opiranjima Pariza. Njemaka kancelarka morala je, meutim, po
pustiti u onome to se danas ocjenjuje kao najznaajnije postignue za euro245

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

zonu - jaanje uloge Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), koji e

izdati jamstva novim grkim obveznicama te ubudue sluiti kao instrument
predostronosti protiv irenja financijske krize europskim kontinentom,
pomaui bankama i zemljama u krizi.
Sarkozy je slavodobitno rekao: Sloili smo se oko toga da stvorimo
zaetke Europskog monetarnog fonda. EFSF e moi izdavati kreditne linije
s pravom prvootkupa i sudjelovati u rekapitalizaciji posrnulih banaka." Tim
postignuem je osobito bila zadovoljna i Christine Lagarde, efica MMF-a.
Ona je ak bila zadivljena injenicom da su elnici eurozone odluili osnaiti
EFSF. Moe mi netko, molim vas, dodati vreicu za povraanje?
Jedan drugi lanak u naslovu nas je obavjetavao o sljedeem: Idui ko
rak: Euroobveznica. Prenosio je rije iluminatskog Wall Street Journala:
Odlunost u tjeranju banaka na dobrovoljno sudjelovanje u saniranju grkog
duga zapravo znai da rizik od zaraze i dalje opstaje. Jaanje EFSF-a udarac je
za Njemaku koja se opire jaanju fiskalne unije (samo naizgled, kad je rije
o njenim efovima, op. K.M.). U meuvremenu, u sklopu nadzora nad novim
sustavom financiranja, Europska komisija dobit e ja e ovlasti u odnosu na na
cionalne proraune, stoje korak prem a jaanju politike unije (naglasak dodan,
op. K.M.) - neto emu se osobito snano opire Francuska" (samo naizgled,
kad je rije o njenim efovima op. K.M.). Wall Street Journal je zakljuio da e
elnici eurozone, ukoliko se okupe na novom izvanrednom samitu, to uiniti
kako bi poduzeli kljuni korak na putu prema punoj politikoj zajednici: st
varanje zajednike euroobveznice. Ukoliko se okupe? Naravno da e se ok
upiti.
*

Sredinom srpnja 2011. jedan naslov je bio: Grka trese Europu - O sta
bilnosti eura ovisi stabilnost svijeta". Guverner Europske centralne banke
Jean-Claude Trichet, koji je izjavio da bi bankrot Grke mogao dovesti do
vee opasnosti nego kada je bankrotirala investicijska banka Lehman Broth
ers 2008. i gurnula svijet u financijsku depresiju, rekao je: Vlade eurozone
moraju poboljati svoje sposobnosti noenja s krizom te nauiti govoriti jed
nim glasom o tako kompleksnim i osjetljivim pitanjima." Imam neku ideju o
tome iji bi taj glas mogao biti.
Poetkom srpnja 2011. izala je vijest naslovljena: Barroso za EU trai
porez na financijske transakcije i PDV". Pisalo je da je predsjednik Europ
ske komisije, s obzirom na to da bi novi prijedlog prorauna EU za sljedeih
246

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

sedam godina trebao porasti za dvadesetak milijardi eura (s 952,4 na 972,2

milijarde) predvidio i nain poveanja proraunskih prihoda. Kako je prenio
Deutsche Welle, na predstavljaju prorauna ponovno je podnio zahtjev da se
za sve graane EU uvede izravni porez te da se uvede i porez na financijske
transakcije. Oba poreza bi direktno punila proraun EU.
Fenomenalno. Plaat emo odravanje vlastitog zatvora i zaobilaziti
proraune vlastitih drava, to je bit ove zamisli. Za sad se Njemaka, a i Da
vid Cameron u Velikoj Britaniji prave da se protive, ali ne treba biti proroki
nadahnut pa zakljuiti da e se i to ubrzo promijeniti.
Svi manipulatori dobro znaju, pravo vrijeme za donoenje vanih odluka
koje imaju neki skriveni motiv jest ljeto, dok je svima glava u nekim oblacima.
Najbolje oko ponoi ili dva ujutro, ako se radi o dobu dana. Moda su se zato
ba preko ljeta dogaala silna zbivanja koja vode svijet prema centralizaciji
vlasti nad novcem. A to je sve to ti je potrebno da bude glavni drmator u
selu, pa i u ovom globalnom. Zato je u jednom politikom tjedniku poetkom
srpnja 2011. osvanuo veliki tekst preko nekoliko stranica naslovljen ovjek
za vru uniju. To nam treba.
Tim se rijeima predstavljalo novog elnika Europske sredinje banke, Tal
ijana Maria Draghija, biveg guvernera Talijanske sredinje banke. Moda je
Mario u Italiji dobro obavio posao, pa sad ide raditi isti posao na viu funkciju.
Draghi je naslijedio Jeana Claudea Tricheta (ve sam spomenuo da je to bilo
neko zanimljivo razdoblje smjene u iluminatskim organizacijama i dravamaispostavama, u isto vrijeme se mijenjao ef MMF-a, pa ef Europske sredinje
banke, pa se udara na Ruperta Murdocha, pa se jedni diktatori koje je Elita
instalirala u Africi i Bliskom istoku zamjenjuju drugima...) na mjestu ovjeka
koji e, pisalo je, upravljati monetom 17 zemalja. Unaprijed se veselim.
Jo je pisalo da od 27 zemalja samo jo deset upotrebljava monetu koja nije
euro, ali taj e grubi propust, vjerujem, takoer brzo biti ispravljen, na ope
zadovoljstvo. Svi iluminatski sluge su se jako razveselili novom ovjeku, pa je
Angela Merkel pozdravila imenovanje Draghija kao dobar znak za neovis
nost Europske sredinje banke. Francuski predsjednik Sarkozy kazao je kako
je imenovanje Draghija najbolji izbor za tu instituciju. Nekako nisam ni sum
njao da e im se dopasti. Kao i obino, najvanije, ono o emu se doista radi,
pisalo je na samom kraju teksta, u zadnjem odlomku koji nas je obavjetavao
daje Draghi i za stvaranje eurobonda, dakle za stavljanje na trite europskih
obveznica s kojima bi se sueljavala dunika kriza.
Metoda problem- reakcija-rjeenje otkrivala se u nastavku, gdje je pisa
lo da je jo prije 17 godina predsjednik Europske komisije Jacques Delors
247

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

predloio izdavanje obveznica za gradnju infrastrukture, ali su se mnoge

drave tome protivile11. Eto im ga sad na. Kad je neto dio plana, ti deki malo
priekaju, pa onda dou iz neoekivanog smjera s nekom novom situacijom
(u ovom sluaju, dunikom krizom) koja prisili rtve da prihvate ono to
nitko razuman ne bi sam od sebe prihvatio. Dalje je pisalo da EU jo nije
zajednica bilance i institucija, jo ne postoji europsko ministarstvo financija,
pa prema tome ni za eurobond. Draghi ipak dri da e doi do osnivanja euroministarstva financija." Draghi, kuo stara, ide to tebi!
*

U jednom politikom tjedniku jedan je autor ukratko opisao temeljni

politiko-ekonomski paradoks EU i gdje se nalazi njezina Ahilova peta.
Politiki i proraunski, EU je jo uvijek konfederacija, a monetarno je uni
tarna drava koja se naziva Europskom monetarnom unijom (EMU) ili
kolokvijalno ,,eurozonom. Dok EU broji 27, EMU ima 17 lanica. Kako EU
nema jedinstvenu poreznu, monetarnu niti kreditnu politiku, pisalo je dalje,
arhitekti Europske monetarne unije osmislili su da se stabilnost eura odrava
pomou proraunskog ,,sidra, tzv. mastrihtskih mjerila, koje ima dvije odred
nice: godinji manjak (deficit) u nacionalnim proraunima zemalja lanica ne
smije biti vei od 3 posto, a udjel javnog duga u BDP-u ne smije premaiti
60 posto. Velika veina EU zemalja, posebice zemlje svinje, odavno su, a
pogotovo u razdoblju svjetske financijske krize, probile ta mjerila. Rezultat je
dramatina europska dunika kriza koja se najradikalnije vidi na primjeru
grke duniko-proraunske tragedije.
U biti, rije je o koraku koji je David Icke najavio, u kojem se krizom prisil
ilo drave da potroe svoje zadnje metke, a potom e se na njih stutiti jo
vea kriza koju vie nee biti u stanju nadvladati, pa e morati prihvatiti uvjete
Iluminata i njihove argumente" za uvoenje centralizacije financijskih vlasti.
Zato se sad po novinama i spekulira kako bi se EU mogla raspasti, ali to je
samo farbanje. U istom tekstu naiao sam na naznake da je to doista tako.
Autor je, dodue, napisao da svi statistiki pokazatelji i ekonomske doktrine
ukazuju na to da bi se EMU mogla jednostavno raspasti prije nego RH u nju
2013. godine stigne". Naime, na mogunost raspada EMU, pisalo je, ukazao
je i veliki vra suvremenih kriza, Nouriel Roubini, koji je uspio predvidje
ti pojavu triju velikih ekonomskih potresa u 21. stoljeu: krizu internetske
ekonomije (2000.), svjetsku financijsku krizu (2007.) i europsku duniku
krizu (2009.). Insider, vidi se iz aviona. Zato je unaprijed znao.
248

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

Roubini pie za iluminatske novine Financial Times, reeno je dalje i

osnailo moje uvjerenje, a predvia mogunost raspada eurozone i bijeg
Grke i drugih zemalja-svinja od eura prema nacionalnim valutama i suve
renim monetarnim politikama. Na tragu slinog razmiljanja" - pisalo je pridruili su mu se i brojni ugledni liberalni (!) ekonomisti", pa su nabrojani.
A evo emu slue te najave: Svi oni dokazuju kako pred EU stoji dvojba: a)
daljnja - brza i radikalna - proraunska i politika centralizacija koju drave
lanice i europski narodi nikako ne ele ili (b) opasnost od raspada EMU,
ali i EU. Ma dajte, nema anse da se EU raspadne zbog ovih kriza. One su
napravljene zato da bi se drave prisililo upravo na ovu prvu mjeru, koju nitko
normalan ne eli, a koju im sad predlau ovi jako vjerodostojni strunjaci iz
ovih tako uglednih novina. To su teka sranja.
A bit e ih jo u vidu naslova poput Direktorica MMF-a upozorila: Svjets
ki gospodarski izgledi mrani, EU treba meunarodnu pomo iz prosinca
2011. Ona je otila korak dalje od same EU. Za Wall street Journal Lagarde
je rekla da su svjetski gospodarski izgledi prilino mrani to e zahtijevati
djelovanje svih zemalja, poevi s onima u Europi, kako bi se sprijeilo da
eskalira kriza koja nosi rizik od globalne depresije te da e za rjeavanje eu
ropske dunike krize, po njezinim rijeima, biti potrebna meunarodna
pomo, vjerojatno kanalizirana kroz MMF: To nije kriza koju e rijeiti jedna
skupina zemalja poduzimanjem akcije. Nadamo da e biti rijeena aktualnim
djelovanjem svih zemalja, svih regija i svih kategorija drava, dodala je elnica
MMF-a. (Naglasak dodan.) Jo je rekla da globalni ekonomski elnici sada
trebaju primijeniti holistiki (cjelovit) pristup prema rjeavanju sustavnih sla
bosti, poput onih na koje ukazuje sadanja dunika kriza eurozone te da
demokratski politiki procesi esto oteavaju brza r j e e n j a (Naglasak dodan.)
Moe li biti jasnije? Jebiga, pie u novinama.
*

Pa kako se postaviti, namee se pitanje. Naizgled, nema izlaza, ispada

budala u svakom sluaju. Ako si za to da te banke deru jednako si suicid
alno raspoloen, kao i ako si za to da svjetska tijela uvedu globalnu regulativu
banaka koja e s vremenom prerasti u svjetsku banku koja e nametati jo vie
kontrole, i kojoj emo biti izloeni na milost i nemilost bez ikakvih izgleda da
je nadziremo. To je namjerno tako postavljeno, a sva druga mogua rjeenja
su preuena. Za poetak, treba prepoznati nain manipulacije i vlastiti um
vratiti pod svoju vlast. Onda e se nai rjeenje koje mimoilazi ili nadilazi
249

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ovu iluziju da postoje samo dva mogua rjeenja, koja su oba za nas stvorili
Iluminati, kako bismo imali osjeaj da imamo nekog izbora. Oba izbora su
njihova, zato treba stvoriti razumijevanje iz kojeg e biti mogue smisliti jo
desetke mogunosti. Primjer Islanda u tom je smislu vrlo pouan i pokazuje
elementarnu snagu jednostavnog ,,NE.
Ponuene mogunosti ionako nisu mogunosti. One su odavno odreene,
samo se sada radi na tome da se uvjeri ljude da te mjere ne samo prihvate nego
i sami zatrae. Bernays je to nazvao stvaranjem pristanka" Ako ne vjerujete,
evo teksta iz jednog politikog tjednika jo iz listopada 2010. iji je naslov bio
Ulaskom Hrvatske dovriti reforme u EU, a nadnaslov Tajni plan njemake
kancelarke Angele Merkel. Dodue, radi se o dravama, a ne o bankama, ali
ista ideja je u temelju.
Nova pravila financijski odgovornog ponaanja vlada drava Europske
unije, pisalo je, koja su nakon dugog lobiranja njemake kancelarke Angele
Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja dogovorena prolog
tjedna" mogla bi se pokazati kao glavni adut Hrvatske u nastojanjima da pos
tane lanica EU do kraja 2010. godine." Kako te novine doznaju iz izvora u
Bruxellesu" (to znai da ih netko koristi za oblikovanje javnog mnijenja"),
pristupni ugovor s Hrvatskom mogao bi posluiti da se uvedu i dogovorene
promjene u Lisabonski sporazum. (U biti nisu dogovorene, nego iz pozadine
diktirane, a Sarkozy i Merkel na pozornici uvijek glume raspravu. Na kraju se
sloe oko istog rjeenja poveanja ovlasti nadnacionalnih institucija.)
Naime", pisalo je dalje, odlukom 27 elnika europskih drava, u budunosti
e biti uvedeni znatno otriji mehanizmi kontrole, ali i kazne za drave koje ne
budu potovale dogovorena pravila o maksimalnom proraunskom deficitu s
ciljem da se smanji mogunost izbijanja velikih financijskih kriza, poput one
koja je zahvatila Europu 2008." Tjah. Da je nekome do prestanka kriza ne bi
ih namjerno stvarao. Da bi dogovorena pravila stupila na snagu", pisalo je
dalje, potrebno je mijenjati Lisabonski sporazum." Problem je u tome to, ,,u
sluaju da promjene Sporazuma obuhvaaju znatnije promjene u podjeli ov
lasti izmeu nacionalnih vlada i slubenih institucija EU, novi prijedlog ugo
vora potrebno je ratificirati putem referenduma u svakoj od drava lanica."
Ne opet referendum! To svakako treba izbjei, uvijek e se nai
pametnjakovii u nekoj dravi koji e izglasati drugaije nego to su se Sarkozy
i Merkel dogovorili. Zato su ti manipulatori smislili da se nova pravila uvedu
kao dio pristupnog ugovora koji e s Unijom potpisati Hrvatska: Tako bi se
izbjegao scenarij na temelju kojeg bi za formalno prihvaanje izmjena Lisabonskog sporazuma bio potreban referendum, nego bi bila dovoljna ratifikacija
250

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO B A LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

u nacionalnim parlamentima11. A s njima smo do sad uvijek lako, smatraju

Iluminati i u pravu su. Sad dolazi najopasniji dio po slobodu, kojeg smo ve
uli iz usta Angele Merkel. Tim bi manevrom, pisalo je dalje, moda mogao
proi i prijedlog Njemake da se dravama prekriteljima pravila financijske
odgovornosti privremeno oduzme pravo glasa u europskim institucijama."
Da opet malo razmotrimo tu situaciju. Tijela EU donose pravila o troenju
novca prema svojem nahoenju. Ako to netko ne moe izvesti, ostaje bez
prava glasa. ak i ovog krnjeg prava glasa, u kojem graani Europe sudjeluju
tek formalno, a sad e se otvoriti mogunost da se otpile i vlade koje su ve
sada marionetske, ali ipak pod odreenim pritiskom jer im sudbina ovisi o
izborima, pa nee biti nikakve prepreke svevlasti europskih institucija. Taj
prijedlog11 - pisalo je u nastavku - za sad je odbijen upravo zato to su europ
ski elnici ocijenili kako je neizvediv i kako ne bi dobio podrku graana na
referendumu. Ipak, moda bi mogao biti uveden kao dio hrvatskog pristup
nog sporazuma, a moe se pretpostaviti kako bi u tom sluaju Njemaka i
Francuska snanije podupirale to skoriji ulazak Hrvatske u EU.
Tako se o demokraciji razmilja u Europi. elnici europskih drava
razmiljaju kako da iskljue graane iz procesa odluivanja (jo je Bernays
proglasio graane preglupima da znaju donijeti pravu odluku), a europske
vlasti razmiljaju kako da iz odluivanja iskljue elnike europskih drava,
koji ionako pleu na njihovu glazbu, ali bilo bi dobro da, zlu ne trebalo, nem
aju nikakvu mogunost napraviti drugaije, za sluaj da se pojavi neka usijana
glava.
*

Sredinom kolovoza 2011. novine su nas i dalje obavjetavale o daljnjim ko

racima prema uvoenju svjetske valute i centralizacije vlasti. Naravno, kroz
onu svoju udnovatu prizmu teorije spontanog razvoja dogaaja, jer su se
Merkel i Sarkozy nali da smisle rjeenje za krizu. Evo to su smislili: Os
niva se vlada eurozone - init e je efovi drava i vlada. Za predsjednika je
predloen ef Europskog vijea Herman van Rompuy. (naglasak dodan).
Na stari znanac i bezlini birokrat Iluminata. Pisalo je i da su ulagai ostali
razoarani dogovorom elnika Francuske i Njemake koji su izloili dugoroni
politiki plan vreg integriranja eurozone, ali nisu najavili konkretne mjere
za obuzdavanje dunike krize. Prioriteti, prioriteti...
Porez na transakcije predstavili su nunim da bi se bankarska ekonomi
ja stavila pod kontrolu" te rekli da bi zemlje eurozone trebale ogranienja
251

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

proraunskog deficita unijeti u nacionalne ustave. asna rije, to im je ide

ja, proraun staviti u ustav. Bizarno. Analitiari su procijenili da, iako nisu
ispunjena oekivanja ulagaa, dvojac je uinio veliki iskorak prema stvaranju
fiskalne unije, nune za budunost eura.
*

U nekim je naslovima tih dana bilo saeto sve: Snien kreditni rejting
SAD-u, Kina poruila: Potrebna nova globalna valuta za rezerve!11; Kina
trai uvoenje globalne valute11; itd. Da ne biste pomislili da su nekakvi spon
tani i neoekivani dogaaji doveli do ovih prijedloga, pogledajte ovaj naslov:
Strauss-Kahn: Potrebna stabilnija globalna valuta11.
Vrlo aktualan naslov, zar ne? No, vijest potie iz davnog studenog 2009.
godine. U njoj je pisalo: Postizanje vee globalne valutne stabilnosti je im
perativ, istaknuo je izvrni direktor MMF-a na forumu u Pekingu11. Objasnio
je, a Reuters prenio, da to znai da se svijet ne moe vie oslanjati na valutu
jedne jedine zemlje, kao to je inio od okonanja koritenja standarda u zlatu.
Strauss-Kahn je tada ponovio svoj stav da nova globalna valuta treba biti neto
drugo od Specijalnih prava vuenja (SDR), obraunske jedinice MMF-a.
Pazite i ovo: Pisalo je da je Strauss-Kahn tada, 2009. godine, izrazio bojazan
da bi politika volja da se reformira svjetski monetarni sustav mogla splasnuti
ukoliko za godinu dana izblijede vidljivi znaci sadanje ekonomske krize. (Na
glasak dodan) Da, opasno je ostati bez krize. Naglasio je da je polet za surad
njom ve neto manji, est mjeseci nakon to je na londonskom samitu Grupe
20 najrazvijenijih zemalja svijeta i privreda u naglom usponu (G20) postignut
dogovor o neophodnosti promjena kako bi se osigurao stabilniji globalni fi
nancijski poredak. Kad je ljudima dobro, ne ele diktaturu, pa ak ni onu koja
se skriva iza izraza kao to su stabilniji globalni financijski poredak11.
X

U rujnu 2011. bivi njemaki kancelar Schroeder (1998.-2005.) u razgo

voru za njemaki politiki magazin Der Spiegel je rekao, a na portal prenio:
Trebamo Sjedinjene Europske Drave s jedinstvenom vladom11.
Pisalo je da je dao nekoliko hrabrih prijedloga11, a iz njih je postalo i pot
puno vidljivo zato se toliko mae prijetnjom da e se eurozona raspasti i da e
projekt EU propasti, to je potpuno nerealno za oekivati, pa nije to nekakav
entuzijastiki projekt dobronamjernih ljudi: ,,U vrijeme kad se sve vie spom
252

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

inje mogui raspad EU, a zajednika valuta visi o koncu dunike krize, dok
se kancelarka Merkel suoava sa sve veim nezadovoljstvom Nijemaca koji
smatraju da njemaka gospodarska lokomotiva ne moe vie za sobom vui
vagone pune Grka, panjolaca i Talijana, on (Schroeder) je izaao s idejom o
ponitenju nacionalnog suvereniteta europskih drava i - stvaranjem Ujedin
jene Europe po uzoru na SAD. Kakva originalna ideja!
Sadanja kriza neumoljivo jasno pokazuje da ne moemo imati zonu
zajednike valute bez zajednike fiskalne, gospodarske i socijalne politike.
Morat emo se odrei nacionalnog suvereniteta. Od Europske komisije trebali
bismo napraviti vladu koju bi nadzirao Europski parlament. A to znai Sjed
injene Europske Drave. rekao je on i zauzeo se za fiskalnu uniju kakvu su
ve predlagali njegovi kolege slugani Sarkozy i Merkel ve od idue godine:
Njemaka i Francuska poslale su snaan signal s planom europske gospodar
ske vlade (...) i s odgovarajuom vlasti poput europskog ministra financija. U
tekstu je reeno: Vrijeme je da se ili prekine s projektom ili krene korak dalje
i stvori uinkovita jedinstvena drava.11 Ja glasam za prekidanje projekta. Pi
tanje jest: u iju e korist ta jedinstvena drava biti uinkovita11?
*

Ako jo uvijek netko sumnja u ostvarivanje Plana, evo i sljedeeg naslo

va: ,,MMF poruuje EU: Prekinite neproduktivnu raspravu i integrirajte
se odmah. MMF je upozorio EU da mora okonati svoju neproduktivnu
raspravu oko restrukturiranja dugova i, u dosad nezabiljeenoj vanjskoj in
tervenciji u ustroj EU, poruio tom savezu da se mora bre i snanije integ
rirati kako bi sprijeio globalnu katastrofu. Tvrdei daje Europa na prekret
nici", v.d. ravnatelj MMF-a John Lipsky na sastanku s europskim ministrima
financija u Luksemburgu rekao je: Euro-podruje treba ojaati ekonomsko
upravljanje i moda treba biti nametljivije prema nacionalnim strukturama.
MMF je rekao da je nuna jo vea ekonomska i financijska integracija te
snanije intervencije EU u nacionalne ekonomije.
Business.hr nas je krajem 2011. obavijestio: Zemlje eurozone mogle bi
relativno brzo stvoriti uniju stabilnosti kojom bi se osigurala dublja fiskalna
integracija, izjavio je juer njemaki ministar financija Wolfgang Schauble
za televiziju ARD. Reuters pie da Njemaka i Francuska razmatraju metode
kojima bi se osigurala dublja i bra fiskalna integracija meu zemljama euro
zone. Potom su novine prenijele i glas iskusnog Europljanina1' Hans-Dietricha Genschera, biveg njemakog ministra vanjskih poslova: Kriza bi se
253

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

mogla oteti kontroli - treba nam vie Europe", koji je rekao: Danas znamo
da je Europa dobro pripremljena za novi svjetski poredak jer smo ujedinili
svoje snage jer moramo uvidjeti da monetarna unija mora biti i financijska i
gospodarska unija. Za novi svjetski poredak je svakako pripremaju.
*

Portal politika.hr u listopadu 2011. pod naslovom Novi ok iz EU - tajno

izglasana ekonomska diktatura" pisao je : ,,U srijedu 28. rujna EU je izglasala
novi paket ekonomskih mjera poznatijih pod pitomim nazivom - Six Pack.
Ono to se krije iza ovog zakona je zapravo puno dublji problem koji po prvi
put na legalan nain ostvaruje ono o emu se ve dugo govori u kritikim
krugovima - poetak centralizirane ekonomske diktature! Europska komisija
je tako dobila pravo da odluuje o proraunima zemalja lanica kao i o svim
sloenijim pitanjima vezanima za ekonomije pojedine drave, poput politike
zapoljavanja kadra, otputanja radnika, radnog vremena, praznika itd. i to s
mogunou ukidanja svih radnikih povlastica ukoliko to zahtjeva trenutno
stanje u dravi lanici. (...) Predsjednik komisije Barosso ovakve poteze na
ziva revolucijom to nas nevjerojatno podsjea na revoluciju Baracka Obame
koji je u Vladu uveo glavne krivce za globalnu krizu s opaskom da e najbolje
problem rijeiti oni koji su ga i stvorili. Sada krupni kapital i neoliberalizam
u sprezi s monim bankarima poinju diktaturu Europom na dosad nevien
nain, poput Goldman Sachsa u SAD-u. Monetarna kontrola i komisijska dik
tatura su zaahureni pod nazivom Six Pack i Reforma deficita zemalja lanica,
kao i pod vrstom medijskom blokadom.
Vijesti o centralizaciji svjetskog globalnog sustava nije manjkalo. Jacek
Rostovski, europski ministar zaduen za financije u Poljskoj, zemlji koja pred
sjedava EU, u Europskom parlamentu je ak rekao da bi razbijanje eurozone
moglo kroz desetak godina dovesti do oruanog sukoba, to je potpuna kretenarija.
X

Poetkom prosinca 2012. glavne sredinje banke diljem svijeta najavile su

program koordinirane akcije osmiljene kao podrka globalnom financijskom
sustavu. Europska sredinja banka, amerika sredinja banka Fed, britanska
sredinja banka Bank of England i sredinje banke Kanade, Japana i vicarske
sudjeluju u inicijativi. Unaprijed se i opet veselim.
254

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

U sijenju 2012. Vijee biskupskih konferencija Europske unije (COMECE)

u Bruxellesu je upozorilo na opasnost raspada eurozone i eli novu razinu
integracije, a posebnu pozornost trebat e dati nadzoru i regulaciji finan
cijskoga i bankarskog sektora11. To se nadovezalo na naslov iz listopada 2011.:
Vatikan trai stvaranje svjetske vlade!11, kada je papa predloio prevladavanje
sustava iz Bretton Woodsa i stvaranje nove svjetske financijske vlasti koja bi,
zbog ekonomske krize, utvrdila pravila tijeka i sustava monetarne razmjene.
Papinsko vijee za mir i pravdu nainilo je svoj dokument O reformi
meunarodnog financijskog i monetarnog sustava u kontekstu globalne javne
vlasti u kojem stoji da je potrebno da UN preuzme na sebe stvaranje nove
financijsko-monetarne vlasti nakon to su propale institucije kao to je sustav
iz Bretton Woodsa, zatim G8 i G20 itd., a svjetska bi banka trebala postati
nekom vrstom sredinje svjetske banke11te bi svjetska vlada trebala upravljati
financijskom situacijom11. Vatikan je odluno osudio ekonomski liberalizam
bez pravila i nadzora koji je doveo do stanja u kojem se sada nalazi svjetska
ekonomija11, to predstavlja zorni primjer taktike problem-reakcija-rjeenje.
Vatikan je pozvao na utemeljenje nadnacionalnoga tijela koje bi djelova
lo na cijelom svijetu i imalo univerzalnu jurisdikciju u odluivanju i uprav
ljanju ekonomskom politikom. Takvo bi se tijelo isprva oslanjalo na Ujedin
jene narode, ali poslije bi se osamostalilo. Vatikan smatra da MMF vie nema
ni snagu ni sposobnost da stabilizira svjetske financije te da svijet zato treba
minimalan zajedniki sustav pravila za upravljanje globalnim financijskim
tritem te neki oblik globalnog monetarnog upravljanja: Naravno, takva
transformacija bit e uinjena uz postupan i uravnoteen prijenos dravnih
ovlasti na svjetsku i regionalne vlasti, ali to je nuno jer danas i dinamika
ljudskoga drutva i gospodarstvo i napredak tehnologije prelaze granice koje
su u globaliziranu svijetu zapravo ve erodirale.
Reuters je taj korak Vatikana ocijenio krajnje sljepaki: Dokument to ga
je izdala vatikanska komisija Iustitia et Pax bit e glazba za ui prosvjednika
koji okupiraju Wall Street i slinih pokreta diljem svijeta11. No, to ni nije udno
jer su i ti pokreti dio recepta problem-reakcija-rjeenje. Oni su ovaj srednji
korak - reakcija. Kakvo se rjeenje nudi dosad je ve potpuno jasno. Oito,
deki su potroili MMF, potroili su i EU i sada idu na sljedei korak.
*

255

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Da se dijelovi slagalice ispred naih oiju savreno slau svjedoio je i

sljedei naslov iz novina: Neoekivani simpatizer - Soros podrao prosvjednike na Wall Streetu. Neoekivani? Vrlo teko.
U rujnu 2011. Elitin potrko George Soros u iluminatskom Financial Timesu objavio je lanak u kojem predlae radikalan plan za spas eurozone koji
zahtijeva tri odvana koraka. Vlasti eurozone najprije bi morale dogovoriti
novi sporazum koji bi stvorio zajedniku riznicu podruja jedinstvene europ
ske valute. Budui da e to sigurno potrajati, ugledni investitor je predloio
da se velike europske banke u meuvremenu stave pod kontrolu Europske
sredinje banke koja bi im zauzvrat dala privremene garancije i trajno ih rekapitalizirala. U tome bi svoju ulogu odigrao i Europski fond za financijsku
stabilnost koji bi trebao suraivati s Europskom sredinjom bankom.
U listopadu 2011. George Soros je kroz Financial Times sastavio apel eu
ropskim elnicima (itaj Sarkozy-Merkel) s jo 95 prominentnih politiara
(prijateljima u nevolji se pie, tako je reeno, zbljuv) u kojem ih zaklinje
da se napokon odreknu financijske suverenosti i stvore zajedniku blagajnu.
Ideja koja je donedavno zvuala apsolutno neprihvatljivo pomalja se kao jed
ino stvarno rjeenje za financijski slobodni pad eurozone kojem svjedoimo."
lanak je inae bio naslovljen Soros preklinje EU da spasi euro". Doista bi
zarno. Zato mu je toliko stalo? Moda je ovjek velikog srca.
I
opet - moe li biti jasnije kuda sve ovo vodi? A i kako se ta igra vodi.
Jer, pisalo je dalje, ,,i panjolske banke dale su obol gravitaciji". (Iluminatske)
agencije za kreditni rejting S&Ps i Fitch srozale su im ocjenu. (...) Prva
je spustila ocjenu za njih deset (sa AA- na AA), ukljuujui dvije najvee
panjolske banke Santander i BBVA, a druga njih est. Proli je tjedan Fitch
takoer degradirao ukupni kreditni rejting panjolske, a istu su pljusku agen
cija nedavno doivjele francuske i britanske banke."
Zato Soros, neoekivano", predlae: Treba uspostaviti centralnu blaga
jnu koja e stajati iza valute, a lanice eurozone moraju prihvatiti zajedniku
fiskalnu disciplinu!" Jo je pisalo da je Soroseva zamisao samo donekle na
tragu onoga to rade (iluminatski poslunici) Sarkozy i Merkel - davanje
ovlasti Europskom fondu za financijsku stabilnost da dokapitalizira banke.
No, on bi iao i korak dalje. Kljuna je uloga Europske sredinje banke." U
vijesti je tono zakljueno: Dakle, rjeenje maarskog milijardera je da se
vlade eurozone odreknu pozamane koliine svojih suvereniteta i monetarnu
politiku stave u ruke neke budue centralne kase koja e propisivati poreze,
kamatne stope i kontrolirati valutu, a zauzvrat e svima biti zagarantirana sta
bilnost". Pitanje je jesu li autori vijesti svjesni postojanja ireg plana kojega
2 56

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

je taj korak dio. Naravno, trebalo je prije malo pojaati razloge za uvoenje
financijske diktature. To je napravljeno poetkom prosinca 2011. kroz naslove
poput Najavljena masovna kreditna degradacija":
Agencije za kreditni rejting konano su izgubile strpljenje za okolianje
Berlina i Pariza po pitanju rjeavanja krize eura. Standard and Poors stavio
je 15 zemalja eurozone na listu za kreditni odstrel i ako samit u Bruxellesu
u etvrtak i petak ne bude zakljuen radikalnim akcijskim programom, svi,
od Njemake, Finske i Nizozemske pa do Francuske mogu oekivati gubitak
vrhunskog kreditnog rejtinga.
Reeno - uinjeno. Polovicom sijenja novine su citirale iluminatsko glasi
lo Wall Street Journal: Kreditna agencija Standard & Poors snizila je kreditne
rejtinge Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slovakoj, Malti, Italiji, panjolskoj,
Portugalu i Cipru prolog tjedna, to baca svjee sumnje na sposobnost mon
etarne unije da uspijeva rijeiti financijsku krizu. Jo je pisalo da bi odluka
S&P-a mogla produbiti duniku krizu jer e vjerojatno poveati trokove
zaduivanja". Upravo zato je i donesena. Ali su zato prolotjedna zbivanja na
financijskom planu potaknula i raspravu o ulozi Europske sredinje banke.
A jesam se nasmijao kad sam u oujku 2012. u glavnim domaim proiluminatskim novinama proitao da je Soros rekao sljedee: Vidite, razmiljao
sam o tome i tek mi je nedavno sinulo u emu je problem: pojedinano, eu
ropske zemlje ne upravljaju eurom! One nemaju nikakve kontrole nad emisi
jom (vlastite) valute. One su u istom poloaju kao i zemlje Treeg svijeta koje
se zaduuju u stranoj valuti11. ovjek je naveer legao u krevet, ruke zabacio
iza glave, malo sanjario, malo razmiljao i bingo!
Nastavio je: U sluaju azijskih zemalja, strogu financijsku disciplinu
nametnuo je MMF. U europskom sluaju tu ulogu igra Njemaka. No, poli
tika stroge fiskalne discipline je kontraproduktivna, budui da prezaduene
zemlje gura u recesiju, a duniki im se teret pritom poveava. Upravo to se
dogaa u Europi...11
Na nekim internet-portalima u kolovozu 2012. pisalo je kako George So
ros i njegov kolega, milijarder John Paulson ubrzano prodaju dionice i kupuju
zlato. Uostalom, sigurno vam nije promaklo kako su sve zlatarne kod nas,
a i diljem Slovenije i Italije pa vjerojatno i drugdje, opremljene ogromnim
oglasima Otkupljujemo zlato11. Masovni otkup zlata znaajan je pokazatelj
neeg vanog, ali mediji se tim pitanjem nisu bavili iako nijednoj dravi ne bi
smjelo biti nevano tko to na njenom teritoriju otkupljuje zlato. Na temelju
svega to se vidi o trenutnom stanju svjetskih financija, oito je da prisustvu
jemo kontroliranom opem financijskom kolapsu svih valuta kako bi se stvor
2 57

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

ili razlozi za uvoenje jedinstvene svjetske valute. Iz te perspektive savreno

ima smisla to oni upueni u Plan od svjetskog stanovnitva skupljaju zlato,
jedinu pravu vrijednost, da budu spremni za trenutak kad papirnati novac
izgubi svaku vrijednost.
Sredinom kolovoza 2012. jedan je autor, u tekstu pod naslovom Zato
George Soros i John Paulson kupuju toliko zlata, zakljuio da je najbolji nain
da se ustanovi to se sprema na svjetskim financijskim tritima promatranje
to rade insideri. Bavio se neobinim potezima koje su tih dana vukli insideri
Wall Streeta i glavne svjetske sredinje banke. Vie od 600 izvrnih direktora,
napisao je, dalo je ostavke u zadnjih dvanaest mjeseci. Napisao je da je So
ros, prema izvjetaju s kraja lipnja 2012., prodao svoje dionice na glavnim
financijskim tritima. Rije je o vie od milijun dionica financijskih tvrtki i
banaka meu kojima su nama dobro poznate iluminatske bankarske ispostave
Citigroup (420.000 dionica), JP Morgan (701.400 dionica) i Goldman Sachs
(120.000 dionica) u ukupnoj vrijednosti od skoro 50 milijuna dolara. U isto
vrijeme je kupio 884.000 dionica zlata kroz SPDR Gold Trust, u vrijednosti
do vie od sto milijuna dolara. To ima smisla, pie autor, ako zna da e doi
do kolapsa financijskog sustava. Milijarder John Paulson (koji je zaradio 20
milijardi dolara tijekom svjetske kreditne krize 2008.) kao lud kupuje zlato,
a njegova tvrtka sad ima vie od 44 posto svog bogatstva od 24 milijarde
dolara u zlatnim polugama". U isto vrijeme sredinje banke gomilaju zlato.
Prema Svjetskom vijeu za zlato, koliina zlata koju su kupile sredinje banke
tijekom drugog kvartala 2012. vinula se u visine": 157,5 metrikih tona zlata
kupljenih u tom kvartalu iznosi poveanje od 62,9 u odnosu na prvi kvartal
2012., a 137,9 posto u odnosu na drugi kvartal 2011.
*

Krajem sijenja 2011. HINA je prenijela vijest naslova: Zbogom suveren

ima - Merkel najavila potpunu centralizaciju EU". Merkel je karte stavila na
stol rekavi: Moja vizija je jedna politika unija, jer Europa mora ii takvim
svojim putem. (...) Tijekom duljeg procesa prenijet emo svu mo u ruke Eu
ropske komisije koja e na kraju voditi Europu kao jedna nova ujedinjena eu
ropska vlada. Takoer je kazala kako bi jo vii stupanj europske integracije na
kraju mogao znatno pridonijeti rjeenju dunike krize: Moi emo ojaati
nau zajedniku valutu samo ako budemo suraivali na zajednikoj politici.
Moramo biti spremni polako davati sve vie ovlasti i moi samoj EU.

258

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

Opet, reeno - uinjeno. Krajem sijenja novine su nas obavijestile:

X elnici Europske unije postigli su u ponedjeljak naveer u Bruxellesu dogoor o fiskalnom paktu koji e potpisati 25 od 27 zemalja lanica, sve osim
Velike Britanije i eke. Velika Britanija je jedan od glavnih glumaca na po
bornici, ali da vidimo kako je oligarhija reagirala na odbijanje eke da se
povinuje diktatu. Ve prvog dana veljae naslov je glasio: Prag odbio fiskalni
akt, pritisci unutar i izvan zemlje ve poeli. Izmeu ostalog je pisalo: ,,Zaimljivo je primijetiti da, ba kao i u sluaju Londona, nakon odluke Praga
rvi kritiari takve odluke su upravo dominantni domai mediji." To mi je
nekako poznato.
' eki dnevni list Hospodarske Noviny tako je objavio naslov Niti da niti
ne. eka je sada sama u Uniji. U tekstu se nastoji prikazati odluka Praga
kao izuzetno nepovoljna po zemlju. Izmeu ostaloga napisano je: eka
Republika nee sjediti za okruglim stolom, ak niti u ekaonici. eka oito
preferira sluati razgovore preko zida iz svoje male minijaturne sobice iz koje
nee nikako moi utjecati na odluke i dogaanja u Europi." Kao da sluam
Milanovia dok nas je uvodio u EU.
eki premijer Petr Neas branio je svoju odluku rekavi da pakt ne dono
si nikakve politike beneficije i ne ostavlja prostor da svaka lanica podjed
nako zastupa svoje stajalite na EU summitima, a predsjednik eke Vaclav
Klaus takoer je protiv bilo kakve dodatne europske integracije. List Prague
daily monitor navodi kako su francuski mediji okirani ekim odbijanjem
fiskalnog pakta.
Postavlja se pitanje" - nastavljao je tekst - zato je vlast u Pragu odbila
fiskalni pakt? Odgovor se svakako nalazi u injenici da je eka ekonomija
jedna od najstabilnijih u Europi. Financijska kriza zemlju uope nije snano
pogodila, pogotovo ako usporeujemo s rasulom koje se dogodilo u drugim
lanicama. Bankarski sektor je izuzetno stabilan, razlog tome su manje krize
koje su pogodile zemlju kasnih 90-ih. Iz tog perioda eka je izala kao daleko
ureenija ekonomija. eki vanjski dug jedan je od najmanjih u Europi. Zbog
krize djelomino je smanjen izvoz, ali eka je jo uvijek snaan izvoznik.
Zemlja je zadrala svoju valutu, eku krunu, tj. nije lanica eurozone. Us
prkos krizi BDP je rastao, a rast je prognoziran i za 2012. Plae su takoer
kontinuirano rasle jo od 90-ih. Nezaposlenost je izuzetno niska u usporedbi
s ostatkom EU-a, prema posljednjim podacima iznosi svega 6,5%, bez ten
dencije rasta. eka je jedna od daleko najstabilnijih lanica EU i sasvim je
logino da eli tu stabilnost sauvati. Ulazak u fiskalni pakt mogao bi ugroz

259

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

iti njihovu stabilnu ekonomiju i jasno je da postoji znatan otpor. Ispada da je

svima bolje, im su dalje od diktata EU. Ili sam ja to samo umislio?
*

Osvanula je tako i vijest o 41. svjetskom gospodarskom forumu u vicarskom

gradiu Davosu gdje su se nale zemlje skupine G-20 da bi zakljuile da... svi
jet ne bi preivio jo jednu krizu globalnih razmjera i zato se ne smije vratiti
starim navikama.11 Da pogodimo, rjeenje je daljnja centralizacija svjetskog
monetarnog sustava?
Davosu je Elitin poslunik, tzv. francuski predsjednik Nicolas Sarkozy
poruivao da nee biti smaka eura, jer ni on niti njemaka kancelarka An
gela Merkel to nee dopustiti", to me tako jako udi. Sarkozy je prodao jo
bljuzgi, upljih rijei i parola, iako se izmeu redova nasluuje i istina: Pi
tanje eura nije samo monetarno pitanje, ak ni gospodarsko, ve stvar iden
titeta te je jako vano da ga svi zajedno obrane." Zapravo je htio rei da su one
prvobitne isprike za uvoenje otvorenog trita i zajednike valute radi opeg
razvoja trgovine i prosperiteta svih ukljuenih bile obine lai. Sad im euro
treba radi identiteta", kako bi u konanici sve razliitosti Europe skuhali u
svom globalistikom loncu i napravili svijet uniformnim mjestom pogodnim
za uvoenje centralizirane diktature kroz zakone koje e donositi neizabrana
tijela (neizabrana utoliko to nitko od nas nee sudjelovati u izboru tih lju
di).
*

Sredinom 2012. novi koraci prema centraliziranju valute u naslovima nov

ina: Zlatno rjeenje za krizu - Bruxelles e mijenjati nacionalne prorau
zemalja i nadzirati rad svih 8000 banaka. Predlae se da monetarna un
dobije zajedniko ministarstvo financija." I dalje sve pie u novinama. Sa
obrnuto. Jer ovo nije rjeenje nita vie nego to je konano rjeenje trebal
veseliti idove u Drugom svjetskom ratu.
*

Krajem svibnja 2012. u novinama je osvanula Barrosova izjava da se ,,eu

rozona treba pretvoriti u bankovnu uniju, sa zajednikim financijskim nad
zorom i zajednikim sustavom osiguranja tednje u bankama". Sve za ljud
260

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

Predsjednik Komisije Barroso nazvao je to najvanijim ekonomskim doku

mentom ove godine'1. Za njih vjerojatno jest, a za nas tek kao indikator koliko
je tim dekima stalo do projekta uvoenja sredinje europske diktature. On
ome tko vlada lovom nije vano tko je na vlasti.
Paket kojim se mrani tip Barroso hvali daje detalje preporuke za 27 ze
malja EU, a uz njega je i dokument nazvan Akcijski plan za stabilnost, rast i
dna mjesta". Ustvari, u skladu s novoorvelovskim jezikom, rije je o planu
daljnje unitavanje svega navedenog da bi se u bliskoj budunosti, po istom
:ceptu, stvorila potreba da se sustav cijelog svijeta globalizira uvoenjem
-jetske bankovne unije. To je fraktalna geometrija na djelu, promatrajui
sadanja zbivanja u eurozoni moete sa sigurnou predvidjeti svjetska
zbivanja za koju godinu.
Bankovna unija trebala bi stati krizi na kraj" jer bi ona znaila da za
tedne uloge u panjolskim bankama vie ne jami panjolska ve itava eurozona". Komisija kae da to radi da bi smirila paniku i vratila povjerenje
jer su podaci iz 2011. i prva tri mjeseca 2012. pokazivali da je iz banaka u
Grkoj, panjolskoj i Italiji povueno 80,6 milijardi eura ili 3,2 posto svih de
pozita, dok se kapital u njemakim i francuskim bankama poveao, to znai
da kapital bjei s periferije eurozone u sredinjicu gdje se osjea sigurnijim".
Kad malo odzumiramo sliku s fokusa na sadanji trenutak postaje vidljiv jed
nostavni scenarij. 1) Stvori bankarsku krizu u zemljama PIGS-a kao jednu od
posljedica umjetno stvorene svjetske krize, ali i naredbi EU za obuzdavanjem
deficita i strogom tednjom, to rezultira oekivanim daljnjim padom gospo
darstva. 2) Naravno, ljudi e reagirati oekivano i poeti spaavati svoj novac
iz banaka, to e dalje uzdrmavati sustav. 3) Naravno, ti e ponuditi unapri
jed spremno rjeenje da se to ne dogodi, koje nitko normalan ne bi prihvatio
sam od sebe. Ukratko, to je opis cijele igre.
*

U jednom je politikom tjedniku osvanuo intervju s Kennethom Rogersom, harvardskim profesorom za krize", vjerojatno za njihovo stvaranje jer
je od 2001. do 2003. bio glavni ekonomist MMF-a. Naslov je naravno glasio:
Ve ste trebali zvati MMF", ali zapravo je u ogromnom intervjuu prepunom
svakojakih tumaenja bilo zanimljivo nai izjave o tome kako se voda tjera
na mlin Elite. Recimo, po pitanju krize u Italiji, ovjek je rekao i neto istine,
da bi ,,u normalnim okolnostima sredinja banka samo tiskala jo novca i
ne bi bilo problema". Lijepo da je to nazvao normalnim okolnostima jer to
261

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ipak implicira da ove sadanje nisu normalne: Ali sada to nije mogue jer
Europska sredinja banka to nee napraviti zbog politikih i ekonomskih ra
zloga." No, ovjek nudi rjeenje, jednu malu omicu oko vrata: Europa mora
imati novi fiskalni pakt, novi integrirajui faktor koji bi funkcionirao. Kad
Angela Merkel govori o fiskalnoj uniji potpuno je u pravu". Ruka ruku mije.
Jo je dodao: Temeljno je pitanje hoe li ove zemlje (misli na Grku, Italiju,
panjolsku, op. K.M.), ali ne samo ove nego i ostale, predati dio svoje su
verenosti u ekonomskom i fiskalnom smislu Europi". I to je zapravo cijela bit
te strune papazjanije na preko tri stranice.
1. srpnja 2012. proiluminatske novine obavijestile su nas da je ipak uspio
dogovor o bankarskoj uniji". Naslov je govorio sve: Sredinja EU banka od
2013. nadzirat e ostale banke".

Deki iz naslova ove knjige pomno e paziti da se njihov sustav ne urui,

da ljude gurnu do samog ruba, ali nikad preko. To jest, preko e ih se gurnuti
u skladu s dinamikom plana. U prosincu 2011. zajedniku akciju napravile
su Amerike federalne rezerve, Europska centralna banka te sredinje banke
Velike Britanije, Kanade, Japana i vicarske. Svakom tko je informiran o
djelovanju urote jasno je vidljivo da je to sve ista banka, jer su upravo nabro
jane glavne financijske ispostave Iluminata. Novine su to predstavile kao da
su te centralne banke odluile pomoi globalnom financijskom sustavu". U
biti, samima sebi, jer iza njih stoje isti oni koji su vlasnici i manipulatori tim
globalnim financijskim sustavom. Te su banke za pola postotnog boda snizile
cijenu prekononih dolarskih zajmova. Na to se oglasio jedan kolumnist tih
novina naslovom: Bravo, deki: Europa i euro ipak e se odrati". Umjesto da
je rekao: Deki, odjebite u skokovima.
Naveo je da je istoga dana i sredinja banka Kine olabavila zahtjev za ob
veznim rezervama i tako pustila dodatnu likvidnost i konano je rekao i neto
istinito: Duboko sam uvjeren da su ove dvije akcije koordinirane". Tono, ali
ne s dobrim namjerama. Osim toga, ta akcija ne pokazuje odlunost svjetskih
igraa da se sprijei ikakav vei poremeaj" nego pokazuje u kojoj mjeri je sve
instrumentalizirano i koliko se pazi da propast ljudi bude kontrolirana i u
malim koracima, a ne u naglim potresima koji bi mogli nepovratno pomesti
cijeli manipulativni globalni financijski sustav i izbiti iz ruke glavnu polugu
moi, maltretiranja i porobljavanja ljudi.

262

M A LI KORACI PREM A VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

Angela Merkel, pisalo je u novinama, rekla je da propast eura znai propast

Europe. Netono. Moda Europske unije, ali nju izjednaavati s Europom je
kao kad krvnika izjednaava sa rtvom. I jo se pravi da je rije o istoj oso
bi.
U jednom politikom tjedniku prenesena je sljedea izjava Angele Merkel,
iz intervjua za est najutjecajnijih europskih dnevnih novina (programiranja
javnog mnijenja nikad ne moe biti previe): Moja vizija (kao da ta dosadna
baba uope moe imati ikakvu viziju, op. K.M.) jest politika unija zato to Eu
ropa mora slijediti vlastiti put. (Prevedeno s iluminatskog novoorvelovskog,
mora slijediti iluminatski put u ropstvo, op. K.M.). Radi se o dugom procesu
u kojem emo sve vie ingerencija prebacivati na Europsku komisiju koja e
tada sve ono to spada u europski prostor tretirati kao da je vlada. Takva situ
acija zahtijevat e i europski parlament. Drugi dom tog parlamenta bilo bi
vijee koje bi se sastojalo od efova drava i vlada EU (Dakle, opet njihovi
ljudi, op. K.M.). Konano, Europski sud pravde bio bi Vrhovni sud Europe.
Eto, tako bi europska politika unija mogla izgledati jednog dana, i to nakon
mnogo prijelaznih faza.
Doista, sve pie u novinama, i metode i ciljevi. Jedino u stalnoj zamjeni
teza, gdje se ono to predstavlja katastrofalan ishod predstavlja kao veliki us
pjeh. Dodajmo jo da je i njen protivnik Sarkozy, predsjednik Francuske, u
prosincu 2011. rekao: Samo integracija i federalizacija eurozone moe spasiti
euro od propasti.
Krajem 2011. u dnevnim je novinama preko dvije stranice objavljen inter
vju s Egonom Zakrajekom, Slovencem koji je jedan od zamjenika direktora
u Odjelu za monetarna pitanja pri Odboru guvernera amerikih Federalnih
rezervi. Evo njegovog savjeta: da bi Europska unija opstala (kao daje to uope
neka dobra ideja, op. K.M.) mora se jae fiskalno i politiki integrirati, a na
jbolji je izlaz iz njene dunike krize nacionalizacija kljunih banaka. Ma nem
oj mi rei. Podsjetio je na fenomenalno rjeenje kad je ameriko ministarstvo
financija upumpalo 650 milijardi dolara u amerike banke (koji su nestali kao
da ih je progutala crna rupa, a dug se prelio na ljude). Rekao je: Mislim da
e Europljani morati zagristi i nacionalizirati svoj bankovni sustav. Pri tom
ne misli da to naprave drave lanice nego EU kao divovska drava. EU bi, po
njemu, trebala prisvojiti sve banke. Ili sam neto krivo shvatio?

263

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Na samom kraju kolovoza 2012. slagalica se poela slagati ispred naih

oiju. HINA je objavila vijest naslova Sve banke eurozone od 2014. pod na
dzorom novog zajednikog supervizora. Pisalo je da je europski povjerenik
Michel Barnier rekao da e banke u eurozoni postupno prelaziti pod nadzor
novog zajednikog supervizora, s tim da bi svih 6.000 zajmodavaca trebalo u
potpunosti prijei u njegovu nadlenost 1. sijenja 2014. godine". Za minhenski dnevnik Sueddeutsche Zeitung tip je rekao: Uvjereni smo da sve banke
moraju biti podvrgnute centraliziranom nadzoru". Uvjeren sam da ste uvje
reni. Jo je kazao da e Europska sredinja banka (ECB) dobiti sve instru
mente potrebne za efikasni nadzor banaka i bit e krajnja odgovorna instanca
za sve odluke". Provedba e biti postupna - u prvoj fazi europski supervizor
e odmah preuzeti nadzor nad bankama koje budu primale pomo iz Europ
skog stabilizacijskog mehanizma (ESM), ve 1. sijenja 2012.; u sljedeoj fazi
centralizirani nadzor bio bi proiren na najvee, takozvane sistemski vane
banke, da bi u konanici, od 1. sijenja 2014. pod njegovu nadlenost potpalo
svih 6.000 banaka u eurozoni. Jer, podsjetio je taj Barnier, proteklih godina
velik broj problema prouzroile su upravo banke koje nisu od vee vanosti
za financijski sustav. A tome i slue umjetno stvoreni problemi. Ali to smo do
sad ve nauili.

19. lipnja 2012 u televizijskom Dnevniku je za sastanak G20 u Meksiku

reeno da su se skupili da bi jo vie integrirali financijski sustav i sprijeili
krizu.

U rujnu 2012. naslov vijesti je glasio: Totalna kontrola: Barroso trai ban
karsku uniju i opi nadzor banaka!. U redovitom godinjem obraanju Europ
skom parlamentu rekao je da je kriza pokazala da su banke transnacionalne,
a da su pravila njihova nadzora ostala nacionalna. Stoga se moramo okrenuti
prema odlukama o zajednikom nadzoru. ef Europske komisije predloio
je da se formira centralno tijelo koje bi nadziralo rad svih banaka isprva u
eurozoni, a kasnije i u cijeloj EU. Dok je on to predlagao, tjedna dana ranije]
je nacrt tog tijela pred Odborom za financije Europskog parlamenta ve iznic
povjerenik za financije Olli Rehn. Jer sadanja kriza eura pokazala je da jd
dodatna fiskalna integracija jedan od kljunih koraka kako bi se u budunost
264

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

izbjegli slini scenariji i osigurala stabilnost Europske monetarne unije koja

sada broji 17 lanica.11
Zijev.
Sasvim je jasno, pisalo je, da bi odobravanje takvog poteza znailo dodatno
jaanje integracije unutar eurozone i ostalih zemalja lanica EU koje bi ga pri
hvatile. Neki usamljeni glasovi su dodue prigovorili kako moda nije u redu
jaanje moi sredinje europske financijske institucije jer je rije o instituciji
koja nije demokratski birana. A evo iz iste vijesti i cininog odgovora tom
prigovoru: Takva je zapravo i Komisija, pa to nikoga do sada nije pretjerano
smetalo.11To je istina, dragi moji spavai.
*

Istog mjeseca 2012. osvanuo je i naslov: Europa na krianju - Pusi: Bank

ovna unija dio je revolucionarnog pomaka11.
Aha, svakako.
Predlaui uvoenje jedinstvenog mehanizma za nadzor svih banaka u eurozoni, pisalo je, Europska komisija napravila je prvi korak prema uspostavi
bankovne unije koja je - uz fiskalnu uniju te jaanje ekonomske i politike
unije - jedan od etiri stupa dugorone strategije za rjeavanje krize11. Bruxelles
navijeta pretvaranje EU u federaciju nacionalnih drava, guverner HNB-a
navija za to skoriji prelazak na euro, a ministrica Pusi ima puna usta hvale
za izvjee koje su zajedniki napravili predsjednik Van Rompuy, predsjednik
Barroso, ef Europske sredinje banke Mario Draghi te ef euroskupine JeanClaude Juncker, a koje predvia puno vru financijsku, fiskalnu, ekonom
sku i politiku integraciju. Pusi je rekla da je tovrlo znaajan, gotovo revolu
cionaran dokument, o kojem je prije koju godinu bilo nezamislivo raspravljati
u europskim institucijama11 ali da bi odustajanje od toga vrlo vjerojatno bilo
odustajanje od europskog projekta11, da je okretanje natrag i okretanje od Eu
ropske unije.11
Dodajte mi, molim vas, vreicu za povraanje.
*

I
evo nas skokom u prosincu 2012. kad je ta etapa Plana zavrena. Naslov je
glasio: Klju za bankovnu uniju: Eurozona dogovorila nadzor banaka!11
Uoi EU summita dogovoreno je da e oko 200 najkrupnijih banaka doi
pod direktni nadzor Europske sredinje banke (ECB) koja postaje glavni su265

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

pervizor banaka eurozone. Naravno, jedinstveni nadzor banaka kljuni je

korak prema oporavku eura, za iji su slom velikim dijelom odgovorne same
banke, kao i prema bankovnoj uniji. Od sve tri navedene stvari (oporavak
eura, odgovornost banaka, bankovna unija), kao i obino, bitna je i tona je
dino zadnja.
Njemaka kancelarka Angela Merkel pozdravila je sporazum u obraanju
njemakim parlamentarcima u Bundestangu jer se vanost ovog sporazuma
ne moe precijeniti... Uspjeli smo u osiguravanju kljunih zahtjeva Njemake".
Doista, za te kojima Merkel lie stranjicu vanost sporazuma doista se ne
moe precijeniti, samo to on nema nikakve veze s interesima Njemake. I
drugi dupelizac, predsjednik Europske komisije Barroso pozdravio je spora
zum kao kljuni i vrlo sadrajni korak prema ostvarenju bankovne unije".

Moe i drugaije...
Mnogi ekonomisti su predloili da se zemlje s juga Mediterana poslue na
jstarijim trikom - devalvacijom. Naravno, u tom sluaju bi se trebali ogluiti
na inozemni dravni dug (ili bankrot"), prestati koristiti euro kao vlastitu
valutu, devalvirati svoju valutu i krenuti od poetka, pie jedan komentator.
Tako bi se u panjolskoj, Grkoj i Portugalu odmah snizili njihovi domai
trokovi, nadnice i cijene domae robe i usluga koje su u posljednjih 10-15 go
dina poveane bez pokria, s pokriem samo u prodaji obiteljskog srebra i in
ozemnom zaduivanju i te bi se zemlje uinilo konkurentnijima na svjetskom
tritu. Trik je to star koliko i sam novac za pokretanje proizvodnje, rasta i
zapoljavanja, ali kako je dobro sinulo Sorosu, te zemlje ne mogu devalvirati
svoju valutu jer ona - nije njihova. Eurom upravlja Europska sredinja banka,
samostalno i neovisno.
Zato iluminatske novine Financial Times i strunjaci iz tvrtke Roubini Glob
al Economics plae ljude da bi parcijalni izlazak iz eurozone bila katastrofa
pet puta vea od bankrota banke Lehman-Brothers", jer bi mogle propasti
banke, pa valute, stare i nove, investicije bi bile zamrznute, nezaposlenost bi
eksplodirala: Jednostrane ogluhe drava i izlasci iz eurozone perifernih ze
malja povukli bi za sobom ne samo europski nego i itav sjevernoatlantski
financijski sustav. (...) Kriza koja bi uslijedila pokrenula bi globalnu depresiju
koja bi trajala godinama, s padom BDP-a veim od 10 posto i nezaposlenou
20 posto i vie."
Ako se oni toga boje i plae nas posljedicama, onda je to upravo ono to
bi trebalo uiniti. Jer ono to nisu spomenuli jest da bi se uruio i njihov sus

266

M A LI KORACI PREMA VELIKOJ G LO BA LN O J VALUTI I SREDINJOJ SVJETSKOJ BANCI

tav sredinje kontrole. Bio bi to zdrav start, a sadanja situacija ionako vodi
prema opisanim rezultatima. Ta su plaenja potpuno neutemeljena. Svijetom
se razbuktao rat dviju skupina ekonomista: jedna zagovara zadravanje eura
(stezanje remena1, deflacija", ,,asketizam), a drugi tvrde da je to jednostav
no nemogue, to razvoj dogaaja u panjolskoj i drugim zemljama iz dana
u dan zorno demonstrira, pie kolumnist Ratko Bokovi, dodavi da bi bilo
dobro vidjeti to kae uiteljica ivota - povijest.
Stoga citira Jonathana Teppera iz londonske tvrtke Variant Perception koji
napravio studiju Poetnica iz raspada eura: ogluha, izlazak i devalvacija kao
timalno rjeenje: Raspad eura bio bi povijesni dogaaj, ali nipoto ne bi
bio prvi slom neke valute. U posljednjih stotinu godina dogodilo se vie od
stotinu raspada valutnih podruja. Gotovo sve izlaske iz novanih unija pra
tili su samo blagi makroekonomski poremeaji." Kao primjer Tepper navo
di raspade Austrougarske 1919., razlaz Indije i Pakistana 1947., Pakistana i
Bangladea 1971., ehoslovake i SSSR-a 1992.
U svoju studiju Tepper je uvrstio i popis zemalja koje su napustile zajednike
valute iz rada profesora Andrewa Rosea iz 2007. koji je u svojim istraivanjima
doao do sljedeeg zakljuka: Ustanovio sam da su zemlje koje su napustile
valutne unije obino nakon toga bile vee, bogatije i demokratinije; poka
zivale su takoer i sklonost neto veoj inflaciji. Ali, zapanjuje kako se malo
makroekonomskih previranja dogaalo u vrijeme rastakanja novanih uni
ja. .. Tepper pie da nema nikakve potrebe teoretizirati kako bi se raspad eura
trebao odvijati. Povijesni primjeri daju odgovore na sva pitanja, o tempiranju
i objavi izlaska, uvoenju novih novanica, denominaciji privatnih i javnih
dugova, podjeli imovine i dugova centralne banke. Prijelaz iz jedne valute u
drugu moe se napraviti brzo i uinkovito (uostalom imamo i vlastita iskustva
prelaska s jugoslavenskog dinara na hrvatski dinar, a potom s hrvatskog di
nara na kunu).
Tepper pie da je grki pokuaj na ogluhu na inozemni dug (koji pokuava
provesti restrukturiranjem) samo djelomino rjeenje, jer ak i ako te zem
lje odbiju otplaivati svoje dravne dugove, ostat e im lokalno precijenjena
valuta ako ne napuste euro. Euro je danas za te zemlje poput suvremenog zlat
nog standarda, on ih sili da prilagodbu provode u realnim cijenama i nadni
cama, umjesto pomou deviznog teaja. Europski politiari misle (ah, kao da
ti tupsoni ita uope misle, op. K.M) da je rjeenje u vie odricanja, no privat
ni i javni sektor mogli bi se razduivati samo kroz viak u meunarodnoj
razmjeni, pie Bokovi, a to je jednostavno nemogue uz visoki inozemni
dug i nisku postojeu razinu izvoza. Prema tome, zakljuuje, dokle god zemlje
267

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

periferije ostaju u euru, one e biti osuene na propadanje i ivot bez rasta.
Pie da su neke drave sjeverne periferije eurozone provele uspjene, premda
dramatine interne devalvacije, ali danas imaju golemu nezaposlenost.
Iz svega slijedi samo jedan razumni zakljuak. Euru treba dati nogom u
guzicu.

268

12. POGLAVLJE

ALTERNATIVNA VIENJA I POKRETI ZA

LOKALNU VALUTU ZAJEDNICE

ark Twain je rekao da postoji samo jedan soj ljudi koji o novcu razmilja
vie od bogatih, a to su siromani. Doista, svima nam je novac zarobio
umove i tu je moda klju svih problema. U svijesti, kao i obino. Tamo se
nalazi klju za slobodu, tamo se nalazi ropstvo.
Postoji li, generalno govorei, ijedna stvar o kojoj se razmilja vie nego
o novcu? Ne znai da smo nuno uvijek svjesni da razmiljamo o novcu, ali
velik dio naih akcija na vidljiv je ili nevidljiv nain pokretan novcem. Moram
u duan neto kupiti. Imam li NOVCA? Sutra idem na posao. Ne da mi se,
ali trebam NOVAC. Zanimljiv novi CD. Koliko NOVCA kota? Sviaju mi
se ove hlae. Koliko stoje NOVCA? Nude mi neki posao. Mogao bih i bez
njega, ali treba mi NOVAC. Kupujem auto. Mora biti novi, pa mjeseno mogu
pet godina plaati treinu NOVCA od plae, nije to kraj svijeta. Gdje god se
pokrene, samo troi NOVAC, pritom brinui, a onda se jo vie pokree
jer opet mora zaraditi NOVAC, jer se ne moe bez NOVCA. Promatrao sam
jednom svoje misli sa strane, da vidim u svakodnevnim situacijama u ivotu
koliko se esto u mislima pojavio novac. Zastraujue puno. A inilo mi se da
u ivotu uope ne razmiljam o novcu. Slobodno me posjetite, ima jo mjesta
u mojoj eliji.
Prema starom Twainu - im ga manje ima tim vie o njemu razmilja.
Iz toga slijedi: ako se eli neiji um zarobiti osobi samo treba oduzeti novac.
269

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Vjerujem da je i to jedan od razloga stvaranja kriza. Jer bez novca se ne moe,

zar ne?
Imao sam duga razdoblja ivota kad me muila kronina besparica, kad
je mjesec bio predug za nekih dvadesetak dana. Tada sam cijelo vrijeme
razmiljao o novcu, od ega mi, naravno, nije bilo bolje, jer se javljao osjeaj
nemoi, pa frustracije, pa straha, pa ljutnje... No, im bih zaradio par sto
tica i znao da sam miran dva-tri dana odmah bih bio sretan i oputen. Moj
um je tada bio slobodan od novca. Sto mu gromova, jelenskih mu rogova, tu
neto smrdi, pa kaj to moe biti - da je jedini nain da se osjea slobodan
od nekog ropstva ba taj da tvoj osjeaj slobode u potpunosti zavisi od toga
to te zarobilo? Ni dan danas nisam puno pametniji, jednako sam zatoen
kao i tada. Samo jo jedan ovisnik o novcu, ba kao i svi, ili bar veina ljudi
koje znam. Nisu to pohlepni ljudi, to ne. Jednostavno, svima treba novac da
bi stanovali, jeli, kretali se, obrazovali i slino, tako da ga samo cijelo vrijeme
prosljeujemo. Nije li svaka ovisnost - bolest? Pa kad se ve na klinikama
lijee svakojake ovisnosti, zato nas sve ne poalju na lijeenje od ovisnos
ti o novcu. Kad bi se vidjelo koliko milijuna ljudi ima dijagnozu, moda bi
konano postalo jasno koliko je sustav bolestan?
Sam po sebi, novac nije lo izum. Praktian je, on je posrednik koji nas
spaava od nespretne trampe. Ali negdje je krenulo po zlu. ini mi se da
nasluujem gdje i kad. Autor Joseph P. Farrel jednu je svoju knjigu nazvao
Babylons Banksters. Svaka pria nas vraa u doba dok su ljudi jedni drugima
plaali plemenitim metalima. Kovine su bile nespretne za nositi, a postojali su
zlatari ili netko slian tko je imao dobro osigurane trezore. Pa se netko sjetio
da kod nekog zlatara pohrani svoju kovinu, a da mu se izda potvrda da je nje
gova kovina na tom mjestu, potpuno sigurna. Naravno, sljedei korak je bio
da su ljudi meusobno jedni drugima poeli plaati tim potvrdama. Kovine
su mijenjale vlasnike, ali uvijek su bile u istom trezoru.
Vlasnici tih trezora s vremenom su uoili da ljudi, kad su dolazili po svoje
kovine, nikad nisu uzimali sve, ve samo djeli, koliko im je trebalo. Na pamet im je pala genijalna ideja. Pa su poeli na odreeno razdoblje posuivati
djelie tuih kovina ili potvrde na kovine, uz kamatu. Stvarali su profit na te
melju tuih kovina koje su pohranili, a jedina opasnost krila se u mogunosti
da svi koji su kod njih pohranili svoju vrijednost dou istovremeno po svoje
kovine. No, to se nije dogaalo. Ali se zato dogaala trgovina pomou potvrda
za kovine, a tih je potvrda u opticaju odjednom bilo znatno vie nego kovina
koje su im bile pokrie.

270

ALTERNATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALUTU ZA JE D N IC E

Suvremeni bankarski sustav, koliko god bio znatno sloeniji, u biti je isti
takav. Banke, grubo reeno, smiju posuditi do deset puta vie novca nego to
ga zapravo imaju. Svi znamo da svaka banka moe propasti ako svi njezini
tedie dou po svoju lovu. Koje nema - jer banka zarauje neumjerene prof
ite posuujui tuu lovu. Uostalom, svatko tko se ikada bacio, primjerice, u
kupnju stana, uvidom u otplatnu listu moe vidjeti da je kamata koju e u
dvadeset godina platiti banci tek neto manja od vrijednosti stana. Dakle, je
dan stan njemu, jedan banci.
Uope ne vidim razlog zato se ne bi koristio neki bolji model ili druga for
mula za izraun kamata. Zato drava ne bi ljudima davala kredite za stanove
bez kamata ili s nekom malom kamatom? Tako se novac ne bi transformirao
u profit banke, nego bi se vraao u dravni proraun, stanovi bi bili svima
dostupni, a da pritom kotaju jednako kao i sada (zamislite da moete kupiti
stan, a da, umjesto etiri ili pet tisua kuna, mjesena rata ne prelazi dvije
tisue kuna), graevinski lanac bi zaraivao, ljudima bi ostajalo vie novca
kojim bi, troei ga, opet doprinosili dravnom proraunu kroz PDV i druge
poreze. Drava bi vrila izvornu funkciju - da radi i postoji iskljuivo u korist
svojih graana. Ona nema nijednu drugu svrhu i trebala bi se suprotstaviti
bankarskom sustavu koji iskoritava graane. Banku je teko izbjei kad nema
alternative.

Kreditni novac vs. poklonjeni novac

Sve se moe svesti na tu podjelu. Dobar primjer su SAD gdje trust privatnih
banaka zvan Federalne rezerve (nije niti jedno od tog dvoje) dravi posuuje
novac umjesto da ga ona sama stvara. Bilo je pokuaja da se to promijeni, ali
shvatit ete odmah kako je to zavrilo ako vam kaem da je izvjesni predsjed
nik Kennedy poetkom 1960-tih potpisao Izvrnu naredbu broj 11110 na te
melju koje je odtampao 4.292.893.815 dolara s natpisom UNITED STATES
NOTE, umjesto FEDERAL RESERVE NOTE. Na taj je nain htio praktiki
izbrisati javni dug koji je nastao zbog novca kojeg privatna centralna banka
Federalne rezerve (FED) stvara ni iz ega, a dravi posuuje uz kamate. FED
je privatna banka osnovana 1913. u vlasnitvu:
- Rothschild Banks of London and Berlin (Rothschild)
- Lazard Brothers Bank of Paris
- Israel Moses Sieff Banks of Italy
- Warburg Bank of Hamburg, Germany and Amsterdam
271

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

- Kuhn Loeb Bank of New York

- Lehman Brothers Bank of New York
- Goldman Sachs Bank of New York
- Chase Manhattan Bank of New York (Rockefeller)
Sve same dobriine. Ubrzo nakon toga Kennedy je ubijen, a novanice
povuene iz optjecaja.
Kako ustvari izgleda poklonjeni novac? Inaice su razne. Jedan internetski
pisac dao je primjer Poljske kao jedine zemlje EU koja nije ula u recesiju,
nego je i u razdoblju najvee krize u okruenju biljeila gospodarski rast.
Poljska tajna bila je u tome to su otpisali 18% nenaplativih kredita. To znai
da su tu koliinu novca zapravo poklonili svojim poduzeima i graanima.
Umjesto da ulete u recesiju poput ostatka EU kako bi pokazali da su naciona
lne drave nesposobne same odolijevati tritu, Poljaci su se usudili pokloniti
novac vlastitim graanima i izbjei recesiju. Onda je sruen zrakoplov.
Mi pak imamo primjere iz svoje prolosti. Veina obiteljskih kua u socijal
izmu izgraena je kreditnim novcem, ali je, zbog visoke inflacije i nevezivanja
kredita za konvertibilne valute, vraeno tek oko 20% uzetog novca. Ostatak
je bio poklon. Drutveni stanovi su 90-ih privatizirani otkupom za 20%
realne vrijednosti. Ostatak je bio poklon. Zahvaljujui posljedicama novca
poklonjenog jo tad, hrvatski graani jo uvijek odolijevaju krizi. Hrvatska
drava i danas poklanja novac - kroz poticaje u poljoprivredi i kroz subvencije
raznim gospodarskim i kulturnim granama, ali taj novac, iako poklonjen, nije
nekreditni jer je izvorno stvoren kao kredit, pa tako ne povlai za sobom sve
one dobre posljedice koje nosi pravi nekreditni novac.
Danas je, pie isti autor, jedini nain stvaranja novca - u vidu duga: ,,U cije
ni svakog proizvoda sadrana je kamata koju moraju platiti svi u lancu (seljak
u Ekvadoru je digao kredit da bi pobrao banane, otkupljiva je digao kredit da
bi ih otkupio, brodar da bi izgradio brod, uvoznik da bi platio banane, trgovac
da bi ih kupio od uvoznika, a prije toga i da bi izgradio trgovaki centar) pa
je nemogue utvrditi realnu cijenu bilo kojeg proizvoda. Kad se novac ne bi
stvarao kao dug imali bismo realne cijene roba, viestruko nie, ali bi banke
ostale bez zarada. U ludom svijetu dananjice (koji zapravo nije lud, nego
tako izgleda jer je rtva proraunatog plana Iluminata animiranog njihovim
medijima) nezamislivo je da drave stvaraju nekreditni novac. Srpski znanst
venik Stojan Nenadovi promocijom ideje o nekreditnom novcu bavio se 30
godina:
272

ALTERNATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALU TU ZA JE D N IC E

Nekreditni novac kao poklon jedini je pravi novac. Ulazi u optjecaj bez
troka i mjeri realne trokove i cijene. Kreditni novac ulazi u optjecaj kao
dug koji se mora vratiti i zato se dug nalazi u trokovima i cijenama koji
se dodaju na realne trokove i cijene i zajedno s njima ini nominalne
trokove i cijene. Koliko se emitira kreditnog novca, toliko se emitira duga
i zato se za njega moe kupiti sam o dug, odnosno prodati sam o dug. (...)
Kad sav kredit ue u optjecaj on se neko vrijeme ponaa kao poklon, dok
ne pone otplata kredita. Tad novac nestaje iz optjecaja to ograniava
proizvodnju i pojavljuje se kao ekonomska kriza. Ne smije biti povlaenja
novca iz optjecaja. Ako se novac kao poklon povue iz optjecaja, mora
odm ah biti zamijenjen novim poklonom.
Da bi dio namijenjen otplati duga bio to manji odreuje se to je
mogue dui rok otplate. Ako je brzina optjecaja novca u toku jedn e g o
dine jedn aka 10, i ako je duina roka otplate kredita 10 godina, za deset
godina bit e proizvedeno drutvenog proizvoda koji je jedn ak 50 puta
emitiranog kredita i isto toliko trokova pojavit e se u cijenama. Ako
je ista koliina novca emitirana kao poklon (koji se ne vraa), za deset
godina bit e proizvedeno drutvenog proizvoda koji je jed n ak 100 puta
emitiranog novca, dakle dva puta vie drutvenog proizvoda, a i dalje se
poklonjeni novac obre i proizvodi novi drutveni proizvod, i dalje nema
trokova tog novca u cijenama, i dalje nema inflacije.
Budui da se zbog razvoja drutva poveava potreba za veom koliinom
novca u optjecaju, svake se godine treba dodati po nekoliko postotaka
novca kao poklona (onoliko postotaka kolike su potrebe razvoja drutva)
i tako se osigurava stabilan razvoj, bez mogunosti da se pojave krize.
Pritom, cijelo vrijeme nema inflacije, p a su cijene stabilne i stabilna je
vrijednost novca. Novac kao poklon pojavljuje se zato kao realan novac.
Kad novac nije poklon potrebe za novim koliinama novca zadovoljavaju
se kroz kredit i tako u beskraj to stvara beskrajnu inflaciju. Novac se stalno
obezvrjeuje, a realan novac mora imati stalnu vrijednost. Stalnu vrijednost
ima samo nekreditni novac koji ulazi u optjecaj kao poklon jer nema trokove
koje treba dodati na realne trokove i realne cijene. Oni ostaju takvi kakvi
jesu i prodaju se po svojoj realnoj vrijednosti (cijeni). Znanstvenik Stojan
Nenadovi predloio je ovo:
Drava moe poklanjati mirovine umirovljenicima i djeje dodatke i
druga socijalna davanja. Ako je razvijenija moe plaati prosvjetu i
273

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

zdravstvo ili ulagati u infrastrukturu. Ako je nerazvijena moe ulagati u

poveanje proizvodnje. Najbolje je da se polovina novca ulae u poveanje
proizvodnje, a polovina novca u poveanje potronje. Kako se ljudsko
drutvo razvija, tako raste proizvodnja p a je potrebno sve vie novca u
optjecaju. Ali kako raste proizvodnja, tako raste i dohodak. Ljudi postaju
bogatiji p a mijenjaju strukturu potronje, to vodi usporenju brzine optje
caja novca i smanjenju potranje. Novac kao da nestaje, p a je potreban
novac koji bi nadoknadio taj nedostatak novca.
Otprilike, koliki je porast proizvodnje, potrebno je dva puta toliko vie
novca. Ako je porast proizvodnje 5%, porast koliine novca u optjecaju
treba biti 10%. Za poveanu proizvodnju treba 5% novca, a 5% novca
treba kupiti proizvodnju koja se ne bi mogla prodati zbog usporenja br
zine optjecaja novca i smanjenja potranje. Sva proizvodnja bit e p ro
dana po nepromijenjenim cijenama. Nee ostati neprodanih proizvoda.
U cijenama nee biti trokova koji se odnose na vraanje kredita, k a
mate i neke poreze. Cijene e biti manje za potroae (kupce). Njima e
ostati nepotroen novac, kao njihova dobit, odnosno potroaki viak.
Proizvoai (prodavatelji) e prodati p o cijeni koja e biti znatno via
od uloenog troka. Ostvarit e profit koji e biti puno vei od profita koji
danas ostvaruju.
Potroai e moi tedjeti iz potroake dobiti, a proizvoai iz prof
ita, ako nee ulagati u poveanje proizvodnje. Od banaka e dobiti k a
matu za uloenu tednju. Tko je zainteresiran za kredit moi e dobiti
kredit i platiti kam atu za dobiveni kredit. Ali i uteeni novac i dobiveni
kredit potjeu od novca koji je u optjecaj uao kao poklon. Novac kao p o k
lon moe davati samo najvia vlast u nekoj dravi. Banke mogu uvati
tednju koju im netko povjeri na uvanje i mogu davati kredite sam o iz
tako prikupljene tednje. Ako tako rade nikad ne mogu doi u krizu u
kakvoj se sada nalaze, a ni nitko drugi ne moe doi u krizu.
Ima li netko da nije shvatio to je ovjek rekao? Stvar je toliko jednostavna.
Bez mistificiranja, bez metajezika. Bez prijevare.

Univerzalni temeljni dohodak

Ideja ima jo. Jedna od njih zove se UTD - Univerzalni temeljni dohod
ak", na engleskom basic income. Postoji cijeli pokret ekonomista koji se zalae

274

ALTERNATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALU TU ZA JE D N IC E

za njegovo uvoenje, na elu s poznatim ekonomistom Joetom Mencigerom,

ali o tome u medijima neete uti. Kao i sve dobre ideje, i ova je jednostavna.
Univerzalni temeljni dohodak dobivao bi svaki pojedinac, bez obzira na to
ima li plaeno zaposlenje ili ne, bez obzira na svoje prihode ili elju za radom.
U iscrpnom prijedlogu za uvoenje UTD-a u Sloveniji, elaboriranom na 73
stranice, a izraenom za potrebe tamonjeg vladina ureda za makroekonomske analize, autorica Valerija Koroec, propagator i zagovornik UTD-a, nudi
opis bitnih svojstava UTD-a (za razliku od postojee politike socijalnog osig
uranja), koji saima u tri toke:
1) UTD se isplauje pojedincu, a ne kuanstvu;
2) isplauje se bez obzira na dohotke iz drugih izvora;
3) ne zahtijeva spremnost na rad.
Svi drugi elementi - visina svote, izvor financiranja i opseg onih zahvaenih
tim pravom, kao i mogue smanjenje drugih transfera - variraju od zemlje do
zemlje. Prednosti UTD-a za dravu su u tome to osigurava egzistencijalnu
sigurnost, osigurava strukovnu autonomiju pojedinaca i time podie njegovu
radnu motiviranost i inicijativnost. Smatra se da je smislen odnos izmeu
UTD-a te minimalne i prosjene plae u jednoj zemlji izraziv u brojkama kao
1:2:3.
Sistem UTD-a smanjio bi pritisak na poslodavce u smislu socijalnih kri
terija, no istovremeno bi se suoili s radnicima koji nisu socijalno ucijen
jeni, tj. koji nisu u proleterskom poloaju da moraju prodavati radnu snagu
da bi preivjeli. Radnici kojima je osigurana socijalna sigurnost, potporom
cjelokupne zajednice, pa dakle i drave, pomno bi birali svoga poslodavca,
u smislu potivanja zaposlenika, dostojne plae i ureenih radnih odnosa.
Drutvo bi, dakle, omoguavalo pojedincu da se za rad odluuje pod dos
tojnijim uvjetima. Graani bi u svijet plaenoga rada odlazili da bi ivjeli bolje
od preivljavanja na rubu siromatva. Tko u svijetu rada ne uspije nee biti
stigmatiziran, a osjeaj prihvaenosti i sigurnosti dat e mu sredstva i snagu
da preivi do sljedee prilike.
Drava bi, kau zagovornici UTD-a, morala shvatiti da joj je bolje osloniti
se na lojalnost dravljana nego na lojalnost poduzea, npr. multinacionalnih
kompanija: kompanije e dolaziti i odlaziti, poduzea nastajati i propadati, a
dravljani su uvijek tu. S druge strane, drava e - omoguivi poduzeima

275

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

najam radnika osloboenih straha za egzistenciju, pa onda i kreativnijih i

optimistinijih - nuditi jedinstvenu radnu snagu.
Vie je moguih rjeenja kako bi se UTD financirao: iz ekolokih poreza,
drutvene rente ili iz prorauna - iz postojeeg sistema doprinosa i prorauna
koji samo treba pojednostaviti. Kada se uvede doprinos za UTD ukinulo bi se
osiguranje za nezaposlenost, materinstvo, opa porezna olakanja i povlastice
proistekle iz uzdravanja djece.
UTD, uveden na nivou egzistencijalnog minimuma, u Hrvatskoj bi iznosio
oko 2000 kuna po osobi. Na taj bi se nain, tvrde zagovornici UTD-a, izalo
iz situacije da dravljanima danas nije zagarantirana ni reprodukcija golog
ivota, povratilo bi se narueno povjerenje u zajednicu i vjera u sugraane i
sistem, nuna da bi on funkcionirao. Pozitivne uinke na ekonomiju vidim i u
multiplikaciji novca, u drutvu u kojem bi svatko imao garantiranu odreenu
koliinu novca koji moe potroiti na tritu.
Ideja UTD-a temelji se na sljedeim filozofskim i etikim postavkama eu
ropskog humanizma: ovjek je prije svega lan zajednice koja ne smije do
pustiti da joj lanovi umiru od gladi, to mora biti prioritet u redistribuciji
zajednikog bogatstva, a to pravo proizlazi iz pripadnosti nekoj zajednici
(dravi) i iz zajednikog vlasnitva te zajednice.
U SAD-u su turbulentne 1968. Tobin, Galbraith i jo oko tisuu drugih
ekonomista potpisali peticiju za zajameni dohodak i pomo i poslali je
Kongresu, od 1970-tih diskusija se vodi i na sjeveru Europe, a osnovni tekst
UTD za sve u Europi je napisao njegov najpoznatiji zagovornik Philippe
Van Parijs, predlaui da drava isplauje svim odraslim dravljanima fiksnu
i svima jednaku mjesenu svotu. Prvi primjer drave koja je jo 1982. uvela
UTD je Aljaska, iji svaki stanovnik (nakon est mjeseci stalnog boravka)
dobiva godinji dodatak u visini od 300 do 2069 dolara iz aljakog Permanent
Funda, zaklade u kojoj se skupljaju sredstva od poreza na eksploataciju nafte.

Alternativne valute
Dopustite mi da vam predstavim Ellen Hodgson Brown, doktoricu pra
va i odvjetnicu koja je napisala knjigu Mrea duga: okantna istina o naem
novanom sustavu i kako se moemo osloboditi. U jednom od poglavlja dot
aknula se pitanja lokalnih valuta.
Novac je simbol koji predstavlja vrijednost, a monetarni sustav je ugovor
meu grupom ljudi da ti simboli po dogovorenoj vrijednosti budu prihvaeni
u trgovini. Bilo koja manja grupa moe ui u ugovor, sloiti se i trgovati, to ne

276

ALTERN ATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALU TU ZA JE D N IC E

mora biti itava nacija. Tijekom povijesti, valute lokalnih zajednica spontano
su nastajale kada su nacionalne valute bile oskudne ili nedostupne. Kad je
njemaka marka postala bezvrijedna tijekom hiperinflacije 1920-ih, mnogi
njemaki graani poeli su izdavati vlastite valute. Stotine zajednica u SAD-u,
Kanadi i Europi radilo je to isto tijekom Velike depresije. Ljudima je nedosta
jalo novca, imali su vjetine, a bilo je mnogo posla kojeg je trebalo obaviti.
Komplementarne lokalne valute tiho su koegzistirale zajedno sa slubenim
vladinim novcem, poveavajui likvidnost i olakavajui trgovinu. Te su valute
bile potvrde da su roba ili usluga bili primljeni i omoguavali su donositelju
da zamijeni kredit za ekvivalentnu vrijednost u robi ili uslugama na lokalnom
tritu.
Valute zajednica trenutno su legalno u optjecaju u preko 35 zemalja, a
irom svijeta postoji preko 4000 programa lokalne razmjene u raznim oblici
ma. Pored privatne razmjene zlata i srebra, oni ukljuuju lokalni papirnati
novac, kompjuterizirane sustave kredita i dugovanja, sustave razmjene rada i
sustave za trgovinu lokalnim poljoprivrednim proizvodima. Ono po emu se
razlikuju od veine nacionalnih valuta je to to nisu stvoreni kao dug privat
nim bankama i ne odlijevaju se iz zajednice u udaljene banke u obliku ka
mata. Ostaju u gradu, stimulirajui lokalnu produktivnost. Lokalne valute
mogu pokretati djelatnosti novim novcem, financirajui lokalne projekte bez
poveanja duga zajednice. Iskustvo pokazuje da takve dopune zalihama nov
ca ne prijete nacionalnoj financijskoj stabilnosti ve je jaaju. Pored njihove
monetarne funkcije, lokalni sustavi razmjene sluili su i boljem povezivanju
zajednice.

Kreativni odgovori na katastrofu: argentinski primjer

Godine 1995. Argentina je bankrotirala. Vlada je usvojila sve mjere koje joj
je naloio MMF, ukljuujui privatizaciju (prodaju javne imovine privatnim
korporacijama) i vezanje argentinskog peza za ameriki dolar. Rezultat je bio
precijenjeni pezo, ogromno ekonomsko stezanje i slom financijskog sustava.
Ljudi su pohrlili u banke kako bi podigli svoje ivotne uteevine da bi im
rekli kako su njihove banke trajno zatvorene.
Travnjaci su se uskoro pretvorili u povrtnjake i poeli su nicati lokalni sus
tavi za razmjenu dobara. Jedna ekoloka grupa odrala je ogromnu dvorinu
prodaju u kojoj su ljudi donijeli to su imali za prodati i u zamjenu dobili
kupone koji su predstavljali novac. Kuponi su zatim bili koriteni za kupovinu
druge robe. Taj sustav papirnatih potvrda za dobra i usluge razvio se u Global

277

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

nu mreu za razmjenu (Red Global de Trueque ili RGT) iz koje je nastala

najvea nacionalna mrea lokalne valute na svijetu. Model se proirio irom
Sredinje i June Amerike, obuhvativi sedam milijuna lanova i uz optjecaj u
vrijednosti od vie milijuna amerikih dolara godinje.
U Argentini su izmiljene i druge financijske inovacije na razini lokalnih
vlasti. Provincije kojima je nedostajalo nacionalne valute pribjegle su izdavan
ju vlastite. Svoje su zaposlenike plaale papirnatim potvrdama zvanim O b
veznice za ponitenje duga koje su izdavane u valutnim jedinicama ekviva
lentnim argentinskom pezu. Moe se rei da su to bile unovive obveznice
(obveznice koje su pravno prenosive i zamjenjive kao novac), osim to se na
njih nisu plaale kamate. Bile su blie beskamatnim obveznicama kakve je
predloio Jacob Coxey 1890-ih za financiranje dravnih i lokalnih projeka
ta. Obveznice su ponitavale dugove provincija njihovim zaposlenicima, a
mogle su se troiti u zajednici. Argentinske provincije tako su monetizirale
svoje dugove, pretvarajui svoje obveznice ili dugovanja u zakonito sredstvo
plaanja.
Studije su pokazale da u provincijama u kojima je nacionalni novac bio
dopunjen lokalnim valutama, cijene ne samo to nisu rasle nego su padale
u usporedbi s drugim argentinskim provincijama. Lokalni sustavi razmjene
omoguili su razmjenu roba i usluga koje inae ne bi bile na tritu,
uzrokujui da ponuda i potranja zajedno rastu. Sustav je imao nekih ne
dostataka, ukljuujui nepostojanje adekvatne kontrole krivotvorenja, to je
omoguavalo da velik dio imovine bude pokraden lanim bonovima. Do ljeta
2002. RGT je spao na 70.000 lanova, ali i dalje ostaje izvanredan dokaz onoga
to se moe uiniti na razini lokalne zajednice kad se susjedi udrue kako bi
trgovali vlastitom lokalnom valutom, pie Brown.

Alternativne papirnate valute u SAD-u

Trenutno je u Sjevernoj Americi dostupno preko 30 lokalnih papirnatih
valuta. Jedna koja je posebno uspjena zove se itaki SAT (Ithaca HOUR), a
pokrenuo ju je Paul Glover iz Ithace, New York. SAT je papirnati bon na ijoj
poleini pie: Ovo je novac. Ova novanica omoguuje donositelju da dobije
jedan sat rada ili njegovu dogovorenu protuvrijednost u dobrim a i uslugama.
Molim vas, primite ju i zatim ju potroite. Itaki SATI stimuliraju lokalnu
trgovinu lokalnim recikliranjem naeg bogatstva i pom au u stvaranju novih
poslova. Itaki SATI podrani su stvarnim kapitalom: naim vjetinama, naim
miiima, naim alatom, umama, poljim a i rijekama.

278

ALTERN ATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALU TU ZA JE D N IC E

Smatra se da je jedan itaki SAT ekvivalent 10 dolara, prosjene satnice na

tom podruju. Usluge za koje su potrebne vee vjetine vrijede vie SATI. Sva
kih par mjeseci objavljuje se popis dobara i usluga kojima su ljudi u zajednici
spremni trgovati za SATE i postoji banka SATI. Ljudi mogu koristiti SATE
za plaanje najamnine, kupovinu na trnici ili kupnju namjetaja. Lokalne
bolnice primaju ih za medicinsku njegu. Od 1991. obavljene su transakcije u
vrijednosti nekoliko milijuna itakih SATI. Poetni paket (Hometown Money
Starter Kit) moe se kupiti za 25 amerikih dolara ili 2 Vi SATA od Ithaca
MONEY.
Jo jedan uspjean program kredita pokrenuo je Edgar Cahn, profesor prava
sa Sveuilita kolumbijskog okruga, kako bi olakao situaciju s neadekvatnim
vladinim socijalnim programima. Cahn je odluio stvoriti novu vrstu novca
koji e biti neovisan i o vladi i o bankama i kojeg e moi stvarati sami ljudi.
Jedinica razmjene u njegovom sustavu, zvana vremenski dolar, paralelna
je itakom SATU po tome to mu se vrijednost mjeri u satima ljudskog rada.
U prekretnikoj odluci, porezna sluba ustvrdila je da Cahnov projekt nije
trgovanje u komercijalnom smislu i da je stoga osloboen poreza. Odluka
je pomogla projektu da se brzo proiri irom zemlje. Cahn istie da je taj pro
gram doveo do socijalnih i ekonomskih koristi: Sam proces zaraivanja kred
ita dovodi do povezivanja grupa (...) One poinju ruati jedni kod drugih;
poinju formirati grupe za uvanje etvrti od kriminala, poinju brinuti jedni
za druge i provjeravati se; poinju organizirati zadrune banke hrane. ini se
da [taj proces] djeluje kao katalizator za stvaranje grupne kohezije u drutvu
u kojem je takve katalizatore teko nai.
Lokalni bonovi takoer se koriste za kreditiranje poljoprivrednika do etve.
Jedan poljoprivrednik tiskao je Novanice za ouvanje farmi u Berkshireu
kad mu je banka u ruralnom Massachusettsu odbila pozajmiti novac koji
mu je bio potreban da izdri tijekom zime. Kupci su kupovali te novanice
za 9 dolara tijekom zime i mogli su ih tijekom ljeta zamijeniti za povre u
vrijednosti od 10 dolara. Uz brzi nestanak malih obiteljskih farmi, lokalne
valute ovog tipa nain su da zajednice pomognu farmerskim obiteljima koje je
centralizirani monetarni sustav napustio. Privatne valute pruaju sredstvo za
zbliavanje zajednica, daju podrku lokalnim uzgajivaima hrane i odravaju
opskrbu hranom.
Jo jedan zanimljiv model moe se nai na Baliju, gdje zajednice imaju
dvostruki monetarni sustav. Pored nacionalne valute, Balijci koriste lokalnu
valutu u kojoj je obraunska jedinica vremenski blok od oko tri sata. Loka
lna valuta koristi se kada zajednica pokree lokalni projekt, kao to je orga
279

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

niziranje festivala ili gradnja kole. Seljani se ne moraju natjecati s vanjskim

svijetom kako bi stvorili tu valutu koja se moe koristiti za postizanje stvari za
koje inae ne bi imali sredstava.

Paralelne elektronske valute: Trgovinski sustavi lokalne razmjene

(LETS)
Sustavi alternativnih valuta dobili su jak poticaj s pojavom raunala. Vie
nije potrebno kovati lokalne kovanice ili tiskati novanice ve se trgovina
moe obavljati elektronskim putem. Prvi sustav elektronske valute smiljen
je nakon to je IBM izbacio na trite svoje XT raunalo 1981. Kanadski
raunalni strunjak Michael Linton izradio je raunovodstvenu bazu poda
taka, a 1982. predstavio je Trgovinski sustav lokalne razmjene (Local Exchange
Trading System, LETS), kompjuterizirani sustav za biljeenje transakcija i
voenje rauna.
Linton je redefinirao novac, on je bio samo informacijski sustav za biljeenje
ljudskih napora. LETS kredit nastaje kada neki lan posudi kredit od zajed
nice kako bi kupio dobra ili usluge. Taj se kredit brie kada lan vrati zajednici
dobra ili usluge, podmirujui svoju obvezu otplaivanja kredita. Sustav djeluje
bez bilo kakvog oblika pokria ili rezervi. To je samo raunovodstveni sustav
za biljeenje potraivanja i brisanje dugova. LETS kredita ne moe nedostaja
ti, jednako kao to ne moe nedostajati centimetara. Oni su slobodni od por
eza i kamata. Mogu se uvati na raunalu ak i bez ispisivanja na papiru. Oni
su jednostavno informacije. Trenutno postoji barem 800 trgovinskih sustava
lokalne razmjene u Europi, Novom Zelandu i Australiji. Manje su popularni
u Sjedinjenim Dravama, ali zagovornik valuta lokalnih zajednica Tom Greco
smatra da e postajati popularnije kako konvencionalne ekonomije budu dalje
propadale i sve vie ljudi bude marginalizirano.
Na svojoj web-lokaciji Putujte bez novca australski entuzijast James Taris
iznosi svoja osobna iskustva s LETS-om. U vrijeme kad je dao otkaz na svom
poslu i kad je pazio na svoj novac prisustvovao je sastanku LETS-ove grupe u
svojoj lokalnoj zajednici i saznao da bi mogao dobiti razne usluge ako prui
ekvivalentnu koliinu svog vremena. Rezultat je bila prva i najbolja struna
masaa koju je ikad primio, luksuz ije si plaanje od 60 dolara u gotovini
nije mogao priutiti u vrijeme dok je imao plaen posao. Platio je za tu i
druge usluge poduavajui druge vjetinama iz koritenja interneta i stolnog
izdavatva i pomaui grupi, u emu je prilino uivao. On demonstrira po
tencijal tog sustava putujui svijetom s vrlo malo konvencionalnog novca.

280

ALTERNATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALU TU ZA JE D N IC E

Prijateljske usluge (Friendly Favors) je sustav kompjuterizirane razmjene

poput LETS-a koji je prerastao lokalnu zajednicu i postao svjetska baza po
dataka od preko 12.000 lanova. Sustav prati razmjenu zahvala, jedinice
mjere koju smatraju ekvivalentom jednog uteenog dolara zahvaljujui
prijateljskom popustu ili primljenoj usluzi. Za razliku od veine LETS- pro
grama, koji su se razvili meu ljudima s malo novca i u potrazi za alterna
tivnim nainima trgovine, meu lanovima Prijateljskih usluga nalaze se ljudi
koji financijski dobro stoje, visoko su kvalificirani i posebno zainteresirani
za mogunost sustava da koristi ljudske resurse. Danas broje blizu 60.000
lanova u 189 zemalja. Koncept valute lokalne zajednice moete istraiti na
ithacahours.com, madisonhours.org, communitycurrency.org i International
Journal o f Community Currency Research, a opu raspravu o prijedlozima u
vezi alternativnog novca na Projektu novane edukacije Toma Greca na reinventingmoney.com.

Ogranienja sustava valuta lokalnih zajednica

Sustavi lokalne razmjene pokazuju da novac ne treba biti neto ega ne
dostaje ili za to se ljudi trebaju natjecati. Novac je jednostavno kredit. Kao
to je primijetio Benjamin Franklin, krediti pretvaraju sutranji prosperitet
u dananju gotovinu. Krediti se mogu dobiti bez zlata, banaka, vlada ili ak
tiskarskog stroja. Sve se moe raditi na raunalu.
Koncept je dobar, ali postoje neka praktina ogranienja modela LETS i
drugih sustava valuta lokalne zajednice kako se sada primjenjuju. Jedno je
to to nedostaju uobiajeni poticaji za otplaivanje. Ne naplauju se kamate,
a ponekad nema vremenskog ogranienja za otplatu. Vraanje duga moe
se odgaati do u beskraj. Neke alternative za zadravanje potenja lanova
zajednice predloio je Tom Greco: Uvijek postoji mogunost da sudionik
moe odluiti da ne ispuni svoju obvezu tako to e izai iz sustava i odbijati
da prui vrijednost ekvivalentnu onoj koju je primio. Na pamet mi padaju
tri mogua naina rjeavanja tog rizika: Prva je mogunost koritenje fi
nancirane razmjene u kojoj svaki sudionik predaje ili zalae odreenu im
ovinu kao osiguranje da e podmiriti svoje obveze (...) Druga mogunost
je odravati osiguravajui fond, financiran ubiranjem provizije na sve tran
sakcije, kako bi se pokrili mogui gubici. Trea mogunost (...) je oslanjanje
na grupnu suodgovornost tj. da svaki sudionik unutar grupe istog afiniteta
snosi odgovornost za dugove drugih."

281

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

To su mogunosti, ali one nisu toliko praktine ili djelotvorne kao

naplaivanje kamata i kazne za kanjenje koje se mogu naplatiti putem suda.
Uz zatezne kamate posuivai su skloniji biti oprezni u svom posuivanju i
vraati svoje dugove na vrijeme. Izbacivanje kamata iz novanog sustava iz
bacilo bi poticaj privatnim posuivaima da posuuju i ohrabrilo bi spekuliranje. Kad bi krediti bili na raspolaganju bez vremenskog ogranienja ili
naplate kamata ljudi bi mogli jednostavno posuditi sav slobodan novac do
kojeg mogu doi, zatim se natjecati da kupe obveznice, dionice i drugu imov
inu koja donosi dobit, stvarajui spekulativne mjehure. Nametanje znaajnog
troka na posuivanje spreava takvu vrstu neobuzdanog spekuliranja. Ka
mata se danas smatra razumnom cijenom s obzirom na vremensku vrijednost
novca. Sustavni problem kod naplaivanja kamata jest pronalaenje glavnice i
kamata za otplatu zajmova u novanom sustavu u kojem ima dovoljno novca
samo za glavnicu, ali taj se problem moe rijeiti na druge naine. Prijedlog za
zadravanje koristi od sustava kamata uz istovremeno izbjegavanje takve situ
acije pie na jednom drugom mjestu knjige Ellen Hodgson Brown, a tamo je
opisan i prijedlog beskamatnog pozajmljivanja koje bi moglo funkcionirati.
Ozbiljnije ogranienje privatnih dopunskih valuta je u tome to se ne bave
mamutskim paukom duga koji sie ivotnu snagu nacionalne ekonomije. Sve
dopunske valute pretpostavljaju postojanje nacionalne valute koju dopun
javaju. Porezi se i dalje moraju plaati u nacionalnoj valuti, kao i rauni za
telefonske usluge, energiju, benzin i sve drugo to ne proizvodi netko iz za
jednice lokalne valute. To znai da lanovi zajednice i dalje moraju pripa
dati nacionalnom novanom sustavu tj. da nee ukloniti provoenje novane
nepravde odozgora. Ali mogu biti dobar poetak drugaijeg razmiljanja o
novcu.
Zamislio sam grupicu od pedeset ljudi, mojih poznanika ili prijatelja, sa
to vie raznih djelatnosti. Tu u kvartu, ne na drugom planetu, ljudi s imenima
i prezimenima. Vlasnik duana, vulkanizer, frizer, vlasnik kafia, kompjutor
ski serviser, sve to sam mogao zamisliti da bi moglo biti potrebno. Zamislio
sam poznate ljude (zato da se ne varamo) i da se dogovorimo da meusobno
ponemo izdavati papirie s potvrdama o nekoj usluzi ili robi koju smo dali
ili napravili. S tim papiriem se moglo otii bilo kome drugom iz te skupine
od pedeset ljudi i dobiti neku robu ili uslugu jer bi i on pomou tog papiria
kod bilo koga od tih pedeset ljudi dobio to mu treba. Kako je to jednostavno!
Novac doista nije nita drugo nego potvrda o uloenoj energiji, sam po sebi
zapravo ne postoji.

282

ALTERNATIVNA V I E N JA I POKRETI Z A LO K A LN U VALU TU ZA JE D N IC E

I tko zna, moda ba ova umjetno stvorena kriza gurne ljude u smjeru tog
razmiljanja. U lipnju 2012. u novinama je osvanula reportaa preko dvije
stranice o jednom gradiu u Grkoj, pod naslovom Ovdje euro vie ne vlada.
Pisalo je: Stanovnica grkog grada Volosa Ioanna Costopoulou ovih dana
priprema svoju godinju prijavu poreza. Nema eura da plati knjigovotkinju pa
joj plaa u TEM-u, virtualnoj valuti (koja to valuta na svijetu ustvari nije vir
tualna, otkad je ukinut zlatni standard?, op. K.M) koja u nekim transakcijama
u Volosu ve zamjenjuje euro. Svakim danom sve je manje eura, a sve vie vir
tualne valute. Ioannina knjigovotkinja kasnije e moda otii frizeru i platiti
TEM-ovima koje je zaradila od Ioanne. Frizerka e zaraenim TEM-ovima
kupiti jaja koja uzgaja Kostas Christou, inenjer koji radi u remontnoj tvor
nici helikoptera za grku vojsku, ali plaa mu je posljednjih mjeseci skresana
na pola pa se usput bavi poljoprivredom. Kostas e zaraenim TEM-ovima
platiti popravak zatvaraa na hlaama, to e obaviti Ioanna Costopoulou s
poetka prie koja ima malu ivau radionicu/1
Slian sustav, reeno je, postoji u jo barem devet grkih gradova, a spektar
roba i usluga koje se u Volosu mogu platiti TEM-ovima je irok, osim farmera,
frizera i krojaica primaju ih automehaniari, vodoinstalateri, uitelji stranih
jezika, doktori, ak se pregovara s gradskim vlastima da se 30 posto cijene
vrtia plaa u TEM-ovma. Jedna je stanovnica Volosa rekla novinaru kako je
kardiologu platila raun od 30 eura pola u eurima, a pola u TEM-ovima, dok
druga umirovljenica dnevno zaradi do 15 TEM-ova popravljanjem odjee
ivanjem.
Kako je nezaposlenost u Volosu 30 posto, svakoga se dana sve vie ljudi
ukljuuje u sustav. Svaki lan sustava ima korisniko ime i lozinku uz pomo
kojih se logira na internetu i plaa ili prima novac od drugog lana. Sustavom
se koriste i oni koje nisu lanovi zbog besparice ve zbog osjeaja zajednitva i
pomoi lokalnoj zajednici. U reportai BBC-ja Perri Mantzafleri, lanica pol
joprivredne zadruge iz Volosa, rekla je da radnici na ovaj nain mogu kupiti
kruh, meso i druge proizvode, a ene mogu otii kod frizera: Ja sam odrasla
na selu. Stvari su nekada upravo ovako funkcionirale, prije nego to se u sve
upleo novac11. Jedan od Grka je za kraj rekao da je alternativna valuta poput
TEM-a odlina za grko drutvo, ali ne zna je li dobra jer u tim transakcijama
nema poreza.
Tono. Ali nema niti duga koji svaka valuta danas u sebi sadri. Iz nje su
korporacije i Iluminati iskljueni kao posrednici izmeu ljudi. Moda su zato
samo par dana nakon ovih vijesti po novinama osvanule vijesti o uvoenju
tzv. geura11tj. grkog eura.
283

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Gradonaelnik Volosa Panos Skotiniotis rekao je da podrava projekt, ali

i napomenuo da dvije valute ne mogu ravnopravno koegzistirati, da je ovo
dobar nain za izlazak iz duboke ekonomske i drutvene krize, inicijativa
koja nadopunjuje euro, ali ga ne zamjenjuje11. To je ve stvar naviknutosti i
poimanja normalnog. Elita nema lak zadatak - da bi ostvarila svoje ciljeve
trebaju ljude gurati do ruba, ali nikad preko ruba. Jer ako ih gurnu preko ruba
ljudi e se snai na svoj nain i vie se nikad nee vratiti u sustav dunikog
ropstva, to suvremeni financijski sustav u svojoj biti jest.

2 84

13. POGLAVLJE

PLATNO, BOJE, KIST I TWIST,

STIE TERORIST

vojevremeno sam na naslovnici nekog kranskog asopisa vidio naslov

Mrtav ovjek oivio!11. Jo se nisam ni oporavio od tog uda, kad je us
lijedilo novo, u novinama. Amerikanci ubili mrtvog ovjeka! udima nikad
kraja. U jednim domaim smijenim novinama, povodom opesvjetske sum
nje u autentinost dogaaja oko navodnog ubojstva Bin Ladena, i toga to su
ga navodno samo istresli u more preko palube, osvanula je vijest nadnaslova
Amerika mornarica svaki mjesec obavi vie od dvadeset takvih obreda11, a
naslova Pogreb na moru je uobiajen11.
Aha. Evo totalne besmislice, osim ako se niste naviknuli na iluminatsko
dvomiljenje kod kojeg um mora prihvatiti dvije suprotstavljene teze. Vijest
je glasila: Rasprave o pogrebu Osame bin Ladena, ije je tijelo baeno negd
je u vodama Perzijskog zaljeva i dalje traju, ali takva je praksa uobiajena u
amerikoj mornarici, objavio je Fox News.
Ubrzo ete shvatiti zato toj televiziji puno vie odgovara naziv Fix News.
Dalje je pisalo: Kako bi ispunili elje pripadnika svojih postrojbi, mornarica
mjeseno obavi oko 20 takvih pogreba na razliitim lokacijama diljem svi
jeta. Rije je o ratnim veteranima, umirovljenim pripadnicima mornarice ili
civilima koji su posebno zasluni za SAD. Takvi se pogrebi uglavnom obavl
jaju uz vojne poasti.11 To bi trebalo biti objanjenje zato su le najtraenijeg
svjetskog terorista jednostavno istovarili preko ograde u more?

285

J-,

J M a fje fm

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Je li Osama bin Laden moda bio pripadnik postrojbi amerike mornarice?

Je li njegova elja bila imati ba takav sprovod - pljus preko ograde? Ako mu
je bila elja, i ako je nekim fantastinim sluajem doista bio tajni pripadnik
amerike mornarice, kad je stigao izraziti elju da ga se baci preko ograde? Pa
onda, je li on ratni veteran' ili umirovljeni pripadnik mornarice"? Ili moda
civil posebno zasluan za SAD"? Ovo zadnje moda je, ali za korporaciju
SAD (za koju je igrao ulogu voe organizacije koja je sruila nebodere), a ne za
dravu SAD. Kako ove besmislice i bljezgarije mogu biti slubeno objanjenje
zato su navodno najtraenijeg terorista bacili u more?! Mogu, jer je veina
dananjih tumaenja svijeta besmislena.
U jednom politikom tjednom prilogu bio je intervju s pomonikom pred
sjednika Meihata za vjerska pitanja doc. dr. sc. Azizom ef. Hasanoviem koji
je, na pitanje je li kod sprovoda po islamskim pravilima nuan ukop ili su
mogui kremiranje ili ukop u moru, rekao: Jedini prihvatljivi i utemelje
ni oblik pokapanja muslimana jest polaganje umrlog u zemlju uz posebne
molitvene poasti i pijetet. Sve drugo je na razini zabrane." Na razini zabrane?
ekajte, ali Fox News je rekao.... Ljudi, oni nam se smiju.
Sredinom svibnja 2011. osvanula je vijest da bivi CIA-in agent koji trenut
no ivi u Turskoj tvrdi kako je Osama bin Laden umro od bolesti pet godina
prije nego je SAD objavio kako su ga vojnici ubili u akciji u Pakistanu. Znao
sam vrlo dobro eene koji su uvali Bin Ladena, kazao je een Berkan
Jaar televizijskoj postaji Channel One. Sarny, Ajub i Mahmud su s njim bili
do samog kraja. Tono se sjeam toga datuma jer su u njemu tri estice. Umro
je 26. lipnja 2006. godine., izjavio je Jashar i dodao kako su ga mrtvog vidjela
ta tri mukarca, kao i dva muslimana iz Londona te dva mukarca iz SAD-a.
Bio je jako bolestan prije smrti. Osuio se, bio je kost i koa. Tri eena su
mu oprala tijelo prije pokopa., tvrdi Jashar. Dodao je da je 2. svibnja naveer,
kada je ameriki predsjednik Barack Obama objavio da je Bin Laden ubijen,
tek pronaen grob voe Al Qaide na pakistansko-afganistanskoj granici te je
tada odlueno da e se pokrenuti vojna operacija.
Taj bivi CIA-in agent tvrdi i da su Amerikanci poeli hvatati Bin Ladenove
uvare iz eenije nakon to je 2008. godine prvi put objavljeno da je voa Al
Qaide mrtav. Posljednjeg od njih, Samyja, ameriki su vojnici uhvatili neko
liko dana prije akcije u kojoj je ubijen Bin Laden. Vjeruje se kako je een
otkrio mjesto gdje je Bin Laden pokopan. Na pitanje zato je odluio progov
oriti za televiziju, Berkan Jaar je rekao da se nakon posljednjih dogaaja boji
za svoj ivot.

286

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

Navy Seals" (Mornariki tuljani") koji su ubili Bin Ladena

Ovih nekoliko slika stie iz tjedne kolumne Davida Ickea koji je uz njih
napisao: Moronske mase okupile su se ispred Bijele kue skandirajui USA,
USA nakon to je predsjednik rekao da je ubijen ovjek koji je ve dugo mrtav.
Veliko postignue. I masovna hipnoza. Hej, predsjednik je upravo rekao daje
Mjesec napravljen od zelenog sira. Ze-le- ni sir! Ze-le-ni sir!...

Bin Ladena unose na ameriki helikopter da bi ga se pokopalo u moru. Bijela kua

pustila je tu sliku kako bi sprijeila glasine da neto skrivaju u vezi s Bin Ladenom.
Slika izgleda autentino", rekli su glavni mediji.

287

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Prijevod lanka o sprovodu:

Novosti o smrti Bin Ladena i sprovodu prije deset dana, Islam abad
Istaknuti dunosnik afganistanskog talibanskog pokreta juer je objavio
smrt Osame bin Ladena, efa organizacije Al Qaida, tvrdei da je Bin
Laden patio od ozbiljnih kom plikacija na pluima i umro prirodnom i
tihom smru. Dunosnik, koji je zamolio da ostane anoniman, rekao je
za The Observer o f Pakistan da je on sam bio na sprovodu bin Ladena i
vidio njegovo lice prije ukopa u Tora Bori prije deset dana. Rekao je d a je
30 boraca Al Qaide bilo na sprovodu kao i lanovi Osamine obitelji i neki
talibanski prijatelji. U pozdravnoj ceremoniji za njegov poinak pucano
je iz puaka u zrak. Dunosnik je rekao d a je teko tono odrediti lokaciju
ukopa bin Ladena je r se prem a tradiciji Wahabi grob ne oznaava. Na
pom enuo je da je malo vjerojatno da e am erike snage ikada otkriti bilo
kakav trag Bin Ladena.
Vratimo se ,,paceru, navodnom Bin Ladenu koji ee po vrtu u Pakista
nu. Je li se negdje spominjala oprema za dijalizu? Ne, osim u kontekstu da
je nisu pronali. I to je udo! Pet godina u kui za skrivanje bez opreme za
lijeenje ozbiljnog zatajenja bubrega i nekako je preivio dovoljno dugo da
ga upucaju. Posjet CIA-inog efa u Dubaiju ima smisla, pie Icke, ako se zna
da su amerike vojne obavjetajne slube stvorile Al Qaidu, trenirali i finan
cirali mudahedine (kasnije - talibani) u Afganistanu protiv sovjetske invazije
1980-tih. Ameriki, britanski i izraelski agenti sustavno diljem sjeverne Af
rike i Bliskog istoka treniraju Voe pobunjenika i pomou njih manipuliraju
onima koji doista protestiraju.
Puno puta je objavljeno da je Osama bin Laden mrtav. Izmeu ostalih,
to su uinili tadanji pakistanski predsjednik Pervez Musharraf 2002. i biva
predsjednica vlade Benazir Bhutto malo prije atentata na nju 2007. godine.
Dr. sc. Steve Pieczenik, bivi slubenik United States Departmenta je u radio
emisiji Alexa Jonesa rekao da je Bin Laden mrtav jo od 2002. i da njegovo
tijelo eka na ledu pravi trenutak da se objavi da ga vie nema. U drugom in
tervjuu nakon ubijanja Bin Ladena rekao je da je on umro ubrzo nakonll/9
od Marfanovog sindroma, nasljedne bolesti koja moe ozbiljno oteti vezivno
tkivo koje dri tijelo na okupu i tako izobliiti rad mnogih tjelesnih sustava,
ukljuujui skelet, oi, srce i krvne ile, ivani sustav, kou i plua. Bin Laden
je sigurno pokazivao klasine znaajke Marfanovog sindroma sa svojim viso
kim tijelom, dugim udovima i licem. Pieczenik je rekao daje pria iz Dubaija
290

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

istinita i da je Bin Laden trebao stalnu dijalizu zbog Marfanovog sindroma,

zbog ega je njemu najblia osoba bila lijenik.
To je razlog, po njemu, zato tijelo nikad nije pokazano javnosti ve smjes
ta pokopano u moru prema muslimanskom obiaju11koji ne postoji i zato
nisu izdane nikakve fotografije, prema predsjednikim zapovijedima11, jer su
bile pregrozne11 i zato jer mi takve stvari ne pokazujemo okolo kao trofeje11.
Ustvari, to je tono ono to rade kad imaju slike ili lane slike kojima se moe
obmanuti javnost. No, kako zbog sve veeg broja alternativnih medija takve
prijevare vie ne prolaze bez propitkivanja, bolje da ih ni nema, pie Icke.
Slika sa sprovoda
Osam e bin Ladena

to se krije ispod
povrine vijesti?

291

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Zato je lana slika mrtvog Bin Ladena" poela kruiti odmah nakon
Obamine objave o pucanju (koje se zbilo na kljuni sotonistiki dan - 1. svib
nja), a glavni mediji su je objavili kao pravu sliku.
Kad je dokazano da je
rije o falsifikatu naprav
ljenom u photoshopu, sas
tavljenom od dvije slike
(lijeve i srednje koje su
spojene dale desnu), medi
ji su rekli da je to djelo
teoretiara urote, iako su
upravo oni razotkrili tu
prijevaru. Kako pie Icke,
Slika sa Bin Ladenovog 'sprovoda'. M oem o mirno
reeno je da je Bin Laden
spavati, sad je kon an o'laden.
bio naoruan i da je pri
likom vatrenog okraja s
mornarikim tuljanima (Navy Seals) koristio svoju enu kao tit. Oh, kako je
to zao i okrutan ovjek bio. No, potom je vlada priznala da nije bio naoruan
i da se nije krio iza ene niti iza bilo koga drugog. Prema vijestima koje su
kruile, ena mu je i ubijena i iva u isto vrijeme. to ete, pogreke u jeku
ratnih operacija nisu rijetke. Moda e im ta ena trebati da potvrdi priu
jednog dana?
Slika koja je zapala za oko prvog dana jest ona sad ve slavna, na kojoj
Obama, Hillary i drugi tjeskobno gledaju prijenos uivo ubojstva Bin Ladena.
Znajui koliko je Hillary beutna bitch", kao bi to rekli Ameri, bila je to
komina slika od samog poetka. Jo je kominije bilo to je nakon njenog
objavljivanja reeno da nema ivih snimaka tog ubijanja koje ovi ljudi tako
tjeskobno promatraju. to onda gledaju? Moda zid? Moda play-off nekog
sportskog natjecanja? ak nisu ni upalili laptope na sastanku, samo su ih ot
vorili kao kulisu za tu nevjerojatnu lanu fotografiju koju mediji uvijek iznova
pokazuju bez imalo propitkivanja. Ali su jo stari Rimljani i oni prije njih
znali - slika je najefikasnije sredstvo hipnoze i promidbe.
Zanimljivo je biti suvremenikom dogaaja i gledati kako nastaje budua
povijest. Koji mjesec kasnije kupio sam znanstveno-popularni asopis Vojna
povijest", koji se doista trudi biti to ozbiljniji i kompetetniji. Uvodna pria je
bila danas ve klasini refren o Bin Ladenu, a glavni ukras teksta bila je up
ravo ta slika. Ta je namjetaljka, dakle, ve postala povijesni dokument. Bilo
292

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

je bizarno itati kako se autor ozbiljno trudi biti ozbiljni povjesniar, ali samo
ponavlja materijal iz promidbe. Kako li su samo drugi povijesni dogaaji
izgledali u svoje vrijeme? Nije povijest uiteljica ivota, kako joj se tepa, nego
najmonije postojee sredstvo promidbe.
Icke podsjea da je nakon prave Bin Ladenove smrti poetkom 21. stoljea
puteno mnotvo svakojakih snimaka koje su trebale uvjeriti ljude da je on
jo iv, da je prijetnja na slobodi i da je potrebno pokrenuti jo par ratova da
ga se uhvati. Te snimke pribavile su i pustile medijima organizacije iza kojih
stoje CIA i Mossad, poput one zvane (SITE - Search for International Terror
ist Entities) - Potraga za meunarodnim teroristikim tijelima" (ali nikad u
Izraelu).
293

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

SITE, prema Ickeu, vodi ekstremna rothschildska cionistica Rita Katz, ker pogu
bljenog izraelskog pijuna, a organizaciju
financira amerika vlada s do 500.000
dolara godinje, pa ona zauzvrat djeluje kao
produena ruka ministarstava pravde, finan
cija i domovinske sigurnosti. SITE, pie Icke,
radi u sprezi organizacije IntelCenter, jo
jedne koja je pustila video-snimke ivog Bin
Ladena, a koju vodi jo jedan rothschildski
cionist, Ben Venzke. Upravo su Rita Katz i
SITE izvijestili da je Al Qaida dala izjavu
kojom je potvrdila smrt Bin Ladena. Ili kako
je to CNN sroio: ,,A1 Qaida je objavila iz
javu na dihadskim forumima kojom je pot
vrdila smrt svog voe, Osame bin Ladena,
prema obavjetajnoj grupi SITE, koja prati
poruke militanata. ak je Washington Post
objavio da je CIA radila lane video-snimke
da bi diskreditirala svoje mete. Novine su iz
vijestile da je napravljen video koji navodno
prikazuje Bin Ladena s prijateljima kako
piju alkohol oko logorske vatre i razgovaraju
, x ...
.,
. .
o svojim osvajanjima malih djeaka.
Katz i Venzke: aljive video snimke

1 1
1
Niti su to neki vjeti falsifikati filmova, niti
su to, kao to smo vidjeli, uvjerljive slike za
bilo koga tko se par puta oamari da bi se probudio iz hipnotikog sna jednog
automata. Ali, oito smatraju da je to dovoljno za raju, samo ako se puno put
ponovi. I, naalost, esto se puta pokae da jest. Recimo, stvarno je vrijedan
smijeha kuni video koji pokazuje kako Bin Laden sjedi na podu i mijenja
televizijske kanale, od kojih je na svima njegova slika. Jeste li ikada prolazili
tako kroz kanale, a da niste na velikom broju njih naletjeli na reklame, pita se
Icke. On nije, a ni ja. Ali na Bin Ladenovom televizoru samo je on posvuda.
Osim ako nije uao i na reklame, recimo za sladoled ili za tekuinu za pranje
stakla. To bi ilo kao halva! S druge strane, sve to i jesu samo reklame, pa
zapravo bi sve to bila neka vrst konceptualne umjetnosti - da nije rije tek o
zlonamjernoj, prizemnoj manipulaciji zlikovaca.

294

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STI2E TERORIST

:ni Bin Laden gleda sebe na televiziji...

Ono to se na ovoj snimci vidi jest kapa, dio brade i vrh nosa. Ne ba puno.
5im toga, Bin Laden je bio ljevak, a bradonja na slici mijenja kanale desnom
kom. No, imamo - uho za identifikaciju! Ali jao, ak niti manekenovo uho
nalikuje uhu pravog Bin Ladena.

M H /T FOOTAGE
ari albumi s fotografijama m ogu biti itekako korisni

295

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Slike nove, slike stare, slike lane, slike prave...

Objavljivanje starih slika kao novih stara je praksa, kao to se vidi na ovim
primjerima. Ali tko pamti? Znaju da se uvijek mogu pouzdati u kratkotrajno
pamenje ljudi. Ovaj donji novi materijal, navodno naen u kui gdje je
,,ubijen Bin Laden, zapravo je kruio jo 2002. godine.
Nakon itanja kolumne Davida Ickea nije mi mogla ne privui panju
vijest objavljena 6. kolovoza 2011. na jednom naem portalu: Helikopter
u Afganistanu: Poginula 22 pripadnika jedinice koja je likvidirala Bin Lad
ena Zanimljiva podudarnost. I sasvim logina ako se ele zamesti tragovi.
Jer bi neki tuljani mogli i progovoriti te ispriati da zapravo ni u kakvoj akciji
ubojstva Bin Ladena nisu bili. Pisalo je: Ameriki vojni helikopter sruio se
sino na istoku Afganistana, a u nesrei je poginuo 31 ameriki specijalac i
sedam afganistanskih vojnika, poruili su iz Ureda afganistanskog predsjed
nika Hamida Karzaija. Slubeni Washington potvrdio je kako su za pad he
likoptera odgovorni teroristi. Od ubijenih ak 22 pripadnika bila su iz jedinice
SEAL koja je ubila Osamu Bin Ladena. Vodstvo Afganistana izrazilo je suut
296

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

Baracku Obami te obiteljima poginulih. Dananji incident je najsmrtonosniji

zasebni dogaaj za amerike vojnike u Afganistanu jo od poetka njihove
misije 2001. godine."
Jednom kad su poistili svjedoke mogli su u miru nastaviti s promidbom.
S obzirom na sve navedene proitane trikove koji su kruili internetom (ali
ne i kroz glavne novinske i televizijske medije), iz kojih su postali oigledni
razmjeri muljae o smrti Bin Ladena, oito su zakljuili da je potrebno jo
malo uvrstiti mit. Krajem kolovoza 2012. nae novine prenijele su vijest
aljivog naslova lan ekipe koja je ubila Bin Ladena objavljuje knjigu". Pod
naslovi: Autor se skriva iza pseudonima"; Bijela kua i CIA tvrde kako ne
znaju to e u knjizi otkriti komandos iz Navy Seala". Odmah je vidljivo - kn
jiga spada u anr humoristine fantastike. I sam lanak spadao je u isti anr.
Pisalo je da je tu knjigu pod naslovom Nimalo lak dan napisao komandos
koji je sudjelovao u ubojstvu Bin Ladena" i koji je bio meu prvima koji
je uao kroz vrata na treem katu kue u kojoj se Bin Laden skrivao i bio je
prisutan kada je ubijen." Pisalo je da e knjigu objaviti pod pseudonimom
(navodno je koautor novinar Kevin Maurer, koji je odbio odgovarati na pitan
ja o knjizi), to je ba vrlo prikladno da se izmiljotinu ne moe niti pokuati
provjeriti, a duboko sam bio uvjeren da je i taj komandos" tek izmiljeni lik u
ovoj velikoj sapunici. (Koji mjesec kasnije pojavio se u medijima neki tip koji
je navodno bio taj komandos, pa se tako saznalo ime pravog autora). Pisalo
je da je tom knjigom doao kraj tajnosti misije tima Navy Seal to bi moglo
ugroziti i samog predsjednika Obamu". Neka mi netko objasni kako bi ga mo
glo ugroziti kad je knjiga napisana da potvrdi njegove lai. Pokualo se ovako:
Amerika administracija silno se trudila da svi detalji ostanu strogo uvani
od javnosti te da akteri misije koja je imala toliko odjeka zaute". To sigurno,
zato su sruili helikopter s ljudima koji bi mogli posvjedoiti da nikad nisu
bili tamo gdje je reeno da su bili. Ali sada e se Obama sigurno nai pod
rafalom optubi da sve pikanterije iz njegova mandata cure u javnost". Ovo
postaje sve smjenije. Kakav bi tek rafal optubi bio da se objavi da je cijeli
dogaaj obina izmiljotina? Osim toga, misli li doista netko da se ovdje radi
o curenju podataka, a ne o namjernom plasiranju lai?
Pisalo je da CIA nije provjerila sadraj knjige, to je uobiajena praksa
kada bivi pijuni ili pripadnici elitnih jedinica ele objaviti detalje o operaci
jama u kojima su sudjelovali." Ma nemoj re! Kakav propust. Istina je da je
CIA vjerojatno tu knjigu napisala.
Pisalo je da e knjiga razotkriti pikantne pojedinosti jedne od najvanijih
tajnih misija u amerikoj povijest", a veina zarade od prodaje ii e u do
297

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

brotvorne svrhe za obitelji stradalih iz tima Navy Seal. Pisalo je da glas

nogovornik izdavake kue nije htio dati nikakve druge informacije u vezi
autorova identiteta i je li neka od vladinih agencija stavila veto na izdavanje
knjige. Briljantno i efikasno, poput vjenih trikova ibicara s Hrelia - bit e
to jo jedna pobjeda slobodnog tiska u demokratskoj Americi, zemlji slobod
nih ljudi. Ameriki dunosnici kau da jo nije poznato hoe li CIA ili netko
drugi poduzeti korake da se sprijei distribucija knjige11. Zato bi sprjeavali
distribuciju svoje knjige? Ali okus zabranjenog voa svakako je dobar reklam
ni potez.
Pisalo je da je glasnogovornik CIA-e Preston Golson rekao da knjiga
izdavaa iz New Yorka nije dola u njihove ruke prije nego to e se pojaviti u
knjiarama te da ni u Pentagonu nitko nije pregledao rukopis knjige, a i Bijela
kua tvrdi da ne zna nita o knjizi, a glasnogovornik Vijea za nacionalnu
sigurnost da su o njoj uli iz novina. Nitko nita ne zna. U zemlji u kojoj je
sveopi nadzor poprimio nikad viene razmjere? Ovo postaje sve smjenije.
Pogotovo u odnosu na ono to je pisalo u zadnjoj reenici teksta. Uvid u
to kako ta silna iznenaenost i sloboda izvojevana objavljivanjem ove knjige
inae izgleda, kad se ne radi o izdavakoj kui zvanoj CIA. Pisalo je: Prije dvi
je godine Pentagon je traio unitenje 10.000 primjeraka knjige biveg agenta
koji je pisao o operacijama u Afganistanu, a knjigu nije dao na pregled.
E, tu knjigu bih elio proitati.
Kao i obino, svi potrebni podaci su ispred naih snenih oiju, koje gleda
ju, ali ne vide. Evo nekoliko moguih razloga zato bi se radio cirkus s lanom
smru Bin Ladena, nastavak drugog lanog cirkusa o 9/11. U toj je priici on
organizirao ruenje Blizanaca. Zijev. Dakle, lano ubojstvo moe biti isprika
za teroristike reprize kojih je nekako nestalo, pa si svako malo ipak daju tru
da (kao u Norvekoj). Naravno, zbog novih teroristikih prijetnji uvest e se '
nove mjere kontrole policijske drave na mjestima poput eljeznica, trgova]':
centara, skladita, hotela, crkvi i sportskih stadiona. Uostalom, odmah nakon
ubojstva Bin Ladena reeno je da su u njegovoj kui za skrivanje nae
planovi da se ameriki vlakovi izbacuju iz tranica i napadaju takozvane me'
mete. To itajte, kae Icke, elimo proiriti Policijsku dravu u podruja
koja prije nismo mogli nai opravdanje11.
David Boehm (rothschild cionist), glavni operativni ef Security USA
inc., pie Icke, bez ustruavanja je rekao CBS-u da, nakon nalaenja sn
imke iz sigurne kue, treba zatititi meke mete koristei, recimo, sigurnosne
mjere u stilu onih na aerodromima koje ukljuuju seksualno uznemiravanje
298

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

znano kao pat-dow n. Pa onda, pita se Icke, tko je bio posvuda po televiziji
nakon oito lanog incidenta terorista s bombom u donjem rublju da bi pro
movirao radijacijske skenere za cijelo tijelo koje radi korporacija koju njegova
tvrtka predstavlja? Michael Chertoff (rothschildski cionist), bivi ef Domov
inske sigurnosti, koautor Domovinskog zakona kojim su unitene slobode u
SAD-u, a takoer je i sin agenta Mossada. U danima nakon prevare sa smru
Bin Ladena, nastavlja Icke, senator vrijedan svakog prezira, Charles Schumer
(rothschildski cionist), pozvao je na stvaranje lista zabrane vonje Amtrakovim vlakovima na temelju podataka koji nisu objavljeni (jer ne postoje, ali
su navodno otkriveni u Bin Ladenovoj sigurnoj kui). Schumer je rekao da e
inzistirati na jo vie financijskih sredstava za sigurnost eljeznica, putnika i
inspekcija i vie nadzora eljeznikih stanica diljem zemlje. Drugim rijeima,
ogromno irenje policijske drave.
Drugi razlog za prevaru u vezi Bin Ladena mogao bi biti dobivanje podrke
za ratove u kojima SAD ve sudjeluju, kao i za druge koji se planiraju. To
je mentalitet Naprijed USA! od kojeg bi Johnu Wayneu potekle suze od
ganua11. A bivi potpredsjednik Dick Cheney iskoristio je ubojstvo Bin Lad
ena da pozove na ponovno stavljanje u slubu metoda muenja kao sredstava
ispitivanja jer je rekao da su takve metode pomogle da se otkrije mjesto gdje
se skriva Bin Laden.
Trei razlog za lanu smrt Bin Ladena bio bi pritisak na Pakistan i njegovo
daljnje demoniziranje, uz tvrdnje da je cijelo vrijeme znao da se Bin Laden
krije kod njih godinama (a nije). Obama je smjesta pozvan da s blesimetra
proita optube prema Pakistanu i kae da oni moraju odgovoriti na pitanje
zato nisu znali da se krije tamo gdje se zapravo nije krio. Bivi pisac govora za
Busha mlaeg, David Frum (rothschildski cionist), koji je skovao frazu osov
ina zla za Irak , Iran i Sjevernu Koreju (kad taj deko neto proziva, to je dio
plana) pozvao je na to da se Pakistan prozove zbog bajke o Bin Ladenu. Rekao
je: (...) SAD djeluju prema svojoj proglaenoj doktrini, koju je artikulirala
administracija Georgea W. Busha, a od nje nije odustala Obamina: Prema
onima koji kriju teroriste ponaat e se kao i prema teroristima samima.
Cilj je osvojiti zemlju po zemlju da se doe do granica Kine i Rusije kako
bi se pokrenuo Trei svjetski rat. Kineska vlada je izdala objavu u kojoj je
upozorila SAD da ako se petlja s Pakistanom, onda se petlja s Kinom. Kina je
takoer upozorila SAD da ne radi nikakvu intervenciju u Siriji, gdje se zbiva
jo jedna narodna revolucija" koju su stvorili agenti SAD-a, Velike Britanije
i Izraela. Pakistanska vlada je rekla da pozdravlja ukljuenje Kine, a isto je
naznailo i vodstvo Afganistana. Kina zapravo posjeduje SAD zbog svih dug
299

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

ova koje ima, a kinesko drutvo, sa svom svojom kontrolom i ogranienjima

govora, kretanja i pristupa informacijama je obrazac onoga to krvlju pov
ezane mrea obitelji eli postaviti u svojoj globalnoj dravi.

Svijet po mjeri Iluminata u Kini ve postoji - spoj korporacija, isprogramiranih umova,

robovskog rada i neizabrane totalitarne vlade koja provodi sveopu cenzuru

Dakle, Osama bin Laden je ubijen. Prema scenariju, sad e slijediti odmaz
da terorista. Tj. ljude se navodi pomisliti upravo to. Onda ih nee zauditi
vijest da je ve par dana kasnije policija u Velikoj Britaniji uhitila pet mladia
zbog sumnje da spremaju teroristiki napad. U policiji su kratko rekli da su
policijski slubenici zaustavili i provjeravali vozilo na cesti kod nuklearke u
zapadnoj Cumbriji. Petorica mukaraca iz Londona koji su se nalazili u auto
mobilu uhiena su temeljem Zakona o terorizmu".
To vam je jedan od onih zakona donesenih nakon 11/9 koji je policiji dao
praktiki diktatorske ovlasti, da hapsi kad hoe i koga hoe, ako su sum
nja na terorizam. Potom, nastavljala se vijest, u Diisseldorfu i Bochumu, u
300

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STI2E TERORIST

Njemakoj, uhiena su tri potencijalna terorista kojima se pripisuju veze s

Al Qaidom i pripremanje bombakih napada u Njemakoj, to je dokaz da
Al Qaida u Njemakoj ne miruje, kako je rekao jedan dunosnik, ali ja ne
shvaam kako sumnja moe biti dokaz.
I to su bile posljedice oglaavanja lane smrti Bin Ladena. Takoer i izjava
britanskog premijera Davida Camerona za BBC, koja zapravo daje opravdanje
za daljnje uvoenje policijske drave pod isprikom fantomskog rata protiv
terorizma koji se odvija samo u paralelnoj stvarnosti, u vijestima, i nigdje
drugdje: Jasno je da postoji rizik od odmazde, pojedinci bi mogli krenuti u
akcije protiv nas: pregledali smo sve obavjetajne snimke sino (u to bih se
kladio, kad bih imao vika novca za gubiti oklade, op. K.M.), nismo promi
jenili visoki crveni stupanj koji ve imamo u naoj zemlji. (eli rei da je ve
proglaena policijska drava, op. K.M.). Ljudi moraju biti izuzetno oprezni
sljedeih dana i tjedana. (Aha. I mjeseci i godina, op. K.M.). No, to nas ne
smije tititi od injenice da je to to vie nema Bin Ladena dobra vijest za Ve
liku Britaniju, dobra vijest za svijet. Jer voa Al Qaide, koja je donijela toliko
unitavanja, smrti, patnje diljem svijeta, vie ne postoji."
Hm, to je uope ikad unitila ta fantomska Al Qaida? Sjea li se netko?
Samo bez 11/9, jer zloinci i njihovi suradnici koji su to organizirali jo uvi
jek slobodno eu. ak ih i putaju pred kamere. To je sluaj s ovim Barackom koji je izjavio za medije sljedee, ali na sreu pri ruci mi je bio ureaj za
prevoenje s novoorvelovskog, inae ne bih nita shvatio: Smrt bin Ladena
oznaava najvee dostignue u naoj borbi protiv Al Qaide. (Prijevod s no
voorvelovskog: Lairanje smrti Bin Ladena veliko je dostignue u naoj borbi
protiv ovjeanstva, op. K.M.). Njegova smrt ne znai kraj naih napora. (Pri
jevod: Rat protiv terorizma se ne moe okonati, zato je i izmiljen, pa emo
i dalje haraiti po svijetu u skladu s planom mojih efova, op. K.M.). Nema
sumnje da e Al Qaida nastaviti s napadima na nas. (Prijevod: I dalje emo
stvarati niim izazvanu atmosferu straha koja nam treba da biste prihvatili
uvoenje svjetske policijske drave koju ele Rotschildi i bratija, op. K.M.).
Moramo i bit emo budni, kako kod kue tako i u inozemstvu. (Prijevod: I
dalje emo vriti nasilje na drugim zemljama i vlastitim graanima).
Specijalni izaslanik za Bliski istok i bivi britanski premijer, ratni zloinac
koji lae kad zine, izjavio je da se radi o vanom uspjehu, ali da znamo da
se borba protiv terorizma i Bin Ladenove ideologije nastavlja i podjednako je
bitna. Jer ta borba nema kraja. Dokle god na svijetu postoji i jedan slobodan,
nezaduen, nemikroipiran i zdrav ovjek, to je zapravo htio rei.

301

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Krvavi dani u Norvekoj

Kad smo kod terorizma, ne moe se ne spomenuti Anders Behring Breivik,
ubojica s Utoye, koji je svojim krvavim pothvatom 22. srpnja 2011. bio jo
jedan u dugom nizu tzv. lone gunners, odnos samotnih ubojica, nepovezanih s
bilo kojom organizacijom. Jedan takav je ubio Johna, a drugi Roberta Kennedya, trei je ubio Luthera Kinga, etvrti Lennona, a peti je podmetnuo bom
bu u Oklahomi. One udne prie zvane teorijama urote odmah su poele
razmiljati naglas: na dan postavljanja bombe u Norvekoj je bio praznik i
veina zgrada je bila prazna, pa zato bi poremeeni ubojica kojem je cilj
pobiti to vie ljudi aktivirao bombu u skoro praznoj etvrti; ovakva akcija
zahtijeva dulje planiranje, oruje, znanje o eksplozivima, nadgledanje, a sve
to trai novac i logistiku; te da je mogue vjerovati da je Breivik izvritelj, ali
je teko povjerovati da je to djelo jednog ovjeka i njegovih osobnih nakana;
da je oigledna injenica da Breivik nije napade mogao niti pripremati niti
izvesti sam, to se poklapa s iskazima svjedoka o hitcima s razliitih strana te
est novih uhienja koja su uslijedila; pa onda, ukoliko je htio pobiti to vie
ljudi, zato nije aktivirao bombu obinim danom?; zato je bomba postavljena
u praznom sreditu grada, a onda je putovao 40 kilometara dalje ne bi li nas
tavio s napadom?; zato jednostavno nije uao u nekakav supermarket, bacio
bombu ili napravio to je naumio; potom, norveka policija je par dana ranije
imala vjebu na mjestu eksplozije s ciljem obrane protiv - eksplozija. Teza o
usamljenom vuku svakako bi teko opstala pred Breivikovom dugogodinjom
pripadnosti masonima, itd., itd. Jedan je internetski pisac napomenuo da se
ta teza fantastino podudara s i-va-bijeli-susjed-moe-biti-terorist kampan
jom koja se ve vie tjedana vodila u SAD.
Brojni podaci ve dugo ukazuju na mogunost da su usamljeni ubojice
uglavnom ljudi isprogramiranih umova, a o dugoj tradiciji razvoja men
talnog programiranja ljudi u CIA-i i srodnim joj institucijama, kod koje je
Mandurijski kandidat amaterski rad, mnogi su detaljno pisali, a u ovoj knjizi
za tu temu jednostavno nema prostora. Takav je, dakle, samotni ubojica bio
Breivik. Sam sve smislio, sam organizirao, sam odluio, sam napravio. Uradisam-terorist. I ne zaboravimo naglasiti, kako su ga novine opisivale: ekstremni
desniar i lan masonske loe. U nevjerici sam gledao to kako je jedan ovjek
uspio sam poubijati toliko ljudi u tako kratko vrijeme. Zar su stajali i ekali?
Onda je koji dan kasnije vijest pod naslovom Krvnik s Utoye imao pomagaa
naoruanog noem razjasnila stvar: dobro, ipak nije bio sam, imao je jednog
pomagaa s noem, to objanjava sve.

302

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

Nije ak ni zavrio na sudu. Moda zato jer su sudovi nezgodna mjesta

gdje se svata ispituje. Krajem studenog 2011. u vijesti naslovljenoj Dijag
noza - neubrojiv: Nema suenja za norvekog krvnika Breivika! pisalo je da
norveki mediji javljaju da su lijenici utvrdili da masovni ubojica Anders
Breivik nije mentalno zdrav i ne moe se smatrati odgovornim za dvostruki
teroristiki napad u srpnju koji je za posljedicu imao 77 mrtvih. (...) Psi
hijatar Torger Husby iz medicinskog tima koji je ispitivao samoproglaenog
kriara rekao je da su on i njegovi kolege doli do jasnog zakljuka o mental
nom zdravlju ubojice, ali gaje odbio pojasniti. (...) Sud e u konanici odrediti
moe li se Breivik smatrati odgovornim za svoje postupke, ali je u Norvekoj
uobiajena praksa da sudovi slijede strune preporuke.
Bilo mi je teko ne pomisliti da je to bio jo jedan dogaaj s potpisom
Elite, a u svrhu poticanja izmiljenog rata protiv lanog terorizma. Pogotovo
kad je odmah posvuda objavljena izjava onog groznog i kvarnog tipa, lutke
na koncu, Obame Baracka, koji je rekao: Ovo je podsjetnik na to da cijela
meunarodna zajednica ima ulogu u spreavanju ovakve vrsta terora1. Fino je
to sroio, malo smo zaboravili da se vodi rat protiv terorizma kad terorizmu
nigdje nema niti traga ve due vrijeme, al 1/9 je bio daaavno. Hoe li se onda
taj rat proglasiti zavrenim? Svakako ne, mora se ljude podsjetiti da jo uvijek
postoji dobar razlog za mafijako vojnienje po svijetu i sveope podizanje
razine nadzora nad graanima. Ovo je taj podsjetnik, rekao je pijun Obama,
a cijela se meunarodna zajednica mora jo malo ujediniti, to je dobar mali
korak prema svjetskoj diktatorskoj vladi.
Teroristiki napadi u Norvekoj najsmrtonosniji su u zapadnoj Europi jo
od bombakih napada na eljeznicu u Madridu 2004. kad je ivot izgubila
191 osoba. Breivik je najprije aktivirao eksploziv u centru Osla, da bi nakon
toga otiao na otok Utoyu gdje se odravala konvencija Mladei vladajue
Laburistike stranke. Ondje je hladnokrvno ubio preko osamdeset ljudi, ug
lavnom mladih izmeu 15 i 25 godina. Kako prikladno za vjetar u jedra tzv.
ratu protiv terorizma. Valjda radi jaeg psiholokog uinka, jedan od najveih
teroristikih inova zbio se u zemlji koja je slovila kao jedna od najsigurni
jih na svijetu, multikulturalna, s najviim demokratskim standardima, i uz
to nije lanica EU. Uobiajeni prizor prilikom politikih posjeta norvekoj
Kraljevskoj palai bio je da ispred prozora puze maturanti, a slabana je straa
vie sluila za dekoraciju i turistiku atrakciju nego li za bilo to ozbiljnije.
Kad je princ Haakon posjeivao gradski sajam dovezao bi ga voza, a on bi
promatrao predstavu kao i svaki obian graanin. To je bio norveki nain pisalo je u jednom tekstu - kako grad funkcionira i kako oni koji vode dravu
303

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ili njome vladaju ive onako kako ive i ostali ljudi u njihovoj zemlji. Sada e
se to promijeniti. Jer, nakon napada na zgradu Vlade u centru grada, koja nije
pretjerano uvana, vie nitko nije siguran. Zbog toga e se i dosezi slobode
mijenjati/1
Prije ili kasnije Elita e za svakog nai mjeru da proiri agendu straha.
Norveanka Cathrine Andersen rekla je: Stvarno smo uvijek bili maksimal
no otvoreno drutvo, drava koja je uvijek titila svoju slobodu i demokraciju,
uvijek smo bili poznati po tome da su kod nas politiari i svi ostali ljudi mo
gli slobodno etati ulicama gradova. Sada, kao da nam se dogodilo ono to
se ranije dogodilo naim susjedima u vedskoj. Jednom kada ste povrijeeni
ponete razmiljati je li va nain ispravan, trebate li neto mijenjati". Kako
je na vojni analitiar Fran Vinar rekao, Norveani nisu imali na ulicama
vojsku desetljeima, a sad e je imati jer se i vojska i policija ele iskupiti.
Tko zna, moda ima istine i u tome to piu neki internetski pisci, da je
rije o vie muha jednim udarcem, kako to Elita ve voli raditi. Mete su bile
iskljuivo laburisti te nabrajaju da je u tjednima prije tog teroristikog akta
norveka vlada: najavila priznanje Palestine i otvaranje palestinskog velepo
slanstva u Oslu; najavila da e prvog kolovoza povui sve svoje zrakoplove iz
napada na Libiju; Norveka je nedavno poslala nekoliko brodova s humani
tarnom pomoi Gazi; u kampu mladih laburista nekoliko dana ranije odran
je propalestinski prosvjed; norveka vlada je optuila veleposlanstvo SAD-a
u Oslu i oekuje odgovor o nezakonitom prikupljanju podataka o norvekim
graanima; Eva Kristin Hansen, voa norvekih Laburista 10. srpnja javno je
zatraila istragu protiv Sharona i drugih izraelskih voa za poinjene ratne
zloine. Isti je pisac naveo sline dogaaje u Stokholmu krajem 2010. (nakon
vietjednih antiizraelskih prosvjeda u centru grada je dolo do dvije eksploz-1
ije) te u Moskvi (posjet Medvjedeva Palestini i najavljeno priznanje Palestine,
a par dana kasnije eksplozija u moskovskoj zranoj luci). Norveki premijer
Stoltenberg je nakon eksplozija izjavio: Nitko nas nee uutkati bombama!"
Laburisti otvoreno podravaju palestinsku dravnost, trae suenje za
ratne zloine izraelskim politiarima, povlae svoje novce iz izraelskih kom-1
panija i si. 21. srpnja 2011. ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Store, pri
posjeti kampa laburistike mladei na otoku Utoya, bio je suoen sa zahtje
vima da Norveka mora priznati palestinsku upravu. Tada je rekao da Pal
estinci moraju imati vlastiti dravu, da okupacija mora zavriti, da zid mora
biti uniten i da se to mora dogoditi sad.
I ranije tog tjedna, kad je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas posjetio
Norveku, ministar je televiziji TV2 rekao da je Norveka spremna priznati
3 04

PLATNO, BOJE, KIST I TW IST, STIE TERORIST

Palestinu te je potpisao dokument da e palestinski predstavnik u Norvekoj

dobiti status ambasadora.
Norveka je bila i jedna od organizatora flotile Freedom" kojom se pokualo
dostaviti humanitarnu pomo Gazi, no brodovi su bili masovno sabotirani u
grkim lukama, dok je par preostalih jednostavno otela izraelska vojska.
Uinci teroristikog ina odmah se predoili naslovi poput EU kao SAD
- uvode se jae mjere protiv terorizma", a izmeu ostalog je u vijesti pisalo da
e se vie panje posveivati fenomenu usamljenog vuka, odnosno radika
liziranog poinitelja bez povezanosti s teroristikom organizacijom". U pri
jevodu to znai da smo svi sumnjivi. Vie ovlasti dobit e i Europol, polici
jska organizacija unutar EU-a, koja e proiriti potrage za osumnjienima za
terorizam i ekstremizam" a neki Tim Jones je u Vijeu ministara dodao da je
Europskoj uniji potreban paket mjera".
Uostalom, jo u studenom 2010., prenosila se vijest, ef njemake policije
proglasio je 9. stupanj opasnosti od teroristikih napada diljem Njemake.
Rekao je da je opasnost vea nego ikada", na ljestvici od 1 do 10 bila je na
vrijednosti 9, a kao mogue mete terorista naznaio je eljeznike postaje i
zrane luke. Ba fini izgovor da se i putnike eljeznica pone poniavati i gn
javiti kao putnike zrakoplova. Da postoji pojaana opasnost od teroristikih
napada u Njemakoj rekao je i njemaki ministar unutarnjih poslova na te
melju informacija prikupljenih od njemakih islamista uhienih u Pakistanu
i Afganistanu, kao i najnovijeg upozorenja jedne strane obavjetajne slube".
(Da pogaamo koje? Zijeeev.) Rat protiv nepostojeeg terorizma i nakon
punog desetljea jae dalje.

305

14. POGLAVLJE

SNAGA JEDNOSTAVNOG "NE"

lipnju 2012. osvanula je vijest: Bolivijski predsjednik Evo Morales na

javio nacionalizaciju svih prirodnih resursa u svojoj zemlji. Morales je
rekao da struja, voda i telekomunikacije nikada ne bi smjeli biti u vlasnitvu
privatnih tvrtki te kako treba raditi na oporavku i nacionalizaciji svih prirod
nih resursa koji moraju biti u rukama naroda, tj. pod kontrolom drave. Vjeru
je se, pisalo je, kako se u Andama, u blizini bolivijske granice s ileom, nalazi
vie od 50% svjetskih rezervi litija, to je glavni sastojak baterija za elektrine
automobile i prijenosna raunala: Japan, Juna Koreja i Francuska izrazile su
interes za sudjelovanjem u prvoj i drugoj fazi razvoja ekstrakcije minerala, ali
je Bolivija jo 2010. odbacila njihov upit s obrazloenjem da mogu to uraditi
i sami. Vijest je podsjetila da je i venezuelanski predsjednik Hugo Chavez,
koji je pruio Moralesu i politiku i financijsku potporu, zapoeo svoju nacio
nalizaciju jo 2007. preuzevi kontrolu nad najveom telekomunikacijskom
tvrtkom i elektroenergetskom kompanijom te je prisilio strane naftne tvrtke
na sporazum s manjim dioniarima kao dio zajednikih pothvata. Od tada,
Chavez je proirio kontrolu nad onim to on naziva stratekim sektorima elianama, cementom, prehrambenim i rudarskim tvrtkama, bankama i pol
joprivrednim zemljitem. Predsjednik Evo Morales, u ast proslave 1. svibnja,
ove godine je nacionalizirao glavnu elektroenergetsku kompaniju u Boliviji,
koja je bila pod upravom panjolske, a prije dvije, takoer u ast 1. svibnja,

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

nacionalizirao je etiri energetske tvrtke, ukljuujui Rurelec Plc iz Velike Bri

tanije i francusku tvrtku GDF Suez SA. Takoer, Bolivija je prva zemlja koja je
zatvorila sve M cD onaldsovefastfood restorane u zemlji i prva zemlja u svijetu
koja je donijela zakon o Majci Zemlji kojim priroda dobiva pravo na svoj
ciklus bez ljudskog utjecaja, pravo na istou i pravo da se nad njom ne vri
genetski inenjering."
U zakonu je pisalo:
Nai djedovi nauili su nas da smo svi mi velika obitelj, zajedno s
biljkama i ivotinjama. Mi, autohtoni narod June Amerike, svojim vrijednostim a moemo pridonijeti rjeavanju problem a energije, klime i
prehrane.
Znai moe se. Rei ne svjetskoj oligarhiji i uiniti neto razumno.
Svojevremeno sam u knjiari listao knjiicu amerikog komiara Seinfelda.
Jednom su ga prilikom efovi televizijske kue posjeli i objasnili da bi u nekoj
epizodi trebao neto promijeniti jer se pregrubo naalio na raun stanovnika
neke amerike drave gdje je njegova emisija jako popularna, pa bi bilo dobro
da to promijeni da ne uvrijedi te ljudi i da tamo gledanost emisije ne padne.
Seinfeldu je to, naravno, ilo na ivce, nije elio odustati od gega zbog tako
glupog razloga, no nije znao to bi im rekao: ili nije imao argumenata, ili mu
se nije dalo objanjavati tim ljudima neto to oni ne bi mogli shvatiti, pa je
samo rekao:
Ne.
Tvrdoglavo i bez objanjenja.
Na kraju je bilo po njegovom jer se protiv takvoga ,,ne ne moe nita.
Ne znam jesu li se stanovnici one drave uvrijedili, ali isto sumnjam jer je
mentalni sklop upravljaa televizijskih kua i industrije zabave sklon pod
cjenjivanju ljudi, pa su im i proizvodi uglavnom takvi. Seinfeld je napisao da
je tada prvi put shvatio snagu jednostavnog ,,ne. Doista, stvar je mona. U
vie navrata sam i sam koristio taj alat i mogu vam rei da ini ovjeka nekako
bezbrinim i laganim.
Ne.
I to je sve. Nikom ne duguje objanjenje. Rije je doista o distribuciji moi.
Jer to je mo i zato netko ima mo nad nekim drugim? Uglavnom zato jer
mu taj drugi tu mo daje. Da mu je ne daje, ,,monik ne bi imao mo. ,,Ne
je tu jednostavni i efikasni bedem.

308

S N A G A JED N O STAVN O G "NE"

Evo male analize na zamiljenom i pojednostavljenom sluaju. (Naravno,

stvari nisu uvijek tako jednostavne, ali ponekad su okolnosti ba takve da je je
dino ispravno rei ,,ne). Recimo, nadreeni podreenom kae da neto mora
napraviti na ovaj ili onaj nain, to se podreenom ne svia. Ima dvije opcije:
prihvatiti naredbu i time predati mo nadreenom ili...moe rei ,,ne. Bez
ikakvih objanjenja, ako ne postoji volja da bi ga se saslualo. Dakle, on kae
,,ne, nadreeni pokua istjerati svoje agresivno, pa pokua argumentima, ali
podreeni tvrdoglavo ustraje s ,,ne. to se u tom trenutku zbiva? Podreeni
se nije odrekao svoje moi, tj. nije ju predao nadreenom.
Stavimo se na trenutak u ulogu nadreenog. Koje su sad njegove opci
je? Ako bude dalje inzistirao, taj ,,ne e dobivati sve vie snage i sve e biti
oiglednije da on zapravo nema nikakvu mo nad podreenim, da je ona tek
iluzija. To bi se moglo odraziti i na budunost, stoga, to nije dobar put za
njega. Moda je taj sluaj kod podreenog samo iznimka, moda ga ba neto
u toj specifinoj situaciji jako ulja, moda na temelju tog dogaaja nee niti
izvui pravu pouku i shvatiti da nije tako bespomoan kako se inae osjea.
Stoga je nadreenom bolje ne akat meku. Pa e izabrati drugaiji put:
prihvatit e to ,,ne i jo e nastojati stvoriti iluziju da taj ,,ne prolazi samo
zato jer ga on prihvaa, raunajui na to da niti podreenom ba nije sve
jedno u toj situaciji i da e s olakanjem prihvatiti takav rasplet. Prihvaanjem
,,ne pokuat e sauvati iluziju moi. No, istina je ta da nadreeni nije imao
izbora. Protiv ,,ne se jednostavno ne moe. Seinfeld je dobro uoio snagu
jednostavnog ,,ne.
Za upotrebu tog jednostavnog recepta obino nas sprjeava jo jednos
tavnija pojava - strah. No, svi problemi su na kraju ipak samo u naim gla
vama, kreacija naih ogranienih umova koji imaju ograniene spoznajne
kapacitete. Potvrdu toga nedavno sam uo i na projekciji dokumentarnog
filma Uzmimo lovu, nakon koje sam vodio razgovor s nekim gostima, meu
kojima je bio jedan tip koji mi se jako dopao, bivi nogometni sudac i ekono
mist kojega sam proteklih godina zapazio kao usamljeni glas istine kad god je
u novinama bilo rijei o HNB-u, a on je tada bio u nekom odboru za financije.
Moda nisam tono zapamtio sve aktere njegove prie, ali ba kao i kod naro
dnih predaja, vana je poruka, a ne svaki detalj. Ukratko, taj je ovjek bio u
nekom tijelu koje je o neem odluivalo, smatrao je da ponueno rjeenje nije
etino i usprotivio se, nakon ega se poeo na njega raditi pritisak. Neki vie,
a neki manje prijateljski, savjetovali su ga da odustane jer e izletjeti". No, on
je tvrdoglavo ustrajao na svome, pa su ga jo neki ljudi poduprli. Kraj prie je

309

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

predvidljiv, ba kao kod svake prie u kojoj je glavni akter ,,ne - nepravedni
prijedlog nije proao, a ovjek nije niotkuda ,,izletio.
Drugi rijeima, ako ovjek nije sam sebi previe vaan, ako se vodi idejom
pravednosti, a ne dopusti da mu postupke i odluke vode strah ili kalkulacije,
sve prijetnje i neugodni ishodi rastopit e se poput sladoleda na vruini. Sve
su to samo pokuaji da ti netko na blef oduzme mo, pravei se da je ve ima.
Ali nema i nee je ni imati ako mu je ti ne preda. Kako je to reeno u jednoj
pjesmi grupe Haustor: Ono to nas plai, to su duhovi od papira. Naravno,
prije ne- postoji niz prilika da ljudi porazgovaraju, osvijetle neku situaciju
iz svih kutova, a takvih kutova, pa posljedino i opcija, uvijek ima daleko vie
nego to se ini na prvi, drugi, pa ak i trei pogled. No, dobra je vijest da za
,,ne nikad nije kasno. Niti u ovom sluaju, kad je rije o Kontrolnom sustavu
porobljavanja ljudi. S ,,ne uvijek stiete u pravo vrijeme. On dolazi kao velika
gumica za brisanje, kao divovska tipka delete kojom jednim pritiskom moete
iz raunala izbrisati neto to ste radili danima, mjesecima ili godinama. Uos
talom, probajte odmah, uope nije teko: Ne.
Prolazi i ako zaurlate; moe i apui; ili pak onako usput, u prolazu: Ne.
Sto je naina, za svaiji dep, ukus i karakter. I onda, je li ikad bilo bolje vri
jeme za ,,ne?
To je pak pitanje na koje je odgovor takoer kristalno jasan poput planin
ske rijeke: Ne.

310

15. POGLAVLJE

OKUPACIJA STAVOVA I UVJERENJA

rije nekoliko godina, ekajui sastanak u centru grada, u polupraznom

kafiu od dosade sam s police s tiskovinama uzeo neki politiki tjednik i
novine. Prolistao sam od korica do korica i zamijetio da se uglavnom provlae
isti ljudi i teme kao i par dana ranije. Bacim ih na stol, srknem kavu, a pogled
mi padne na datume izdavanja tiskovina. Bili su stari - osam mjeseci. Ni po
emu se to nije moglo primijetiti dok sam ih itao. Mijenja li se ikad ita?
Moram tu tajnu sauvati od izdavaa, da im ne padne na pamet ideja otpustiti
novinare i jednostavno pretiskavati brojeve stare nekoliko mjeseci kao nove.
Krajem rujna 2011. dogodila mi se slina stvar. Na nekom je portalu os
vanula vijest hrvatske novinske agencije naslovljena Zapad bojkotirao govor
Ahmadinedada u UN-u, a nadnaslovljena Otiao i Josipovi. Opet deja vu.
Prije vie od godinu dana vijeu istog sadraja zabavljao sam se u knjizi Sve
pie u novinama. Samo Josipovi jo nije bio predsjednik, neko neki drugi tip.
Ostalo je sve u rije bilo isto.
Tog dana 2011. o kojem je bilo rijei u novoj vijesti, izaslanstva zapadnih
zemalja, ukljuujui i hrvatsko, napustila su zasjedanje Ope skuptine UN-a
tijekom govora iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedada u kojem
je otro napao Zapad i izrazio sumnju u teroristike napade 11. rujna". Dalje
je reeno da je prema izvoru iz hrvatskog izaslanstva, i hrvatski predsjednik
Ivo Josipovi sa suradnicima (ivio nam dugo!, op. K.M.) napustio zasjedanje
311

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

nakon to je Ahmadinedad rekao da su arogantne sile sankcijama i vojnom

silom zaprijetile svima koji su doveli u pitanje Holokaust i teroristike na
pade na SAD 11. rujna 2001. Ameriko izaslanstvo prvo je napustilo zasje
danje, a ubrzo nakon njega i druga zapadna izaslanstva napustila su dvoranu.1*
Takve su u ovom manipuliranom svijetu reakcije na istinu. Dalje je pisalo:
Ahmadinedad je optuio SAD da je sumnjive napade 11. rujna 2001. na
New York i Washington iskoristio kao povod za pokretanje rata u Iraku i Af
ganistanu. SAD i njegovi saveznici gledaju na cionizam kao na ideologiju i
svet pojam".
Sve tono do zadnje rijei.
Pa dalje na istu temu, Ahmadinedad je rekao: Koristei se svojom medi
jskom imperijalistikom mreom koja je pod utjecajem kolonijalizma, oni
sankcijama i vojnom silom prijete svima koji propituju Holokaust i dogaaje
11. rujna.
I opet sve tono do zadnje rijei.
Glasnogovornik amerike misije pri UN-u Mark Kornblau osudio je izjave
iranskog predsjednika sljedeim rijeima (uobiajenim sranjima): Gospodin
Ahmadinedad imao je priliku govoriti o tenjama svoga naroda za slobodom
i dostojanstvom, no umjesto toga opet je iznio odvratne antisemitske izjave i
teorije zavjere". Bla, bla...
Standardni igovi koje Iluminati lijepe naokolo u nastojanju da odre na
ivotu veliku la koja im je potrebna za njihov jadni veliki plan. Antisemi
tizam, homofobnost, ksenofobnost, rasizam, desniarstvo, eurofobnost...
to su uobiajeni refreni na pokuaje kritike jednoumlja ublaeno nazvanog
politika korektnost. Kako se ona nalazi samo u glavama ljudi i nigdje drugd
je, izgleda da je klju ipak negdje u naem umu ili kako ve nazivali taj nat
prirodni fenomen koji je na neki nain povezan s naim mozgom, ali se ne
nalazi u njemu.
No, novine se uglavnom ponaaju po takvoj, zadanoj spranci, bez trunke
razmiljanja. Recimo, u listopadu 2011. naslov teksta je glasio: Ugledajmo se
na Slovence ili emo do kraja unititi gospodarstvo". U nadnaslovu je pisalo:
Janina vlada drastino mijenja zakon o radu, a mi jo razmiljamo platiti
ili ne regres i boinicu." Naravno, sve spomenute mjere su na tetu ljudi, od
detalja poput onog da pauza vie ne bi ulazila u radno vrijeme pa do pojed
nostavljivanja davanja otkaza. Ponekad se pitam jesu li novinari koji piu ove
testove svjesni da e sve te mjere i njih dohvatiti.

312

O KU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Paralelni svjetovi
Nedavno sam gledao neku politiku emisiju ije je sredinje pitanje bilo
koliko je naa vlada uspjeno ili neuspjeno vladala u prvih est mjeseci svog
mandata. Bila je to jalova rasprava izmeu predstavnika vladajue stranke i
bive vladajue stranke. Svako malo netko je potezao pitanje ovog ili onog
ovjeka, tvrtke ili nekog drugog pojedinanog primjera kojim se rasprava
usmjeravala u razne detalje i prepucavanja oko njih. Sjetio me taj razgovor na
prepirke koje sam sluao u nekim svojim bendovima, u trenutcima svae ili
kad bi se uvukla neka zla krv. Onda bi se izvlaili kosturi iz ormara, netko bi iz
praine izvukao neku situaciju u kojoj se osjeao oteen, onda bi netko drugi
unutar tog detalja spomenuo neki drugi, jo manji detalj, u kojem se pak on
osjeao oteen, i tako bi se rasprave vrtjele besmisleno u krug, u nekoj spirali,
bez ikakvog smisla i razrjeenja. Rjeenje se pojavilo kad bismo svi pustili sve
te pizdarije, otkvaili nadureni ego i nekako se sjetili zato smo skupa. Nara
vno, u onoj emisiji to se nije moglo dogoditi.
Osim toga, nitko nije spomenuo nita bitno. Recimo, umjesto silnih statis
tika, prezimena, okrivljavanja i obeanja, ja bih puno radije uo da je netko
od prisutnih bio upitan neto to bi doista imalo neku vanost. Recimo, da ob
jasni zato je vlada 29. oujka 2012. donijela uredbu O izmjeni i dopunama
o razini genetski modificiranih organizama". Ona kae da proizvodi koji se
stavljaju na trite ne moraju biti oznaeni kao proizvodi koji sadre genetski
modificirane organizme, a o njoj se moglo saznati samo tako to je par mjeseci
kruio mail s uredbom (ja sam ga dobio nekoliko puta), dok ga konano por
tal Indeks.hr nije objavio kao vijest. U kampanji za pristup EU nisu se spom
injali potencijalni problemi genetiki preinaenih usjeva i od njih dobivene
hrane, unato tomu to je 80% graana protiv GMO-a.
Nakon to je potiho dola uredba o neisticanju GMO-a, Index se zapitao
vrijedi li jo uvijek ideja da svaka vlada mora raditi u korist svojih graana.
Odgovor je - naravno da ne, naa vlada radi za korporatiste (kao i veina
drugih). Jer u svijetu u kojem nije tako, vlada ne bi ignorirala injenicu da se
saborski Odbor za zatitu okolia jednoglasno oitovao da eli Hrvatsku slo
bodnu od GMO-a i da se razvoj Hrvatske temelji na ekolokoj poljoprivredi i
turizmu, da 18 upanija ne eli genetski modificirane organizme te praktiki
eli Hrvatsku slobodnu od GMO-a.
No, Hrvatska nema nikakvu samostalnost, usprkos tome to je sadanji
premijer u predizbornoj kampanji cijelo vrijeme ponavljao nevjerojatno
netonu tezu da nikad neemo vie odluivati o sebi nego kad uemo u EU.

313

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

Ha, to bih htio vidjeti! Cocksuckers. Uredba o GMO-u sadri odredbe koje su
u skladu sa sljedeim aktima EU: 1) Odluka Komisije od 17. lipnja 2011. go
dine o odobravanju stavljanja na trite proizvoda koji sadre, sastoje se ili su
proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza MON 89034 x MON 88017
(M O N -89034-3xM O N -88017-3) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003
Europskoga parlamenta i Vijea.
ifre MON 89034 i MON 88017 oznaavaju GMO sjeme multinacionalne
kompanije Monsanto, a odlukom je propisano da na proizvodima koji sadre
kukuruz ne treba isticati daje rije o GMO sorti. Monsanto nije jedini na popisu
uredbe, tu je i GMO sjeme kompanija Pioneer/Dow, AgroSciences, Bayer Crop
Science, Syngenta Seeds. Monsanto e biti vlasnik svog kukuruza u Hrvatskoj
koji u budunosti bude prihvatio karakteristiku modificiranog MON 89034
x MON 88017. Prihvaanje karakteristika se dogaa putem krianja (makar
i neeljenog) naih postojeih vrsta kukuruza s njihovim modificiranim. Ako
se pojavi novo sjeme, to se dogaa svake godine, a u tom novom sjemenu
bude dio genetske strukture MON 89034 x MON 88017, oni postaju vlasnici
tog sjemena. itav trik objanjen je u filmu Hrana d.o.o. Roberta Kennera iz
2008. godine.
Zahvaljujui WikiLeaksu procurila je informacija da je ameriki ambasa
dor u Parizu Craig Stapleton savjetovao Washingtonu da protiv svake lanice
EU-a koja se protivi uvoenju GMO-a pone trgovaki rat, to dovoljno go
vori o znaenju koje Monsanto ima za ameriku vladu. Moda bi preciznije
bilo rei da Monsatno i jest vlada, a ova vlada koja se slika za televiziju je tek
hrpa ne ba lijepih manekena. To je paralelni svijet. Na televiziji politiari
raspravljaju o marginalijama, a ono to je istinski bitno radi se potiho. Dio
tog istinski bitnog za korporatiste jest i ono to bismo mogli nazvati i napa
dom na biosferu (promicanje GMO-a), ali i pokuajem da se pod kontrolu
stavi hrana. Koji je od tih paralelnih svjetova stvaran: ovaj s televizije ili ovaj
o kojem se ne govori u medijima? Oba. Zapravo, onaj kojega sam izabere i
smatra stvarnim.

Dajte nam svoje misli

Kada ovjek due vrijeme informirano promatra svijet oko sebe prije
kasnije neminovno e doi do zakljuka da cijela urota protiv ovjeans
u temelju poiva samo na jednom kamenu-temeljcu - okupaciji ljuds,r:
uvjerenja i stavova. Sve drugo je sekundarno i samo proizlazi iz te toke.

314

O KU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

druga djelovanja Iluminata mogua su samo zahvaljujui okupaciji ljudskog

uma nametanjem uvjerenja i stavova.
O
tome svjedoim na svakom koraku, prije svega u vijestima, ali kree od
najranije dobi i nastavlja se tijekom cijelog obrazovnog ciklusa. Recimo, sa
starijom keri uio sam prvu lekciju iz kemije u prvom razredu gimnazije. U
njoj se govorilo o nafti kao tvari nastaloj taloenjem odreenih ivotinjica,
tj. organizama bez prisustva zraka i tako dalje. Mada ve godinama postoje
uvjerljiva istraivanja da nafta uope nije fosilno gorivo, ui se teorija Lo
monosova od prije dva stoljea koja nikad nije potvrena niti dokazana, ali je
usprkos tome opeprihvaena kao injenica. A zapravo se nafta cijelo vrijeme
stvara ispod naih nogu, za njen nastanak potrebni su samo odgovarajui uv
jeti poput vrste stijene, pritisaka i tome slino, i nema nikakvih problema.
Nikad nee biti naftne krize, niti je ikad prijetila. Kad sam prvi put uo neto
o nafti bio sam jo mali, a jo tada je reeno da je ima za jo samo pedeset go
dina. To bi znailo da bi je trebalo nestati ve za 15-tak godina. Nita od toga,
ini se, ne spominje se vie ovih dana. Ili se spominje - za pedeset godina. Bila
je to la koja je bila potrebna u tom trenutku, a na snazi je, s istom svrhom, i
danas.
U istom udbeniku evo i okviria o globalnom zatopljenju, o emu se ui
djecu, iako uope ne postoji, a pogotovo nije vezano ni uz kakvo poveanje
koncentracije C 0 2. Uostalom, kad kola ne bi sluila samo za uguravanje
nevjerojatnih koliina informacija, uz zamaranje uenika, nego kad bi ih uila
kritiki razmiljati, dobra prilika za to bila bi upravo na istoj stranici gdje
se spominjalo globalno zatopljenje. Shematski je, pomou odsjeaka kruga,
prikazan omjer plinova u atmosferi. Pitao sam ker da mi nabroji glavne
plinove koji ine atmosferu. Mrtei elo u razmiljanju, ona pone: Duik,
ugljini dioksid, kisik.., Stop, velim, pogledaj grafikon, to je tu prikazano?
Po prilici tri etvrtine kruga je duik, etvrtina kisik i jedan skoro nevidljivi
odsjeak na kojem pie ostalo. Ni spomena o ugljinim dioksidu. Otkud ti to?
Pa, ula je negdje, nekako joj je poznato.
Da nas se ui razmiljati, da nisu i profesori pod izmom i programirani,
ovdje bi bilo pravo mjesto da se budui pripadnik ljudskog drutva zapita emu tolika hajka na CO,, kad ga toliko malo ima da ga se u grafikonu niti
ne spominje. U filmu Velika prijevara globalnog zatopljenja, uz mnoge druge
stvari, profesor Tim Bali kae kako, izraeno u postotcima u odnosu na ostale
plinove, u atmosferi ima samo 0,037 posto CO,! A samo jedan minijatur
ni djeli tog ionako minijaturnog djelia moe se pripisati ljudima. Ljude u
proizvodnji C 0 2 daleko nadmauju vulkani, ivotinje, bakterije, truljenje te,
315

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

kao daleko najvei izvor CO, - more. 95 posto (u svojoj biti - blagotvornog)
uinka staklenika, koji omoguava ivot na Zemlji, uzrokovan je vodenom
parom.
I
tako ivot ide dalje. Bez ireg konteksta, ljudi si svakodnevno sami jo
malo vie navlae omu oko vrata ili barem tome zduno pripomau. Urotu
bismo doista pojednostavljeno mogli poistovjetiti s ostvarivanjem vlasti nad
mislima ljudi. Samo uvidom iz te perspektive mogu se promijeniti stvari za
svakoga od nas individualno, ali i za sve ljude kolektivno.
Ako se razmilja logiki, iz premise da je bit urote okupacija uvjerenja ljudi
(a sve politike promjene i nametanja mogui su samo zahvaljujui isprogramiranosti ljudi, koji ih zbog toga podravaju ili barem pasivno pristaju
na njih), slijedi da nema nikakvog smisla troiti energiju na konfrontiranje s
onim to je posljedica okupacije stavova i uvjerenja. Sukobom s posljedicama
ne moe se rijeiti uzrok. S druge strane, uklanjanjem tog jednog jedinog uz
roka moe se odjednom ukloniti stotine posljedica za ije pojedinano uklan
janje ne bi bilo dovoljno ni nekoliko ivota. Koliko god ovo zvualo potroeno,
ako je glavni mehanizam urote osvajanje stavova i uvjerenja ljudi, ovakav je
zakljuak proizvod suhoparne logike, a ne mate.
O
tome esto razmiljam dok gledam razne prosvjedne aktivnosti po svi-j
jetu. S jedne strane mi se svia vidjeti one protestante na Wall Streetu, i one
u panjolskoj, i one u Engleskoj, jer mi se ini da se neto zbiva, da se neto
poduzima, da ti ljudi bar ne sjede prekrienih ruku. S druge strane, vidljivo
je i to da niti jedan od tih prosvjeda nije urodio nikakvim plodom, nijedan
nije imao ba nikakav uinak na razvoj stvari. Nula. tanga. Nita. Sve coralu
Osim to su neki ili na ruku Iluminatima, dajui im povod za uvoenje novih
mjera policijske drave, pod isprikom brige za javnu sigurnost. Rije je o tome
da se nijednim od tih prosvjeda ne mijenja paradigma koje je uzrok problema.
A ne moe se stvoriti promjenu bez da se ovjek sam promijeni. Pogledajte,
recimo, ove jako popularne prosvjede protiv bankarskog sustava. Oh, kako je
to super, konano su ljudi identificirali krivca i digli se protiv njega.
Jao, jao. Kad to gledam i itam komentare o prosvjedima na Wall Streetu
i drugdje protiv monetarnog sustava, najradije bih se pojeo. Iz aviona se vidi
da su to manipulirani prosvjedi prema uzorku koji se oduvijek primjenjuje.
Klasina formula problem-reakcija-rjeenje, kombinirana s jo par podtaktika. Prvo se stvori problem (financijska kriza). Potom se prieka reakcija
ljudi, a malo je se i potie, kao to se na ovim prosvjedima na Wall Streetu u
par navrata pokazalo da iza njih stoje i neki pripadnici financijske oligarhije,
a i neke tajne slube, koja alje svoje ljude da obuavaju druge kako dizati
3 16

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

prosvjede. Pogotovo je bizarno bilo kad ih je podrao glavom i bradom iluminatski potrko Soros.
Podtaktika se sastoji od toga da e snage Novog svjetskog poretka ponekad
odbaciti neki dio svog sustava koji se u meuvremenu potroio. U trenutku kad
vidite da korporativni mediji (pogotovo u SAD-u) pokazuju neku kritinost
prema nekom dijelu establimenta moete biti sigurni da je rije o takvoj igri.
Jer vlasnici medija su isti oni koji su i vlasnici banaka i svega drugoga, i to se
ne zbiva sluajno. Njima nije problem za mase igrati igru u kojoj mediji koji
naizgled istrauju istinu otkrivaju prljavi ve, iznose ga pred javnost i slino.
Sve je to njihova mainerija stvaranja iluzije i ovisnosti.
Nakon drugog koraka, reakcije, slijedi korak rjeenje. Ljudi su na ulicama,
bore se protiv zlog bankarskog sustava, mora se neto uiniti. Odgovor e biti
stvaranje sredinje svjetske banke, s isprikom da se financijski sustav mora
staviti pod kontrolu jer to narod eli. Oe se netko kladiti da e ba tako biti?
Najvie frustrira to e ljudi to progutati, kao to svaki dan vidim oko sebe, a
najvie gutaju najinteligentniji, najobrazovaniji i najnaitaniji, to je apsurdno
ali istinito, ak i logino jer su oni najvie isprogramirani.
S druge strane, vidim i to da svaki pokuaj opisa pravog rjeenja neka
ko ne uspijeva, sputan rijeima i potroenim frazama kojima malo tko od
nas moe nai praktinu primjenu. Promijeni sebe, promijenit e se i svijet.
Proiri svijest. Sve to je vani zapravo je unutra, zato nema smisla da djeluje
prema van, unutra raisti stvari, ostalo e doi samo po sebi. Potrebna ti je
duboka unutarnja transformacija. Sve to ima smisla, o prirodi stvarnosti, igri
percepcije, 4D hologramu kojeg smo dio najtoplije preporuujem knjige Da
vida Ickea Vodi kroz urotu ili Ljudski rode ustani, ovaj lav vie ne spava. No,
to sad da se radi, upitat e se svatko. Otkuda da se pone? Evo, silno hou,
napregnuo sam sve miie i zamislio elju - i nita. Ne osjeam promjenu.
Neu je tako nikad ni osjetiti. Koliko se meni ini, taj apstraktni pojam, trans
formacija svijesti, pomalo se moe usporediti s rastom ovjeka. Imao si pet
ili deset godina, bio si mali, a sad ima dvadeset godina i 170 cm visine. To je
neosporna injenica. Moe li mi rei kada se to dogodilo, ta velika promjena?
Sjea li se kad se dogaalo? Nisi je primijetio, ali gumb na liftu, za kojega si se
prije trebao propeti na prste da ga dohvati, sada ti je ravno ispred nosa. Pret
postavljam da se tako nekako odvijaju i unutarnje transformacije. ovjek se,
prema vlastitom osjeaju, ne mijenja, ali odjednom mu svijet vie ne izgleda
kako je izgledao. I tek ako se pokua prisjetiti kako je o stvarima razmiljao
prije deset godina, pa ih usporedi sa sadanjim razmiljanjem, moe uoiti da
izgleda kao da je rije o dva potpuno razliita ovjeka. Zapravo je rije o dva
317

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

razliita paketa uvjerenja i stavova, to je ono to se promijenilo. Ti mentalni

paketi su primarni cilj Elite.
U filmu Potar s Kevinom Costnerom neki neimenovani uzronik unitio je
civilizaciju i sveo ovjeanstvo (ili barem SAD) na ratrkane i izolirane seoske
zajednice koje pokuavaju preivjeti oskudicu u okruju okrutnih pljakaa.
Neimenovani stranac tumara pustoima amerikog Zapada i zarauje za
ivot kao glumac, seoskim predstavama Shakespearea. U jednom selu na
njega naleti skupina Holnista, ekstremno-desniarskim idejama inspirirana
banda faista na konjima, iji voa naplauje zatitu i regrutira sve podobne
mukarce u svoju banditsku vojsku. Nakon to preivi okrutnu obuku, na
junak bjei iz banditskog tabora i krijui se pred potjerom, sluajno naleti na
zgradu pote s kosturom u potanskoj uniformi.
Obue je kako bi se zatitio od hladnoe i dolazi na ideju kako da se nahra
ni, pa u prvom gradiu na koji naie izmilja priu o Obnovljenim Sjedinjen
im Dravama i potanskoj slubi, i ak pokazuje pisma iz vree koju je ponio
sa sobom. Obnovljenih snaga, Potar naputa grad, ali je nehotice posijao
sjeme koje e se oivotvoriti kroz mlade idealiste koji osnuju dobrovoljaku
potansku slubu koja spaja izolirane zajednice i ponovno ih vezuje u tkivo
civilizacije. Naravno, voi zlikovaca to ne odgovara, jer se robovi ponu bahatiti, ali na stranu sad s predvidljivom zadnjom treinom svakog takvog filma,
u kojoj se odvija konani obrauna sila dobra i zla.
Dok sam gledao kako Potarove bezazlene lai o postojanju pote in
spiriraju ljude, unitavaju im malodunost, daju im osjeaj da nisu sami i hra
brost da se odupru nasilnicima, sve mi je bilo nekako poznato. Dosta dob
prikaz naina na koji svijet funkcionira. Tako da ga zapravo na okupu dr'
samo umjetna stvarnost koju cijelo vrijeme sam generira. Kad su neki Iju
povjerovali da zaista postoji potanska sluba SAD-a (sinonim za vladavin
zakona, pravde i civilizacije), ona je zaista i nastala. Prvo su neki dobrovolj
poeli raznositi potu izmeu izoliranih naselja. Njihova pojava, kao i njiho
vlastito uvjerenje da pripadaju nekoj dravnoj organizaciji (koje nije bilo) ni;
ostavljalo ni malo mjesta sumnji stanovnika raznih mjesta da tako neto po
toji. Pa zar bi netko izmislio potansku slubu? Nisu odustali ak ni kad im
Potar rekao da je sve izmislio.
Virus se nezadrivo irio, a irenje ima klimaks kad na kraju lan
potanske slube sretnu nekog drugog potara, iz nekog drugog kraja zeml
kojeg nisu sami unovaili. To je znailo da je nastala jedna nova stvarnost
vlastitim ivotom. To to je zapoela izmiljotinom bilo je potpuno beznaaj
Kad su je prihvatili kao stvarnost, u roku od nekoliko mjeseci ona je to i po
318

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

ala. Brojne samoorganizirajue ogranke potanske slube na okupu je drala

ideja da negdje postoji i funkcionira pravna drava. Nije imalo znaaja ni to
to sami nisu imali veze ni doticaja s njom, pretpostavljali su da netko negdje
ima vezu, a prije ili kasnije e i oni stupiti u kontakt s Vladom - koje uope
nije bilo. Postojalo je neto bolje i jae - misao o njenom postojanju.
To je upravo model na koji se kreira naa stvarnost, a takoer i pouka da
ona postoji samo dok postoji u naim glavama. Veina povijesnih interpret
acija su diktirane, a o sadraju koji prenose mediji da ne govorimo. EU se ini
kao neto veliko, a to je zapravo ona - aka birokrata, ona zapravo ne postoji,
osim kroz zamiljeni sustav ljudskog drutva, njegova izmiljena pravila, za
kone i svakodnevne desetine novinskih vijesti o njoj. Dakle, postoji samo u
ljudskoj glavi, ali to nije ,,samo - jer to je sve to uope postoji.
Uzmimo primjer konoplje: svi je smatraju drogom, ali to je ideja umjetno
usaena u glavu Hearstovom kampanjom iz 1930-tih, ije su se poruke proirile
na cijeli svijet. Postoje ak i zakoni koji sankcioniraju koritenje konoplje, ali
najvanije je to to je u svijest ljudi usaena takva predodba, temeljena na
dezinformacijama ili uskraivanju informacija. Ali zamislimo na trenutak da
cijelo puanstvo postane informirano o svim dobrobitima konoplje, u kojoj
mjeri se na njoj doslovce moe temeljiti cjelokupna ekonomija, i u kojoj mjeri
moe biti temelj zdravijem i manje ovisnikom drutvu, pa da onda ponu
posvuda razbacivati sjemenke konoplje (kojih samo jedna biljka daje stotine,
a sjemenke neopojne konoplje se ak mogu kupiti kao hrana za ptice). Koji bi
zakoni bili upotrebljivi protiv takve spontane masovnosti? Koji bi ljudi pro
vodili te zakone (jer bi i oni sami shvatili o emu se radi)? Na kraju - koji bi
ljudi potom promovirali te zakone?
Pogledajmo samo kako religije lako dre ljude na uzdama tisuama go
dina, pomou vrlo slabo ili nikako dokazanih pria, vrlo nalik izmiljotini iz
Potara. Ili zamislimo na trenutak da ono kretensko britansko kraljevsko (iluminatsko) vjenanje nije nitko gledao niti pratio, da nitko tamo nije doao, da
su svi ugasili televizore, da nijedne novine nisu objavile vie od male vjetice.
Kakvu bi ono imalo vanost? Ma vjerojatno bi ga prekinuli na pola. Upra
vo zbog vanosti okupacije stavova i uvjerenja nai mediji prenose tekstove
poput: Kako kapitalizam popravlja svijet?. Izvor je, treba li nas to uditi,
iluminatski Financial Times.
Dobroinstvo, samo po sebi, nee rijeiti svjetske probleme, a kapitalizam
moe vratiti ljude na posao, poruio je u tekstu besprizorni tip Bill Clinton,
vercer heroina i ubojica, bivi ameriki predsjednik, ije se osobno bogatstvo
procjenjuje na minimalno 85 milijuna dolara, gostujui kao kolumnist u seri319

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

jalu Kriza kapitalizma Financial Timesa. On je i predsjednik tzv. Clintonove

globalne inicijative (CGI). Svakakve je gluposti i lai nadrobio tvrdei da eli
da dobrobiti i mogunosti budu dostupniji veem broju ljudi jer od Zuccotti Parka do trga Tahrir ljudi ustaju i poruuju da za prevelik broj graana
postojei sustavi ne funkcioniraju11. Jo je rekao da je financijska kriza ogolje
la injenicu da je put kojim ide svijet nestabilan i neodriv". Imam neku ideju
0 tome kojim putem bi on htio da ide. Do dananjeg dana, pisalo je, lanovi
CGI-ja kroz vie od 2.100 projekata ve su unaprijedili, ili nastoje unapri
jediti, ivote gotovo 400 milijuna ljudi u 180 zemalja. Ne elim niti zamisliti
kako to unaprjeenje izgleda, pogotovo kad je naveo Afriku koju su Ilumi
nati, iji je on sitni slugan bio, temeljito opustoili, osiromaili, unitili poljo
privredu, razboljeli i kroz silne ratove i bolestima pobili desetke milijuna ljudi.
Sline lekcije nauili smo u radu s poljoprivrednicima u Africi - rekao je taj
dobroinitelj - pomaui im da dobiju pristup gnojivu, sjemenu i tritima,
moemo im pruiti odriviji nain da izvuku svoje obitelji iz siromatva nego
to bi se ikada mogli nadati postii kroz tradicionalno dobroinstvo1'. Zbog
takvog razvoja dogaaja, unato aktualnim ekonomskim uvjetima, Clinton
je pun nade za budunost" uz pomo kapitalizma. Ne sumnjam, samo to
budunost koju Clintonovi gospodari pokuavaju izgraditi ima oblik di
vovskog koncentracijskog logora za sve stanovnike Planeta.
Naravno, nije nikakva nova spoznaja da svako drutvo na okupu dre nje
govi mitovi. No, veina nisu spontano nastali ve ih je konstruirala vrlo malo
brojna vladajua kasta s tono odreenim namjerama, da generiranjem kaosa
1podjela i drugim manipulativnim, hipnotizerskim tehnikama uspava, zarob:
i zlonamjerno iskoristi ljude. Potar pokazuje da batina ima dva kraja i da
isti mehanizam moe djelovati i u suprotnom smjeru. Treba nastati misao
postati omasovljena. Najbolje bi bilo kao u filmu - samoorganiziranjem. Tr:
dio je malo tei jer monopol na informacije dre mediji, pa pozivam opet na
puno pouzdaniju staru metodu irenja vijesti, a to je usmena predaja. Bit e
distorzija, ali e teta biti daleko manja od one koju stvaraju ciljane svjetske
vijesti. Osim toga, kako pokazuje iskustvo mitova, ambalaa pria e se mi
jenjati, ali poruka e ostati nepromijenjena. Ili jednostavno, kako su to neki
ljudi predloili, za poetak uzmite sjemenke konoplje i posvuda ih razbacujte,
pa da vidimo to e se zbiti.
Jer daleko od toga da ne treba djelovati, ak i uz sve promjene koje se ovog
trenutka zbivaju u onome to moemo nazvati metafizikim svemirom, a iz
ijih programa izrasta na svijet. Iz prave perspektive mogue je izabirati prave
izbore na tisuama malih krianja na kojima se naemo svakoga dana. U o\
320

O KU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

matricu smo se projicirali ba zato da bismo djelovali, puki optimizam nije

dovoljan. Treba svrnuti panju na mnogobrojne dokaze koji govore o inter
akciji nae svijesti s onim to esto neprecizno nazivamo vanjskim svijetom,
kao i na utjecaj misli i namjere na oblikovanje nae osobne stvarnosti, kao i
one kolektivne. No, to nije tema ove knjige, iako je pitanje svijesti i percepcije
najvanije pitanje uope jer u sebi krije odgovore na sva velika pitanja. Nar
avno, u okviru dananje ograniavajue i reduktivne paradigme ih neemo
dosei, ali to je ve tema neke druge knjige.
Izgleda da se doista nikad nita ne mijenja, osim naih naoala. Obratite
panju od koga ih nabavljate, puno je onih koji ele podvaliti.

Subliminalne poruke
Subliminalne poruke su sve poruke koje prolaze u na um ispod praga
svjesnosti. U knjizi Sve pie u novinama dani su slikovni primjeri onih usmje
renih na seks, koje su skrivene u raznim slikama i djejim crtiima, s moguim
razlozima zato ba prevladava seksualna tematika.
No, subliminalne poruke ne moraju nuno biti ugraene kao nevidljive
slike ili rijei, mogu biti bernaysovski upakirane kao vijesti, koje podsvjesno
oblikuju javno mnijenje da se stvori pristanak na ono to je u planu. Recimo,
poetkom 2012. naglo su nestale vijesti o dobrobitima EU, jer je sljedei dio
iluminatskog plana (tj. onog njegovog malog dijela koji se tie Hrvatske) bio
kupovina (rasprodaja) krupnih dravnih tvrtki. U tu svrhu prvo je trebalo
ljudima objasniti kako su sve javne i dravne tvrtke skupine parazita (kako
bi zaboravili da i tamo rade ljudi poput njih koji dijele isti prostor i iste prob
leme) i nije se tedjelo prostora. Recimo, u samo jednom broju Jutarnjeg lista
prvo je preko dvije stranice (4. i 5.) sve bilo prekriveno sljedeima naslovi
ma: Dobro doli na posao! Danas je jedan od 16 dana u godini kada radite
samo za seljake, HTV i brodogradilita"; Jo jedan hrvatski rekord u Europi";
Hrvatska i Maarska daju za subvencije gubitaima najvei postotak BDP-a
u EU"; Svaki mjesec dajemo 566 kuna iz svoje plae da bi drava mogla is
platiti 9,4 milijarde kuna potpora". (Pa to, zar ne bi meusobno pomaganje
trebalo biti ideja vodilja?) Optueni su: Hrvatske eljeznice, Croatia Airlines,
Jadrolinija, HRT, brodogradilita, turizam, poljoprivreda... Kao da nitko od
njih ne vraa dobiveno zapoljavanjem stotina tisua ljudi, koji i sami sudje
luju u potporama; kao da od brodogradilita, turizma, poljoprivrede ne ive
tisue obitelji, kao da nam ne trebaju eljeznice...

321

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Potom su na stranicama 6. i 7. osvanuli sljedei naslovi: Efikasnost javnih

tvrtki je grozna! Rezultata nema! Investicije nula!; Jutarnji prouio 21 kolek
tivni ugovor i otkrio frapantne injenice o skupo plaenom neradu1; Svi iz
Hrvatskih uma dobiju dodatak od 4 kune samo ako dou na posao!...Sve
puno usklinika. Evo i jednog s moje strane: ivjelo istraivako novinarstvo!
Uz te divovske naslove preko dvije stranice, da bi se zadrala iluzija objek
tivnosti, bio je i mali okviri: Hrvatske ume: Nai su rezultati dobri, ni kune
ne primamo iz prorauna." to je vjerojatno blie istini.
Na udaru su bili HEP, Croatia Airlines, Narodne novine, Croatia osigu
ranje i Hrvatske ume. Uz sam lanak bili su i izvadci iz kolektivnih ugovora,
puno sitnih slova koje je vjerojatno malo tko proitao, a meu njima su se
nalazile sasvim prosjene brojke koje nisu zasluivale sve one usklinike iz
naslova. U Croatia Airlinesu regres je 900 kuna, u Hrvatskim umama tvrtka
isplauje rodilji za roeno dijete jednu prosjenu plau, a radnici dobivaju i
dar za Svetog Nikolu u vrijednosti od 1250 kuna. U Croatia osiguranju regres
je 3000 kuna, uskrsnica 400 kuna, boinica 2000 kuna, a veliki je grijeh to je
plaeni dopust od pet dana reguliran za traenje lanova ue obitelji nestalih u
ratu; U HEP-u imaju uskrsnicu od 400 kuna i boinicu od 1750 kuna te pot
poru radniku koji je na bolovanju vie od est mjeseci u iznosu od 3500 kuna
(s obzirom na to koliko ti se tada smanji plaa, lijepa gesta solidarnosti); itd.,
itd.. Doista, nita spektakularno. Osobno sam sretan to u Hrvatskoj postoje
ljudi kojima tvrtke pomau kad su bolesni ili im se rodi dijete, ili to im daju
par stotica kuna za praznike, volio bih da je tako svima, to je dobar poetak
No, iluminatskim gospodarima ovih novina trn je u oku svaka dobrobit za
ljude. Na 8. i 9. stranici pak osvanuo je ekskluzivni feljton Jutarnjeg: Skan
dalozna istina o aferi Podravka". Prikladno tempirano. Itd., itd.. U ljeto 2012.
objavljeno je jo tendencioznih tekstova u kojima su, uz silne usklinike, javne
i dravne tvrtke proglaene gubitaima. No, uz tekst su bili okvirii s podatci
ma i statistikama iz desetak navedenih tvrtki, iz kojih je bilo vidljivo da su
prolu godinu samo tri poslovale s gubitkom, jedna na nuli, a ostalih pet-e
s dobitkom. (?!)
I
tjednici te izdavake kue imali su iste tendenciozne naslove u sklopu
pripremanja ljudi da utke prihvate prodaju dravne imovine. Jedan tjedni
objavio je tekst naslova: Zato toliko plaemo zbog prodaje Croatia osigu
ranja?" Pisalo je da tako malo Hrvata uplauje ivotno osiguranje, tek 15 pos
to, da se praktiki uope ne isplati imati osiguravajuu kuu. to je bezvezi '
spin s obzirom da postoji hrpa drugih vidova osiguranja, a Croatia osigurani
najjaa je tvrtka na tritu osiguranja. Uostalom, zato bi je onda uope netk
3 22

O KU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

kupio, ako mi bez veze plaemo zbog njene prodaje? Promidba od koje peku
oi, dok se ruka stie oko drke bejzbol palice.
To je jedan od vidova subliminalnih poruka. Klasinih primjera skrivenih
poruka takoer nije nedostajalo. Istraiva i novinar Ratko Martinovi s Por
tala 4D skupio je zbirku subliminalnih poruka tijekom kampanje za referen
dum o ulasku u EU. U slike je na razliite naine utkana rije ,,ZA, s ciljem
da ispod praga svjesnosti ue u podsvijest i tamo stvori eljenu odluku koju
e njen vlasnik doivjeti kao svoju. Prilaem par slika, ali crno-bijelih, stoga
manje dojmljivih. Znatieljnima preporuujem da u trailicu upiu naslov
Sramotan napada na Hrvate : EU koristi zakonski zabranjene subliminalne
poruke u EU brourama" i pogledaju ih u boljoj rezoluciji i u boji.

323

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Subliminalne poruke tijekom kampanje za referendum o ulasku Hrvatske u EU

324

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Nita manje nije zanimljiv niti prikaz zastave EU u obliku svevideeg oka
(posao nije bio teak jer je ona i konstruirana da mu sama po sebi nalikuje).

U internetskim medijima mogla se nai i zastava EU u obliku

'svevideeg oka', jednog od glavnih iluminatskih simbola

Podsvijest komunicira kroz simbole, pa ni ne udi da je neki vid subliminalnih poruka s iluminatskim simbolima prisutan oduvijek, o emu svjedoe
i dvije priloene slike iz crkvi u hrvatskim gradovima.

Slika iz crkve u upanji koju je poslao itatelj - 'svevidee oko' prava katolika
ikonografija. (Snimio Goran inko)

325

Neobina crkva
u istarskom
gradu Vinjanu,
koja nalikuje
hramu, takoer
je ukraena
'svevideim
okom '

Od crkava do zastava pa sve do

znakova korporacija, odsvuda nas
motri - svevidee oko

O KU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Kako su se u zadnjih petnaestak godina iznad naih glava poeli pojavlji

vati chemtrailovi, oito je nastala potreba da se i po pitanju njih programira
svijest, da se neto nenormalno napravi normalnim. S programiranjem je na
jbolje poeti od najranije dobi pa zapravo i ne mogu zauditi brojni primjeri
iz djejih crtanih filmova koji prikazuju nebo prepuno chemtrailova.

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Gmazovski entiteti?
Ponekad se u vijestima pojave sitne, bizarne crtice koje naizgled nemaj
veze ni sa ime. Osim ako niste upoznati s injenicom u kojoj mjeri su viso>'
vladajue razine proete okultnim tehnikama koje ustvari predstavljaju znan
je o usmjerenoj namjeri te podsvijesti i nainima na koje ona komuniciram.
ini se, ne samo na puki simboliki ritualni nain kao to je rije u Bohemia"
Groveu, ili kod primanja u drutvo Lubanja i kosti. Na to me podsjetila mal
vijest iz 2011. (koja je ubrzo nestala) da je na imanju Windsora pronaen
mrtva estogodinja litvanska djevojica. Vijest sama po sebi ne znai nit
ali kad sam se zapitao kako se uope mala Litvanka nala na tako dob
uvanom terenu i umrla, jedini kontekst koji je imao smisla bio je onaj ko
je, recimo detaljno predstavljen u knjizi Davida Ickea Najvea tajna. Opsen
dokumentirana poglavlja razotkrivaju mreu sotonistikih i pedofilskih ritu
ala diljem svijeta u koje su, kao po pravilu, ukljueni najvii ealoni drutv
ukljuujui i neke efove najveih drava. Pomou tih magijskih rituala,
kojima su sredinji dio rtvovanja djece radi hranjenja njihovim strahom, pi1
Icke, oni uspostavljaju vezu sa svojim gospodarima s druge razine. Doku
mentirao je nekoliko otkrivenih lanaca pedofilije i trgovine djecom (poneka
se za rtvovanja koriste djeca koja su roena u tajnosti i nikad nisu prijavljen
pa nitko nije niti znao da su nestala) koji su u nekim zemljama vodili vri
visoko, do samog vrha.
Sjetimo se opet gmazovskih entiteta koji se navodno hrane ovjekovo
energijom i emocijama straha. Svaki put kad mislimo ili osjeamo, aljem
pie Icke, val koji titra u skladu s frekvencijom konkretne misli ili emocije
Niska vibracija straha i s njim povezane emocije poput ljutnje, agresivnost
stresa i krivnje stvaraju frekvencije koje se slijevaju u meuprostornu rain
(gdje, prema Ickeu, ive gmazovi, op. K.M.) i tako postaje energetski izvor
gmazove i ostale entitete. to ovjeanstvo osjea vie straha u svim njegovim
oblicima, to e vie energije - snage - imati gmazovi i drugi meuprostorni
entiteti za svoje odranje i napad na nas same. Cjelokupni globalni sustav
osmiljen je na nain da se stvara energija straha, stresa i patnje te da se ljud
sko stanovnitvo pretvori u izvor njihove energije.
Potaknut knjigom Sve pie u novinama, jedan mi je itatelj, koji ivi u
Norvekoj, poslao e-m ail sa slikama iz parka Frogner u Oslu. Par puta kad je
onuda proetao posebno su mu zapale za oko etiri skulpture gmazova koji
obavijaju ljude. Traei po internetu nije naao puno podataka o tom parku
punom raznih skulptura osim imena autora imenom Vigeland. Napisao mi je:

328

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Fantastine skulpture odras

lih ljudi i djece, njihovih stan
ja i emocija, a u sredini tog
parka te etiri skulpture???"
Prilaem njegove slike.
Gmazovski hibridi, pie
Icke, imaju dvojne kodove
DNK: dok su ljudski kodovi
otvoreni mi vidimo ljudsko ti
jelo, ali kada su otvoreni gma
zovski kodovi dolazi do ener
getskog pomaka i pojavljuje se
gmazovska forma. Promatrau
se ini da je svjedoio promjeni ob
lika. Njihovo je osnovno stanje gmazovsko, pie Icke, ali oni neprestano
piju ljudsku i ivotinjsku krv (krv
sisavaca) zato to njeni kodovi i vibracijska narav pomau da ostanu ot
voreni njihovi ljudski kodovi", a bez
te krvi mi bismo vidjeli to oni do
ista jesu - gmazovi." Icke u knjigama
detaljno argumentira da su religija,
tajna drutva i tzv. sotonizam pov
ezani preko gmazovske urote. Njih,
u biti, kontrolira isti pauk, a na
najvioj razini oni funkcioniraju kao
jedinstvena organizacija. Skrivena
tajna unutar religije i mree tajnih
drutava, poznata samo Eliti, jest

prikrivena manipulacija svijeta od

Gmazovi iz parka Frogner u Oslu

stm n e g m a z o v s k e k r v n e lo ze

Istraiva Alan Walton je napisao:

Ti vampirski tipovi (gmazovi)... zapravo se nastoje hraniti energijama ljud
skih emocija i ivotnom silom/esencijom da bi dobili energiju koja im je
oigledno potrebna ne samo kako bi se infiltrirali u na svijet nego i u nau di
menziju. Icke pie da je pedofilija jo jedan oblik ponaanja tih energetskih
vampira koji na poseban nain ude za energijom i esencijom djece. Pedofile
329

Ulaz u C ity, financijsko sredite Londona, Velike Britanije i svijeta, uva ovaj divovski
gmaz. A na svakoj strani postolja - jer ti deki sve rade ispred naih oiju - upisan
je po jedan pojam. Redom: rat; politika; znanost; umjetnost. Doista, ta etiri pojma
zajedno ine dobar opis kljunih poluga vladavine svijetom i ljudskom percepcijom
i podsvijeu

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

su opsjeli gmazovi i druga demon

ska bia, tako da kada spolno ope
s djecom, demon koji ih je opsjeo
upija djetetovu energiju iz prve akre
s dna kraljenice, sjedita kundalinija. Mnogi ekstremni, jezivi postupci
proizlaze iz opsjednutosti poinitelja
tih groznih nedjela."
Sve ovo citiram jer sam, eui
kroz medijsku halabuku, naiao na
vijest koja je navela podatke iz knjige
Mumije, kanibali i vampiri dr. Richarda Sugga sa Sveuilita Durham, u
kojoj je pokazao da su lanovi britan
ske aristokracije, u sklopu raskonih
banketa s jelima spremljenim prema
najneobinijim receptima, jeli i ljud
sko meso, te da su monarsi i plem
stvo koristili krv i dijelove ljudskog
tijela i u svrhu lijeenja. Dr. Sugg
tvrdi da su najmanje do kraja 18.
stoljea" - pisalo je - lanovi britan
ske kraljevske obitelji konzumirali Na crkvi Sv. Duje u Splitu nalazi se ova skulp
krv, ljudske organe i meso! Mislite li tura gmaza koji sodomizira ovjeka. Pravi
da je to ikad prestalo? Molim obitelj katoliki motiv, zar ne?
Windsor da me ne zove na nedjelj
ni objed. Zanimljiv je podatak i taj da su kraljica Marija II i njen ujak, kralj
Charles II jeli dijelove prokuhane ljudske lubanje na samrtnoj postelji (u kn
jizi se navode i Charles I i II, grof Francis, William III...). Ako se malo upustim
u mentalno eksperimentiranje, moglo bi biti da je taj morbidni obiaj na neki
nain sluio za ostvarivanje transdimenzionalne veze u trenutku kad se dua
(ako se u njihovom sluaju to moe uope tako nazvati) odlogiravala od ove
stvarnosti. U tom kontekstu bilo je zanimljivo proitati vijest s izjavom koju je
princ Charles dao tijekom snimanja dokumentarnog filma o Karpatima, koja
bi inae, bez konteksta, strala tek kao kuriozitet: Moj rodoslov govori da
sam potomak grofa Drakule iz 15. stoljea".
Prijestolonasljednik je objasnio da je u srodstvu s Vladom Tepeom Dr
akulom preko svoje prabake, kraljice Marije, ene Georgea V. Zanimljivo je
331

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

to je New York Times (spomenuo sam to u knjizi Sve pie u novinama) kao
zanimljivost prije koju godinu objavio da je George Bush, prema genealokim
dokumentima o amerikim predsjednicima, potomak istog Vlada Tepea Dr
akule. Kakva sluajnost! U svijetu kojim tisuljeima vladaju, javno ili tajno,
iste krvne (i, oito, krvolone) loze, ne bi ni trebalo uditi da su ameriki
predsjednik, budui britanski kralj te surovi i jezivi vladar iz 15. stoljea (za
koga se procjenjuje da je u smrt poslao oko 50000 ljudi, politikih protivnika,
kriminalaca i zarobljenih turskih vojnika, mnoge i nabijanjem na kolac, a bio
je pripadnik u Redu zmaja - Drakul) - ista obitelj. Izjavu princa Charlesa
prenijele su vodee svjetske agencije i mediji, poput Asociated Pressa i BBCnewsa. S Transilvanijom, pisalo je, motivirale su princa Charlesa da prije pet
godina kupi kuu staru 150 godina u selu Zalanpatak koje je osnovao jedan
od transilvanijskih prineva, Charlesov predak i potomak zloglasnog Vlada
Tepea. Zov krvi, rekao bih.

Politika korektnost
U sklopu okupacije stavova i uvjerenja pojavljuje se jo jedna zanimlji
pojava, a to je tzv. politika korektnost.
Mada nam se stalno ponavlja rije sloboda, u isto se vrijeme kroz medi'
neke stvari nameu kao prihvatljive, a druge kao neprihvatljive. Recimo, a'
bi se neki Englez iz sasvim praktinih razloga poalio u vezi bilo ega u ve
Poljaka koji trbuhom za kruhom dolaze u Englesku i rade za bijedno ma
nadnice izbijajui time iste poslove Englezima, bio bi - ksenofob. Kao to '
svaka osoba koja bi rekla neto kritiki o manipulacijama gay-prideovi
odmah bila - homofob. Nitko ne eli da ga se naziva bilo kojim od tih imen
pa onda zato svi u javnosti poinju guditi isto.
Kad se pojavi politika korektnost, tu vie nema prave slobode. Mediji cil
jano programiraju kolektivni um eljenim obrascima i dalje ne moraju ni
napraviti, ostalo e napraviti inercija i komocija. Moj prvi susret s tom poa
suvremenog doba zvanom politika korektnost zbio se negdje poetko
1990-tih. Moja prijateljica, s kojom sam etiri godine sjedio u klupi u srednj
koli, otila je u SAD i onda se vratila s dekom i nekim njegovim prijatelje
kolekcionarom stripova, a to sam bio i ja, pa smo se odmah nali u razgovo
o stripovskim temama. Kad sam spomenuo strip Asterix, on mi je rekao
to ne ita - zato jer je to rasistiki strip. Molim? Pa da, kae on, u tom stri
se autori izruguju iz svih naroda koje Asterix i Obeliks sreu. Kakva glupo

332

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Istina je ta da su svi ti narodi prikazani komino i vrlo simpatino, jedino

Rimljani uvijek izvuku deblji kraj. Rasizma nema ni u tragovima.
to je njemu?, upitam ja zapanjeno na hrvatskom svoju prijateljicu i njenog
deka kad je on nakratko otiao. Oni odmahnu rukom: On ti je pi-si. PC, na
engleskom. Kaj je sad to, pitam ih, pa su mi neukom objasnili da je to kratica
od politically correct. Rezultat mozga ispranog politikom korektnou jest:
on ne eli ni u ruke uzeti Asterixa niti ga itati. Krajnje glupo. Ali ni po emu
se ne razlikuje od mnogobrojnih politikih korektnosti kojima nas mediji za
sipaju. Politika korektnost je nevidljivi oblik jednoumlja. Tako se inae zove
vrijeme komunizma: doba jednoumlja. Sad je moda drugaije? Uope nije,
samo je prikrivenije.
Totalitaristi dobro znaju da moraju zavladati mislima ljudi. To se, izmeu
ostalog, radi i kroz rijei. Zato su sve diktature 20. stoljea, od nacizma do
komunizma, imale svoje politiki korektne pojmove (a ponekad je njihova
primjena ili neprimjena mogla imati i tee posljedice od puke politike neko
rektnosti). Tako je bilo u SSSR-u, meu drugovima i drugaricama, tako e biti
i u EU, jednako nedemokratskoj dravi. Prema web-siteu europskaunija.yolasite.com, od politiara u tijelima Unije oekuje se umjesto imenovanja svoje
drave rabiti frazu zemlja koju najbolje poznajem, kao dio strategije brisanja
nacija i sveopeg ujednaavanja.
Tom podatku ide u prilog i vijest koja se 2011. pojavila u naim novina
ma:
Europska unija odluila je da se ene treba prestati oslovljavati sa
gospoice ili gospoo, a kao razlog odluci navode da je rije o seksistikim
titulama. U Bruxellesu su izdali letak s uputama kako koristiti rodno neu
tralan rjenik, kojeg se moraju drati europski politiari. Kao zamjenu,
Bruxelles preporuuje da se ene jednostavno zove imenom. Taj je p ri
jedlog isto pom alo dvojben, je r je osobe koje ne poznate nemogue zvati
imenom, a to nije pristojno ni u sluaju kada slubeno razgovarate s os
obom s kojom niste bliski. Tako u ropotarnicu povijesti odlaze i frau i
fraulein, i m adam e i mademoiselle, a i senora i senorita. Ovaj trend svoju
preteu ima u njemakoj odluci, gdje je iz slubenih form ulara jo davne
1972. godine uklonjen fraulein - titula za gospoicu, p od izlikom d a je to
uplitanje u privatnost. Ali ostao je frau. U Bruxellesu je takoer usvojeno
da odsad za sportaa treba koristiti izraz a tleta, dok za dravnika treba
koristiti rije p olitiki voa.

333

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Uplitanje u rijei nije niti najmanje bezazlena stvar. Kakve rijei, takve i
misli. I u konanici - im manje rijei, tim manje i misli. Umovi se programira
ju rijeima. Osim toga, rijei mogu postati i kaznena dijela. U poglavlju o EU
spomenut je Europol koji e nadgledati graane Europe u vezi trideset i dvije
vrste kaznenih djela, meu kojim su rasizam i ksenofobija. Oni koji se protive
nekontroliranom useljavanju iz Treeg svijeta bit e smatrani rasistima, a oni
koji se opiru daljnjim europskim integracijama bit e smatrani ksenofobima.
Spomenuti planovi predviaju da se poricanje slubene verzije sukoba u Afri
ci i na Balkanu proglasi kaznenim djelom. Takve zloinake primisli (misaoni
zloini) i preispitivanje slubene povijesti povlaili bi za sobom kaznu zatvora
do tri godine zbog poricanja genocida.
Uostalom, kad sam ve spomenuo ksenofobe, da ih ne bismo zapostavili na
raun homofoba ili nekih drugih nositelja politiki nekorektnih misli, sigurno
vam zadnjih mjesec nisu promakli novinski tekstovi o problemu ksenofobije
u Europi. Evo malo svjetla na tu materiju pomou par odlinih odlomaka iz
knjige Vodi Davida Ickea kroz svjetsku zavjeru (i kako jo j stati na kraj):
Kao to sam tijekom godina mnogo puta ponovio, osjeaj nacional
nog identiteta potencijalno je fataln a prepreka kod provedbe plana za
uvoenje tiranije svjetske vlade, tako da smo imali desetljeima staru
kampanju diskreditiranja i potiranja ideje o suverenim dravama. Ja
nisam nacionalist i ne poistovjeujem se s dravom ili rasom, no nije u
tome stvar. Mnogi se ipak poistovjeuju i sve dok je tomu tako, oni e se
oduprijeti svim pokuajim a ubacivanja njihovih voljenih zemalja u um
jetno sastavljen kulturni koktel osmiljen s ciljem zatiranja razliitosti.
(...)Kontroverza o useljavanju (imigraciji) sada je u svijetu esto spomin
jan a tema. U SAD-u uju se zam jerke zbog tolikih razmjera useljavanja,
naroito iz Meksika, a irom Europe imigracija se doivljava kao jedan od
glavnih problem a dananjeg doba, gdje se milijuni ljudi protive priljevu
ljudi iz istone Europe i drugih dijelova svijeta. Otkako su se njihove zem
lje pridruile EU a granice uklonile, u Ujedinjeno Kraljevstvo nahrupilo
je toliko istonih Europljana da su neke banke otvorile poljske podrunice
i ponudile telefonske usluge na poljskom, a znam za barem jedan sluaj
prometnih znakova ispisanih na poljskom. Procjenjuje se da je u dvije
godine u Britaniju sasvim legalno pristiglo 265.000 Poljaka, a pristizat e
i dalje. to stoji iza te imigracijske krize koju su zapravo izazvali gmazovski hibridi?

334

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Jedan od najdjelotvornijih naina da se uniti osjeaj pripadnosti naci

ji tijekom vie generacija i da se otvore vrata svjetskoj vladi slobodno je
pritjecanje ljudi iz drugih kultura. Nastoji se postii to da starosjedilaka
kultura izgubi svoj neprijeporan status temeljnog uzorka pripadnosti bri
tanskom, njemakom ili bilo kojem drugom narodu. Primjerice, to god
da je glavna znaajka pridjeva britansko, postupno e ispariti u loncu
za taljenje nadmeuih kultura, sve dok se na koncu sve one ne stope u
jedan koktel koji prkosi svakoj definiciji. Osoba s takvom neodredivom
predodbom o naciji daleko e se prije podiniti strukturama svjetske
vlade negoli netko tko eli zatiti suverenitet svoje nacionalne drave.
Problem je u tome to, kada zaponete ukazivati na skriveni plan u p o
zadini multikulturalnosti smjesta vam prikae etiketu s poetnim slovom
r (rasist). Iluminati ele da se ova rasprava odvija upravo na takvoj
razini. Na jednoj strani im amo p ristae prevlasti bijelaca koji ele da nji
hova rasa upravlja njihovom dravom, a na drugoj im amo antifaistike
antifaiste iz redova robotskih ljeviara, s njihovim neokaljanim mislima
i postupcima, koji svaku osobu drukijeg miljenja od njihovog stigma
tiziraju kao rasista. Ova polarizacija i etiketiranje zamagljuju, namjer
no, dublju svrhu imigracijske politike.
Ne radi se o ovoj ili onoj rasi, ovoj ili onoj kulturi. Radi se o stvaranju
jedn e kulture, globalne jednoobraznosti koja u ljudima iskljuuje osjeaj
jedinstvenosti i povezanosti s nacijom, tako da prihvate gubitak nacio
nalne pripadnosti i prigrle globalnu orvelovsku dravu. (...) Moramo
se izdignuti iznad ovih djetinjastih razina rasprave i sagledati iru sli
ku. Oni ele i podrovati islam je r on predstavlja ogromne skupine ljudi,
ujedinjenih svojim sutinskim vjerovanjem, koji bi se oduprli stapanju s
globalnom kulturom centralizirane diktature j edn ogsvijeta, a koju neki
istraivai nazivaju Novim svjetskim poretkom . Iz tog razloga ele da se
muslimani bore jedni protiv drugih, kao i svi mi ostali. Sve rase, sve kul
ture i sve religije trebaju shvatiti da smo svi mi u istom sosu. Ovdje je na
kocki sloboda svakoga od nas.
Taj manipulirani lonac za taljenje svakako je jedan od razloga uvoenja
prezaposlenog korporatizma u zapadni svijet. Sve je to davno zamiljeno.
Frankfurtska kola je jo prije nekoliko desetljea spominjala potrebu za
velikom imigracijom kako bi se unitio nacionalni identitet", a dr. Richard
Day, dravni znanstveni direktor iluminatskog paravana, udruenja Planira
no roditeljstvo" 1969. rekao je da e odavno uspostavljene zajednice biti
335

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

unitene masovnim useljavanjem i nezaposlenou1. I doista, jedan tekst nas

je obavjetavao da mora postojati odreena stopa fertiliteta od 2,11 djece po
obitelji da bi se neka kultura odrala dulje od 25 godina. Gledano kroz pov
ij est, nijedna kultura nije opstala nakon to joj je stopa rodnosti pala na 1,9, a
stopu od 1,3 je nemogue preokrenuti jer bi trebalo 80-100 godina da se sama
ispravi, a nema ekonomskog modela koji bi odravao drutvo kroz to vrijeme.
Od dva para roditelja, ako svaki par ima jedno dijete, i ako svako to dijete
dobije jedno dijete, bit e etiri puta manje djece nego baka i djedova. Kako se
populacija smanjuje, tako e i drutvo i kultura lagano nestajati. Evo dananjih
stopa rodnosti: Francuska 1,8; Engleska 1,6; Grka 1,3; Njemaka 1,3; Italija
1,2; panjolska 1,1. 31 zemlja EU ima stopu rodnosti ukupno 1.38.
No, populacija Europe se ne smanjuje, zbog islamske imigracije. Od cjelok
upnog populacijskog rasta Europe od 1990. godine 90% je posljedica islamske
emigracije. Francuska ima stopu fertiliteta 1,8, a muslimani u Francuskoj 8,1.
U zadnjih 30 godina u Velikoj Britaniji broj muslimana narastao je s 8200 na
2,5 milijuna. U Nizozemskoj je 50% novoroenadi muslimanskog podrijetla
i za 15 godina pola stanovnitva Nizozemske bit e muslimani. U Rusiji ima
23 milijuna muslimana i za nekoliko godina 40% ruske vojske bit e musli
mani.
Osobno mi je svejedno koje e vjeroispovijedi biti moj susjed jer ja nisam
niti jedne, ali zapitao sam se nisu li aktivnosti (ili izostanak istih) koje su ovi
podatci pokazali takoer dio neke vee cjeline globalizacije, koja zapravo pred
stavlja pripremu terena za uvoenje svjetske policijske drave. Te su okolnosti
dobre i za stvaranje sukoba meu ljudima, to je Eliti uvijek glavna metod
oblikovanja svijeta prema svojim eljama.
Treba neprestano imati na umu - koju god od umjetno generiranih strana
izabere, pomae Eliti u stvaranje problematine situacije koju e rijeiti jo
veim globalnim zakonskim mjerama. Dio metode je i emotivno uvlaenje
ljudi u situaciju da biraju izmeu izbora koje su im oni ponudili, ime ih se
onemoguuje da vide iru sliku, utemeljenu na empatiji i razumijevanju. Trei
vid je da Elita svaku situaciju koju ljudi osjeaju kao nepravdu i zbog koje bi
mogli reagirati, uvijek prije njih instrumentalizira, organizirajui razne pros
vjede, demonstracije i revolucije koji su nadzirani, koristei pritom nezado
voljstvo ljudi kao pogon za vlastite ciljeve. Mediji su njihov teren, a tvoj teren
je u tvojoj glavi.
Teko je ispravno ivjeti u manipuliranoj stvarnosti. Iluminati pokrenu
revolucije u Africi, pa njihove rtve dou u EU, koju su Iluminati tako or
ganizirali da istope nacije i nacionalne drave koje im stoje na putu njihove
336

O KU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

zamisli o dravi od (obezvlaenih) regija. Stanovnici tih drava vide nesretne

doljake kao prijetnju i ne ele ih, a siguran sam da imaju i nekih argumenata
za to, poput onih da oni kao porezni obveznici financiraju socijalnu pomo
za svoje sugraane, ije su obitelji takoer radile to isto, a ne za ljude s drugog
kraja svijeta i slino. Na kraju su te strane zavaene, a zavadi pa vladaj teh
nika je iju efikasnost nikom vie ne treba objanjavati. Kakvo je rjeenje?
Na razini iz ovih vijesti - nikakvo. Ali kad bi i imigranti i domicilni graani
bili svjesni da su rtve ili budue rtve iste manipulacije iz sjene, potpuno
sam siguran da bi svi ti ljudi razgovarali drugaije, nali zajedniki jezik i
energiju koju troe na meusobnu netrpeljivost usmjerili u pravom smjeru.
Takva bi svjesnost bila poetak domino efekta koji bi se, poput bumeranga,
vraao istim putem kojim je manipulacija dolazila. Ima tu i jo jedan detalj za
koji mi se ini da je promaknuo ljudima. Novinski tekst iz proljea 2011. bio
je naslovljen Slobodno kretanje ne smije postati predmet pregovora1. Vidi
vraga. Jedna od esto isticanih tekovina EU, i jedna od rijetkih koja se doista
sviala veini ljudi, jest nepostojanje bivih nacionalnih granica. Opet je na
djelu metoda problem-reakcija-rjeenje. Problem bi bili imigranti, reakcija
bi bile ksenofobne tendencije, a sve to je orkestrirano moda i zato da se
ponudi rjeenje - da se opet ogranii slobodno kretanje ljudi po Europskoj
Uniji. Zvui kao ostvarenje sna totalitarista. Njihove robe i novac mogu puto
vati kako god ele, bez carina ili bilo kakvih drugih ogranienja, ali ne i ljudi.
Ba kao u starom SSSR-u. Francuzi i Talijani ve su predloili da se, zbog
problema izbjeglica, ponovno uspostave kontrole na granicama i ogranii slo
bodno kretanje ljudi.
Ali sve je mogue, jer izmeu pojmova sloboda i EU nikad nije stajao
znak jednakosti.

Trei svjetski rata se kuha... prvo u mislima

Stvarnost koju um prihvati postat e stvarnost koju e iskusiti. Zato
svjedoimo nemilosrdnoj medijskoj promidbi o napadu na Iran, koji bi
trebao biti fitilj za sukob daleko irih razmjera, jer nita ne mijenja svijet tako
temeljito i naglo kao ratovi. U veljai 2012. naslov je glasio Trei svjetski rat
u samo 16 godina - Napad na Iran ekstremno brzo ugrozio bi svijet". Pisalo
je: Da e Izrael bombardirati Iran zbog nuklearnog programa sve glasnije se
pria u javnosti (...) Svijet ivi u strahu od mogue eskalacije irih razmjera
koja bi mogla imati negativne posljedice na svjetsku ekonomiju jer se iz zem
alja Perzijskog zaljeva izveze 20 posto svjetske potronje nafte."

337

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U oujku 2012. vijest je bila: Guva na Bliskom istoku - Izrael od SAD-a

trai oruje za napad na Iran!. Izraelske vlasti od SAD-a su zatraile posebne
bombe za razaranje bunkera i zrakoplove cisterne koji bi omoguili da se
unaprijedi njihova sposobnost napada na iranska podzemna nuklearna
postrojenja, izjavio je izraelski dunosnik koji je elio ostati anoniman,
potvrdivi na taj nain napise u medijima", iako je glasnogovornik Bijele kue
na novinarsko pitanje odgovorio da nije bilo ni prijedloga ni dogovora o
tome pitanju izmeu izraelskog premijera i amerikog predsjednika". Vano
je da se pria o tome, da se javnost postupno navikava, to je cijeli trik. Izrael
e pruiti priliku sankcijama prema Iranu da djeluju i nee napasti njegova
nuklearna postrojenja narednih dana ili tjedana", rekao je premijer Benja
min Netanyahu, jo jedan u nizu poremeenih tipova, nakon to se vratio s
razgovora u Washingtonu. Nemam topericu u ruci. To nije stvar dana ili
tjedana, ali takoer nije ni stvar godina. To svatko razumije". Ako je duboko
poremeen.
U oujku 2012. osvanuo je i naslov: Reutersova anketa - Veina Amerika
naca podrava napad na Iran". 56 posto Amerikanaca podralo bi ameriku
vojnu akciju protiv Irana ukoliko bi postojao dokaz njegova programa nuklear-

Iran u okruenju

338

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

nog oruja; 53 posto ak i ako bi ona dovela do viih cijena benzina; 62 posto
Amerikanaca podralo bi Izrael u poduzimanju vojne akcije protiv Irana zbog
programa nuklearnog oruja. Bravo, momci.
Dokaza i dalje nema, Iran i dalje tvrdi kako je njegov nuklearni program
miroljubiv, a cijelu tu igru ve smo vidjeli kod napada na Irak zbog oruja za
masovno unitavanje koje nikad nije pronaemo. Oprostite, pogrijeili smo.
U oujku 2012. osvanuo je i naslov: Najutjecajniji senator - Rekao bih
da je napad na Iran vjerojatan1. On je predsjednik Odbora za oruane snage
amerikog Senata, Carl Levin, rotschildski cionist do sri. Meunarodni
odgovor na raireno miljenje (tko ga je i zato rairio? op. K.M.) da Iran
obogauje uran i provodi druge srodne aktivnosti kao uvod u izradu nuklear
nog oruja, iako Teheran ustraje na tvrdnji da njegov nuklearni program ima
mirnodopsku namjenu, evoluirao je u raireni konsenzus oko otrih sankcija
i drugih vrsta pritisaka, u kombinaciji s poticajima i diplomacijom. Izraelski
elnici (ija zemlja ima nuklearno oruje i nitko joj zbog toga ne prigovara)
kau, meutim, da istjee vrijeme prije nego to bi oni mogli biti primorani
na pokretanje vojnih udara da bi zaustavili ili odgodili iranski nuklearni pro
gram.
Levin je izrazio optimizam da bi sve stroe sankcije, ukljuujui puni em
bargo EU na kupnju iranske nafte, mogle prisiliti Iran na poputanje". Nara
vno da to ne misli. Ti deki uvijek govore suprotno od onog to misle. Kad to
znate, novine postaju dobar izvor informiranja.
Svakom ratu prethodi promidba straha, osvajanje stavova i uvjerenja, bernaysovsko stvaranje pristanka, pa je u oujku 2012. nayoutubeu postao hit film
u kojem Iran u veljai 2012. izvri nuklearni napad na Izrael. Sigurno ga nije
MOSSAD financirao. Ronen Barany, autor filma Posljednji dan Izraela, kae
da je Hitleru trebalo pet godina da uniti idove te da e Ahmadinedadu,
ako ga se ne zaustavi, za to trebati samo pet minuta i jedna do dvije atomske
bombe. U amaterskom radu mladoga filmaa iranski zrakoplovi u niskom letu
nad Izraelom isputaju atomsku bombu. Barany je pokazao ekipi Sky Newsa
atomsko sklonite u zgradi u kojoj ivi, istaknuvi da se na odlazak u njega
psiholoki i fiziki priprema i djecu u vrtiu, ukljuujui vlastitu. Jo jedan
bolesnik.
Krajem tog istog mjeseca 2012. na jednom portalu (korporacijskom, pri
pada T-comu, a u domaem internet-svemiru predstavlja ono to Jutarnji
list predstavlja u svijetu tiskanih medija, dakle bilten Elite) objavljen je up
ravo nevjerojatan tekst o osporavanju braka SAD-a i Izraela, iako je taj brak
provjerena i viestruko potvrena injenica. Podnaslov je glasio Najvei mi339

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

tovi i zablude o idovskom lobiju". Tako funkcioniraju dirigirani mediji puni

ljudi ispranih umova. Pisalo je da izborna godina u SAD-u uvijek izvue ono
najgore - ne samo kod politiara, ve i kod zagovornika, analitiara, intelek
tualaca i drugih. Dakle, sad vie ni mainstream-analitiari ne valjaju.
Otkuda vjetar pue bilo je jasno kad je naveden izvor, asopis Foreign
Policy, specijaliziran za bajke i znanstvenu fantastiku, glasilo Vijea za van
jske poslove (CFR), jednog od najutjecajnijih drutava u mrei Iluminata i
korporacije SAD. Predsjednici se mijenjaju, ali CFR uvijek daje svojih sto i
dvadeset ljudi u svaku administraciju. Tim dekima jedini je cilj bio pokuati
zamagliti oiglednu istinu, jer se javnost pomalo poela buditi iz zimskog sna
promatrajui kuhanje rata. Uostalom, i sami su rekli daje tekst objavljen zbog
govorkanja da e am erikog predsjednika u rat s Iranom uvui izraelski prem i
je r koji je brz na okidau zajedno sa svojim lobijem u SAD-u. Kako se opet gubi
kolektivna svijest, (u prijevodu s novoorvelovskog, ljudi su poeli shvaati ot
kuda vjetar pue, op. K.M.), Foreign Policy odluio je napraviti pregled najveih
mitova i zabluda o dom aoj politici SAD-a i am erikoj politici prem a Bliskom
istoku. Moete se kladiti da je sve nabrojano zapravo gola istina. Evo saetka
teksta i nabrojanih mitova (ustvari, golih injenica).
Mit broj 1: Bijela kua je teritorij koji je okupirao Izrael
Ideja da su ameriki idovi u dosluhu s izraelskom vladom i da
ameriku vanjsku politiku dre kao taoca nije samo kriva i pogrena, ve
i opasna, pie Foreign Policy. Radi se o mrnji i antisemitizmu, o tome
kako idovi kontroliraju medije i banke, svijet openito. To je krajnje
izoblienje stvarnosti, s vrlo malo istine u tome. Povijesni dokazi jednos
tavno ne podravaju ovu ideju. Jaki, samovoljni predsjednici koji imaju
stvarne mogunosti (i pam etne strategije da ih iskoritavaju) promicali su
am erike interese i gotovo uvijek pobijedili i nadvladali dom ae lobije.
(Sve je jako smijeno, ali ova zadnja reenica je vrhunac vica. Jaki i samo
voljni predsjednici", to bih htio vidjeti, imaju ih u depu sve do jednog, zabo-|
ravite uspon na ljestvici bilo koje od dvije iste stranke ako niste korumpirani
do sri i svakom stanicom spremni biti odani planu Iluminata. Nema veih
poslunika i pajaca od amerikih predsjednika.)

OKU PAC IJA STAVOVA I UVJERENJA

Mit broj 2: Ameriko-izraelski odnos poiva na zajednikim vrijednostima

(...) Ameriko-izraelski odnos je poseban brak zajednikih vrijednosti,
nacionalnih interesa i dom ae politike. Naravno, zajednike vrijednosti su
na vrhu popisa. (Zajednike cionistike vrijednosti koje podrazumijevaju
odsutnost bilo kakva potovanja prem a ljudskom ivotu, to su htjeli rei,
op. K.M.) Veza izmeu Washingtona i Jeruzalema nikad ne bi bila tako
ja k a i trajna svih ovih godina bez uvjerenja javnosti d a je u am erikom na
cionalnom interesu da podri demokraciju. Ove zajednike vrijednosti te
melj su ovog braka, a ne vanost Izraela kao stratekog saveznika. (Svaka
ko, vjerujemo vam da Rotschildi koji dre u depu ameriku elitu nisu
svoje leno Izrael uspostavili radi trajne destabilizacije Bliskog istoka, op.
K.M.) Od 1950. sam o 22 zemlje odravaju kontinuirano svoj demokratski
karakter, a Izrael je jedn a od njih. (Da ne priamo o rasistikom karak
teru, kojeg Izrael revno iskazuje drei milijun Palestinaca u praktiki
divovskom koncentracijskom logoru, op. K.M.)
Mit broj 3: Lobiji su zlo
Lobiji i posebne interesne skupine nisu nikakva vrsta mranog podm uk
log kovanja planova. (To nikako, op. K.M.) Oni su prirodni dio am erikog
demokratskog politikog sustava. (To svakako, lairanog, kakav ve jest,
op. K.M.). (...) Proizraelska zajednica ima snaan glas, ali nikako nema
pravo veta, pie FP. (Zato bi uope stavljali veto na vlastite odluke, op.
K.M.)
Mit broj 4: Amerikog predsjednika kontroliraju savjetnici idovi
Kriviti visokog dunosnika X kao primarni razlog zbog kojeg predsjednik
podrava Izrael je apsurdno. (Ustvari je apsurdno tvrditi suprotno, op.
K.M.). (...) Ako se on (Obama) odlui ne gurati u sukob s Netanyahuom,
to e biti ne zato to e mu to proizraelski savjetnik apnuti na uho, ve
zato to predsjednik ima svoj politiki program, ima druge prioritete. (Taj
ovjek nema svog programa osim promicanja Plana Iluminata kojeg je
cionizam jedna od glavnih udarnih snaga. op. K.M.). U Obaminoj ad
ministraciji bolje je vjerovati da je predsjednik taj koji radi sve, pie FP. (I
bolje je vjerovati da je Snjeguljica doista postojala, op. K.M.)

341

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Mit broj 5: Izborna godina tjera Obamu u rat s Iranom

injenica je da ovaj predsjednik ne ini nita brzo i bezobzirno - ili p od
pritiskom. On je glavni u svojim odlukam a i slobodan. (A ja sam reinkar
nacija Elvisa Presleya, op. K.M.) (...).
Mit broj 6: Barack Obama je jo jedan simpatizer Izraela, ba kao Bili
Clinton ili George W. Bush
(Ustvari, on nije niiji simpatizer i nema svog ja, samo radi to mu
se kae, a na televiziji ita to mu se napie, op. K.M.) On vjeruje da
bi Izraelci mogli postii kompromis na mirovnom planu, dati nevojnim
pritiscima protiv Irana vremena i priznati da je, unato nesigurnosti
arapskog proljea, sada dolo vrijeme za mir s Palestincima.
Mir mu nije ni na kraj pameti. Pripazite na higijenu svojih misli i ne
nasjedajte na trikove lanih stvarnosti.

342

16. POGLAVLJE

STVARANJE OVISNOSTI I
NAFTA U BOSNI

ijekom 2011. pojavila se vijest da je Vlada Federacije BiH sa Shellom pot

pisala ugovor o istraivanju nafte u BiH. turo priopenje je prenosilo
samo da Shell ne trai nikakvu protuuslugu, ve samo dokumentaciju o nafti
koju su ranije napravili u BiH, a koja je dostupna Vladi. Samo to.
Nastavak je to teme koju sam na nekoliko stranica spomenuo u knjizi Sve
pie u novinama, kad se uoi ljeta 2008. pojavila vijest o pronalasku nafte u
BiH. Tada sam se sjetio Austrijanca Siegfrieda Tischlera, gostujueg profesor
Sveuilita u Grazu i Sveuilita RIAU u Indoneziji, koji smatra da nafta uope
nije fosilno gorivo te da ta teorija ima niz problema, a prvi je da je se uope
ne moe testirati. Po njemu, nafta se neprekidno stvara u dubinama Zemlje,
od stijena, vode i pri odreenim temperaturama. Godine 2005. u intervjuu na
konferenciji Nexus za emisiju Na rubu znanosti dodao je da sve ovo to je re
kao znai da nije bilo ni razloga za silovanje Jugoslavije. Potom je objasnio da
je Amco 1992. godine u BiH pronaao znatne koliine nafte, no to u medijima
nije objavljeno. Rekao je da ima podatke da je Amco izbuio rupe u blizini
Drenice u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Tuzle i da je naeno dvije i pol
milijarde barela nafte, to je nekoliko postotaka od ukupne koliine nafte koju
je ovjeanstvo ikada proizvelo te da bi ,,s tom naftom Jugoslavija dobila au
tonomiju za sljedeih stotinu godina.

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Zaboravio sam na to sve do vijesti iz 2008. u kojoj se ba spominja

Amco, a i British Petroleum. A u kojoj je pisalo: Nedavno objavljeni rezulta
istraivanja British Petroleuma i Amcoa govore da se na podruju Bosne i Her
cegovine nalaze najvee zalihe nafte u Europi, oko 500 milijuna tona. Najvi
nafte, prema njihovim istraivanjima, koncentrirano je na podruju Herc
govine, ali velika nalazita su i na podruju bosanske i slavonske Posavine.
Nakon tih nekoliko vijesti, o Amcovu pronalasku nafte u Bosni vie nije bil
ni jedne jedine rijei niti u jednom mediju, to mi je bilo upravo nevjerojat~
s obzirom na koliine koju su se spominjale. Naravno da manipulacija i koru
pcija smrde na kilometre.
Ipak, istina malo po malo izlazi na vidjelo. Poetkom 2012. na Dan
hr osvanuo je naslov: William Engdahl: Lau vam da nafta nestaje, ona
vjena. Nema veze to se unutar teksta nalazio i link Tik-tak: Znate li d
tum i sat kad e nestati nafte na Zemlji?, ali tekst je govorio da je Ugled
ameriki analitiar publicist i sam neko vjerovao da su izvori svjetske na
ogranieni, no sada u novoj knjizi Mitovi, lai i ratovi za naftu tvrdi da
to ista izmiljotina koju su smislile naftne kompanije, banke i korporacije
mone obitelji poput Rockefellera da bi osigurali monopol nad svjetskim z
hama nafte i kako bi na taj nain ostvarili neogranienu mo u svijetu."
To je uostalom1, rekao je Engdahl i u intervjuu za tjednik Globus,
samrtnoj postelji i priznao M. King Hubert, tvorac teorije o oskudnosti na
na ijim su tezama poivale sve kasnije pretpostavke. To da nema nafte, to
dogma. Poiva na teoriji da su mrtvi dinosauri, odnosno da su njihovi osta
uli duboko u tlo, negdje ak i 20 kilometara prije 50 milijuna godina i da
se s njihovim ostacima dogodile neobine transformacije od kojih je nast
nafta. Naveo je da su Rusi za vrijeme Drugog svjetskog rata doli do spozn
i dokazali da nafta nije fosilnog podrijetla i da su dokazali da nafta potjee
Zemljine jezgre, da se nalazi u samom njezinom sreditu11. Tijekom miliju
godina razdvajanja Zemljine povrine i tektonskih preslagivanja otvorili
se kanali kojima je nafta krenula prema gore, prema povrini, pod veliki
tlakom i zbog visoke temperature u unutranjosti Zemlje. Tim kanalima o
negdje dolazi bre, negdje sporije. Ali, ima je svugdje. Nafte ima. Ona
nestaje, ni presuuje, nego se samo u nekim sluajevima prebrzo crpi jer tre
priekati da doe novi mlaz kazao je Engdahl. Nafta i prirodni plin o
novljivi su izvori. No, da se to zna, nafta ne bi kotala 120 dolara po barelu.
zakljuio je Engdahl.
to se pak tie nafte u Bosni, poetkom studenog 2011. u bosanskim med;
jima osvanula je vijest Crno zlato u dvoritima, vlasti jo ne reagiraju11. Pisa
344

STVARANJE OVISNOSTI I N AFTA U BOSNI

lo je da se ve vie od stotinu godina govori da je sjeveroistona Bosna bogata

naftom i plinom te da su to pokazala i neka svjetska znanstvena istraivanja
raena prije rata. A ovom prilikom, pie novinar dokumentirajui izjavu fo
tografijom, uvjerili smo se u Tuzli da ljudima nafta i plin izviru u vlastitim
dvoritima i da to crno zlato odlazi u prazno. Nakon stotinu godina, amerika
kompanija Shell odluila je poeti istraivanja u BiH. Slijede li ovoj zemlji
godine bogatstva, pitanje je na koje cijeli svijet eka odgovor." Kad bi se posla
primila nacionalna naftna tvrtka, moda. Ovako, teko.
Na slici je ovjek imenom Hajro Bilali koji je 1996. kupio kuu u Poarnici
kod Tuzle, ne slutei da kua lei na crnom zlatu, u kantu prikupljao naftu
koja izvire samo nekoliko metara od kue. Pisalo je da na dvije buotine u
svom dvoritu dnevno prikupi i po stotinu litara sirove nafte te da ovaj sk
romni ovjek jo uvijek ne moe vjerovati da nitko osim medija i pojedinih
strunjaka nije doao po naftu". Tekst je obavjetavao da procjene utemeljene
na znanstvenim istraivanjima govore daje BiH, uz junu Crnu Goru i sjever
nu Albaniju, najperspektivnije naftno-plinsko podruje od Urala do Sjevernog
mora: Da se ova bogatstva jo uvijek ne koriste nije jasno ni strunjacima
s Geoloko-rudarskog graevinskog fakulteta iz Tuzle, kae nam profesor i
znanstvenik Hamo Isakovi." Nikome nije jasno. Ali recite i sami, nekako je
pomalo ipak jasno. eka se globalnog pljakaa.
Sve se to uklapa u dolazak Shella. Iz obrazaca prolih slinih dogaaja, u
kojima korporacije, potpomognute legislativom nadnacionalnih tijela i ko
rumpiranim domaim politiarima (a iza svih stoje iste strukture), pljakaju
narode, mislim da iz tih ugovora za BiH nee ostati puno. Kompanije poput
Shella obeavaju puno, ne daju nita, a uzimaju sve. Ja im ne bih dao tu doku
mentaciju. Zamislite, u svojoj irokogrudnosti, ak ni ne trae protuuslugu
od bosanske vlade. Cinizmu, ba kao i svemiru, nema kraja. Za svemir i nije
toliko sigurno.
Ali je sigurno da je najbolji nain vladavine nad nekim dovoenje u
ovisniki odnos. Ako netko o tebi ovisi, ti si boss. Dri ga na pagici koju
po potrebi skrauje ili produuje. Ovisnost poiva na uvjerenju da manjka
neega bez ega ne moe, a veinu ovisnosti ve smo davno prihvatili zdravo
za gotovo, kao da su one integralni, priroeni dio svijeta. Nema sumnje da
e tako biti i s novijim stvaranjima ovisnosti, kad veo zaborava i novih navika
prekrije naa vlastita iskustva ili kad stasaju nove generacije koje se nee niti
sjeati svijeta prije neke promjene.
Primjera ima koliko hoete. Pogledajte, recimo, zbivanja oko ACTA-e (u
Europi) ili SOPA-e u Americi, zakone kojima se, pod isprikom zatite autor
345

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

skih prava, uvodi potpuna kontrolu na internetu. Naravno, vei dio itavog
dumbusa je golemi bullshit sa svih strana. Na jednoj strani imate divovske
korporacije koje su prvo dijelile programe s uputama kako masovno kriti
autorska prava, a potom, kad su ljude, poput nekog dilera, navukli na naviku
da im je sve dostupno besplatno i kad su ovi poeli masovno skidati, tada su
iste te tvrtke poele lobirati kod zakonodavaca da se uvede potpuni nadzor
nad itavim pokretom na internetu. S druge strane, imate navodne borce za
slobodu interneta koji su uglavnom zabrinuti zbog toga to im se eli sprijeiti
besplatno skidanje autorskim pravom zatienih materijala, uglavnom filmo
va, nemojmo se uope zanositi idejom da veina njih ima neki drugi motiv.
Potom imamo one deke s maskama iz stripa Alana Moorea, za koje pret
postavljam da su kukavije jaje, podmetnuti da bi stvarali to vei nered i tako
stvorili opravdanje silama zakona da udare jo jae.
Veina tog su obina sranja, pogotovo kad se ima u vidu da je aktualni
trend u informatici tzv. cloud computing. Ideja se predstavlja, kao i obino,
kao pojeftinjenje i pojednostavljenje poslovanja, ali u biti se radi o tome da
tvrtke koje rade na internetu (a to su danas skoro sve) vie nee morati kupo
vati svoje servere ve e unajmljivati prostor na serverima nekoliko najveih
providera na svijetu. U prijevodu, sve to e svi raditi nalazit e se, ili prola
ziti, kroz isto mjesto, kroz isti divovski sklop raunala Billa Gatesa ili nekog
drugog s vladom povezanog mogula. S ACTA-om ili bez nje. Iz toga slijedi da
je kontrolu na internetu nemogue sprijeiti borbom na internetu ili u parla
mentima, nastojanjem da se ublae zakoni koji se tiu interneta. Oni koji se
bore za slobodu interneta tako na neki nain pripomau uvoenju potpune
kontrole i jaanju tehnosfere kojoj je namjera prodrijeti u svaki segment naih
ivota i naseliti se u sve nae komunikacijske kanale prema drugim ljudima.
Ali ipak ima jedan jednostavan nain kako se boriti protiv ACTA-e ili slinih
inicijativa: kare u ruke i cvak!, ode ica koja vam dovodi internet u kuu. Ako
se odspojite s interneta pobijedili ste kontrolu na internetu. Jednostavno ste
otili s terena. Izbor imate u svakom trenutku.
Nije tako davno bilo vrijeme kad internet nije bio sveprisutan. Nisam star,
a ipak se sjeam kad sam tekstove (napisane na raunalu) nosio na disketama
na odredite. Bez ikakvih problema bih na memory-sticku to mogao i dan
as initi i jo bih sreo uivo ljude s kojima suraujem. Isto vrijedi za veinu
drugih djelatnosti koje su se prije samo neto vie od desetak godina obavljale
bez interneta. No, stvorena je ovisnost. Prvo su nam dali internet (navodno,
za nae dobro), a potom, kad smo postali ovisni, zaprijetili su da e nam ga
oduzeti (barem onakvoga na kakvog smo se nauili). Sad smo svi skoili, ne
346

STVARANJE OVISNOSTI I N AFTA U BOSNI

moe to tako, ne damo internet, jer vie ne moemo bez njega, ili nam se
tako bar ini. Pa se i sami, borei se za slobodu interneta, zapravo borimo za
internet sam, koji je, mogue, od samog poetka imao drugu funkciju od one
kakvom se predstavljao. Trik se ponavlja tisuljeima, a i danas su nai ivoti
duboko upleteni u mreu meuovisnosti na najtemeljnijoj razini.
Polovica svjetske populacije, ukljuujui i mene, ivi u gradovima. Od
roenja i ak generacijski, jednostavno ne znam ni za to drugo. to je grad
nego jedna velika ovisnost? karama kakve sam prije i sam nudio kao rjeenje
problema netko me moe jednim potezom liiti svih osnovnih sredstava za
ivot. Friider bez struje nee raditi, bez radijatora zimi ne bih htio biti, a bez
vodovoda za koji dan bih umro od ei. Moja ovisnost je potpuna. tovie,
ak mi se i svia. Toliko sam se nauio na svu tu komociju da se niti ne elim
izlagati neugodnostima ikakve promjene. Starosjedioci i domoroci u Afri
ci, junoj ili sjevernoj Americi ili Australiji mogu ivjeti bez toga, dok ja u
gradu bez infrastrukture koja funkcionira - ne mogu. Oni su slobodni, ja sam
ovisan.
Kad je ta ovisnost stvorena? ini se daje i sama tzv. civilizacija izmiljotina
tih Iluminata, prve velike civilizacije bljesnule se praktiki niotkuda i odmah
bile vrlo razvijene na raznim podrujima, to je misterij koji se ak navodio u
mom udbeniku na faksu. Ljudi su slobodno etali prirodom i uzimali koliko
im je potrebno. Nemogue ih je bilo kontrolirati u svim tim malim, nepove
zanim skupinama. Hm, kako da to uinimo?, zapitali su se Nefili iz mitova.
Jedino tako da ih veemo uz sebe uinivi ih ovisnima. Recimo, poljoprivre
dom. Vezan si uz polje, ovisan o urodu, vie nisi slobodan. Potom ti treba
zatita, vojska, grad, plemi da bi te zatitili, da ti netko ne ukrade to to ti je
neophodno u tvojoj ovisnosti, pa onda devetina crkvi, pa desetina feudalcu,
ili kako su ve izgledale te tarife.
Imam osnova vjerovati da je kataklizma prije 13.500 godina namjerno po
taknuta, stvorena da bi promijenila klimatske uvjete i dokinula mitsko Zlatno
doba, kad je navodno na cijelom Planetu vladala ugodna klima, a hrane je
bilo u izobilju. Na tropskom otoku gdje ti voe samo pada u ruku i gdje je
stalno toplo ne treba ti ovisnost zvana civilizacija. Ima sve to je potrebno
za ivot punim pluima na ljudski nain - puno slobodnog vremena, malo
rada, bez opasnosti (jer nitko ne pati od manjka), u krugu obitelji, uz glazbu,
razmiljanja, razgovore... No, kad je rajski vrt pretvoren u zimski vrt ovis
nosti su postale neminovne. Biblijska pria o Adamu i Evi nosi neku pouku.
Umjesto ravnotee i slobode pojavila se ovisnost o tzv. znanju. Zavrilo je

347

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

doba kad si niti ne gledajui ispruio ruku i ubrao kruku - ako ti je uope
trebala kruka. Moda si bio u stanju ivjeti samo od Sunca?
Kad se sjetim Hira Ratan Maneka i jo nekih ljudi kod nas koje poznajem,
a koji su ve zavrili ciklus gledanja u Sunce i u stanju su ivjeti samo od
Sunca, kao i mnogih drugi ljudi na svijetu koji ive iskljuivo od tzv. prane
(nekoliko je dobrih primjera pokazano u dokumentarnom filmu Na poetku
bijae svjetlo), ne mogu se ne zapitati nije li i ovisnost o krutoj hrani takoer
umjetno stvorena. Moda bez te ovisnosti u ovom trenutku ivi tek vrlo mali
broj ljudi, ali to nije vano. Vano je da su oni pokazali da je to mogue, da
ovjek zapravo ima izbora. A ovjek kojem ne treba kruta hrana da bi ivio,
sam po sebi bit e lien mnogih strahova za preivljavanje, a takoer i ovis
nosti o polju, stoci, trgovakom centru ili novcu. Doista, sungazing baca sas
vim drugo svjetlo na nae znanje o ovjeku i ukazuje na neko skriveno znanje.
Kako bi svijet izgledao kad ne bi trebao hranu, kako bi povijest izgledala u
tom sluaju, kako bi se i s kojim opravdanjem svijetom irio GMO?
to se tie ovisnosti o suvremenim sredstvima komunikacije, jako smo
daleko stigli, tako nam kau. Tako se i ini. eem Australijom, uzmem mo
bitel i nazovem doma u Zagreb. Fascinantno. to bi istraivai ili ljudi prije
nekoliko desetljea dali za tu mogunost? Kakvu je samo senzaciju pred
stavljao prvi telefonski kabel razvuen izmeu Amerike i Europe. udo teh
nologije! I poetak jo jedne velike ovisnosti, koja je zapravo poela kad je iz
slike maknuto sve ono ime su se u novije vrijeme bavila tzv. parapsiholoka
istraivanja: remote viewing, istraivanja svjesnosti biljaka Clive Backstera, telepatski pokusi, utjecaj uma na materiju, istraivanje sinkroniciteta,
predvianja... svi ti primjeri, i mnogi nenavedeni, zorno govore da moda
nita od silnih ica i antena nije potrebno, trenutna komunikacija sa svime
ivim i neivim, ukljuujui biljke i kamenje, je priroena i ne treba joj mo
bitel.
No, ovisni smo o primitivnoj i ograniavajuoj elektronskoj tehnologi
ji umjesto one prave o ijem postojanju svjedoe sve te tisue napravljenih
istraivanja. Umjesto istinski efikasne i mone, prave tehnologije duha ili,
ako hoete, tehnologije usredotoene namjere i Izvornog polja, dobili smo
ovisnost o elektronici i bezimenim dekima u bijelim kutama. Dodue, ta je
istinska tehnologija jo iva u narodu i u nekim mistinim krugovima (da ne
priamo o krugovima vladara svijeta koji je itekako dobro poznaju i nesmilje
no koriste svoje znanje o vezi podsvijesti, svijesti, percepcije i prave prirode
stvarnosti) u vidu tzv. uroka i magije, koje se u naprednom tehnolokom
svijetu ismijavaju kao praznovjerje. No, eksperimenti s kolektivnom svijeu
348

STVARANJE OVISNOSTI I N AFTA U BOSNI

kao i eksperimenti s vremenom zorno pokazuju kakav se potencijal nalazi

u naoj glavi i dui i u kojoj mjeri se namjerom moe ne samo djelovati na
budue dogaaje nego i na ishod onih dogaaja koje doivljavamo prolim.
Sve to ne primjeujemo zatoeni u nau linearnu projekciju strijele vremena
koju nam uporno generira na um.
Nevidljive vladajue elite (koje su i sami robovi svojih ovisnosti o moi i
strahu od preivljavanja) u ime neke jo nevidljive ili jo uvijek nezamislive sile
(Matrice kolektivne svijesti? Tehnosfere? Nekih entiteta?) koriste jedan jedini,
uvijek efikasni trik - stvaranje ovisnosti. Prvo im neto daj. To neto predstavi
kao napredak, kao veu komociju, kao olakavanje patnje, kao poboljavanje
ivotnih uvjeta... Potom, neka postane sveprisutno i neka se vrsto ukorijeni
iluzija da nema nikakve alternative. Tada e ljudi uiniti sve i liiti se bilo kako
velikog dijela svoje istinske slobode ako im priprijeti da e im uzeti predmet
njihove ovisnosti.
Znam, teko je djelovati iz te perspektive protiv ovisnosti koje su post
ale gradivni elementi dananjeg svijeta, ali neto lake s njegovim najnovi
jim ciglama. Zato sam, bavei se milju kako nadvladati trendove stvaranja
nadzora na internetu, mogao doi do jasnog i jednostavnog rjeenja u vidu
obinih kara. Moda su i rjeenja za druge ovisnosti toliko jednostavna? S
internetom, stvar je jo frika, jo se sjeamo vremena prije interneta, ali se ne
sjeamo vremena prije civilizacije, niti vremena prije ovisnosti o krutoj hra
ni, a ak polako ve umiru i pripadnici generacija koje se sjeaju da je svijet
funkcionirao i bez ovisnosti o ureajima, strojevima, elektronici, umreenim
sustavima i pametnim mreama i sveprisutnim komunikacijskim ureajima
svih moguih vrsta.
Problem je ovisnost. Znai, ako nam nita ne bude previe bitno, onda
moemo nesmetano uivati u bilo emu, sve dok nismo ovisnici, jednako u
hrani (toliko je raznih okusa za isprobati), kao i u internetu. Gledaju mi sve
podatke? U redu, ba me briga, niti tajim niti marim. Stavit u i nekoliko
slika sebe golog u to ime. Niti mi trebaju te lane blagodati skidanja filmova,
ionako postoje stotine filmova na DVD-ima koje jo nismo pogledali, ionako
veina skidaa nikad ne pogleda veinu filmove koje su poskidali, niti poslua
svu glazbu koju su povukli s neta. Ali za svaki sluaj, kare, kao simbol slo
bode i neovisnosti, dobro je drati pokraj routera. Oekujem da jednog dana
Iluminatima nee biti niti najmanje svejedno, kad uju zveket milijuna kara
ispod svojih prozora.

349

17. POGLAVLJE

OPET JE TEMA POREZ NA NEKRETNINE

rajem 2011. pogled mi je pao i na novinski lanak tendencioznog naslo

va: Najam isplativiji od kupnje stana! Iz aviona je bilo oigledno da je
taj lanak samo dio pripreme terena za uvoenja poreza na nekretnine, koji
se ulja na mala vrata, onako ispod radara, iako jo nitko nije svrnuo ozbiljnu
panju na njega. ak je prije koju godinu bila jedna tragina anketa na inter
netu (ako nije bila namjetena) u kojoj je ogroman postotak ljudi izjavio da
podrava uvoenje poreza na nekretnine.
To su vjerojatno ba oni koje e on na kraju najvie pogoditi. Razmiljao
sam zato je to tako i pojavilo se nekoliko mogunosti. Ti ljudi:
a) imaju vika novca kojeg se ele rijeiti
b) jednostavno vole poreze
c) netko im je prodao spiku da e nauditi bogatima i donijeti pravdu
d) smatraju da mi moramo imati iste zakone kakvi su na snazi u drugim
dravama, da ne bismo zaostajali za njima
Zaokruivanje moe poeti. No, poznajete li vi ijednog ovjeka koji ima
silnu elju da plaa VEI ili VIE poreza? Ja ne znam nijednog. Ali rezultati
(ako nisu namjeteni) budu takvi jer se svaka pogubna ideja moe prodati

351
<is

fa n

# i za

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

na razne naine. Tako se porobljivaki porez na nekretnine prodaje kao neki

oblik pravde, usmjeren na one koji imaju puno nekretnina. Sram ih bilo to su
tako bogati pa imaju stan, neka plate porez!
Dobar izgovor zlata vrijedi. Trebali bi se uvesti porezi na dobre izgovore.
Ve smo vidjeli takve scenarije. Sjeate se kad je Zagrebparking naplaivao
parkiranje samo dvije kune po satu u par ulica u centru? Jer je postojalo
logino objanjenje za to. Koju godinicu kasnije sat je bio esnaest kuna, a ci
jeli grad je postao parkirna zona s plaanjem. Tako e to slino ii i s porezom
na nekretnine, jer njegov cilj nisu bogati nego srednji i siromani. Svatko moe
iz dogaaja iitati svoje, a ja sam zakljuio da je novac tu sporedan. Kljuni
razlog zato Elita voli porez na nekretnine jest stvaranje ovisnosti i smanji
vanje prostora za neovisnost. Tome su sluili i novinski naslovi s naslovnica iz
vremena objavljivanja rezultata popisa stanovnitva. Zar nita pametnije nisu
mogli staviti na naslovnicu nego divovski naslov Jesmo li doista siromani?
1 stan na 2 Hrvata"?
Zar se sad onaj tko nije na rubu gladi mora ispriavati? ak i ako jest?
Pa to bi trebala biti dobra vijest, da je naa nacija tako bogata da ima toliko
stanova, a ne to kanjavati ili stvarati osjeaj krivnje. To bi tako bilo u svijetu
bez skrivenih namjera. Na naslovnici jednih besramnih novina rasprostrli su
statistiku koja svjedoi o navodnom bogatstvu Hrvata: 7530 eura tednja,
23000 eura dionice, 43.000 eura stan, 4000 eura auto. Tekst nas je uvjeravao
da smo bogati, tvrdei da samo treina Nijemaca ivi u vlastitom stanu, a kod
nas najvei dio ljudi posjeduje vlastiti stan. to, to je neto loe? Nije po novim
standardima u kojima nitko ne bi trebao imati nita? Da poaljemo pismenu
ispriku?
Prosjean Hrvat - pisalo je - teak je 57.000 eura, prema statistikoj vri
jednosti osnovne materijalne i financijske imovine, po kojoj spadamo u sam
vrh tranzicijske ljestvice. Zanimljivo je kako sam prije desetak i vie godina
po istim novinama stalno itao kako su nas sve tranzicijske zemlje prestigle,
kako smo najjadniji s najloijom vlau i kako pod hitno moramo u EU i pri
hvatiti sva druga suvremena korporatistika pravila. Tada nije bilo niti rijei
ovim statistikama. Tek sada, kad ih se iznosi samo s jednim ciljem - u svrhu
stvaranja pristanka (programiranja javnosti) da ih se pone oduzimati, kr
porez na imovinu.
Prema istraivanju tvrtke Allianz, prosjeni hrvatski graanin ima 10.15
eura financijske imovine, pa smo siromaniji samo od Slovenaca, a jedna
Estoncima, Maarima i esima koji su uloili ili utedjeli koliko i mi. Prito
financijska nam se imovina udvostruila u zadnjih deset godina. Uz to,
352

O P E T JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

brojnim kuama i stanovima u vlasnitvu graana spadamo u sam vrh, ne

samo meu nekadanjim socijalistikim zemljama nego i na Starom konti
nentu u cjelini. To je, naravno, predstavljeno kao neka teka bolest jer nam
radna snaga nije mobilna". Ja izvlaim drugaiji zakljuak. Ako smo se do
sada bogatili i ivjeli u vlastitim stanovima, nastavimo i dalje tako. Navodno
je bolji standard graana proklamirani cilj svih razina vlasti.
Hrvate se j o krivi zbog nj ihova (j a bih rekao - razumnog) mentaliteta da su
novac usmjeravali u vrstu imovinu (od koje jedan dio sada nije iskoriten),
zbog mnogobrojnih loih iskustava s financijskim tritima i inflacijom koja
je mnogima preko noi pojela imetak. U prijevodu, bio je to jedan od inteli
gentnih naina kako izbjei financijske zamke i trikove financijskih manipulatora. I onda neki strunjak pie da emo, zato to ne koristimo racionalno
svoju imovinu, morati uvesti porez na imovinu. ekaj malo, drue, ako je
imovina naa, s njom smijemo initi to nas je volja.
Kao mana se navodi i to to je kod nas dvije treine imovine realna imov
ina, a samo treina financijska imovina, dok je vani to obrnuto". Zanimljivo
je uoiti da je izrazu realna imovina suprotstavljen izraz financijska, dakle
- nerealna. to ona doista i jest, to je samo neka fiktivna odreena vrijednost
koju se dekretom moe ugasiti. Crtu realnosti cijeloj ovoj statistici, koja nas
pokuava uvjeriti da se moramo sramiti i hitno zatraiti porez na imovinu, na
kraju teksta (gdje drugdje) dao je jedan profesor s ekonomskog fakulteta koji
je rekao: Kad uzmete u obzir da smo stanove i aute uglavnom kupovali na
kredite koje sada moramo vraati, ispada da smo zapravo jadni i siromani.
Mi kao drutvo uope nismo daleko od siromatva."
To je ona istina koju uglavnom oko sebe uoavamo, ali nas novine po
ne znam koji put ele uvjeriti da zanemarimo vlastito iskustvo, vlastite oi
i vlastiti razum, kako bi, u bernaysovskom duhu, stvorile pristanak na oza
konjenje daljnje pljake i osiromaenje metodom poreza na imovinu Zamis
limo ovjeka kojem se sve popelo na vrh glave i koji odlui iskljuiti se iz
korporatistikog svijeta straha i ovisnosti, pa - kud puklo da puklo, a radnja
se zbiva u zemlji bez poreza na nekretnine. On izgradi kuu od slame, da ne
troi puno na grijanje, obrauje vrt ili polje, vozi se biciklom, vodu toi na
oblinjem izvoru, na nekom boljem mjestu bi sadio konoplju i od nje dobivao
sav potreban etanol za grijanje kue, agregat ili ak pokretanje vozila, kruh
sam pee u jednoj od onih malih penica kakvih ima posvuda za kupiti itd.
eli se dovesti u situaciju koja je za korporatiste najgora mogua - da bude
neovisan, da ih ne treba vie za posrednike i da mu ne treba novac. Ideja na

353

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

prvi pogled zvui nemogue, ali zapravo, kad se malo analizira, nije je uope
teko zamisliti, pa ak niti ostvariti.
Zamislimo sad isti taj pokuaj u zemlji u kojoj postoji porez na nekret
nine. Moe taj ovjek biti potpuno samodostatan koliko god eli, ali jednom
godinje mora iskrcati, recimo, desetak tisua kuna za porez. Gdje e ih na
baviti? Naravno, tamo, kod korporatista. Oni e mu dati neki novi - ako e
raditi za njih. Ovaj scenarij ve se i dogaao. Kad su velike kompanije otkrile
dijamante u Junoj Africi i poele rudariti, suoili su se s ozbiljnim problem
om - nedostatkom radne snage koja bi bila voljna za crkavicu svoj dan pro
voditi pod zemljom. Bilo je u tom kraju puno domorodaca, ali oni su ivjeli
seoski, to znai, samodostatno. Znate ve, polje, kravica itd. Nije im trebao
novac jer su za svoj jednostavni nain ivota sve uzgajali sami. Zato bi sad
oni ostavili takav svoj ivot na istom zraku i otili u mrane rudnike?
I onda su se kolonijalisti sjetili spasonosnog rjeenje: uvest e obvezu
plaanja poreza za sve stanovnike novonastale kolonije. Tako je i bilo. Seljaci
nisu imali novca za porez, pa su ga bili prisiljeni negdje nabaviti. to mislite,
gdje i kako, i kod koga? lanak da je najam stana isplativiji od kupnje nudio je
izraun da bi ovjek koji bi trideset godina plaao najam stana od 70 kvadrat
u centru Zagreba, plaajui mjeseni najam 630 eura, potroio 226.800 eur
Onaj koji bi ga kupio (s udjelom od 25 posto) plaao bi ratu 649 do 713 eu
(ovisno o tome u kojoj ga je banci digao) i u trideset godina platio 272.686 '
295.664 eura. Ako bi isti takav stan kupovao u Novom Zagrebu, nakon tride
set godina potroio bi 17.100 eura (uz ratu od 404 eura, s udjelom 25 posto
a unajmljujui stan plaao bi 420 eura mjeseno i u trideset godina potro:
151.200 eura.
Dakle, kupnjom stana u centru Zagreba bi se za trideset godina potro1
45 do 68.000 eura vie nego to bi se u istom razdoblju potroilo unajmljuju
stan. Kupnjom stana u Novom Zagrebu bi se za trideset godina potror
20.000 eura vie nego unajmljujui stan u istom razdoblju. Doista, najam
jeftiniji od kupnje.
Ali na tom mjestu je trebalo velikim slovima pisati da sljedeih dvadeset
trideset godina ovjeka njegov vlastiti stan nee kotati nita (a da ne pria
o tome da e ostati njegovoj djeci koju e, dakle, kotati jo manje) dok e o
koji unajmljuje jo jednom platiti vrijednost cijelog stana. Da ne zamilja
situacije u kojima bi netko moda, nakon isteka od trideset godina, mog
doi u situaciju da ne moe vie plaati najam. to onda? Na cestu? Trebalo
velikim slovima pisati i to da je mjeseni troak skoro isti (ako ste sretnik k
ima lovu za 25 posto udjela).
354

O PET JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

Dakle, naslov je mogao biti i ovakav: Najam isplativiji od kupnje stana!...

ako mislite umrijeti na dan kad platite zadnju ratu. Jer ve na razdoblje tride
set i pet godina umjesto trideset - nije isplativiji. Dodue, nije da na jednom
mjestu nije pisalo: ...ali bi vam na kraju ostao stan u vlasnitvu". Odmah
nakon toga ,,ali krenuo je i drugi ,,ali. lanak je upozorio da u cijenu stana
treba uraunati i najavljeni porez na imovinu koji bi vlasnike svake godine
kotao od 0,5 do 1 posto vrijednosti nekretnine".
Onaj gore spomenuti novozagrebaki stan bi, pisalo je, u konanici kotao
izmeu 35 i 50.000 eura vie od najma. to li bi o tome mislilo onih 70 posto
graana koji su u onoj internet-anketi navodno podrali uvoenje poreza na
nekretnine? Jo je u tom promidbenom tekstu pisalo da u razvijenijim zem
ljama (to su one gdje situacija nije kao u zaostaloj Hrvatskoj, u kojoj 80 posto
graana posjeduje vlastitu nekretninu), u kojima tek treina do petina ljudi
posjeduje nekretninu, ljudi imaju veu fleksibilnost, to znai da se mogu
puno lake seliti, birati si kvartove ili gradove po volji itd. Tako je, navodno,
bolje.
Zdrav razum govori da te nitko ne sprjeava niti ako posjeduje nekretninu.
Uvijek je moe iznajmiti pa neka sama sebe isplauje ako je jo u kreditu (kad
je ve reeno da je rata najma i kupnje skoro ista), a ti ode ivjeti fleksibilnije.
Jedan moj prijatelj, podstanar, nema nikakav osjeaj da ivi fleksibilnije. Ba
suprotno! Prije neki dan je zakljuio da je ve 17 godina podstanar u Zagrebu,
pa je izraunao koliko se naplaao najma i shvatio da bi za tri godine bio go
tov s kreditom da je kupio stan umjesto da ga je unajmljivao. Ovako e te tri
godine proi, a on e i dalje biti ardak ni na nebu ni na zemlji. Ali takvu vrst
ovisnosti korporatisti vie vole, pa se zato kroz novine na ovakav tendenciozni
i naizgled bezazleni nain ljude bez pardona uvjerava u stvari koje zdravi ra
zum i iskustvo nikako ne mogu potvrditi. Neka samo plaaju i na kraju neka
nemaju nita, pa emo vidjeti tko e se usuditi buniti.
Ponegdje je mogue proitati i smislenije stvari. (Iako su svi ti tekstovi ovd
je samo da nas priviknu na tu ideju, pa da nam porez na nekretnine izgleda
kao neto do ega dolazi zbog prirodne logike razvoja dogaaja. Mi imamo
vlastito iskustvo ivota bez poreza na nekretnine, znamo da je to mogue,
ali mediji e, kao i obino, sve uiniti da se nae iskustvo potisne, a da njega
zamijene tui stavovi za koje emo misliti da su nai).
U jednom tjednom prilogu navodilo se da, kao i u svim drugim
istonoeuropskim zemljama, devet od deset hrvatskih kuanstava ivi u
kuama ili stanovima koji su njihovo vlasnitvo, dok je na Zapadu taj udio
znatno nii, od tri do pet kuanstava od njih deset, uglavnom iz vieg sloja,
355

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

uiva u blagodatima privatnog stanovanja, dok se ostali koriste raznim oblici

ma najma: od privatnog do socijalnog. Kako se u veini zapadnih zemalja
stambeni prostor oporezuje, privatne kue i stanove kupuju samo oni koji ih
mogu odravati i plaati poreze. to nas na tom polju eka moe se naslutiti iz
pokoje crtice iz iskustva istonoeuropskih zemalja koje su ve ule u EU.
U tekstu se navodi poznavatelj stambenih prilika, zagrebaki profesor
Gojko Beovan, koji je objasnio da su Slovaka, eka i Maarska svojim
graanima ponudile reotkup stanova jer mnogi nisu mogli plaati reije ili
su pak - a to je ono na to sam htio skrenuti panju - kao vlasnici nekretnina
ostali bez socijalnih subvencija. }er se u EU smatra da nisi siromaan ako ima
vlastiti krov nad glavom.
Odaziv u tim zemljama nije bio velik jer ljudi i dalje razumno smatraju
da je njihova kuica - njihova slobodica. Zapravo je u toj narodnoj izreci sve
reeno, jer je cilj poreza na nekretnine jo jedan od brojnih naina oduziman
ja sloboda i slobodica ljudima. Beovan je objasnio da je mnogo siromanih
kuanstava koja nemaju od ega ivjeti, a vlasti im ne pomau jer imaju
privatnu imovinu. Meni se rjeenje odmah namee - neka im vlasti svejedno
pomau, na kraju krajeva to i jest svrha postojanja drave (ili bi bar trebala
biti).
Danas nikom ne pada na pamet ovo moje jednostavno i genijalno rjeenje.
Recimo, spomenuti profesor smatra da bi drava, odnosno lokalna zajed
nica, trebala osigurati vie socijalnih stanova, ali i uvesti porez na imovinu
koji bi imao ulogu trinog korektiva i uveo red na tritu nekretnina11. U
tekstu se navode i razmiljanja sociologa Dragana Bagia, vrlo realna, koji
ne vjeruje da e se sklonost prema vlasnitvu kod nas lako promijeniti, ak
i srednjorono jer ipak veina stambenih jedinica nije vie pod hipotekom,
odnosno u fazi otplate. Taj sociolog upozorava da ne smijemo zaboraviti da
oko 40 posto stanovnitva i dalje ivi u malim naseljima do 2000 stanovnika
te da u naseljima do 10.000 stanovnika (u kojima dominiraju kue) ivi oko
55 posto stanovnitva. Kae da teko da e u takvim naseljima ikada zaivjeti
bilo kakvo trite iznajmljivanja jer za time ne postoji potreba, a tome treba
pridodati i uinke otkupa drutvenih stanova u veim gradovima.
Profesor Beovan pak smatra da treba uvesti imovinski porez iz vie ra
zloga, od odravanja nekretnina do ruenja cijena zemljita i nekretnina,
jedan od razloga jest da ljudi svoj novac ne bi uvali u nekretninama. Mod
to tritu novca ba ne odgovara, ali zapravo je to oduvijek bio razuman potez,
s obzirom na to da ljudi znaju koliko je vrijednost novca provizorna i da su
banke ili cijele drave propadale, odnosei sa sobom sve to su ljudi utedjeli.
356

O P E T JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

Kue su ostajale. Danas znamo da Elita manipulira novcem da bi osiromaila

ljude i uvela ih u ovisniki odnos, ali mudraci iz naroda su i bez te spoznaje
postupali razumno. Mogao bi se izvesti zakljuak da se porezom na nekret
nine ljudima eli ukinuti nain da uvaju svoju vrijednost izvan novarskog
sustava, na koji pak nemaju nikakav utjecaj. Stari mi je priao kako su njegovi
starci prije Drugog svjetskog rata ili krajem njega prodali neku kuicu koju
su imali u Maksimiru. Tada je ta drava propala, a sav novac koji su dobili za
kuicu propao je zajedno s njom. Ode i lova i kuica!
Profesor Beovan dodue smatra da se ne treba oporezivati stanove u koji
ma se ivi, ali treba sve ostalo, a to je, pisalo je u tekstu, ,,i stav veine politikih
stranaka, tako da je uvoenje poreza na imovinu samo pitanje vremena11.
Bah! Sve to smrdi na kilometar. Kao prvo, stranke ionako nikad ne donose
svoje ideje ve ih se koristi da plasiraju ideje skrivenih centara moi; kao
drugo, ovakvi tekstovi i slue da nas naviknu na ideju da e nam, protiv nae
volje, uvesti porez na imovinu; a tree - naravno da e za sada tvrditi da se
nee oporezivati stanovi u kojima se ivi, jer bi u protivnom bunt bio prejak.
Dok se ne uvede porez na nekretnine. To je metoda malih koraka. Mic po mic,
i odjednom vriti od bola jer su ti jaja u kripcu.
No, ni vi ne biste ovci koju elite oguliti odmah rekli to e joj se zbiti, zar
ne? Ona mora sama pristati, tako ju je lake obrlatiti, tako to rade pravi majs
tori manipulacije. Tako da emo zasad sluati samo gomile loginih i neopasnih argumenata za uvoenje poreza na imovinu. Pa i ovakav argument koji
je vrlo suvislo demantirao sociolog Dragan Bagi, da ekonomisti misle daje
vlasnitvo nad nekretninama vrlo esto zapreka i za mobilnost radne snage jer
kue i stanovi veu stanovnitvo uz pojedino podruje11. On je ispravno rekao
da vlasnitvo nad nekretninama samo po sebi nije nikakva prepreka mobil
nosti jer su ljudi masovno naputali sela i selili se u gradove ili inozemstvo
iako su imali vlasnitvo.
Rekao je (ispravno) da e se ljudi preseliti u neki drugi grad radi ostva
renja boljeg ivotnog standarda, ali ako je to poboljanje marginalno onda je
i mobilnost malo vjerojatna, jer u takvim sluajevima vlasnitvo igra ulogu
jer poveava nunu razliku u prihodima11. Plaa je klju mobilnosti, rekao je
Bagi, a ne vlasnitvo. Ako nemate posao, ali ivite u svojoj kui s vrtom, ne
isplati vam se za neku prosjenu radniku plau seliti se u drugo mjesto gdje
ete morati plaati stan nekoliko stotina eura i neete imati hranu iz svog
vrta. Napomenuo je da nai poslodavci i liberalno orijentirani ekonomisti
olako zakljuuju da je bolje raditi u drugom mjestu nego u svom mjestu biti
nezaposlen jer to ovisi o visini plae: ,,U sluajevima kada se nudi mogunost
357

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

visoke plae mobilnost ve sada postoji, bez obzira na vlasnitvo. No, ona
je mala ili ne postoji u segmentu radnih mjesta za koja se nude prosjene
ili ispodprosjene plae. Za poveanje mobilnosti u tom segmentu nuno je
poveanje plaa koje se nude za deficitarne profile radnika, a ne kanjavanje
vlasnitva putem poreza.
To je vrlo razumna, logina i istinita analiza jednog od argumenata kojim
nam se eli prodati uvoenje poreza na nekretnine kao neto pozitivno i ak
neophodno. Ali promidbeni medijski stroj se ve upalio i razni Bagii u nje
mu nee dobivati puno prostora.
Na istom je tragu tekst iz druge polovice oujka 2011. pod naslovom Ipak
je istina: Imate stan vei od 35 kvadrata? Nema socijalne pomoi! Jer je mini
star Milinovi pred Sabor iznio novi zakon. To je ustvari nastavak jedne druge
prie iz knjige Sve pie u novinama, u kojoj su prenesene vijesti iz novina koje
su pokazivale kako taj ministar efovima iz Bruxellesa uvijek govori jedno,
a graanima drugo. Tada su objavljeni faksimili koji su pokazivali da ovjek
lae. Razne ekspertize (naruene i plaene) su ignorirane, pa je na brzaka for
muliran temelj novog zakona. I sad, nakon nekih godinu dana evo tog zakona
o kojemu je tada lagao, s bolnim inovacijama o imovinskom cenzusu za pri
matelje socijalne pomoi.
Novi zakon izriito navodi da primatelji i punoljetni lanovi njegove
obitelji ne smiju posjedovati imovinu vrjedniju od 100 osnovica plaa (uku
pno 323.600 kuna), u to ne ulazi minimalni stambeni prostor: 35 etvornih
metara stana ili kue po osobi, to se uveava za deset etvornih metara po
svakom sljedeem lanu obitelji. Od cenzusa je izuzet i automobil vrijed
nosti do 23.000 kuna. U vijesti je pisalo i ovo: Upravo je takav imovinski
cenzus predloen i u rujnu prole godine nacrtom zakona, to je Jutarnji ob
javio, a ministar Milinovi grubo demantirao, ak je i povjerenstvo raspustio!
est mjeseci poslije objavljuje identian prijedlog zakona. Kad je neto dio
globalne agende, od toga nema odustajanja ni pod koju cijenu. Lagat e se,
manipulirati, ali stvar ide.
Strunjaci su ve upozorili na posljedice cenzusa je par koji ivi u stanu
od 75 kvadratnih metara u Zagrebu ne moe ostvariti socijalnu pomo jer
njihov viak kvadrata vrijedi vie od doputenog cenzusa, dok njihov pandan
u Bjelovaru moe jer tamo kvadrati vrijede manje. Ali miljenja strunjaka
vrijede sve manje u ovom svijetu nametnutih zakona.
Osim ako nije rije o strunjacima MMF-a. Jer je u srpnju 2012. osvanuo
naslov Lini angairao MMF zbog poreza na imovinu. Ministar financij
koji mi uvijek ostavlja dojam beutnog i predatorskog tipa, obratio se ko
358

O PET JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

zultantima MMF-a i Svjetske banke da mu pomognu jer struna skupina

koju je ministar formirao jo nije pripremila prijedlog zakona, a najvei su im
problem nesreene katastarske knjige jer pola nekretnina jo nije gruntovno
proknjieno pa je pitanje kada e se uope model nai na ministrovu stolu11.
Takoer je u vijesti pisalo kako se stjee dojam da je ministru vano samo
da se porez uvede, bez obzira na brojna otvorena pitanja koja bi se kasnije
rjeavala u hodu.11
Rekao bih - dobar dojam.
Moj stav jest da porez na nekretnine nije nita vie od ozakonjene pljake.
Ako je neto po zakonu ne znai da je ispravno ili pravedno, (vidi primjer:
Trei Reich, koncentracijski logori, eutanazija, rasni zakoni, ubijanje mental
no zaostalih). Ili ako se stalno trubi da svi to imaju11 (porez na nekretnine),
pa moramo i mi (u jednom je tekstu pisalo da mi to moramo uvesti jer samo
BIH, Srbija i Hrvatska jo nemaju porez na nekretnine, a mi, je li, nikako ne
elimo biti dio nazadnjakog Balkana. No, htjeli ili ne, izjava je bila netona
jer tog poreza nema niti u Italiji, Irskoj i Portugalu).
Ali dobro - dakle, sad ga svi imaju, pa moramo i mi. Kao i obino, razvoj
dogaaja se predstavlja kao neki spontani drutveni progres, kao da nema
nikakve dublje namjere iza svega. No, postojalo je vrijeme kad nitko nije imao
taj porez, pa ga se poelo uvoditi posvuda. Zato tada netko nije rekao - ne
mojte uvoditi porez na nekretnine, pa nitko to nigdje nema11? Zato jer te stvari
nemaju ak ni veze s pitanje imaju li svi to ili nemaju, nego samo imaju veze
s time to su si zamislili pljakai koji sustavno nastoje oteti Planet ljudima,
a vlade drava (osim rijetkih iznimaka) su tek aparatici globalne strukture
m oi. Osim, toga, i drugdje je, kao to emo vidjeti dalje u tekstu, taj porez na
nekretnine uveden relativno nedavno.
Osim toga, pogledajmo to u praksi znai ta reenica pa svi imaju porez
na nekretnine11. Jer - da, i kad ga imaju, nije koncipiran tako da dere kou s
lea.
U Francuskoj porez plaaju samo graani ije nekretnine vrijede oko mili
jun eura, a stope iznose od 0,55 posto do 1,8 posto.
U nekim zemljama Europske unije, poput Grke, Irske, Italije, Litve ili Por
tugala, graani ne plaaju porez na nekretnine za stanove i kue u kojima
ive. U Grkoj se za dodatni stan od 50 kvadrata plaa godinji porez od 200
eura.

359

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Nadalje, Slovenci su ak 12 godina pripremali uvoenje poreza na imovinu

koji je trebao biti uveden tek 2012, ali samo za vlasnike ija nekretnina vrijedi
milijun ili vie eura.
Da bacimo jo malo svjetla na te mrane nakane, evo citata jednog strun
jaka koji je napisao da je: ...sam porez na imovinu porezni oblik koji se do
sta rijetko primjenjuje, znatno rjee negoli drugi porezi (npr. porez na dobit,
porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost). Relativno esto se ubiru po
rezi na pojedine oblike imovine (npr. vozila, plovila), ali mnogo rjee po
rezi koji terete nekretnine ili ukupnu imovinu pojedinca. Razlog tome jest
njegova sloenost, kao i skupoa ubiranja. Prema publikaciji koju je objavilo
njemako ministarstvo financija Die wichtigsten Steuern im internationalen
Vergleich 2011, svega nekoliko europskih drava ubire opi porez na imovinu,
koji ukljuuje i nekretnine, a primjetno je mnogo nie porezno optereenje
uz znatne olakice. Tako npr. Francuska ubire opi porez na imovinu u visini
od 0,55% do 1,80%, s time da je neoporeziva imovina ija je vrijednost manja
od 1,300.000 eura. Ako vrijednost imovine prelazi taj milijunski iznos, plaa
se porez po stopi od 0,55%, koji potom progresivno raste do visine od 1,80%,
koja se primjenjuje tek ako vrijednost imovine prelazi otprilike 17,000.000
eura. Slini sustav imaju i ostale drave koje ubiru porez na imovinu. I Grka
je krajem 2011. donijela zakon kojim uvodi porez na imovinu. Predviena
je diferencirana porezna tarifa (reducirane porezne stope za bolesne osobe,
obitelji s vie lanova i si.), a prosjena porezna obveza iznosi etiri eura po
kvadratu. Primijenimo li visinu grkog poreza na primjer naega stana od
50 kvadrata, utvruje se porezna obveza od 200 eura godinje, to je mnogo
prihvatljivije od spekulativne visine poreza od 1% do 3% vrijednosti nekret
nine.
Moda e netko, nastavio je analitiar, u prilog visokih stopa poreza na
imovinu navesti SAD, gdje vlasnici imovine godinje plaaju na tisue i deset
ke tisua dolara poreza na imovinu. Meutim, takva argumentacija je nepri
hvatljiva jer se ameriki porezni sustav drastino razlikuje od hrvatskog. Dok
Republika Hrvatska ubire PDV od 25%, na podruju SAD-a uope se ne ubire
PDV, ve posebna vrsta poreza na promet ija je visina, npr., na podruju New
Yorka, samo 8,875 posto.
Openito bi danas svatko trebao jo jednom razmisliti o znaenju mnogih
pojmova koji su nam downloadani u um tijekom dugih obrazovno-indoktrinarnih godina, kao i medija koji su, ak i kad ljudi u njima imaju dobre
namjere, isprogramirani na odreenu, vrlo krnju perpcepciju stvarnosti i
samo se, poput biljarske kugle, odbijaju od rubova, stvarajui privid da se
360

O P E T JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

neto dogaa. Ali kao i kod biljara - to je samo igra. Koliko god se kretale,
kugle stalno ostaju na istih dva kvadratna metra. I kad bi mogle misliti, vje
rojatno bi smatrale da su taj stol i pravila cijeli svijet. I tko zna kako bi se
odnosile prema kugli koja bi odletjela sa stola, pa potom bila vraena na njega
i priala im to je vidjela u svijetu izvan biljarskog stola. I kad bi im rekla da
njihov ivot ne mora biti nuno usmjerivan udarcima biljarskog tapa iz za
njih nevidljivog prostora tamo negdje vani.
Evo samo nekoliko slavnih pojmova koji nisu ono to se predstavljaju da
jesu.
Recimo - kapitalizam. Taj pojam podrazumijeva konkurenciju i akumu
laciju kapitala. Pa se kroz ta dva pojma navodno svatko moe, ako je do
voljno marljiv ili vjet ili domiljat, obogatiti i jo pri tom, kao nusprodukt,
unaprijeivati drutvo. Aha. Da, da. Od kapitalizma je danas u kapitalistikom
svijetu ostalo vrlo malo, samo etiketa nalijepljena na korporatizam. Jer je sus
tav tako postavljen da danas prosjeni ovjek (to god znailo to prosjean)
ne moe zapravo nita akumulirati - ili se mora zaduivati kod banaka pa
vraati kamate, ili mora plaati ogromne poreze i sve drugo. Jedini bogati
ljudi danas su oni koji su (ili njihovi predci) nekom malverzacijom stekli onaj
arobni prvi milijun nakon ega sve ide samo po sebi. Isti uzorak je i kod nas,
bez iznimaka. A to se tie konkurencije - to je ono to korporacije pogotovo
ne podnose. Odmah dobiju alergiju. David Rockefeller je ak jednom izjavio:
Konkurencija je grijeh. One se sve meusobno dogovaraju oko cijena, a ne
konkuriraju. Zapravo se meusobno ne nadmeu, nego nastoje nas obrstiti
to je bolje mogue, a za to im treba globalni korporativni sklad. Nita od
smanjivanja cijena zbog zdrave konkurencije.
Pa demokracija. Ha, to je pravi koloplet manipulacije. Zamislite na tre
nutak da hrvatske vlade, predsjednici, ministri i premijeri nisu pripadali
raznim strankama. Uvidjet ete kontinuitet - svaka je vlada do sada poklonila
dio imovine korporacijama, dala dio suvereniteta nadnacionalnih struktura
ma vlasti ili smanjila socijalne stavke drave. I uvijek ispoetka ljude dignu
na foru s plakatima, sloganima i drugim ispraznim rijeima koje se pokau u
pravom svjetlu tek onda kad vam godinu dana nakon izbora padne pogled na
neki zaboravljeni plakat. To bude doista ironian prizor.
Uz mitove o kapitalizmu i demokraciji, imamo i mit o javnoj raspravi kroz
javne medije. Po pitanju te rasprave vidi primjer s biljarskim kuglama. Ono
to je (meni barem ) vidljivo jest krajnje apsurdna situacija (zapravo nije ap
surdna ako se ima u vidu da je svijet namjerno isprogramiran naopakom
percepcijom stvarnosti, u tom sluaju tu nema nita apsurdnoga ve samo
361

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

proraunati plan): a to je da se u vrijeme kad je svijet povezaniji nego ikada

kroz internet, televizije, satelite, mobitele, jedino na to se moemo osloniti
ako elimo saznati malo istine jest - usmena predaja.
Staro klasino prepriavanje to je tko negdje vidio ili doivio. Takve prie
se mogu iskriviti u detaljima, pa e pedeset ljudi u prii postati sto ili dvjesto, ali
bit prie ostaje ista, ba kao i kod starih mitova. Imena se mijenjaju, amabalaa
prie takoer, ali poruka ostaje netaknuta. Uostalom, trebali bismo malo vie
vjerovati jedni drugima jer se na svijet i temelji na meusobnom povjerenju
- imate povjerenja da vam auto iz drugog smjera nee ui u vau traku, imate
povjerenja da vam konobar nije pljunuo u kavu.... Umjesto toga, za usmenu
predaju netko e rei pusti to to ljudi priaju", ali ljudi zapravo nemaju in
teresa lagati (osim ako ti ne prodaju auto na Hreliu). No, zato bismo, pret
postavljam, trebali vjerovati korporativnim medijima i drugim sustavima in
formacija koji cijelo vrijeme dezinformiraju i mute vodu, a pri tom njihovi
vlasnici i strukture moi imaju dovoljno jake motive da to i ine. Njima bismo
trebali vjerovati, ali jedni drugima ne?
Glupo. Osim toga, u mom iskustvu, usmena predaja ljudskih ivotnih
iskustava se pokazala kao toan izvor informacija, dok su po pitanju mnogih
tema kroz filter medija stizale ili pogrene informacije, ili iskrivljene interpre
tacije informacije, ili pak neke informacije nisu uope stizale.
I tako smo doli i do poreza na nekretnine. Naziva se porezom", ali u mo
joj viziji zapravo je rije na stavljanje moratorija na privatno vlasnitvo. Uz
pojmove kapitalizma, demokracije i javne rasprave kroz slobodno medije evo
nas askom i kod jo jednog mita koji nam se prodaje - da je na Zapadu
privatno vlasnitvo neprijeporna svetinja.
Imam novost - vie nije tako neprijeporno.
Da se razumijemo, i do sada je ovjek mogao proerdati imovinu, propiti,
prokockati, ali ako se uvao poroka i nije zaduivao kod kamatara, to se ipak
ne bi dogodilo. Dakle, odluka je bila na njemu, a i odgovornost.
Kad smo kod usmene predaje, nedavno sam par dana bio u Londonu,
s jednim prijateljem kod njegovih prijatelja. Bio je to brani par koji je ku
pio kuicu u Bentfordu, predgrau Londona. Uska kuica na dva kata, dolje
kuhinja i dnevna soba, a gore dvije ne prevelike sobe i jedna mini-radna soba
i WC, rekao bih sve skupa izmeu 60 i 70 kvadrata. Kredit je prije koju godinu
istekao pa se sad lake die. Upitao sam kako to kod njih ide s porezom na
nekretnine i evo saetka onoga to sam saznao. Mislim da e vam sve biti
poznato, ako ste pratili tu temu po novinama, oigledno je scenarij uvijek i
posvuda isti.
362

O P E T JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

Kao prvo, ini se da porez na nekretnine nije neka prastara stvar koju samo
mi primitivci nemamo. ovjek mi je ispriao da je porez na nekretnine, pre
ma njegovu sjeanju, u Velikoj Britaniji uveden negdje oko 1991. godine. Bilo
je dosta prosvjeda i ulinih protesta protiv njega, ali uzalud. A vladajui klika
tjeila je ljude da e taj porez samo zamijeniti komunalne naknade.
To je upravo ono to na ministar financija sad govori (a to mi je i inae
glup argument jer su te komunalije relativno male, a porez nikad nije niti e
biti mali). Zapravo je to obina la. Dovoljno je pratiti novine. Evo, recimo,
citata iz novina: Ministar Lini jo je u kolovozu u intervjuu Jutarnjem listu
predstavio uvoenje poreza na imovinu kao gotovu stvar, i to rijeima kako e
se porezom na imovinu zamijeniti dosadanja komunalna naknada."
No, u novije vrijeme jedna nas druga vijest obavjetava sljedee: Iako je
novi porez na imovinu trebao samo zamijeniti komunalnu naknadu, stvari e
se dramatino izmijeniti. Naime, komunalna naknada ne plaa se na temelju
stvarne vrijednosti stana ili kue ili na temelju toga koristite li svoju nekretni
nu za stanovanje, najam ili vam zjapi prazna - ona se plaa samo na osnovi
veliine i lokacije na kojoj se nalazi. Tako su gradovi podijeljeni na nekoliko
zona - od sredita prema periferiji - a cijena naknade fiksna je i plaa se to
manje to je nekretnina u niem razredu, odnosno to je udaljenija od sredita
grada. Novi bi porez trebao ispraviti tu nepravdu jer mnogi plaaju vie samo
zato to ive u sreditu grada, bez obzira na stvarnu vrijednost svog stana. No,
kvaka je u tome to e graani, prema predvienim stopama, novi porez u
prosjeku plaati ak tri do pet puta vie.
No, kad je, uz sve utjehe, porez na nekretnine u Velikoj Britaniji uveden,
usprkos obeanjima, komunalne naknade nisu ukinute. Tog se ovjek vrlo
dobro sjeao. Potom su, rekao mi je, bile neke kombinacije da se ne plaa prva
nekretnina ili ona u kojoj ivi nego samo druga ili trea, ali onda je postupno
i to ieznulo i danas svaki vlasnik nekretnine plaa taj porez.
Porez je godinji, ali se zbog velike svote plaa mjeseno. U njegovom
sluaju - oko 150 funti mjeseno. To bi bilo blizu 1500 kuna mjeseno. Potom
sam ga pitao to se zbiva ako netko recimo ostane bez posla pa ne moe plaati
porez na svoju nekretninu. U tom sluaju, reeno mi je, nakon odreenog vre
mena drava uzima kuu, stavlja je na drabu i prodaje po maloj cijeni da bi
sebe naplatila.
U prijevodu na stvarni ivot - porez na nekretnine ima sline odlike kao da
vam je nekretnina pod stalnom hipotekom. Kao da ste u doivotnom kreditu.
Ako je to poteno, reite me gdje sam najtanji.

363

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Imajui ovo iskustvo iz Engleske u vidu, ono to se o porezu na nekretnine

po medijima uje od naih frikova s punom vreom trikova iritantno je jer
podrazumijeva da smo svi glupi i tupi. Proeimo malo kroz te spinove.
Kad je objavljena vijest da se porez na imovinu uvodi u travnju 2012., a
plaa od jeseni, to je predstavljeno kao kompromisno rjeenje11. To je bio
kompromis izmeu onih koji su se zalagali za porez na nekretnine i onih koji
su se zalagali za porez na nekretnine. Nisam zabunom dva puta napisao isto.
Dakle, kao i obino, isti se scenarij nudi kao da imate izbor ili dva rjeenja.
Jedni se htjeli porez uvesti poetkom 2013. a drugi poetkom 2 0 1 4 .1 to vam
je, ljudi, cijeli kompromis.
Pri tom se, u trenutku dok ovo piem, jo ne zna nita o tome kako e se
porez obraunavati i koliko e iznositi. Zamislite samo taj privid demokracije
- o odluci koja ima takav utjecaj na ivot svih graana trebalo bi se odluivati
na referendumu. Ali daleko smo od toga. ak se ni u saboru o tome ne rasprav
lja. ak se ne raspravlja o tome kako e izgledati, samo stiu odluke s vrha da
e se uvesti. A poslije emo o detaljima, je 1 tako? To je u vijesti reeno ovako:
O stopi koju bi plaali graani za stanove u kojima ive, te stopi za stanove
u kojima ne ive niti ih iznajmljuju iz Vlade zasad ne ele govoriti. Tek se
doznaje da e na raun za porez na imovinu osim kvadrature stana ili kue
utjecati i zona u kojoj se nekretnina nalazi te starost graevine."
Kad smo kod spinova, jedan od bizarnijih trenutaka bio je kad se mini
star financija Lini praktiki proglasio Robinom Hoodom, rekavi za novine
da oni sad moraju odgaati uvoenje za tri mjeseca jer su bogatai po novi
nama plaali novinsku kampanju protiv uvoenja poreza ne nekretnine. A
on e sad spasiti nas ostale (koji se veselimo toj razumnoj odluci o uvoenju
poreza na nekretnine) od zlih bogataa koje plai porez na nekretnine. Ej,
Lini-mini, da nebogatai imaju novca za plaanje takve kampanje, plaali bi
je svakoga dana. Nema dana da ne ujem u bircu na kavi ili drugdje ljude
kako zabrinuto raspravljaju o budunosti koju e im donijeti (ili uzeti) porez
na nekretnine. Svi znaju da tu nema nikakvog dobra za njih, uspkros svim
ovim navodnim strunjacima koji govore da e to potaknuti razvoj, promet
nekretninama, smanjiti rente...Pa to smo sve ve uli sto puta. Od prodaje
Hrvatskih telekomunikacija, koje su se predstavljale kao neuinkovite i skupe,
a im su prodane, u roku od mjesec dana postale su uinkovite, a rauni su
narasli za 200 posto, pa sve do danas puno puta. Sljedei spin ministra finan
cija, od kojeg su pekle oi, bilo je kad je (pomalo nalik svim onim varijacijama
viceva o dobroj i looj vijesti) rekao da sljedee godine nee biti dizanja por
eza, samo e se uvesti porez na nekretnine.
364

O P E T JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

U jednoj je vijesti pisalo i to da je ministar financija odrao vatreni pro

midbeni govor ustvrdivi da je zloin imati stan koji nitko ne koristi. Ob
jasnio je taj borac za prava siromanih da tko je tedio i stekao pet stanova,
taj je bogat i mora vie pridonositi za javne potrebe, zdravstveni i obrazovni
sustav nego obini radnici iz svojih plaa. Jedino to se u biti radi o tome da
e ti obini radnici" iz svojih plaa na kraju plaati njegov omiljeni porez, to
ste, nadam se, shvatili i bez moje napomene?.
Evo i par miljenja strunjaka koje se moglo nai u vijestima.
Marina Kesner-kreb s Instituta za javne financije, pisalo je u novinama,
smatra da je mudro odgoditi porez na imovinu te paljivo i temeljito pri
premiti njegovo mogue uvoenje i daljnu primjenu uz analizu svih troko
va i koristi" jer prema njezinim analizama, rije je o porezu koji je skup za
uvoenje, a u poreznu blagajnu donosi relativno malo novca".
Neovisni ekonomisti pak kau da bi najavljeno uvoenje poreza na im
ovinu (suprotno promidbi koja govori da e taj porez pojeftinitii i oivjeti
prodaju nekretnina) moglo predstavljati dodatni udarac ionako zamrlom
tritu nekretnina. Pa logino - ako svatko mora plaati taj porez, svi e imati
manje novca, ali to je jo vanije - ljudi e nastojati izbjei imati nove nekret
nine kad e i za njih morati plaati porez.
Maruka Vizek s Ekonomskog instituta, pisalo je u novinama, rekla je da
e srednji sloj, koji je dosad najvie kupovao novogradnju, znatno manje ula
gati u nekretnine, a posljedica e biti nastavak umiranja graevine. S druge
strane, dananji umirovljenici, koji su tijekom svog radnog vijeka ulagali up
ravo u nekretnine, iz svojih malih mirovina nee moi plaati novi porez, pa
e dio imovine odluiti prodati."
Usprkos svemu navedenome, neki profesor, kojeg se konstantno zove u
pomo kad treba struno objasniti (nemam vie dovoljno navodnika za
sve rijei gdje bi ih trebalo staviti) narodu to je dobro za njega objanjava
da su danas ,,i neusporedivo prisutniji i glasniji oni koji se protive uvoenju
poreza na imovinu, premda velika veina graana od njega nee stradati niti
e imati tete" jer taj porez, ima cilj pokrenuti gospodarstvo i pravednije opo
rezivati bankarski sektor i one koji su se u tranziciji enormno obogatili i stekli
vlasnitvo nad velikim brojem nekretnina." Jo je rekao da je porez na imov
inu, odnosno konkretno porez na nekretnine neodvojiv sastavni dio trinog
gospodarstva i ono bez njega u biti ne moe na odriv nain funkcionirati."
Oito je posvuda desetljeima moglo, a u nekim zemljama trinog gospo
darstva moe i danas. Ali to nas ve vraa na one mitove navedene na poetku.
,,La je rije koja pada na pamet.
365

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Rekao je jo da porez na imovinu ima prvenstveno razvojnu funkciju

jer demotivira, odnosno poskupljuje tradicionalnu rentijersku naviku naih
graana da tede u ciglama i betonu, umjesto da ulau u banke, obveznice,
dionice, zlato, obrazovanje i slino. A zapravo ljudi znaju u to se mogu pouz
dati. Novac moe izgubiti vrijednosti, ba kao zlato, dionice pa ak i odreeni
vidovi obrazovanja. Ali kuica ostaje, ne?
Jedan od argumenata kojima se pravda uvoenje poreza na imovinu u Re
publici Hrvatskoj, a koji navodi i taj profesor, jest i to da e nametanje por
ezne obveze poskupiti vlasnitvo imovine, poveat e se trokovi vlasnitva i
odravanja imovine te e pojedinci iz financijskih razloga biti primorani pro
davati svoju imovinu - kako bi izbjegli poreznu obvezu i smanjili trokove im
ovine - to e dovesti do poveane ponude nekretnina na tritu i pada cijena
nekretnina. S obzirom na velik broj neprodanih nekretnina na tritu, vlasnici
e biti primorani sputati cijene kako bi se rijeili svojih nekretnina. (Dodue,
pitam se tko e ih kupovati, ako ih se svi ele rijeiti, jer bi se ti potencijalni
kupci nali u istim problemima, nije li to logino?) Ali time e se, kae mit,
pruiti prilika graanima da po niim cijenama kupuju nekretnine i rjeavaju
svoje stambene probleme.
Takvom se argumentacijom slue zagovornici oporezivanja nekretnina, ali
citirat emo sad jednog drugog strunjaka koji je spomenuo razloge nedavnog
uvoenja poreza na nekretnine u Kini - koji imaju potpuno suprotni cilj.
U Hong Kongu uvedeno je, dakle, odreeno nekretninsko davanje i up
otrijebljena dijametralno suprotna argumentacija u dijametralno suprotnim
gospodarskim okolnostima: kinesko gospodarstvo (BDP) posljednjih godina
raste stopom od gotovo desetak posto godinje (...). Kina je poetkom 2011.
godine uvela lokalni porez na imovinu kao sredstvo borbe protiv rastueg
trita nekretnina. Prvi su ga uveli gradovi Chongqing i angaj. Dok Chon
gqing ubire porez na stare i nove nekretnine, angaj ubire porez samo na nove
nekretnine, kupljenje nakon stupanja na snagu ovog poreza. (...). eli se one
moguiti spekulativnu kupnju nekretnina koja moe djelovati kao pokreta
inflacije.
Drugim rijeima, porez na nekretnine uvodi se da bi se obuzdalo kupovan
je nekretnina. No, kod nas bi taj porez navodno trebao pokrenuti kupovanje
nekretnina. Hrvoje Tomasovi, predsjednik HDSSD-a koji je rekao da je ,,Liniev financijski presing samo nain da se graani prisile na prodaju imovine
u bescjenje jer jednostavno nee moi plaati dravni namet.
Jedan se analitiar pozabavio i alternativnim rjeenjima, koja uvijek pos
toje, a pogotovo onda kad se neprestano ponavlja da ih nema. Napisao je
366

O P E T JE T E M A POREZ N A NEKRETNINE

da:...gotovo dvadesetak drava EU ubire neki oblik poreza kojim se tereti

financijski sektor. To moe biti oporezivanje prometa kapitala (npr. porez na
promet burzama), oporezivanje financijskih aktivnosti (npr. dodatno oporezi
vanje bonusa koje ostvaruju menaderi u financijskim institucijama) ili razni
oblici oporezivanja financijskih institucija. Republika Hrvatska je glede tog
pitanja iznimka. Iako financijski sektor u Republici Hrvatskoj jedini ostva
ruje dobit u ovim kriznim vremenima, izuzet je od oporezivanja. Nedavno
je ukinut i namet koji je plaao telekomunikacijski sektor, iako je dravnom
proraunu donosio nekoliko stotina milijuna kuna godinje...Oito je da po
stoje mnogo elegantniji i pravedniji naini punjenja dravnog prorauna od
poreza na imovinu.
Pravda je davno maknuta s popisa prioriteta, to je bar danas vrlo vidljivo.
Spomenimo i to da mnogi u Hrvatskoj imaju zaputena imanja i nasljedstva
na vrlo neatraktivnim lokacijama.
Pod naslovom Zato se Liniev udar na imovinu ne isplati jedan je
analitiar (sigurno potplaen od strane bogataa, to bi drugo moglo biti?)
napisao da bi porez od 1 posto oduzeo graanima ak 5,74 posto svih pri
manja, to bi moglo dovesti do drastinog pada potronje sljedee dvije go
dine.
Napisao je da je porez na imovinu kontroverzan sam po sebi: on pot
puno preokree sadanju hrvatsku poreznu filozofiju i uvodi oporezivanje
uteevine, osobnog kapitala te praktiki znai beskonano oporezivanje
dijela dohotka koji nije skriven u arapi ili pohranjen u banci, sve dok ga
drava ne uzme graanima itavog, pa i dalje. Pokrenute su i brojne rasprave
o praktinim problemima njegova ubiranja, moguoj izdanosti i slino. Ali,
pritom se potpuno izgubio iz vida mogui makroekonomski uinak ubiranja
poreza na imovinu, a on e, u najblau ruku, sasvim sigurno biti katastro
falan."
Dalje pie da bude li doista uveden po stopi od jedan posto na sve nekret
nine, vrlo jednostavna raunica pokazuje da e te godine hrvatski bruto
domai proizvod zajameno dodatno pasti izmeu dva i tri posto, ime bi se
ekonomska depresija u Hrvatskoj nesagledivo produbila i produljila: Naime,
sve dramatine ekonomske nevolje koje su nas snale - drastini porast neza
poslenosti, epohalni pad proizvodnje i trgovine, pad vrijednosti nekretnina i
dionica, gubitak povjerenja u dravu i rastapanje ivotnog samopouzdanja - u
najveoj su mjeri posljedica toga to se godinja promjena osobne potronje u
Hrvatskoj, sa 7,5 posto rasta na poetku 2007., pretvorila u pad od 10 posto u
prvoj polovici 2008. i potom stagnaciju sve do danas. (...) S porezom na imo
367

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

vinu, kakav se najavljuje, drava e ponovno hrvatskim graanima umanjiti

prihode izmeu 5,75 i 6,49 posto, to e predstavljati udar na osobnu potron
ju apokaliptinih razmjera. Naravno, suzdravanje od potronje bit e i vee
u strahu od neizvjesne budunosti, paninog odravanja redovne financijske
likvidnosti kuanstava, daljnjeg gubitka perspektive, mogue rasprodaje ne
kretnina, bijega u sivu ekonomiju i porezne oaze i tako dalje.
Meni zvui dosta logino, ne znam kako vama?
Prema neslubenim raunicama Ministarstva financija iz 2011. graani
koje primjerice imaju stan u kojemu stanuju povrine 70 metara etvornih
u Zagrebu (procijenjene vrijednosti oko 105.000 eura) plaat e svake godi
ne po 210 eura poreza na imovinu - dvostruko vie nego to danas plaaju
komunalnu naknadu (oko 120 eura godinje), a ako takav stan iznajmljuju
godinje e po pretpostavljenoj stopi od 0,4 posto dravi morati dati 420 eura
- odnosno zaradu od jedne mjesene rente. U sluaju da vam takav stan tru
ne, daje prazan ili ga iznajmljujete na crno dravi ete godinje morati platiti
ak 2100 eura poreza.
to bi s onim neprekidnim ponavljanjima da e porez na imovinu samo
zamijeniti komunalne naknade i nita vie?

368

18. POGLAVLJE

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

akon to sam se nekoliko godina indoktrinirao knjigama i tekstovima

koji su me uvjerili u kojoj mjeri su cjelokupna slika svijeta i svi dogaaji
u njoj manipulirani, te u kolikoj mjeri mrea tajnih drutava iz pozadine up
ravlja dogaajima, nametnulo se logino pitanje: Je li i kod nas isti sluaj?
Postoje li veze izmeu istaknutih pripadnika nae politike vrhuke s tajnim
drutvima? Na prvi pogled ini se da da, jer djela govore jasnije od rijei.
Recimo, kad vidite u kojoj se mjeri neka politika osoba pjenila oko ulaska
Hrvatske u EU ili inzistirala na tome, usprkos svim oiglednim injenicama
koje su govorile da to i nije neka ideja, i usprkos svim anketama koje su poka
zivale da to ak nije ni volja graana, morate bar dopustiti mogunost da se u
pozadini inzistiranja kriju neki vei ili dublji interesi.
U prilog tome, primjerice, ide vijest iz tjednika Globus iz srpnju 2012.
naslova Rohatinskog zovu u Goldman Sachs. U najzloglasniju banku na svi
jetu, inicijatora namjetene svjetske krize, divovskog parazita koji predstavlja
jednu od velikih iluminatskih poluga: Bivi guverner HNB-a ne treba brinuti
za egzistenciju iako je ostao bez posla u HNB. Navodno je, pisao je magazin,
dobio ponudu za vrlo visoku funkciju u Goldman Sachsu, a govori se da je za
njega zainteresiran i JP Morgan, jo jedan bankarski div iz Amerike", i jo jed
no zloglasno ime koje uvijek ispoetka iskae na iluminatskoj karti. Zasluena
nagrada za pomo u provoenju iluminatske agende u Hrvatskoj?

369

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U kratko ivuim dnevnim novinama 21. stoljee u jednoj je kolumni usput

spomenuto i to da je Franjo Lukovi, predsjednik uprave Zagrebake banke,
lan Trilateralne komisije, poznatog Rockefellerovog globalistikog tijela i
jednog od vanih drutava u skrivenoj mrei moi. I doista, na slubenim
stranicama Trilateralne komisije Franjo Lukovi doista je naveden, i to kao
lan Izvrnog odbora njenog europskog dijela. Toliko o naim glavnim ban
karima.
U oujku 2012. u novinama sam naletio na zanimljiv detalj vezan uz nae
susjedstvo, koji moda pokazuje suptilni nain na koji djeluje ona nevidljiva
ruka iza svih strana. Tekst je govorio o predsjednikoj kampanji u Srbiji. Eisif
Asaf, politiki strateg iz Izraela, prvo je osmislio predsjedniku kampanju
za lidera Demokratske stranke Borisa Tadia, a koju godinu kasnije potom i
pobjedniku kampanju Nikolieve Srpske napredne stranke. U to vrijeme pak
Tadiu je kampanju radio strunjak koji je to radio za Baracka Obamu, Ed
vard Goldberg. Zanimljivo. Po jedan Izraelac radi kampanju suprotstavljenih
strana. Je li teko zamisliti utjecaj njihovih cionistikih efova iz MOSSAD-a
ili tko zna otkuda (a nema nikakve anse da se u okruju Obame Baracka,
kao pijuna amerike politike Elite koju se velikim dijelom moe poistovjetiti
s pokretom cionista naao netko izvan tog kruga) na to tko e u izborima
podbaciti, a tko pobijediti. Ili me ispriajte zbog moje prebujne mate.

Principi i metode
Sa sigurnou ustanoviti postoje li veze izmeu tih istinski monih
drutava s naim voama skoro je nemogue, osim ako vam ne uspije biti
muha na zidu u pravo vrijeme na zidovima pravih prostorija, gdje se vode oni
pravi razgovori, bez zapisnika. Osim toga, najvjerojatnije nisu sve osobe koje
u odreenom razdoblju tjeraju vodu na mlin Eliti pripadnici tajnih drutava.
Vjerojatno se neke osobe jednostavno ucijeni ili potkupi, ili na neki drugi
nain iskoriste njihove karakterne mane. Neke druge osobe nije potrebno
potkupljivati. Dovoljno je nai neku usijanu glavu koja razmilja na nain koji
je u odreenom trenutku potreban, potom ga instalirati na vlast i pustiti da
radi to mu je ve u prirodi. Kad ta faza zavri srui ga se seksualnim ili korupcijskim aferama, ili se pripremi teren da izgubi na izborima, ili pak oboli i
umre od raka, ili ga se ukloni na neki deseti nain.
Takoer, postoje i oni koji nisu korumpirani niti usijane glave, ali su jed
nostavno pragmatini pa pomau bujici slijedei neki svoj karijeristiki ili
materijalni interes, a da pritom, isprogramirani na odreenu sliku, uope ne

370

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

znaju ega su dio. I naravno, postoje oni koje se moe nazvati ljudi s misijom.
To su oni koji tono znaju za koga rade i to rade, a mogu biti dublje ili plie
uvueni u neke interesne grupacije ili drutva, ovisno koliko su ih pripustili
unutra. No, moje je miljenje da to nikad nije preduboko, da su takvi poslunici
ipak potpuni marginalci kad je rije o iroj slici nevidljivih svjetskih krugova
moi, da sjede u zadnjim redovima, ako ne i pred vratima.
Kad je ve nemogue pronai takve dokaze, ako ne elimo bauljati u pot
punom mraku moemo se jedino osloniti na indicije, poveznice i onaj danas
najpouzdaniji nain informiranja, usmenu predaju. Drugim rijeima, preostaje nasumino pabirenje s raznih strana, a poneto se izmeu redova moe
nauti ak i na mjestu najdaljem od istine, a to su novine.

Malteki vitezovi, Rockefelleri, Bilderberzi i hrvatski predsjednici

Recimo, kolumnist Veernjeg lista Milan Ivkoi napisao je kako Hrvatskoj
nikako da krene, sve je vie siromatva, sve su punije puke kuhinje, gospo
darstvo je sve loije, nezaposlenih je sve vie, dug je inozemstvu sve vei, itd.,
itd., a dok je Hrvatska sve neuspjenija, njezin je predsjednik sve uspjeniji
(...) U Banja Luci hrvatski predsjednik dobiva priznanje kao osoba godine.
U Sarajevu dobiva nagradu Sloboda za doprinos miru i suivotu. U povodu
posjeta papi i Vatikanu proglaen je vitezom katolikog Maltekog reda, a toga
je svibanjskog dana u Firenci primio nagradu Galileo za zauzimanje za eu
ropsku viziju jugoistone Europe.
Takvim poastima Kontrolni sustav nagrauje one koji marljivo rade na
njegovoj sve veoj implementaciji. Za oko su mi zapeli Malteki vitezovi kao
jedno od najutjecajnijih i najmonijih drutava iz mree organizacija koje iz
sjene manipuliraju svjetskim dogaajima. Kakvim lije djelovanjem predsjed
nik zasluio priznanje tog drutva koje, iz meni nerazumljivih razloga, ima
promatrako mjesto u UN-a, a David Icke pie da su vlasnici MMF-a? Sumn
jam da je zbog neeg emu bismo se mi trebali radovati.
Nadalje, jedan zagrebaki politiar nedavno mi je prepriao razgovor
koji je prije dosta godina vodio s Rockfellerom IV. On mu je tada kazao da
zna tko e biti novi predsjednik Hrvatske, ali mu se nije mogao sjetiti im
ena. Na politiar pokuao je pogoditi: je li ovaj, je li onaj, na to je Rockfeller odmahivao glavom. I tek kada ga je upitao za Mesia, rekao je: Da, to
je taj. Nakon povratka u zemlju u udu je itao da Mesi ima svega dva posto
glasova u anketama. No kasnije se dogodilo udo, autsajder je pobijedio na
predsjednikim izborima. Veza doista postoji, ako je suditi po tekstu web-sitea

371

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Politika.hr naslovljenom Rothschild, Rockefeller i Soros u tajnosti vladaju

Hrvatskom i Crnom Gorom pomou marioneta?" u kojem je autor Ratko
Martinovi u lipnju 2012. iznio podatak da je tvrtka Ingra zagrebaku Arenu
gradila u konzorciju s Trigranitom, tvrtkom iji je direktor Nathaniel Roth
schild, a predsjednik nadzornog odbora Ingre je Stjepan Mesi, glavom i bra
dom. Sve je to jedna velika namjetaljka.
U jednom tjedniku naiao sam na zanimljive detalje koji moda ukazuju
na sjenu nevidljive ruke vezane i za malo davniju povijest. Vidljivo je da iza
svih naizgled suprotstavljenih strana stoji ista ruka.

Tajna Tumanova putovanja

U svom politikom tjednom prilogu Romano Bolkovi napisao je tekst
naslovljen Tuman tajno u vedskoj", nadnaslova Zato u Tumanovim bi
ografijama nema detalja odlaska u inozemstvo 1977.
Odmah na poetku Bolkovi pie: Bilo je to 1992. godine. askajui prije
emisije s Mikom Tripalom, uo sam sljedeu anegdotu: Tripalo i Tuman
sjedili su na zadnjem sjeditu automobila pri povratku iz Slavonskog Broda
- radnja se zbiva sedamdesetih - i niim izazvan Tuman se okrene Tripalu i prozbori: Zapamtite, za dvadeset se godina ovdje nita bez mene nee
dogaati."
Bolkovi pie dalje da je jasno da je dr. Franjo Tuman znao da se dvade
setak godina kasnije nita u Hrvatskoj nee odvijati bez njegova imprimatura,
kad je budui obnovitelj hrvatske dravnosti i prvi predsjednik Republike
Hrvatske ve tada sudjelovao u do te mjere konspirativnim akcijama, da se,
uvi o emu je rije, ni najprostoduniji hrvatski nacionalist nee moi ne
upitati: I sve to bez znanja Udbe?"
Ovakvi anegdotalni podaci moda su samo vrh ledenog brijega i tek
nagovjeuju u kojoj mjeri su moda sve svjetske obavjetajne i sigurnosne
agencije ispremreene i, kako to neki kau, u biti predstavljaju jednu jedinu
veliku obavjetajnu agenciju, ali toliko segmentiranu da mnogi njeni pripad
nici ne mogu vidjeti cijelu sliku.
U svakom sluaju, ovakve prie - a i one koje sam iznio u knjizi Sve pie
u novinam a, referirajui se na dokumentarni serijal Jedinica, koji je obradio
put i djelovanje jedinica slube Dravne bezbednosti pod ravnanjem Jovice Staniia - ukazuju na to da su dogaaji na podruju bive Jugoslavije
pripremani i planirani desetljeima unaprijed, sa samih vrhova svjetske
vlade u sjeni, tek kao dio njihove globalne ahovske partije. U serijalu Jedi

372

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

nica prikazano je kako je rat na srpskoj strani pripreman godinama unapri

jed, a na jednom mjestu je usput spomenuto i to kako je Jovica Stanii uoi
pada Miloevia otputovao na sastanak u CIA-u, a kad se vratio savjetovao
Miloeviu promjenu politike.
Logino je da su dogaaji pripremani i na drugim stranama. Ne samo da
je Tuman 1970-tih ilegalno putovao Europom, pie Bolkovi, ve to do dana
dananjeg nikoga nije zanimalo.
Oito, to je onaj tajni dio povijesti koji se ne zapisuje. Onaj kojim se bave
istraivai urote.
Bolkovi pie da slubene Tumanove biografije spominju vraanje pu
tovnice 1987. i putovanja u Kanadu i SAD, ali niti jedna ne spominje da je
Tuman putovao u inozemstvo i deset godina prije toga. Kako je mogue,
pitao se on, da Tuman, nakon Lepoglave, slobodno putuje po Europi dok
dobar dio proljeara robija?! Pogotovo s obzirom na injenicu daje Tuman
nekoliko desetljea bio susjed ovjeku koji je osiguravao Tita u trenutku
smjenjivanja Rankovia, a tu je ivio i Josip Manoli, pa se ini nevjerojatnim
da bi takvo Tumanovo izbivanje promaklo barem susjedima, ako ve ne
sigurnosnim slubama, to je manje-vie ionako jedno te isto.
No, Bolkovi kae da se neto o tim putovanjima, ako ve ne u slubenoj
biografiji, ipak moglo proitati u nekim tekstovima i knjigama, a i njemu su
neki dunosnici priali o tome u neslubenim razgovorima. Bolkovi sumira
da je tih putovanja oito bilo vie - jer se govori i o jednom u panjolsku - ali
je nepobitno daje 1977. Tuman ilegalno putovao u vedsku. Tamo se sastao
s nekim hrvatskim emigrantima, ali za ovu priu zanimljivo je da se sreo i s
buduim Bilderbergovcem Carlom Bildtom.
Da bismo stavili u pravu perspektivu duboku upletenost tog ovjeka u
strukture Elite, posluit e podaci s Wikipedije u kojoj se navodi da je Bildt
lan korporacije RAND, Drube Bilderberg (ijim je sastancima od 1992.
prisustvovao najmanje deset puta), kao i Rockefellerove Trilateralne komisije.
Simpatini striek. WikiLeaks su ak, na osnovu dokumenta, objavili da je
Carl Bildt bio dounik tajne slube SAD-a, tzv. informant, a da ga je na
vezi drao strateg republikanaca i Bushov Rosenberg (Hitlerov ideolog),
Carl Rove, jedan od arhitekata Novog svjetskog poretka" i, po svemu sudei,
beskrupulozni tip, bez trunice empatije i morala.
Bolkoviev tekst dalje raspravlja o verzijama sudionika tih dogaaja i tko
je osigurao ta Tumanova putovanja, je li UDBA stajala iza njih, je li imao
lane putovnice kao to tvrdi Manoli, ili je doista bilo onako kako je Tuman
navodno ispriao Paaliu, da je granicu preao u prtljaniku automobila.
373

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

Bolkovi prenosi i verziju Branka Salaja, ministra informiranja poetkom

1990-tih, koji se trudi ukloniti konspirativni element iz te prie, tvrdei da je
samo nekoliko ljudi znalo za ta putovanja i da je UDBA bila izigrana. Tvrdi
da je Tuman izabran kao najodluniji i najhrabriji od neprijatelja velikos
rpske vladavine u nas, a ni reim ga nije mogao ubiti ili osuditi bez problema.
Da se u vedsku ilo zato jer je ona izabrana kao mjesto stvaranja Hrvatskog
saveza. Potom pie da se Tuman u nazonosti njega, Salaja, u Stockholmu
u predsjednitvu vlade susreo s Bildtom, potom se s njim u pratnji sastao i
s drugim ljudima, poput budueg ministra i veleposlanika u UN-u Pierrea
Schorija, a svi su ti sastanci imali hermetinu sigurnost da se ne bi saznalo da
se ti ljudi ilegalno sastaju s nekim iz Jugoslavije.
Jedna osoba kojoj je poetkom rata u Hrvatskoj Salaj bio ef u ministarstvu
informiranja i koja mu je bila bliska suradnica - uz to to ga je doivjela kao
inteligentnog i uglaenog ovjeka - ispriala mi je kako su sa sastanaka Vlade
uvijek pomalo u strahu zvali da pitaju hoe li i ministar informiranja doi na
sastanak, pa bi odahnuli ako bi uli da nee. Navodno je ba on imao veliki
autoritet na sastancima Vlade, navodno zato jer je nastupao s argumentima
i odluno, ali injenica je da su ponekad sastanci izgledali kao da on vodi
glavnu rije. Tako mi je bar opisano, a to se dosta dobro uklapa u priu gdje
ba taj ovjek Tumana vodi do Carla Bildta. Moe bit i ne mora, vrag e ga
znat, zamren je ovo svijet, samo razmiljam na glas...
Salaj je, kako prenosi Bolkovi, rekao da je Tumanovu putovnicu krivot
vorio Vladimir Pavlini, bivi urednik Glasa Koncila, teolog, filozof, publi
cist, akademski slikar, informatiar i trogodinji stanovnik Stare Gradike, i
prenosi njegove rijei: Da bi pria o Franji Tumanu kao eksponentu i lutki
zakulisnih snaga, koje permanentno vladaju ovom zemljom, bila tona tre
ba pod svaku cijenu omalovaiti i popljuvati Pavlinia zbog njegove uloge
u vedskom putu. Salaj ne vidi, pie Bolkovi, to bi jugoslavenske vlasti ili
neki prikriveni centar moi dobio time da Tuman odglumi Veliku konspira
tivnu predstavu, a osim toga teko mu je zamisliti Tumana kao poslunog
trkarala nekakvih anonimusa. Sve u svemu, on tvrdi, kae Bolkovi, da
nikakve urote jugoslavenskih tajnih slubi nema te da je zloglasna UDBA
grdno izigrana. Napisao je i da mu Salaj, kao uglaen i pristojan sugovornik,
vrlo imponira, ali da ima problema s njegovim argumentima iz perspektive o
kojoj danas govori povjesniar Duan Bilandi, da je raspad Jugoslavije ne
samo anticipiran, nego i brino pripreman.
Vratimo se na trenutak na Salajeve argumente i dojmove. Kao prvo, ako
je on bio veza prema buduem Bilderbergu Bildtu i drugim predstavnicima
374

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

zakulisnih igara, bi li uope bilo za oekivati da dade drugaiji uvid u te

dogaaje osim onih u kojima se ikakva mogunost postojanja dugoronog
plana omalovaava? Nadalje, meni je takoer teko zamisliti to bi jugoslaven
ske vlasti dobile time da su ukljuene u Veliku konspirativnu predstavu, ali
nije mi ni najmanje teko zamisliti da mree moi, koje su u pravoj hijerar
hiji svjetske moi daleko vie od dravnih vlasti bilo koje drave, upravljaju
dogaajima i planiraju ih unaprijed.
To je bit urote. Jugoslavija je bila samo jedno polje te ahovske ploe, kao
i druge zemlje i dogaaji u daljoj ili blioj povijesti i sadanjosti. Na kraju
krajeva, kad se pogleda koliko je danas lake manipulirati dravicama koje
su naslijedile Jugoslaviju, i kad se sagleda injenica da su sve one zajedno
skoro 15 puta zaduenije nego to je to bila Jugoslavija, a sve u svjetlu plana
Elite prema svjetskoj diktaturi, stvari uope nisu nelogine. I doista sadre
dugorone planove, poput CIA-inog bacanja besplatnog heroina na beograd
ske ulice poetkom 1980-tih, ime su unitene generacije koje bi mogle biti
problem u planovima dogaaja koji su slijedili, a o emu se pria u dokumen
tarnom filmu o beogradskoj rock-grupi Ekatarina Velika.
Potom, moda je teko zamisliti Tumana kao posluno trkaralo neka
kvih anonimusa, ali postoje dvije stvari koje treba rei u vezi ove tvrdnje. Kao
prvo, najmoniji ljudi na svijetu i jesu uglavnom anonimusi, ovi koje gledamo
u vijestima su njihov paravan i potrone lutke na koncu. Dalje, oni ni u kojem
sluaju zapravo nisu nekakvi anonimusi", kako im se pokuava umanjiti
znaaj tim izrazom. Nadalje, nije potrebno da netko svjesno bude posluno
trkaralo". Dovoljno je da ima odreene, za neije potrebe odgovarajue kara
kterne crte ili uvjerenja i da ga se potom postavi na poloaj i pusti da radi to
bi sam po sebi radio.
Kad ta faza plana bude zavrena, a lutka ostane pri nekim svojim idejama,
onda ga se iz istih izvora srui time to se toj osobi kroz opozicijske medije ili
nevladine udruge poput Sorosovih unitava reputacija, do te mjere da ljudima
ne preostane drugo nego da, u svojoj percepciji, biraju od dva zla ono manje,
pa izaberu suprotnu stranu. U mnogim sluajevima smetala iznenada obole
od raka, a meu istraivaima tajnih tehnologija ima dosta onih koji ukazuju
da mnoge vrlo tajne slube imaju mogunosti i znanja koja daleko nadilaze
ono to je puteno u javnost, a meu njih spadaju i egzotina oruja i naini
razbolijevanja ljudi.
Je li Tuman bio posluno traralo", jesu li to bili Lenjin, Hitler, Angela
Merkel, Margaret Tacher, Obama Barack? Neki jesu, jer su znali tko njima
vlada, o kome su financijski ovisni ili tko zna njihove mrane tajne pa ih time
375

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ucjenjuje. Drugi su pak bili ljudi koje se u nekom trenutku pustilo da rade po
svome jer je to ilo u korist Plana. Odgovor bi dakle bio: i jesu i nisu, ovisno
iz ije se perspektive gleda. Primjerice, ako elite negdje izazvati rat, nered
ili neto slino ne trebate nuno poslunika. Dovoljno je omoguiti pristup
kljunim poloajima vlasti nekoj ratobornoj budali ili psihopatu ili ego-manijaku, a on e ve sam po sebi napraviti sav posao, niti ne znajui da zapravo
radi za nekog drugog.
Na kraju svog teksta, dolazei do godine osnutka HDZ-a, Bolkovi pie da
su na igralitu Borca sudionici imali vie policijskog staa no ona dva kruga
policije koja je skup okruila, (eli rei, staa u UDBA-i, op. K.M.) Tuman
ni tada nije izabran nimalo sluajno - Marko Veselica poslan je u Panoramu
- ba kao to se u skladu s njegovim vlastitim rijeima, nita tih godina nije
dogaalo bez njega ili njegove volje.
Kako li je to samo znao dr. Franjo Tuman, pita se Bolkovi, dvadeset go
dina prije, u automobilu u kojem se proroanski obratio Tripalu.

Kome su odani premijeri...

Toliko o izabranim predsjednicima Tumanu, Mesiu, Josipoviu (sad je
ve jasno da ih izvorno nismo mi izabrali). Kako stvari stoje s premijerima?
Opet na raspolaganju imamo samo informacije iz novina u kojima moemo
traiti naznake zanimljivih veza. O aktualnom premijeru jedan je politiki
tjednik objavio tekst pod naslovom Milanovieve briselske godine iz kojeg
je vidljivo u kakvom se politikom okruju vie godina kretao i bio odgajan
tada mladi Milanovi koji e u politiku, uostalom, i biti regrutiran iz kadrova
ministarstva vanjskih poslova. Iz teksta nema nikakve sumnje da je boravak u
Bruxellesu obiljeio njegove politiki formativne godine.
Uostalom, kad smo ve kod ministarstva vanjskih poslova, iz njega je re
grutiran i prethodni premijer, Ivo Sanader.
A prvi angaman Ive Sanadera nakon odlaska iz Banskih dvora krajem
2009. bilo je savjetniko mjesto u upravi zaklade kanadske bogataice Louise
Blouin, jedne od tridesetak najbogatijih ena. Panju mi je privukla usputna
napomena da u nadzornom odboru njene zaklade sjedi i jedan od glavnih operativaca Elite - glavom i bradom Henry Kissinger. Zanimljiva podudarnost,
pomislio sam. Pisalo je i da je Sanader postao sveuilini profesor na institutu
Harriman na sveuilitu Columbia, jednom od intelektualnih centara Elite.

376

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

to se tie vlasti nakon izbora 2011., u jednom politikom tjedniku na

kon pobjede SDP-a preko nekoliko stranica osvanuo je zanimljiv tekst
Milanovieve nepoznate briselske godine".
Ja sam Zagrepanac, ali i Briselac, citirana je izjava premijera Zorana
Milanovia na samom poetku. U tekstu je pisalo daje Bruxelles vano mjesto
u ivotnom i profesionalnom putu Zorana Milanovia", jer je tu proivio
moda najljepi period svoje mladosti; zajedno sa suprugom Sanjom uivao
je u oputenom privatnom ivotu tek vjenanog para koji jo nije imao djece
(...), a profesionalno je Milanovi, tada 30-godinji diplomat, postao jedan od
najcjenjenijih mladih lavova sa Zrinjevca. Ipak, u Bruxellesu je ivotno i pro
fesionalno sazrio, i trogodinji boravak u glavnom gradu Belgije - od 1996. do
1999. - bio je prekretnica u njegovu ivotu. Kad se vratio u Zagreb odluio se
ulaniti u SDP i Milanovi diplomat postaje Milanovi - budui premijer."
Zanimljive informacije o tome kako europska vladajua elita priprema
budue vladare u kolonijama nalazile su se u odlomku znakovitog naslova
Priprema za vodee pozicije". Milanovi je bio student na postdiplomskom
programu meunarodnog i europskog prava u akademskoj godini 1998799.
Program se tada jo nazivao PILC - Program meunarodne pravne suradnje
i specijaliziran je upravo za to da bi se uspjeni studenti prava pripremili za
vodee pozicije u europskim institucijama, u UN-u, Svjetskoj trgovinskoj or
ganizaciji, MMF-u, diplomaciji i privatnom sektoru", kako je jedan od sugo
vornika objasnio autoru teksta. Tu se, dakle, vri skauting, to je odgajalite
ili programiralite, rasadnik buduih promicatelja politike nadnacionalnih
struktura.
Bilo je jo par zanimljivih crtica u tekstu, poput postavljenog pitanja kako
je Zoran Milanovi kao uvjereni ljeviar (kao da te podjele globalistima ita
znae), doao ravno u Bruxelles, kamo nije na mandat mogao doi ba svatko.
Zbilo se to, kako je objasnio jedan od njegovih tadanjih visokopozicioniranih
suradnika, na preporuku Ivana imonovia, kad je Zrinjevac traio mlade i
perspektivne kadrove. Pisalo je i da se Milanovi izvrsno znao nametnuti
sugovornicima u EU, a naroito u NATO-u, koji e postati njegova druga dip
lomatska ljubav".
Brrrr. Tekst je zavravao time da je u buduem premijeru ojaala spoznaja
da je ljeviar pa je gotovo odmah nakon slijetanja iz Bruxellesa u Zagreb
pourio ispuniti pristupnicu za SDP. Neki zlobnik bi mogao rei - skoro kao
da je poslan sa zadaom.

377

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

.. .i ministri vanjskih poslova

Jedan od najglasnijih zagovornika ulaska Hrvatske u EU bila je Vesna Pusi,
u ovom trenutku ministrica vanjskih i europskih poslova (vjerojatno prelazni
naziv, koji bi u zadnjoj fazi integracije Europe vjerojatno trebao biti tek mini
starstvo europskih poslova). Pratei njeno vie nego angairano djelovanje,
bilo je teko ne uoiti da iza njega stoji neka skrivena agenda, prije nego da je
noena na krilima dubokih uvjerenja u neku ideologiju, iako te stvari nekad
znaju ii ruku pod ruku.
Zato se nekako nisam iznenadio kad mi je jedan upueni stariji ovjek,
pisac i doktor znanosti rekao da je otac Vesne Pusi bio mason. To se tako
dobro uklapa. Odmah sam se sjetio neega to mi je ve prije skoro deset
godina ispriao jedan regionalni hrvatski politiar, nazvavi stranku HNS
trgovakim drutvom. Rekao je da je u njegovom kraju poznata pria o
ovjeku s crnom torbom. Objasnio mi je da je, kad se vratila u Hrvatsku i
poela graditi politiku karijeru, odreena politiarka krenula davati intervjue
na lokalnim radiostanicama. Na mnogima od njih na vlasti su bili hadezeovci
koji je nisu htjeli pripustiti u eter. Tada je navodno na scenu stupao ovjek s
crnom torbom koji je iao s njom, vadio lovu iz torbe i platio vrijeme u eteru
te radiostanice. Je F platio ili potplatio sad ne znam, kao to ne znam niti je li
ova pria istinita jer nisam bio osobno na mjestu dogaaja, ali poslovica kae
gdje ima dima, ima i vatre, a i moj sugovornik je imao osobinu poznavanja
svih moguih informacija i politikih traeva.
Zato sam odluio proetati internetom. Enciklopedija mi je za poetak
otkrila podatke da je Vesna Pusi od 1989. do 1991. provela istraivanje o
upravljakim stilovima u 18 najuspjenijih industrijskih organizacija u
Hrvatskoj koje je posluilo kao osnova za analizu upravljake elite kao poten
cijalne politike elite u tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj. Zanimljivo, zvui
kao potraga za potencijalnim marionetama.
Rezultati istraivanja objavljeni su u njenoj knjizi Vladaoci i upravljai.
1990-tih bila je jedna od osnivaa i direktorica Erazmus Gilde, nevladinog,
nestranakog projekta za promicanje kulture i demokracije. O neovisnosti
tzv. nevladinih organizacija sve je ve poznato. To najee znai da se njima
upravlja koncima koji vode sve do iznadvladinih interesnih skupina. O njenoj
odanosti nadnacionalnim strukturama svakako svjedoi injenica daje 2006.
godine postala potpredsjednica Europske liberalne reformistike stranke
(ELDR).

378

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

Na opskurnom internetskom (prema vlastitoj oznaci - desniarskom)

glasilu Ultimatum, na kojem ba ne vole Vesnu Pusi zbog njene navodne jugo
slavenske orijentacije, naziva je se Soroevkom i teoretiarkom jugo-komunizma te reimskom intelektualkom u Jugoslaviji te suradnicom anglosaskih slubi koje je pripremaju za preuzimanje vlasti u RH te izvriteljicom
amerikih naloga za destruiranje hrvatske drave i porobljavanje hrvatske
nacije, a navodi se da joj je amerika diploma uz protekciju, mimo zakona,
nostrificirana po munjevitom postupku', te da su je stvorili pijunski mediji
tj. da se pojavila 1997. iz amerikog politikog laboratorija, stvorena i lan
sirana za ruenje Hrvatske".
Na istoj web-lokaciji spominje se da je njen otac Eugen Pusi idov i ma
son" te da je kao sociolog i pravnik djelovao u NDH. Bio je ustaki asnik i
sudac ustakog vojnog (prijekog) suda, a kada su ga partizani htjeli smaknuti
spasili su ga Englezi za koje je potajno radio. Prema web-siteu Ultimatum,
Vesna se preko oca Eugena povezala s britanskom obavjetajnom slubom te
dobila kuu u Londonu. Otac Eugen ostvario je zavidnu intelektualnu karijeru
i u komunistikoj Jugoslaviji kao sveuilini profesor na Pravnom fakultetu u
Zagrebu, u ivotopisima preuujui epizodu od 1941. do 1945. O ocu Vesne
Pusi i u Wikipediji pie da je bivi asnik sudac za vrijeme NDH i visoki
jugoslavenski komunistiki dunosnik, a jedno vrijeme savjetnik glavnog
tajnika UN-a, jedne od glavnih iluminatskih ispostava.
Pa, tko to moe? Nikome ne treba crtati kako su netom poslije Drugog
svjetskog rata u Jugoslaviji zavravali oni koji su imali veze s NDH, a pogo
tovo ustae. Poznavateljima zakulisnih tijekova povijesti je pak jasno da su
tajna drutva i obavjetajne slube uvijek bile daleko monije od navodnih
politikih ili dravnih monika, a koje stoje iza svih suprotstavljenih strana.
Iz te perspektive, otac Vesne Pusi svakako bi predstavljao dobar primjer.
Ba kao i stric njene majke, Grga Angjelinovi, za kojeg Ultimatum takoer
pie da je bio mason, a Wikipedija nas obavjetava da je bio urednik lista
Hrvatska drava frakcije Stranke prava koja se zalagala za ujedinjene svih
slavenskih naroda, a poslije orjuna - oznaka za Hrvata agresivnog jugoslaven
skog (ili ak velikosrpskog) nacionalista, tj. pripadnik ORJUN-e, Organizacije
jugoslavenskih nacionalista, prema Wikipediji, teroristike nasilnike orga
nizacije osnovane s ciljem borbe protiv snaga koje ugroavaju novu dravu:
komunizma i separatizma zastupajui ideologiju da svi Jugoslaveni ine je
dinstvenu naciju, u kojoj se postupno trebaju izgubiti posebnosti tri postojea
plemena. ORJUNA se od poetka sluila politikim nasiljem (terorom) pro

379

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

tiv politikih protivnika, a po mnogo emu je imala karakteristike faistikog

pokreta, kae Wikipedija.
Nema sumnje, taj je njen roak, dr. Grga Angjelinovi, odradio posao:
bio je ministar u unitaristikoj srpskoj vladi kralja Karaorevia, poslije
uvoenja diktature 1929. izvanredni poslanik u Pragu, poslije u Beu te ef
zagrebake policije, a odgovoran je za masakr 13 ljudi koji su ubijeni na pros
vjedu hrvatskih vojnika protiv ulaska u Jugoslaviju 5. prosinca 1918. na Trgu
bana Jelaia u Zagrebu. Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijea SHS
i 1918. postao njegov tajnik pa povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju,
pa povjerenik za javni red i sigurnost u Zagrebu. U toj funkciji organizirao je
guenje pobune 53. i 25. pukovnije u Zagrebu. Vie je puta biran za narodnog
poslanika u Skuptinu u Beogradu, kasnije je jedan od osnivaa Jugoslavenske
nacionalne stranke, esto je mijenjao ministarske ili veleposlanike dunosti,
a u travnju 1941. bjei u inozemstvo i prikljuuje se etnikim politikim
krugovima. Prof. Danijel Crljen, pripadnik hrvatske emigracije, bio je uvjeren
da je Angjelinovi bio pripadnik masonske loe koja je zagovarala Jugoslavi
ju.
Dalje pie na tom web-siteu da je dobar prijatelj oca Vesne Pusi bio Slavko
Goldstein koji je uveo Vesnu u zloglasno Soroevo Otvoreno drutvo te u
protuhrvatski asopis i nakladni zavod Erasmus koji je usred rata zahtijevao
ostavku izabranog Predsjednika" te da je on poslao Vesnu na gostovanje i
brifiranje u Ameriku".
Pratei istupe spomenutih politiara, od premijera do predsjednika, uvijek
mi je bilo zabavno gledati i to kako se svi od reda, na raznim manifestacijama,
busaju u prsa tzv.antifaistikim naslijeem. U isto vrijeme, svi oni aktivno
pomau u uspostavi globalne faistike drave. Faizam moe imati, imao je i
ima razna imena ili nadimke, ali, kao to kae stara poslovica, ako lae koza ne
la rog. U sluaju Vesne Pusi ak se vidi da faistikih opredjeljenja u njenoj
obitelji nije nedostajalo, od ustaa do ORJUN-e, ali ako se ima u vidu da su
zakulisne snage koje grade EU iste one koje su financirale i Hitlera i Staljina, i
SAD i cioniste i Bin Ladena, i kampanju prisilnog cijepljenja i mikroipiranje
i GMO i chemtrailove, da su to iste snage koje stoje iza gradnje divovskih
FEMA-inih koncentracijskih logora diljem SAD-a koji imaju kapacitet za 20
milijuna ljudi, kao to su njihove korporacije stajale iza eugenike i nacistikih
logora smrti, a njihove lutke u vidu premijera SAD-a i Velike Britanije iza
milijuna mrtvih i ozraenih ljudi u Iraku i drugdje, gdje su ljude ili u vlas
titim zemljama oslobaati tako to su im na glave bacali bombe, spin kojim se
programira stvarnost poprima doista grandiozne razmjere. Toliko je velik da
380

SJENE NEVIDLJIVE RUKE

postaje nevidljiv, poput onog legendarnog slona u dnevnom boravku kojega

nitko ne primjeuje.

Za kraj...
Saberimo ugrubo indicije veza najutjecajnijih hrvatskih politiara koje smo
skupili kroz novine, enciklopedije i usmene predaje. Na popisu imamo: Bilderberge i Trilateralnu komisiju (iz prie o Tumanu); Malteke vitezove (iz
prie o Josipoviu); masone i tajne slube (iz prie o Vesni Pusi); Rockefellera i Rotschilda (iz prie o Mesiu); Kissingera i sveuilite Columbia (iz prie
o Sanaderu)... A ovjek bi na prvi pogled rekao da svi ti domai politiari
pripadaju meusobno suprotstavljenim stranama. Umjesto toga, dobivamo
pravi popis tko je tko u iluminatskoj mrei nevidljivih centara moi.

381

19. POGLAVLJE

'GLOBALNO ZATOPLJENJE', GEOINENJERING

I ELEKTRONSKA KARBONSKA VALUTA

eko se odluiti odakle krenuti prema (zlonamjernoj) bajci o globalnom

zatopljenju. Od grafikona koji pokazuju da se Zemlja hladi od 2000. go
dine? Od izjava pravih klimatologa koji e svi jednoglasno rei da podatci
pokazuju da nema globalnog zatopljenja, ali dirigirani mediji ih ne ljive pola
posto? Od grafikona koji pokazuju vezu dinamike Sunca i oscilacija globalne
Zemljine temperature, to znai da se ne moe govoriti o utjecaju ovjeka
na nju? O dokumentima iluminatskih drutava poput Rimskog kluba koji su
objasnili da se globalnim zatopljenjem ovjeanstvo eli predstaviti nepri
jateljem samom sebi? Od minijaturnog postotka CO, u atmosferi? Od podata
ka o srednjovjekovnom toplom razdoblju, oko 1000. godine, kad je prosjena
globalna temperatura bila znatno via, ali nije bilo nikakvog otapanja leden
jaka, dapae, bilo je to odlino razdoblje za ivot u kojem je drutvo cvalo? Od
pokazatelja u kojoj mjeri politiko tijelo UN-a, IPCC (Meunarodni panel za
klimatske promjene) manipulira podatcima i u kojoj mjeri se potiskuju radovi
koji govore suprotno od dogme i koji ne mogu dobiti sredstva za istraivanja?
O aferi Climategate, kad su procurile stotine mailova znanstvenika (koji sra
mote taj naziv), a koji su se dogovarali kako da falsificiraju podatke i izbriu
srednjovjekovno toplo razdoblje?...
Sve to je ve reeno u knjizi Sve pie u novinama, ali nije nita manje ak
tualno. Uostalom, Obama Barrack je na inauguraciji u drugi predsjedniki
mandat rekao da ameriki graani od njega trae odluniju akciju po pitanju
globalnog zatopljenja. Sve se bojim. Ve vidim amerike graane kako se pod
383

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

reklamama izmeu dva kviza udubljuju u ekoloke probleme. Ali ta izjava

pokazuje koliko je agenda lanog globalnog zatopljenja vana manipulatorskoj kliki.
Zato ovoga puta elim otii korak dalje i razmisliti emu bi tako velika be
smislica, na kojoj se toliko inzistira, mogla posluiti. Do tamo emo krenuti
nasuminim, zavojitim puteljcima izmeu vijesti, od kojih e nas neke moda
i podsjetiti na neto od navedenog. Za znatieljne opet preporuujem novije
knjige Davida Ickea u kojima je iscrpno razotkrio tu la. Mi emo krenuti od
danas ve dobro poznate pojave (iako veini jo uvijek ne), a koja, pokazat
e se, (osim trovanja biosfere, stvaranja protonosti atmosfere za HAARP, si
janja nanotehnoloke bolesti koju se naziva morgeloni i tko zna ega sve jo)
ima veze i s geoinenjeringom, koji pak ima veze s globalnim zatopljenjem,
koje pak ima veze s uvoenjem svjetske vlade, ali i posebne vrste elektronskog
novca koji pak ima veze s tehnokracijom... Ma, u ovoj prii sve ima veze sa
svime, nita nije odvojeno kako nam se predstavlja.

Ma to su samo ispuni plinovi zrakoplova...

Bijela kua, poslije 16 godina negiranja, pisalo je u vijesti krajem studenog
2011., priznala je da postoji tajni program kojim se manipulira atmosferom
pomou zrakoplova koji ostavljaju dugotrajan trag, a koji se, kad padne na
zemlju, pretvara u pauinu. Postojanje tajnog projekta javnosti je otkrio John
Holdren, kojeg nazivaju carem-znanstvenikom Bijele kue. Zato vjerujem
da nije posrijedi razotkrivanje nego plansko putanje informacija. Hol
dren je rekao da se atmosfera tretira barijevim solima, aluminij-dioksidom
i drugim otrovnim spojevima, ali nije rekao emu projekt tono slui. Jo je
u vijesti pisalo da pauina koju zrakoplovi ostavljaju na zemlji nakon pada
sadri nanovlakna koja se veu na ive organizme i mogu dovesti do ozbiljnih
zdravstvenih komplikacija.
U srpskim novinama Kurir navodilo se da se pauina na zemlji sastoji od
neke vrste nanovlakana koja se vrsto veu na ive organizme, dok na staklo
ne reagiraju. Veterinarka Katica Spasi rekla je da znanstvenici u svijetu
zapraivanje nanovlaknima povezuju sa sve veim brojem oboljelih (vie od
60.000) od morgelonove bolesti. Rije je o vlaknima koja doslovno prodiru u
organizam, prave mreu i vire iz rana na koi koje ne zarastaju, a pokazuju
odreeni vid tehnoloke inteligencije, to je veterinarka usporedila s nekom
vrstom invazije na organizam. Sami chemtrailovi su se ak pojavili i u djejim
crtiima; sliicu pogledajte u odlomku o subliminalnim porukama.

384

IZBOR IZ NEKOLIKO STOTINA SLIKA CHEMTRAILOVA KOJE SAM NA

NEBU IZN A D ZAGREBA I OKOLICE SN IM IO U ZA D N JIH G O D IN U D A N A

C h e m tra ilo v i iznad m og nebodera u Utrinama

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

386

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Fascinantni oblici
viestruko krianih
c h e m tra ilo v a na
novozagrebakom nebu.
Obratite panju kako trag
zrakoplova koji leti prema
'gore'poinje'odrezano', usred
neba. Ako je to doista tek trag
ispunih plinova namee se
pitanje - do tog trenutka mu
nisu trebali motori?
Bar sat vremena sam promatrao

ch e m tra ilo v e ovog dana. Dok

su zrakoplovi ostavljali deset
ke novih m eusobno paralel
nih tragova, oni prethodni su
lebdjeli na nebu preko cijelog
horizonta i postupno se irili
te ubrzo cijelo nebo obavili
bjelkastom maglicom koja ga
je zastirala i nakon par sati kad
vie niti jedan c h e m tra il nije
bio pojedinano vidljiv. Doista,
najobiniji ispuni plinovi zra
koplova...
Koliko c-b slika doputa,
moete vidjeti da je cijelo
nebo bjelkasto, obueno u de
belu bijelu izmaglicu kroz koju
se vide i 'svjei' c h e m tra ilo v i.
O so bn o sam tog dana prom a
trao kako kristalno isto plavo
nebo cijelo prijepodne uzdu
i poprijeko presijecaju zrako
plovi ostavljajui ch e m tra ilo v e
koji su se irili sve dok nisu
prekrili cijelo nebo. Doista,
tipino ponaanje za ispune
plinove zrakoplova koji ini
kondenziranje vodene pare!

387

C h e m tra ilo vi novi, c h e m tra ilo v i stari. I nebo

"ob u e n o'u bijelo

Zanimljiv primjer potpuno

paralelnih c h e m tra ilo v a koje sam
snimio iznad autoceste Sam obor
Zagreb

Prethodni prizor zumiran. Vidljivi su

razni stadiji irenja c h e m tra ilo va , neki
su jo zgusnuti, neki su se tek poeli
iriti, a neki su se ve pretvorili u gustu
bjelkastu maglu

Ukrieni c h e m tra ilo v i na

zagrebakom nebu, u raznim
fazama irenja

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Internetski pisac i novinar Davor Sahuna u listopadu 2011. objavio je tekst

pod naslovom: Da li nas zaprauju? - mogue pitanje i (ne)mogui odgov
ori! Bavio se zastupnikim pitanjem koje je, sukladno lanku 185. Poslovnika
Hrvatskog sabora, postavila tadanja saborska zastupnica dr. Mirela Holy, a
odgovor je potpisala tadanja premijerka Vlade Republike Hrvatske Jadranka
Kosor. Kako nema puno slubenih dokumenata koji govore o chemtrailovima,
u cjelini u prenijeti to, vrlo dobro sroeno i informirano pitanje bive sabor
ske zastupnice:
U proteklih godinu dana obratio mi se velik broj graana i graanki
Hrvatske koji/je su zabrinuti/te zbog chemtrailsa, neobinih kemijskih
tragova koji u posljednjih nekoliko godina na nebu ostavlja sve vei broj
naizgled civilnih zrakoplova, prilikom preleta hrvatskim zranim pros
torom. Ti su tragovi neuobiajeni zbog toga to iza sebe tvore kondenzacijske tragove u obliku X form acije te zbog toga to ostaju na nebu p o de
setak sati. Iako prilikom izgaranja mjeavina goriva i zraka u turbinama
mlaznih zrakoplova na visinama iznad 6000 metara nastaju kondenzacijski tragovi, odnosno kristali koji form iraju trag dug 15-30 duina aviona,
ti uobiajeni tragovi zrakoplova nastaju i prestaju biti vidljivi ve nakon
nekoliko minuta, ovisno o tlaku i vremenskim uvjetima.
No, u posljednjih nekoliko godina na hrvatskom nebu se primjeuju i
drugi neuobiajeni fenom eni: zrakoplovi lete izvan uobiajenih ruta i to
nie od normalne visine za komercijalne letove, lete u neuobiajenim for
macijam a jedan pored drugog ili jedan prem a drugom; na nebu tvore
mreu tragova te pon ekad lete u grupama od sedam zrakoplova ime kre
lanak 22. Pravilnika o letenju zrakoplova u kojem pie d a je najvei broj
zrakoplova u grupi pet aviona. S obzirom na to da se chemtrailsi pojav
ljuju i u drugim zemljama, neke su drave provele istraivanje uzoraka
kinice te zraka u sportskim zrakoplovima: u vrijeme pojave chemtrailsa
od strane nepoznatih zrakoplova koji su uredno najavljeni kontroli leta,
a u tim su uzorcima pronaene mnoge opasne bakterije koje napadaju
respiratorni sistem, izazivaju infekcije krvi, upale plua, mozga i sranog
miia; te patogeni mikroorganizmi, gljivice, neke vrste kvasaca, soli barija, aluminij, dibrometan te fibrozni filamenti. Naglaavam da lanak 69.
Ustava Republike osigurava pravo na zdrav ivot svima u Hrvatskoj te
odreuje da je drava duna osigurati uvjete za zdrav okoli.
Slijedom prethodno reenog, molim da mi odgovorite na sljedee p i
tanje: je li Vlada Republike Hrvatske upoznata s fenom enom chemtrail389

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

sa i raspolae li s rezultatima istraivanja uinaka ovog uznemirujueg

fenom ena? Ako da, o emu se tono radi i predstavlja li ovaj fenom en
opasnost za zdravlje graana i graanki Hrvatske?
Na navedeno zastupniko pitanje strunjakinja za chemtrailove, tadanja
premijerka Kosor, dala je sljedei odgovor:
Tragovi koji se vide u preletima na nebu su oblaci u obliku ravnih linija
koji se uglavnom sastoje od estica leda i nazivaju dekondenzacijski tra
govi ili contrails. O karakteristikam a atmosfere, prvenstveno temperaturi
i vlazi, ovisi hoe li se ti oblaci razvui bre ili sporije. Ako je zrak na toj
visini suh, tragovi e se bre raspriti i nestati, a ako vlage ima puno tra
govi mogu ostati na nebu satima i poveavati se dok na kraju ne ieznu.
(Ma nemoj mi rei. Imam i ja enciklopediju.)
Kondenzacijski tragovi nastaju kao posljedica hlaenja ispunih plino
va zrakoplovnih motora koji se mijeaju s okolnim zrakom. U sluaju da
je vlaga dovoljno velika (i isto tako ako je temperatura dovoljno niska)
dolazi do kondenzacije tekue vode. U ovom trenutku ne moe se ni p ot
vrditi niti negirati mogue tragove chemtrailsa u zranom prostoru Re
publike Hrvatske, s obzirom na to da ne postoje pouzdane informacije o
njihovoj pojavi. (Osim nekoliko stotina tisua fotografija koje su snimili
mnogi ljudi, a i ja osobno, op. K.M.) Naime, kada bi postojao konkre
tan dokaz da je u zranom prostoru Republike Hrvatske uoena pojava
chemtrailsa vrlo lako bi se utvrdilo koji je zrakoplov to isputao i u koju
svrhu, a mogle bi se poduzeti i mjere da se u budunosti zabrani prelet
takvih zrakoplova. ( Pitam se vrijedi li to i za NATO. op. K.M.) U tom
smislu, svaka dojava o pojavi chemtrailsa treba biti dokumentirana d a
tumom, tonim vremenom i lokacijom uoenog traga kako bi se prem a
planovim a letenja ustanovilo koji i iji je zrakoplov ostavljao tragove na
nebu. Bez takvih konkretnih podataka i dokaza o pojavi chemtrailsa ne
moe se niti prouavati njihov utjecaj na zdravlje i ivot graana Repub
like Hrvatske.
Ovako, svi navodi temeljeni su na laikim uoavanjima koji moda
nisu bili chemtrailsi, ve vrlo vjerojatnije spomenuti contrailsi. (Ree
strunjakinja Jadranka. op. K.M.) Zrakoplovi Hrvatskog ratnog zrako
plovstva koji za pogonsku skupinu imaju mlazne motore, koriste mlazno
gorivo JET-A1 (GM-1). Da bi se poboljala njegova svojstva, gorivu se
mogu dodavati aditivi u skladu sa IATA odobrenjima. Najee se koriste
390

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KAR BO N SKA VALUTA

aditivi za spreavanje smrzavanja goriva na velikim visinama leta zra

koplova, ali u gorivo koje koriste zrakoplovi Hrvatskog ratnog zrakoplo
vstva ne dodaju se nikakvi aditivi. U podruju civilnog zranog prometa
zrakoplovi i zrakoplovne kompanije, meu kojim a i motori, podloni su
certifikacijskim standardima koji su primjenjivi u proizvodnji zrakoplova
i komponenti. Ti standardi bazirani su, izmeu ostalog, i na Aneksu 16.
Konvencije o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu (ICAO Aneks 16.
Volume II. Aircraft Engine Emissions). Zadovoljenje certifikacijskih stan
darda je preduvjet koji mora biti ispunjen prije izdavanja svjedodbe o
plovidbenosti zrakoplova, te naknadno i svjedodbe zranog prijevoznika
u Republici Hrvatskoj. (Lijepo to je nekom suradniku premijerka dala
u zadatak da prepie odlomak iz prirunika, umjesto da pogleda nebo.
op. K.M.)
Sto se tie drugih navoda o kojim a nisu izravno postavljena pitanja, a
odnose se na krenje propisa i pravila letenja, Agencija za civilno zrakop
lovstvo, koja je nadlena za to podruje u civilnom zrakoplovstvu, prim a
te putem internog odbora za sigurnost (Safety Bord) evaluira prijave.
Agencija postupa p o prijavam a uvijek kada je to mogue, odnosno kada
raspolae podatcim a i injenicama te kada zakljui da je to potrebno
u interesu sigurnosti. Do sada nisu primljene prijave, niti su evidenti
rana krenja u znaajnijem opsegu, a koja bi bila u vezi s navodima iz
zastupnikog pitanja. Isto tako, i kod grupnog letenja hrvatskih vojnih
zrakoplova, budui da nisu navedeni toni podaci o mjestu i vremenu
takvih letova, nije mogue utvrditi o emu je tono rije.
Eventualno potrebna dodatna obrazloenja u vezi s pitanjem zastup
nice dat e Boidar Kalmeta, ministar mora, prom eta i infrastrukture.
Autor Sahuna na ovu je temu donio sljedee lucidne i duhovite zakljuke:
Pitanje saborske zastupnice je jasno i nedvosmisleno. Odgovor Vlade
je meutim malo preopiran i ukraen nepotrebnim detaljima, ali kada
s njega skinemo manicu i raspakiramo ukrasnu am balau sa arenim
cvjetiima u koju nam je prem ijerka sve to umotala, smisao cijelog
sadraja m oem o svesti na tri jednostavne reenice: 1. Vlada do sada nije
bila upoznata s fenom enom chemtrailova; 2. Vlada za sada ne raspolae
rezultatima uinka ovog uznemiravajueg fenom ena; 3. Vlada za sada
niti nema namjeru ispitati o emu se radi.

391

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Koliko se iz odgovora Jadranke Kosor moe shvatiti, da bi se na razini

dravnih vlasti u tom pogledu neto pokrenulo graani koji neto sumn
jaju duni su sami dojaviti informaciju o tonom vremenu prelijetanja
sumnjivog zrakoplova i donijeti u Banske dvore uzorak s analizom vode,
zemlje i zraka koji ima sve potrebne certifikate. Laike zakljuke Vlada
ne prihvaa. Poteno, rekoh. To je jedini ozbiljan pristup. Svaki drugi
nain dojave sumnjivih informacija remeti koncentraciju slube koja je
zaduena za budno praenje i promatranje dogaaja na hrvatskom nebu
(ukljuujui i sporna podruja iznad Savudrijske vale, okolo Neuma,
Dunava i Prevlake). Dakle, ono to svaki savjestan, ekoloki osvijeten
graanin sada treba uiniti je to da postupi prem a jednom od sljedeih
naputaka:

I. Redovni postupak (proizlazi direktno iz odgovora Jadranke Ko

sor na zastupniko pitanje):
1. Kada uoi na nebu bilo koju vrstu letjelice koja iza sebe ostavlja sum
njivi bijeli trag treba zapisati vrijeme.
2. Nakon toga u sljedea dva-tri dana prikupiti uzorke zraka, zemlje i
vode te ih odnijeti u upanijski Zavod za javno zdravstvo na ispiti
vanje, uz naglasak da se posebno utvrdi koncentracija tvari koje su
spomenute u zastupnikom pitanju (ako vas odbiju, potrebno je samo
predoiti navedeni odgovor Jadranke Kosor iz kojeg je razvidno da
vam to moraju napraviti).
3. U sluaju da su nalazi uzoraka pozitivni, tj. nenormalni (danas je
uobiajeno da sve to je nenormalno je pozitivno) treba nazvati
najbliu kontrolu leta i zamoliti ih da vam izdiktiraju tone podatke
o tipu letjelice te imenu kompanije koja je tog i tog dana, u zapisano
vrijeme, prom etovala iznad podruja iz kojeg su izuzeti uzorci (prije
toga im svakako poaljite faksom pism o Jadranke Kosor, inae e vas
odbiti).
4. Poslije toga zapakirati sve prikupljene dokaze i poslati preporuenom
potom na ime resornog ministra Boidara Kalmete, koji e na temelju
vae prijave hitno ispitati tko je, kako, zato i po ijem nalogu nae
nebo fa rb a o u bijelo (on e to uiniti sigurno, je r dosta mu je ve i to
to netko bez njegovog znanja fa rb a tunele. Kad uje ovo, prevrnut e
cijelo Ministarstvo naopake, samo da sazna istinu).

392

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KAR BO N SKA VALUTA

II. Ubrzani postupak (proizlazi iz laikih pria, tipa rekla-kazala,

koje iri zabrinuto puanstvo):
Umjesto prethodno navedenog, obratiti se direktno na adresu Mini
starstva vanjskih poslova i zamoliti da vam se poalju svi ugovori koje je
Hrvatska potpisala sa stranim dravama, kao i meunarodnim vojnim i
civilnim savezima - poglavito one s raznim NATO agencijama - te d o
bro proanalizirati svako poglavlje, stavku po stavku, ne bili se u njima
pronaao uzrok bijelih tragova (laici tvrde da ova pojava nije uobiajena
u zem ljam a izvan NATO saveza, a da je na prostoru iznad Hrvatske
uoena navodno tek nakon to smo potpisali razne atlantske i euro-integracijske sporazume).

III. Ekspresni postupak (osobna inicijativa autora kolumne):

Na slubenu adresu predsjednice Vlade poslati nekoliko zanimljivih
miljenja relevantnih strunjaka kako bi se otklonila svaka sumnja u to
da su svi navodi temeljeni na laikim uoavanjima i time potaknulo pred
sjednicu da se konano i sam a osvijesti te se ozbiljno pozabavi ovim pitan
jem . Kao vlastiti doprinos ovoj ideji, prilaem videozapis u kojemu je d o
kumentirano podosta toga to bi svakog ozbiljnog i odgovornog politiara
navelo barem na razmiljanje. (...) Video je inae podugaak, a sumnjam
da gospoa prem ijerka ima vremena odgledati sve do kraja, ali dovoljno
je pogledati samo p ar prvih minuta p a da ovjeku bude jasno kako ova
tema zasluuje da se nae na dnevnom redu izvanredne sjednice Vladi
nog kabineta. (...)
Informacije koje su o ovom fenom enu prikupile nevladine udruge, kao
i graani koji putem vlastitih portala, blogova i drutvenih mrea sam
oinicijativno razmjenjuju svoja saznanja, govore u prilog tome da su st
vari otile ve poprilino daleko i sve je vie onih koji kau: gdje ima dima,
ima i vatre. Koliko u svemu tome ima istine ne elim suditi odoka, ali,
ovako laiki gledano sa zemlje, veoma jasno se vidi da se iz nekih zrako
plova poprilino dimi, to sasvim prirodno pobuuje sumnju da negdje
opasno gori.
Tako izgleda ozbiljan pristup toj temi, iako pisan u neozbiljnom tonu. Ri
jetki fenomen. Jer evo sad i primjera bahatih tipova ispranog mozga, tipinih
primjeraka suvremenih novinara, koji bez sekunde uloenog truda u in
formiranje ismijavaju sasvim konkretna pitanja, temeljena na sasvim konk

393

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

retnim zapaanjima. Nemojte nikada biti kao ti prepotentni glupani. Ima ih

i kod nas, a u ovom sluaju rije je o piscima na srpskom siteu e-Novine koji
su ismijavali izvjesnog Nikolu Aleksia kad je, kao predstavnik udruge koja
se naziva Ekoloki pokret Novog Sada, ispred Skuptine Srbije, u centru
Beograda, odrao jo jedan u seriji bolesno-bizarnih protesta". Pojma nem
am tko je taj ovjek, niti protiv ega inae protestira, ali ovoga puta pred
met ismijavanja bilo je njegovo upozorenje da Srbe nepoznati NATO avioni
zaprauju otrovima i nepoznatim vlaknima". Aleksi je, pisalo je, od vojske
zatraio da protuzrana obrana odmah djeluje i pone obarati te neprijateljske
letjelice. to nije ideja bez smisla ako se jo uvijek smatra da postoji neto to
se naziva nacionalni suverenitet. Dodao bih da ti avioni prije svega zaprauju
ljude, mislim da im Srbija nije posebno na udaru.
Prepotentni autori teksta komentiraju kako su se sa zakanjenjem od
pedeset godina Srbi aktivno i s ljubavlju ukljuili u teoriju urote pod ifriranim
imenom chemtraiT te da taj modani komplot tvrdi da bijeli tragovi na nebu
koji ostaju iza aviona nisu rezultat kompresije zraka pod niskim tempera
turama ve da su u pitanju kemijski i bioloki otrovi koji se izbacuju s velikih
visina." Potom navode neke tone opise chemtrailova iz knjiga koje, meutim,
nazivaju nekima od mnogih zavjerenikih prirunika za poremeene pristal
ice otrovnih mlaznica". Ti novinari su, znate, normalni ljudi, oni sami po sebi
znaju to je, a to nije.
Uz komentare o mentalnom zdravlju tog Aleksia, prenijeli su da je osnov
ni cilj njegova skupa bio slanje poruke nadlenim organima da se zaustavi
zapraivanje otrovima iz zraka, koje se vri avionima NATO-a bez obiljeja".
Jo je rekao: Opasno trovanje traje od 2006. godine kada je potpisan pogub
ni Sporazum o partnerstvu za mir i kada je NATO dobio pravo slobodnog
prelaska preko naeg teritorija. Pojedini dravni dunosnici podvaljuju prie
da se radi o normalnim zrakoplovima. To nije tono, radi se o posebnim
zrakoplovima, koji umjesto sjedala imaju rezervoare, na krilu i repu postoje
mlaznice preko kojih se izbacuju kemijski spojevi u vidu aerosola. Na nebu
se javljaju gusti oblaci koji se prostiru u vidu bijele izmaglice. Te estice se
sputaju na zemlju i truju ivi svijet, stanovnitvo, prirodu i ljude. Nezavisni
istraivai u svijetu su ustanovili da u tim spojevima ima aluminija, barija,
stroncija, mangana, bakterija, virusa, mikoplazme. Bacaju se i neka vlakna
slina pauini, s ugraenom bionano-tehnologijom koja prodiru u organizme
ivih bia i izazivaju lezije koe, sline ribljim krljutima. Neka vlakna ak mi
jenjaju osobnost ovjeka. (...) Ovo zagaenje se provodi svakodnevno, mimo
rezolucije UN-a po kojoj je zabranjeno vrenje eksperimenata uivo, mimo
394

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Ustava Republike Srbije i niza postojeih zakona. Netko je prodao nebo nad
Srbijom, dozvolio trovanje naroda!"
I nad veim dijelom Planeta, barem onim ijim nebom dominira NATO.
Da bismo chemtrailove (koji postoje, mada se mediji i vlasti prave da ne pos
toje) stavili u neki kontekst u formulu emo uvesti globalno zatopljenje (koje
ne postoji, iako se mediji i vlasti prave da postoji). Tko zna kuda e nas sve to
dovesti?

Globalno zatopljenje je krivo za sve

S muljaom o terorizmu po opsegu se jedino moe mjeriti muljaa o
globalnom zatopljenju. Usprkos svim podatcima, i dalje jae kroz praonicu
mozga zvanu vijesti. Recimo, naslov u novinama 2011. je glasio: Studija
pokazala - globalno zagrijavanje krivo je za visoke cijene hrane". Kakav je
sad to bullshit? Evo kakav: znanstvenici sa sveuilita Stanford (jedne od iluminatskih podrunica) tvrde da su vie temperature (koje ve vie od deset
godina ne rastu) uzrokovale promjene u koliini oborina i tako od 1980. do
danas podigle cijene penice, rie, soje i kukuruza za pet posto, a proizvodnju
penice i kukuruza smanjile. Hm, da, veza s globalnim zatopljenjem je odmah
jasna. Iako je studija pokazala i to da su poljoprivredne regije u SAD-u, Ka
nadi i Meksiku zasad poteene zagrijavanja, s obzirom na to da je prosjena
temperatura jednaka onoj od prije 30 godina. to je sad to? Je F se temperatura
povisila ili nije? Ima li to veze s usjevima ili nema?
Potpuno besmislena i unutar sebe kontradiktorna vijest, ali sva ta slovca
i nisu vana; vano je samo programiranje umova kroz naslov. To je ono to
emo uoiti preletjevi pogledom, veina nas se uope nee zamarati itanjem
tih dosadnih postotaka da bismo ustanovili je li rije o tek jo jednoj besmis
lici. Kako god da bilo, ideja se ve duboko uvukla u papagajske mozgove, do
te mjere da se pod tom parolom organiziraju svjetske akcije kao ova o kojoj
je naslov bio: Gradovi iskljuuju svjetla na sat vremena za spas Planeta", to
se ponavlja svake godine, a u oujku 2010. pisalo je: ,,U subotu u 20:30 sati
diljem svijeta ugasit e se svjetla kao upozorenje na klimatske promjene".
Od ovog peku oi. Pisalo je da e se tako ljudi svih kontinenata" ujedi
niti u proslavi i razgovoru o onome to nam je svima zajedniko - naem
Planetu" jer poticanje cijelih gradova da uine taj jednostavan korak, gaenje
svjetla, u trajanju od svega jednog sata, alje snanu poruku svijetu o tome
kako je prijeko potrebno nai rjeenje za problem promjena klime i pokazuje
da svatko moe pridonijeti da se ovaj svijet uini boljim". Akciji ide dobro,

395

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

reeno je, jer je u oujku 2009. stotine milijuna ljudi iskljuilo svjetla, a sud
jelovalo je 4000 gradova iz 88 zemalja. Tako je Sat za na Planet 2009. bila
dosad najvea svjetska inicijativa vezana uz promjene klime.
I do ovog trenutka vidljiv potpis iluminatskog ispiranja mozga u vezi
agende globalnog zatopljenja, koja im je silno vana iz vie razloga, postao je
potpuno transparentan kad je pisalo da je akcija napravljena uz pomo iroke
meunarodne mree WWF-a, UN-ovog Fonda za zatitu divljine kojem je
glavna zadaa otimanje suvereniteta nad velikim dijelovima Zemlje, a pod is
prikom brige za zatitu divljine. Osnovna je poruka ove akcije podrka svim
aktivnostima kojima bi se sprijeile tetne promjene klime prouzroene ljud
skim djelovanjem4(koje uope nisu time prouzroene, valja ponoviti po milijunti put, najvjerojatnije ritam njihovih izmjena prati dinamiku Sunca). Sat
za na Planet poruka je nade i poziv u akciju. Zamislite koliko bismo mogli
postii ako djelujemo zajedniki!" pisalo je na kraju. Tako je, zajedniki do te
mjere da e se zbog tog globalnog problema pokuati uvesti svjetska vlada,
kao to se namjeravalo - ali ne i uspjelo - na konferenciji o klimi u Kopenha
genu 2009.
Jedna od navedenih preporuka kako pomoi akciji bio je i naputak da se
obine arulje zamijene tedljivima, a o kakvoj je otrovnoj smicalici rije kad
govorimo o tim aruljama pie nekoliko stranica dalje.
as nam je hladno, as nam je vrue. U svijetu koji navodno pati od global
nog zatopljenja itamo naslove poput onog iz veljae 2012: Sibirska zima
trajat e jo najmanje deset dana!. Vijest je glasila: Val polarne hladnoe
zahvaen snijegom dovest e do sputanja temperature i do 20 stupnjeva
ispod nule. U Ukrajini su se smrznule 63 osobe, 720 osoba je primljeno u
bolnice zbog pothlaenosti, a u Poljskoj se 29 ljudi smrzlo, od kojih pet u
jednom danu. Zaleena je i obala Crnog mora. Zbog niskih temperatura u
Kijevu zatvorene su kole i fakulteti. U Bugarskoj su u nizu mjesta izmjerene
najnie temperature u posljednjih sto godina. U Rumunjskoj se temperatura
spustila do -32, a zamrznuto je Crno more na oko 30 metara od rumunjske
obale. Hladni val irio se na jug i jugoistok Europe. U sjevernoj Grkoj gdje
je izmjereno -16 stupnjeva zatvorene su kole. Snijeg je zabijelio jug Italije i
francuski otok Korziku." Sva srea da se zbiva globalno zatopljenje inae ja
ne znam kaj bi bilo. Nemojte uope sumnjati da e svako zaleenje biti pripi
sano sloenim mehanizmima globalnog zatopljenja, u svijetu u kojem se crno
naziva bijelim to je normalna pojava. Uz slike snijega u Sahari ve sam vidio
naslove poput ovog: Klimatski paradoks - Kako globalno zatopljenje stvara
polarne hladnoe?"
396

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Sahara pod snijegom - zbog 'globalnog zatopljenja'

Zimu 2011. stanovnici juga Tunisa sigurno e pamtiti jer ih je ujutro

doekala bijela pustinja. U vijesti je pisalo: U gradovima Tatauinu i Matmati
koji se nalaze u pustinjskom dijelu Tunisa, u Sahari, nekoliko centimetara sni
jega napadalo je u noi s nedjelje na ponedjeljak. (...) Hladna fronta koja
je prolog tjedna pogodila Tunis na sjeveru zemlje stvorila je pravi kaos, a
mjestimice je debljina snjenog pokrivaa i 80 centimetara."
Ali besmislica na tom polju i dalje ne nedostaje, o emu svjedoi naslov:
Europa 2050. bez 95% CO,". Juhu! Nema veze to postotak CO, u atmos
feri ionako iznosi tek 0,037 posto i to uraunavi sve prirodne procese, od isparavanja mora od truljenja bilja. 96,5 posto staklenikog efekta uzrokovano
je vodenom parom, a ljude u proizvodnji tih 0,054 posto CO, nadmauju:
vulkani, ivotinje, bakterije, truljenje bilja te daleko najvei izvor ugljinog
dioksida - more. Ta jedna jedina brojka - 0,037 posto (od koje tek minijaturni
postotak otpada na ljude) - trebala bi biti dovoljna da se prestanemo za
marati efektom staklenika i globalnim zatopljenjem (sad ih zovu klimatske
promjene) te politikom smanjenja emisija ugljinog dioksida. Daleko je vei
problem globalno zatupljenje.
397

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

Ali uskoro nee biti kriv samo CO,, bar koliko sam ja shvatio iz vijesti.
Tekst je kritizirao tu odluku, smatrajui da nije dovoljno sveobuhvatna: ...
(najodgovorniji) kao da nisu uli naglaske iz Stockholma lanjskog listopada.
vedska je ondje kao predsjedavajua zemlja EU, a uoi klimatske konferen
cije u Kopenhagenu, organizirala skup Energy 2050. Strunjaci su upozorili da
optuivanje ugljikova dioksida kao da je jedini ili glavni krivac za klimatske
promjene - nema smisla.11
Doista nema, klimatske promjene nemaju veze s ljudskom djelatnou, ali
mislim da deki nisu to htjeli rei. Jer dalje je pisalo: Istina je da ugljikov di
oksid najvie pojaava efekt staklenika.11Ustvari nije istina, najvei stakleniki
plinovi su oblaci i vodena para, bijedni postotak CO, s njima se teko moe
mjeriti. Ali metan je, primjerice11- pisalo je dalje - 20 puta snaniji stakleniki
plin od ugljikova dioksida!11Evo kuda vodi ovaj novi set poluinformacija i lai:
Na atmosferu treba sveobuhvatno gledati kao na energetsku klopku. Svako
dovoenje energije osim Suneve podie temperaturu sustava, dok je se Zem
lja ne oslobodi, klima je toplija11. Bullshit. Prouite malo srednjovjekovno toplo
razdoblje kad nije bilo industrije, pa emo onda razgovarati. Zakljuno: Iz
ravnom ucjepljivanju suvine energije za klimatske promjene nije ni potreban
CO,! On je samo posrednik.11
Ova vijest sadri bit. Mit o C 0 2 sluio je samo kao nositelj ideje da je
ovjek kao troitelj i proizvoa energije neprijatelj ovjeanstvu i ini tetu
svijetu. Jedna od posljedica mita o globalnom zatopljenu zbog CO, bila je
ograniavanje rasta mnogim dravama i nametanje globalnih penala, a mit se
sada iri - svaka aktivnost koja stvara energiju uzrok je klimatskim promje
nama. Ba kako je Rimski klub, meunarodni trust mozgova, autor i idejni
zaetnik prijevare o globalnom zatopljenju, napisao u knjizi The First Glob
al Revolution 1993. godine: Traei novog neprijatelja koji e nas ujediniti,
predloili smo da bi zagaenje, globalno zatopljenje, nestaica vode i glad bili
izvrsni kandidati. Ideja je ovjeanstvo predstaviti neprijateljem samom sebi.
Vidjet emo uskoro kuda to ide i zato, u odlomku o globalnoj karbonskoj
valuti.
U meuvremenu moete i sami pratiti katastrofalne prognoze slinog
duha po novinama. Ako ste informirani o emu se radi, s lakoom ete uoiti
nepogreiv potpis Rimskog kluba u svakoj od njih, a ponekad ak i otvoreno
spominjanje. U tom sluaju sjetite se Edwarda Bernaysa koji je rekao da su
vijesti tek odnosi s javnou kojima prosvijeena elita eli emotivno senzibilizirati javnost da dobije pristanak i podrku za svoje akcije koje inae nitko
normalan ne bi prihvatio. Da ne mislite da izmiljam, evo vijesti iz travnja
398

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INZEN JERIN G I ELEKTRONSKA K AR BO N SKA VALUTA

2012. naslovljene: Znanstvenici upozoravaju - Globalni kolaps, siromatvo i

glad poinju ve 2015.
Radilo se o nekoj novoj studiji strunjaka s MIT-a iji su rezultati (ako
hitno ne usporimo eksploataciju prirodnih resursa i ne prijeemo na obnov
ljive, ovjeanstvo e do 2030. doivjeti pravi Armagedon, a globalni gospo
darski kolaps, nezaposlenost i glad zapoet e ve oko 2015. godine), reeno
je, u skladu s prognozama koje je jo prije 40 godina u svojoj knjizi Granice
rasta predstavio australski fiziar Graham Turner. U nastavku teksta sve se
razjasnilo: Ameriki su znanstvenici uz pomo raunalnih modela svoje
izvijee sastavili za potrebe meunarodnog think-tanka tzv. Rimskog kluba.
Ma hajte. Ve se i previe puta do sad pokazalo - tko naruuje, taj i odreuje
rezultate. Ovdje se ne radi o istraivanjima ve o potrebi da se dobije neka
vrst znanstvene potvrde ideje zatopljenja.
I naravno: Samo uz drastine mjere zatite okolia koje dokazano mogu
promijeniti ponaanje ovih sustava, te jedino pod tim okolnostima, mogu se
predvidjeti scenariji u kojima e i svjetska populacija i bogatstvo ostati na pos
tojanoj razini. Meutim, za sada se potrebne politike mjere ne poduzimaju1,
upozorio je Rimski klub koji je naruio studiju. Zato se najnovije analize u
velikoj mjeri i podudaraju s Turnerovim najavama koje su takoer bila samo
jedna od karata u pilu Rimskog kluba. Poetkom 1970-ih, kada je taj austral
ski fiziar provodio svoja istraivanja, broj stanovnika na Zemlji bio je malo
vei od polovice dananjeg broja, a ova studija poetak kolapsa globalnog
ekonomskog sustava (industrijske proizvodnje, te proizvodnje hrane, dobara
i usluga) najavljuje ve za 2015. godinu. Kada stopa smrtnosti prijee stopu
raanja oko 2030. uslijedit e i naglo smanjenje svjetske populacije, kau ti
ljudi kojima ne bih dao ni da mi operu ajbu.
Sve je to zapravo blai nastavak vijesti iz sijenja 2012. bizarno naslovljen:
Znanstvenici: Gledajte, jedna treina ljudske rase treba umrijeti da bi civi
lizacija bila odriva, pa kako elimo da se to uini? U podnaslovu je reeno
da e dvije milijarde ljudskih tijela biti spaljeno i pretvoreno u fosilno gorivo.
Vijest je stigla iz Washingtona gdje je koalicija znanstvenika rekla da ljudska
rasa pod hitno mora smisliti kako eli ubiti dvije milijarde predstavnika vlas
tite vrste. Do takvog su zakljuka navodno doli multidisciplinarnom studi
jom koja je sadravala ekologiju, agrikulturu, biologiju i ekonomiju (pljunite
me u oko): ovjeanstvo je nadmailo odrivi broj jedinki pa svaki trei
stanovnik moe odluiti kako eli umrijeti ili se moe napraviti neka vrst vla
dinog programa za likvidaciju, ali kako god da bilo, ljudi moraju poeti umi
rati i to uskoro.
399

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

I recite mi da nemamo posla s bolesnicima. Ekolog sa sveuilita Cam

bridge, dr. Edwin Peters, rekao je da e civilizacija zavriti ako se ne ubiju
velike koliine ljudskih bia, a kako emo to uiniti? zapitao se i odmah
predloio nekoliko ideja: Hoemo li svakome dati broj i uvesti lutriju smrti?
Spaliti djecu neke nacije? Ubiti cijele rase ljudi? Dati svakome samaricu pa
neka sami meusobno to rijee? Odluka je potpuno vaa te je dodao da su
on i njegovi kolege otvoreni za sve opcije. U tom sluaju predlaem egze
kuciju nogom u guzicu - za njega i njegove kolege. Peters je dalje drobio da
smo proli toku kontrole prekomjerne populacije kroz edukaciju, kontrolu
raanja i davanja vie moi enama. Ustvari, rekao je, smjesta bi bilo potrebno
ubiti 300 milijuna ena.
Sve to treba uiniti prije nego to nastupi manjak tla, hrane, vode, a na
jbolje bi bilo, rekli su ti strunjaci, kad bi mnogo ljudi odluilo dobrovoljno
umrijeti, to bi imalo prednost da bi dobrovoljci sami mogli odluiti ele li
umrijeti polako, brzo, bolno ili mirno. Uz to, kako bi se zaustavilo unitavanja
globalnog sustava okolia u regijama s najvie stanovnika, pola ovjeanstva
mora biti sterilizirano, a im due ekamo s time, vei broj ljudi e morati
umrijeti, pa moramo to to prije pregrmjeti, rekla je dr. Chelsea Klepper,
voditeljica agrikulturnih studija na sveuilitu Purdue i vodei zagovornik sv
jetskog dana smrti u kojem bi se 2,3 milijarde ljudi masovno ubilo tono u isto
vrijeme: Na ovoj toki, to je samo pitanje koordinacije. Ako moemo navesti
populacije New Yorka, Los Angelesa, Beijinga, Indije, Europe i June Amerike
da se dobrovoljno ubiju u est popodne 1. lipnja, moemo ubiti ljudi koliko ih
je potrebno da Planet konano moe poeti obnavljati svoje resurse.
I ona ima ideja - ovjeanstvu se moe ponuditi veliki izbor naina um
iranja, meu kojima su trovanje svjetskih zaliha vode kadmijem, biranje jed
nog ovjeka iz svakog kuanstva da ga se usmrti u privatnosti njegova doma,
masovna odrubljivanja glave ili skupljanje 2,3 milijarde ljudi na jednom
mjestu i njihovo unitenje jednom hidrogenskom bombom. Spomenuta je i
zamisao da ako nita od navedenog ne uspije, tada bi UN trebao mobilizirati
svoje snage za uvanje mira i pobiti koliko je ljudi potrebno. Ba me briga
kako e se to dogoditi, ali gomila Afrikanaca mora nestati jer do 2025. nee
biti naina da se taj kontinent sam prehranjuje, rekao je dr. Henry Craig s In
stituta za istraivanje populacije i dodao: Po mojoj procjeni, tri bebe trebaju
umrijeti za svaku osobu izmeu 70. i 79. godine ivota zato to njihov dui
oekivani ivotni vijek znai da bebe imaju potencijal da isputaju daleko vie
staklenikih plinova.

400

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INZEN JERIN G I ELEKTRONSKA KAR BO N SKA VALUTA

Bolesni snovi skriveni iza zvunih znanstvenih titula, mitova o global

nom zatopljenju i uvrnute logike koja kae da je samo ivljenje zloin protiv
ovjeanstva. No, rije je samo o zastraivanju ljudi da bi dali pristanak za
svjetsku diktaturu koja e opravdanje nalaziti u tome da je potrebno central
izirano upravljanje svijetom da bi se izbjegli ovakvi scenariji. U premisama
ove lane znanosti ne treba traiti nikakve odgovore. Odgovori e se prije
nai u znanstvenim istraivanima koja su se nekad zvala parapsiholokima,
a koja pokazuju utjecaj misli i namjere na Vanjski svijet i na oblikovanje svi
jeta samog to se zbiva pomou svijesti, a kroz percepciju. Znanje o snazi
usmjerene namjere i pravoj prirodi svemira (ponekad opisivana kao izvorno
polje iz kojeg proizlaze projekcije pa tako i svijet koji vidimo) krije naputke
kako i to napraviti. Sve je u glavi, ali i u brojevima. S obzirom da svi dijelimo
jednu kolektivnu stvarnost ili iluziju, svi je i stvaramo. Zato je potrebno da se
velik broj ljudi - ne ubije - ve otprogramira od hakirane matrice iji su pred
stavnici tipovi s ovako bolesnim idejama.
Jedna vijest bila je naslovljena: Prognoza do 2052. Rimski klub objavio
razlog propasti ovjeanstva. Rimski klub objavio je novo izvjee o stanju
ovjeanstva i prognozu za iduih 40 godina. Upozoravaju da nam se crno
pie nastavimo li ivjeti ritmom koji Planeta ne moe podnijeti", a pretjerana
potronja i kratkorono razmiljanje kakvo je karakteristino za danas domi
nantni politiki i ekonomski model glavni su problemi ovjeanstva, sloilo se
30 strunjaka Rimskog kluba. Taj iluminatski model neoliberalne ekonomije
sada kritizira iluminatsko drutvo zvano Rimski klub, a predlau - to? Tre
bamo sustav upravljanja koji e gledati dugoronije. Nije vjerojatno da e
vlade donijeti neophodne zakone da bi vie novca odlazilo na rjeenja koja su
povoljnija za klimu. Momci, pretpostavljam da bi neka svjetska vladica bila
rjeenje? Prognoziraju da e 2052. godine biti tri milijarde siromanih u svi
jetu, da e 2042. godine ljudska populacija brojano dosegnuti vrhunac (bolje
je odmah pobiti viak). I na kraju, da se vidi kakve smo tetoine mi kmetovi,
pisala je la da e koncentracija ugljinog dioksida u atmosferi do 2052.
godine poveati temperaturu za dva Celzijeva stupnja. Temperatura bi do
2080. godine mogla narasti u odnosu na dananju i za 2,8C, to e vjerojatno
pokrenuti promjenu klime. Randers je upozorio da se na Zemlji svakodnevno
otputa dva puta vie staklenikih plinova od koliine koju mogu apsorbirati
oceani i ume. Teka sranja.
Ali, idemo dalje. Pojavio se u novinama i naslov: Kina zagaenjem
zaustavila globalno zagrijavanje" s originalnim tezama. Tim znanstvenika s
Bostonskog sveuilita predvoen profesorom Robertom Kaufmanom bavio
401

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

se time to svi podaci i statistike pokazuju da iz godine u godinu rastu emisije

kobnih staklenikih plinova11, ali su izostali oekivani efekti zagrijavanja at
mosfere". Ma nemoj re? Moda to ima neke veze s injenicom da CO, nikad
nije ni bio uzrok zagrijavanju atmosfere? Osim toga, u toplim razdobljima
davnije prolosti Zemlje, CO, je nastajao kao posljedica toplijih razdoblja, a
nije bio njihov uzrok. Mislite li da su ti ljudi sad konano zakljuili da neto
ne tima s tim modelom globalnog zagrijavanja?
Ne, nikako. Oni su pomnim istraivanjem otkrili da zagaenje sum
porom ima rashlaujui efekt, a tome treba pridodati da je i Sunce u posljed
njih nekoliko godina u fazi smanjenje aktivnosti." Fascinantno! Sunce doista
ima neke veze s temperaturama na Zemlji. A globalno zatopljenje i dalje jae.
Prouavanjem kineske energetske politike i rada tamonjih elektrana, lako
su doli do zakljuka" da je Kina upravo u tom razdoblju otvorila velik broj
novih elektrana na ugljen, s 10 gigavata proizvodnih kapaciteta u 2002. do
80 gigavata pet godina kasnije, a u tih pet godina potronja ugljena u Kini
se udvostruila. Ti njeni postupci navodno su sprijeili Zemlju da se zagri
java jer se sumporni dioksid u stratosferi vee s vlagom iz atmosfere i pret
vara u sumpornu kiselinu ije kapljice stvaraju film koji reflektira toplinu u
svemir. Ali oprez, fantomsko i nikad vieno globalno zatopljenje uzrokovano
ovjekovom djelatnou i dalje prijeti! Profesor Kaufman je rekao da se Kina
priprema postaviti filtere za sumpor na svim svojim termoelektranama, to e
drastino smanjiti emisije sumpora, ali e poveati opasnost od rasta emisija
staklenikih plinova. I sad kree stari refren - on upozorava svjetsku javnost
i politike elite da e u tom sluaju kontrola i smanjenje emisije staklenikih
plinova biti presudni za budunost Zemlje i ivota na njoj. Takoer upozorava
da bi se ta kineska aktivnost protiv zagaivanja mogla poklopiti s periodom
kada e Sunce ui u ciklus pojaane aktivnosti. Pa zakljuuje da, ako ne doe
do drastinog smanjenja emisije staklenikih plinova, osobito ugljinog diok
sida, Zemlja bi se mogla poeti ubrzano zagrijavati.
Kako sad to - poeti"? Dakle, ipak do sad nije bilo globalnog zatopljenja?
Ali sad trebamo strahovati da e poeti, kad Kinezi stave filtere? Koji niz pre
okreta. Koji niz gluposti. Koji niz lai. Koji se nastavio naslovom: Strunjaci
UN-a predviaju ekstremne nepogode". Jake vruine e zadesiti Europu,
sue Afriku, a razorne oluje otoke, ekstremne nepogode e biti uestalije
zbog klimatskog zatopljenja, stajalo je u izvjeu zloglasne UN-ove skupi
meuvladinih strunjaka o klimatskim promjenama, a koja ima politik
zadau iriti strah kao temelj za daljnje korake agende. Prema njima, zbog
ciklona, vruine, olujne kie i sue strahuje se da bi u nekim predjelima svijeta
402

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INZEN JERIN G I ELEKTRONSKA K AR BO N SKA VALUTA

naselja mogla nestati. U tom smislu bio je i naslov: UN: Klimatske promjene
prijetnja miru u svijetu". Logini slijed, izveden iz falsificiranih informacija.
Za klimatske promjene je odgovoran ovjek. Klimatske promjene su prijetnja
miru. Dakle, ovjek je prijetnja miru. To je ono to se prodaje. Da ne bi bio
prijetnja miru, treba ga staviti pod veu kontrolu, to se drugo moe uiniti?
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na raspravi u Vijeu sigurnosti UN-a re
kao je da klimatske promjene stvaraju eksplozivni koktel prirodnih katastro
fa" te da ne smijemo zabijati glavu u pijesak jer su klimatske promjene pri
jetnja meunarodnoj sigurnosti" i globalnom miru". Achim Steiner, glavni
direktor UN-ova Programa za okoli, krenuo je od pretpostavke da bi temper
atura u ovom stoljeu mogla porasti za tri do etiri stupnja, a razina mora za
metar. Spomenuo je suu u Somaliji, poplave u Pakistanu i njihove posljedice
za trite hrane te potvrdio rijei Ban Ki-moona da su glad i porast razine
mora prijetnja miru i sigurnosti". Kuda je sve to stremilo? Naravno, njegovoj
tezi da e idua iluminatska UN-ova konferencija o klimi biti presudna", da
razvijene zemlje moraju predvoditi akcije, a zemlje s tritima u nastajanju
takoer moraju preuzeti svoj dio odgovornosti" jer nitko ne moe biti tek
promatra". Ukljuite se i vi u stvaranje svjetske tehnokratske vlade.
U sijenju 2012. objavljena je studija naslova Malo je vjerojatno da e
smanjenje Sunevog isijavanja ponititi uinak globalnog zagrijavanja". To je,
nova reklamna znanstvena kampanja, lansirana kad je postalo preoito da
se Sunce hladi i da ima ono ipak neke veze s prosjenom temperaturom na
Zemlji koja pak neto ba i ne raste. Studija sveuilita Reading i Met Offica je ustvrdila da e se u sljedeih 90 godina smanjiti Suneva aktivnost,
ali nee ponititi oekivanja poveanja globalnih temperatura: Smanjenje
Suneve aktivnosti do 2100. smanjit e globalnu temperature za samo 0,08
posto, dok se u istom razdoblju oekuje zagrijavanje od 2,5 zbog staklenikih
plinova - prema scenariju B2 Meuvladinog panela o klimatskim promje
nama." Tipini primjer da ubacivanjem sranja od podataka dobiva sranja
od zakljuaka. Jer projekcije tog laljivog (politikog, a ne znanstvenog) UNovog tijela, IPCC-a, su falsifikati, bezbroj puta razotkriveni od velikog broja
pravih klimatskih znanstvenika. U samoj vijesti citiran je znanstvenik Gareth
Jones koji je rekao: Vano je napomenuti da se ova studija temelji na jednom
klimatskom modelu, a ne na viestrukim modelima koji bi obuhvatili vie
neizvjesnosti u klimatskom sustavu.
To je doista vano napomenuti. Tekst je dalje objanjavao da je tijekom
20. stoljea Suneva aktivnost dosegla Veliki maksimum a najnovije studije
govore da se to pribliava kraju. No, Peter Stott iz Met Officea je rekao: Naa
403

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

otkria kau da smanjenje Solarne aktivnosti do razina kakve nisu viene sto
tinama godina nee biti dovoljno da poniti dominanti utjecaj staklenikih
plinova na globalne temperature u 21. stoljeu11. Vrijeme je za mantru iz naslo
va ove knjige.

Climategate 2.0 i druge muljae

Uostalom, Daily Mail je u studenom 2011. objavio tekst o drugom curenju
klimatskih mailova uz podnaslov: Klimatolozi su doista u tajnom sporazu
mu sa slubenicima vlada da sakriju istraivanja koja se ne uklapaju u njihovo
apokaliptino globalno zatopljenje11.
Procurilo je novih 5000 dokumenata, tj. korespondencija strunjaka za
klimu sa sveuilita East Anglia, poznatog promicatelja globalnog zatopljenja,
koji su pokazivali da su znanstvenici brisali dokaze koji bacaju sumnju na
tezu da su klimatske promjene prouzroene djelovanjem ovjeka. Strunjaci
su primali nareenja od amerikih i britanskih dravnih slubenika da izau
s jakom porukom. Na tragu izvornog climategatea iz 2009. (vidi knjigu Sve
pie u novinam a...), novi paket e-mailova pokazuje sistematsko potiskivanje
dokaza i ak objavljivanje izvjea za koje su znanstvenici znali da se temelje
na pogrenim pristupima.
Sadraj jedne prepiske je glasio: Ne mogu prenaglasiti ogromnu koliinu
politikog interesa za ovaj projekt kao poruku koju vlada moe dati klimats
kim promjenama da im pomogne u njihovoj prii. Oni ele da njihova pria
bude jaka i ne ele da izgleda budalasto.11 Profesor Phil Jones, direktor Odje
la za istraivanje klime, koji radi u UN-ovom IPCC-u u porukama je pisao:
Bilo koji posao koji smo napravili u prolosti napravljen je na leima dotacija
za istraivanje koja dobivamo i treba biti dobro skriven. Razgovarao sam s
glavnim financijerom (ameriki Odjel za energiju) i oni su sretni u vezi toga
da se ne objave izvorni podaci.11
Taj je skandal nazvan Climategate 2.0, a u tijeku je i policijska istraga,
prenosio je Daily Mail. Pod naslovom Climategate 2.0: Novi e-mailovi drm
aju debatu o globalnom zatopljenju pisalo je da tri teme izranjaju iz novo
objavljenih e-mailova. Prvo, da ugledni znanstvenici bitni za debatu o global
nom zatopljenju poduzimaju mjere za prikrivanje umjesto za irenjem poda
taka i rasprave. Drugo, ti znanstvenici vide globalno zatopljenje kao politiko
pitanje, a ne kao uravnoteenu znanstvenu istragu. Tree, mnogi od tih znan
stvenika iskreno jedan drugom priznaju da je veina te znanosti slaba i ovisna
o namjernom manipuliranju injenicama i podatcima.

404

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KAR BO N SKA VALUTA

Novine Mail on Sunday nekako u isto vrijeme pisale su o pokuaju fal

sificiranja profesora Richarda Mullera s kalifornijskog sveuilita Berkeley,
koji je s kolegama iz projekta Berkeley Earth Surface Temperatures (BEST)
rekao da je pokazano da se Planet od 1950-tih zagrijao za skoro jedan Celzijev stupanj i da se kontinuirano zagrijava. Njegova je teza objavljena uoi
glavnog UN-ovog klimatskog summita u Durbanu u Junoj Africi, a njegov je
rad, naravno, pisala je vijest, citiran svuda po svijetu kao neoboriv dokaz da
samo najotrije mjere za smanjivanje emisija ugljinog dioksida mogu spasiti
civilizaciju kakvu poznajemo. Njegove su rijei nekritiki prenosili, izmeu
ostalih, reporteri i komentatori BBC-a, Independenta, Guardiana, Economista i brojni drugi mediji u Americi", pisalo je. Washington Post je rekao da
je studija BEST (subliminalna igra rijei, engl. najbolja studija) razrijeila
debatu o klimatskim promjenama i pokazala da svatko tko je i dalje skeptik
ini cininu prijevaru.
No, Mail on Sunday objelodanio je da su vodei lanovi tima prof. Mullera
optuili da je pokuao obmanuti javnost skrivajui injenicu da je istraivanje
BEST-a pokazalo da se globalno zatopljenje zaustavilo. Profesorica Judith
Curry, koja je na elu Odjela Earth and Atmospheric Sciences na amerikom
prestinom Institute za tehnologiju iz Georgije, rekla je da su tvrdnje prof.
Mullera da je dokazao da su skeptici globalnog zatopljenja u krivu velika
pogreka", bez znanstvene osnove. Prof. Curry je istaknuti strunjak za klimu
s vie od 30 godina iskustva i drugonavedeni koautor etiriju istraivakih
radova projekta BEST. Rekla je da ovu aferu treba usporediti sa skandalom
climategate prije dvije godine jer podaci istraivakog projekta pokazuju da
nema poveanja svjetskih temperatura od kraja 1990-tih.
Veina medija nije odustala od programiranja javnosti, pa ste na naim
portalima mogli proitati sljedee naslove: Upozorenje struke i vojske - Bez
hitnih promjena uskoro slijede klimatski ratovi! (asnici britanske vojske na
simpoziju u Londonu upozorili su da bi cijene hrane i goriva mogle naglo po
rasti zbog sukoba koje e izazvati sve vee klimatske promjene; da e humani
tarne katastrofe poveati pritisak na vojne resurse; da e klimatske promjene
poveati opasnost izbijanja vojnih sukoba jer e se poveati natjecanje za rijet
ke, ali esencijalne resurse kao to su voda i hrana; da e cijene hrane rasti ak
i ako ratnih sukoba ne bude; da e globalno zagrijavanje uzrokovati brojne
zdravstvene probleme, osobito u zemljama u razvoju jer e se poveati glad
i pothranjenost, a poet e se iriti i neke zarazne bolesti jer su siromanija
drutva puna neuhranjenih ljudi sklonija infekcijama.) Zato se od vlasti trai
da prihvate ambicioznije ciljeve u smanjivanju emisija staklenikih plinova.
405

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Pod naslovom Razine mora rast e jo 500 godina!11 spomenuto je novo

istraivanje znanstvenika s instituta Niels Bohr u Kopenhagenu, objavljeno
u asopisu Global and Planetary Change, koje je pokazalo je da bi se porast
razina mora uzrokovanih klimatskim promjenama mogao nastaviti narednih
500 godina, kao jedna od najkatastrofalnijih posljedica porasta tempera
tura4. Prema pesimistinom scenariju, emisije staklenikih plinova nastavit
e rasti, a s njima i razine mora: do 2100. za 1,1 metara, a do 2500. za 5,5
metara. No razine mora, rekli su, rasti e ak i u najoptimistinijem scenariju
koji e zahtijevati velike promjene u strategiji, golem tehnoloki napredak i
meunarodnu suradnju: do 2100. porast e za 60 cm, a do 2500. za 1,8 metara.
Jedan od autora studije, dr. Aslak Grinsted, rekao je da su u 20. stoljeu ra
zine mora rasle oko 2 mm godinje, meutim, u posljednjim desetljeima taj
se porast ubrzao za oko 70 posto, te da ak i ako stabiliziramo koncentracije
staklenikih plinova u atmosferi i prestanemo s njihovim isputanjem, porast
razina mora nastavit e se ubrzavati narednih nekoliko stoljea zbog dugog
vremena reakcije mora i ledenih pokrova.
U slubi sveope manipulacije bio je i dramatini naslov: Glumimo da
ne znamo - Globalno zatopljenje je moralno pitanje ravno pitanju ropstva".
Ovoga puta glavni je muljator bio jedan od vodeih NASA-inih klimatologa,
profesor Jim Hansen (kad vidite njegovo ime pripremite se za lai), koji je
u predavanju za Meunarodni festival znanosti u Edinburghu rekao: Izb
jegavanje najgorih posljedica ljudskog utjecaja na klimatske promjene ve
liko je moralno pitanje ravno pitanju ropstva". Oekivano je da je taj klimatolog primio i prestinu medalju Edinburgha za doprinos znanosti (zapravo,
za sluenje Kontrolnom sustavu), a u svojem je prigodnom govoru pozvao
svijet na uvoenje poreza na emisije C 0 2. Za Guardian je izjavio da na
jnoviji klimatski modeli pokazuju da je Zemlja na rubu izvanrednog stanja
te da ovjeanstvu prijete prirodne katastrofe i ekstremne vremenske prilike
koje e pogoditi velike dijelove svijeta". Moda i hoe, ali to sigurno nee biti
posljedica ovjekovog isputanja COv
Tip je oito odavno aktivan u sluenju agendi jer se tog 70-godinjaka
smatra jednim od najutjecajnijih klimatologa svijeta", a takoer tvorac je
jednog od prvih klimatskih modela, jedan je od prvih znanstvenika koji su
upozorili na opasnosti globalnog zatopljenja, a esto ga navode klimatski ak
tivisti poput Ala Gorea". Isplatilo se biti u tom kolu ljigavaca i laljivaca Goreovog kalibra, jer je - pisalo je - Hansen dobitnik nagrade Dan David prize
vrijedne milijun dolara. Hansen je u svojem predavanju upozorio da nai
roditelji nisu znali da stvaraju probleme buduim generacijama, meutim, mi
406

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INZEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

se moemo samo pretvarati da ne znamo jer je znanost sada po tom pitanju

kristalno jasna. Mi shvaamo ciklus ugljinog dioksida: CO, koji izbacujemo
u zrak ostat e u povrinskim spremnicima i nee se vratiti u tlo tisuljeima.
Povijest Zemlje govori nam da postoji granica koliina koje moemo ispustiti
u zrak, a da ne proizvedemo katastrofalne posljedice za budue generacije. Ne
moemo se pretvarati da nismo znali.
Nita od navedenog nije tono. No, u izvijeu u asopisu Proceedings o f
the National Academy o f Sciences, taj ugledni profesor sa suradnicima tumai
da su porezi na fosilna goriva najmonije orue za prisiljavanje energetskih
kompanija da to prije prijeu na zelene i druge izvore koji nee isputati CO,.
U odjeljku o karbonskoj valuti vidjet emo kamo to vodi. U ovoj fazi ideja se
predstavlja tako da bi se porezi trebali pretvoriti u dividende koje bi se ravno
pravno podijelile javnosti, a ne bi se pohranjivale u riznice vlasti. Budui da bi
porezi poveali cijene fosilnih goriva, od njih bi najvie koristi imali potroai
koji se oslanjaju na zelene izvore energije jer bi im dividende dole kao do
datni prihod na manje raune za gorivo. U pozadini te ideje nalazi se neto
sasvim drugo, a to je potpuna centralizacija i digitalizacija sustava. No, u svo
joj studiji Hansen i njegovi kolege istiu da neuspjeh u smanjenju emisija za
est posto danas podrazumijeva da emo do 2022. morati dosegnuti drastine
razine smanjenja od 15 posto.
Izvjee nazvano Znanstveni argumenti za izbjegavanje opasne klimatske
prom jene kako bi se zatitili mladi i priroda upozorava da dosadanji pokuaji
ograniavanja emisija CO, nisu ostvarili nikakav uspjeh. Uvoenjem global
nih poreza mehanizmi kontrole uporabe goriva preli bi iz ruku vlasti koje su
pod utjecajem energetskih kompanija u ruke graana. Ne moemo samo rei
da postoji problem klime i prepustiti ga politiarima. Oito je da su oni toliko
pod utjecajem industrije fosilnih goriva da predlau nazovi rjeenja koja to
uope nisu, upozorio je Hansen. Trik je u tome da se, pod krinkom vraanja
moi graanima iz ruku politiara zapravo eli sva mo predati neizabranim
tehnokratima.
Suprotno svemu navedenom bila je 2012. vijest iz NASA-e pod naslovom
Uzrokuju li Suneve pjege globalno zahlaenje"? NASA je u sijenju skupila
i objavila podatke, bez fanfara glavne UN-ove savjetnike organizacije za
klimu, Odjela za istraivanje klime britanskog Sveuilita East Anglia, koji
pokazuju da se na Planet nije zagrijao ve 15 godina. U isto vrijeme, Sunce,
u skladu s ritmom pojave Sunevih pjega, isijava manje topline i uskoro bi
moglo jo manje. Iz toga slijedi da nas eka neto stranije od globalnog
zatopljenja, malo ledeno doba, ne drugaije od onog iz 17. stoljea kad se
407

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Temza svake zime smrzavala, a farme bile pokrivene snijegom sve do kas
nog proljea, zbog ega je dolazilo do pojave gladi i poveanja bolestf. Prema
NASA-inim ekspertima, Sunce se sad pribliava velikom minimumu' emiti
ranja topline. Rezultat bi mogla biti hladnija ljeta i izuzetno hladne zime. Tu
sugestiju, da e temperature u godinama koje dolaze padati, znanstvenik s
East Anglie Peter Stott odbacuje, tvrdei da e smanjenje zraenja Sunca biti
nedovoljno da poniti efekte staklenikih plinova. (To im je novi spin, sad kad
je postalo jasno da se Sunce hladi).
Znanstvenici koji se bave istraivanjem Sunca poput Henrika Svensmarka,
direktora Centra za istraivanje veze Sunca i klime na danskom Nacionalnom
svemirskom institutu, ne slae se s njim, ukazujui da se argumenti zagov
ornika globalnog zatopljenja temelje na kompjutorskim modelima koji su ve
diskreditirani padom svjetskih temperatura od 1997. to je u potpunoj suprot
nosti od oekivanja zagovornika zatopljenja. Dodaje da, u prola tri stoljea,
suprotno mnogim miljenjima o toj temi, nema korelacije izmeu koliine
CO, emitiranog djelovanjem ovjekove industrije i intenziteta globalnog
hlaenja/grijanja na povrini Zemlje. U ovom sluaju jedina pozitivna veza je
ona izmeu prosjene temperature na povrini Zemlje i aktivnosti Sunca kroz
promjenu prosjenog broja Sunevih pjega.
Globalnog zatopljenja uzrokovanog ovjekovom djelatnou niti ima, niti
ga je bilo na nain kako ga se predstavlja. Prosjena temperatura Zemlje stalno
varira, malo se hladi, malo se grije, ve prema stupnju aktivnosti Sunca, a ne
zbog plina koji vam izlazi iz auspuha. Jedan od najvidljivijih ciljeva klimatske
agende jest deindustrijalizacija drava. Ali ima toga jo puno vie.

Na pozornicu stie - geoinenjering

Dok se to ne dogodi i dalje u s kapima za oi pri ruci, da me ne bi nepresta
no pekle, itati vijesti poput one s poetka srpnja 2011. u jednim predvidljivim
dnevnim novinama, poznatom glavnom glasilu iluminatske agende kod nas.
Tamo je bio divovski naslov preko pune dvije stanice: Ako ne elimo pomrijeti moramo umjetno promijeniti klimu". Pa dokle, ljudi? Nadnaslov je glasio:
Najvei svjetski strunjak za globalno zatopljenje". Ti tipovi nikad ne odustaju
u besprizornom laganju u oi. Odmah sam pretpostavio da taj neki ovjek sig
urno mora biti lan UN-ovog politikog tijela IPCC - Meudravnog panela
za klimatske promjene - koje se lano predstavlja da okuplja 3000 strunjaka
za klimu. To se potvrdilo par redaka kasnije.

4 08

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

to se IPCCA- tie, eki predsjednik Vaclav Klaus bio je meu rijetkim

glasovima razuma komentirajui katastrofina izvjea tog tijela. Rekao je:
IPCC nije znanstvena ustanova nego politiko tijelo, jedna vrst nevladine
organizacije zelene orijentacije. To nije ni forum neutralnih znanstvenika, ni
skupina odabranih znanstvenika. To su ispolitizirani znanstvenici koji dolaze
s pristranim miljenjem i pristranim zadatkom."
Christopher Landsea, voditelj Odnosa za znanost i intervencije pri
amerikom Nacionalnom centru za uragane, dao je ostavku u IPCC-u u znak
prosvjeda protiv pristranosti i neuravnoteenosti koju je opisao Klaus. Rekao
je: Ja osobno ne mogu u dobroj vjeri nastaviti suradnju u procesu za koji
smatram da je motiviran unaprijed smiljenim planovima i koji je znanst
veno neutemeljen". Profesor Paul Riter iz Odjela za entomologiju s Instituta
Pasteur jo je jedan lan IPCC-a koji je dao ostavku, rekavi da tvrdnja da
iza tog tijela stoji 2500 vodeih svjetskih znanstvenika jednostavno ne stoji:
Pogledajte popis radova tih ljudi i vidjet ete da to nije tono. Veliki broj njih
nisu znanstvenici." Bio je uasnut itanjem druge i tree procjene izvjetaja,
zato to obiluju pogrenim informacijama (...) bez ikakvih referenci na znan
stvenu literaturu, pravu znanstvenu literaturu iji su autori strunjaci za svoja
podruja". Nakon to je dao ostavku, tubom je zaprijetio da se njegovo ime
skine s popisa suradnika da bi se to i provelo: Ima mnotvo takvih primjera:
ljudi koji su struni i koji se nisu sloili nego su dali ostavku, a takvih je bio
veliki broj za koje ja znam, jednostavno su ostavljeni na popisu autora i tako
su postali dijelom tih 2500 vodeih svjetskih znanstvenika".
Profesor Frederick Seitz, bivi predsjednik Amerike akademije znanosti u
pismu asopisu Wall Street Journal otkrio je da je IPCC cenzurirao komentare
znanstvenika i uklonio petnaest kljunih stavki u znanstvenim poglavljima
jer nisu bile u skladu s politikim planom da se klimatske promjene pripiu
emisiji ugljika. Rekao je da izvjetaj IPCC-a ne predstavlja verziju odobrenu od
strane znanstvenika koji su suraivali, a navedeni su na naslovnici. U uklon
jenim dijelovima pie: Niti jedna citirana studija ne daje jasne dokaze prema
kojima bismo mogli pripisati promatrane (klimatske) promjene specifinom
uzroku poveanja staklenikih plinova. (...) Niti jedna studija do danas nije
pozitivno ocijenila u cijelosti ili djelomino (do sada promatrane klimatske
promjene) da su izazvane antropogeniki (ljudskim djelovanjem).
Profesor Richard Lindzen iz IPCC-a i Tehnolokog instituta Massachusets
(MIT) rekao je da su, kako bi doli do brojke od 2500, morali ukljuiti recen
zente, ljude iz vlade i svakoga tko bi im se pribliio. Znaajno je, dodaje, da se
nikoga od znanstvenika nije trailo da potvrdi zakljuke izvjetaja IPCC-a te
4 09

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

da se mnogi znanstveni lanovi IPCC-a s njima uglavnom ne slau. Na takvoj

znanosti temelje se fantastini planovi za smanjenje emisija ugljika s ciljem
spaavanja Planeta iako emisije ugljika nisu uzrok globalnog zatopljenja ak
niti u razdobljima kad se ono uope zbiva.
ovjek o kojemu je bilo rijei prije ove digresije bio je dr. Ken Caldeira koji
ima neke briljantne ideje za sprjeavanje nepostojeih klimatskih promjena
stvorenih utjecajem ovjeka", koje se ak niti ne ustruava zvati globalnim
zatopljenjem", nakon to su ak i pripadnici agende i mediji preli na izraz kli
matske promjene jer je postalo previe oigledno da se Zemlja hladi. Novine
doista mogu biti dobar izvor informacija o daljnjim koracima Iluminata. Ako
se u jednadbu uvrste chemtrailovi koji svjedoe o isputanju nekih kemijskih
tvari u atmosferu, pa se to doda injenici da je IPCC ve falsificirao podatke
o globalnom zatopljenju te su na globalnoj razini zbog toga ve nametnute
mnoge restriktivne mjere, pa se onda svemu tome pribroji i injenica iz tog
teksta, da je IPCC krajem lipnja 2011. u Limi organizirao sastanak 60 vodeih
svjetskih strunjaka za geoinenjering, zanimljiv se zakljuak pojavljuje na
desnoj strani jednadbe. Izmiljeni problem globalnog zatopljenja iskoristit e
se za mijenjanje atmosfere u neku samo njima znanu svrhu. (Jedan od nared
nih odlomaka, o golfskoj struji, namee zamisao da se on ve provodi).
Pa proeimo kroz taj zvuno najavljeni tekst kao zorni primjer kako Elita
kroz programirane novinare zloupotrebljava medije, plasira lai i lane prob
leme i potom predlae svoja (za ljude obino destruktivna) rjeenja. Tekst
je poeo ovako: Ako elementi neive prirode mogu biti negativci, onda je
ugljini dioksid pravi negativac". Za tu je la reeno da predstavlja moto Kena
Caldeire, poznatog amerikog klimatologa iz instituta Carnegie u Kaliforniji (obitelj Carnegie jedna je od iluminatskih obitelji, krvlju povezanih loza
koje manipuliraju dogaajima iz pozadine, koja iskae na mnogim mjestima,
pa dolazi kao sasvim oekivano da ovaj znanstvenik stie upravo od tamo
negdje). Iluminatski mediji uvijek propagiraju svoje ljude pa je tako i tog tipa,
kako nas je obavijestio tekst, 2008. godine asopis New Scientist uvrstio na
popis deset znanstvenih junaka. Valjda zato jer iri tako junaki velike lai.
Dr. Ken Caldeira, pisalo je dalje, jedan je od glavnih zagovornika
geoinenjeringa, niza metoda hotiminog manipuliranja Zemljinom kli
mom, od isputanja sumpornog dioksida u atmosferu i gnojenja oceana pa
do stvaranja svemirskog suncobrana. Iako je kontroverzan, znanstvenici sada
razmatraju geoinenjering kao plan B za spas Planeta u sluaju da ne uspijemo
zaustaviti globalno zagrijavanje". Prije bi se reklo daje to Iluminatima plan A,
pogotovo ako se uzmu u obzir teze da nas se iz nekih razloga eli odspojiti
410

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO IN2ENJER IN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

od Sunca, ali o tome proitajte detaljnije u knjizi Davida Ickea Ljudski rode,
ustani - Ovaj lav vie ne spava. Ako nas se moe jo malo i zatrovati, tim bolje.
Ba je u tom smislu dobra ideja da se u atmosferu ispusti otrovni sumporni di
oksid, scenarij kakav bi oekivao pronai na stranicama stripa Alan Ford, kod
nekih od onih sumanutih negativaca protiv kojih se povremeno bori grupa
TNT, a ne u dnevnim novinama od strane znanstvenika. Mora da su vrata
ludnice negdje doista ostala otvorena.
Taj tip, Caldeira, obavijestio nas je i da je bio u organizacijskom odboru
onog sastanka 60 svjetskih geoinenjera u Limi, a cilj skupa bio je isporuiti
najkvalitetnije informacije onima koji donose politike odluke (istim oni
ma koji financiraju podvale IPCC-a) jer oni su organizacija koja razmatra
znanstvene informacije, a ne donosi politike odluke". Htio je rei da oni
lanom znanou potkrjepljuju politike odluke koje e biti silom namet
nute cijelom svijetu od strane nadnacionalnih tijela. Reeno je i to daje on na
neuspjeloj konferenciji u Kopenhagenu u prosincu 2009. vodio zasjedanje o
geoinenjeringu. Ako je za njih bila neuspjela, znai da je za nas bila uspjela,
to je sigurno. Osim drugih mjera, oito su tada pokuali nametnuti i ovu o
geoinenjeringu, ali ih je omela afera Climategate u kojoj su u javnost do
prli e-mailovi skupine znanstvenika koji su se dogovarali kako da falsificira
ju klimatske podatke iz prolosti i, prije svega, kako da uklone iz statistika
srednjovjekovno toplo razdoblje, kad su prosjene temperature bile vie i za
tri stupnja, u vrijeme kad nije bilo nikakvih industrija da poveavaju CO, u
atmosferi, a nije dolo ni do kakvih katastrofalnih posljedica niti topljenja
ledenjaka. Ve sam taj podatak dovoljan je da u potpunosti demantira mit o
globalnom zatopljenju, zato ga se i htjelo izbrisati. Dodajmo i injenicu da je
u biti CO, posljedica prirodnih razdoblja globalnog zagrijavanja Zemlje, i to
zbog bujanja ivota, a ne njegov uzronik.
Caldeira je objasnio to je geoinenjering: Geoinenjering je poduzimanje
mjera velikog razmjera kako bi se smanjila teta izazvana emisijom staklenikih
plinova. (Molim vas, ukinite onda prvo vodenu paru i oblake, op. K.M.) Pos
toje dvije vrste geoinenjeringa. Jedna ide za uklanjanjem staklenikih plinova
iz atmosfere i relativno je nekontroverzna, ali moe biti skupa. (Oito, to nije
ona koju Iluminati ele.) Druga vrsta geoinenjeringa ide za ublaavanjem
klimatskih promjena. No, neke od tih metoda mogu biti rizine i kontroverzne. (To se trai, kontroverzno znai da to ne bi prihvatio niti jedan ovjek
zdravog razuma, a rizino da e tetiti ljudima, lajtmotivi iluminatskog djelo
vanja na raznim poljima). Takva je, primjerice, refleksija Sunevih zraka na
trag u svemir koja je, meutim, relativno jeftina i izvediva.
411

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Dalje je pisalo da je Ken Caldeira imao buntovniku mladost jer je 12. lip
nja 1982. sudjelovao u New Yorku na najmasovnijim prosvjedima u amerikoj
povijesti, gdje se skupilo 750.000 prosvjednika da protestiraju protiv Reagana
i politike nuklearnog naoruavanja. On je tada bio 25- godinji kompjutorski
geek, pisalo je, i lijevo orijentirani ekoloki aktivist". Taj profil ljudi, prema
onome to sam do sad vidio, spada u najfanatinije pomonike iluminatskog
plana. Lijevi stavovi uglavnom se manifestiraju kao politika korektnost i pot
puno odbacivanje, bez razmiljanja, iega to izlazi izvan obrazaca onoga to
tim ljudima djeluje kao napredno. S druge strane, ekoloki aktivisti spadaju
meu najfanatinije skupine dananjice, a pritom bi se tukli glavom u zid kad
bi si dopustili shvatiti da su pokret Zelenih osnovali, financirali i manipulirali
(a to rade i danas) upravo oni isti koji su zasluni i za sve nevolje protiv kojih
se zeleni navodno bore. U novije vrijeme ta je fanatina masa isprogramirana
da vjeruje u globalno zatopljenje i ulae svoju energiju u to da Iluminatima
pomogne da to lake okuju svijet svojim besmislenim pravilima.
No, dr. Ken Caldeira, bivi lijevo orijentirani ekoloki aktivist oito nije
tek fanatik ispranog mozga, s obzirom da je organizator ovih planova o
geoinenjeringu. Znai da moe biti jedino svjesni laljivac. Zato i ne udi
spomenuta crtica iz njegove biografije da je, u isto vrijeme dok je on sud
jelovao na demonstracijama, Reaganov savjetnik i izumitelj hidrogenske
bombe Edward Teller u Lawrence Livermore National Laboratoryju kraj San
Fracisca raspravljao s tada 41-godinjim astrofiziarem Lowellom Woodom.
Ba su Tellerove i Woodove ideje inspirirale Regana na strateku inicijativu
Ratova zvijezda, pisalo je, a Lowell Wood i Ken Caldeira danas su na istoj
poziciji geoinenjeringa". Kako je svijet mali. Mislim na svijet iluminatskih
poslunika i operativaca. Meni se ini da su ta dvojica oduvijek bili na istoj
poziciji.
Caldeira je rekao: Geoinenjering sam poeo istraivati 1998. nakon to
sam uo jedno predavanje Wooda o toj temi. Na poetku sam mislio da je to
luda ideja i da ne moe biti uinkovita. Meutim, nae simulacije sugeriraju
da bi se refleksijom Sunevih zraka daleko od Zemlje mogla ublaiti glavnina
klimatskih promjena." Koje nisu uzrokovane ljudskom djelatnou, ali opet
nema veze. Dakle, ako bi se u tzv. Lagrangeovoj toki na oko 1,5 milijuna
kilometara od Zemlje postavilo 16 milijardi staklenih lea, formirao bi se
cilindrini oblak iji bi promjer bio jednak Zemljinom ekvatoru, a protezao
bi se na duini od 100.000 kilometara, a to bi divovsko ogledalo blokiralo dva
posto Suneva zraenja. Na nau sreu, svakih pet minuta tijekom deset go
dina trebalo bi se lansirati rakete da bi se ono izgradilo.
412

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA K AR BO N SKA VALUTA

Druga ideja je gnojenje oceana eljezom. Zamisao jest da se potakne rast

fitoplanktona koji bi apsorbirali izmiljeni suvini ugljini diokid, a taj se cvat
moe postii gnojenjem junih mora eljezom koje bi se bacalo iz tankera.
Moje su procjene - nita od svega toga. Iluminati znaju da ugljini diok
sid nije nikakav problem, a i ini premali postotak plinova u atmosferi da
bi se utjecajem na njega mogao postii ikakav utjecaj na klimu. Istina uvijek
dolazi na kraju, kad su ve svi preumorni da je percipiraju. Na red je dola i
najuinkovitija ali i najkontroverznija ideja, ona o isputanju sumpornog
dioksida u stratosferu, koju ju 1974. prvi lansirao ruski znanstvenik Mihail
Budiko. Rashladni uinak sumpornog dioksida, koji reflektira Suneve zrake
u svemir, opaa se tijekom snanih vulkanskih erupcija. Tu je ideju 2006.
ponovno aktualizirao nobelovac Paul Crutzen koji je predloio da se pomou
balona u stratosferu svake godine ispusti nekoliko milijuna tona sumpornog
dioksida, to bi ovjeanstvo stajalo oko 50 milijardi dolara godinje. Dakle,
Iluminati planiraju da ljudi sami plaaju vlastito trovanje i to dobrovoljno
(kao to su porezni obveznici plaali saniranje banaka koje su ih upropastile).
Cijela bit urote svodi se na manipuliranje i osvajanje ljudske svijesti i uma.
S druge strane, moda im i nije toliko stalo do trovanja atmosfere koliko do
nekog skupog razloga koji bi prisilio svijet da uvede globalna financijska tijela,
pa bi se tako konano spojila dva naizgled odvojena dijela iluminatske agende
- financijska manipulacija i manipulacija mitom o globalnom zatopljenju. O
tome neto kasnije.
No, moda je prerano da se ve odbaci i faktor trovanja jer dalje je pisalo
da je sumporni dioksid poznati zagaiva atmosfere koji dovodi do stvaranja
kiselih kia, a mogao bi djelovati i na ve oteeni ozonski omota. Spomenuta
je jo ideja Britanca Stephena altera i Amerikanca Johna Lathama o sijaima
oblaka pomou ega bi se oko Zemlje na umjetan nain stvorili oblaci koji
bi uinkovito reflektirali Sunevo zraenje natrag u svemir, kao i prijedlog
nobelovca Stevena Chua, nekom nevjerojatnom podudarnou Obaminog
ministar energetike, a to je da se krovovi boje u bijelo. Ma bez veze.
Negdje pred kraj teksta novinarka je, da bi formalno zadovoljila novinarski
kriterij objektivnosti, upitala Caldeiru to misli o klimatskim skepticima koji
tvrde da globalno zagrijavanje nije prouzroeno ljudskim aktivnostima nego
prirodnim varijacijama u Sunevom zraenju. Naravno da joj je tip na takvo
neodreeno pitanje dao predvidljivi odgovor, a to je da je skepticizam do
bar, ali nije dobro negirati injenice. (to upravo on sam cijelo vrijeme radi,
op. K.M.). Mnogi negatori klimatskih promjena poriu injenice zato to
one ne podupiru njihove sebine interese ili politike pozicije". (No, upravo
413

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

to to rade ovakvi prodani znanstvenici, op. K.M.) i jo je dodao da sma

tra da sljedeih desetljea neemo moi zaustaviti globalno zagrijavanje". Jer
moemo poeti mijenjati na energetski sustav sljedeih 20 do 30 godina,
ali za revolucionarne promjene bit e potrebno barem pola stoljea ili vie.
(Dobar argument ako elite beskonano dugo prodavati maglu, op. K.M.). Jo
je blebnuo da je vrlo vjerojatno da e tijekom cijelog 21. stoljea Zemlja biti
sve toplija.
Ti klimatski skeptici koje je spomenula novinarka, znate, to vam je aka
glasnih tipova u zadimljenoj kavani koji po cijeli dan nita ne rade osim to
kockaju u sportskoj kladionici i onda iz istog mira sumnjaju u rad potenjaina
poput dr. Caldeire i drobe gluposti. To to je sluajno rije o tisuama svjetskih
znanstvenika zapravo je samo podudarnost. Kad novine ne bi sluile samo za
promidbu, bilo namjernu bilo iz uvjerenja, evo nekoliko pravih pitanja koje
je trebalo bar postaviti Caldeiri u vezi klimatskog skepticizma:
- objasnite postojanje srednjovjekovnog toplog razdoblja;
- objasnite kako 0,037 posto, koliko ima CO, u atmosferi (od ega najvei
dio stvaraju vulkani i mora, a ljudi tek minijaturni dio) moe utjecati na
porast globalne temperature;
- objasnite podudarnost izmeu krivulja Suneve aktivnosti i promjena
temperatura koje ukazuju da svjetska temperatura varira u skladu s di
namikom Sunca, dok se tijekom dvadesetog stoljea krivulje porasta i
pada temperature ponekad poklapaju s krivuljama industrijskog razvoja,
a onda razdvajaju, dok se opet sluajno ne spoje na nekoliko godina;
- zato koristite izraz globalno zatopljenje kad su jo pri samom kraju 2007.
godine znanstvenici Amerike administracije za oceanologiju i atmosfer
ske prilike ustvrdili kako su tijekom 2007. godine pokazatelji globalne
temperature bili isti kao i prethodne. Pridodali su i to kako je taj trend
prisutan jo od 2001. godine, to je neumitno trebalo dovesti do zakljuka
da je globalno zatopljenje privremeno ili stalno prestalo;
- znate li daje Science Daily jo 31. prosinca 2009. objavio tekst pod naslo
vom: Nema rasta udjela atmosferskog ugljinog dioksida u posljednjih
160 godina, pokazuju nova istraivanja". Pisalo je da veina ugljinog di
oksida koji stvara ljudska aktivnost ne ostaje u atmosferi, nego ga apsor
biraju oceani i zemaljski ekosustavi. Da bi ustanovio raste li zaista udio
ugljinog dioksida u zraku, Wolfgang Knorr sa sveuilita Bristol (De
partment of Earth Sciences) ponovno je analizirao dostupne podatke o
414

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

atmosferskom ugljinom dioksidu i njegovim emisijama od 1850. godine.

U suprotnosti s nekim studijama, pisalo je, otkrio je da udio ugljinog di
oksida u zraku nije rastao niti tijekom zadnjih 150 godina, niti u zadnjih
pola desetljea. Njegovo istraivanje objavljeno je u asopisu Geophysical
Research Letters;
- to kaete na aferu Climategate koja je razotkrila da je skupina znanst
venika lairala podatke tako da govore u prilog globalnom zatopljenju,
u svojim porukama izraavajui oaj zbog injenice da, suprotno svim
njihovim predvianjima, globalne temperature nisu porasle u bilo kojem
statistiki znaajnom smislu u posljednjih petnaest godina ve su u padu
devet godina, to je u opreci s njihovim javnim izjavama da je trenutno
desetljee najtoplije od kada se provodi mjerenje i da je znanost global
nog zagrijavanja rijeena. Osim toga, ometali su sam proces strunog re
cenziranja, oslanjajui se na asopise koji su za recenzije njihovih radova
birali prijatelje umjesto nezavisnih znanstvenika. Uspjeno su se oslan
jali na prijateljske urednike asopisa koji su odbacivali radove iji rezul
tati nisu bili u skladu s njihovim politikim gleditem. Zalagali su se za
smjenu strunog urednika jednog asopisa, iskljuivo zato to nije dijelio
njihovu spremnost za krivotvorenje i korumpiranje znanosti u politike
svrhe. Pokrenuli su zlobnu javnu kampanju dezinformiranja i ocrnjivanja
njihovih znanstvenih protivnika preko wefr-lokacije koju su pokrenuli
uz velika sredstva. U porukama se takoer spominju njihovi napori da
obuzdaju srednjovjekovno toplo razdoblje kad su temperature bile vie
nego to su danas bez ugljinog dioksida industrijskog doba u atmosferi.

No, da. Hipnoza je potpuna, osobno ne vjerujem da je novinarka koja je ra

dila intervju namjerno pomagala kampanju lai, stekao sam dojam da doista
vjeruje u te gluposti. Tjah.
Kad smo kod geoinenjeringa, mogue je da se on doista i provodi, kad je
ve na umu i jeziku glasnogovornicima i slugama Kontrolnog sustava, ali ne
na nain i sa svrhom koja se proklamira. Mogue je da su i chemtrailovi dio
te opsene operacije. Kad god ih pogledam uvijek se sjetim kako sam prolog
ljeta poetkom kolovoza, oko est popodne leao na plai, a sunce je nemilice
prilo s potpuno istog neba. Onda su se pojavili chemtrailovi i u roku od pet
naestak minuta kako su ocrtali svoje poznate reetkaste oblike ispred sunca,
na plai je postalo nekako prohladno. Tog sam se sjetio skoro svakog dana

4 15

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

tijekom travnja i svibnja 2012. kad je bilo neobino prohladno cijelo vrijeme,
a nebo sustavno prekrivano mreama desetaka i ak stotina chemtrailova.
Geoinenjering u smislu namjernog stvaranja novog malog ledenog doba pao
mi je na pamet i kad sam proitao tekst o gaenju sjevernoatlantske struje.
Uzrok tome jest velika tragedija isputanja nafte od strane British Petroleuma
u Meksikom zaljevu.

Geoinenjering je u tijeku - unitenje Golfske struje

Autor teksta, dr. Deagle, ne smatra da se to dogodilo namjerno, ali iz cijelog
konteksta iz kojeg proizlazi ova knjiga, njegova otkria meni konano pruaju
jasan odgovor zato bi BP ba na tom mjestu uzrokovao naftnu katastrofu, a
zato su mu amerike vlasti zduno pomogle upravo na nain na koji su to
uinile. U sluajnosti te vrste ba ne vjerujem, a i temeljni principi brojnih
drugih iluminatskih operacija zorno svjedoe o njihovu nainu rada, zato bi
u sluaju BP-a, jedne od perjanica njihova sustava, bilo drugaije?
Naslov teksta iz veljae 2012. na web-siteu tano.net je glasio: ivot na
Zemlji upravo se promijenio: Sjevernoatlantska struja vie ne postoji.
Obavjetavao nas je da najnoviji satelitski podatci utvruju kako Sjevernoat
lantska struja vie ne postoji, a s njom je nestala i Norveka struja. Rije je o
sustavu termohalinske cirkulacije koji stvara Golfsku struju to kasnije prelazi
u Sjevernoatlantsku struju i njene podstruje:
Te dvije tople morske struje zapravo su dijelovi istog sustava koji nosi
nekoliko naziva, ovisno o tome gdje se u Atlantskom oceanu nalazi. Cijeli
taj sustav od kljune je vanosti za planetarni sustav regulacije topline.
Zbog njega Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu posve zaleeni, a skandi
navske zemlje nisu previe hladne za ivot. Moe se rei kako upravo taj
sustav uva cijeli svijet od jo jednog ledenog doba. Ovaj sustav term o
halinske cirkulacije na nekim je mjestima danas mrtav, dok na drugim
mjestima umire.
to se zapravo zbiva objanjeno je opisom pokusa. Ako se uzme lavor vode
i u njega utrca mlaz obojene tople vode, moi e se vidjeti granini slojevi
te struje. Ako se potom u lavor doda nafta, ona e te granine slojeve tople
vodene struje razbiti i uinkovito unititi vrtlonost. Upravo je to ono to se
dogaa u Meksikom zaljevu i Atlantskom oceanu:

416

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Cijela rijeka tople vode koja protjee od Kariba do rubova Zapadne

Europe umire zbog disperzanta nafte Corexita koji je koristila korporacija
British Petroleum zasaniranje tete, dok je Vlada am erikog predsjednika
Obame tu praksu odobrila. Priblino dva milijuna galona Corexita, plus
nekoliko milijuna galona drugih disperzanata nafte, zasluni su to je
preko dvjesto milijuna galona sirove nafte, koja je mjesecima kuljala iz iz
vora i okolnih mjesta, uglavnom potonulo na dno oceana. (...)Trenutano
ne postoji nain da se uinkovito o isti dno Meksikog zaljeva, koje je
napola gotovo posve prekriveno sirovom naftom. Uz to, nafta je protekla
istonom obalom Amerike i ulila se u sjeverni Atlantik i nema naina da
se uinkovito poisti nafta nataloena na dnu oceana. Vjerojatno je, kao
to brojna izvjea i potvruju, da nafta i dalje u golemim koliinama tee
iz mnogih mjesta na morskome dnu. To zapravo znai da, ak i kada bi
imali tehnologiju kojom bi nekako poistili debeli sloj sirove nafte koji slo
bodno tee u oceanu, to ipak ne bi bilo dovoljno da umanji tetu uinjenu
sustavu termohalinske cirkulacije u Atlantskom oceanu.
Ovaj tekst lorda Stirlinga citirao je dr. Bili Deagle iz Amerike akademije
za medicinu okolia, strunjak za okoli, dobar poznavatelj morske ocean
ografije i voditelj meunarodne talk show emisije The NutriMedical Reports.
Lord Stirling je pak radio kao savjetnik za brojne visoko tehnoloke tvrtke te
je voditelj popularne informativne mrene stranice EUROPE, a govorio je o
snimkama daljinski upravljanog podvodnog vozila u vezi kojih su se javili i
drugi strunjaci i anonimni zvidai iz zatvorenog kruga korporacija Cam
eron Ironworks, Tranocean Marine i Oceaneering International. Deagle kae da
su analize snimke koju je snimilo daljinski upravljano vozilo, a koju su izvrili
inenjeri korporacije Oceaneering International, pokazale da je protuerupcijski ureaj (Blow Out Preventer) bio preinaen i da hidraulika za njegovo
zatvaranje nije nikada ni postojala. Korporacija British Petroleum znala je da
to naftno polje sadri opasno visoke razine metana i sumporovodika, kao i
tlakove koji prelaze bilo koju danas poznatu tehnologiju ventila. Curenje se
nastavilo du napukle linije rasjeda od podruja izvora Macondo.
Doktor znanosti Gianluigi Zangari s Instituta Frascati, teoretski fiziar
koji je godinama radio u skupini znanstvenika koji su pratili Krunu struju
Meksikog zaljeva i njezin doprinos sustavu termohalinske cirkulacije koji st
vara Golfsku struju to kasnije prelazi u Sjevernoatlantsku struju i njene podstruje, analizirao je razlaganje Krune struje, koje je, od svibnja do 12. lipnja
2010. prikupilo est satelita. Slijedi citat iz Deagleovog teksta:
4 17

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Tijekom nekoliko slijedeih tjedana konano je dokazano da se Golsfka

struja, uz p a d temperature oceana od 10C, zaustavila kod 47 meridi
jana, a vidljivo je izgubila i na brzini i energinosti, tako da je, sada,
satelitom bilo mogue izmjeriti sam o treinu njena puta preko Atlantika.
Kako je to napomenuo dr. Zangari, ovo nije efekt leptira nego efekt slo
na, a uz koliinu osloboene nafte, prirodnog sustava koji je milijunima
godina upravljao svjetskom klimom sada vie nema. Zbog poveanja tem
perature mora u Meksikom zaljevu od 7C do kraja srpnja zamijenio ga
je umjetan sustav u kom e je Kruna struja posve odvojena od Floridske
struje koja prelazi u Golfsku struju.
U svom je izvjeu od 12. lipnja 2010., objavljenom u lanku jednog
asopisa, Centar za istraivanja s podruja astrodinamike iz savezne
drave Colorado ( CCAR) iznio podatke koji su se slagali s podatcim a
Nacionalne uprave za ocean i atmosferu ( NOAA) i podatcim a koje su
prikupili ameriki mornariki sateliti. Ta je uivo prikazivana karta sa
satelitskim podatcim a kasnije na serverima CCAR-a promijenjena, i dr.
Zangari nam je poslao mail u kom e je rekao kako je razlog tome lairanje
podataka te da tu injenicu ne moe logiki objasniti. Vratio se prouiti
podatke NOAA-e i Amerike mornarice od tog istog i kasnijih datuma te
je, poetkom kolovoza, objavio kako podatci CCAR-a vie nisu pouzdani
te da nije promijenio svoje zakljuke u svezi s prirodom ili opsegom oz
biljnih posljedica. Zakljuio je d a je nuna posljedica ove katastrofe glacijacija (zaleivanje) koja napreduje za sada nepoznatom brzinom (...)
Citirali smo dr. Gianluizija Zangarija koji je prvi otkrio tetu uinjenu
sustavu termohalinske cirkulacije: Kako se vidi iz karata temperature
povrine mora i karata reljefa morskog dna, Kruna se struja p o prvi put
ralanila oko 18. svibnja i pritom je stvorila vrtlog koji se okree u smjeru
kazaljki na satu, a koji je jo uvijek aktivan. Do danas ta se situacija
pogorala do toke u kojoj se vrtlog potpuno odvojio od glavne struje i
time posve unitio Krunu struju (...) Razumno je predvidjeti opasnost od
toga da bi razbijanje jedne (takve) kljune tople struje kakva je Kruna
struja moglo stvoriti lananu reakciju nepredvidivih opasnih pojava i ne
stabilnosti uzrokovanih jakim neravnomjernosti koje bi mogle ozbiljno
utjecati na dinamiku termoregulacijskog djelovanja Golfske struje na
globalnu klimu.
Golema koliina sirove nafte, koja svakim danom sve vie raste i pokri
va nevjerojatno golemo podruje, izvrila je, rastoivi granine slojeve
tijeka tople vode, ozbiljan utjecaj na cjelokupni planetarni sustav ter4 18

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

moregulacije. Kruna struja u Meksikom zaljevu je, prije mjesec dana,

prestala postojati, a najnoviji satelitski podatci jasno pokazuju da VIE
NEMA ni Sjevernoatlantske struje te da se Zaljevska struja poinje raspa
dati priblino 250 milja od otonog niza Outer Banks u saveznoj dravi
Sjeverna Karolina. Sustav termohalinske cirkulacije, u kom e topla mor
ska struja protjee kroz mnogo hladniji i mnogo vei ocean, utjee na at
mosferski sloj iznad struje ak i do visine od 7 milja. Nedostatak ovog
uobiajenog efekta u istonom Sjevernom Atlantiku naruio je ovog ljeta
uobiajen tijek atmosferske mlazne struje prouzroivi neuveno visoke
temperature i suu u Moskvi (40C), poplave u Srednjoj Europi te visoke
temperature u veini Azije i masivne poplave u Kini, Pakistanu i ostalim
dijelovima Azije.
Najnoviji podatci i dalje pokazuju umiranje cijelog sustava term oha
linske cirkulacije u Atlantskom oceanu. To ukazuje na injenicu da su
disperzanti doveli do toga da je nafta ostala, no, ispod povrine mora,
te se, prem a najveem broju izvjea, gotovo cijela koliina nafte (80%)
zadrala dugo nakon to je naftna katastrofa British Petroleuma zapoela.
Budui da danas ne postoji nain uklanjanja nafte koja slobodno tee p od
morem na dubinama ak i do jedn e milje, prirodno je da e i dalje utjecati
na bilo koji prirodni oporavak sustava termohalinske cirkulacije.
to to, dakle, znai? Od naftnog vulkana British Petroleuma, koji je
eruptirao 20. travnja 2010., nasilno mijeanje godinjih doba, propadanje
uroda te vee sue i poplave na raznim mjestima postale su svakodnevne
vijesti. Taj je vulkan, rijeima dr. Zangarija, unitio sustav koji je ureivao
svjetsku klimu. Geolog i klimatolog dr. sc. Mike Coffman i klimatolog dr.
sc. Tim Bali potvrdili su da su ti podatci toni te da vie nije mogue
izbjei ledeno doba, golemu promjenu klime i glad. Vidimo da je Rusija,
zahvaena krizom gladi, zaustavila svaku prethodno ugovorenu isporuku
itnih usjeva i veinu uroda uobiajene hrane. Golfska struja i s njom
povezane struje zapravo su MRTVE.
Takva promjena moe imati dramatine posljedice za ljudsku civilizaciju,
budui da ekoloki slom dovodi do globalnih posljedica. Trenutni satelitski
podatci o temperaturama povrine mora pokazuju da se hlaenje koje pre
thodi ledenom dobu i dalje nastavlja. Novo bi ledeno doba, pie dr. Deagle,
u sluaju naglog poetka ubilo dvije treine ljudi ve tijekom prve godine, a
polaganiji bi poetak vjerojatno ubio priblino isti broj ljudi, no za to bi mu
trebalo nekoliko godina.
419

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Sjelo je na mjesto emu je zapravo sluila naftna diverzija BP-ja u

Meksikom zaljevu, tj. isputanje nafte i potom saniranje tete kemijskim
tvarima koje su naftu gurnule u dubinu. ini mi se da cilj nije bio samo na
pad na biosferu, jer bi se u tu svrhu nafta mogla ispustiti bilo gdje. Ako je sve
navedeno tono onda su klimatski ekstremi koji se sustavno pripisuju global
nom zatopljenju uzrokovanom ovjekovom aktivnou zapravo posljedica
geoinenjeringa Zemlje u smjeru globalnog zahlaenja koje tajno provode
iluminati chemtrailovima i operacijama poput ove u Meksikom zaljevu.
Nemam puno sumnje da se nad naim Planetom provodi geoinenjering s
ciljem stvaranja globalnog zahlaenja, vjerojatno s ciljem poticanja global
nih nemira i davno proklamiranih ciljeva smanjena populacije. Apsurdno, ali
povod za to je izmiljeno globalno zatopljenje, a posljedice hlaenja Zemlje
pripisat e se klimatskim promjenama koje e biti proglaene posljedicama
globalnog zatopljenja. Volio bih da sam u ovim razmiljanjima potpuno u
krivu.

Bill Gates navija za chemtrailove

Kako bi se moj zakljuak cementirao, krajem svibnja online tiskovina
Natural News, a potom i hrvatski portal Index.hr prenijeli su vijest da se, u
svrhu sprjeavanja globalnog zagrijavanja, troe milijarde dolara za sprejanje
atmosfere sitnim esticama zbog navodne potrebe odraavanja Suneve svjetlosti natrag u svemir, a time i hlaenja Planeta. Promoviranje takvih ideja chemtrailinga - financira nitko drugi do Bill Gates, zvan i gospodin Cjepivo.
Britanski Guardian izvijestio je da je Gates potroio nebrojene milijune dolara
iz svog osobnog bogatstva za financiranje istraivanja u geoinenjerskim pro
gramima poput prouavanja koliko kota da se svake godine nebo, na visini
od 48 kilometara, prekrije sitnim esticama sumpornog dioksida, otrovnog
industrijskog nusprodukta povezanog s ozbiljnim dinim bolestima. Sjetimo
se ideja dr. Caldeire.
Gates i mala skupina saveznika (suosniva Skypa Niklas Zennstrom i
vlasnik Virgin Groupa, Sir Richard Branson), troe ogromne koliine nov
ca pokuavajui progurati geoinenjering irom svijeta, tvrdei da e, ako
drave poput SAD-a ne smanje emisiju staklenikih plinova u ogromnim
koliinama, biti potrebno rasprivanje toksinih otrova u atmosferu da se
osujeti nadolazea katastrofa. (Eto objanjenja zato SAD nisu potpisale spo
razum u Kyotu - da bi stvorile povod za ovakve argumente).

4 20

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Studija o geoinenjeringu
Dokaze o planu globalnog klimatskog geoinenjeringa
nudi i veliko istraivanje iz 1992. koje su sponzorirali
Nacionalna akademija znanosti (NAS) SAD-a, Naciona
lna akademija inenjerstva SAD-a i Institut za medicinu
SAD-a po narudbi Kongresa SAD-a, naslovljeno Pravila
uinka staklenikogzatopljenja: suzbijanje, prilagodba i zn
anstvena baza - Panel o pravilima implikacije staklenikog
zatopljenja. Ono prua obilje dokaza o planiranju
geoinenjerskih pothvata, sa zakljukom da je isputanje
kemijskih supstanci u atmosferu iz komercijalnih i vojnih
zrakoplova najjeftiniji i najbolji nain poveanja refleksije Studija iz 1992.
Sunevih zraka u svrhu pokuaja smanjenja globalnog koja sadri planove
zatopljenja i klimatskih promjena, te da se zbog raznih o geoinnjeringu
zakona i regulativa cijeli projekt treba drati dalje od oiju koji ukljuuju
c h e m tra ilo v e
javnosti.
Detaljno se opisuju preferirane metode geoinenjeringa
za smanjenje staklenikih plinova:
Nekoliko opcija geoinenjerstva ini se da posjeduje znatan potencijal za
neutralizaciju globalnog zagrijavanja i smatramo da su dosta jeftinije od
drugih predstavljenih opcija. (...) Ove e opcije svakako biti potrebne ako
doe do staklenikog zagrijavanja, do klimatske osjetljivosti na vrhuncu
raspona objanjenog u ovom izvjeu te ako svi ostali napori ograniavanja
emisije staklenikih plinova podbace. (...) Prvi skup geoinenjerskih opcija
zaklanjao bi nadolazee Sunevo zraenje esticama praine ili ae u
orbiti oko Zemlje ili u njenoj atmosferi. Drugi skup mjera sastojao bi se
od mijenjanja koliine oblaka poveanjem kondenzacije njihove jezgre
putem paljivo kontroliranih emisija estica. (...) Poto sam o malen dio
Sunevog zraenja uspije doi do Zemljine povrine, predloeno poveanje
refleksije bilo bi uinkovitije obavljati na veim visinama u atmosferi. (...)
Postavljanje ovakve zavjese u atmosferu ili nisku Zemljinu orbitu (...)
moglo bi ukljuivati mijenjanje koliine i karakteristike naoblake, m o
glo bi zauzeti form u konstantnog prekrivaa ili bi moglo biti podijelje
no u mnogo o gledala, odnosno oblaka praine. (...) Praina aerosola u
(...) modelu (Ramaswamyjevom i Kiehlovom, op. K.M.) distribuirana je
izmeu 10 i 30 km u stratosferu, jedn ako preko cijelog Planeta.

421

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Snimka jugoistonog dijela SAD-a od 24.01.2004., 'zam etenog' c h e m tra ilo v im a .

A evo i kako je zamiljeno da se aerosolne estice dostavljaju u atmosferu:

(...) Emisije estica 1 posto mase goriva komercijalne zrakoplov neflote na
visinama izmeu 1 2 - 3 0 km za vrijeme od 10 godina promijenili bi plan
etarnu refleksiju dovoljno da neutraliziraju efekte udvostruavanja CO,.
Oni predlau da se podeavanje sustava izgaranja motora komercijalnih
letova na nain da vie sagorijevaju na veim visinama moe napraviti sa
zanemarivim gubitkom. (...) Ako jedan posto zrakoplova leti iznad 12 km
visine i emitira au potrebna e masa estica biti izbaena u atmosferu
tijekom desetogodinjeg razdoblja. (...) Meutim, trenutni komercijalni
letovi rijetko lete iznad 12 km, a ivotni vijek estica na trenutnim op
erativnim visinama e biti puno krai od 10 godina. (...) Alternativna
mogunost je jednostavno unajmiti komercijalne zrakoplove da raznose
prainu do svoje maksimalne visine leta gdje e je potom distribuirati. (...)
U 1987. godini dom ae zrakoplovne kompanije prevele su 4.339 milijuna
422

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KAR BO N SKA VALUTA

tona po milji tereta, s ukupnim prihodom teretnog prom eta od 4.904 mili
juna dolara (US Bureau o f the Census, 1988.). To ukazuje na trokove od
neto vie od 1 dolara po toni p o kilometru za prijevoz tereta. Ako misija
distribucije praine zahtijeva protuvrijednost od 500 milja leta (oko 1,5
sati), cijena za isporuku praine je 500$/t. Ako je potrebno dostaviti 1010
kg praine svakih 83 dana, biti e potrebno pet puta vie ukupnog broja
tona po milji od 1987. godine. (...) Moda najvee iznenaenje ove an a
lize su relativno maleni trokovi implementacije nekih geoinenjerskih
opcija.
Iz dokumenta je vidljivo da su o metodama geoinenjeringa na tragu onih
koje vidimo na nebu iznad sebe znanstvenici raspravljali prije 20 godina te da
je opcija izbacivanja kemikalija u atmosferu iz zrakoplova iznenaujue jeftina,
kao i da je potpuna implementacija ovakvih opcija geoinenjeringa mogua
kroz najkasnije dvije godine od dana odluke. Chemtrailovi su se diljem svi
jeta poeli pojavljivati krajem 1990-tih, to znai da je bilo dovoljno vremena
za razvijanje i usavravanje tih
tehnologija.

tvrde da
razne regulative, ekoloki za
koni i sline prepreke direktno
sprjeavaj u poduzimanj e koraka
protiv opasnosti koje nam, zbog
klimatskih promjena prijete
direktno i indirektno, a namjer
an geoinenjering, odnosno
ljudski voena manipulacija
Zemljinih klimatskih sistema
vjerojatno je ta alternativa1'. Na
kraju dokumenta zakljueno je
da je najuinkovitiji nain bor
be protiv globalnog zatopljenja
pricanje reflektirajuih smjesa
aerosola u atmosferu, koristei
komercijalne, vojne i privatne
zrakoplove. Tim globalnim at
mosferskim titom, od spojeva
aerosola od aluminijevih i bari- Raspriva kemikalija na zrakoplovu
423

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

jevih oksida, poveala bi se refleksija Planeta, a ta je metoda, zakljueno je, i

najisplativija i dala bi najbolje rezultate. Provodila bi se u tajnosti kako bi se
izbjegli problemi oko zatite okolia i slinih regulatornih neprilika. Kao to
vidite, ti deki smatraju da su oni iznad svakog zakona.
Godine 1992. ameriki Kongres je naruio tu studiju, a u studenom 2011.
mediji su bili preplavljeni vijeu da su znanstvenici Bijele kue priznali
kako se atmosfera tretira solima barija, aluminij evim dioksidom i drugim
otrovnim spojevima u sklopu tajnog projekta kojim se manipulira atmos
ferom pomou zrakoplova koji na nebu ostavljaju trag. Vjerujem da je to
priznanje samo dio promidbene kampanje u ijem tajmingu je dolo vrijeme
da se ljude obavijesti kako bi se naviknuli na nove okolnosti.
Normalen sonen dan
nad Rokavom,.

Internetom je do
mene dolutala
prezentacija na
slovenskom sa
satelitskim snimkama
istog neba iznad
E u ro p e ...

424

... i neba u dane

zapraivanja. Neke
sam izabrao za
knjigu.

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U kontekstu provoenja klimatskog geoinenjeringa od strane Elite zan

imljivo je spomenuti prijedlog Zakona u SAD-u iz 2009. godine, pod ifrom
S.601 koji poziva na otvaranje ministarstva za manipulaciju vremenskim pri
likama. Sponzor ovog prijedloga je John D. Rockefeller. U samom uvodu u
predstavljanje Zakona stoji da se eksperimenti za manipulacijom vremenskim
prilikam a odvijaju diljem svijeta ve godinam a, pa i u SAD-u, no izraavaju
zabrinutost zbog smanjenja sredstava za ovakve akcije i pozivaju da se pro
gram mijenjanja klimatskih prom jena stavi p od zakonsku regulativu.
Sumirajmo: iluminatska organizacija IPCC organizira radne skupine za
geoinenjering; iluminatska tvrtka BP naftom unitava sustav odravanja
topline na sjevernoj polutki; iluminatski operativac Bill Gates eli financirati
chemtrailove u svrhu globalnog zahlaenja; iluminatski operativac Rockefell
er eli ministarstvo za manipulaciju vremenskim prilikama. Onda pogledam
u nebo prepuno mlijeno-bjelkastih nijansi te usred svibnja zakopam jaknu
jer mi je prohladno. Vidim li ja ovdje iste zakljuke kao i vi?

Unutranjost zrakoplova kojim se isputaju c h e m tra ilo v i

426

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA K AR BO N SKA VALUTA

Smrt obine elektrine arulje

Raspon razloga za propagiranje te lai je irok, a izmeu ostalog globalno
zatopljenje je bilo i isprika da neizabrane vlasti izvan zakona stave stare, jeft
ine, uinkovite dobrosvjetlee arulje. I neotrovne.
Zato? To je pravo pitanje, jer europski birokrati nikad nita ne rade bez
pravog razloga, u smjeru iluminatskog plana. A pogotovo kad im je do neeg
toliko stalo kao to je to uvoenje tzv. tednih arulja. Obrazloenje koje su
ponudili jest da klasine arulje s volframovom niti i cijenom od tri kune
troe previe energije, a proizvodnja energije unitava okoli. Umjesto njih,
nametnuli su zelene arulje, sve na temelju Velike lai da ljudska aktivnost
podie globalne temperature i da je ovjek uzrok globalnog zatopljenja koje
je sada preimenovano u klimatske promjene jer temperature padaju iz go
dine u godinu. Klasine arulje koje su pouzdano sluile od otkria elektrine
energije odmah su zabranjene u Europi i Australiji, a postupno e se povlaiti
s trita i u Sjevernoj Americi i Rusiji od 2012.
Za poetak, svjetlost koju stvaraju tedne arulje daleko je inferiornija
od svjetlosti arulja koje zamjenjuju. Osim toga, te arulje sadre smrtonosni
otrov, ivu, i to u tolikoj mjeri da na upozorenjima o tome to raditi ako raz
bijete jednu od njih samo to ne pie da napustite kuu. to li e biti kad e se
milijarde takvih arulja morati zbrinjavati iz godine u godinu? tedne arulje
takoer oslobaaju otrovne kemikalije i zraenje izuzetno tetne po ljudsko
zdravlje pa se mnogi ljudi osjeaju bolesno kad su izloeni njihovoj svjet
losti. U izvjetaju Alab Laboratorya iz Njemake stoji da te arulje stvaraju
kancerogene otrove te da bi ih trebalo drati to je mogue dalje od ljudskog
okruenja. Dalje pie: Budete li ih koristili, radite to rijetko i u prostorima s
dobrom ventilacijom i nikako u blizini glave. Moda nije tako loe ni sjediti
u mraku.
Strunjaci berlinskog laboratorija Alab ustanovili su da ekoloke kompak
tne fluorescentne arulje (tzv. tedne) arulje im se upale ponu isputati
kancerogene kemikalije kao to su fenol, naftalin i stiren. Fenol iz arulja u
organizam dospijeva disanjem, a njegova vea koncentracija moe iritirati
sluznicu i izazvati probleme sa srcem i dinim putovima. Upozorili su da bi
njihovo koritenje, zbog emitiranja otrovnih tvari, moglo biti naroito tetno
ako arulje rade cijelu no u blizini djetetove glave ili ako uz njih dugo itate.
Zato se u izvjeu savjetuje ne drati ih upaljenima dulje vrijeme, posebno ne
blizu glave.

427

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Peter Braun, sudionik istraivanja u laboratoriju Alab, rekao je: Takve

kancerogene supstance vano je drati to dalje od ljudskog okruja i ne bi
ih trebalo koristiti u prostoru koji se ne provjetrava, a isto je upozorio An
dreas Kirchner iz Federacije njemakih inenjera dodavi da ih ne bi treba
lo koristiti, a definitivno ne blizu glave. Abraham Haim, profesor biologije
na Sveuilitu u Haifi u Izraelu rekao je da te arulje mogu uzrokovati veu
stopu raka dojke te da je plavije svjetlo koje isijavaju kompaktne fluorescentne
arulje vrlo slino dnevnom svjetlu pa remeti tjelesnu proizvodnju hormona
melatonina vie od tradicionalnih arulja sa arnom niti koja daje ue sv
jetlo. Udruenje za borbu protiv migrene upozorilo je da mogu uzrokovati
migrene, a specijalisti za njegu koe su ustvrdili da njihova intenzivna svjetlost moe pogorati niz postojeih problema s koom. Toliko o zdravlju. A
tednja?
tedne arulje svakako nisu tedne prema depu jer jedna kota 50-70
kuna. Ali ni prema struji. Laiki reeno, povuku puno struje dok se plin zagrije,
pa zapravo troe manje energije samo ako gore kontinuirano, a ne ako se pale
i gase (to je upravo ono to radimo u sobama). Osim toga, za jednak osjeaj
osvjetljenja treba tednom aruljom proizvesti dvostruko vei svjetlosni tok
mjeren u luxima od onog proizvedenog klasinom aruljom. Ima jo: tedna
arulja nije pogodna u poslovima gdje je potrebno dobro raspoznavanje boja;
za proizvodnju tedne arulje treba utroiti znatno vie materijala, energije
i vremena nego za proizvod
nju klasine arulje; prob
lem zbrinjavanja istroene
tedne arulje kao otpada
mnogostruko je vei od prob
lema zbrinjavanja istroene
obine arulje; tedne arulje
traju dulje, ali ne tamo gdje
se svjetiljka esto pali i gasi
gdje je osvjetljenje potrebno
kratkotrajno (hodnici, ku
paonice, podrumi, smonice,
spremita, stepenita) jer se
vijek trajanja tedne arulje
Usporedba klasinih arulja sa'tednim a'koje
drastino skrauje kad se
stvaraju niz poremeaja, do glavobolje do
esto pali i gasi.
problema s koom

4 28

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Nedavno sam u Samoboru vidio Slovence koji kod nas kupuju pune kutije
arulja. Oni su u EU, a tamo ih vie nema. Zahvaljujui poltronima, koji se
prave da su vlast, za koju godinu emo mi kupovati jeftine i zdrave arulje u
Bosni ili Srbiji (dok njima njihovi poltroni ne uvedu europsku diktaturu).

Globalno zatopljenje i globalna valuta

U asopisu Nexus objavljen je tekst Tehnokracija, karbonska valuta i pa
metne mree Patricka M. Woorda. itajui njega prvi put sam uoio dublju
razinu plana tj. vezu izmeu nasilnog implementiranja ideje o globalnom
zatopljenju (koja zapravo u sebi sadri ideju da je svatko od nas neprijatelj
Planeta i da je troenje energije neka vrst zloina) i globalne elektronike
valute. Woord pie da oni koji smatraju da e ameriki dolar zamijeniti neka
nova svjetska valuta moda razmiljaju u preuskim okvirima. Zapravo je
namjera uvesti potpuno novu vrst valute koja e biti globalna i koja e zami
jeniti sve papirnate valute i potpuno promijeniti tj. centralizirani ekonom
ski sustav. Ona ve ima i ime: karbonska valuta. Bit e potporni stup novom
ekonomskom sustavu koji se nee zasnivati na cijeni ve na energiji (njezinoj
proizvodnji i potronji).
Mali korak prema tom cilju su vijesti poput: vedska alje gotovinski no
vac u povijest u kojoj je pisalo da vedska ne misli uvesti euro nego u pot
punosti ukinuti papirnati novac i uvesti virtualnu valutu. Ukidanje valute,
pisalo je, potaknuto je i izrazitim porastom pljaki i kraa, a "averzija prema
gotovini poela se intenzivnije osjeati prole jeseni kada se dogodila jedna od
najspektakularnijih pljaki u naoj zemlji uope. Lopovi su se helikopterom
spustili na krov vozila koje je transportiralo novac i odnijeli kruna u milijun
skom iznosu. Od tada se u javnosti sve ee uju glasovi za uvoenjem tzv.
virtualne valute, objasnio je Jonas Milton iz Sredinje banke u Stockholmu.
Mos mislit. Puca ljudima ona stvar za banku. Drugi strunjak je rekao da oni
koji iskljuivo plaaju gotovinom najee imaju razloga i neto skrivaju.
Uobiajeni argumenti za ukidanje fizikog novca su da je nespretan za ru
kovati, teak, prljav, da ne ostavlja trag kad se njime rade financijske tran
sakcije. Dok u SAD-u novanice i kovanice jo uvijek predstavljaju 7 posto
ukupne ekonomije, u vedskoj - koja je, prema Svjetskom ekonomskom fo
rumu, prole godine bila najuspjenija u Izvjetaju o globalnoj informatikoj
tehnologiji - gotovina je jo rjea. vedska je bila i prva zemlja koja je uvela
novanice, daleke 1661., a sad e biti prva koja e ih ukinuti. Ba zanimljivo
kako se povijest vrti u krugu. U mnogim vedskim gradovima javni autobusi

429

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ne primaju gotovinu; mali ali rastui broj poslova prima samo kartice; neki
bankovni uredi u potpunosti su se prestali koristiti gotovinom; ak se u ne
kim crkvama prilozi mogu davati karticom. Svijet bez gotovine dovodi nas u
pravu ovisnost o kontrolnom sustavu. Znate o emu priam ako vam bar jed
nom ureaj na blagajni nije htio prihvatiti karticu. Tada ste imali alternativu.
A u budunosti bez gotovine? Osim toga, drutvo bez gotovine je drutvo
koje ima problema s privatnou. No, to je privatnost i bivanje pod stalnim
nadzorom uz takve beneficije kao to su poveanje sigurnosti, pad korupcije,
pad sive ekonomije i pad kriminala, pitam vas ja? Da ne spominjem propast
depara.
No, i takva elektronska valuta samo je prelazna stepenica. Vrli novi svijet
bit e zasnovan na ugljinom dioksidu tj. lai da ovjek (proizvodnjom en
ergije za ivot) proizvodi COn koji uzrokuje klimatske promjene. U bliskoj
budunosti predviam brojne pokuaje da se nova karbonska valuta predstavi
kao konani odgovor na globalne pozive za smanjenje siromatva, kontrolu
populacije, kontrolu nad okoliem, globalno zatopljenje, raspodjelu energije i
sveobuhvatnu raspodjelu ekonomskog bogatstva. Nekom udnom sluajnosti,
ona e zahtijevati i autoritarnu sredinju kontrolu nad svim aspektima naih
ivota, od kolijevke do groba.
Karbonska valuta, pie Woord, temeljit e se na redovitoj raspodjeli
raspoloive energije ljudima u svijetu. Ne upotrijebi li se u odreenom vre
menskom razdoblju, valuta e istei (poput mjesenih minuta u vaoj pret
plati za mobitel) tako da isti ljudi mogu primiti novu raspodjelu na temelju
novih kvota za proizvodnju energije za sljedee razdoblje. Budui da lancem
opskrbe energijom ve dominira svjetska elita, uspostavljanje kvota za proiz
vodnju energije ograniit e koliinu karbonske valute u bilo kojem danom
trenutku. Takoer, prirodno e ograniiti proizvodnju, proizvodnju hrane i
kretanje ljudi. Lokalne valute e neko vrijeme ostati u igri, meutim s vre
menom e nestati i biti potpuno zamijenjene karbonskom valutom, slino kao
to je euro tijekom vremena zamijenio pojedinane europske valute.

Ideja tehnokracije
Korijeni drutvenog pokreta zvanog tehnokracija, s njegovim obraunskim
sustavom koji se temelji na energiji, mogu se pronai jo u 1930-ima, kada ga
je skupina inenjera i znanstvenika ponudila kao rjeenje za Veliku depresiju.
Glavni znanstvenik u pozadini tehnokracije bio je M. King Hubbert, geolog
koji e kasnije (1948.-1956.) iznijeti sada slavnu teoriju vrne proizvodnje

4 30

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA K AR BO N SKA VALUTA

nafte. Hubbert je ustvrdio da e otkrie novih rezervi energije i proizvodnja

energenata u jednom trenutku biti nadmaeni potronjom i stoga naposljetku
uzrokovati ekonomski i drutveni kaos. Zvui ba kao netko tko bi mogao
pouavati geofiziku na Sveuilitu Columbia i primiti mnoge poasti poput
Rockefellerove nagradu za javnu slubu 1977. godine. (U iluminatskom novogovoru to znai: za slubu Eliti). Gle, sve se to doista i zbilo!
Godine 1933. Hubbert i Howard Scott ustanovili su organizaciju zvanu
Tehnokracija d.d. (od grkih rijei techne, to znai vjetina, i kratos, to
znai vladavina. Prema tome, to je vladavina vjetih inenjera, znanstvenika
i tehniara, za razliku od vladavine izabranih dunosnika.) 1934. objavili su
knjigu Teaj o tehnokraciji (Technocracy Study Course) od koje potjee veina
modernih tehnokratskih razmiljanja. Integralni dio tehnokracije bio je implementiranje ekonomskog sustava zasnovanog na raspodjeli energije umjesto
na cijeni. Predloili su zamjenu tradicionalnog novca energetskim kreditima.
Bio je to prvi nagovjetaj pokreta za ouvanje okolia u SAD-u (stvorenog i
od samog poetka manipuliranog od strane Rockefellera i kvadre), a ideja o
smanjivanju potronje karbonskih goriva zbog navodnog globalnog zatopljen
je u stvari je proizvod rane tehnokratske misli.
Tehnokratsko rjeenje djelotvornosti drutva jest raspodjela raspoloive
energije i mjerenjem potronje kako bi se pronalo stanje ravnotee. Ideja je
bila da graani dobiju energetske certifikate kako bi sudjelovali u ekonomi
ji: ...[energetski certifikati] izdaju se individualno cjelokupnom odraslom
stanovnitvu...; Podaci o prihodu pojedinca i njegovoj stopi potronje uvat
e se u Distribucijskoj sekvenci, tako da Distribucijskoj sekvenci bude jed
nostavno u svakom trenutku utvrditi saldo odreenog potroaa...; Pri
likom kupnje bilo dobara ili usluga pojedinac predaje energetske certifikate
koji glase na njegovo ime i ispravno su ovjereni i potpisani...; Jedna jedina
organizacija upravlja i vodi itav drutveni mehanizam. Ista organizacija ne
samo da proizvodi nego i distribuira sva dobra i usluge... Jedna, jedina orga
nizacija? Hm, zvui nekako poznato.
Dvije glavne razlike izmeu novca zasnovanog na cijeni i energetskih cer
tifikata su u tome to novac pripada njegovom nositelju, dok su certifikati in
dividualno registrirani na svakog graanina, ali mu ne pripadaju. Novac traje,
a certifikati istjeu. Ovo drugo bi, oito je, potpuno sprijeilo bilo kakav oblik
tednje ljudi i vjerojatno kao posljedicu potpuno ukinulo privatno vlasnitvo.
Pokret tehnokracije je i danas vrlo iv (njihove ideje jo i ivlje), pa je 2005.
utemeljena Mrea europskih tehnokrata (Network of European Technocrats,
NET) kao autonomni istraivaki i drutveni pokret iji je cilj istraivati i raz
431

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

vijati kako teoriju, tako i izgradnju tehnokracije te implementirati globalnu

energetsku politiku. S obzirom na vezu izmeu pokreta za ouvanje okolia,
globalnog zatopljenja i tehnokratskog koncepta energetskih certifikata, moglo
bi se oekivati da e ta zajednica predloiti karbonsku valutu. To se i dogo
dilo.

Karbonska valuta je ve u medijima

Godine 1995. Judith Hanna u lanku Prema globalnoj karbonskoj valuti
u znanstvenom asopisu New Scientist napisala je: Predlaem da se postavi
globalna kvota za godinje sagorijevanje fosilnih goriva te da je se ravnomjer
no raspodijeli na sve odrasle osobe u svijetu.
2006. je prestini Harvard International Review objavio lanak Nova valu
ta u kojem je pisalo: Onima koji ele usporiti globalno zatopljenje najbolje
bi bilo da krenu smjerom stvaranja jakih nacionalnih karbonskih valuta. (...)
Globalno zatopljenje smatra se pitanjem ouvanja okolia, meutim najbolje
upute nee se pronai u kanonu zakona ouvanja okolia. Sveprisutnost ug
ljika u svjetskom gospodarstvu zahtijeva da svaki reim koji eli ograniiti
emisije uzme u obzir troak. Doista, trgovanje emisijama bilo je bog i batina
jer je najvie reagiralo na troak. A budui da je trgovanje karbonskim emisi
jama slinije trgovanju valutama nego eliminiranju zagaenja, kreatori poli
tika povezanih s trgovinom i financijama trebali bi paziti na nain upravljanja
tritem karbonskim emisijama.11Autori su zakljuili da je nakon sedam go
dina prianja pria i pogrenih analogija, meunarodni sustav kontrole nad
ugljikom krenuo, iako pokusno, produktivnim putem.
Godine 2006. tadanji britanski ministar za okoli na godinjem preda
vanju i debati britanske Komisije za reviziju bez ustezanja je rekao:
Zamislite zemlju u kojoj je ugljik postao nova valuta. U kojoj sa sobom
nosimo bankovne kartice koje na sebi imaju pohranjene i funte i karbonske
bodove. Kada kupujemo elektrinu energiju, plin i gorivo, koristimo svoje kar
bonske bodove, jednako kao i funte. Kako bi pomogla u smanjivanju karbon
skih emisija, vlada mora ograniiti koliine ugljika koji se moe koristiti.
2007. New York Times objavio je lanak Hannah Fairfield pod naslovom
Kada ugljik postane valuta. Ona je otvoreno napisala: Da bi izgradili trite
ugljikom njegovi zaetnici moraju stvoriti valutu karbonskih bodova kojima
e sudionici moi trgovati.
9. studenog 2009. godine britanski Telegraph objavio je lanak pod naslo
vom Svima u Britaniji mogla bi biti dodijeljena osobna karbonska kvota:

432

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

...uvoenje individualnih karbonskih kvota za svaku osobu bit e najdjelot

vorniji nain za ostvarivanje ciljeva smanjenja emisija staklenikih plinova. U
sklopu toga ljudima bi se dodijelio jedinstveni broj koji bi pokazali prilikom
kupnje proizvoda koji pridonose njihovom ugljinom otisku, kao to su, na
primjer, gorivo, zrakoplovne karte i elektrina struja. Kao kod bankovnog
rauna, izvod s rauna slao bi im se svakog mjeseca kako bi im se pomoglo
da prate to troe. Kada bi njihov karbonski raun doao do nule morali bi
plaati da dobiju nove bodove.
I u na medijski prostor, za sad vrlo srameljivo, prodiru iste ideje. U Splitu
je u srpnju 2012. odran dogaaj pod naslovom: Energetska Valuta - Prva
Meunarodna konferencija o drutvenoj transformaciji1' na temu, reeno je,
monetarne reforme i alternativne valute. Zanimljivo, pomislio sam, i upalio
svoje naoale za itanje izmeu, ispod i iza redaka.
Evo teksta kojim je konferencija najavljivanja, uz pokoji skromni komen
tar ovog pisca: Sve je vie ljudi kojima je kristalno jasno da je nepoten i
zastarjeli monetarni sustav baziran na dugu primarni uzrok veine proble
ma na ovoj planeti. (To je svakako tono, a dok ovo itam sve mi se ini da
je i sam spomenuti monetarni sustav dio igre p roblem -reakcija-rjeenje. Prvi
korak, s tvaranjeproblem a, je iza nas, op. K.M.) Sasvim je oigledno da ov
jeanstvo mora promijeniti novac kojim se koristi, novac je logini klju cijele
ekonomije. (Ovdje smo u drugom koraku koji trai reakciju, op. K.M.) Mone
tarna reforma koja e uskoro nastupiti, (Eto nas i u treem koraku, rjeenju,
op. K.M.) trenutno se zasniva na istraivanju i eksperimentiranju u potra
zi za izvedivim projektima boljih, potenijih i prije svega odrivih valutnih
sustava. Energetska Valuta - Prva Meunarodna Konferencija O Drutvenoj
Transformaciji, inicijativa je koju pokreu organizacije The 40 Foundation,
New Economics Foundation i Global Round Table. Cilj odravanja dogaaja je
prouavanje alternativnih monetarnih sustava plasirati unutar glavne struje
ekonomskih razmiljanja i ubaciti globalnu monetarnu reformu u politiki
dnevni red. Aktualna svjetska financijska kriza probudila je interes za global
nom monetarnom reformom. Evolucija prema odrivom i socijalno praved
nom globalnom gospodarstvu postat e mogua tek nakon to se eliminiraju
temeljni uzroci sustavnih ekonomskih neuspjeha. No na koji nain bi trebalo
reformirati monetarni sustav? Kakav bi trebao biti novi novac, u koju svrhu bi
trebao sluiti i koje funkcije bi trebao ispunjavati? Ova i slina pitanja potragu
za boljim monetarnim sustavom ine kljunom zadaom dananje ekonomije.
Prva Meunarodna Konferencija O Drutvenoj Transformaciji - Energetska

433

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

Valuta', susret je kojem e u Splitu prisustvovati neki Nobelovci, Predsjednik

Ope skuptine UNESCO-a, i mnogi utjecajni europski politiari.
Jasno vam je, pitanja su samo retorike naravi. Ti deki ve imaju spreman
odgovor i ak su ga stavili u naslov svoje konferencije.

Mikroip kao osobna iskaznica

U srpnju 1937. Howard Scott je u lanku objavljenom u asopisu Technoc
racy magazine vrlo detaljno opisao karticu za raspodjelu energije. Napisao je
da je upotreba takvog instrumenta kao raunovodstvenog sredstva dio tehnokratskog prijedloga promjene ureenja naeg socioekonomskog sustava.
Scott je napisao: Certifikat e se izdavati izravno pojedincu. Neprenosiv je
i neunoviv; prema tome, ne moe ga se ukrasti, izgubiti, pozajmiti ni daro
vati. Nije akumulativan; prema tome, ne moe ga se tedjeti, ne moe ga se
gomilati niti donosi kamate. Ne mora se potroiti, ali gubi valjanost nakon
odreenog vremenskog razdoblja.
To se 1937. moda inilo znanstvenom fantastikom, meutim na websiteu organizacije Tehnokracija d.d. stoji: Danas je mogue koristiti plastinu
karticu slinu kreditnoj kartici u kojoj je ugraen mikroip. Taj ip mogao
bi sadravati sve podatke potrebne za kreiranje kartice za raspodjelu energi
je kakva je opisana u ovoj knjiici." Ta kartica bit e i univerzalna osobna
iskaznica i sadravat e mikroip, u skladu s tehnokratskom filozofijom da se
svaka osoba u drutvu mora pedantno nadzirati kako bi se pratilo to troi u
smislu energije i kako pridonosi procesu proizvodnje.
Suvremeni sustav karbonskih bodova izum je protokola iz Kyota, poeo
je dobivati na zamahu 2002., a 2005. to je trite regulirano meunarodnim
zakonom. Predvia da e do 2020. godine ili ranije dosegnuti promet od tri
bilijuna amerikih dolara. Tko su predvodnici u toj trgovini? Tvrtke J.P. Mor
gan Chase, Goldman Sachs i Morgan Stanley, nai stari znanci i vrlo opaki
tipovi. S obzirom na puku snagu tih svjetskih bankarskih giganata koji stoje
iza trgovanja ugljikom, ne ude predvianja da e karbonsko trite uskoro
nadmaiti trgovinu svim drugim robama.

Drutvo potpunog nadzora i pametne mree

Naravno, valuta je tek sredstvo za ostvarivanje cilja. Tko god upravlja valu
tom upravlja i ekonomijom i politikom strukturom koja ide uz nju. Ako
globalna elita odredi da karbonska valuta zamijeni nacionalne valute, tada e
se takoer zauvijek fundamentalno promijeniti svjetski ekonomski i politiki

434

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

sustavi. Prema knjizi Teaj iz tehnokracije distribucija energetskih resursa

mora se nadzirati i mjeriti kako bi sustav funkcionirao - i to je kljuno: nadzor
i mjerenje. Hubbert i Scott napisali su da sustav mora initi sljedee stvari:
1. na stalnoj bazi, dvadeset i etiri sata dnevno, evidentirati ukupnu kon
verziju energije
2. pomou evidencije konvertirane i proizvedene energije omoguavati
uravnoteeno optereenje
3. osigurati kontinuiranu inventuru cjelokupne proizvodnje i potronje
4. osigurati posebnu evidenciju po vrsti i tipu svih dobara i usluga, kao i
gdje su proizvedeni i gdje se koriste
5. osigurati posebnu evidenciju potronje svakog pojedinca, kao i podatke
o pojedincu i njegov opis
Pomalo mi svie zato su nas u zadnjih godinu dana svi isporuitelji
kuanskih rauna poeli traiti da im poaljemo OIB. Isprva sam se pitao
to e HEP-u ili Vodoopskrbi moj porezni broj, do sada smo sasvim dobro
funkcionirali bez njega. Onda mi je reeno da je to potrebno radi efikasnijeg
i breg provoenja ovrha. Sad postaje jasno - preko tog jedinstvenog broja
ve sada se mogu skupljati na jednom mjestu ne samo podaci o prihodima i
porezima ve i o energetskoj potronji.
U 1930-ima takva tehnologija nije postojala. No, danas postoji i ubrzano
se implementira kako bi provodila tono ono to su Scott i Hubbard odre
dili: konkretno, da iscrpno nadzire, mjeri i kontrolira svaki kilovat energije
isporuen potroaima i tvrtkama u itavom sustavu. To se zove pametna
mrea. Pametna mrea je iroki tehniki izraz koji obuhvaa proizvodnju,
distribuciju i potronju elektrine energije, moe obuhvatiti i plin i vodu, a
ukljuuje instalaciju novih digitalnih brojila u svim domovima i tvrtkama. Sa
aljenjem moram konstatirati - upravo onakva kakva imam na svojim radi
jatorima. Ta digitalna brojila osiguravaju danonono praenje moje potronje
energije i koriste dvosmjernu komunikaciju izmeu komunalne slube i mog
stana. U budunosti, brojila e komunicirati s elektrinim ureajima unutar
kue kako bi prikupljala podatke o potronji i izravno kontrolirala odreene
ureaje bez intervencije potroaa.
2003. je, pod predsjednikom Georgom W. Bushem, osnovan Ured za ispo
ruku energije (u sklopu ministarstva energetike), navodno da bi modernizirao
elektrinu mreu, a 2007. godine status mu je povien stvaranjem poloaja
435

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

pomonika ministra za isporuku elektrine energije i energetsku pouzdanost,

koji mu je sada na elu. 27. listopada 2009. godine Obamina administracija
predstavila je plan za implementaciju pametne mree i dodijelila 3,4 milijarde
za sto projekata za provedbu pametne mree. U dokumentu samo za internu
upotrebu, napisanom u kolovozu 2009. godine, pie: Tehnologija pametne
mree ukljuuje sve, od interaktivnih kuanskih aparata do pametnih brojila,
automatizacije elektrinih meustanica i senzora na dalekovodima.

Sveope umreenje pametnim mreama

Ono to je World Wide Web ljudima, to je Network o f Things (Mrea st
vari) kuanskim aparatima. Ta potpuno nova tehnologija stvara beinu
mreu izmeu irokog raspona neivih predmeta, od cipela do hladnjaka.
Prema tehnokratskoj zamisli, u pametnoj mrei svi e kuanski aparati, brojila
i meustanice meusobno komunicirati. Na primjer, 2008. godine Nacionalni
laboratorij sjeverozapadnog Pacifika (PNNL) razvio je mali elektrini sklop,
kontroler, zvan Grid Friendly Apllience (upravljaki sklop, odnosno kontroler
za ureaje prilagoene mrei). To je ustvari jednostavni kompjutorski ip
koji se moe ugraditi u obine kuanske aparate poput perilica za sue, per
ilica za rublje, suilice, hladnjake, klimatizacijske ureaje i grijala za vodu,
a detektira poremeaje u mrei i iskljuuje aparate na nekoliko sekundi ili
minuta kako bi omoguio mrei da se stabilizira. Kontroleri se takoer mogu
programirati da odgode ponovno ukljuenje kuanskih ureaja.
Rije je o automatskom djelovanje koje e se aktivirati izravnom interakci
jom izmeu predmeta, bez ljudske intervencije. Pravila e napisati programeri
po naputcima tehnokrata koji razumiju sustav i zatim e ih se, po potrebi,
uitati na kontrolere. Prema tome, promjene pravila moi e se izvoditi u bilo
kojem trenutku i bez znanja kuevlasnika. Tvrtka koja se bavi razvijanjem
tog sustava, PNNL, nije privatna tvrtka ve je u vlasnitvu amerikog mini
starstva energetike i pod upravom instituta Batelle. Sva ta tehnologija bit e
opremljena Wi-Fi sklopovima koji su identini onima u Wi-Fi mrenim mo
demima i routerima koji se koriste u domovima i tvrtkama irom svijeta za
beino umreavanje osobnih raunala, mobilnih telefona, meusobno i/ili s
internetom.
Dakle, dvosmjerni komunikacijski sustav pametne mree koji e funkcion
irati u stvarnom vremenu temeljit e se na beinom umreavanju.
Dok e se potroae smirivati obeanjima o niim cijenama usluga, ko
munalne kompanije e provoditi politike koje odrede regionalni, nacionalni

436

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

i globalni regulatori. Ako premaite svoju dnevnu kvotu elektrine struje en

ergetski zahtjevni zadaci poput pranja i suenja odjee bit e vam ogranieni
na none sate i si.
U lanku iz tjednika BusinessWeek pod naslovom Kako je Italija prestigla
svijet u pametnom umreavanju, objavljenom 16. studenog 2009., navedeno
je: Nakon nekoliko neuspjelih startova, 2010. bi konano mogla biti godina u
kojoj e doi do globalizacije pametnih brojila. Doista je i bila: implementi
rala je tehnologiju pametne mree u 85 posto domova irom zemlje. Kina pak
ulae 7,32 milijardi dolara u izgradnju pametne mree u Aziji. Pilot-projekte
za pametnu mreu pokrenule su Njemaka, Francuska, Engleska, Rusija, Ja
pan, Indija, Australija, Juna Afrika i mnotvo drugih. Utemeljena su region
alna udruenja kao to je Smart Grids Africa (Pametne mree Afrika) kako bi
promovirala pametnu mreu u manjim zemljama.
Pritom, po starom receptu Elite, sam mora platiti za konopac koji e
ti staviti oko vrata. Naime, razvoj pametne mree ubrzavaju novani poti
caji dravnih vlada. Drugim rijeima, globalni dobavljai koriste novac por
eznih obveznika, iako je vrlo malo otprije postojee ili latentne potranje
za tehnologijom pametne mree. Potranju su umjetno stvorile vlade svake
pojedine zemlje. Danas se razvoj i uvoenje tehnologije pametnih mrea
- preureivanje elektrinih mrea digitalnim brojilima elektrine struje s
mogunou beinog umreavanja - odvija vratolomnom brzinom. Tvrtke
poput IBM-a, General Electrica i Siemensa ulau maksimalne napore u raz
voj koji e cijelu Ameriku konsolidirati u jedan, integrirani sustav za ispo
ruku i nadzor elektrine struje koji moe komunicirati, a njihovi planeri rade
na standardima koji e itavu Sjevernu Ameriku, ukljuujui Meksiko i Ka
nadu, integrirati u jedinstveni sustav pametne mree. Evo to je rekao Boutros
Boutros-Gali, bivi glavni tajnik UN-a: Dok sam od 1977. do 1991. godine
bio na elu ministarstva vanjskih poslova u Egiptu, zagovarao sam integraciju
elektrinih mrea svih afrikih zemalja oko Nila.
Nadalje, u tijeku je ozbiljna inicijativa za uvoenje globalne pametne
mree koja e integrirati sve svjetske kontinente! Institut za globalnu ener
getsku mreu (GENI, Global Energy Network Institute) predstavio je kartu
napravljenu iz perspektive Sjevernog pola koja prikazuje globalnu mreu koja
je trenutano u izgradnji. utim linijama predstavljeni su visokonaponski
dalekovodi koji mogu prenositi velike koliine energije s kontinenta na konti
nent. Jedini dio planeta Zemlje koji je ostao nedirnut je Antarktik.
Website inicijative GENI navodi pokojnog T. Buskminstera Fullera (1895.1983.) kao konceptualnog oca i tvorca globalne energetske mree. U svojoj
437

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

knjizi Critical Path iz 1981. Fuller je napisao: Ta svjetska elektrina mrea e

zbog svoje prednosti posvemanje integriranosti svagdje, svima i u svakom
trenutku moi isporuivati svoju elektrinu energiju po jednoj, zajednikoj
tarifi. To e stvoriti svesvjetski uniformni sustav kotanja i cijena za sva do
bra i usluge, realistiki zasnovan na vremensko-energetskom promjenljivom
obraunskom sustavu svemira. U tom kozmiki uniformnom, zajednikom
sustavu energije i cijena za cijelo ovjeanstvo, kotanje e biti izraeno u kilovatsatima, vatsatima ili vat-sekundama rada. Kilovatsati e postati glavni
kriterij za odreivanje cijene proizvodnje sloenih promjenjivih angamana
po svakoj funkciji ili proizvodu. Ta uniformna vrednovanja energije zami
jenit e sve svjetske monetarne sustave, koji, takvi kakvi jesu, meusobno ek
stremno variraju te su podloni raznoraznim spekulacijama i manipulacijama
od strane najveih energetskih sustava. Obraunski sustav zasnovan na vre
menu i energiji eliminirat e sve nejednakosti do kojih sada dolazi u pogledu
proizvoljno varijabilnog meunarodnog transporta dobara i obraunavanja
meunarodnih trgovakih bilanci i bankarskih izuma od strane najmonijih
ekonomskih struktura. Eliminirat e sva zamrena izrabljivanja na bankar
skom tritu i na tritu vrijednosnicama koja su danas prisutna kod svih ak
tivnosti u svim razliitim svjetskim vremenskim zonama, a sasvim su nepoz
nata dvjema milijardama ljudi koji u svako doba spavaju.
Lijepo reeno, kao i uvijek. Najopasnije zamisli uvijek stiu u kutiji s
malekom, pa i ekonomski sustav koji nee biti zasnovan na cijenama ve
na vremensko-energetskom sustavu obraunavanja koji se temelji na kilovatsatima, vatsatima i vatsekundama. Tu ideju podupire i utjecajni Svjetski
ekonomski forum (svake se godine odrava u Davosu u vicarskoj, sudionici
su mu veinom istaknuti pripadnici globalne elite) koji je napredovanje pa
metne mree povezao sa smanjenjem emisija ugljika (zijev), obeavajui, opi
pljiv nain za borbu protiv globalnog zatopljenja, (zijeeeeev).
U sijenju 2011. Svjetski ekonomski forum objavio je veliko izvjee o
napretku Programa za partnerstvo energetske industrije u kojem pie: ,,U
izvjeu Svjetskog ekonomskog foruma Ubrzavanje uspjenih pilot-projekata
pametne mree, koji je sastavljen uz pomo kompanije Accenture i strunjaka
iz industrije, centraliziranost pametnih mrea istie se kao kljuni fa ktor za
nisko-karbonsku ekonomiju i rjeenje za sve vee potrebe za energijom. (...)
Imamo priliku pokrenuti novi val razvoja prema energetskom sustavu s niim
emisijama ugljika, i uspjeni pilot-projekti pametnih mrea bit e kljuni ko
rak u tom procesu.

438

'G L O B A L N O ZATOPLJENJE', G EO INEN JERIN G I ELEKTRONSKA KARBO N SKA VALUTA

Globalna energetska mrea, ili pametna mrea, funkcionirat e u skladu

s univerzalno prihvaenim standardima koji tijekove energije i podataka
ine kompatibilnima jedne s drugima. Tko e odreivati te standarde? In
stitut inenjera elektrike i elektronike (Institute o f Electrical and Electronics
Engineers, IEEE). Kao to navodi na svojim internetskim stranicama o pa
metnoj mrei: Ne postoji globalna organizacija koja bi nadzirala preobrazbu
energetskih sustava svih drava - to je golemi pokret koji je trenutano u
povojima. S naih trideset osam drutava i est vijea IEEE se pozicionirao
kao predvodnik inicijative za pametnu mreu. Uz pomo njih i naih 395.000
lanova, koji rade u svjetskim akademskim, vladinim i privatnim sektorima,
IEEE dodiruje praktiki sve aspekte pametne mree. Mi svoje snane temelje i
sveobuhvatnu suradnju koristimo da bismo razvijali standarde, razmjenjivali
najbolje metode, objavljivali dostignua i pruali povezane edukacijske usluge
s ciljem promicanja pametne mree. Mi smo na elu usavravanja tehnologi
je i omoguavanja uspjenog uspostavljanja pametnih mrea irom svijeta.
Radimo ruku pod ruku s vodeim organizacijama kako bismo stvorili jedan
skup standarda za pametnu mreu....
Ova samohvala nije bez temelja. IEEE je doista jedina globalna organizacija
sposobna za obavljanje tako monumentalnog zadatka. Uostalom, tehnokracija i jest - kako je autor Woord opisuje - kolektivistiki, utopijski politikoekonomski sustav pod vodstvom inenjera, znanstvenika i tehniara. Mogla
bi biti daleko opasnija i nametnuti daleko veu kontrolu od komunizma, soci
jalizma ili faizma. Pametna mrea je izdanak tehnokracije, a ne obrnuto.
Nije sasvim jasno tko e nadgledati pojedine ili sve aspekte globalne pa
metne mree. Implicirana sugestija je da e to biti oni isti inenjeri i globalne
korporacije koji je trenutano razvijaju. U svjetlu ovih informacija, pogleda
jmo vijest iz travnja 2012. naslovljenu: Planet pod pritiskom - Zemlji prijeti
globalno izvanredno stanje!11 Ako se svjetski elnici i strunjaci na summitu
u Rio de Janeiru u lipnju ne uhvate ozbiljno u kotac s problemima okolia,
ovjeanstvo bi mogla snai globalna humanitarna kriza, poruili su svjetski
strunjaci s konferencije Planet pod pritiskom koja se odrala u Londonu.
U deklaraciji Stanje planeta istaknuli su da je Zemlja danas suoena s izazo
vima bez presedana - od nestaice vode, preko zagaenja i izumiranja vrsta do
naglog porasta potranje za hranom, razvoj situacije mogao bi intenzivirati
gospodarsku, ekoloku i drutvenu krizu te stvoriti humanitarno izvanredno
stanje globalnih razmjera, pa su pozvali sudionike predstojeeg summita da
preispitaju upravljanje okoliem.

4 39

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Skup je okupio gotovo 3000 znanstvenika, ekonomista, poslovnih ljudi i

politiara, a organiziran je kao uvod u UN-ovu konferenciju o odrivom raz
voju u Riju. U snimljenoj poruci glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozdravio
je deklaraciju istiui da ona nije mogla doi u bolje vrijeme". Osobno nikad
nisam sumnjao u to da Iluminati pomno paze na tajming. Striek Ki-moon
je jo rekao kako razmilja o uspostavljanju znanstvenog tijela ili imenovan
ju savjetnika koji bi o ovim problemima savjetovali njega i druge djelatnike
UN-a.
Prema deklaraciji, globalizacija je donijela stabilnost i inovacije, ali i sus
tav koji je ranjiv za iznenadne poremeaje. (Koji su iznenadni samo za rtve,
ljude, za planere u njima nema nieg iznenadnog). Za hvatanje u kotac s
problemima okolia - rekli su - trebat e nam opsene reforme. Jedna od
njih tie se naina upravljanja. (naglasak dodan).
U izvjeu stoji da se postojei meunarodni aranmani ne bave do
voljno brzo globalnim izazovima kao to su klimatske promjene i nestajanje
bioraznolikosti pa se poziva na policentrian pristup to podrazumijeva
raznovrsna partnerstva meu lokalnim, nacionalnim i regionalnim vlastima
te poslovnim grupacijama11. Same igre rijei, pogotovo kad se spominje pojam
regionalnih vlasti. Nema tu ni primisli o nekoj policentrinosti.
Deklaracija je jo istaknula da je neophodno osloboditi se opsesije BDPom kao jedinim pokazateljem napretka11jer vano je provesti transformaciju u
kojoj emo odustati od prihoda kao glavnog stupa blagostanja i razviti indika
tore koji mjere stvarna poboljanja blagostanja u svim podrujim a, (naglasci
dodani), to je upravo na tragu tehnokratske ideje o odustajanju od valute te
meljene na cijeni i zaokret prema valuti temeljenoj na energetskom otisku. Sve
u svemu, ne pie nam se dobro ako se ubrzano ne proiri shvaanje o prirodi
mree koja se plete oko ovjeanstva.

440

20. POGLAVLJE

JO JEDNA ETNJA KROZ VIJESTI

olovinom svibnja na naslovnici jednih novina osvanuo je naslov: Mili

jarde kuna za spas brodogradilita - a mogli smo imati: jo 700 kilometara
autocesta i 4 nizinske pruge do Rijeke". Sve se bojim. Poneto istine o bro
dogradnji, koju neete nai u glavnim medijima, nai ete u mojoj knjizi Sve
pie u novinama, ovog puta samo u iskoristiti priliku da ovaj izrezak zguvam
i bacim tamo kamo i pripada - u smee. Hrvatska brodogradnja nije u planu
specijalizacije raznih regija europske super-drave, Elita ne eli puno razno
likosti na jednom mjestu, niti ikakav vid samodostatnosti. Tekst je jednos
trano objanjavao kako se dosad puno novca potroilo na brodogradilita, bez
spomena na mnoga odbaena rjeenje koja je svih ovih godina nudila struka.
Nakon to nisu prihvaena nikakva konstruktivna rjeenja, brodogradnju se
prikazuje kao nekakvog parazita. Napominje se da drava vie ne smije davati
jamstva jer Bruxelles to ne doputa!" Ba tako, s usklinikom. Na kraju tek
sta pisalo je da bi europska adresa trebala biti garancija uspjeha operacije".
Operacija e biti uspjela kad pacijent bude mrtav.
U sijenju 2011. osvanule su prve vijesti o blokadama i trajkovima na
zagrebakim fakultetima zbog opeg trajka akademskih radnika na koji je
pozivala skupina od 50 profesora, docenata i viih asistenata sa zagrebakog
Filozofskog fakulteta, nezadovoljna prijedlogom zakona Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta o visokom obrazovanju, sveuilitu i znanosti. Koji

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

zapravo i nisu zakoni ministarstva ve je ministarstvo samo tekli koji ih je

donio iz europske prijestolnice Bruxellesa.
Zamjerke na zakone se svode na pet toaka; komercijalizacija znanosti i vi
sokog obrazovanja tj. njihovo podvrgavanje interesima kapitala; neprihvatljvost novog sustava financiranja sveuilita i instituta putem programskih ugo
vora kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovora
svake tri godine; ukidanje autonomije sveuilita i uvoenjem politike kon
trole nad sveuilitem i znanou te poticanje cijepanja sveuilita, to e dove
sti do daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta;
uvoenje Eliti dragog piramidalnog sustava radnih mjesta na sveuilitima,
to e znaiti nemogunost napredovanja za veinu akademskih radnika, a
mladi e znanstvenici otii iz zemlje; uvoenje upisnina umjesto kolarina,
to znai ubiranje jo vie novca pa e visoko obrazovanje postati nedostupnije sve irim drutvenim slojevima. Krajem lipnja 2011. novinski tekst je donio
popis fakulteta koji bi mogli trajkati. Impozantna brojka - 24 iz Zagreba, 4
iz Splita, 4 iz Rijeke te sveuilite u Zadru i dio sveuilita u Puli. Novine nas
uvjeravaju da su to sve samo lijenine, loi znanstvenici, korumpirani tipovi
koji dijele dravnu lovu.
U subotnjem prilogu dnevnih novina mogao se proitati pouan intervju
s doktorom lingvistike i aktivistom Matom Kapoviem o novim zakonima.
Osim to smatra da se Hrvatska bez nacionalizacije, prije svega banaka, ne
moe razvijati, po pitanju zakona o obrazovanju koje je ministar Fuchs donio
iz Bruxellesa, dr. sc. Mate Kapovi je rekao da komercijalizacija dovodi i do
toga da visoko obrazovanje vie nije dostupno svima jer e se morati plaati
ono to je prije bilo besplatno. Netko tko nema novaca morat e podignuti
kredit ili nee moi studirati. Smatra da iza ove reforme visokog obrazovanja
stoji interes krupnog kapitala. Na jednoj razini svakako, ali ve sam dosada
zakljuio da je, kad je rije o nadnacionalnoj interesnoj skupini koja provodi
urotu, novac odavno zaraen i da slui za uvoenje kontrole i ovisnosti. U
sluaju znanja, ovo prvo je dominantno jer korporatiziranje sveuilita u pri
jevodu znai da e Iluminati odreivati to e ljudi znati, a to ne. Bitka se
vodi za umove i svijest ljudi, pa je potrebno nadzirati i posjedovati kanale po
dataka koji mogu donijeti spoznaje o svijetu kakve moda nee biti u skladu
s planovima korporatista, mislim na one pri samom vrhu, koje David Icke
ponekad naziva gmazovsko-sumerskim hibridima.
Mato Kapovi nudi tzv. skandinavski model koji pokazuje da je mogue
imati javna i vrlo kvalitetna sveuilita i da visoko obrazovanje bude svima
dostupno i besplatno. Na argumente ministra Fuchsa da nema novaca u
442

JO JE D N A ETNJA KROZ VIJESTI

budetu odgovara da naravno da je kriza uvijek isprika", ali smatra da no

vaca ima jer prema domaim i inozemnim procjenama, samo na korupciji
izgubimo desetak milijardi godinje, da ne govorimo kako troimo na ratove
u Afganistanu". On kae da je velika veina njegovih kolega protiv novih za
kona ministra Fuchsa, ali da postoji manjina koja podrava zakon, ,,a to su
ideoloki neoliberali ili pak imaju neke osobne interese", a takvih ima neko
liko na njegovom fakultetu".
I ba s takvima intervjui budu najvei. Pod veliki naslovom Mnogo novca
na fakultetima potroeno je mimo zakona... jedan je mladi profesor koji je
magistrirao i doktorirao na Oxfordu (nije od neke vanosti, ali postoji neko
liko glavnih rasadnika kadrova koje moemo nazvati iluminatskim, a izmeu
ostalih to su Harvard, Oxford i London School of Economics) na pune dvije
stranice objanjavao da imamo neodriv sustav, da ljudi objavljuju malo ra
dova, da nema kriterija uspjenosti te da promjene zakona donose znaajne
promjene nabolje". Smatra da neki koriste kao dimnu zavjesu", a neki iskre
no vjeruju" da je cilj razbiti i privatizirati dijelove sveuilita, ali sve i da pos
toji presvijetla sveuilina tradicija, namjera da se dijelovi sveuilita privatiziraju i zavjera EPH (na stranicama EPH-ovog lista je objavljen intervju, op.
K.M.) i krupnih visokokolskih kapitalista, ostaje pitanje je li novac utroen
na neprihvatljiv nain (jest) ili to se dananjem sustavu moe uiniti da se to
ne ponovi (nita)." Moda nam pomognu zakoni iz Bruxellesa. Nikome do
sad nisu, ali moda mi budemo prvi.
Tisak e vas uglavnom pokuati uvjeriti kako su neke stvari odavno nor
malne na razvijenom Zapadu, ali mi smo seljoberi, lijenine i muktai pa
nam ide na ivce kad moramo raditi ili platiti, a jo smo uz to i konzervativni.
Dakle, problem je u tome to nismo dovoljno napredni da shvatimo tekovine
demokracije i trinog gospodarstva. No, povremeno se pojavi neka vijest iz
koje se vidi da je agenda univerzalna i da svi studenti i fakulteti na svijetu im
aju iste probleme, ba kao i svi ljudi na svijetu. Naslov teksta je glasio Gnjevni
studenti napali princa Charlesa i Camillu - protesti zbog poveanja kolarina
- vie od 20.000 mladih izalo na ulice". Bila je i slika koja je prikazivala stu
dente kako se sukobljavaju s policijom ispred zgrade parlamenta. Studenti su
napali automobil u kojem su bili princ Charls i njegova supruga Camilla. Pro
zorsko staklo njihova automobila je napuklo, a netko je bacio i boju. Britanski
mediji izvijestili su da par nije ozlijeen. teta. Jesam li vam rekao da iz novine
stiu samo loe vijesti?
Na prosvjedima se okupilo oko 20.000 studenata koji su nekoliko puta
pokuali probiti policijski kordon, a u jednom trenutku su oborili metalnu
4 43

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ogradu oko parlamenta i bacali njene dijelove na policajce elei silom ui u

parlament, a policija je na njih nasrnula konjima. To je suvremena demokracija
gdje oko svih parlamenata stoje kordoni policije koji trebaju sprijeiti ljude da
uu i osobno popriaju sa svojim zastupnicima. Neredi su se dogaali tijekom
glasovanja parlamentaraca o poveanju godinjih kolarina na 9000 funti, to
je gotovo tri puta vie nego sadanje kolarine. Zastupnici su poveanje odo
brili.
Kao to Iluminati posredstvom naeg ministra obrazovanja ele uvesti svoje
zakone, jednako tako e nam za koji mjesec ili godinu postupno poveavati
cijene upisnina silnim dekretima. Njima je cilj iskljuiti Tupog Jacka iz prvog
poglavlja i uzeti mu sve osim mogunosti da bude njihov rob. Moda zvui
grubo ili pojednostavljeno, ali to je istina. Uostalom, pokuajte na trenutak
(iako to mora biti grozno iskustvo) ui u glavu princa Charlesa i vidjeti kako
on vidi te studente koji mu se naguravaju oko auta. Probajte, i na trenutak ete
vidjeti kakvu stoku Iluminati vide kad gledaju bilo koga od nas. I onda im
neki prodani ili programirani bezveznjakovii puni sebe pomau u njihovom
planu.
A to je cilj vidjelo se u prosincu 2011. u vijesti Nada vie ne stanuje
ovdje - siromaan svaki drugi Amerikanac" Pod pritiskom rastuih ivotnih
trokova, gotovo svaki drugi Amerikanac gurnut je u siromatvo ili osuen
na crkavicu koja se slubeno klasificira kao niska primanja. Posljedica je to
uvjeta uporno visoke nezaposlenosti i raspadanja socijalne sigurnosne mree
koja titi graane od propadanja u ponor siromatva. Kongresnici su u isto
vrijeme ekonomskim prioritetima proglasili rezanje naknade za nezapos
lene, zamrzavanje plaa u dravnom sektoru i smanjenje sredstava kojima
politiari raspolau po slobodnoj procjeni. Gradonaelnici 29 amerikih
gradova kau da svaki etvrti stanovnik ne dobiva potrebnu pomo u hrani.
Najvei udio obitelji s niskim primanjima obiljeava savezne drave na jugu i
zapadu SAD-a, ukljuujui Arizonu, Novi Meksiko i Junu Karolinu, koje su
drastino smanjile ili u cijelosti ukinule programe pomoi za siromane. U
najmnogoljudnijim dravama Kaliforniji i Teksasu ivi vie od milijun takvih
obitelji. Od sloma trita nekretnina izvrena je ovrha nad gotovo etiri mili
juna amerikih domova. Procjenjuje se da e oko 1,6 milijuna djece iskusiti
beskunitvo u 2012. godini - 38 posto vie nego na poetku recesije. Oko
97,3 milijuna Amerikanaca nalo se u kategoriji graana s niskim priman
jima, to obuhvaa kategoriju zarade na samoj granici siromatva. Zajedno
sa 49,1 milijun ljudi koji su ispod granice siromatva, brojka dostie 146,4
milijuna ili 48 posto ukupne amerike populacije. To je etiri milijuna vie
444

JO JE D N A ETNJA KR O Z VIJESTI

nego 2009. godine. Po dobnoj kategoriji, najpogoenija su djeca (ak 57 posto

spada u kategoriju siromanih ili s niskim primanjima) i stariji od 65 godina.
Dobro doli u Novi svjetski poredak.
U novinama je osvanuo i naslov: Turci vie ne ele u EU. Turski ministar
vanjskih poslova Ahmet Davutoglu izjavio da ulazak Turske u EU podrava
jo samo 30% biraa, to je straan pad u neko proeuropski oduevljenoj
nacijf. Godinu dana ranije 60 posto Turaka podravalo je ulazak u EU. Nara
vno. to e im, kog vraga, EU? Turska je izrasla u 19. gospodarsku silu svijeta,
2010. godine imala je rast BDP-a od 8,9 posto, za razliku od Njemake, lanice
EU koja se najbre oporavljala od krize pa je imala rast 3,6 posto. Osim toga,
turski dug iznosi 42,1 % BDP-a, izrazito manje od velikih lanica EU. U vri
jeme tzv. krize u 2010. godini osobna potronja Turaka porasla je 6,8 posto.
Tako bi bilo mnogim zemljama kad bi ih se pustilo na miru. ini se da
Turskoj predobro ide, da daje predobar primjer pa prognoziram neko
dogaanje naroda. Doista, na kraju teksta je pisalo da se u Turskoj posljedn
jih godina mandata (premijera Erdogana) biljei sve snanije nezadovoljstvo
odnosom prema medijima i demokratskim tekovinama. Rije je o sekularno
raspoloenoj politikoj manjini kojoj EU stoga vjerojatno djeluje sve primam
ljivije". Zvui kao poznat scenarij iz kojeg su obino slijedili ve vieni recepti
ruenja aktualne vlasti od strane nevladinih skupina (koje organizira CIA)
radi obrane demokracije.
U lipnju 2011. na naslovnici je osvanuo divovski naslov: 80% Hrvata:
NE demokraciji i kapitalizmu, DA voi koji e se brinuti za nas. Nadnaslov
je obavjetavao da se radi o zapanjujuim rezultatima istraivanja Europ
ske banke za obnovu i razvoj. Bullshit. Naslov je na neki nain iskrivljavao i
ridikulizirao zdravorazumske zakljuke ljudi koje su donijeli na temelju svog
iskustva s demokracijom i kapitalizmom, ali i na temelju toga to im mata
uvjetovana programiranjem nije doputala da smisle neki sustav izvan onih
koje su dosad iskusili.
Pisalo je: Dva desetljea nakon stjecanja neovisnosti Hrvati sve manje ele
ivjeti u demokraciji i trinom gospodarstvu". Pitam se zato. Nai pajdai na
Zapadu nemaju iskustvo drugaijeg ivota od onog u liberalnom kapitalizmu
i takozvanoj demokraciji koja se sve vie otkriva kao obina zakulisna ma
nipulacija. No, ovdje ljudi imaju iskustvo iz socijalizma koji je takoer iluminatska tvorevina, i moda je ba i smiljen, pogotovo u ekstremnim oblicima
lenjinizma i staljinizma, da bi s jedne strane kompromitirao ideju pravednog
4 45

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

drutva i izbio ljudima iz glave da se zanose takvim iluzijama, a s druge da bi

se implementirao pravi totalitarizam, kakvoga u diktaturama starog kova nije
bilo.
No, oito je tu bilo i humanih stvari kad je jedan od zakljuaka istraivanja
i taj da bi Hrvati demokraciju kombinirali s autoritarnim reimom, dok bi
trinu ekonomiju u najmanju ruku dopunjavali jakim elementima socijalne
zatite'1. Vijest su prenijele i tranzicijsko izvjee Europske banke za obnovu
i razvoj koja je Hrvatskoj poruila da u 2012. mora ubrzati privatizaciju i komercijalizaciju infrastrukture. Dajte, ohladite.
I
nije to sve. Europska banka za obnovu i razvoj je potkraj 2010. godine
anketirala 39.000 kuanstava u tranzicijskim zemljama kako bi dobila stavove
graana o ivotu u postsocijalistikom svijetu. U novinama su rezultati novog
istraivanja za Hrvatsku proglaeni poraavajuima, a u nekim segmentima
ak i zabrinjavajuima. U onim segmentima u kojima ljudi nisu spremni ola
ko prihvatiti da je sustav koji e ih opljakati ba onaj najbolji za njih. Recimo,
zabrinjavajue je da su se na dnu ljestvice institucija u koje imaju povjerenja
nali politike stranke, sabor i vlada te sudovi, dok bi zapravo zabrinjavajue
bilo da nisu. Potporu demokraciji i trinom natjecanju dalo je samo 21%
ispitanika u Hrvatskoj, to je jedna od najniih potpora kombinaciji tih
modela meu zemljama u tranziciji. Dok demokraciju u Hrvatskoj zagovara
samo oko polovica ispitanika", kod trine ekonomije stvar je jo gora jer
nju podupire samo 30-ak % Hrvata. Nije da je to udno, jer su u okviriu
pokraj glavnog teksta nabrojani faktori koji u mislima prosjenog graanina
Hrvatske ine trinu ekonomiju. To su: privatizacija, steajevi, vie rada za
manju plau, nesigurno radno mjesto, skupi krediti, bahati bogatai.
To doista jest tako i nikako ne shvaam zato se novine zgraaju nad razum
nim zakljukom stanovnika ove zemlje, koji je proizaao iz njihova iskustva i
tu im nitko ne moe prodavati banane. Naravno, bilo bi lake da stoka, osim
to uti i trpi, jo i misli ono to se Eliti svia, ali ba u tu svrhu i postoje
ovakvi mediji koji razmiljanja ljudi nazivaju zabrinjavajuima, umjesto da
zabrinjavajuima" nazovu okolnosti koje su ljude dovele do takvih stavova.
U glavnom tekstu su dalje razni strunjaci raspravljali o tome ele li Hrvati
socijalizam ili samo pate od nostalgije, ali panju mi je privukla kolumnis
tica koja je napisala da smo se dvadeset godina borili za demokraciju, trinu
ekonomiju i kapitalizam, a da je rezultat da ne volimo trinu ekonomiju,
ne volimo demokraciju, nemamo ni povjerenja u te zapadnokapitalistike te
melje. Vratite nam samoupravljanje, radnike savjete i monu dravu koja e

446

JO JE D N A ETNJA KROZ VIJESTI

odluivati to emo, kada i gdje proizvoditi, koliko emo zaraivati i koliko

emo troiti."
Sarkazam je oit, ali i nepotreban. Razuman ovjek doista ne bi trebao
imati povjerenja u zapadnokapitalistike temelje koji se sve vie otkivaju kao
isprika za svemo korporacija koje su iznad zakona, drava i poreza, a pogo
tovo iznad odgovornosti prema ljudima i ikakve elje za njihovom dobrobiti.
Samoupravljanje je u tom smislu svakako imalo dobrih elemenata. Recimo, iz
dananje perspektive sveope kreditne zaduenosti, briljantno zvui ideja da
se u nekom kvartu vrti ne gradi uz pomo kredita od banke nego pomou
doprinosa stanovnika tog kvarta koji traju odreeni broj godina, a kad se no
vac skupi, s plaanjem doprinosa je gotovo, a usred kvarta stoji zgrada vrtia
zbog koje nitko nije zaduen.
Porazni rezultati ljubavi Hrvata prema demokraciji i trinom gospo
darstvu rezultat su puke usporedbe dvaju iskustava (koju naa djeca, naalost,
nee moi napraviti, mi smo zadnja generacija koja to moe). Kolumnistica
je dobro saela ta iskustva: ,,U socijalizmu su hrana, odjea, struja i benzin
kotali onoliko koliko je radnik mogao platiti, stan se dobio od tvrtke ili se
mogao dobiti povoljan kredit za gradnju kue, svaki imalo tedljiviji ovjek
mogao je sagraditi i vikendicu na moru, a dodatni su se prihodi jednostavno
ostvarivali odlaskom na bolovanje i radom u poljoprivredi ili u fuu. U ovom
dobu oaja sve je preskupo, nita se ne moe utedjeti, stanovi se ne dijele, a
bolovanja su strogo kontrolirana i opasna jer se lako moe ostati bez posla.
Takvu trinu ekonomiju veina ljudi u ovoj zemlji ne eli. Stvarno udno.
Tada su u kolumni krenuli mitovi i legende: Onu pravu trinu ekonomi
ju, koja je i stvorila snagu zapadnog kapitalizma, jo nismo ni upoznali. (Kako
se stvari kreu, niti neemo, ali emo upoznati totalitaristiku, elektroniki
nadziranu policijsku dravu koja e daleko nadmaiti sva naa iskustva iz
vremena socijalizma, op. K.M.). U toj trinoj ekonomiji ljudi stvarno puno
rade, ali mogu i zaraditi. (Upitajte Amerikance iz gornje vijesti. op. K.M.). U
takvoj ekonomiji uspjene tvrtke su uspjene jer su bolje od konkurencije,
pa zato dobro plaaju ljude koji su im kljuni za priu o uspjehu. U takvoj
ekonomiji prosjena dobra su veini pristupana jer to isto trite rui cijene
i ne doputa monopole. (Ovo je doista naivna tvrdnja u svjetlu podataka koji
pokazuju da se na vrhu piramide vlasnitva sve velike korporacije spajaju u
jednu. A one su te koje mogu imati najmanje cijene, zbog puke koliine robe
kojom trguju i robovskog rada u dalekim zemljama, tako da i ona pria o
konkurenciji pripada u neku knjigu brae Grimm. Kako je jednom Rocke
feller rekao - konkurencija je grijeh, op. K.M.) U takvoj ekonomiji drava je
447

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

samo regulator i svojevrsna hitna sluba, za uistinu hitne sluajeve, kao to se

pokazalo u posljednjoj ekonomskoj krizi. (U SAD-u, otkuda je kriza potekla,
pokazalo se da je dolo do nezapamenog transfera javnog novca u blaga
jne banaka jer je drava dala trilijune dolara poreznih obveznika - za koje
ionako plaa kamate Federalnim rezervama - u bankarske korporacije koje
su i proizvele krizu, a slino sanacije banaka zbivat e se i u Europi. Dakle to
nisu hitni sluajevi, jer se iz krize jedino izvukao Island koji je banke pustio
da propadnu te tako izbjegao spiralu zaduivanja i potom poeo gospodarski
nesmetano rasti. Navodnike treba staviti i na rijei kriza, op. K.M.).
Kolumna je zakljuena time da e Europa u svoj klub dobiti naciju
razoaranu njenim temeljnim zasadama - tritem i demokracijom. (Nevje
rojatno orvelovska tvrdnja kad se zna da se u korporatistikoj Europskoj uniji
vladajua tijela ne biraju demokratski, tako da se EU niti formalno ne moe
nazvati demokracijom, a kamoli u praksi, a i o trinoj ekonomiji bi se moglo
raspravljati op. K.M.). I to e biti najtei posao koji s Hrvatima treba naprav
iti, a trajat e puno dulje nego sami pregovori za prijem u taj klub. Pa to.
Hrvatski graani ionako nikad nisu sami po sebi eljeli ui u taj klub nego ih
na to sile politike elite, najvjerojatnije iz sasvim sebinih, sitniavih razloga.
Tih se dana u novinama na sve strane interpretiralo to istraivanje Eu
ropske banke za obnovu i razvoj, da patimo za voom i sigurnosti koju smo
imali u socijalizmu* (graani su jednostavno rekli da im se ne svia da ih
netko pljaka, vara i manipulira, to je sve, a to upravo novine rade ovakvim
interpretacijama u naslovima), da smo konzervativno drutvo, to bi valj
da trebao biti neki veliki zloin, pa da smo razoarali svojim nepovjerenjem
u demokraciju i trinu ekonomiju (to su ionako, ako mene pitate, prazne
rijei. I koga bismo to trebali oarati?)), uglavnom, da smo podbacili na sva
kom moguem polju jer smo lijeni i nepouzdani i samo elimo hvatati kriv
ine. Dopustite onda da i ja malo analiziram rezultate tog istraivanja.
Zakljuio sam ovo. Ovi analitiari istraivanja samo mlate praznu slamu.
Graani su inteligentno, pristojno i razumno rekli: Deki, odjebite u skoko
vima.

448

21. POGLAVLJE

MIKROIPOVI ZA BOLJU BUDUNOST

(pitanje je: kome bolju?)

rije koju godinu sreo sam neke ljude iz svijeta novih tehnologija koji su mi
oduevljeno priali kako e se za koju godinu moi ugraditi ip, pa ti vie
nee trebati kreditna kartica, klju od stana, auta i tome slino. To im se jako
dopalo. Isprva se i meni dopalo to to su mi priali. No, s vremenom poele
su se pojavljivati i drugaije perspektive. Timothy Wiseman u tekstu objav
ljenom na wefr-stranici Gregoryja Nikolettosa Wethepeoplewillnotbechipped
mikroipove vidi kao dio protuljudskog sustava koji smo svi zajedno odluili
odravati".
Gregory Nikolettos, koji ivi u Australiji, osniva je udruge We The
People Will Not Be Chipped (Ne damo se ipirati), meunarodnog
pokreta koji se zalae za donoenje preventivne legislative protiv ljudskog
mikroipiranja irom svijeta. Radei za kompanije Apple i Xerox stekao je ra
zumijevanje tehnologije i nain na koji je ona povezana s planom globalnog
ljudskog mikroipiranja. Timothy Weisman ivi u Velikoj Britaniji, a u vri
jeme zavretka svog studija psihologije poeo je istraivati razliite planove
takozvanog Novog svjetskog poretka, ukljuujui plan za mikroipiranje ljudi
kojem se snano protivi, pa je danas lan tog pokreta.
Wiseman pie: Naalost, ljudi koje se posljednjih nekoliko desetljea
pogreno etiketiralo kao teoretiare urote, to je bila refleksna reakcija na nji
hova upozorenja o pribliavanju Novog svjetskog poretka, bili su u pravu. ak
je i televizijska postaja Fox News Channel na trenutak pokleknula i priznala
449

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

da politiari i tehnokrati otvoreno upotrebljavaju izraz Novi svjetski poredak.

Danas se taj izraz koristi toliko esto i tako smiono da ovjek ne moe ne po
sumnjati u zdrav razum ljudi koji i dalje odbijaju vjerovati u plan za uvoenje
besprimjernog globalnog sustava kontrole nad svima nama - odnosno Novog
svjetskog poretka.11
Nije da je neto novo u ljudskoj povijesti priati o tenji da manjina vlada
veinom. Samo jedna stvar je nova - tehnologija. Nije da stara tehnologija nije
bila dovoljna za raditi tetu. Svakako, bila je. No, tvrtka koju zasluuje posebni
spomen u svakoj raspravi o tehnologiji kao sredstvu kontrole ljudi zove se
International Business Machines Corporation - IBM. IBM-ova buena kartica
koju je izumio Herman Hollerith omoguila je brz i lak proces masovnog pri
kupljanja podataka. Pojedinci su se mogli povezati s kriajue tabeliranim po
dacima o njihovoj prolosti, zvanju, religiji, lanstvu u organizacijama i tome
slino, sa svime o emu su se podaci mogli prikupiti. Podaci su se pohranjivali
u stupcima i redovima koje je buio IBM-ov sustav za buenje kartica. Kar
tica se zatim provlaila kroz ita koji bi oitao kodirane informacije. Sustav
je mogao raditi brzinom od 40.000 kartica na sat te su se brzo mogli identi
ficirati ljudi koji su ulazili u odreenu kategoriju ili vie njih, kakve god te
kategorije mogle biti.

Poelo je s IBM-om
IBM-ova tehnologija koristila se za organiziranje gotovo svega u nacistikoj
Njemakoj i tadanjoj Europi, od identifikacije idova u popisima stanovnitva
i programa za odreivanje podrijetla do trasiranja eljeznikih pruga i or
ganizacije robovskog rada u koncentracijskim logorima. Danas je IBM usko
povezan s kompanijom Verichip Corporation koja proizvodi mikroipove za
usaivanje. Njezino novo ime je PositivelD - to Nikolettos i Wiseman zovu
nadahnutim potezom marketinkog genija11to lukavo sprjeava povezivan
je kompanije s bilo kakvim negativnostima11. IBM je bivem Verichipu otpisao
dug od ezdeset milijuna dolara i bacio se na posao, promovirajui svoj san o
globalnom pametnom sustavu potpunog i neprekidnog nadzora svega i sva
koga, koji se struno plasira kao bezopasna iiber-efikasnost, kao to bismo i
oekivali. U stvari se radi o ataku na ono malo slobode to nam je preostalo."
Autori navode da su natjecatelj i u panjolskoj verziji televizijskog reality-showa Big Brother u oujku 2004. godine promovirali Verichip na VIP-zabavi u klubu Baja Beach u Barceloni. Nakon to vam se u ruku usadi mikroip
moete ui u VIP podruje i nikada vie neete biti primorani na groznu

450

MIKRO IPO VI Z A BOLJU B U D U N O S T ( p ita n je je : k o m e b o lju ? )

neugodnost da sa sobom nosite gotovinu ili kreditne kartice. U Rotterdamu

u Nizozemskoj Baja Beach Club igra na istu kartu. Njegov direktor Jo van
Galen izjavio je da vjeruje da e za dvadeset godina biti uobiajeno ipiranje
prilikom roenja. Conrad Chase, vlasnik lanca Baja Beach klubova, dugi je
niz godina radio za ameriku Agenciju nacionalne sigurnosti, piu Nicolettos
i Wiseman, no taj podatak ne dospijeva u promotivne TV-specijale.
Vizija arhitekata Novog svjetskog poretka nije da nas se ostavi na miru, da
nastavimo sa svojim ivotima, kau autori, ve ele odreivati to smijemo a
to ne, to jest do koje mjere smijemo ivjeti i, s vremenom, smijemo li uope
ivjeti. Pravo da hodamo svijetom bez usaenog mikroipa danas se ini
prilino sigurnim, meutim hoe li tako biti i kada ljudi bez usadaka nekako
postanu manjina ili ako se infrastruktura itavog Planeta u nekom trenutku
pone temeljiti na pretpostavci da ljudi imaju usaene mikroipove? to kada
posjedovanje ipa bude preduvjet za sudjelovanje u kljunoj dinamici suvre
menog ivota kao to je kupovanje, glasanje na izborima i vonja automobila?
U asopisu Surveillence and. Society, u izvjetaju pod nazivom Mrea o na
dziranju" pie da bi ve 2016. gotovo svaki pokret, kupnja ili komunikacija
mogli biti praeni preko kompleksne mree isprepletenih nadzornih ureaja
te da se sada vode ozbiljne rasprave o pozivu na sveope ipiranje".
Autor Michael Snyder na svom blogu pie o tome kako su ve mikroipirani
psi, a takoer i ljudi - tisue starijih Amerikanaca koji boluju od Alzheimerove
bolesti - te da je vojna razvojna agencija, mrana DARPA, objavila planove za
razvoj nanosenzora koji e na bojnom polju pratiti zdravlje vojnika i kon
stantno obavjetavati lijenike o vojnikovom fizikom stanju. Jednom kad se
mikroipovi ugrade u sve vojnike, pita se on, koliko e vremena proi prije
nego ih se odlui ugraditi u svakog dravnog slubenika radi nacionalne sig
urnosti? Istraivai sa Sveuilita Stanford razvijaju siune robotske moni
tore koji mogu dijagnosticirati bolesti, motriti stanje organizma i ak dostaviti
lijek u krv. Sav se taj tehnoloki napredak obino promovira na takav nain da
se prosjeni graanin ne moe naljutiti. Tko bi bio protiv toga da vojnici budu
ivi, da ljudi budu zdraviji?
Ako uope bude javno oglaeno, a ne dano kriomice kroz cjepivo ili na
neki drugi nain, irenje mikroipova bi e isprva na dobrovoljnoj osnovi.
Velik broj Amerikanaca ve se mikroipirao, a broj se poveava svake go
dine. Opet je rije o osvajanju umova, stavova i uvjerenja jer kako e se teh
nologija iriti raznim e institucijama, poslodavcima ili ak bankama biti sve
lake zahtijevati da se mikroipirate iz sigurnosnih razloga. Drugi e se htjeti
mikroipirati zbog spajanja na tehnoloke mree, pa i mozgom direktno na
451

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

sam internet. Moda e tako biti mogue proitati knjigu od 500 stranica
za nekoliko minuta? No, kakva e biti zatita od virusa? Hoe li netko biti
u stanju vaim mozgom upravljati iz daljine? Wiseman sugerira da bi bilo
mudro da se irom svijeta donesu preventivni zakoni koji bi sprjeavali bilo
kakvo prisiljavanja na prihvaanje mikroip-usadaka.

Verichip o Verichipu
Korporacija Verichip, odnosno PositivelD, u svojoj se kratkoj povijesti nije
proslavila kao osobito iskrena, ali od njezina izvrnog direktora Scotta Silvermana moglo se u razgovoru u vijestima TV-postaje NBC News uti i poneto
istine. Televizijski voditelj Lester Holt upitao ga je: Dolaze li i do Vas glasine,
ljudi govore: Veliki brat, previe informacija, pomalo zastraujue. to kaete
na to? Scott Silverman mu je odvratio: Pa, znate, zanimljivo pitanje. Dvije
godine uestalo su mi postavljali to pitanje. Danas je ono bitno rjee. Do
ista, dravni odvjetnik Meksika i neki drugi dunosnici dobili su taj ip zbog
sigurnosnih razloga. A kada razina prihvaanja proizvoda u znaajnoj mjeri
poraste, kao to se dogodilo, bojazni glede privatnosti se smanje. No, da izrav
no odgovorim na vae pitanje, Lestere. Veina ljudi boji se invazivnosti toga,
injenice da se to usauje u tijelo. A kao to znamo iz iskustava s pacem akerima i drugim medicinskim ureajima, kada ih ljudi prihvate zbog njihove
svrhe i djelotvornosti oni pronau svoje mjesto u drutvu. To nee biti sutra,
ni sljedeeg tjedna. Meutim, za dvije, tri ili pet godina polako ali sigurno
prodrijeti e u mainstream.
Silverman je govorio o stupnjevitosti i strategiji dugoronog razmiljanja
zasnovanoj na postizanju postupnog normaliziranja onoga to se isprva, sas
vim opravdano, ini dijabolikim pokuajem da se svaki pojedini ovjek svede
na artikl u golemom ljudskom inventaru - puko vozilo za VeriChip koji e
se koristiti u spoju s protuljudskim globalnim pametnim sustavom to ga
je osmislio pomaga nacistikih ratnih zloina IBM. Zato ba i nije dobra
vijest daje nedavno proces polaganog ali sigurnog prodiranja u mainstream
napravio veliki korak. ipovi za usaivanje stavljeni su na trite kao univer
zalno rjeenje za hipotetski problem povezan s nekom vrstom nemogunosti
pristupa medicinskim informacijama bez implantata.
Nedavne aktivnosti korporacije VeriChip/PositivelD otkrivaju i daleko vee
ambicije nego to je Silverman javno priznao: akvizicije korporacije Steel Vault
(da bi se formirala korporacija Positive ID) i NationalCreditReport.com-a
povezuju kompaniju sa svijetom krae identiteta i kreditnog nadzora; veze s

452

MIKRO IPO VI Z A BOLJU B U D U N O S T ( p ita n je je : k o m e b o lju ? )

Googleovim internetskim servisom Google Health i Microsoftovim servisom

HealthVaultom kompaniju povezuje s elektronikim medicinskim zapisima;
kompanijin razvojni partner RECEPTORS LCC - tvrtka koja proizvodi Vi
rus Triage Detection System, sustav za otkrivanje prisutnosti virusa H IN I
- povezuje kompaniju s onom (ne)slavnom lanom pandemijom svinjske
gripe u reiji Svjetske zdravstvene organizacije i potencijalno sa slinim in
cidentima u budunosti; veliina kompanijinog odjela HealthID koji je raz
vio svoj asortiman proizvoda, ukljuujui usadive RFID mikroipove (RFID
= radio-frekvencijska identifikacija) druge generacije koji mogu detektirati
razinu eera u tijelu - kompaniju povezuje sa zdravstvom openito te poseb
no s pacijentima s dijabetesom; kompanija je objavila da tijesno surauje s
kompanijom HealthScreenDirect koja prua probiranje za dijabetes i povieni
kolesterol.
Kada bi partnerstvo kompanija VeriChip i RECEPTORS iznjedrilo senzor
za najavu povienog kolesterola, kao to predvia internetska stranica wethepeopewillnotbechipped.com to bi kompaniju potaklo da svakog od 106 milijuna
Amerikanaca koji pate od visokog kolesterola prepozna kao izvor zarade. No,
ima toga jo.
Kompanija Verichip/Positive ID osnovala je korporaciju BeriGreen Energy
za ulaganje u sektor iste i alternativne energije. Nakon potpisanog paketa
poticaja, kojim se u obnovljivu energiju ulae sedamdeset i devet milijardi
dolara, kompanija je stvorila sinergiju izmeu svoje nove marketinke kom
panije Gibraltar, zakona o poticaju, plana globalnog zatopljenja, trgovanja
emisijama staklenikih plinova i ljudskog usadivog mikroipa. Uza sve to,
ta kompanijina korporacija ve se povezala s kompanijom ELCAN (Ray
theon Microelectronics Espaha), koja je peti najvei izvoa radova u vojnom
sektoru i proizvoa ipa VeriChip/PositivelD. Nadalje, Verichip/PositivelD
ukljuuje sustav VeriyPay koji bi se trebao koristiti kao brza metoda plaanja
za gotovinske transakcije i kreditne kartice. Sad se ini oiglednim da je me
toda plaanja elektronskim karticama bila prelazni korak prema usadivom
mikroipu. Uostalom, veina nas ima mobitele, a preko njih se moe raditi
dosta stvari koje se planiraju raditi mikroipovima, sve do lociranja mjesta
neke osobe. Mobitelima smo na neki nain ve mikroipirani.
Tvtka Verichip/Positive ID ima svoje prste u mnogo toga, a njezini razliiti
ogranci kao da konvergiraju i idu u jednom smjeru - uvoenju usadivih
mikroipova kao rjeenju ivotnih problema. Usprkos tome, prenose Nikolettos i Wiseman, u prosincu 2009. godine izvrni direktor Scott Silverman
uvjeravao je javnost: Upotreba ipa za usluge kreditnog izvjetavanja, ak i
4 53

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

njegovo koritenje za financijske transakcije... nije dio naeg poslovnog mod

ela ve pet ili vie godina, otkako je otiao Sullivan [bivi izvrni direktor] i
nije dio naeg poslovnog plana za budunost. Silverman je nastavio: Mogu
vam rei da (...) usaivanje ipova u djecu i imigrante u identifikacijske svrhe
ili njihovo usaivanje u ljude, posebno ne protiv njihove volje, za financijske
transakcije, nije bilo i nikada nee biti namjera ove kompanije, sve dok sam ja
predsjednik njezinog upravnog odbora i izvrni direktor.
No, 2004. Silverman je za tjednik New Times Broward-Palm Beach izjavio
da bi se u blioj budunosti VeriChip mogao koristiti kao kreditna kartica.
2006. gostovao je u emisiji Fox & Friends te promovirao ipiranje radnikaimigranata radi nadzora kretanja i praenja porezne evidencije. Tip je obini
laljivac. Spomenimo i to da su mikroip-implantati kod pokusnih ivotinja
dovedeni u vezu s tumorima (vidi web-stranice Katherine Albrecht).
Evo i vijesti koja pokazuje u kojoj je mjeri mikroipiranje ve smjeteno
u na um. Novine Sydney Morning Herald su 2. oujka 2010. objavile vijest
naslovljenu: Jedan od etiri Nijemca sretan zbog mikroipova. Pisalo je: Ne
davno provedena anketa otkrila je da bi gotovo jedan od etiri Nijemca rado
imao ip implantiran u svojemu tijelu. Anketu je provela njemaka lobistika
skupina informatike industrije BITKOM s namjerom da dokae sve slabije
razgraniavanje stvarnog ivota i virtualnog svijeta. Uglavnom, 23% od otpri
like tisuu ispitanika reklo je kako bi pristalo da im se pod kou umetne ip
zbog odreenih koristi."
Svi ti koraci malo po malo vode ka ipiranju stanovnitva. Nikolettos i
Wiseman navode intervju s filmskim redateljem Aaronom Russoom u kojem
on govori o svom nekadanjem prijateljstvu s Nicholasom Rockefellerom iz
slavne bankarske dinastije Rockefeller. Izmeu nekoliko drugih zapanjujuih
otkria, Russo govori o Rockefellerovom priznanju da je konani cilj postii
da svi na svijetu imaju ugraen RFID-ip, te da sav novac i sva imovina bude
na tim ipovima, a ako bilo tko poeli prosvjedovati protiv onoga to inimo
ili postupati protiv toga, mi samo iskljuimo njegov ip. Dakle, to je odgovor
na pitanje: Kamo se stremi?
A odgovor na pitanje: Kako tamo stii? Naravno, jo od Edwarda Bernaysa,
odgovor je uvijek samo jedan - pomou promidbe.

Promidba o ipovima
Jedna od metoda je prediktivno programiranje - utjecanje na to kako
ljudi percipiraju budunost, to oekuju od budunosti te kako misle da e

454

M IKRO IPO VI Z A BOLJU B U D U N O S T ( p ita n je je : k o m e b o lju ? )

misliti i ponaati se u toj budunosti. Za takvo programiranje koristi se neka

matovita pria postavljena u budunost koja sadri ideje i tehnologije koje se
zapravo planiraju u sadanjosti tako da se u stvarnom ivotu, u trenutku kada
su ti dogaaji blizu ostvarenja, programiranoj publici sve ini poznatim. Kao
nekakav unutarnji logini slijed stvari, potpuno spontan i sluajan. Prisutan je
osjeaj nunosti da to tako mora biti. rtva je nesklona prigovorima jer je sve
ureeno na nain da izgleda kao prirodan razvoj stvari.
Alan Watt s internetske stranice www.cuttingthroughthematrix.com obja
njava da nas se ustvari kultivira: Prije svega, oni znaju gdje na tom polju
ele uzgajati, pa vrstu usjeva koju ele uzgajati, koliko visok usjev treba biti i
koliko ga treba biti. Najprije pripremaju teren, zemljite. Kre ikaru. Zatim
oru zemljite. Drljaju ga. ine sve to je potrebno. Zatim zasiju sjeme i pro
matraju ga kako raste i kultiviraju ga. Dakle, to je ono to ine s vaim umom
kada vas pripremaju za svaki vei dogaaj u vaem ivotu. Sve ete to vidjeti
u filmovima, posebno u ovom modernom vremenu (...) U 20. stoljeu to se
radilo prvenstveno kroz romane, kazaline predstave, glazbene koncerte, no
danas je u svaijem televizoru (...) Izravno vas programiraju kroz zabavu, a
kada zatim vidite da se to dogaa u vaem ivotu rei ete: Pretpostavljam
da je to u redu. Nekako je logino, nije li? I neete vie o tome razmiljati.
A odakle je ta ideja izvorno potekla? Plasirana vam je kroz zabavu, to i jest
primarna svrha takve zabave.
Metodu prediktivnog programiranja, piu Nikolettos i Weisman, koristi
se kako bi nas se uvjerilo da prihvatimo ideju mikroip-implantata kao neto
neizbjeno, ak i poeljno, i to traje ve desetljeima. Evo nekoliko primjera
iz filmova:
Uvodni prizor Loganovog bijega (1976.) prikazuje novoroene s kristal
nim implantatom u dlanu. Implantat pone bljeskati kada netko napuni tride
set godina, kada je vrijeme za njihovu obnovu;
U Tvravi (1992.) svaki zatvorenik ima implantiran intestinator - ureaj
dizajniran da izaziva veliku bol ili smrt za svako krenje zatvorskih pravila. U
svibnju 2009. godine objavljen je lanak pod naslovom Saudijski cip-ubojica
pratio bi i eliminirao nepoeljne u kojem se sugerira da je intestinator postao
stvarnost;
U Razbijau (1993.) San Angeles 2032. godine visoko je ureeno
drutvo u kojem je sve to je kategorizirano kao loe po vas (na primjer sol,
puenje) postalo nezakonito. Svaki ovjek ima usaen mikroip, ukljuujui
svjee odleenog Sylvestera Stallonea koji je bio zamrznut i reprogramiran u
kriogenikom zatvoru;
455

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U BBC-evoj drami Posljednji neprijatelj (2008.) britanska ministrica unu

tarnjih poslova otkriva da joj je usaen mikroip: Njegov sadraj i funkcion
iranje moe se prilagoditi mojim potrebama. Moe biti moja kreditna kartica,
moe biti klju za vrata, klju za automobil - nikad ih vie neu gubiti. S vre
menom e postati univerzalan. Poevi od kolske dobi, za itav ivot.
To je tek mali djeli kultiviranja umova za prihvaanje mikroipiranja.
Nezaobilazni su i raznorazni prilozi iz televizijskih vijesti koji su u stvari re
klame, dok nas nevidljiva vlada pokuava najprije uvjeriti u to da je ipiranje
poeljno, a zatim i normalno. To bi ujedno impliciralo da je biti neipiran
nenormalno, to je za neke pojedince nepodnoljiva etiketa. to vie ljudi pris
tane na ipiranje to je vjerojatnije da e svjetska ekonomska i tehnoloka in
frastruktura naposljetku funkcionirati na pretpostavci da su graani ipirani.
Ve danas ljudi mogu ui u odreene klubove i plaati s usaenim ipom. To
je prvi korak, a slijedei korak jednostavno je postupno poveavanje broja
mjesta koja prihvaaju taj nain plaanja, nakon ega se potencijalno kreemo
prema uznemirujuoj situaciju u kojoj je plaanje roba i usluga mogue jedino
putem ipa usaenog u vae tijelo. Drutvo bez gotovinskog novca jo je jedna
nedobrodola prekretnica na koju treba pripaziti.
Ono o emu Wiseman ne pie, a vrijedilo bi dodati za razmiljanje, jest
mogunost da se kroz mikroipove utjee na ljudsko ponaanje. Zato matu
ograniiti samo na mogunostima poput elektronskog plaanja? Pa ve da
nas, ako selotejpom zalijepim za ruku svoju karticu, to mogu raditi na skoro
identian nain kao da imam mikroip ugraen ispod koe ruke. Ne vidim u
tome neki veliki napredak, pa niti za Novi svjetski poredak. Ali ako se pris
jetimo da je nae tijelo mokri elektromagnetski sustav i da mnogim naim
postupcima upravljaju razne kemijske supstance koje po zapovijedi mozga
lue nai hormoni, tada nije teko zamisliti da je taj sustav takoer mogue
hakirati i to ba elektromagnetskim impulsima iz ipa koji je, naravno, stalno
u vezi s nekim centralnim kompjuterom. Kojim takoer netko upravlja.
Sve je to ve ovdje. Dok sam dovravao ovu knjigu na web-siteu Matrix
World osvanuo je tekst Ljubice aran pod naslovom ipiranje ljudi u SAD-u
i Europi konano odobreno!" Radi se o tabletama Proteus s ipovima. Naime,
iluminatsko tijelo FDA, krovna amerika agencija za hranu i lijekove, slubeno
je potvrdila ipiranje lijekova to jest pilula koje e koristiti ljudi, dok je ista
tehnologija odobrena u EU 2010. godine. Evo ureenih i skraenih dijelova
tog teksta:

456

M IKRO IPO VI Z A BOLJU B U D U N O S T ( p ita n je je : k o m e b o lju ? )

Poetkom osmog mjeseca 2012. godine kom panija p od nazivom Proteus

Digital Health (PDH) dobila je zeleno svjetlo od vlade SAD-a da zapone
s proizvodnjom i distribucijom digitalnih ipiranih pilula i tableta. PDH
tvrdi da e tako pacijenti u sebi imati digitalnog lijenika. (...) Senzori
veliine zrna pijeska (povrine od jednog kvadratnog milimetra) prenos
it e podatke iz tijela, tonije iz ljudskog probavnog trakta, direktno na
zaslon raunala. PDH tvrdi da se na takav nain moe u minimalnom
vremenu promijeniti i prilagoditi tretman lijeenja, no ova pria nas ja k o
podsjea na jedan drugi proizvod koji su nezadovoljni ljudi uspjeli ukloniti
s trita, rije je o Verichipu. Verichip je bio veliine rie i F D A gaje odob
rila zbog navodnih medicinskih dobrobiti skupljanja podataka iz ovjeka
i uvanja kompletne medicinske i identifikacijske datoteke korisnika. No
strah od zloupotrebe i kancerogeni materijali od kojih se Verichip pravio
doveli su do vala nezadovoljstava graana i brzog stopiranja distribucije,
tako da je Verichip p od drugim imenom sam o uveden u obveznu veteri
narsku praksu koju mi dobro poznajem o kao ipiranje kunih ljubimaca i
krupnijih dom aih ivotinja.
Graani Europske unije vjerojatno nisu ni svjesni da se na podruju EU
koriste ipirane pilule jo od 2010., taj podatak objavili su ABC7 i KGOTV/DT. PDH je pokrenuo veliku kampanju kojom eli uvjeriti javnost
o dobrobitima njihovih naprednih ipiranih pilula. (...) ip iz korisnik
ovih crijeva alje podatke direktno na va mobilni telefon i lijeniku, (...)
naroito su nahvalili ovaj ip u sluaju shizofrenije, multiple skleroze,
Parkinsona, Alzheimerove bolesti, Huntingtonove bolesti i dijabetesa.
(...) Uznemiruje injenica da e se tijelo konstantno puniti ipovima je r se
planira stavljanje istih u svaku pilulu u pakiranju lijekova. Takoer se tvr
di da ipovi reagiraju i bivaju p unjeni energijom u doticaju s tekuinama
u probavnom traktu, no ako je u pitanju aktivni ip koji prim a i odailje
podatke (...) nita se ne zna o klinikim testiranjima, niti ima ikakvih
podataka koliko je takav ureaj siguran za nae zdravlje.
Mail Online je izvijestio kako PDH moe prikupljati niz drugih p o
dataka, ne sam o o koliini distribucije lijeka ve o razliitim tjelesnim
faktorim a; brzini otkucaja srca, poziciji tijela i aktivnostima. Koliko su
ovakve stvari podlone hakiranju i eventualnom neetinom i nemoral
nom koritenju i na koncu krai ja k o osobnih podataka iz digitalnog
umreenog svijeta? (...) Uvaena tiskovina Green Med Info prenijela je
podatak s web stranice PHD-a u kojoj stoji sljedee:Digitalna medicina
sadri iste tvari koje svakodnevno uzimate s lijekovima s jednom male457

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

nom promjenom, svaka tableta sadri maleni senzor koji moe komunici
rati s naom digitalnom zdravstvenom mreom i podrkom skupljajui
vitalne informacije o lijekovima koje uzimate i reakcijam a tijela na iste.
Dakle, ne sam o da PDH nudi ip ve i kompletnu podrku za neposredno
prikupljanje informacija iz vaeg tijela. Izgleda da su ljudi poput Davida
Ickea zaista bili u pravu kada su rekli da e ipiranje ljudi postati stvar
nost do 2012., htjeli mi to ili ne.
Nismo pobornici teorija zavjera, iako nas neosnovane i uznemirujue
dezinformacije umnogome okruuju iz razliitih vrsta vladinih i nevla
dinih promidbi, no najvie nas udi da je tehnologija koju nudi PDH
gotovo ostala ispod radara svih slubenih medija, naroito kada je rije
0 televizijskim kuama i velikim internacionalnim radijskim postajam a
1 tiskovinama. Pitanje je zato se to dogaa? Ako je proizvod koji nudi
PDH toliko dobar, zato ga nema po istim medijima? Ili je u pitanju jo
jedn a mutna igra neinformiranja javnosti iz straha da se ne ponovi afera
Verichipa?! (...) Green Med Info se takoer pita je li ova tehnologija uope
sigurna i je li dovoljno testirana. I oni su primijetili da na ova pitanja
uope nema odgovora, oni smatraju kako je to naroito zbog injenice da
je PDH u stvari RFID tehnologija koja se implantira u ljudsko tijelo. (...
ipovi) se mogu napajati putem interne baterije (ovakvi tagovi esto se
nazivaju a ktivni tagovi) ili putem indukcije (p asivni tagovi). Pasivni
tagovi izrazito su zahvalni za odravanje i njihov vijek trajanja gotovo je
beskonaan. (...) Fondacija Billa i Melinde Gates koja je nedavno dobila
veliku kritiku javnosti zbog financijske podrke GMO poljoprivrede jedan
je od najveih pokrovitelja Proteus ipa.

Verichip, nije u ljudima, ali je u

kunim ljubimcima

Krajnje vrijeme jest da postanemo pobor

nici teorija zavjera11. Ako se vrijednost neke
teorije mjeri uspjenou predvianja, to je
jo potrebno?
Finska istraivaica Luukanen-Kilde koja
je napisala iscrpne studije o mogunosti
mikroipova na podruju kontrole ljudi, kae
ovo: Svaka misao, reakcija, sluna i vizual
na opaanja uzrokuju odreeni neuroloki
potencijal, amplitude i obrasce u mozgu i
njegovim elektromagnetskim poljima koji
se sada mogu dekodirati u misli, slike i glas458

MIKRO IPO VI Z A BOLJU B U D U N O S T ( p ita n je je : k o m e b o lju ? )

Reklama za ipirane pilule Proteus.

RFID ipovi.

ove. Drugim rijeima, elektromagnetskom stimulacijom mogu se promijeniti

modani valovi pojedinca i utjecati na miinu aktivnost, uzrokujui bolne
miine greve koje osoba doivljava kao muenje. (...) Sustav elektronskog
nadzora NSA moe istovremeno pratiti i obraivati podatke o milijunima
ljudi. Svatko od nas ima jedinstvenu frekvenciju bioelektrine rezonancije u
mozgu, ba kao to imamo jedinstvene otiske prstiju. (...) Uz posve kodiranu
stimulaciju mozga elektromagnetskim frekvencijama, pulsirajui elektromag
4 59

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

netski signali mogu se slati u mozak, izazivajui u ciljanoj osobi eljene glas
ovne i vizualne efekte. To je jedan oblik elektronskog ratovanja."
To je glavni cilj tenje ka mikroipiranju stanovnitva (a to je i sam Rock
efeller jednom rekao), jer je prvi put u poznatoj povijesti mogue doista kon
trolirati ljude i utjecati na njihove postupke bez posrednika kao to su razne
promidbene mainerije. Uostalom, prije neki dan sam na televiziji vidio re
klamu za ureaj od 199 kuna koji stavite bilo gdje u kui, a on elektromag
netskim impulsima ubija i tjera nametnike. Osim mrava, komaraca i muha
spomenuti su i takori, ali je naglaeno da ne teti kunim ljubimcima. Kako
li teti takorima, a zaobilazi hrke, zamorce ili zeeve, odmah sam se zapitao,
a onda su mi na pamet pali i ljudi. Hm, mislim da ga neu kupiti. Ali ako je
takva tehnologija ve u slobodnoj prodaji, kako li izgledaju njeni jo uvijek
tajni, napredni oblici?
U sijenju 2013. u medijima diljem svijeta pojavila se vijest da Obama
Health Care Bili zahtjeva da se svi graani i novoroenad SAD-a ipiraju do
oujka 2013 godine. Mikroip u kojem e biti ugraena radio-frenkvencija
(RFID) biti e umetnut u svrhu kvalitetnije medicinske skrbi. Neke drave
poput Virginije ve su u nastojanju da se takva ideja zaustavi prije nego se
ozakoni. Kako je ovakav potez SAD-a svakim danom sve izvjesniji, senatori
Arizone Charles Schumer i Lindsey Graham donose zakone pomou kojih
bi svim graanima omoguili posebnu biometrijsku karticu (National Bio
metric ID Card) kako bi se mogla dobiti dozvola za rad. Pomou te kartice i
ugraenog mikroipa te pomou Big Brother elektronike baze podataka za
praenje, moi ete biti identificirani u svakom trenutku, gdje god se nalazili.
Ta e kartica biti zamjena za osobnu iskaznicu kakvom ju danas poznajemo.
Ovo je samo vrh ledenog brijega, od onoga to nas sve eka u budunosti,
rekao je Paul McGuire na Newswithviews.com I dodao: Bilderberg grupa dala
je naredbu ugradnje mikroipa prvo u Americi pa kasnije i u cijelom svijetu.
Mnogi zbog ovoga napadaju Obamu, no budimo realni, tko god da je na vlasti
ovo je ideja jo od Georga Busha.
Ima li izlaza iz scenarija mikroipirane budunosti? Wiseman pie da nas
se stalno podsjea da nemamo pravo glasa u makinacijama Novog svjetskog
poretka pa daje lako zaboraviti da svi mi doista imamo mo. Jer uspjena
implementacija plana ljudskog mikroipiranja - poput svakog drugog as
pekta naeg sve oitijeg porobljavanja - zahtijeva preutnu suglasnost veine.
Monici trebaju ljude koji e biti posluni. A, pravno gledano, utnja podra
zumijeva privolu." Wiseman kae da svatko ima pravo na vlastiti glas.
Rijeima grupe TBF: pravo na lansiranje odjeba. Pa, lansirajmo ga.
460

22. POGLAVLJE

TOTALITARIZAM I ELEKTRONSKA
ORVELOVSKA DRAVA
(u malim koracima i jo manjim vijestima)

ok sam se dosaivao ekajui da limar zavri posao na mom autu, sluao

sam radio u njegovoj radionici. Voditeljica je najavljivala emisiju koja
e se baviti pitanjem novog sustava koji e zamijeniti stari. Konstatirala je da
se dananji sustav oigledno raspada, u Americi pod posljedicama kreditne
krize, a u Europi propada dosadanji koncept eura, na Bliskom istoku u nizu
revolucija dolo je do velikih politikih promjena. Pitanje je, rekla je, koji e
sustav zamijeniti ovaj postojei koji propada?
Odgovor je, naravno, oigledan (iako njoj ne) - centralizirana svjetska dik
tatura kineskog tipa. Bar je takva namjera ili inercija matrice ili Kontrolnog
sustava. Kao to je oigledno da su sve tri stvari koje je nabrojala kao simp
tome ruenja starog sustava nastale zakulisnom manipulacijom onih koji ele
uspostaviti novi sustav, koji su i sami potroni robovi tog sustava. Jesu li dva i
dva ikada oiglednije bili etiri?
Rijetko kad se spominju oigledne slinosti sustava koji je vladao SSSR-om
i EU. Kao to je to i sam nastanak SSSR-a, u vrijeme dok nije bilo drutvenih
mrea da se revolucije istovremeno mogu pokretati po cijelom svijetu. Moralo
se djelovati lokalno pa je poslana skupina revolucionara na elu s Lenjinom.
Pripomogli su ruenju jednog sustava, a da je tada bilo radija vjerojatno bi
se neka radijska voditeljica pitala isto kao i ona od maloprije: koji e sustav
zamijeniti propadajui? Naravno, Lenjinovi komunisti su imali rjeenje na
461

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

papiru, ali to je bio do tada novi i nevieni poredak, jo nepotroen i nitko

nije znao kako e zapravo izgledati. Kao to se pokazalo, Lenjinov sustav koji
se proglaavao borcem protiv nepravde postao je dotad nevieno totalitarno
drutvo nepravde koje je uzrokovalo smrt milijuna ljudi, strah, izolaciju i nad
gledanje. Spomenimo i to da danas vie nije nepoznato u kojoj su mjeri Rockefelleri i Rotschildi preko obitelji amerikog establimenta kao to su Harrimani financirali Lenjinove komuniste. Netko bi se opet mogao zapitati kako
to da su najvei kapitalisti financirali borce protiv samih sebe.
Ako biste na trenutak skinuli zamagljene naoale s oiju odgovor bi bio
dosta oigledan. To je zato jer ti tipovi smatraju da se sve te promjene njih
ne tiu, oni e uvijek biti iznad njih jer e indirektno posjedovati i vladati i
tim radnikim dravama, kroz manipulaciju politikama svojih zemalja i gos
podarenja tijekovima novca. Toliko je to jednostavno, a jo je jednostavnije
podlei slikama prikazanim u novinama i smetnuti s uma da se ista ruka
nalazi iza svih sukobljenih strana dananjeg svijeta. Ono to se financijerima
svialo u SSSR-u jest sustav nadzora i kontrole nad ljudima, kao i umjetno
stvaranje neprijatelja Zapada. To je zapravo ono u to su oni investirali.
Dr. Richard Day, profesor pedijatrije i dravni znanstveni direktor iluminatskog paravana, udruenja Planirano roditeljstvo 20. oujka 1969. na
Pitsburkom pedijatrijskom drutvu pred osamdesetak lijenika opisao je
kako e izgledati svijet bliske budunosti. Pobaaj vie nee biti protuzakonit
i bit e prihvaen kao neto potpuno normalno, rekao je. Opskrba hranom
bit e nadzirana tako da je nitko nee moi dati nekom bjeguncu iz sustava.
Privatna proizvodnja hrane bit e zabranjena jer e se uporno ponavljati kako
takva proizvodnja nije sigurna. Mladi e se kolovati due, ali pritom nita nee
nauiti, dok e vanost obitelji biti minorizirana posredstvom manipulacije.
Postojat e ogranienja putovanja, a privatno vlasnitvo u podruju stano
vanja posve e nestati. Poveat e se stope nasilja, pornografije i opscenosti u
medijima i filmovima, to e ljude uiniti manje osjetljivima na nasilje i por
nografiju, navodei ih na zakljuak kako je ivot kratak, neizvjestan i surov.
Glazba e biti sve gora i gora, a koristit e se u cilju programiranja percep
cije. Drutvo e biti estoko kontrolirano, a ljudi e biti elektroniki praeni.
Odavno utemeljene zajednice bit e unitene nezaposlenou i masovnom
migracijom. Modifikacija vremena bit e koritena kao sredstvo ratovanja
kako bi se izazvale sue i glad. Neugodno podsjea na dananji svijet, zar ne?
Ovaj odlomak mogao se jednako prikladno nai u poglavlju o Europskoj
uniji, financijskoj krizi, HAARP-u, porezu na nekretnine, mikroipiranju,
ali stavio sam ga eto ovdje jer dobro prikazuje kako se stezanje Kontrolnog
462

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

sustava manifestira na puno naina, a svaki je tek djeli cjelovite slike koju
je dr. Day tako zgodno saeo. Financijski pritisci s domino-efektom su na
jvidljiviji. Potom, kao da nove garniture upravljaa, na svim razinama, postaju
sve udaljenije od ljudi, sve dehumaniziranije. ini ti se da e neki pozitivni
mladac zamijeniti onog nekog starog prdonju, a kad ono, tip se zaas pretvori
u malog diktatora, pa se s nostalgijom sjea stare garde i uvia kako je imala
ljudsko lice. To se dogaa posvuda, s kim god sam naeo tu temu imao je ista
iskustva.
Pa onda, u ono vrijeme dok su nas mediji zabavljali wikileaksima i
hapenjem biveg premijera, i sve to predstavljali kao velike promjene, negdje
sam proitao da je Sabor tijekom protekle godine donio vie zakona nego u
zadnjih deset godina. Nelagodno. Je li itko od onih koji su dizali ruku proitao
sve te zakone? Je F itko nama objavio to u njima pie? Zato tako hitno, tako
naglo i u tiini?
Dok su se wikileaksi koristili za promociju borbe za istinu, ispriat ete
me to vie ne vjerujem u glavne prie velikih medija, pogotovo kad itam
(ali ne na prvim stranicama) da se iza brda valjaju zakoni o kontroli interneta
u SAD-u, a jedan od povoda za uvoenje tih mjera poveanja nacionalne
sigurnosti bit e i sami wikileaksi. Ba wicky, zar ne? Sve najednom mjestu: i
problem, i reakcija, i rjeenje. Zato Assange svoja otkria objavljuje kroz New
York Times, jedno od glavnih glasila Elite? Zato se nikad nigdje u WikiLeaksima ne spominju tajne operacije MOSSADA i drube, samo neke benigne
stvari na razini traeva?
Nadalje, u kako kratkom vremenu su nadzorne kamere postale svakod
nevna stvar? Pa ima ih ak u liftovima i veama stambenih zgrada, posvuda
me snimaju, a to mi ne pridonosi osjeaju slobode, a jo manje sigurnosti.
Sigurnosne kamere mi stvaraju osjeaj nesigurnosti, nije li to apsurdno? Pravi
novoorvelovski jezik, sigurnosna kamera. Imao sam prilike par puta gledati
uinak kamera na djelu. U jednom sluaju ovjek je vidio na snimci klinca
koji mu je sastrugao naljepnicu sa zvona, ali nije ga mogao identificirati. Em
ga nije poznavao, em mu nije ni dobro vidio lice na snimci, pa je sve bio orak.
U druga dva navrata pomou kamera su optueni nevini ljudi jer su erloci iz
osiguranja i policije povezivali pojmove: prijatelj dade prijatelju neto preko
ograde firme i odmah je optuen da je krao iz firme, iako se kasnije ustanovi
da se nita nije zbivalo nego je toj dvojici tako bilo krae i jednostavnije. Ili
kamera snimi nekog kako izlazi iz ureda s malim ruksakom na leima tono
na vikend, kad je netko ukrao neki monitor iz ureda. I hop, evo ga ubrzo na

463

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

policiji kako ga se ispituje, iako osoba nije bila ni kriva ni duna. Drugim
rijeima, nita od tih kamera po pitanju lova na kriminalce.
Osjeaj beznaa je globalan, a ne vezan tek uz Hrvatsku. Svi smo u istim
govnima, to je jasno, ali zato nikako na zelenu granu? U koli su me uili da
svijet cijelo vrijeme napreduje, da znanost napreduje, da drutvo napreduje a kad ono, od silnog napretka ljudi sve zgreniji, ustraeniji, bolesniji i depre
sivniji. Globalno gledano, umjesto da je sve manje zapravo je sve vie gladnih,
beskunika, bolesnih i slino. Izraeno u hladnim brojkama. Pljuc na takav
napredak. Tu zapravo napretka i nema, to je nazadak. Jer ili si sretan ili nisi,
samo se to rauna.
Kao i obino, imamo opcije odgovora: a) stvari spontano idu na gore i b)
netko se silno trudi da ih usmjeri na gore. Zbog odgovora B kod ljudi nastaje
taj sve univerzalniji i sve prisutniji, nedefmirljiv osjeaj stezanja obrua. Ali
da se ne bismo zavaravali, niti odgovor A u sri nije razliit. Postavimo stvari
ovako: Ako svijet stalno ide na gore po pitanju sree za njegove stanovni
ke, onda znai da su vladajue garniture, drutveni sustavi i njihovi misaoni
obrasci koji upravljaju svijetom potpuno nesposobni i potpuno pogreni. A
opet, oekujemo da oni smisle neko rjeenje. Zar postoji jo netko tko misli da
te iste garniture i sustavi mogu iznjedriti ikakvo rjeenje ili neki smjer boljitka
za ljude?
Kao da se svi nalazimo usred nekog ogromnog poremeaja u sili, reeno
rjenikom Star Warsa. Taj poremeaj u sili ima i svoj konkretan opis - uvoenje
totalitaristike drave u malim koracima, kroz zakone i tehnologiju. Kao da
netko igra presing, a nas sili na zonsku obranu, pa ak i na to da se meusobno
sudaramo i radimo faulove koje inae ne bismo napravili. Ali nema veze, kao i
koarkaka tekma, svaka igra ima odreeno trajanje. Ne moe niti poremeaj
u sili trajati vjeno. Uostalom, pitam se, recimo, to bi se dogodilo s presingom kad bi svi igrai jednostavno otili s igralita?
U meuvremenu emo prolistati male vijesti koje zorno pokazuju neke
karike u tom obruu. Recimo, Spiegel Online izaao je u javnost s tvrdnjom
da je Andy K., kao slubenik Applea, od prole godine intenzivno suraivao s
tajnim slubama u SAD-u na razvoju protuobavjetajnog softvera Coin. Rije
je o programu kojim se, pisalo je, eli ubrzati utvrivanje veza izmeu korisni
ka na socijalnim mreama, a Coin bi se koristio i kako bi se protuobavjetajni
agenti mogli jednostavno koristiti desecima lanih identiteta na tim mreama.
Apple nije odgovorio na Spiegelove upite, a Spiegel se pozvao na desetke tisua
mailova koje su razmijenili Andy K. i agenti, a koje su objavili hakeri nakon
provale u servere tih agencija.
464

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

Osobno vjerujem da drutvene mree imaju prvenstveno obavjetajnu

svrhu. Jedan na stari i ugledni fiziar ispriao mi je kako je poznavao jednog
fiziara u bivoj istonoj Njemakoj s kojim se na raznim simpozijima i spri
jateljio. Jednog dana saznao je da je ovjek uhapen zbog pijunae tj. surad
nje sa stranim obavjetajnim slubama. Nakon pada berlinskog zida sreo ga je
i upitao je li doista suraivao sa slubama i kakve im je podatke davao. Neke
tehnike ili znanstvene, pretpostavljao je. No, njemaki fiziar mu je rekao
da ga nitko nikad nita nije pitao o znanosti i tehnologiji ve su strane agente
zanimale naizgled banalne stvari: o emu ljudi razgovaraju u kafiima ili na
ulici, kako prosjeni ovjek razmilja ili osjea o ovome ili onome.
To je zapravo oduvijek ono to je zanimalo pijune kroz povijest - puls
ljudi. Kako se osjeaju, to razmiljaju. U lipnju 2012. prilikom posjeta Za
grebu Richard Stallman, pionir programiranja i internetskog aktivizma, jedan
od najutjecajnijih aktivista i teoretiara slobodnog softvera, u intervjuu je za
Facebook rekao da je to stroj za digitalni nadzor ljudi. Dao je i primjere:
,,U Irskoj je jedan ovjek uspio od Facebooka dobiti sve materijale koje ta
drutvena mrea posjeduje o njemu i dobio je dvije tisue stranica! Pa toliko o
obinim graanima nisu imale ni sovjetske tajne slube. Digitalna tehnologija
omoguava nadzor ljudi o kakvom je Staljin mogao samo sanjati. A mi danas
ivimo u svijetu u kojem vlade suzbijaju narodne pobune i rade u korist ban
kara. U Europi je Maarska u tome zasad otila najdalje. Digitalna tehnologija
omoguava vlastima poveanje kontrole nad ljudima i nalazimo se na putu
koji nije demokratski. Facebook e amerikoj vladi dati sve podatke koje ima
o nekoj osobi, zahvaljujui licemjerno nazvanom zakonu Patriot Act. Zato se
moramo oduprijeti i vladinom i korporativnom nadzoru. Ukratko, Facebook
nije va prijatelj.
Objasnivi da je slobodni softver ujedno i obrana protiv zlonamjernog
softvera, takozvanih virusa, rekao je: Stvar je jasna: ako korisnici ne kontro
liraju program onda program kontrolira korisnike. A netko uvijek kontrolira i
program te tako podinjava i korisnika, zadobiva nepravednu mo nad njima.
(...) Programi tako ograniavaju korisnike, pijuniraju ih i slino, a takvi el
ementi se nalaze u veini komercijalnih programa. Windows, Mac OS, iStvari,
Flash Player, Playstation 3, Amazon Swindle kao i veina dananjih telefona
sadre zlonamjerni softver.11
Kad samo pomislim koliko je Facebook olakao posao obavjetajnim
slubama! I sam sam ga jednom iskoristio u obavjetajne svrhe, kad me je
dan ovjek zamolio neku uslugu. Da bih saznao ima li kakvu skrivenu namje
ru otiao sam na njegovu Facebook-stranicu i odmah uoio popis njegove
465

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

omiljene literature iz koje mi je bilo potpuno jasno kako razmilja i na koji me

nain eli iskoristiti. Trebalo mi je ukupno pet sekundi. Vjerujem da je slian
zadatak obavjetajcima proteklih desetljea bio mali tei; zato su se i raspiti
vali o onim pitanjima koja je njemaki fiziar nazvao banalnima. Informacija
nikad nije banalna, ona je uvijek pokazatelj ire slike. Kao to je to i infor
macija da je vlasnik Facebooka Rupert Murdoch, Elitin igra do sri, kojem je
jedno od vanih zaduenja bilo postavljati britanske premijere kroz medijske
kampanje u svojim tiskovinama.

Zatoite ih u koli
Ljudska priroda voli igru. Zato mi je guranje silnih podataka u glavu traumatini i frustrirajui postupak koji svakodnevno pratim, recimo, kroz
svoju ker koja je krenula u prvi razred gimnazije - uvijek predstavljalo mis
terij. Uio sam s njom desetke stranica raznih predmeta (to zajedniko uenje
ona ispravno naziva ,,utuvljivanje) i ve nakon par dana konstatirao da sam
sve do jednog zaboravio. Doista nisu ni vani, sva ta imena i godine s lakoom
se moe pronai u enciklopediji, kad god zatreba. emu to muenje?
Stvari su postale jasnije kad sam saznao za pojam zatvorenika lijeve po
lutke mozga. To je ona analitika polovica koja svijet vidi u dijelovima, dok
je desna ona koja ga vidi kao cjelinu, koja je zaduena za naa umjetnika
djelovanja, koja nas spaja s temeljnom nepodijeljenom stvarnou. Onom u
kojoj smo svi jedno. Naem mozgu potrebna je ravnotea te dvije polutke,
ali je oigledno da se sustav trudi potisnuti desnu polutku i izdresirati lijevu
polutku. Testovima sustav zapravo ne testira znanje nego koliko je uspio u
zatoenju ljudi u lijevu polovicu mozga. Pa nije ni udno da se trudi s tim
zapoeti to ranije, dok se kreativnu igru, koja je u nadlenosti desne polutke,
eli to ranije suzbiti.
Zato emo sve ee itati vijest nalik ovoj: Prijedlog poslodavaca - Os
novna kola trebala bi trajati devet godina". U prvoj reenici je pisalo: Mnogo
bismo dobili kada bismo osnovnu kolu produljili njezinim zapoinjanjem
godinu ranije." Uvijek se zapitam tko je taj mi. Jer mi-ljudi ili mi-djeca time
ne bismo dobili nita osim jo vie muke, terora i frustracije, a izgubili bismo
jednu od najljepih stvari u ivotu. Ali mi-Elita, ti porobljivai ljudske svijesti,
svakako bi bili na dobitku jer bi se robove oblikovalo od najranije mladosti.
U vijesti se jo predlagalo uvoenje male mature, tako da ne pate samo oni
koji zavravaju srednju kolu nego i oni koji zavravaju osnovnu. No, tamo
neki tip, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju smatra
da bi mala matura vrlo rano razvijala osobnu odgovornost i drukiji sustav
466

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

vrijednosti kod uenika". To bi moglo biti tono, samo je pitanje elimo li taj
drukiji sustav vrijednosti11. U vijesti je pisao i zabrinjavajui podatak da ,,u
reformi obrazovnog sustava aktivno sudjeluje i privatni sektor". Najeio sam
se. Privatni sektor je eufemizam koji ne obuhvaa postolare, autolimare ili
vlasnike malih duana nego predstavlja glas korporacijskog duha. Isprika je
oekivana - prilagodba kolstva potrebama gospodarstva". Zato ga radije ne
bismo prilagoavali potrebama ljudi?
Sve se to zbiva simultano posvuda, naa je srea to smo u malom
zakanjenju. Novinarka Bel Mooney u britanskom listu Daily Mail pisala je
o planu britanskog ministarstva obrazovanja da uvede pravila o pouavanju
komunikacije jezika i pismenosti za djecu vrtike dobi. Temeljno obrazo
vanje djece predkolske dobi" obuhvaa pouavanje djece koja su tek izala iz
pelena osobnom i drutvenom razvoju" te poznavanju i razumijevanju svi
jeta". Sustav e morati koristiti svi vrtii i dadilje, a pokrivat e djeji razvoj od
roenja, ukljuujui strukturirano matematiko i jezino obrazovanje u dobi
od tri godine. Kao i obino, cilj je centraliziranost, jednoobraznost, stvaranje
jedne sheme i jednog uma.
Bel Mooney princip je dobro sroila: Budite uvjereni, totalitarizam dolazi
kriom. U jednom trenutku mislite da ivite u slobodnom drutvu, a zatim se
osvrnete i, hokus-pokus, jo jedno malo pravilo, nova direktiva, potajni priti
sak - sve su to nove zatvorske reetke kroz koje moramo promatrati svijet. Je li
pravi cilj te opsjednutosti kontrolom odgojiti novu generaciju nesretne djece
s proizvodne trake, koja nee imati dovoljno nezavisnosti uma da otvore usta,
a jo manje da se usprotive vlasti?"
Cirkularni duhoviti mail koji sam dobio internetom, naslovljen Iz slov
enskih novina" pokazuje trend stvari, ba onakav kakav proizlazi iz politike
korektnosti i drugih totalitarnih tendencija kojima je cilj da se sustav ugura
sve do najintimnijih sfera ovjeka, a pogotovo izmeu ljudi. Istina jest da ne
trebamo tog posrednika koji se lano predstavlja da je neophodan:
kola u godinama 1981. i 2011.
Situacija 1: Petar i Marko su se potukli u koli.
1981.: Okrue ih druga djeca. Petar pobjedi. Jedan drugom stisnu ruke i
postanu najbolji prijatelji.
2011.: Direktor kole pozove policiju koja saslua oba djeaka i njihove
roditelje. Obojica, zajedno s roditeljima, moraju cijelu godinu posjeivati
program za spreavanje nasilja.

467

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Situacija 2: Roman je nemiran u razredu i ometa druge uenike.

1981.: Uiteljica ga poalje kod direktora i taj mu zalijepi nekoliko
odgojnih. Roman se nakon toga vrati u razred gdje je miran najmanje
sedam dana i ne ometa nastavu. Nakon toga se lekcija ponavlja. Kroz
nekoliko godina postane pametniji, umiri se i postane dobar kuhar.
2011.: Romana poalju kod kolskog psihologa, koji ga uputi dalje kod psi
hijatra, koji mu prepie tablete koje su moni sedativi. Romanovi roditelji
ponu dobivati dodatak za dijete s posebnim potrebam a. Roman dobije
potvrdu da je dijete s posebnim potrebam a. Ue u ulogu bolesnika tako
da godinam a posjeuje psihijatrijske ustanove.
Situacija 3: Tvrtka boli glava i ponese nekoliko aspirina u kolu.
1981.: Od uiteljice dobije au vode da moe popiti tablete.
2011.: Uiteljica izvijesti kolskog psihologa da Tvrtko uzima nekakve
tablete, ovaj izvijesti direktora koji pozove policiju. Ova saslua Tvrtka
zbog mogueg posjedovanja ilegalnih droga. Kod njega dom a naprave
raciju. Nakon toga se jo dugo govori da se Tvrtko sigurno drogira i da
je narkom an.
Situacija 4: Neoprezno se igrajui loptom, Ivan razbije susjedima prozor.
Zbog toga ga njegov otac presavije preko koljena i remenom mu nacrta neko
liko kobasica po goloj guzici.
1981.: Ivan postane paljiviji u igri. Izraste u normalnog deka, zavri
kolu i postane uspjean poduzetnik.
2011.: Ivanovog oca zatvore zbog zlostavljanja djeteta. Ivana daju u hraniteljsku obitelj, a tijekom vremena postane lan lokalne bande maloljet
nih kriminalaca. Psiholog uvjeri Ivanovu sestru da je i ona morala biti
zlostavljana, tako da njihov otac tri godine provede u zatvoru.
Situacija 5: Hrvoje napuni konzervu s barutom koji je izvadio iz nekoliko
petardi i tom napravom raznese mravinjak.
1981.: Mravi izgrade novi mravinjak.
2011.: Zbog eksplozije pozovu policiju, vojsku i specijalne jedinice. Hrvoja
osumnjie za teroristiki akt. Obavjetajna sluba se pridrui istrazi i pone
detaljno istraivati njegove roditelje, zaplijene im kompjutere, a ostalu djecu

468

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

privremeno stave u sigurne kue. Hrvojev otac bude stavljen na listu dravnih
neprijatelja i dobije trajnu zabranu zapoljavanja u dravnoj slubi.
Situacija 6: Tijekom igre Ana p ad n e i odere koljena. D ok p lae p ri e jo j
uitelj, zagrli je i pom iluje ju kak o b ije utjeio.
1981.: Ani je odm ah bolje i ubrzo nastavi s igrom.
2011.: Uitelja optue za nepotovanje djetetovog prava na tjelesni integ
ritet i neprimjereno dodirivanje maloljetnog djeteta. Pojavi se sumnja da
je pedofil. Sasluavaju se druga djeca kako bi se ustanovilo je li i njih
neprimjereno dodirivao. Privremeno ga suspendiraju do okonanja is
trage. Nakon viegodinjeg procesa ga osude uvjetno. Nakon neuspjenih
pritubi sluaj zavri na Europskom sudu. Ani kao rtvi zlostavljanja
predloe da redovito posjeuje psihoterapeuta.
Ove priice su na slikovit i duhovit nain prikazale koji je krajnji, skriveni
cilj zakonskih inicijativa i organizacija (poput UNESCO-a koji se tipinim
novorvelovski jezikom predstavlja da se brine za zatitu djece).
Istina nije puno drugaija. Kad je moja starija ker krenula u srednju kolu
na uvodnom roditeljskom sastanku njena nas je razrednica morala obavijes
titi da smo kao roditelji obvezni dva put u polugoditu doi na informacije,
inae ona ima obvezu prijaviti roditelje socijalnoj slubi zbog zanemarivanja
djece. Na svu sreu, profesorica je mlada, dobronamjerna i inteligentna ena
pa to nikad nije napravila, ali kojeg li apsurdnog zakona! Kontrolni sustav se
doista eli postaviti izmeu svih ljudi pa i roditelja i djece. Osobno se uope
ne sjeam da su moji roditelji dolazili na informacije kad sam ja iao u srednju
kolu. Zato i bi? Ionako sam ih o svemu obavjetavao, bez ikakvoga straha
jer se nisu pretjerano mijeali u moje kolovanje, niti sam ja zbog toga bio
lo uenik. Danas su tendencije drugaije, o emu je svjedoio i jedan govor
ravnatelja kole moje keri, na velikom sastanku s roditeljima, po pitanju toga
kako klinci esto markiraju nastavu i odlaze u oblinja dva kafia. Skrenuvi
nam panju na tu pojavu, spomenuo je kako bi bilo dobro da su mikroipirani
jer bi se uvijek moglo tono odrediti gdje su i smanjiti markiranje. Najeio sam
se kad sam to uo. Ne mislim da je ravnatelj zlonamjeran na bilo koji nain, ali
jednostavno ne sluti koje velike igre porobljavanja ljudi su mikroipovi dio.
U dravama gdje je orvelovska drava ve znatno odmakla, poput SAD-a i
Velike Britanije, postoje brojni dramatini i nepravedni primjeri gdje drava,
kroz svoje slube i pod raznim isprikama, otima djecu roditeljima. Sustav

469

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

jednoumlja zvan politika korektnost razne bezazlene inove ili ak izjave

pretvara u maltretiranje djece. Moe se rei da ti dravni sustavi za zatitu
djece slue za otimanje djece, to se ove sekunde u SAD-u i Britaniji zbiva u
stotinama tisua primjera pod banalnim isprikama, a pritom drava stimulira
te djelatnosti tako da tim slubama isplauje novac za svako dijete oduzeto
obiteljima. Kako je u romanu Vrli novi svijet predoeno (pisao ga je lan Fabijanskog drutva Huxley, ne na temelju mate nego na temelju saznanja to
se sprema), krajnji cilj je da drava od roenja odgaja dijete, usaujui mu
sugestije sve dok sugestije ne postanu njegov um. Takvo bi se drutvo sasto
jalo od programiranih jedinki nesposobnih za samostalno razmiljanje. No,
snaga je i dalje u brojkama pa se po tom pitanju, kao svakom drugom, treba
povezivati s istomiljenicima i graditi mree podrke i komunikacije radi zadobivanja snage u jedinstvu i brojnosti u odupiranju galopirajuoj diktaturi
drave, poput primjera koji za englesko govorno podruje nudi web-stranica
podrke stolenkids-bloggers.blogspot.com.

Tko pui taj popui

U vijesti iz 2011. je pisalo da su gradske vlasti New Yorka zabranile puenje
na ulicama, parkovima, trgovima i plaama. Ovoga ljeta graani i posjetitelji
New Yorka moi e uivati u svjeem zraku u parkovima, a na plaama nee
morati sjediti meu opucima, izjavio je dobronamjerni gradonaelnik Mi
chael Bloomberg i uao u povijest apsurdnih izjava. Puai su guili etae u
divovskim njujorkim parkovima? Bullshit.
Zabrana puenja odnosi se na 1700 njujorkih parkova i 23 kilometra
plaa, a puenje je zabranjeno i na Times Squareu. Gradski redari kanjavat
e sa 100 dolara puae koje uhvate. Samo u totalitarnim drutvima imate
ovakve oblike zabrana.", smatra Robert Jackson, demokratski vijenik iz Harlema. Tono.
Uvia li Robert da i sam ivi u totalitarnom drutvu, ili e se nastaviti uditi
otkuda totalitarne mjere u demokratskom drutvu? Razlika je u tome to se
u staromodnim totalitarnim drutvima vie energije ulagalo u kavez izvana,
dok je danas vei dio energije usmjeren na gradnju kaveza iznutra, u ljudskim
umovima. Jedna od tih metoda su gomile zabrana i propisa o onom to mora
i to ne smije, sve dok ne doe u situaciju da promilja svaki korak radi
ugraene nesigurnosti i straha da e za neto biti optuen.

4 70

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

Pod okom kamera

U rujnu 2011. osvanula je vijest naslovljena Kamere na svakom kutu Big Brother stie na zagrebake ulice. Pisalo je: ...sredite Zagreba uskoro e
postati jedan veliki Big Brother. Na 75 lokacija, na svakoj po tri, diljem Grada
postavit e se 225 kamera koje e snimati nesavjesne vozae, ali i grafitere zbog
kojih sredite Zagreba izgleda kao Bronx. Mislim da vie neu kopati nos na
ulici. U Velikoj Britaniji ve se nalazi po jedna kamera na svakih 17 ljudi!
Na web-potalu HR-svijet u studenom 2011. osvanuo je pak naslov Totalni
nadzor u Nizozemskoj pokazuje smjer EU i projekta Indect. Tekst se bavio
sustavom za nadzor graana koji se trenutano vrlo decentno i neprimjeeno
uvodi po EU. Nizozemska je krenula izgraivati nadzornu mreu za projekt
Indect, a tekst EU priprema najvei udar na slobodu pojedinca u povijesti
ovjeanstva - Indect davao je i detalje.

Letjelica

s kamerama Indecta

Poinjao je zamiljenom situacijom - nou eete gradom i shvatite da kas

nite na autobus. Odluite potrati. Iznad vas krui bespilotna letjelica, koja
zbog sumnjivog ponaanja odmah skenira vae lice i sazna tko ste. Podatke
poalje na sredinje raunalo koje usporeuje sve druge informacije o vama.
Gdje ste bili posljednjih nekoliko tjedana, koje mailove ste slali, koga ste zvali
telefonom i to ste sve objavili na internetu.

471

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

EU od 2009. financira petogodinji projekt Indect (Intelligent information

system supporting observation, searching and detection fo r security o f citizens in
urban environment), koji omoguava upravo navedeno. Prevedeno, to znai:
Inteligentni informacijski sustav za podrku praenja, pretraivanja i ispi
tivanja za sigurnost graana u urbanim podrujima. ak 17 institucija iz 9
zemalja radi na tom projektu. Na stranici Indecta pie da je cilj razviti plat
formu za razmjenu i osiguranje podataka kako bi se sprijeile teroristike pri
jetnje, ozbiljniji zloini, nasilje i abnormalno ponaanje. Tamo stoji da je ovaj
posljednji pojam uveden od EU i da je kontroverzan: Mi pod tim izrazom
razumijemo kriminalno ponaanje. Doista, kako e se kriminalno ponaanje
automatski prepoznati? Tri li ovjek nou jer lovi autobus ili zato jer je u
bijegu od zakona? Indect ovako definira abnormalno ponaanje: Utrke, pre
dugo sjedenje na jednom mjestu, sastanci s vie osoba, vikanje, sjedenje na
podu u javnom prijevozu. Ko iz starog SSSR-a.
Indect e u konanici razviti potpuni nadzor kroz jedan sveobuhvatni
sustav koji razliite tehnoloke izvore (uline kamere, letee kamere, inter
net, telefonski razgovori, mailovi itd.) spaja u jednu cjelinu. Indect pie da e
letee kamere pomoi policiji u svakodnevnim ophodnjama ulicama, oso
bito u gusto naseljenim urbanim podrujima, gdje je identifikacija i progon
zloinaca pravi izazov. Nisu izostale ni kritike ovako oiglednog orvelijanstva. Njemaki povjerenik za zatitu podataka Peter Schaar alio se za njemaki
magazin Kontraste da ne moe doi ni do kakvih konkretnih podataka o pro
jektu. Britanski Telegraph nazvao je Indect orwellskim planom.
Osvanula je i vijest da je kalifornijska tvrtka AeroVironment razvila novu
bespilotnu letjelicu nazvanu nanokolibri kojom se koristi amerika vojska u
Iraku i Afganistanu. Ima kameru, odailja i raspon od samo 17 cm te moe
uspjeno pronai i pratiti kretanje osoba na tlu, njome se upravlja daljinskom
upravljaem, a leti mahanjem krila. Inenjeri tvrtke su rekli da e razvoj letje
lice potrajati jo nekoliko godina, nakon ega e se moi koristiti i u civilne
svrhe. Sigurno sve humane. Nikako nekakva orvelovska sranja.
Potpuni nadzor danas nije teko izvediv. Svaki laptop ima WLAN i alje
podatke kroz zrak u okrug od 50 metara. Svaki laptop takoer nosi ugraenu
kameru koju jedino softverski moete iskljuiti, to znai da je uvijek otvore
na napadu koji je moe aktivirati bez vaeg znanja. Svaki laptop nosi u sebi
mikrofon, koji se takoer moe samo iskljuiti softverski, a da se netko hakira
u va sustav vjerojatno ne biste primijetili nita - niti da vas se snima, ni da
prislukuje. To su kamere koje vire u vau spavau sobu, u va dnevni bora
vak. Ako su strojevi stalno ukljueni nadzor je u svakom trenutku mogu.
472

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

Cloud-computing je postao jedna od najvanijih strategija za budunost ITtrita. Vai podaci na tuim serverima.
Potom, skoro svaki pojedinac nosi mobitel u depu. Noviji mobiteli imaju
ak dvije ugraene kamere, mikrofon i GPS sustav. SAD je nedavno uveo za
kon da svaki mobitel do 2018. mora imati ugraen GPS. Svaki nosa mobitela
se GPS-om moe locirati u metar, a nosi oznaku imena i adresu nosaa. Potom,
nove igrake imaju implementaciju nadzora za bolju igru. Microsoft Kinect za
Xbox 360 je jedna od kamera koja stoji ispred televizora u dnevnom boravku
i stalno pokazuje prema vama. Ta kamera snima toplinu i moe prepoznati
trodimenzionalne objekte u sobi. Indect e objedinjavati sve te podatke, ba
prema informiranom tipu koji je napisao knjigu 1984..
Poveimo to s novinskim naslovom: Googleov elnik Obamin je kandi
dat za ministra trgovine". Eric Schmidt, izvrni direktor Googlea bio je favorit
amerikog predsjednika za novog ministra trgovine. Njihova suradnja traje
ve dvije godine, kad je Obama imenovao Schmidta u svoje savjetodavno ti
jelo o znanosti i tehnologiji i ponudio mu mjesto prvog tehnikog savjetnika.
Ovakve vijesti daju male naznake tko ustvari vlada internetom i svim njego
vim oblicima poput Googlea, Facebooka i slino.
I u vezi naeg mikrosvemira zvanog Hrvatska pojavila se neugodna vijesti
koja je u slubenim oitovanjima demantirana ili ublaena:
Pazi, snima se! Policijske bube od poetka rujna legalno ulaze u stanove.
Moi e tajno ui u stan kad sumnjaju u djeju pornografiju, a imat e i
dozvolu za prislukivanje bilo koga u dravi, i to ak zbog sumnje na sitna
djela poput ilegalnog skidanja s interneta, upozorava sudski vjetak .
Lubura. Policija e od poetka rujna smjeti prislukivati telefone ili tajno
ui u stan da bi postavila mikrofon ili kameru, smjet e i tajno presretati,
prikupljati i snimati raunalne podatke. Rije je o ovlastima kakve danas
ima USKOK kada je rije o organiziranom kriminalu, odnosno sumnji
na korupciju. MUP-u e to omoguiti Zakon o kaznenom postupku koji
e stupiti na snagu 1. rujna, najavio je Kreimir Sikavica, naelnik Odjela
za organizirani kriminal i korupciju, na konferenciji o softverskom piratstvu.
Nove ovlasti MUP-a nune su za borbu protiv kriminala u dananje
vrijeme, objasnio nam je uro Lubura, stalni sudski vjetak za telekomu
nikacije, tehniku i metodologiju prislukivanja je r je sve vie kriminala
vezano uz raunalne prijevare, djeju pornografiju a i neke gospodarske
prijevare. No, osim dobrobiti, novim zakonom MUP dobiva savren izgo
473

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

vor da zakonito prislukuje bilo koga u dravi, i to tek zbog sumnje na

s itno djelo ilegalnog skidanja i reproduciranja glazbe ili film a s interneta,
upozorava Lubura. Zakon omoguuje policiji tajno prikupljanje podataka
ak i ako sumnja u nedoputenu uporabu autorskog djela ili izvedbe um
jetnika. Pojednostavljeno, to znai da policija smije zatraiti sudski nalog
za prislukivanje, presretanje, prikupljanje i snimanje raunalnih p o d a
taka ili tajni ulazak u stan radi snimanja ak i ako sumnja da netko slua
glazbu koju je nelegalno nabavio na internetu. Tako iroke mogunosti
mogu dovesti do pretjerane uporabe tajnih mjera i uvelike naruiti
Ustavom utvrena prava i slobode graana. - miljenja je Lubura.
Najvei je problem to ne postoji nikakav neovisan nadzor nad radom
policije koja svakom izmjenom zakona dobiva sve vee ovlasti zadiranja
u privatnost. - smatra Lubura. Sustav koji ima zakonske ovlasti zadirati u
Ustavom zajam ena ljudska prava i slobode ne smije poivati na osobnom
potenju i manjkavim internim procedurama nego na snanom i neovis
nom nadzoru kojeg danas, naalost, nema.
Pod naslovom Nova meta dronova i pijunskih satelita: poljoprivrednici
u EU tekst nas obavjetava da e se uskoro europske farme nadzirati iz zraka
da poljoprivrednici, koji dobivaju subvencije iz EU fondova, ne bi krili eu
ropska pravila o poljoprivredi. Odnosno, ako ne uzgajaju manje traene sorte
vina za koje su dobili 10.000 eura subvencija po hektaru. Dronovi su ve testi
rani u Italiji i panjolskoj Kataloniji. Snimanje satelitom kota 150 eura, slanje
inspektora 400 eura, pa je u 2010. uz pomo satelita provedeno 70 inspekcija.
No, snimke iz satelita nekad nisu dovoljno otre i tu nastupaju dronovi.
to se nas u Hrvatskoj tie, mi smo tek u fazi bujanja kamera. A kako ivi
mo u sigurnoj zemlji, bilo je potrebno stvoriti neki povod za daljnu kamerizaciju drutva. Pa su se poetkom 2013. dogodile neke eksplozije u Zagrebu
u kojima nitko nije nastradao, pa se neko vrijeme lovilo poinitelja, a zapravo
nikome nije jasno o emu se tu radilo niti s kojim ciljem bi netko na bezvezna
mjesta postavljao bombe bez ikakvog proklamiranog politikog cilja.
im sam vidio vijesti o eksplozijama, pomislio sam: Eto povoda za ka
mere.
I doista, nisam trebao dugo ekati naslov Big Brother protiv kriminala
- zbog eksplozije na Trgu nove kamere u centru Zagreba poetkom veljae
2013.
Pisalo je da iako nije bilo planirano (ne, ni najmanje, op. K.M.), projekt
Velikog brata ove se godine nastavlja pa e nadzorne kamere biti postavljene
474

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

na jo 50-ak lokacija u Zagrebu. Naime, policiji su snimke bile izuzetno koris

ne pri rasvjetljavanju detalja eksplozije na Trgu bana Jelaia. Autor projekta i
ef prometno-komunalnog redarstva Mato Kraljevi kazao je da e injenica
da se ulice snimaju sprijeiti mnoge u naumu da poine neko kazneno djelo.
Graani e se osjeati sigurnije (Osobno, Mato, sigurnije sam se osjeao bez
kamera, op. K.M) kada budu znali da se ulice nadgledaju i da je Grad neto
poduzeo po pitanju njihove zatite. Nakon ovih eksplozija intenzivnije smo
promatrali to su kamere nou snimile i tu imamo svega, jedno ogromno
bogatstvo informacija koje je policiji neprocjenjivo".
To svakako.

Prislukivanje putnika
Poetkom prosinca 2012. osvanula je vijest pod naslovom Amerikanci u
buseve uvode ureaje za prislukivanje11.
Vlasti gradova diljem SAD-a, pisalo je, poele su u vozila javnog prijevoza
ugraivati ureaje za nadzor putnika: Aktivisti udruga za ljudska prava ustali
su na noge jer se na ovaj nain moe zabiljeiti gotovo svaka rije koju putnici
izgovore. The Daily je nabavio dokumente u kojima se navode detalji o vie
milijuna dolara vrijednima nadogradnjama koje se pripremaju u gradovima
kao to su San Francisco, Eugene, Traverse City, Columbus, Baltimore, Hart
ford i Athens. Dio sredstava osigurala je federalna vlada. San Francisco je, na
primjer, odobrio ugovor vrijedan 5,9 milijuna dolara o ugradnji ureaja za
prislukivanje u 357 autobusa i tramvaja tijekom idue etiri godine, a itav
iznos osiguralo je ministarstvo domovinske sigurnosti.
Snimanje razgovora bit e obavljeno bez sudskih naloga, a snimke e biti
zadrane 30 dana. U Eugenu su vlasti posebno zatraile mikrofone koji mogu
snimiti isti razgovor, bez pozadinske buke. Jedan od sustava proizvedenih
za nadzor javnog prometa moe primiti 12 kamera visoke rezolucije, svaku
s vlastitim mikrofonom. Ova je tehnologija, naalost, pokazatelj sve veeg
nadzora privatnika i provoditelja zakona pod krinkom bolje sigurnosti, kae
nezavisni sigurnosni strunjak Ashkan Soltani. No, odgovorni smatraju da je
ugraivanje sustava za prislukivanje opravdano iz vie razloga. Dobavljai
sustava za San Francisco kau da e se ureajima poveati sigurnost putnika,
dok u slubi javnog prometa u Arkansasu tvrde da e na ovaj nain moi
raskrinkati putnike koji im dolaze s lanim pritubama. U Marylandu sustav
otvoreno nazivaju alatom za provoenje zakona.
Bizarno, zar ne? Ali stvarno.

475

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Svlaenje i zraenje
urba je oito velika, a djelovanje usklaeno. Ve poetkom prosinca 2011.
mediji su nas obavijestili da su na europskim aerodromima uvedeni skeneri
za skidanje do gola. Reeno je da e upotrebom skenera za cijelo tijelo na
aerodromima biti sprijeeni napadi (pljunite mi u oko), ali njihovo koritenje
jo je uvijek sporno jer mogu oslikati golo tijelo. Europska komisija, sunce
joj kalajisano, odluila je, bez da se s bilo kime konzultirala, da se na aero
dromima u EU putnici slubeno smiju poeti kontrolirati uz pomo skenera.
Poniavajui tretman izgleda ovako: putnici e morati ui u kabinu veliine
telefonske govornice, rairiti noge, podii ruke i biti podvrgnuti pregledu tzv.
terahertz zrakama. Da ne priamo o novim porcijama zraenja kojima se
namjerava izloiti ljude. Rije je o malim radarskim ureajima koji emitiraju
odreeni signal, a potom primaju reflekse. Nakon toga nastaje virtualna slika
na monitoru na kojoj se moe vidjeti ima li osoba koja se provjerava opasne
naprave ispod odjee. Za razliku od detektora metala, reeno je, skeneri za
tijelo mogu otkriti i tekuinu, prah i noeve s keramikom otricom, dakle sve
potencijalno opasne predmete koji ne sadre metal.
Do odluke o uvoenju takvih skenera dolo je nakon to je prije dvije godine
sprijeen napad na liniji Amsterdam - Detroit. Tada je 23-godinji putnik iz
Nigerije uspio prokrijumariti eksplozivnu supstancu u avion (omoguila mu
je to zatitarska sluba - izraelska - koja je osiguravala aerodrom, ali niti ne
oekujemo da to pie u vijestima). No, nerazumni putnici, a i neki politiari,
kojima oito nije dovoljno stalo do vlastite sigurnosti, poeli su protestirati
zbog toga to e ih neki tipovi iz osiguranja gledati u nudistikom izdanju.
Humanistika Europska komisija pokazala je razumijevanje, pa je odobrila
koritenje skenera na europskim aerodromima samo pod strogim uvjetima".
Zabranjeno je da skeniranje ostane sauvano na serveru. Odmah se lake
die.
Osim toga, analiza fotografija mora se obavljati u strogo izdvojenoj prosto
riji, a zaposlenici koji rade na tome ne smiju imati direktan kontakt s osobom
koja se kontrolira. to je sve bullshit. No, u skladu s taktikom malih koraka,
za sada, pisalo je, putnici imaju pravo odbiti takav nain kontrole, odnosno
zatraiti provjeru uobiajenim metodama. Vidjet emo koliko e dugo ta ben
eficija biti na snazi. A Europski parlament pozvao je zemlje lanice EU da
novu metodu kontrole putnika uvedu do kraja travnja 2013. godine.
Mislimo da je previe, ali ni to jo nije dosta. Ve se rade diverzije da bi
stvorile povod za pojaanje nadzora. Ili moda netko oekuje da nakon svega

476

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

vienog u zadnjih petnaestak godina povjerujemo u vijest iz svibnja 2012.

naslova Bombom u donjem rublju ponovno htjeli napasti SAD. ak su i
ponovili isti trik s bombom u gaama. Navodno je neki pripadnik Al-Qa ide u
akciji jemenske i amerike obavjetajne slube sprijeen u ruenju zrakoplova,
a sve zahvaljujui neimenovanom izvoru koji se infiltrirao u teroristike re
dove: Teroristi su, slino kao i kad su pokuali aktivirati bombu u zrakoplovu
za Detroit na Boi 2009., i sad planirali eksploziv ugraditi u donje rublje.
Sad se provjerava je li takva bomba mogla proi kroz sigurnosne sustave na
aerodromima jer ne sadri metal, tj. bi li je mogli otkriti novi skeneri za tijelo
koji se koriste na amerikim aerodromima, najavljeni kao najsuvremeniji sig
urnosni ureaji. Ili e se morati uvesti jo drastinije i jo vie poniavajue
mjere? Da pogodimo.

Predsjednik killer
Naslov vijesti je bio Predsjednikova lista za odstrel'1. Novine su nas
obavijestile da dobitnik Nobelove nagrade za mir, mister Barack(uda) svakog
utorka odreuje koji e terorist biti ubijen, slaui s obavjetajcima listu za
ubojstvo". Pisalo je da se vrlo esto vode duge rasprave" (vjerujem, moda
ak dvije minute ili due), stotinjak obavjetajaca proe popise", a nakon
to Obama vidi fotografije i proita o kojim je teroristima rije osobno pot
pisuje nalog za daljnju akciju jer je ponekad rije o moralnim dilemama"
(kao da moe imati dileme u vezi neeg ega uope nema) jer se dogaa
da se projektilom moe gaati neki terorist, ali je okruen lanovima obitelji,
ukljuujui i djecu". Iluminatska tiskovina New York Times pie da je taj tajni
proces izmiljotina Obamine Administracije, to je tono jer sve predsjednike
okruuju i njima upravljaju isti kruoci. Pisalo je: Nakon to Obami pokau
fotografije i iznesu svoje prijedloge, obavjetajci moraju detaljno objasniti
razloge zbog kojih nekog terorista smatraju najveom prijetnjom Americi.
Uz slike su kratke biografije, a vrlo esto se radi o maloljetnicima. Sve su to
ameriki neprijatelji bez uniformi, potencijalni teroristi koji ugroavaju na
cionalnu sigurnost SAD."
I tko je sad tu terorist? Neki maloljetnik s Bliskog istoka ili netko tko ti
izbaci raketu na kuu iz zemlje s drugog kraja svijeta? U tim proiluminatskim
dnevnim novinama pisalo je i kako Obama pita Koliko su stari ovi ljudi?" jer
je za predsjednika to bilo vrlo vano". Obama je, pisalo je, svjestan da e se
dogoditi i odreeni broj promaaja", ali smatra da mora preuzeti moralnu
odgovornost". Ako ovo nije dosta, zadnja reenica u tekstu je bila za zablju-

4 77

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

vat se: Idealna slika samopouzdanog i odlunog predsjednika u zahuktaloj

izbornoj kampanji". Pa kaj netko jo u to vjeruje? Kaj novinari moraju kao
papagaji prenositi ameriku promidbu?
Pisac Paul Craig Robert u tekstu Dan kad je Amerika umrla" (iako je
takvih dana bilo poprilino u zadnjih par desetljea) pisao je kako su mnogi
oekivali da e predsjednik Obama vratiti odgovornost vlade prema zakonu,
iako znamo da se takvima jo prije par godina moglo rei da su totalni naivci.
Ali jebiga. Dogodilo se da je, pie Craig, Obama otiao jo dalje od Busha
i Cheneya i 30. rujna 2011. zahtijevao izvanustavnu mo da se amerike
graane moe (osim nedefinirano dugo drati u zatvoru bez optube) ubiti
bez podizanja optube na sudu i bez obzira na ustav, ako ih se smatra prijet
njom. Drugim rijeima, svaki ameriki graanin kojega se stavilo u katego
riju prijetnje nema nikakvih prava i moe nad njima biti izvrena egzekucija
bez suenja i dokaza".
Craig nas obavjetava da se nije ostalo samo na rijeima. 30. rujna 2011.
Obama je iskoristio tu novu mo koju je zahtijevao i ubio dva amerika
graanina: Anwara Awlakija i Samira Khana. Khan je bio aavi lik povezan
s magazinom Inspire kojega se teko moe povezati s ozbiljnom prijetnjom".
Awlaki je bio umjereni ameriki muslimanski sveenik koji je u amerikoj
vladi sluio kao savjetnik nakon 11.9. kako bi se suprotstavio muslimanskom
ekstremizmu. No, postupno se, promatrajui kako Washington koristi lai da
opravda vojne napade na muslimanske zemlje, radikalizirao i postao kritian
prema amerikoj vladi, te rekao muslimanima da ne moraju samo pasivno
prihvaati ameriku agresiju i da imaju pravo pruiti otpor i boriti se. Zbog
toga ga se poelo demonizirati i postao je prijetnja.
Sve to se zna je da se Awlaki drao propovijedi o nediskriminirajuim
napadima Washingtona na muslimanske narode. Amerike vlasti koristile su
argument da su njegove propovijedi mogle imati utjecaj na neke pojedince
koji su pokuali teroristike napade, to i njega ini odgovornim za te napade.
Obama je potom ovjeka proglasio nekom vrstom visoko rangiranog operativca Al Qaide, pa je ubijen bez suenja; naravno, zato jer i nije bilo dokaza
da je on iiji operativac. Posthumno se poelo raditi na njegovom imidu ter
orista. No, ameriki ustav zahtijeva da se niti najgori ubojica ne moe kazniti
prije nego to je optuen na sudu.
Kad je Unija za amerika graanska prava na federalnom sudu izaz
vala Obaminu tvrdnju da on ima mo narediti ubojstvo amerikih graana,
Obamin Odjel pravde je odgovorio da je Obamina odluka da ubija Ameri

478

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

kance izvrna mo izvan dohvata suda. Ima li netko kome jo nije jasno da tim
dekima jednostavno puca ona stvar za pravdu, zakone, ljude i ivote?
U odluci koja je, kako pie Craig, zapeatila sudbinu Amerike, federalni
okruni sudac John Bates ignorirao je zahtjev ustava da se niti jednu osobu ne
moe liiti ivota bez zakonskog procesa i odbacio sluaj, rekavi da je odluka
na Kongresu. Obama je reagirao prije nego se mogao uti priziv, koristei
tu odluku da uspostavi mo i produbi transformaciju predsjednika u cezara
koja je poela pod Bushom. Ubojstvo Awlakija ponitilo je ogranienja koja
je ustav stavljao na mo vlade: Sada amerika vlada ne samo da moe uhap
siti bilo kojeg amerikog graanina i do kraja ivota ga drati u zatvoru bez
predstavljanja ikakvih dokaza i presude, ve takoer moe bilo koga ubiti na
ulici (omogueno Domovinskim zakonom donesenim povodom 11.9.).

pijunaa masovnih razmjera na internetu

U travnju 2012. pokrenuto je ono to je jedan pisac nazvao najveom digi
talnom pijunskom operacijom u povijesti". Radilo se o zakonu CISPA (Cyber
Intelligence Sharing and Protection Act) kojemu je navodna svrha da zatiti
radna mjesta i intelektualno vlasnitvo Amerikanaca. Za razliku od njegova
prethodnika, SOPA-e, koji nije proao, ovaj kontroverzni prijedlog zakona
nije naiao na glasan i jedinstven otpor, pisalo je u vijesti: Predstavniki
dom amerikog Kongresa podrao je kontroverzni zakon o nadzoru inter
neta, odbivi sve glasnije kritike da e time vie natetiti privatnosti Ameri
kanaca nego pomoi cyber sigurnosti. Prema odredbama tog zakona, internetske tvrtke predavat e povjerljive podatke i komunikaciju svojih korisnika
sigurnosnim slubama amerike vlade poput National Security Agency. Ti
jekom maratonske rasprave koja je prethodila usvajanju zakona kritiari i
protivnici su upozoravali kako e ponititi sve zakone o zatiti privatnosti
dosad donesene te dozvoliti vojsci i obavjetajnim slubama dosad nevieno
pijuniranje Amerikanaca. Odbijen je niz amandmana kojima se htjelo blago
ograniiti zadiranje u privatnost, dok oni ozbiljniji nisu ni uzeti u obzir. To
je potaklo neke zastupnike da nevoljko glasuju protiv, ali na kraju ih nije bilo
dovoljno."
CISPA-u kontroverznom ini odredba po kojoj, bez obzira na bilo koju
drugu zakonsku odredbu, tvrtke mogu dijeliti i razmjenjivati informaci
je s ministarstvom domovinske sigurnosti, poreznom upravom, NSA-om i
drugim agencijama. Time e ponititi sve zakone vezane uz zatitu privat
nosti na saveznoj i razini pojedinih saveznih drava, ukljuujui i one koji

479

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

pokrivaju prislukivanje, medicinske i obrazovne podatke. Njegov prethod

nik, zakonski prijedlog SOPA, doivio je poraz zahvaljujui irokom savezu
internetskih tvrtki i milijuna nabruenih korisnika. CISPA-u su pak podrale
tvrtke poput Facebooka, Microsofta, Oraclea, Symanteca, Verizona, AT&T-a,
Intela, T-Mobilea, Nokie i Qualcomma. Nita udno, ako se zna da je to sve
jedna te ista strana. Ovlasti CISPA-e proteu se i na pruatelje internetskih
usluga koji u SAD-u ionako ve prilino dobro surauju s vlastima, - pie
Electronic Frontier Foundation - ,,a ovaj zakon omoguuje kompanijama da
pijuniraju korisnike i dijele njihove privatne informacije s vlastima i ostalim
kompanijama, i sve to s gotovo potpunim imunitetom na bilo kakvu vrstu
tube.
Zakon CISPA sili internet-providere (ako ih uope treba siliti) da blokiraju
bilo koji website pod sumnjom krenja zakona o copyrightu ili trademarku.
(Luckasto, nije li upravo ograniavanje slobode interneta ono to je SAD go
dinama spoitavao Iranu ili Kini?). CISPA omoguuje vladi i velikim korpo
racijama da sile providere da blokiraju websiteove samo na temelju tvrdnje o
povredi autorskog prava, bez suenja ili dokaza da je netko za taj zloin kriv.
Sve je to velika igra jer su alate za dijeljenje datoteka izumile i irile iste velike
tvrtke (CBS je poticao programe razmjena datoteka proizvodnjom softvera za
distribuciju piratskog sadraja, a sada je lobirao za novi totalitaristiki zakon)
koje zagovaraju uvoenje restrikcija, ija je prava svrha kontrola interneta i
ljudi na internetu, a ne zatita autorskih prava i ukidanje piratstva.
Osim zatite autorskih prava, argument za uvoenje kontrole interneta jest
i ...terorizam! Senator Jay Rockefeller se za cenzuru interneta zalae pod is
prikom kibernetikog terorizma11. 2009. donesen je Zakon o kibernetikoj
sigurnosti kojim se predsjedniku daju ovlasti da proglasi krizno stanje glede
kibernetike sigurnosti". Rockefeller je ak rekao da bi bilo bolje da nikada
nismo uveli internet". Obama je izjavio da su internetski izvori vijesti prijet
nja demokraciji" te najavio financijsku sanaciju propadajue industrije vijesti.
Zapravo je htio rei da sve manje ljudi vjeruje Elitinoj tvornici magle, pa se
u potrazi za istinom okreu mnogim vrlo kvalitetnim istraivakim alterna
tivnim portalima koji su tako postali prijetnja demokraciji". Nemam vie
dosta navodnika za sve njihove izraze.
Novine Huffingoin Post u lipnju 2011. obavijestile su da i danska policija
predlae zabranu anonimnog koritenja interneta. Zamislite da policija zna
za sve to radite na internetu" - napisala je autorica - sve porno-siteove kojima
potajno surfate, une komentare koje ostavljate na blogovima, broj sati koje
480

T O TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

provodite igrajui Farmville. U Danskoj je policija predloila parlamentu da

donese zakone koji e graanima onemoguiti anonimno surfanje da bi se
pomoglo istraivanju terorizma".
Prema prijedlogu, mjesta koja nude besplatnu internetsku vezu, poput
kafia i knjinica, morala bi potvrditi korisnikov identitet nekim oblikom os
obne isprave prije nego to ga puste na internet. Takoer, kompanije bi morale
registrirati i potvrditi identitet korisnika prije nego to mu omogue pristup
internetu, kao i uvati podatke o korisnikim spajanjima. U prijedlogu se trai
da policija pomou takvih informacija dobije mogunost otkrivanja tko se
tono nalazi na mrei, kamo ide i s kime razgovara.
U vijesti iz travnja 2012. naslova Veliki brat ne spava - Kad vam vlast eli
itati e-potu, pisalo je da su u Velikoj Britaniji parlamentarni zastupnici
osudili plan prema kojem bi bilo mogue pratiti i nadzirati online aktivnosti
svake osobe u toj zemlji. Oluja se podigla poetkom tjedna kad se ispostavilo
da e zakonski prijedlog - koji bi policiji, obavjetajnim slubama i drugim in
stitucijama mogao omoguiti prikupljanje pojedinosti poruka poslanih Skypeom i drutvenim mreama - britanska kraljica spomenuti u svom govoru."
Oito, vana stvar za iluminatske obiteljske loze iji je centar globalne moi
(jo uvijek) engleski dvor, kad se i kraljica-majka uplie.
Obavjetajci bi, predvieno je zakonom, dobili mogunost prikupljanja in
formacija na zahtjev u realnom vremenu, i to bez sudskog naloga, a tvrtke
koje se bave pruanjem usluga pristupa internetu bile bi prisiljene instalirati
opremu za praenje telefonskih poziva i prometa na web siteovima. Policija
i obavjetajna zajednica (narafski) tvrde kako su nune za hvatanje krimi
nalaca, pedofila i terorista. Vlada se nakon kritika povukla, objavivi kako
e najspornije predloene mjere biti objavljene u obliku nacrta, kako bi ih se
temeljilo pregledalo i provjerilo, ujedno obeavi da nee pokuati progurati
zakon na silu kroz parlamentarnu proceduru. To nikako ne.
Sa ili bez parlamenata, stvari se kreu, jer ionako ivimo u svijetu u kojem
su iluminatske korporacije nadreene dravama. O tome je govorila vijest s
poetka oujka Google prkosi EU: Nova pravila na snazi!. Usprkos kritika
ma i prigovorima kod kue i u inozemstvu" Google je za svoje servise uveo
novu politiku zatite privatnosti" (opet novoorvelovski govor, jer se upravo
radi o krenju privatnosti) koju su odluili implementirati iako su upozoreni
da bi njene odredbe i praksa mogle biti protivne europskim zakonima". Googleova politika zatite privatnosti" omoguava mu prikupljanje i kombiniran
je svih podataka koje osoba ostavlja na razliitim servisima, poput Gmaila,
YouTubea i Bloggera. Francuski regulatori sumnjaju da te promjene nisu u
481

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

skladu s odredbama europskog zakonodavstva vezanim za zatitu podataka i

privatnosti, pa su pokrenuli istragu diljem Starog kontinenta. No, veliki brat
Google odbio je zahtjev da s primjenom nove politike prieka dok istraga u
EU ne zavri.
U Europi je u isto vrijeme - poetkom 2012. - aktualna bila rasprava o
ACTA-i (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), predstavljenoj kao dogo
vor izmeu gotovo svih europskih zemalja, SAD-a, Japana i drugih o
meunarodnoj borbi protiv piratstva. U Tokiju su taj sporazum potpisali
veleposlanici 22 zemlja EU i izaslanik EU. U vijesti iz sijenja 2012. naslova
EU se odrie slobodnog interneta' ACTA je opisana kao meunarodni
sporazum koji e vlasnicima autorskih prava dati ovlasti vee od predvienih
kontroverznim amerikim prijedlozima zakona SOPA i PIPA. (...) Pro
tiv sporazuma prosvjedovalo je na desetke tisua Poljaka, a hakeri su ruili
web siteove dravnih institucija u toj zemlji. Prosvjedu se pridruio i fran
cuski europarlamentarac Kader Adif koji je dao ostavku na mjesto izvjes
titelja o ACTA-i te optuio EU za izbjegavanje javne rasprave o sporazumu,
a desniarske skupine za pokuaj pretvaranja sporazuma u zakon koji nitko
nee moi nadzirati." No, ACTA-u je trebao ratificirati EU parlament, to
nije uinio, ba kako su Amerikanci oborili slian zakon zvan SOPA / PIPA.
Bar privremeno.
Slubeno, ACTA je meunarodni ugovor kojem je cilj sprijeiti piratizaciju
digitalnih (primarno filmova i glazbe) kao i fizikih dobara (primarno lijeko
va, sjemena i industrijskih proizvoda). Kao i obino, iza proklamiranih izjava
kriju se druge namjere. Inae se sporazum ne bi dogovarao tajno dugi niz go
dina izmeu interesnih lobija, korporacija i male skupina politiara iz izvrne
vlasti nekolicine zemalja, zar ne? Ostatak svijeta za ACTA-u nije ni znao. SAD
ga je odbio pustiti u javnost i kad su udruge za zatitu ljudskih prava i zatitu
potroaa pismeno slubeno zatraile tekst sporazuma o Zakonu o slobodi
informiranja, ime je amerika vlast krila i ignorirala vlastite zakone i ustav.
Nakon to su sporazum stvorili u tajnosti, predstavnici izvrnih vlasti rele
vantnih zemalja su ga potpisali, a nakon toga ga trebali ratificirati parlamenti
relevantnih zemalja, ali ga nisu mogli mijenjati. Jednom kad bi sporazum bio
ratificiran postao bi zakon u tim dravama i nadjaao bilo koji ve postojei
domai zakon koji mu se eventualno suprotstavlja.
Prosvjedi su bili masovni, mnogi politiari u rumunjskom i bugarskom
parlamentu takoer su prosvjedovali protiv ACTA-e tvrdei da nemaju
pojma zato je njihova zemlja takvo to izglasala, a meu mnogima koji su
482

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

se usprotivili ACTA-i bila je i meunarodna udruga Lijenici bez granica,

tumaei da bi sporazum ograniio pristup potrebnim generikim lijekovi
ma u siromanim zemljama Treeg svijeta. Jedan od bitnih dijelova ACTA-e
bavi se i sjemenom, tj. patentima na razliite biljne sorte jer ACTA dodatno
postrouje i pogorava ve postojee stanje gdje vlasnici biolokih patenata,
velike amerike korporacije, mogu kontrolirati i ucjenjivati uzgajivae hrane
diljem svijeta, potencijalno pod cijenu izgladnjivanja velikih dijelova svijeta.
ACTA obvezuje tvrtke koje pruaju uslugu pristupa internetu konstant
no nadzirati sav promet svakog korisnika, navodno radi detekcije fileova
zatienih autorskim pravom. Privatni korisniki podaci koji su sad tajna i
mogu se otkriti samo po slubenom nalogu suda, po ACTA-i su trebali postati
slobodno dostupni zaposlenicima tvrtki koje daju pristup internetu, vlasniku
autorskih prava, bilo kakvom lanu zakonskih tijela koji zatrai pristup, bez
ikakvog sudskog naloga. Takoer, ACTA propisuje da se pri prelasku granica,
u potrazi za fileovim a zatienim autorskim pravom, pregledavaju laptopi i
druge naprave s memorijom. to se tie ifrom zatienih datoteka, osoba je
zakonskim putem prisiljena dati ifru ili ide u zatvor.
ACTA od zemalja potpisnica zahtijeva da kanjava piratstvo drakonskim
kaznama, slinim onoj od milijun i pol dolara kojom je Jammie Thomas-Rasset kanjena zbog preuzimanja 24 pjesme s interneta. Sulude procjene tete od
piratstva ve su godinama jedna od glavnih argumenata amerikih organizaci
ja MPAA i RIAA, koje predstavljaju filmsku i glazbenu industriju i tvrde da
ih piratstvo kota milijarde dolara. Veliko je pitanje koliko je piratstvo uope
negativan fenomen: nedavno je jedan od tvoraca megapopularne igre Angry
Birds izjavio da je piratstvo moda ak i pozitivno za njihov posao.
Da bi ACTA imala smisla potreban je vei nadzor, to podrazumijeva kon
trolu svih internet aktivnosti. Kada program prepozna kljunu rije alarmira
vritelja nadzora. Prema postojeim zakonima, sud je taj koji odreuje nad
zor zbog osnovane sumnje dijeljena ilegalnog sadraja i temeljem tog naloga
pruatelj internetske usluge sve informacije daje policiji, a sud odluuje jeste
li prekrili zakon ili ne. ACTA i pratei zakoni pak nalau pruatelju usluge da
internetsku aktivnost pojedinaca prati neprestano, ak i kad nisu pod sumn
jom, a operater sam donosi odluku, a u sluaju krenja zakona zabranjuje vam
pristup internetu. Elegantan nain da se sudske ovlasti stave u korporativne
ruke, to je stari san korporatista: ukloniti drave i zakone izmeu njihove
svemoi i ljudi. Mnogi tvrde da je kvaka u injenici da ACTA nije zakon ve
sporazum, jer se time zaobilaze zakonodavna tijela.

483

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

U onome to bih nazvao prvom rundom, nakon brojnih prosvjeda po ci

jeloj Europi, Europski sud pravde iz Luksemburga donio je odluku da nitko ne
moe natjerati vlasnike internetskih stranca i drutvene mree na instaliranje
filtera koji bi trebali sprijeiti postavljanje piratskog materijala poput glazbe,
videozapisa i slinog sadraja na drutvene mree, jer bi se njima naruila
privatnost korisnika praenjem svih drugih korisnikih aktivnosti na inter
netu, a i mnoge zemlje EU odluile su zamrznuti ratifikaciju tog sporazuma
nakon to su se graani pobunili.
No, ne treba se opustiti. Kao i u SAD-u, to ne proe od prve, proi e od
druge. Mislim da je prva inicijativa i putena kao balon usmjeren na ispuhivanje bijesa, to znai da e u drugom pokuaju najvjerojatnije uspjeti uvesti
alate za strogu kontrolu interneta. Po starom iluminatskom receptu, i ovdje se
ispaljuju situacije, a ne metci, da bi se dolo do eljenog cilja. Elite u pravilu
umjetno izazivaju polarizaciju dviju sukobljenih strana te tako ljude navode
na eljeno rjeenje. No, uvijek postoji vie rjeenja.
Ne treba se uhvatiti u kolo koje nameu mediji, ve pokuati uivjeti se
u situaciju onog drugoga. Kada autori glazbe i filmova uvide da bi uvoenje
ACTE u konanici nakodilo i njima kao pojedincima te kada korisnici inter
neta shvate da bi se neija autorska prava doista mogli tititi i na drugi nain,
a ne samo kontroliranjem interneta, rjeenje e se samo od sebe iznai. Ove
sekunde mi pada na pamet nekoliko ideja: recimo, da svi koji imaju alate za
dijeljenje datoteka mjeseno plaaju simbolian iznos za presnimavanje u neki
fond iz kojeg bi se novac po nekom kljuu distribuirao autorima. Ili da tvrtke
koje omoguavaju presnimavanje, poput telekomunikacijskih kompanija koje
enormno zarauju prodajui flat-rate pakete (koje ljudi, naravno, uzimaju
da bi skidali filmove) plaaju odreen iznos za autorska prava. Siguran sam
da bi se moglo nai jo tisuu moguih rjeenja umjesto uvoenja orvelovske
elektronske drave, kad bi elja bila samo zatita prava i dobrobit ljudi.
U meuvremenu, u prosincu 2012. i iluminatski UN se ukljuio u raspravu
traei veu kontrolu interneta. Za sebe, naravno.
lanovi Unije za meunarodne telekomunikacije UN-a (ITU) su se dogo
vorili da rade na implementaciji standarda za internet koji bi omoguio
prislukivanje u cijelom svijetu. Na konferenciji u Dubaiu odluili su prihvatiti
standard Y.2770 za kontrolu dubokih paketa, koji e omoguiti telekom kom
panijama irom svijeta da lake kopaju kroz podatke koji se prenose internetom. U UN-u tvrde da e implementacija pregleda dubokih paketa (DPI) na
globalnoj razini omoguiti vlastima da lake otkriju transfer i dijeljenje ma
terijala koji je zatien autorskim pravima te drugih zatienih dokumenata
484

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

na nain da e administratori analizirati ogromnu koliinu prijenosa online,

ne samo podatke u zaglavlju koji se u normalnim okolnostima identificiraju
i interpretiraju.
Tim Berners-Lee, britanski kompjutorski znanstvenik kojeg irom svijeta
smatraju ocem interneta, je rekao da je protiv predloene DPI implement
acije na tako ogromnoj razini: Netko moe provesti inspekciju dubokog pa
keta na vaem kablu itajui svaki paket i rearanirati internet stranice, katal
ogizirati ih protiv vaeg imena, adrese i telefonskog broja ili da se podatci daju
vladi kada zatrai ili da se proda onome tko da najvie novca. To je ozbiljno
krenje privatnosti, rekao je. Bloger Arthur Herman je napisao za Fox News
online da je cilj delegata ITU da preotmu kontrolu nad internetom SAD-u i
predaju UN-ovom tijelu birokrata. Upozorio je: To e biti najvee preoti
manje ovlasti u povijesti UN-a, kao i potpuno zloupotrebljavanje ovlasti.
No, generalni sekretar ITU-a, dr. Hamadoun I. Toure, nije prihvatio kritike
i dao je pismeno miljenje u kojem inzistira da sastanak njegove organizacije u
Dubai-ju ne predstavlja prijetnju slobodi govora. Rekao je da njihov projekt
daje UN-u zlatnu priliku da omogui i priuti povezanost svima, ukljuujui
milijarde ljudi irom svijeta koji jo uvijek ne mogu koristiti internet.
Sve je ba tako kako je rekao, ne zvao se ja John Wayne.

Privatizacija policije
U lipnju 2012. osvanuo je naslov Kroz pet godina Velika Britanija kree
u privatizaciju policije". Brutalno. Privatna poduzea u roku od pet godina
preuzet e velike dijelove britanske policijske slube, poput kriminalistike,
forenzike i upravljanja zatvorima, tvrdi direktor jedne od najveih svjetskih
sigurnosnih tvrtki, a nai mediji prenose iz Guardiana. David Taylor-Smith,
ija je sigurnosna tvrtka G4S u utrci za ugovor vrijedan 1,5 milijardu dolara s
West Midlands i Surrey policijom, rekao je kako oekuje da e i ostale snage
diljem zemlje poduzeti sline mjere u roku od pet godina. Veina lanova
javnosti moi e vidjeti ili isti ili ak bolji rad policije, a njih nije briga tko
vodi policiju, tko ju financira ili licencira, njih to stvarno nije briga. - rekao
je Taylor-Smith. Mene je briga.
G4S, Taylor-Smithova tvrtka koja je, znakovito, osiguravala i Olimpijske
igre u Londonu, ima 657.000 zaposlenika i posluje u vie od 125 zemalja te
je jedan od najveih svjetskih privatnih poslodavaca. Tvrtka je ve preuzela
est zatvora u Velikoj Britaniji, a u travnju je zapoela s voenjem policije u
Lincolnshireu iji je ugovor vrijedio 200 milijuna funti. U skladu s ugovorom,

485

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

575 policijskih slubenika prelo je u ovu tvrtku. Taylor-Smith je rekao kako

su proraunski pritisak i politika volja (i jedno i drugo rezultat je rada Ilu
minata) odvukli privatni sektor u policiju, ali tvrdi kako ethos javne polici
je time nije izgubljen. Glasnogovornik policije je pak izjavio da bi privatni
sektor policiju mogao uiniti boljom i jeftinijom" da postoji potencijal za
veu ulogu privatnih tvrtki u budunosti" te da se policija ne privatizira i
da e temeljne policijske funkcije i dalje biti u rukama dravnih policijskih
slubenika, kao i da policijske ovlasti nee prei u ruke privatnika preko doz
voljenih ogranienih ovlasti koje je nametnula prola vlada. Potencijal za
veu ulogu...? Policija se ne privatizira? Je 1 ovo kontradikcija ili sam ja Win
ston Churchill? Samo polako, korak, pa jo jedan mali korak...

Vrtovi izvan zakona

Na tragu totalitaristike svjetske drave koja izranja ispred naih oiju
jest i vijest s kraja 2011., a na naim portalima osvanula je pod naslovom
Novi zakon u Novom Zelandu oduzima ljudima osnovno pravo uzgajanja
vlastite hrane. Alex Jones, novinar Prison Planet TV-a, objavio je da je Novi
Zeland donio novi zakon prema kojem je uzgajanje hrane postalo privilegij,
a ne osnovno pravo svakog ovjeka. Prijedlog zakona donesen je zbog Sv
jetske trgovinske organizacije, koja ima iza lea ameriku Agenciju za hranu
i lijekove i pod velikim je utjecajem velikih kompanija (Monsanta i drugih).
Zakon o hrani e utrti put za smanjenje biljne raznolikosti i poslovanje malih
vlasnika u Novom Zelandu, na primjer, u nainu kontrole zakonitosti spre
manja i trgovanja/zamjene/davanja sjemena. Sve e te radnje biti potencijalno
nezakonite."
Po novom zakonu ljudsko pravo na uzgajanje i dijeljenje hrane je privilegij
koji moe dati samo vlada, i koji se moe u kratkom roku opozvati. Protuza
konito bi bilo distribuirati hranu bez odobrenja, a zakon hranu definira na
takav nain da to ukljuuje hranjive tvari, sjemenke, prirodne lijekove, esenci
jalne minerale i pia (ukljuujui i vodu). Kontrolom sjemena zakon preuzi
ma mo da uzgaja hranu daleko od oiju javnosti i stavlja ga u ruke kompanija
za proizvodnju sjemena. Uzgoj hrane za distribuciju mora biti odobren, ak i
za kune radinosti, a takvo odobrenje moe biti i odbijeno. Po zakonu o hra
ni, policija moe djelovati kao agent za sigurnost hrane: mogu pretresati pros
torije bez naloga, koristei svu oprema koju smatraju potrebnom, ukljuujui
i pitolje, pisalo je. lanovi privatnog sektora takoer mogu biti pretresani
od strane agenata za sigurnost hrane. Tako zaposlenici Monsanta mogu pre

486

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA ORVELOVSKA D RAVA

tresati neki prostor uz potporu oruane policije, a zakon im daje imunitet od

kaznenog i graanskog progona. Vlada je stvorila ovaj zakon kako bi bila u
skladu s obvezama prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a prema
meunarodnoj shemi pod nazivom Codex Alimentarius, jo jednoj reetki u
kavezu koji se pokuava izgraditi.
Zakon e, prenosile su vijesti analizu Alexa Jonesa, potkopati napore
brojnih pojedinaca da postanu samodostatni u svojim lokalnim zajednicama,
to doista ne moe zauditi nikoga tko nije svjestan da je samodostatnost na
jgora nona mora Eliti. Osim toga, domaa uzgojena hrana i neko ili sve sjeme
ne moe biti razmijenjeno u rasponu ili frekvenciji potrebnoj za prehranu lju
di u zajednicama u kojima je komercijalno dostupna hrana postala preskupa
ili nedostupna, to e dovesti do poveanja potronje slabo hranjivih tvari i
genetski modificirane hrane. Ako ne vjerujete na internetu ve moete vidjeti
snimke opako naoruanih policajaca kako u SAD-u love opasne subverzivce,
vlasnike vrtova.

Nadzor mobitela i kompjutora

Na uvoenje totalitarne drave podsjetila je i vijest s poetka prosinca
2012. iji su izvor bili Wikileaks, pod naslovom
Svi mobiteli i kompjutori pod tajnim nadzorom. Takva razotkrivanja
prije svega imaju svrhu navikavanja ljudi na nove stvarnosti da bi ih lake
prihvatili. U vezi s masovnim obavjetajnim nadzorom nad graanima
WikiLeaks je objavio detalje o tvrtkama u 25 drava koje zarauju milijarde
prodajom sofisticiranih pijunskih alata dravnim vlastima, ukljuujui dik
tature, i objavio stotine dokumenata prikupljenih iz ak 160 tvrtki izvoaa
radova u okviru obavjetajne industrije zapadnih zemalja, koji rade na sus
tavima masovnog pijuniranja. Obavjetajne agencije, vojne snage i policijske
vlasti u mogunosti su tiho, u masovnim razmjerima i pod krinkom tajnosti,
prislukivati razgovore i nadgledati raunalne procese pojedinanih korisnika
bez pomoi i znanja davatelja telekomunikacijskih usluga, to pak odjednom
rui vanost svih ovih prosvjeda protiv ACTA-e, zar ne? Korisnikova lokacija
moe se otkriti putem mobitela. WikiLeaksov projekt razotkriva i kako za
padne tvrtke prodaju opremu obavjetajnim agencijama. U tradicionalnim
pijunskim priama agencije poput MI5 prislukuju telefone jedne ili dviju
osoba od interesa. U posljednjih deset godina obavjetajne kompanije poput
VASTecha tajno prodaju opremu koja snima i arhivira telefonske razgovore ci
jelih nacija. Druge lociraju sve mobitele u pojedinim gradovima, preciznou

4 87

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

od 50 metara. Na obavjetajnom tritu su i sustavi koji prate sve korisnike

Facebooka i pametnih telefona.
Obavjetajne tvrtke poput amerike SS8, talijanske Hacking Team i fran
cuske Vupen uz registriranje i arhiviranje svake pojedine operacije, snimaju
ak i ono to se dogaa u prostorijama korisnika. Druge kompanije, poput
eke Phoenexije, surauju s vojskom u proizvodnji ureaja za analizu govora
koji identificiraju korisnike po spolu, dobi i razinama stresa te ih prate te
meljem govornih uzoraka. U sijenju 2011. amerika Nacionalna sigurnosna
agencija (NSA) zapoela je gradnju postrojenja vrijednog milijardu i pol dolara
u pustinji Utaha, gdje e se obraivati i arhivirati terabiti obavjetajnih poda
taka. Telekomunikacijske kue u svim zemljama spremno pruaju dravnim
vlastima informacije o klijentima. Naravno, kad iza njih stoji ista ruka.
Naslov jednog drugog teksta na internetu glasio je Vae lice i web mogu
rei sve o vama. Dovoljno je sjediti u kafiu, mobitelom uslikati par ljudi i
brzo biti u mogunosti saznati tko su, tko su im prijatelji, kakvu glazbu vole,
ak i predvidjeti njihov broj socijalnog osiguranja. Isto, naravno, vrijedi ako
posjetite bilo koji web-site sa slikama ljudi. Jednako brzo na njima moete
identificirati bilo koju osobu, koliko god se oni potrudili sauvati svoj identitet
u tajnosti. Takvu tehnologiju je razvio Google, pijunski suradnik amerikih
obavjetajnih slubi i kao takav jedan od obavjetajnih alata Elite. Bivi direk
tor Googlea Eric Schmidt rekao je da je tehnologija preopasna da bi je se pusti
lo u svijet, ali to su naravno prazne rijei; ona je ve tu i bit e koritena. Tako
bar kae istraiva Alessandro Acquisti sa sveuilita Carnegie Mellon, koje u
svojem nazivu nosi imena dvaju sredinjih amerikih elitnih obitelji, Carnegie
i Mellon, koje uvijek iskau u svim pokuajima da se krene tragom urote. Pa
kako da onda udi da ba oni razvijaju vrhunsku obavjetajnu tehniku koja
omoguava stalno nadziranje svih graana samo na temelju fotografije?
Koristei svoj novi softver za prepoznavanje lica s jednostavnim tehnika
ma pretraivanja interenta, Acquisti je dokazao da se veinu ljudi danas moe
identificirati samo na temelju fotografije lica, a to moe napraviti bilo tko. Sve
je manje mogue ostati anoniman u svijetu gdje se dnevno slikaju milijarde
fotografija. Samo na Facebook ih se mjeseno stavi oko 2,5 milijarde. Acquisti
je nabrojao mogunosti nove tehnologije poput mogunosti da vlasti stvore
zastraujui novi oblik nadzora masa. Istraivai su, u jo jednom nevjerojat
nom spinu na kakve smo ve naviknuli u ovom svijetu novoorvelovske dema
gogije, rekli da e takva tehnologija demokratizirati nadgledanje". Naravno,
tehnologija e biti jako korisna (zijev) u borbi protiv terorizma.

488

TO TALITAR IZAM I ELEKTRONSKA O RVELOVSKA D RAVA

Jedna od najmranijih amerikih agencija (a konkurencija je bogata),

DARPA, u sijenju 2002. osnovala je Information Awareness Office (IAO).
Awareness rjenik prevodi kao svijest, svjesnost, znanje (o emu). DARPA je
tim uredom htjela ujediniti nekoliko svojih projekata nadzora i informatike
tehnologije za praenje i motrenje terorista i drugih asimetrinih prijetnji
nacionalnoj sigurnosti i u konanici stvoriti Total Information Awareness
(TIA). - obavjetava nas Wikipedija. To se namjeravalo postii stvaranjem
ogromnih baza podataka koje bi skupljale i pohranjivale osobne informaci
je o svakoj osobi u SAD-u, ukljuujui osobne poruke e-pote, drutvene
mree, podatke o kreditnim karticama, telefonskim pozivima, medicinskim
kartonima i brojnim drugim izvorima bez bilo kakve potrebe za istranim
zahtjevom. Te bi se informacije potom analizirale u potrazi za sumnjivim
djelatnostima, vezama izmeu osoba i prijetnjama. Dodatno, program je
ukljuivao financiranje tehnologija biometrikog nadzora kojima se moe
identificirati i pratiti osobe pomou nadzornih kamera i drugih metoda. Zbog
kritike javnosti da bi razvoj i primjena tih tehnologija mogla dovesti do sus
tava masovnog nadzora, IAO je 2003. Kongres raspustio. Meutim, nekoliko
njegovih projekata nastavilo se financirati i voditi pod drugim imenom. Jeftin

Deki se uope ne skrivaju. Logo In fo rm a tio n

Aw areness Office, na kojem glavni iluminatski
simbol, divovska piramida s okom, vea od
Zemlje, motri na planet

489

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

trik s Hrelia. Narod se buni, Kongres se pravi da je na njihovoj strani, pa

promijeni ime projektima.
Spomenute vijesti govore o nekima od malih koraka uvoenja potpune
vladavine nad naim mislima i postupcima - u jednoj rijei: totalitarizma.
To ne znai da je Elita odustala od tradicionalne poluge totalitaristike vla
davine - policijske drave. Za stvaranje izgovora za njeno uvoenje, potrebni
su - neredi.

490

23. POGLAVLJE

IZAZIVAJU NEREDE, BILO KAD I BILO GDJE...

sve zbog policijske drave

oetkom srpnja 2011. jedan se komentator tjednih zbivanja osvrnuo na

dogaaj iz panjolske i napisao: Pendreke, gumene metke, udarce izmom
i akom, ozljede i krv vidjeli smo ovih dana u nasrtaju policije na mirne mlade
prosvjednike protiv Svjetske banke na ulicama Barcelone u panjolskoj, po
svemu velikoj i bogatoj zemlji koju su profiteri bacili na koljenja. Srea je to
Hrvatska nije u EU (...), a kad uemo u lanstvo, prebijanje prosvjednika,
kao i u panjolskoj, bit e zatita europskih steevina. Ba tako. Sad pomalo
postaje jasno zato prometni redari dobivaju dosadanje ovlasti policajaca.
to e onda raditi policajci? Pa najvjerojatnije, boriti se protiv pobunjenih
masa, ije su emotivne reakcije takoer dio plana.

Neredi u Velikoj Britaniji

Krajem lipnja 2011. novine su objavljivale naslove poput: Stotine tisua
Britanaca protiv vladinih mjera; Uitelji i zaposlenici javnih slubi zabrinuti
za svoje mirovine; Bijes radnika - mnogo kola bilo je zatvoreno, a prosvjednici su doli do zgrade Parlamenta i ondje izvikivali Cameron, odlazi i
Mi nismo vai robovi. Ja se slaem, ali oni misle da jesmo.
Bio je to, pisalo je, jedan od najveih trajkova u posljednjih nekoliko go
dina, na vladinu politiku tednje trajkom je odgovorilo vie od 750.000 Bri
tanaca. Neprihvatljiva im je bila vladina odluka o promjeni sustava mirovina

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

radi tednje. Neki sudionici su rekli da e im mjeseni izdatci za mirovinu

biti udvostrueni. Djelatnik u administraciji jednog od prosvjetnih sindikata
rekao je: Mi ne bismo smjeli plaati krive odluke bankara i vlade. Oh, ali
one nisu bile krive. Bile su ba prave, takve koje su dale upravo ovakve rezul
tate koji su dio plana Iluminata. Ali ovjek je u pravu, proitajte jo jednom
pounu priu o Islandu iz poglavlja o novcu.
ovjek je jo dodao da e mnogi prosvjednici dobiti i do 40 posto man
je mirovine zbog tih reformi mirovinskog sektora. Zbog rezanja trokova
mirovinskog fonda vlada trai od radnika javnih slubi da vie izdvajaju za
mirovinski fond, dulje rade te da im mirovina bude izraunata na temelju
prosjene plae tijekom radnog staa, (u Hrvatskoj je to ve ostvareno i bez
EU, op. K.M.) a ne konane kao sada. Te e mjere ljude dovesti u situaciju da
plaaju vie i rade dulje a za manje mirovine. 33-godinji doktorant s Lon
donske ekonomske kole je rekao: Za dugorono ekonomsko zdravlje nije
dobro stisnuti javni sektor. (Ali za dugorono uvoenje policijske drave i
osiromaivanje i obespravljivanje graana svakako jest, op. K.M.). Cameron
jo jednom dokazuje da sve radi za dobrobit trita, a ne ovjeka. Ovo je
tipian primjer ideologije konzervativaca. Ne diraju bankare nego uzimaju od
siromanijih dijelova drutva". Kao da su Blairovi laburisti bili drugaiji? Ista
je to stranka, prijatelju, probudi se.
Odmah ispod te vijesti nala se ona o Grkoj gdje su se takoer spom
injali prosvjedi na glavnom gradskom trgu, ispred zgrade parlamenta, zbog
izglasavanja otrih mjera tednje. Osim nabrajanja cifri koje e se utedjeti
otputanjima, smanjivanjima plaa, poveanjima poreza, smanjenjima soci
jalnih davanja i trokova za javna ulaganja, obranu i zdravstvo, nabrojane su
grke tvrtke koje se rasprodaju (izraz je: privatizacija). Kao i obino, kruh
i sol zemlje: kladioniarski monopol, Hellenic Postbank, uprave luka Pirej i
Solun, Hellenic Telecom, Atenske vode, rafinerija Hellenic Petroleum. Svuda je
sve isto.
Poetkom kolovoza 2011. buknuli su pravi nemiri u Velikoj Britaniji.
Oekivano, svakom tko poznaje iluminatski Plan bar u glavnim crtama. Me
toda problem-reakcija-rjeenje na djelu - kako bi uveli policijsku dravu
na mala vrata Iluminatima je potreban povod pa nimalo ne sumnjam da su
upravo najvii ealoni britanske vlasti (koje ne rade za Britaniju, ali se tako
predstavljaju, u biti su poslunici i pijuni Elite) stajali iza nereda. Napravili
su ih na isti nain kao to su pokrenuli nerede u Africi i na Bliskom istoku,
pomou drutvenih mrea. Dodue, tamo su sudionike nereda nazivali prosvjednicima", dok svoje vlastite nazivaju huliganima" (i snimaju ih ve prije
492

IZAZIVAJU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

postavljenim nadzornim kamerama). Ironino je da e toliko reklamirani slo

bodarski politiki pokreti organizirani preko interneta zapravo biti povod da
se uvede policijska kontrola i u taj medij. Ali tako to Iluminati rade.
Dakle, problem1 su bili neredi, reakcija* je bila traenje javnosti da se
osigura red, a rjeenje11 je ve spomenuto. Ako ne vjerujete, proitajmo
novine. Tamo sve pie. Sredinom kolovoza osvanuo je veliki naslov: Cameronovi zakoni - vandali bi mogli ostati bez socijalne pomoi i stanova11 i Mi
emo vas tititi11. Od slobode, uglavnom, a pomalo i od blagostanja, zdravlja
i sree, i od toga e nas tititi. Ali evo to je pisalo u nastavku: Cameron
ima teak zadatak: pokrpati nezadovoljstvo, ujednaiti neujednaive socijalne
razlike. (Kao da mu je to ijedne sekunde bilo na umu, op. K.M.). Njegovo
obraanje u parlamentu rezultiralo je nizom Cameronovih zakona. Ujedinje
no Kraljevstvo, centar melting-pota, suivota razliitih rasa, etnikih skupina
i vjeroispovijedi, postat e manje tolerantno. Onima koji potuju zakone i
igraju po pravilima, a veina su graana ove zemlje, poruujem: protunapad
je poeo, mi emo vas tititi.
Gdje li sam tako neto ve uo? Moda nakon 11. rujna? Ili u Hitlerovoj
Njemakoj? Cameron je poruio manjini koja ne prati zakone, kriminalcima
koji su uzeli sve to su mogli11: Pronai emo vas. Kaznit emo vas. Platit ete
za sve to ste uinili.11 Za to e koristiti sve to je potrebno11. Neke od najav
ljenih metoda, pisalo je dalje, nesumnjivo e naii na kontroverze. Praenje
drutvenih mrea i instant poruka mobilnih telefona ima prizvuk nelagode
Velikog brata.11 Naravno da ima. Jo je reeno da nije posve jasno na koji
e se nain prepoznati online-akcije koje bi mogle rezultirati nekim oblikom
nasilja11.
Odgovor je oigledan - to e biti one za koje vlasti kau da jesu. Uzorak
e biti isti kao i kod fantomskog 'rata protiv terorizma. Etikete e biti dovol
jan povod da se nekoga strpa u buksu. O jaanju policijske drave, iako ne
tim rijeima, pisalo je ve u sljedeim recima: Cameron najavljuje i obraun
s bandama koje haraju nekim predjelima Londona. Njihovo postojanje nije
nepoznato, ali do sada je mo policije bila vrlo ograniena.11 Oito, odsada ta
mo vie nee biti tako ograniena11.
Kao kratkorona i jeftina mjera navedena je poveana nazonost pol
icajaca na ulicama, iji se broj popeo sa 6000 na 16.000. Potom, pisalo je,
ministri razmatraju treba li ukinuti drutvene mree poput Twittera ili Facebooka kako bi se prosvjednike sprijeilo u komunikaciji. Rade se i planovi
za angairanje vojske. Potom, policijski sat - u nekim etvrtima policiji je

493

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

doputeno rastjerivati skupine ljudi i slati kui djecu koja se nau na ulici u
neko doba noi. Itd.
No, Cameron zapravo samo sere, a to se vidi i prema reakciji policije na
njegove poklike: Njegove kritike nedovoljnog broja i angairanosti policije11
- pisalo je - naile su na bijes policijskih slubi. Tim Godwin, koji privre
meno obnaa dunost u Metropolitan Police, osvrui se na injenicu da su
u trenutku kada su poeli neredi i premijer i ministrica unutarnjih poslova
Theresa May bili na godinjem odmoru, rekao je: Ti ljudi nisu ni bili ovdje,
ali ipak ih to ne sprijeava da imaju komentare11. Isto tako11 - pisalo je dalje iznio je da su njegovi policijski slubenici pokazali hrabrost i dokazali da su
neki od najboljih na svijetu: Kao rezultat toga uspjeli smo smiriti nerede za
samo nekoliko dana, rekao je Godwin.
Godwin zvui kao profesionalac kojem nije ba jasna ira slika. Jer uope
nije bitno jesu li njegovi policajci bili efikasni ili ne. Neredi su povod za
uvoenje veih ovlasti policije i to je sve. Zato je dalje i pisalo kako su neredi
gotovi, a Cameron i njegovi ministri sada imaju zadatak osigurati da se nika
da ne ponove. Samo to e cilj budue represije i nadzora biti svi graani, a ne
vandali. Kao to je svijet pun potencijalnih terorista, tako je i London pun po
tencijalnih vandala. Bernaysov recept - stvori situacije i vijesti koje e usmjer
avati javno mnijenje tamo gdje ga eli. O tome svjedoi zadnja reenica iz
teksta: Nakon on-line peticije koju je do sada potpisalo vie od 100.000 Bri
tanaca razmotrit e se prijedlog da se ukine socijalna pomo i stanovanje u
dravnim stanovima za sve one koji su sudjelovali u neredima.11
To je onaj srednji korak iz formule problem-reakcija-rjeenje11. Obrisi
Novog svijeta ve se naziru, obespravljeni i osiromaeni graani budunosti
demokratskim putem ne mogu ostvariti svoja prava, jer de facto ive u
jednostranakoj dravi. Stoga e jedini put biti neki izvaninstitucionalni. No,
ako se pokuaju za svoja prava izboriti bilo kakvim vidom demonstracija nai
e se na ulici bez ionako oskudnih sredstava za ivot. Samo vi potpisujte, dragi
moji Britanci. U meuvremenu, Cameron je priprijetio da e se, ako se neredi
nastave, ,,s divljom hordom obraunati vojska jer on nee dopustiti da kul
tura straha zavlada britanskim ulicama". Da pukne od smijeha jer upravo je
strah ono ime on i njegovi efovi manipuliraju cijelo vrijeme, stvaraju ga i
ire.
Odmah pored bio je tekst naslovljen Premijer u ratu protiv Facebooka i
Twittera -nuda ili samo histerija? Toan odgovor je: Plan. S obzirom na to
da ti deki sve planiraju dugorono, mogue je da su drutvene mree, koje
su svi tako radosno prigrlili, otpoetka zamiljene kao dio Plana. Cameron je,
494

IZAZIV AJU NEREDE, BILO K AD I BILO GDJE

pisalo je, najavio da e neki ljudi dobiti zabranu koritenja drutvenih mrea,
a traio je od efova Facebooka i Twittera da uklone sav sadraj koji ima veze
s organiziranjem nereda u Londonu.
U tekstu je pisalo i nekoliko vrlo spornih reenica koje proizlaze iz tre
nutno prevladavajue teorije spontanog razvoja dogaaja" i vjere da se sve
zbiva ba onako kako se govori u vijestima: Nikako ne treba demonizirati
ove servise koji su se ne tako davno pokazali kao odlina platforma u nekim
drugim zemljama. (Odlina za iluminatske planove, op. K.M.) Da nije bilo
Facebooka, Twittera i YouTubea za mnoge nepravde i nasilja u Egiptu, Siriji
ili Libiji nikada ne bismo saznali (niti bi se moglo manipulirati opravdanim
gnjevom, op. K.M.), pa stoga i ne udi da je na Cameronov raun stiglo puno
kritika zbog pomalo histerinih zahtjeva Zickerbergu i ostalima. Meutim,
s druge strane, Cameronovi zahtjevi su vrlo opravdani. Facebook i Twit
ter su servisi koje koriste milijuni osoba i danas ne postoji bolji i bri nain
da se doe do mase ljudi. (Bernays bi svakako znao iskoristiti tu injenicu,
ali ni njegovi uenici nisu loi u tome, op. K.M.) No, dosad smo uglavnom
svjedoili primjerima kada su se Facebook i Twitter koristili u pozitivne svrhe
(vrlo dvojbena teza, ako se manipulacija masama na Bliskom istoku ne smatra
pozitivnom svrhom, op. K.M.), te kako bi se doznala istina o dogaanjima na
podrujima na koje su rijetki imali pristup (kao i da bi se sustavno irile dez
informacije o tim istim podrujima, op. K.M.).
Vrhunac simptoma uvoenja policijske drave (ona je na mnogo naina
ve ovdje, samo se i vlasti i graani prave da nije) bila je mala vijest u kutu
stranice naslova: Ja sam morala prijaviti ker. Bravo, mama! Vijest kao da je
stizala iz SSSR-a ili DDR-a, gdje je pola nacije pijuniralo i prijavljivalo drugu
polovinu, a ljudi su poticani da cinkaju lanove svoje najue obitelji. Mlada
Britanka Chelsea Ives (18), uzorna sportaica, odabrana za olimpijsku ambasadoricu, uhiena je u Londonu nakon to ju je prijavila njezina majka koja
ju je prepoznala u televizijskim snimkama nasilja na ulicama Londona. Moj
mu i ja sjedili smo i gledali te grozne scene. A onda sam prepoznala svoju
Chelseu. Prvo nisam znala to raditi, a onda sam shvatila da ja kao roditelj ne
mogu dopustiti da proe nekanjeno." - ispriala je novinarima Adrienne Ives
i rekla kako je to bila bolna odluka".
Mlada Chelsea, pisalo je dalje, trebala je biti olimpijska ambasadorica",
jedna od volonterki koje e idue godine doekivati sportae na Olimpijskim
igrama u Londonu. I sama je atletiarka i uzorna uenica iz dobro situirane
obitelji. Na sudu u Westminsteru gdje joj se sudi jedan je svjedok ispriao
kako mu je djevojka rekla da su neredi najbolji dan u njezinom ivotu".
495

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Optuena je da je kamenjem gaala policijski auto i duan. Nisu li roditelji

mogli smisliti neki bolji nain da kazne ker od toga da je izrue policijskoj
dravi? Recimo, da joj zabrane izlaske, ukinu deparac ili na neki drugi od
tradicionalnih, ljudskih naina. Toliko duboko zadire programiranje umova.
Na taj nain ovce same uvaju svoje stado.
Jednako je tragian bio i naslov iz sredine kolovoza 2011.: Za Facebook
pozive na nerede mladii dobili po etiri godine iza reetaka1.
etiri godine!
Tako u praksi izgleda uvoenje policijske drave pod krinkom borbe
protiv nereda (do kojih je dolo nakon planskog uvoenja sve veeg broja
mjera negativnih za graane, i uz obveznu pomo provokatora poslanih baciti
iskru), to praktiki govori o uvoenju verbalnog delikta za koji se dobiva, u
najboljoj staljinistikoj maniri, puno godina zatvora. A nakon to proitate
tu vijest razmislite to e i po kojim kriterijima vlasti smatrati poticanjem
nereda. Primjer toga je glasina koja ve neko vrijeme stie iz SAD-a, da se
planira donijeti zakon kojim bi se moglo hapsiti tzv. teoretiare urota pod
isprikom borbe protiv terorizma". Pretpostavljam da je spin koji lei iza te
ideje stav vlasti, s jedne strane, da ti teoretiari urota" dezinformiranjem
javnosti smetaju u poslu vlastima koje se jako mue u ratu protiv terorizma. S
druge strane, pojam terorizam" znai irenje straha, pa bi vlasti moda mogle
rei da teoretiari urota" svojim djelovanjem ire strah, potiui ljude da ne
vjeruju vlastima i svjetskim institucijama, no u ovom sluaju to je istina - ne
treba im nita vjerovati.
Gornja pria je tragina zbog toga jer ta dva mladia zapravo nisu napravili
nita, ili bar ne bogzna to. Ili bar ne to i mnogi drugi graani. Etikete su
opet pristigle u pomo, pa je i u toj vijesti britanska vlast, koja je huligane
u revolucionarnim internetskim pokretima Afrike i Bliskog istoka nazivala
prosvjednicima, vlastite prosvjednike etiketirala kao huligane. To je toliko
oigledno da je nevjerojatno da na to nitko u novinskim tekstovima nije uka
zao. Naime, desetak dana nakon zavretka nemira u Velikoj Britaniji poele su
pljutati prve zatvorske kazne protiv huligana". Na ak etiri godine osuena
su dva mladia koji su na svim Facebook profilima pozvali na ustanak, iako se
na njihove pozive nitko nije oglasio, niti ih je uope komentirao.
Kad se sjetim svojih keri i toga kako izgleda njihova obilna i svakodnevna
komunikacija na Facebooku, i koliko se tu neprekidno ispisuje bezvezarija,
potpuno mi je jasno da su se ta dva klinca zajebavala, povueni atmosferom
koja je ve vladala. Dvadesetogodinji Jordan Blackshaw napravio je na Fa
cebooku grupu Razbijmo Northwich", a dvije godine stariji Perry Sutchliffe496

IZAZIV AJU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

Keenan osnovao je grupu Pokrenimo nerede u Latchfordu. Obojica su ujed

no objavila kojeg bi se datuma, u koje vrijeme i gdje huligani trebali okupiti
i pokrenuti nemire i razbijanja. Kako je u vrijeme nereda policija intenzivno
promatrala to se zbiva na drutvenim mreama, internetske su grupe uoene
samo nekoliko minuta od njihova osnutka i potom ugaene. Deki su sve
jedno dobili drakonske kazne. Brat jednog od njih je poslije presude rekao
da je to alosno i smijeno, pa manje zatvora se dobije kad nekog ubode
noem. Oba su se mladia, koji se inae ne poznaju i nisu bili ni u kakvoj
vezi, opravdavali da je rije bila samo o ali, a Blackshawova odvjetnica je
rekla da je stranicu postavio kad se pijan naveer vratio iz grada: Ujutro,
kada se otrijeznio, htio je sam izbrisati grupu, ali bilo je kasno. Te su kazne
pozdravili politiari: Ovi ljudi nisu samo obini huligani, oni su organizatori
nereda, a takve kazne zasigurno e obeshrabriti svakoga tko takvo to pokua
ponoviti.11- rekla je britanska zastupnica Margot James.
Margot, ne seri, to su obini izmanipulirani klinci.

Neredi na Paradi ponosa

Neko sam vrijeme bio u drutvu s vrlo angairanim i inteligentnim dekom,
glazbenikom i glumcem koji mi je sam, pomalo u udu, prokomentirao da do
sada nije uope mario za homoseksualce, ali da je nakon napada u Splitu na
povorku gay-pridea odjednom postao totalno za njih. Zanimljivo opaanje.
Ja sam mu, naravno, rekao da je to vjerojatno namjerna manipulacija jer vijes
ti uglavnom tome i slue.
Kad sam se vratio s jednog slubenog puta, na kojem sam bio neizloen
vijestima, ali sam se naveer u hotelskoj sobi intenzivno bavio Bernaysom,
sudario sam se i s tim silnim vijestima i raspravama o gay-prideu u Splitu
poetkom ljeta 2011. Uope nisam znao niti da se to dogaalo, niti to je
bilo, ali narednih dana nisam mogao ne saznati jer je pria bila vrua bar
tri tjedna. Meni je to, onako sa strane i bez emocionalne uvuenosti i ispranosti, izgledalo kao jo jedan isprogramirani dogaaj, ba poput Bernaysovih
manekenki koje su na uskrnjoj paradi u New Yorku zapalile cigarete koje su
novine proglasile bakljama slobode11mladih feministica.
Stoga, kakva se to ideja htjela prodavati ekscesima s gay prideom ? Znam
dosta pripadnika gay populacije koji nikad nisu sudjelovali ni najednom prideu, niti mare za to. Osim toga, homoseksualnost u ljudskom drutvo postoji
oduvijek, kako je to rekao i jedan SDP-ovac u izjavi za Radio 101, rekavi
da mu nije jasno emu sad tolika gungula. U nekim vremenima ta je strana

497

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

ljudskog roda tabuizirana, u nekima je bila i pomalo institucionalizirana (kao

u antici), neki prirodoslovci kau da istospolnih veza ima i u prirodi, meu
ivotinjama, to ja dodue ne znam jer nisam to nikad vidio, ali valjda postoji
kad tako kau i ako nije netko to podvalio. I tek to sam se zapitao gornje
pitanje emu sve to, usred desetodnevnog medijskog razvlaenja te vake,
pojavile se u novinama i vijest naslova Povijesna rezolucija UN-a o pravima
gay osoba. Kakva usklaenost.
Da se ne bismo krivo razumjeli, nemam ja nikakvih namjera ikome os
poravati bilo kakva prava, neka ljudi rade to god se meusobno dogov
ore, ali zato im dosad nije trebao UN. A kad iluminatska tvorevina UN na
neemu inzistira, tu mora postojati neki skriveni razlog. Koji bi to mogao
biti? Pojma nemam, palo mi ih je nekoliko na pamet kroz mentalnu gimnas
tiku. Recimo, ako se stvar pogleda iz perspektive namjera, elja i planova za
smanjivanjem broja stanovnika na Zemlji, koji Elita niti ne skriva posebno
jer su mnogi dokumenti koji o tom govore dostupni ili dogaaji razotkriveni
(spermicidni kukuruz, lana cjepiva protiv tetanusa koja su inila ene ne
plodnima, Kissingerov dokument MSN 200) onda je jasno da na njihov mlin
ide smanjenje broja novoroene djece, starenje puanstva u Europi (ovdje bar
ne moraju poduzimati drastine mjere), a moda i promocija homoseksu
alnosti. Pojma nemam, ali valjda jo nije zabranjeno razmiljati na glas. U
glasovitom SF-romanu Vjeni rat Joe Haldeman opisuje kako rat (svemirski,
koji se oduio na stoljea zbog relativistikih utjecaja na protok vremena,
pomalo nalik dananjem ratu protiv terorizma u kojem neprijatelja nikad ne
vidi) mijenja drutvo. Glavni junak se nae u buduem zemaljskom drutvu
u kojem je heteroseksualnost zloin, jer Eugeniko vijee navikava drutvo
na univerzalnu homoseksualnost kako bi se s jedne strane sprijeilo ljude da
prave djecu biolokim putem, s druge strane ukinulo rasne i sve druge raz
like kontroliranim uzgojem ljudi, a s tree dralo pod nadzorom broj ljudi na
svijetu. Tri glavne stavke u iluminatskom planu, u kojima moda treba traiti
(dugorone) razloge nesmiljenog promicanja homoseksualnosti.
A kad UN neto promie, to je sumnjivo. Ti deki nita ne rade sluajno i
bez namjere, samo namjere skrivaju iza izraza pozitivnih, suprotnih znaenja,
ponekad i vrlo privlanih. Na pamet mi pada UN-ova podrunica zvana
WWF ili World Wildlife Fund, iji je prvi predsjednik bio brat onog Huxleya
koji je (oito vrlo informiran) napisao roman Vrli novi svijet, a kasnije su ga
vodili mnogi britanski odlinici, od ega su neki bili strastveni lovci (pravi
ljubitelji prirode). Iza prodaje magle o zatiti divljine zapravo se radilo o tome
da ta svjetska nadnacionalna organizaciju de facto preuzima upravu nad veli
498

IZA ZIV A JU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

kim dijelovima drava, poput Kenije, Tanzanije i slino, i onda, pod isprikom
ouvanja divljina, preko tih prekograninih podruja, potisnuvi jurisdikciju
tih zemalja, verca oruje, omoguava prolaz naoruanim milicijama i pomae
mnogoemu drugom to ini folklor tunih ratova na afrikom kontinentu.
Pouen takvim sluajevima, im sam due razmiljao o inzistiranju na
vijestima o gay-prideovima, tim mi je izgledalo oitije da je sve to nekako
naopako. One koji su fanatini homofobi takve povorke nee preobratiti, ali
bi zato one neutralne, koji bi s dobrohotnou mogli gledati na neki pristojni
par deki ili cura u svom susjedstvu, mogle odbiti, jer tako funkcionira prin
cip koji je u sklopu ruske kole Transurfmga nazvan klatnom. Klatno bi bila
zamiljena energetska struktura koja se hrani tvojom energijom i iscrpljuje te,
i kad joj daje pozitivnu panju i kad joj daje negativnu panju.
Kad se ljudi osobno upoznaju obino se i sprijatelje, a veina neopredi
jeljenih ljudi moe te povorke smatrati nepotrebnim nametanjem. No, opet,
stvar se okree kao na vrtuljku ako netko pone povorku gaati kamenjem,
odjednom oni postaju rtve. Tu se moe koja rije rei i o tim tipovima koji
su se okomili na povorku. Ako su joj zaista htjeli natetiti bilo bi bolje da su je
ignorirali, to bi bio moj savjet njima. Ovako su joj omoguili da okupira sve
vijesti i dobro se izreklamira pod geslom tolerancije i slobode, a oni su u povijest uli u skladu sa svojim postupcima - kao nasilnici. Ali nije li Split moda
izabran namjerno, jer je pun usijanih glava takvog razmiljanja?
Potvrda tih razmiljanja stigla je od jednog mog prijatelja koji mi je ispriao
to mu je njegov prijatelj, policijski inspektor iz Splita, ispriao. Tog svog pri
jatelja inspektora opisao mi je kao utjelovljenje svega najboljeg to jedan
policajac i ovjek moe biti. Rekao mu je da je splitska policija dobila nalog
da privede vie stotina izgrednika (mislim da je rekao 600) i da se veinu njih
osudi. Navodno je sve to odraeno po diktatu iz Bruxellesa: budui da je naa
vlada dobila u zadatak da se odradi gay parada, a budui da se znalo da e
biti izgreda, dokazivanje lojalnosti Bruxellesu je privoenje i procesuiranje
izgrednika. Rekao bih da se tako usput vjeba i za neke druge mogue demon
stracije, a u drutvo se unose dobrodole frustracije i podjele.
itavo vrijeme prije parade podgrijavana je atmosfera kroz medije i
drutvene mree, a inspektor je ispriao da je policija to kontrolirala preko
svojih agenata provokatora uz obilnu suradnju uobiajenih negativaca koje na
zlo ne treba natjeravati. Splitski homoseksualci su sa zebnjom gledali kako se
najednom stvara problem koji e se prelomiti preko njihovih lea.
Za sam dan parade napravljen je detaljan operativni plan koji je ukljuivao
specijalce iz raznih dijelova drave (dakle, doveli su ljude koji nisu iz te sredi
499

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ne) i upotrebu helikoptera koji bi trebali usmjeravati djelovanje specijalaca na

terenu. Splitski inspektori su odbili igrati aktivnu ulogu u tome te su pokuali
sanirati situaciju koliko su mogli, upozoravajui mogue izgrednike koje ot
prije poznaju (torcidae i si.) to im se sprema, odnosno da se sklone s ulice
i da je posrijedi dogovorena akcija hapenja. Takoer su se policajci bunili
protiv neovlatene upotrebe kamera i snimanja ljudi bez njihove dozvole, a
kamere su bile posvuda.
Epilog je bio, ispriao je inspektor, da je iz Zagreba stiglo nekoliko autobu
sa profesionalnih gayeva (na dravnom budetu) pod policijskom pratnjom,
kojima se pridruila ekipa deurnih hohtaplera, plaenih besposliara, ko
risnih naivaca i nazovi intelektualaca". Kad je parada konano krenula nas
tala je strka i gungula jer se situacija vrlo brzo otela kontroli. Helikopteri su
navodili specijalce koji su hapsili, a splitski inspektori pokuavali su upozoriti
deke koje poznaju da se sklone. Meutim, atmosfera je bila takva da je to
bilo vrlo teko. Parada je prekinuta i onda je nastao lov po ulicama. Oni koju
su privedeni, a bilo ih je vie stotina, osueni su zbog mrnje po hitnom
postupku, na procesima koji su, prema svjedoenju policajca koji su im mor
ali prisustvovati po slubenoj dunosti, bili potpuno namjeteni i ispod svake
kritike. Navodno je na jednom od suenja sudac rekao optueniku: Pika ti
materina, zbog tebe i takvih jedva ekam u Europu!" Nitko od osuenika ne
moe raunati na posao u dravnoj slubi po sadanjem zakonu (osobito ne u
vojsci i policiji) jer su ovom presudom automatski postali nepodobni.
Istinu se, kao i obino, mora potraiti u usmenoj predaji, a dekima iz
splitske policije estitati to se nisu dali uhvatiti u kolo manipulacije. Uvoenje
svjetske faistike drave koja e se u prisiljavanju graana oslanjati upravo na
vojsku i policiju mogu onemoguiti upravo pripadnici tih tijela ako ne do
puste da ih se okrene protiv vlastitih graana.
Kad se na jednu hrpu stavi UN-ova rezolucija, incident u Splitu, medi
jska vaka, pa nagrade za homofrenda i homofoba koje su podijeljene odmah
potom, gdje glavna osoba za zadatak ukljuenja Hrvatske u nadnacionalnu
iluminatsku diktaturu biva nagraena i pria o slobodi, dok neka druga bude
proglaena homofobom (koliko sam shvatio, ta pak promie tzv. obiteljske
vrijednosti i protivi se istospolnim brakovima), to nije ba miriljava hrpa. U
jednom tjednom magazinu tih sam dana naletio na kolumnu Slavena Letice
o tome kako mediji manipuliraju stvarnou, pa su tako radili i s ovom u vezi
gay-prideova. Prenijet u neke informativne dijelove te kolumne:

500

IZA ZIV AJU NEREDE, BILO KAD I BILO GDJE

Ako na stanovnitvo Hrvatske primijenimo uobiajene europske i sv

jetske stope nekonvencionalnih spolnih uvjerenja - udio je hom oseksu
alaca, lezbijki, transseksualaca i inih ljudi nekonvencionalnog spolnog
usmjerenja i ponaanja u ukupnom stanovnitvu od dva do etiri posto moe se lako izraunati d a je broj stanovnika nae zemlje koji ne pripada
ju veinskoj heteroseksualnoj zajednici negdje izmeu 90.000 i 180.000.
Kako je na Paradi ponosa u Splitu 7. lipnja 2011. sudjelovalo svega 300, a
u Zagrebu 18. lipnja 2011. manje od 3000 protestanata koji su, navodno
slavili ljubav i slobodu drugoga moe se zakljuiti da se velika medi
jska i politika graja, p a i moralna i politika panika, podigla zapravo oko
jednog drutvenog dogaaja koji je statistiki beznaajan.
Mediji su paradam a (...)pon osa pridali ogromnu vanost, stvorivi
pritom lanu sliku hrvatske drutvene zbilje, je r je u tih desetak dana stvo
ren medijski dojam da je hom ofobija (mrnja prem a spolnim manjina
ma) kljuni problem hrvatskog drutva, znatno vaniji od nezaposlenosti,
siromatva, korupcije, ekonomske depresije i opeg osjeaja ja d a i emera
to ve nekoliko godina proimaju na narod. rtva te usiljene i bune
moralne politike i medijske panike postao je grad Split kojeg su mediji,
posebice oni koje izdaje EPH, proglasili gradom m r n j e z b o g injenice
to je pri organiziranju prve (!) Parade ponosa nekolicina nasilnika k a
menjem, plastinim bocam a i povrem zasula prosvjednike.
Tjedan dana kasnije, jedn ako povrno i nezaslueno, grad Zagreb je u
medijima proglaen pravim licem H rvatske1i gradom koji je rekao ne
mrnji. Sami su vrhovnici i vrhovnice Parade zagrebakog ponosa otili
korak dalje u ishitrenom etiketiranju te su izabrali vlastite ju nake i antijunake. Za ,,homofrendicu desetljea, uz ive i zdrave imu Luina i
prof. dr. sc. Ivu Banca (koji su danas ve davnog i polako zaboravljenog
30. rujna 2005. pokuali ak ozakoniti istospolne brakove upuujui u
saborsku proceduru prijedlog Zakona o registriranom partnerstvu koji je
tadanja vlada dr. Ive Sanader a odbila), proglaena je dr. Vesna Pusi, a
za homo-mrziteljicu (hom ofobom ) desetljea saborska zastupnica HSS-a
Marijana Petir. Upravo ta imenovanja - podizanje Vesne na pijedes
tal homoseksualne slave i privezivanje M arijane na stup hom oseksual
nog srama - pokazatelji su grube politizacije homoseksualnog pokreta u
Hrvatskoj.
Upravo zbog toga, povrnim i politikantskim mi se ini ijavno priopenje
organizatora Zagreb Pridea: Danas je izborena pobjeda hrabrosti nad
nepravdom, pobjeda Ijubavi nad mrnjom, pobjeda slobode nad ivotom
501

DEKI, ODJEBITE U SK O K O V IM A

u sjeni. Poruka svima je: mi pederi, lez b e, trans, biseksualne, interspolne

i queer osobe - gdje god ivjeli i odakle god dolazili - borit emo se za
pobjedu, unato svakom teroru i faizmu, ma koliko dugi teak put pred
nama! I nikad se neemo predati!
ivjeli! I tako ete pomagati tim manipulantima iz sjene, kojima puca ona
stvar za vas. Osim toga, tako izgleda uvoenje terora nove vrste koji se zove
'politika korektnost. Letica dalje navodi sociologa dr. Draena Lalia koji je
pokazao da su nesnoljivost Splita i snoljivost Zagreba puki dnevnonovinarski mitovi time to je napomenuo da je u Zagrebu posljednjih godina
bilo neusporedivo vie napada na homoseksualce ili pripadnike drugih rasa
nego u Splitu te da je policijsko osiguranje u Zagrebu bilo daleko bolje nego u
Splitu. Autor kolumne Letica jo je rekao da bi se umjesto mitova, homofobije, homofilije i slinoga mogao uvesti homorealizam temeljen na rezultatima
ozbiljnih empirijskih istraivanja umjesto ispraznih fraza o trijumfu ljubavi.
Naveo je da brojna istraivanja pokazuju kako ivot u istospolnim zajedni
cama nipoto nije ispunjen samo razumijevanjem, snoljivou, ljubavlju i
sreom. Ba kako je to i u heteroseksualnim, rekao bih. Ljudi su uvijek ljudi.
Dodao je da podatci govore da je nasilje u takvim odnosima dva do tri puta
ee nego u klasinim brakovima, da je njihova trajnost nekoliko puta kraa
te daje sklonost depresiji i samoubojstvima, pa i nasilju prema djeci (najee
posvojenoj) u takvim zajednicama takoer vea nego u heteroseksualnim bra
kovima i obiteljima. Jo je dodao da bi homorealizam pridonio odbacivanju
mita da su predrasude prema homoseksualcima svojstvene desniarima i dao
i nekoliko primjera koji to potkrjepljuju.
Sve je to bila obina dnevnopolitka medijska manipulacija koja je izraz
jedne puno vee medijske manipulacije globalne naravi. Naalost, ukljueni u
povorke ili u gaanje tih povorki ne uviaju da svojim postupcima i biranjem
strana zapravo igraju za istu stranu. Tako Elita igra igru. Na kojoj god da ste
strani, upregnuti ste u njihova kola. Ne treba se zavaravati, ovdje nema prave i
pogrene strane. Primjerice, ako ste za one koji kamenuju gay pride - radite za
Elitu jer stvarate nered i situacije koje oni koriste za uvoenje veeg nadzora
kao malih koraka prema uspostavi policijske drave. Ako ste sudionik gay
pridea ili aktivni sudionik debate - takoer radite za Elitu, nesvjesno igrajui
svoju ulogu u nekom veem planu, recimo omoguavanjem da reklamiraju
svoju agendu. Koja nema nita dobro na umu ni za koga od ukljuenih, svi su
ti ljudi samo sredstva. Stari je to tos, zavadi pa vladaj. Najbolje bi bilo stalno

502

IZAZIV AJU NEREDE, BILO KAD I BILO GDJE

imati na umu da su sve ukljuene strane rtve ili izmanipulirane, i sve to igno
rirati jer energija ide tamo kamo ide panja.

Intelektualac poziva na nerede

U jednom politikom tjedniku pogled mi je pao na intervju s ovjekom
imena Stephane Hessel. Za oko mi je zapela ogromna koliina iluminatske
propagande ispremijeane sa slobodarskim mislima i idejama te dramatinim
iskustvima. Ovaj je njihov, odmah sam pomislio. Intervju je zorno pokazivao
kako se ruka Iluminata suptilno nalazi iza svih strana, ali isto tako kako je
vrlo jasno vidljiva jednom kad joj prepoznate uzorak i prioritet. Ili moete
moje itanje tog intervjua promatrati tek kao eksperiment kako stvari oko nas
izgledaju kad ih se gleda iz perspektive postojanja urote.
Nadnaslov je glasio: ovjek ija je knjiga Pobunite se! pokrenula val
prosvjeda irom Europe. Upravo su prosvjedi ono to je dio Plana Elite za
pokazivanje nesposobnosti drava i njihovo uruavanje iznutra te za povod
za postupno uvoenje policijske drave. Ako elite Iluminatima oteati posao
nemojte raditi nerede i davati im povoda za daljnje korake. Nek se pomue.
Slijedio je podnaslov koji pak kao da je doao iz neke knjige Davida Ickea:
Niti ne znate u kako vanim vremenima ivite. Zato - probudite se! Jer za
dvije godine ve e biti kasno. Mala knjiica Stephanea Hessela Pobunite se! u
samo pola godine u Francuskoj je prodana u vie od milijun i pol primjeraka,
a dosad je prevedena na vie od trideset jezika. Sumnjiavo sam itao uvod
koji je obavijestio da je Hesselov otac bio njemaki pisac idovskog podrijetla
(dakle, mogua veza s cionistikim pokretima), da je nedugo prije njemake
invazije na Francusku zajedno s obitelji utoite naao na Aurnoj obali kod
Aldousa Huxleya (slavnog pisca Vrlog novog svijeta, u kojem je predstavio to
se planira za svijet, ali i iluminatskog insidera te lana Fabijanskog drutva, iji
je brat bio osniva UN-ove agencije Worl Wildlife Fund koja se bavi otiman
jem zemlje). Hessel se pridruio francuskoj vojsci, bio uhien, pa pobjegao iz
zarobljenitva i doao u London gdje se pridruio de Gaullesu i francuskom
Pokretu otpora, koji ga je poslao u Francusku da organizira mreu otpora.
Tamo ga je uhvatio Gestapo, muio i prebacio u konc-logor Buchenwald ot
kuda je - upravo prije nego to su ga htjeli objesiti - uspio pobjei jer je zami
jenio identitet s logoraem koji je umro od tifusa. Pri transferu u drugi logor
uspio je pobjei.
S takvim herojskim pedigreom i intelektualnim zaleem nakon rata je
postao diplomat. 1948. pomagao je (iluminatskoj) organizaciji UN u nacr
503

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

tu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima", pa je putovao po Africi i

drugdje promiui ljudska prava". Danas ima 94 godine (primijetio sam da
je kod vanih pripadnika Elite dugovjenost uobiajena, ti skoro nikad ne
umiru: David Rockefeller, engleska kraljica, Edward Bernays, preminuli Oton
Habsburg - sve vrlo ivahni starii s preko 95 doivljenih godina, a i drugi,
poput Kissingera, vrlo ivahno stare. Zato jer se ne hrane i ne lijee onim na
to nas sile.)
Pisalo je da je i Hessel i dalje aktivan u francuskoj politici. To je ta igra i
privid demokracije iza samo naizgled suprotstavljenih koncepata. Jer Hessel
je, pisalo je, estoki kritiar Sarkozyja, odnosa spram imigranata, utjecaja
oligarhije na medije, unitenja socijalne drave, obrazovnih reformi - ukratko
na sve to se ne ograniava samo na Francusku ve mori i ostatak kontinenta."
U isto vrijeme zagovornik je jednog od glavnih iluminatskih alata (uz rat pro
tiv terorizma i financijske krize), a to je ekologija, pokret zelenih i s njima
povezana la o globalnom zatopljenju. Naime, godine 2009. - pisalo je - Hessel
je zajedno s Daniel-Cohnom Benditom i Joseom Boveom dao podrku eu
ropskim zelenima, a poetkom svibnja 2011. podupirao Nicolasa Hulota kao
zelenog" kandidata za predsjednike izbore 2012. Po uzoru na uspjenicu
Pobunite se! mjesec dana prije intervjua objavio je novu knjigu pod nazivom
Angairajte se! iju okosnicu ini upravo ekologija. Angairajte se i pomognite
Eliti u provoenju jednog vanog dijela njihova plana.
Hessel je prvo rekao da se svijet nalazi u kriznom stanju, sve te krize, glad
u Africi, umiranje ljudi, nema vode ...ivimo u veoma nesretnom svijetu."
Rekao je da se u knjizi zapravo nije zalagao za revoluciju ili pobunu protiv
demokracije (kad je demokracija Eliti savreno funkcionalna), ve suprotno,
da budemo svjesni osnovnih vrijednosti koje bismo trebali provoditi u svojim
modernim demokracijama, a kad se one kre bilo gdje na svijetu treba posto
jati razlog za pobunu". Na pitanje o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pra
vima rekao je: Doista je srea da, nakon to su se svijetu dogodile tako rune
stvari (...) imamo UN i Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima."
Da, prava je srea to imamo UN. Jedino to nije spomenuto da su svi oni
runi dogaaji i konstruirani da bi se svijet navelo da postupno prihvati sv
jetsku vladu, koje je UN zaetnik. to se Deklaracije tie, tu nema problema,
Iluminati su dosad izdali stotine deklaracija, zapravo sve mogue. No, svijet
koji kroje tvorci UN-a nema nikakve veze s ljudskim pravima osim jedne,
da ih se eli ljudima oduzeti. Ti tipovi jednostavno lau, to je sve. Potom je
Hessel rekao da vlade ponekad, govorei o ljudskim pravima, u stvarnosti
ine potpuno suprotno. Njima manipuliraju velike ekonomske i financijske
504

IZAZIV AJU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

sile kojima se ne mogu oduprijeti. One su izgubile mo da izgrade drukiju

ekonomiju jer ekonomiju diktiraju mone meunarodne financijske sile.
Hvala to si nam to objasnio. Da moda ne treba napraviti neke mone nad
nacionalne institucije, poput EU-a, da paze na vlade?
Kao pravi slobodoumni intelektualac, rekao je da je Izrael dominanta sila,
a da je palestinski narod rtva. Ali to se ionako vidi iz aviona i svaki stanovnik
ovog svijeta to ionako ve odavno zna, pa i nije neka duboka misao. Rekao
je i da ivimo u takozvanim demokracijama, to znai da bi demos\ narod,
trebao davati indikacije vladama to je najvanije da one rade. Ali naalost,
rekao je, nae demokracije, mnoge od njih, ne vladaju dobro i previe moi
imaju elnici tih vlada. Zato trebamo potaknuti graane da vie participiraju/1
Da vie participiraju u oduzimanju ovlasti vladama i njihovu predavanju nadvladi, pretpostavio sam da je to htio rei.
Pretpostavka se pokazala tonom. Na pitanje: Dakle, trebamo direktnije,
ak radikalne demokracije, za razliku od reprezentativne demokracije u kojoj
graani vie nemaju nekakvu realnu mo?, Hessel je odgovorio: Da, upravo
to. Mislim da trebamo nove ideje, inventivnost u politici. Danas vidimo da
su neke politike ideje zastarjele, demokracijama trebaju novi odnosi izmeu
graana i vlada, a izgleda da ni komunistike, a ni neoliberalne ideje nisu
pravi odgovor." Hessel je jo rekao, to godi svakom uhu, da ,,i u Hrvatskoj, i
u panjolskoj, i u Tunisu narod eli veu participaciju u donoenju odluka".

Plakat INA-e koji nehotice savreno saima princip koji om oguuje uroti da
koraa

505

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Dakle, svuda je isti problem, moda bi svuda bilo odgovarajue isto rjeenje?
Neko novo? Moda neka svjetska vlada?
Doslovce je to rekao Hessel u odgovoru na sljedee pitanje, kako napraviti
konstruktivnu promjenu: Potreba za radikalnom promjenom postoji kod
svih nas. Znamo da ne moemo nastaviti ivjeti sretno, mirno i u blagostanju
ako ne napravimo velike promjene. I te promjene ne moe donijeti nijedna
vlada ili parlament, te promjene moraju biti donesene zajedno, ak ni Europa
vie nije dovoljna, potrebno je jedinstvo itavog svijeta. UN jo uvijek postoji
kao mogunost radikalne promjene kad bi se sve zemlje usuglasile. Eto ga na,
jesam li vam rekao?
Potom je Hessel s prikrivenih prijedloga o uvoenju svjetske vlade, zaogrnutih u rijei poput demokracija" i ,,pravda, skoio na drugu najvaniju iluminatsku igru, a odmah se vidjelo i zato im je toliko vana: Idue godine
emo imati novu konferenciju u Riu de Janeiru o okoliu, a to je veoma vano.
(Za Iluminate, ne za okoli ili nas. Lijepo je rekao: Imat emo..., op. K.M.)
Moda e se tamo sve vlade svijeta ujediniti (Dakle, to je raspored plana, da
se izmiljeno globalno zatopljenje iskoristi kao globalni razlog za uvoenje
globalnog rjeenja - svjetske nedemokratske vlade, op. K.M.) i razmisliti koje
se nove odluke mogu donijeti, to bi onda moglo pomoi i grkom narodu.
Ne moemo se nadati da e svjetske probleme rijeiti neka pojedinana drava
ili vlada.
Sad su ve sve karte bile na stolu. Globalno zatopljenje i svjetska vlada idu
rukom pod ruku. I nastavak odgovora bio je zanimljiv: Je li to utopija? Moda
izgleda kao utopija (meni kao distopija, op. K.M.), ali ako je zbaen nacistiki
reim (kojeg su sagradili i sruili Iluminati, op. K.M.), ako je zbaen sovjetski
reim (kojeg su organizirali i financirali Iluminati i potom sruili, op. K.M.),
ako je poela dekolonizacija (a zamijenila ju je financijska neokolonizacija, i
jedno i drugo je djelo Iluminata, op. K.M.), ako je izgraena Europa (koju su
utemeljili i iza kulisa izmanipulirali Iluminati, op. K.M.), onda ne moete biti
nego optimistini (ako pripadate Iluminatima, op. K.M.).
Kao i Obama, i kao i svi obmanjivai, i Hessel je umjesto istine, slobode i
novca ponudio - nadu: Mislim da moemo biti oajni, i imamo dobrih ra
zloga za to, ali moramo se boriti protiv vlastitog oaja stavljanjem nade u sve
to imamo. Na jednom drugom mjestu je rekao, citirajui filozofa Waltera
Benjamina, svog prijatelja, da su oni koji doista pokreu povijest zapravo
proletarijat, potlaeni - njihov poriv da se izbave iz situacije u kojoj se nalaze
ono je to pokree nae drutvo i moramo biti svjesni o emu taj proletarijat,
taj najsiromaniji dio ovjeanstva, razmilja.11
506

IZAZIVAJU NEREDE, BILO K AD I BILO GDJE

Koji bullshit. Povijest pokreu manipulacije iz sjene, bar od Sumera. Njima

se stavlja proletarijat" u situacije ruba egzistencije, pa se manipulira njihovim
reakcijama. Elitu uope ne zanima kako proletarijat razmilja kad znaju da
razmilja onako kako su ga sami usmjerili razmiljati. Na pitanje vjeruje li da
je EU dobra stvar, rekao je (sad ve s moje strane oekivano): Ona je izuzetno
vana i nuna. (Za iluminate. op. K.M) Mi trebamo Europu, mi Europljani
vie ne moemo ivjeti bez jedne jake Europe. (Itekako bismo mogli, samo
da nam sjaete s lea, op. K.M.) No, Njemaka se boji da bi mogli izgubiti
previe vlastitog suvereniteta (s pravom, a i poueni iskustvima u zadnjih dva
desetljea, op. K.M.), ali ini mi se da poinje shvaati da bez veeg federal
izma Europa nema nade.
Za Iluminate. I onda, hoete li se pobuniti"? Ili krenuti putem mirnog,
uvijek mirnog odbijanja suradnje s Kontrolnim sustavom, ne dajui mu pov
oda za uvoenje vojske i policije na ulice? Jer virus se iri i uskoro i na mirnim
ulicama naih gradova moete oekivati prozore policijskih oklopnika. Kad
sam krajem 2012. u najpitomijoj zemlji na svijetu, Sloveniji, vidio na ulici
vodeni top i policajce sa titovima od kojih je jedan pendrekom udario trud
nicu bilo mi je jasno da je vrag uzeo alu. Jo davno, ali dosad ne tako blizu.

Neredi protiv banaka

Snage Novog svjetskog poretka uvijek su korak ispred, to je i oekivano
ako se zna da kontroliraju cijeli teren. Dok si na terenu ne moe im nita.
Tu je sve njihovo: suci, trava, bijele crte, golovi, pravila, reflektori, kamere,
igrai... Pripreme teren svojim djelovanjem, a potom, kad ljudi ponu rogo
boriti, imaju spremnu promjenu. Njome hakiraju prave elje za promjena
ma, daju lanu nadu i potom razoarani ljudi potpuno izgube vjeru u svaku
promjenu. Do neke sljedee situacije gdje ih opet potaknu stvaranjem neke
druge lane situacije.
Neredi su u pravilu njihovo djelo, to je jasno kao dan. Emotivne reakcije lju
di su gorivo pomou kojeg je mogue uvoditi daljnje promjene. Na tom tragu
moemo baciti i svjei pogled na spontane prosvjede protiv banaka i globalizacije s kraja 2011. godine, ije su se parole tako arobno prikladno uklapale
u planove Iluminata. Kad je, kako je pisalo u novinama, globalni prosvjed
15.0 protiv kapitalistike pohlepe i korporatizma preplavio itav svijet, moto
im je bio: Ujedinjeni u jedan glas, dat emo do znanja politiarima i finan
cijskoj eliti kojoj slue da smo mi ti koji e odluivati o svojoj budunosti. Taj

507

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

globalni pokret 15.0 ima za cilj, pisalo je, inicirati globalnu promjenu koju
elimo i trebamo.
Omiljene rijei Iluminata: Ujedinjeni i Globalna promjena (koju ele i
trebaju ljudi, iako je rije o tome da su manipulacijom dovedeni u situaciju
da je ele, i samo misle da je trebaju, jer promjena koju e dobiti bit e promje
na u korist Elite. Nije li oigledno iz aviona to se tu zbiva? Nije li? Li?
Sad postaje i vidljivo koja je bila prava svrha elektronikog umreavanja
svijeta i zato ba tipovi poput Ruperta Murdocha posjeduju servise poput Facebooka i srodnih drutvenih mrea. Nije to bila samo naa komocija, biznis,
informiranost ili zabava ve nain da se stvori medij preko kojeg se moe po
cijelom svijetu organizirati spontane prosvjede. Tako se radilo po sjevernoj
Africi i Bliskom istoku zadnjih godinu dana, a istim su se obrascem orga
nizirali protubankarski prosvjedi. U doba ruenja Miloevia u bivoj Jugo
slaviji dva su Srbijanca, Marovi i Popovi stvorili dvije skupine - CANVAS i
,,Otpor. Ba oni stiu na Wall Street sa svojim know-howom o dizanju revo
lucija, kojeg su ih nauile organizacije Sorosovog Otvorenog drutva11i slini
paravani za zakulisna politika djelovanja.
Moe zvuati udno da oni koji posjeduju financijske organizacije orga
niziraju prosvjede protiv svojih financijskih institucija. Ali to je samo manipu
liranje opravdanim buntom, ija e se energija usmjeriti u stvaranje novih,
jo monijih financijskih institucija. Pravi aikido, umjesto suprotstavljanja
energiji masa, preusmjeri ih se u svoje korito. Korist je dvostruka - izbjegao
si sukob i ojaao si.
Vijest nas je obavjetavala da su prvi na ulice izali Australci, Novozelanani
i Japanci. U Sydneyu je oko 2000 ljudi okupiralo plato ispred sjedita austral
ske centralne banke, u srcu financijske etvrti. Slino je bilo i u Brisbaneu
gdje je stotinjak ljudi za poetak okupiralo centar grada. Organizator pokreta
Occupy Brisbane Thomas Brookes najavio je dolazak preko dvije tisue ljudi
koji e sudjelovati u prosvjedu. Neemo se maknuti. Okupirat emo Brisbane
i gradove diljem svijeta. Sve kree od Australije i Novog Zelanda. - kazao je
Brookes, vjerojatno bez ikakve ideje o tome da svojim djelovanjem zapravo
pomae onima protiv kojih se bori. Ljudi poput mene rade svaki dan, a na
kraju tjedna svejedno moram napraviti odluku hou li platiti raune ili jesti
tog vikenda. To nije pravedno i nije u redu. - kazao je Rob Read iz novoze
landskog pokreta i u konanici svoj opravdani gnjev usmjerio na mlin Elite.
Potom je, tom predivnom spontanou koju omoguavaju drutvene
mree, oko 600 Japanaca u Tokiju dan globalne borbe protiv nehumanog kap
italizma obiljeilo marem na sjedite kompanije TEPCO, koja je odgovorna
508

IZAZIVAJU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

za nuklearnu katastrofu to je pogodila zemlju poetkom godine. Cijela Azija

ustaje protiv neoliberalizma." - pisalo je dalje. A kad padne neoliberalizam,
to e onda doi, je 1 se to netko pita? Vie od 1500 ljudi sudjelovalo je na
prosvjedu Occupy Taipei, koji se odrao ispred zgrade vlasti na Tajvanu. BBCjeva dopisnica Cindy Sui rekla je kako su ove demonstracije vrlo netipine za
Tajvan, gdje tradicija nalae okretanje obitelji, a ne dravi za socijalnu pomo
i podrku (i to neto govori, zar ne?). Protiv neoliberalizma spontano se pro
testiralo i u Junoj Koreji, Hong Kongu i Filipinima.
Sve je poelo pokretom Okupirajmo Wall Street". U jednom politikom
tjedniku objavljena je analiza tog pokreta iz koje je vidljivo o kakvoj se igri
radi. lanovi pokreta smatraju daje Barack Obama marioneta Wall Streeta jer
je njegove kockare izvlaio stotinama milijardi dolara, pisalo je, i jer su mu
glavni ljudi u vladi notorni wallstreetovci. Konano se Amerikancima pros
vijetlilo, ali i dalje je potrebno biti vrlo oprezan, pogotovo kad simpatini cr
nac pokae suosjeanje s nezadovoljstvom amerikog naroda (taj ovjek ima
suosjeanja koliko ima vode u Sahari), tvrdei da nita nije mogao uiniti jer
je praksa Wall Streeta bila samo nemoralna, neprikladna ili nepromiljena,
ali ne nuno i nezakonita". Rekao bih da je bila itetako promiljena, a sumnju
na prave upravljae pokretom neugodno baca injenica da slino suosjea i
sam ef Federalnih rezervi Ben Bernanke, jo jedan potpuno beskrupulozni
tip.
Autor teksta navodi neke amerike autore (Roberta Starka s Examiner.com)
koji su upozorili da su svojedobno pobunjeni desni pokret ajanke posvojili
i pripitomili medijski mogul Rupert Murdoch i braa Koch, prebogati globalisti" i ftnancijai koji se protive svim pravilima koja ograniavaju mo
novca. Rekao bih da ga nisu pripitomili nego stvorili, da bi po ne znam koji
put kanalizirali bijes ljudi na svoj mlin i drali ga pod kontrolom. Ti deki su
dio korporativne iluminatske strukture do sri, ba kao i George Soros, jedan
od najbogatijih ljudi na svijetu, koji je pak svoj novac koristio za financiranje
mnogih ljeviarskih i globalistikih pothvata irom svijeta. Kuite igru? Jed
ni bogatai-iluminati financiraju desne siromahe i nezadovoljnike, a drugi
bogatai-iluminati financiraju lijeve siromahe i nezadovoljnike. Nisu ih oni
prisvojili nego su ih stvorili.
Stark pie da je Soros bio na samom izvoru pokreta Zauzmimo Wall Street
time to je njegovu pokretau, kanadskim Adbusterima, preko svoje Zaklade
Tides do tada dao 334.217 dolara, a isto je uinio i sa skupinom Ameriki
dan gnjeva kojoj je iz iste zaklade 2008. dao 4,2 milijuna dolara. Danas razni

509

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

komentatori i aktivisti svojim kolegama panino viu: Ne dajte da vas Soros

kupi, ali on ne treba nikoga kupovati, on ih je stvorio i oni su njegov alat.
Istraiva Richard Evans (henrymakow.com) tvrdi da se pokretom upravlja
i kroz FBI i CIA-in Protuobavjetajni program COINTELPRO, ba kao to
se danas zna da su voama prosvjeda 1960-tih i 70-tih upravljale te orga
nizacije. Danas one to rade, pisalo je, preko beogradskih profesionalaca iz
tamonjeg Sredita za primijenjeno nenasilno djelovanje i strategije (engl.
skraeno C.A.N.V.A.S.). Tu srbijansku organizaciju podupiru zaklade Vijea
za vanjske odnose (CFR) kao to su Skupina Carnegie, Institut Albert Einstein
i tisue drugih kanala za iluminatski novac. Njegov djelatni produetak je,
tvrdi Evans, pokret Otpor, kojeg vodi Ivan Marovi, koji je na platnom pop
isu CIA-e, ba kao i slavni provoditelj Wikileaksa Julian Assange. Otpor ima
uredsku zgradu u sreditu Beograda, u kojoj za novac poduava revolucionare
i uvjebava potkopavake strategije i taktike.
Vrijedi citirati zakljuak Roberta Starka: Vratimo se ljeviarskim pros
vjedima u New Yorku. Kljuni je dio ljeviarske filozofije antinacionalizam
i otvorene granice. To je jedan od glavnih razloga zato financijske elite fi
nanciraju ljeviarsko djelovanje. Prosjean bi ovjek mislio da su Wall Street
i ljevica smrtni neprijatelji, ali nita nije dalje od istine. Te elite ele otvorene
granice iz niza razloga, od kojih je jedan jeftina radna snaga, drugi pristup
tritima diljem svijeta te su stoga financije pokretaka snaga globalizacije.
Nacionalizam je glavna prijetnja financijskim elitama. Nacionalizam vodi
populizmu, odnosno narodu koji se ujedinjuje protiv parazitskih elita. I to je
razlog zato one ele izmijeati narode i oslabjeti nacionalne identitete.1'

Neredi su i dalje na rasporedu

Krajem studenog 2011. osvanula je i vijest da britanska vlada planira
buduu politiku kroz injenicu daje krah eura samo pitanje vremena. Prema
britanskom Telegraphu, britanska su veleposlanstva na podruju eurozone
dobila priopenje da se ponu pripremati za konani kolaps eura, nekada
nezamisliv, sada vrlo mogu scenarij i kako e pomoi Britancima u inozem
stvu ukoliko doe do pada bankarskog sustava, pa ak i nereda na ulicama
europskih metropola'1. Britansko Ministarstvo vanjskih poslova u veleposlan
stva je ve poslalo naredbu za poetak priprema za najekstremnije mogue
scenarije meu kojima su prosvjedi, ali i neredi graana. Telegraph pie kako
sporazumi na temelju kojih je nastao euro ne predviaju mogunost da neka
zemlja napusti eurozonu, to znai da bi bilo kakav raskid mogao dovesti do

510

IZAZIV AJU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

potpunog kaosa jer nita slino nije predvieno. Ukoliko padnu vlade koje
kontroliraju eurozonu past e i velike europske banke u ijem se vlasnitvu
nalaze dravne obveznice, a velika nezaposlenost uzrokovati masovne nemire
na ulicama gradova.
Slino se sprema i za SAD. Vijest iz sijenja 2012. bila je naslovljena Zloko
bna predvianja - Soros: Na amerike ulice stie klasni rat! Soros je za News
week predvidio da e SAD uskoro pogoditi klasni rat i da se zapadni svijet
danas nalazi pred razdobljem zla. Rekao je: Nisam tu da vas razveselim (to
svakako ne, op. K.M.). Pred nama su iznimno teka vremena koja se na mnoge
naine mogu usporediti s Velikom depresijom iz 30-ih godina. Suoavamo se
s opim ogranienjima razvijenog svijeta koja prijete desetljeem stagnacije,
ako ne i gorim od toga. U najboljem sluaju, govorimo o deflaciji, a u najgorem
0 kolapsu financijskog sustava. (...) Kolaps sovjetskog sustava bio je prilino
izuzetan dogaaj, a sada doivljavamo neto slino u razvijenom svijetu, ne
shvaajui u potpunosti to se dogaa11. Moda pomalo ipak i shvaamo, dragi
George.
Na putu prema kolapsu11- rekao je Soros - Amerikanci bi trebali oekivati
1posljedine drutvene promjene, ukljuujui uline nerede11jer e (ne)uspjeh
u misiji poveanja poreza bogatima posluiti kao opravdanje za uvoenje
snanije taktike odravanja zakona i reda, to bi, u ekstremnom sluaju, mo
glo iznjedriti represivan politiki sustav i drutvo u kojemu su individualne
slobode daleko ogranienije11.
Takav je barem plan za stvaranje totalitaristike drave, kojega je George
vaan dio. Uostalom, obavjetavao nas je taj iluminatski potrko, hinei zabrinutost, da su nedavno usvojene odredbe o nacionalnoj sigurnosti i predloeni
zakon o ekspatrijaciji neprijatelja ve utrli put takvom drutvu. Prema no
vim pravilima, amerika vlada moe na neodreeno vrijeme zatoiti i muiti
amerike graane osumnjiene za terorizam bez osiguranja suenja. U sluaju
da proe zakon o izgonu, SAD e takoer moi jednostavno i bez suenja uki
nuti dravljanstvo, odriui ustavna prava onima koje doivljava prijetnjom.
Soros zna, a zna (i rauna s time) i amerika vlada. Jedan se ameriki in
ternetski novinar u naslovu teksta u kolovozu 2102. zapitao: Zato amerika
vlada treba toliko municije11? He, zato! Pa radi sindikalnih odlazaka u lov na
patke, koji bi drugi razlog mogao biti? Autor se referirao na vijest da adminis
tracija Drutvene sigurnosti (Social Security Administration) planira kupiti
174.000 metaka sa upljim vrhom koji e se dostaviti na 41 razliitu lokaciju
diljem SAD-a. Takva vrst metaka je dizajnirana da nanese to je mogue vie
tete unutarnjim organima, to nikako nije u redu prema patkama. To je samo
511

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

najnovija u nizu nabavki municije od strane agencija amerike vlade, navodi

dalje. Jo u oujku je Domovinska sigurnost nabavila 450 milijuna 40-kalibarskih metaka sa upljim vrhom, navodno za potrebe vjebi. Potom je traeno
jo 750 milijuna metaka, ukljuujui 375 punjenja metaka koji mogu probijati
zidove. U novije vrijeme se, znate, patke znaju sakriti iza debelih zidova. Au
tor pie da bi razumio takve narudbe da stiu od amerike vojske, koja ih sig
urno troi u nezamislivim koliinama u svima amerikim ratovima. Zakljuio
je da se moraju pripremiti za neku veliku nevolja.
Sustav eli da izazivamo nerede reagirajui na njihove nepravde da bi do
bio izgovor za uvoenje stroge policijske drave diljem svijeta, a oni koji od
oaja izazivaju nerede (redovito zapoete od strane provokatora) izgovor su
kakav vlasti jedva ekaju. Vojna mainerija ve je spremna. U dokumentu
Ratne kole Amerike vojske pod naslovom Poznate nepoznanice: nekon
vencionalni strateki okovi u razvoju obrambene strategije" pie da vojska
mora biti spremna na nasilno, strateko dislociranje unutar SAD-a u sv
jetlu nepredvienog (dobra fora!) ekonomskog kolapsa". Jo pie: irenje
graanskog nasilja (...) prisilit e vojni establiment da, u najveoj mjeri,
preusmjeri prioritet kako bi se obranio unutarnji red i mir te sigurnost ovjeka.
(...) U najekstremnijim okolnostima to bi moglo ukljuivati primjenu vojne
sile protiv agresivnih skupina unutar SAD-a.
Raunajte na to da e okolnosti svakako biti bar proglaene najekstrem
nijima".
I agenti provokatori i podobni bedaci, kako ih naziva David Icke, ve
ekaju zapoeti s neredima i graanskim nemirima za koje bedaci smatraju
da prkose postojeem poretku. No, taj poredak stvorile su iste sile koje ele
uspostaviti i novi poredak. Za to, kao i uvijek, trebaju nau suradnju. Na re
klamnom plakatu INA-e tono pie: Vae emocije naa su energija". Oni koji
odaberu nerede i pljaku kao reakciju na nepravdu ulijeu ravno u postavljenu
zamku. Na nerede i kaos, koje vlasti zapravo ele, odgovorit e policijskim
satom, slanjem ljudi u zatvor bez suenja, vojskom na ulicama i aktivacijom
ve postojeih koncentracijskih logora, kakvi diljem SAD-a imaju kapacitet
da prime desetke milijuna ljudi. Jedini nain da se to sprijei jest postupiti
suprotno od onog to vlasti ele, dakle izbjei reagiranje nasiljem i nepri
jateljstvom prema Dravi i jedni prema drugima. Zapitajte se samo moete li
se sjetiti ijedne nasilne revolucije koja nije dovela samo do jo jednog tiran
skog reima? Martin Luther King je, objanjavajui da se neredima nita ne
moe postii, rekao da oni ukljuuju svojevrsnu emocionalnu katarzu, ali su
neminovno praeni osjeajem beznaa".
512

IZAZIVAJU NEREDE, BILO K A D I BILO GDJE

Pozabavimo se malo matematikom. Milijarde su porobljene, a aica je

onih koji porobljuje. Hm, pa rjeenje ne bi trebalo biti toliko komplicirano.
Recimo, udruiti se u meusobnoj podrci, ljubaznosti i empatiji, a pritom
odbaciti sitnice koje nas naizgled dijele kao to su religije, politika, boja koe,
kultura, visina dohotka... Ti tipovi nemaju na piku muslimane, krane,
Zidove, crnce, bijelce - oni ciljaju na sve, te se okomljuju na jednu po jednu
skupinu, ba kako su to radili nacisti u Hitlerovoj Njemakoj. To ne znai da
se morate odrei svojih uvjerenja ili stvari koje vas ispunjavaju nego samo
prestati se poistovjeivati s njima i doputati da se koriste za zavadu s drugim
ljudima jer vi niste nogometni navija, kranin, desniar ili ljeviar, domaica
ili referent u poreznoj upravi, to su samo vaa iskustva, a vi ste, kao i svi ostali,
tek jedan izraz beskonane svijesti.
Postoji jedna stvar oko koje se svi ljudi mogu ujediniti, a to je gubitak te
meljnih sloboda. ini se da je kucnuo trenutak da se ljudi ponu udruivati u
zajednice i skupine i jedni druge podravati. A to je najvanije, treba prestati
suraivati s Kontrolnim sustavom, a ne boriti se protiv njega. Sustav moe
opstati samo uz nau suradnju i preutnu suglasnost. Mi ga drimo na okupu.
Sustav ima rjeenje za problem nasilnog otpora. Njegova najgora nona mora
je prestanak nae suradnje, recimo izbjegavanjem stvaranja nereda i davanja
povoda za uvoenje policijske drave. Odbijanje suradnje moe se proiriti i
na druga podruja ivota, od neplaanja poreza do mirnih masovnih pros
vjeda protiv svake nepravde, bez obzira radi li se o ovrsi neije kue od strane
banke ili nekom zakonu. Kad bi se to dogaalo u masovnim razmjerima sus
tav se s time ne bi mogao nositi. Zato je potrebno da i oni koji nisu direk
tno pogoeni nekom mjerom daju potporu onima koji jesu. Pokornost treba
zamijeniti tvrdoglava i mirna nepokornost, kad je rije o nepotenju, nepravdi
ili zatiranjima slobode. Taj pristup ne smije biti ispunjen nasiljem, bijesom ili
netrpeljivou, pa predlaem najbanalniji od svih ljudskih obiaja - smijeh.
Nita toliko ne potkopava autoritet kao smijeh. Osim smijeha, u tom procesu
mogua su i druga rjeenja, od alternativnih valuta i meusobne razmjene
robe nadalje.
Sve se to mora raditi dobroudno i mirno. Izvrstan primjer nesuradnje je
izraelski pokret ,,Shministim koji ine izraelski srednjokolci. Njih se osuuje
na zatvor jer odbijaju sluiti u vojsci koja okupira palestinske teritorije i ubija
nevine u Gazi. Daju dobar primjer na pitanje koje danas mnogi diljem svi
jeta postavljaju: A to raditi?, kao opravdanje da ne poduzimaju nita. Jedna
od pripadnica tog izraelskog pokreta, Omer Goldman, opisala je kako ona i
njeni prijatelji idu u zatvor na po tri tjedna, potom su tjedan dana na slobodi,
513

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

a potom opet idu u zatvor na tri tjedna i tako sve dok na napune 21 godinu,
zbog toga to odbijaju potivati vojnu obvezu izraelske vojske zbog okupacije
tuih teritorija.
Omer je ispriala: Uz vojsku sam, inae, odrasla. Moj je otac zamjenik
ravnatelja Mossada, a ja sam pratila kako moja sestra, osam godina starija od
mene, slui vojsku. Dok sam bila mala i sama sam htjela biti vojnikinja. Vojska
je bila toliko vaan dio mog ivota da sam je jednostavno prihvaala kako sas
tavni dio ivota moje obitelji. Ranije ove godine otila sam na jedan mirovni
prosvjed u Palestinu. Uvijek su mi govorili da je izraelska vojska tu da me
titi, ali tijekom prosvjeda izraelski vojnici otvorili su vatru na mene i moje
prijatelje, gaajui nas gumenim mecima i runim bombama sa suzavcem.
Ostala sam okirana i preplaena. Vidjela sam pravo stanje stvari. Vidjela sam
stvarnost. Vidjela sam, po prvi put, da su najopasnija stvar u Palestini izraelski
vojnici, upravo oni koji bi trebali biti na mojoj strani.
Pokret ,,Shministim (u prijevodu: Uenici zavrnog razreda srednje
kole) zorno pokazuje snagu jednostavnog NE te neunitivost i efikasnost
miroljubivog odbijanja suradnje s Kontrolnim sustavom. Sve institucije kon
trole i manipulacije mogu funkcionirati samo uz suradnju ljudi. Koliko situ
acija mora biti loa da bi se prihvatila ta banalna injenica? Bez suradnje taj e
se privid moi Kontrolnog sustava uruiti kao kula od karata. Ali nee sve dok
suraujemo s onima koji nas ele pretvoriti u robove. Kad to ne bismo inili,
Kontrolni sustav bio bi nemoan. Pogotovo kad se ima u vidu da ljudi poput
nas animiraju i veinu uniformi, a najveim dijelom dijele sve iste ljudske
tenje prema pravdi i mirnom suivotu, samo to su u nekim sluajevima tek
neto malo vie isprogramirani od ostalih ili podvrgnuti veim disciplinskim
mjerama. Nita to malo empatije, zdravog razuma i elje da se pogleda istini
u oi ne bi moglo za tren izlijeiti, jer i njihova e djeca ivjeti u diktaturi koju
pomau nametati.

514

24. POGLAVLJE

OD NOVE EUROPSKE MONARHIJE DO NOVE

PUTINOVE NADDRAVE

oetkom lipnja 2011. objavljena je novinska pria koja naizgled osnauje

(privid) demokracije i slobodnih istraivakih medija, ali zapravo nema
nikakav uinak. Ipak, bacila je malo dodatnog svjetla na prirodu EU. Tekst
se temeljio na izvjeu britanskog Ureda za istraivako novinarstvo koji je
napravio pregled trokova eurobirokrata i doao do brojki koje je Bili Chase,
predsjednik parlamentarnog odbora za nadzor EU (nemogua misija i be
smislena funkcija za farbanje oiju) sroio u jednoj reenici: Komisija se
ponaa kao monarhija."
Moe li to uope zauditi, ako se krene od postavke da su Komisiju i EU
napravile sile koje su stajale iza monarhija tisuama godina, a nikad nisu niti
odustali od moi, samo su je zabaurili u privid demokracije? Europska komisi
ja je smatrala da ima mali proraun te su zatraili poveanje od 5 posto, u isto
vrijeme kad graani triju zemalja EU - Grke, Irske i Portugala - krahiraju.
Naravno, Komisiji je jedan od zadataka da u to kraem roku dovedu graane
Europe do bankrota kako bi se to prije uvela svjetska valuta, pa niti nema ra
zloga da ih to brine. ak su moda, zbog irenja kriza Europom, pomislili da
dobro rade svoj posao, pa da su zasluili tu poviicu od pet posto?
Ured za istraivako novinarstvo je otkrio brojke (objavio ih je londonski
Telegraph) koje su na par sati uzbudile javnost, prije nego to je ona opet pala
u duboki san. elnici Komisije na putovanje privatnim zrakoplovima potroili

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

su 8 milijuna eura od 2006. do 2010. godine (EK je rekla da je su to putovanja

za koja nema redovnih linija. Moda su ili u Amazonu ili na Antarktik?).
75.000 eura potroeno je za prijem u Amsterdamu koji je slubeno opisan kao
,,no ispunjena iznenaenjima kao niti jedna druga. Za to EK nije uspjela dati
razlono objanjenje, ali vjerujem da je ampanjac tekao u potocima, a moda
se tu i tamo proetala i koja skupa prostitutka. Tako ja barem zamiljam takvu
,,no ispunjenu iznenaenjima" Pa onda, na raun EU su kupovani raskoni
pokloni meu kojima su dragulji iz Tiffanyja. (utnja Komisije. A to ih bri
ga.)
Za raskone prijeme potroeno je 300.000 eura. Jose Manuel Barosso je u
New Yorku 2009. u hotelu Peninsula u etiri dana napravio raun od 28.000
eura. Uz to treba dodati i trokove za limuzine, koje su plaene 118.000 eura.
Britance je razljutila njihova sunarodnjakinja, ona isprazna barunica Cath
erine Ashton, ministrica vanjskih poslova EU, koja je zatraila poveanje
prorauna od 23 milijuna funti za europsku diplomaciju i privatni mlanjak.
Sigurno isto misli putovati tamo gdje nema redovnih linija".
Ti pohlepni paraziti bez empatije, ta nova monarhija vidi svijet uglavnom
kao bankomat. Britanci bi trebali platiti 682 milijuna funti za petpostotno
poveanje prorauna EK. 9,2 milijarde funti su Britanci dali 2010. u proraun
EK. Za 94 milijuna funti isplaenih iz prorauna EU 2009. utvreno je da su
bile obiljeene nepravilnostima. 2558 eurobirokrata s plaom do 185.000 fun
ti imaju godinje prava na tri slobodna mjeseca uz punu plau. To je, inae, za
mnoge posao snova. isti dobitak na lutriji; velika prava, malo obveza, odgo
vornost nikakva. Tako je pisalo u novinama. Osam milijuna funti godinji je
troak Europarl-TV-a koji prati rad Europskog parlamenta, a koji gleda 830
ljudi. S obzirom na ovlasti Parlamenta, i to je puno.
Autor pie kako rasko i luksuz jako vole diktatori, ali ini se da je ta
sklonost inherentna svim liderima koji nisu podloni demokratskoj izbor
noj proceduri. Naime, povjerenike se ne bira nego ih se imenuje. I zapravo
nisu nikome odgovorni. To pak neki teoretiari navode kao jedan od kljunih
problema funkcioniranja EU". Pa Europska komisija i jest diktator, a to jest
posljedica toga to nije podlona demokratskoj proceduri". Neki teoretiari
to navode kao kljuni problem? Svaki ovjek koji ee ulicom bi svakoga tre
nutka u danu treba imati u svijesti taj kljuni problem.
Osvanuo je i tekst o tome na to se sve troi novac iz Europskog fonda za
pomo zemljama izvan Europske unije. Daily Mail i Telegraph otro su napali
nain na koji Europski fond za pomo zemljama izvan EU dijeli sredstva i
5 16

O D NOVE EUROPSKE M O N A R H IJE D O NO VE PU TINO VE N A D D R A V E

optuili birokrate da taj novac dijele reimima korumpiranih diktatora, kao i

za apsurdne projekte poput onoga u kojem Belgijanci ue plesati stanovnitvo
Burkine Faso. Belgijanci e uiti Afrikance ritmu? Svata. Ono to im treba su
hrana i voda, a ne rasplesani Belgijanci. Pisalo je da EU financira i mnoge nev
ladine udruge, to svakako ima smisla s obzirom na ulogu nevladinih udruga
u uvoenju Novog svjetskog poretka, potom da je EU dao oko 8,8 milijuna
funti i za financiranje rada centra za savjetovanje na Maliju koji pomae lju
dima da pronau posao u Europi. U tri godine centar je pomogao pronai
posao - estorici ljudi.
Do novca dolaze poludiktatorski reimi, pa e drava Malawi, koja je uvela
zakone protiv homoseksualaca i onih koji putaju vjetrove u javnosti11 iduih
pet godina dobiti oko 450 milijuna funti, a predsjednik Bingu Mutharika je
od zadnje rate sebi kupio zrakoplov. Slino je, pisalo je, uinio i predsjed
nik Ugande Yoweri Museni, ija e drava u sljedeih pet godina primiti oko
470 milijuna funti. A krajem prole godine Financial Times skrenuo je pozor
nost da su esto najvei korisnici strukturalnih fondova u nekoliko europskih
drava mone multinacionalne kompanije poput IBM-a, GlaxoSmithKlinea,
Fiata i Coca-Cole.
U novinama je osvanuo tekst i o tome kako se ponaa britanska monarhija.
Slino kao Europska komisija. To dvoje i jest izraz iste sile. Naslov je glasio:
Princ Charles potroio je tri milijuna eura vie nego prole godine - nasljed
nika krune ne zanima to njegova vlada nemilice ree javne trokove". Zato
bi ga zanimalo ako njegova obitelj posjeduje vei dio svijeta, ije stanovnitvo
tisuljeima smatra svojim robljem? Davanja dravne blagajne za aktivnosti
Charlesa, princa od Walesa i njegove obitelji 2010. poveana su za 18 posto,
na 1,96 milijuna funti s 1,66 milijuna funti. U isto vrijeme kad su plae nje
govih zaposlenika bile zamrznute, prihodi njegovog Cornwallskog vojvod
stva poveani su za 4 posto - na skoro 17,8 milijuna funti. Njegova osobna
potronja porasla je za 50 posto, na 2,5, milijuna. Trokovi Charlesovih pu
tovanja iznosili su oko milijun funti, to je 56 posto vie nego prethodne go
dine. Zaposlio je jo deset ljudi, pa sad ima 159 suradnika. Meu prinevim
trokovima koji su osloboeni poreza jest blizu 7 milijuna funti za osoblje, or
ganiziranje zabava i prijema, za odravanje vrtova na raznim lokacijama koji
su, napisao je njegov knjigovoa, koriteni za slubene zabave, pa se za njih
troio dravni novac. Za Charlesa ne postoji kriza. Ona je ionako samo kon
strukt njegove obitelji i nekoliko drugih obitelji koje David Icke, iz odreenih
razloga, naziva gmazovsko-sumerskim hibridima.
517

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Kao potvrda tvrdnje u koju neki slijepci jo ne vjeruju - recimo, da su svi

ameriki predsjednici ispostave iste sile i da se u njihovim politikama nita
ne mijenja - iao je u prilog i tekst o memoarima Georga Busha mlaeg, za
koje je nemogue da ih je sam napisao, a pitanje je i je li ih proitao. Kako
god da bilo, politiki dnevnik Politico istaknuo je kako u memoarima Bush
nema nijednu lou rije za Obamu, nego hvali njegovu odluku da proiri vojni
angaman u Afganistanu (to je upravo suprotno predizbornim obeanjima,
ali to su ionako bile otvorene i svjesne lai) i da se odupre kritiarima.
Kako Iluminati pokretanje kriza i ratova manipuliraju svjetskim gospo
darstvom pomou nafte ukratko je pokazala vijest pod naslovom Hoemo li
preivjeti etvrti naftni ok?. Pisalo je da bez obzira na eskalaciju iranskoizraelskog sukoba, tzv. etvrti naftni ok trese s manjim oscilacijama svjetsko,
ali i hrvatsko gospodarstvo ve pune dvije godine. Sada bi, meutim, nagli
porast cijene naftnih derivata mogao unititi krhko domae gospodarstvo."
Upravo raspravljen prijedlog prorauna mogao bi se pokazati neodrivim
ukoliko se ne zaustavi kretanje cijene nafte i njenih derivata. (...) To e pak
rezultirati novim pritiskom na zaduivanje drave te prodajom obiteljskog
srebra, u vrijeme kada su mogunosti dodatnog zaduivanja, malo je rei,
ograniene, upozorio je ekonomski analitiar Guste Santini. Razlog za na
jnovije poskupljenje je zaotravanje odnosa izmeu Irana i Izraela, odnosno
strah od zatvaranja naftnih putova prema Zapadu. Svijetu zbog toga prijeti
tzv. etvrti naftni ok za koji Hrvatska, prema miljenju konzultanta Davora
Sterna, jednostavno nema instrumenata za dugotrajnu obranu. (Sve prema
iluminatskom Planu tzv. Velikog stiska, tj. ruenja svjetskog gospodarstva na
koljena).
Prvi je naftni ok (1973.) uao u povijest naglim skokom cijene barela s
dananj e protuvrij ednosti od 12 na 45 dolara i otad j e nafta prestala biti j eftinim
energentom. Drugi je naftni ok (1980.) zapamen dosad rekordno visokom
cijenom, do dananje protuvrijednosti od 82 dolara. Trei je ok (1990/1.) bio
najkrai i najslabiji, dok se aktualni, etvrti, doivljava ve kao najneizvjesniji,
jer mu trenutano nigdje ne vide kraja. - upozorava Igor Dekani s Rudarskonaftnog fakulteta. Njegov se poetak, naime, podudario s poetkom izravne
ameriko-britanske vojne intervencije u Iraku, tonije s poetkom otvorenog
ameriko-britanskog rata za osvajanje naftnih polja u drugoj najnaftonosnijoj
zemlji svijeta. Od tada, uz manje oscilacije, traje sve do danas, do najnovijih
napetosti izmeu Irana i Izraela.

518

O D NOVE EUROPSKE M O N A R H IJE D O NO VE PU TINO VE N A D D R A V E

U novinama se u sijenju 2011. mogao proitati i lanak Istina o pripad

nicima HV-a u Afganistanu - Hrvatski vojnici na sto metara od talibana.
Pisalo je: Nakon tajnih dokumenata Wikileaksa objavljenih lani u srpnju
o borbenim incidentima u kojima su sudjelovali hrvatski vojnici, 24sataTV
juer je objavio snimke na kojima se vide hrvatski vojnici u Afganistanu usred
borbi s talibanima. Od domae se javnosti skriva istina o opasnostima i direk
tnim ratnim operacijama u kojima sudjeluju hrvatski vojnici. Objavljena je
snimka na kojoj se vidi borbeno vozilo oblijepljeno hrvatskim zastavama i
uju glasovi na hrvatskom usred borbi negdje u pustarama Afganistana."
Pa da zapjevamo staru pjesmu: Oj, hrvatska mati, u Afganistan ti svrati...
Pripadnik HV-a (skrivenog identiteta) koji se u rujnu 2010. vratio iz Af
ganistana potvrdio je autentinost snimke i rekao: Tamo uope nije tako be
zazleno (...) Volio bih da ljudi znaju gdje idu i to mogu tamo oekivati. Situ
acija se tamo pogorava, nije isto 2006. i 2010. Na sjeveru i oko Kabula, gdje
su nai veinom smjeteni, itekako se zakuhava stanje i uope nije bezazlena
situacija. (...) Boravak u Afganistanu je poprilino opasan, posebno se deki
u mentorskim timovima koji prate afganistansku vojsku nalaze u opasnim
situacijama, smrtonosnim i pogibeljnima. To se skriva ovdje u Hrvatskoj, st
varno ne znam iz kojih razloga".
Moda bi trebalo to priupitati sve one zagovornike ulaska Hrvatske u
NATO, od predsjednika i premijera pa do novinara, koji su, meu drugim
laima i preuivanjima, tvrdili kako jednostavno moramo ui u NATO da
bismo bili dio euroatlantskih integracija i kako se nikom nee dogoditi nita
jer e hrvatski vojnici biti samo mentori negdje duboko u pozadini.
Vojnik je jo dodao da je odluio izai u javnost s tim to zna kako bi upo
zorio druge koji se spremaju za Afganistan, jer se ljudi javljaju dobrovoljno pa
je bolje da znaju to oekivati. No, zato je u veljai 2011. u novinama osvanuo
naslov Petraeus Josipoviu: Budite ponosni na svoje vojnike". Pripremio sam
vreicu za povraanje i bacio se na itanje, iako nije pisalo nita osim toga
da je u Kabulu zapovjednik ISAF-a, ameriki general David H. Petraeus na
kon susreta s hrvatskim predsjednikom koji je doao posjetiti 334 pripadnika
hrvatskih oruanih snaga koji sudjeluju u mirovnoj misiji rekao da Hrvats
ka moe biti ponosna na svoje vojnike u Afganistanu".
Ja nisam ponosan kad te netko radi budalom i onda jo tape po glavici.
Amerikanizacija (iluminatizacija?) je potpuna - u srpnju 2011. novine su nas
obavijestile da je predsjednik imenovao novog zapovjednika hrvatske ko
pnene vojske, general-bojnika Dragutina Repinca, koji je zavrio Vojnu aka
demiju, Zapovjedno stoernu kolu te Zapovjednu stoernu kolu kopnene
519

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

vojske u SAD-u, a od 2005. do 2007. bio je zapovjednik misije svjetske vlade,

to jest UN-a, u Indiji i Pakistanu te je bio najvie pozicionirani hrvatski asnik
u UN-ovim misijama.
Kako je to rekao tuli u pjesmi Kurvini sinovi: ...na kljunim mjes
tima njihovi ljudi..

Putin stvara novu naddravu

Sredinom kolovoza 2011. u novinama se pojavilo novo politiko okrupn
javanje, kao rjeenje za postojee probleme. Naslov: Putin s Bjelorusijom i
Kazahstanom stvara Euroazijsku ekonomsku uniju. Pria je glasila da ruski
ef Putin eli stvoriti interesnu sferu nedodirljivu Kini i zapadnim zemljama.
Vraga. Rije je o jo jednoj nadnacionalnoj dravi koja e preuzimati su
verenitete svojih lanica dok ih ne svede na status regija. Potom e se sje
diniti s europskom nadnacionalnom tvorevinom EU, amerikom nadnacio
nalnom tvorevinom NAFTA-om (North America Free Trade Agreement, u
potaji od javnosti stvoren temelj nadrave koju za sada ine Kanada, SAD i
Meksiko, s tendencijom da se proiri na cijeli ameriki kontinent), azijskopacifikom ekonomskom zajednicom i Afrikom unijom u divovsku svjetsku,
centraliziranu globalnu dravu. Tu strategiju postupnosti David Icke nazvao
je totalitaristiko uljanje. Pomalo je nalik kuhanju abe. Ako je ubacite u
vruu vodu iskoit e, ali ako je stavite u hladnu vodu i postupno zagrijavate
na kraju e biti kuhana, a da nije ni primijetila kad se to zbilo.
Euroazijska ekonomska unija imala je svoje predkorake 2000. godine
kad je Putin, pisalo je u vijesti, formirao Euroazijsku ekonomsku zajednicu,
EurAsSec, u kojoj u bili Kazahstan, Kirgistan, Tadikistan, Bjelorusija i Rusija.
S Bjelorusijom i Kazahstanom pak uspio je 2010. godine dogovoriti ukidan
je carinskih tarifa i kontrola na unutarnjim granicama. To nekako poznato
zvui.
Te bi tri zemlje, pisalo je, ve od poetka 2012. trebale formirati zajedniki
ekonomski prostor koji bi jamio slobodan protok roba, usluga i kapitala. Za
2013. Putin je zacrtao formiranje Euroazijske ekonomske unije (EEU), a
navodno se ak govori o moguoj zajednikoj valuti (rublju koriste i u Bjelorusiji). Dalje je pisalo da cijeli projekt ne samo da podsjea na nastanak EU,
koja je isprva takoer bila samo ekonomska zajednica, ve se u formaliziran
ju EEU koristio znaajan dio zajednike pravne steevine EU. Praktino. S
obzirom da je plan da se svi ti entiteti stope u jednu dravu, zato si poslije
komplicirati ivot?

520

O D NOVE EUROPSKE M O N A R H IJE D O NO VE PU TINO VE N A D D R A V E

Tekst nas je dalje obavjetavao ono to poznavatelji urote ve znaju: da je

iluminatski bilten Financial Times prenio da Putin ima u planu pregovore
EEU-a i EU o slobodnoj trgovini, to bi pak odgovaralo ideji koju je iznio u
Njemakoj prolog studenog o usklaenoj zajednici ekonomija od Lisabona
do Vladivostoka. Zanimljivo je to su mnoge od njih lanice NATO-a, a ve
smo par godina mogli pratiti navodne sukobe Rusije sa Zapadom zbog post
avljanja nuklearnog oruja oko Rusije i slino. Imajui u vidu ovaj novinski
lanak, ispada da je sve to skupa bila samo jo jedna dimna zavjesa kako bi
se stvorio privid da gledamo dvije sukobljene strane dok ustvari i jednom i
drugom stranom upravlja ista nevidljiva ruka. Onome tko stavi prave naoale
vie niti najmanje nevidljiva.

521

25. POGLAVLJE

NAPAD HAARPOM NA JAPAN?

rie o tajnom oruju zvanom HAARP koje moe stvarati vremenske nep
ogode, potrese, tsunamije i druge katastrofe koje smo naueni smatrati
prirodnim poele su kruiti prije nekoliko desetljea. Osim potencijala koje
bi takvo oruje prualo, u knjigama koje su zanimale tek rijetke pustolove
sklone egzotinim priama o fantastinim tehnologijama nije bilo puno rijei
o sluajevima da je takvo oruje ikad doivjelo svoje pravo vatreno krtenje.
Sve do nedavno. HAARP se naao na stranicama novina kao kuriozitet kad
su poele kruiti sumnje i indicije da je to oruje zasluno za katastrofalne
potrese na Haitiju i u ileu. Nije prolo dugo, a ponovno je postalo aktualno
kad je rije o katastrofi u Japanu.
Nema puno mjesta sumnji da je taj projekt bio mnogo vie od tek pukog
istraivanja polarne svjetlosti. Jo 1966. profesor Gordon J. F. MacDonald
(direktor Instituta za geofiziku i planetarnu fiziku Sveuilita Kalifornija i
lan predsjednikog Znanstvenog savjetnikog odbora, kasnije predsjednik
predsjednikog Vijea za kvalitetu okolia) objavio je radove o tehnologijama
kontrole okolia u vojne svrhe i u njima rekao: Klju za geofiziki rat je pre
poznavanje nestabilnosti u okoliu kod koje se dodavanjem male koliine en
ergije moe osloboditi puno vee koliine energije."
Imao je niz ideja o koritenju okolia kao oruja. U knjizi Unless Peace
Comes (Ako mir ne doe ), u svom poglavlju How To Wreck The Environ-

523

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

ment, opisao je upotrebu manipulacije vremenom, modifikacije klime, ota

panje polarnih kapa, inenjering potresa, smanjenje ozonskog omotaa,
kontrolu oceanskih valova i manipulaciju valovima mozga, sve uz pomo
energetskih polja naeg planeta. Ako magnetsko polje promatramo kao pau
kovu mreu onda je HAARP poput insekta koji je zabijanjem trese to ima
uinak na povrinu i unutranje slojeve Planeta s kojima je ionosfera u nekoj
vrsti simbiotske veze. Dakle, ovako se ne bi samo mijenjale vremenske prilike
ve bi se stvarali potresi, tsunamiji i sline nepogode.
Mada se principi meudjelovanja s ionosferom povezuju s Teslom, HAARP
je 1987. patentirao znanstvenik Bernard Eastlund, pod brojem 4.686.605 i na
zivom Metode i aparati za atmosferske promjene. Izgradnju projekta HAARP
je pokrenula tvrtka ARCO Power, koja je kupila patent direktno od Eastlunda
jo prije 1990-tih. Potom se zbiva ono to se zbilo i s drugim bitnim projek
tima u SAD-u (Facebook, Youtube, Google...) - ARCO je svoj udio prodao
tvrtki E-Systems, jednoj od glavnih CIA-inih kooperanata, da bi istu otku
pio Raytheon, koji je Eastlundovom patentu dodao vlastitih dvanaest, ime je
HAARP postao snaan instrument ministarstva obrane. Tim potezom projekt
je u potpunosti napustio privatni sektor i postao iskljuivo dio vojne sile te je
danas zapravo nemogue utvrditi potpuni, a ni priblini opseg njegova djelo
vanja.
Zato je teko rei koliko se daleko stiglo u razvoju HAARPA, ali nema
sumnje - puno dalje nego to se moe saznati slubenim kanalima. Povijest istraivanja HAARPA nai ete na drugim mjestima, ovdje emo se
usredotoiti na poveznice izmeu potresa u Japanu (zbog kojeg je, procjenju
je se, japansko gospodarstvo pretrpjelo gubitak od nekoliko stotina milijardi
eura, a svijet znaajno poveanje radijacije) i tog egzotinog oruja. Evo to se
u vrijeme netom nakon dogaaja moglo saznati na internetu.
Blog The Urban Intelligence ukazivao je na neobine boje na nonom nebu
u danima prije potresa te rekao da su ta svjetla uzrokovana elektromagnets
kim poremeajem koji dolazi iz ionosfere. Takoer su stavili link na videoklip u kojem se kae da je Japan bio izloen prijetnjama potresima izazvanim
HAARP-om. Web-site News Worldwide kae da ima svoje izvore unutar pro
jekta HAARP i tvrde da im njihovi vojni insideri kau da su znanstveni
ci projekta HAARP bili oduevljeni kad je direktni pogodak obale Japana
harmoninim valovima pokrenuo potres jaine 8,9 Richterove ljestvice i stvo
rio razorni tsunami u petak 11. oujka 2011. u 05:46:23 UTC (UTC- uni
verzalno vrijeme, koje se ne mijenja prema vremenskim zonama). Njihovi
izvori navodno su im rekli da mnogi u projektu HAARP jo slave svoje novo
globalno oruje koje moe stvoriti bilo to u rasponu od nepovoljnog vremena
524

N APAD H A A R P O M N A JAPAN?

do uragana, tornada i potresa, a ak moe i manipulirati ljudskim umovima.

Web-site Above Top Secret nudio niz slika indukcijskog magnetometra koje
navodno predstavljaju dokaz o djelovanju HAARPA 11. oujka 2011.

Indicije o upotrebi HAARP-a u Japanu

Spomenuti siteovi tvrde da je od 9. do 12. oujka 2011. Japan bio izloen
sinkroniziranom napadu sustava HAARP. Prvo je 9. oujka izazvan jaki potres
magnitude 7,2 Richterove ljestvice s epicentrom 413 km sjeveroistono od
Tokija, u 2.45 h UTC (11.45 po lokalnom vremenu), s hipocentrom na dubini
od 32 km (hipocentar - mjesto unutar Zemlje gdje nastaje sam potres, odnos
no gdje je potres najjai. On se nalazi ispod epicentra, koji je mjesto na Zemljinoj povrini na kojem se potres najjae osjeti, i napravi najveu tetu. Hipo
centar moe biti plitak, do dubine od 70 km ispod povrine Zemlje, najee
u zonama razmicanja litosfernih ploa. Moe biti jo i srednje dubine, 70 km
do 300 ispod povrine, te dubok, 300 km do 730 km ispod povrine Zemlje).
Potres nije izazvao nikakva oteenja.
Zatim je 11. oujka u 5.46 h UTC (14.46 h lokalno) izazvan razoran potres
jaine 9 Richterove ljestvice 373 km sjeveroistono od Tokija, na istoj dubi
ni kao i prvi potres (32 km). Drugi potres uzrokovao je tsunami i oteenje
nuklearnih reaktora u nuklearnoj elektrani Fukuima I, uzrokujui curenje
radioaktivnog materijala i njegovo irenje cijelim Japanom i Tihim oceanom.
No, kako se Japan nalazi blizu pacifikog vatrenog kruga u kojem se dogaa
preko 80% svih potresa na svijetu, bilo je potrebno pronai neke uzorke
neuobiajene za prirodne potrese. Pa, evo indicija koje, kau njihovi autori,
ukazuju na to da su ovi potresi u Japanu bili umjetno izazvani tzv. HAARP
sustavima.
Prvo, jaka aktivnost HAARP sustava na Aljasci (Gakona) jer je tijekom
tri dana (9.-11. oujka) na indukcijskom magnetometru (instrument koji
biljei fine varijacije magnetskog polja uzrokovanog strujama u ionosferi)
smjetenom blizu te amerike HAARP-postaje ba takva zabiljeena, a prije
i poslije potresa nije bilo takve aktivnosti. Ti podatci su u skladu s podatci
ma koji kau da sustav HAARP, koji izaziva poremeaje u ionosferi, mora na
odreeno mjesto djelovati vie sati, jedan ili vie dana, prije nego to izazove
micanje tektonskih ploa koje moe uzrokovati potres.
Kao sljedea indicija umjetnog podrijetla potresa u Japanu navodile su se
udne karakteristike potresa. Oba potresa (9. i 11. oujka) nastala su na maloj
dubini i spadaju u kategoriju tzv. plitkih potresa koji su najrazorniji. Smatra
se da svi potresi izazvani sustavom HAARP imaju malu dubinu hipocentra, a

525

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

oba potresa su imala istu dubinu hipocentra, relativno plitku. Prikazane slike
magnetometra pokazuju da se aktivnost sustava HAARP dodatno pojaala 10.
oujka oko 08.00 h po UTC vremenu. U ovakvom forenzikom istraivanju
veze Japana i HAARP ne treba propustiti niti podatak da je potres na Haitiju
2010. imao sline karakteristike kao i potres u Japanu: mala dubina hipocen
tra (13 km) i jaka aktivnost zabiljeena na magnetometru u Gakoni. Nadalje,
japanski potres od 11. oujka trajao je neobino dugo, vie od par minuta, to
je vrlo neobino kod prirodnih potresa.
Sljedea indicija: neobino vrijeme neposredno prije potresa koje su pri
javili svjedoci. Prema svjedoenjima iz Tokija, neposredno prije potresa padala
je kia iako na nebu nije bilo oblaka, temperatura je naglo narasla te je svjedok
imao osjeaj da ga je uhvatila groznica, a osjeao je teinu i pritisak. Neobine
vremenske anomalije prije potresa smatraju se jakom indicijom djelovanja
HAARP-a, a najee su zabiljeene pojave neobinih duga (recimo, na Youtubeu ima nekoliko snimki kamerom takvih boja na nebu iznad Sichuana u
Kini 2008., a i na drugim mjestima, uoi potresa).
Nadalje, tvrdi se da slike japanskog neba takoer ukazuju na aktivnost
HAARP: rije je o oblacima koji se pravilno formiraju u skladu s frekvenci
jama HAARP-a.
Prilaem i sliku koju je jedan moj prijatelj, dobar poznavatelj elektronike
tehnologije, uslikao iz zrakoplova iznad ire zone Lavova u Ukrajini, na visini
oko 9500 metara. Rekao m ije daje siguran da se zrakoplov naao usred djelo
vanja HAARP-a jer je prvo uao u turbulencije kakve on, kao est zrakoplovni
putnik, nikad nije osjetio, avion je poskakivao tako da je mislio da e mu zubi
ispasti". Potom je dolo do snane elektromagnetne interferencije na inter
nom razglasu, kojim je pilot umirivao putnike. Rije je o zatvorenom sustavu
komunikacije unutar zrakoplova kojeg se teko moe pokvariti. Kuriozitet je
da je nekoliko minuta prije nego to se zrakoplov naao u fotografiranoj zoni
u daljini vidio NLO ,,u obliku velikog svjetleeg cilindra". Ispod sebe je vidio
valovite oblake kakvi se esto spominju uz HAARP-a i napravio niz slika.

Neposluni Japan?
Ako postoji takvo oruje za geotektonski rat, zato bi Japan bio meta? Moe
se krenuti od Benjamina Fulforda, Kanaanina ija je video snimka iz 2008.
na Youtubeu tih dana bila vrlo gledana. Fulford je dugo godina bio dopisnik s
Dalekog istoka, poglavito iz Japana, za ekonomske i financijske teme za razne
magazine, dok nije postao ravnatelj azijskog ureda asopisa Forbes u razdoblju
od 1998. do 2005. Te je godine zapoeo karijeru nezavisnog novinara i autora

526

N A P A D H A A R P O M N A JAPAN?

Valoviti oblaci simptomatini za djelovanje HAARP-a koje je moj prijatelj snimio iznad
Lavova. Ovakve oblike navodno poprimaju oblaci iznad regija na koje se u tom trenutku
djeluje HAARP-om

i napisao niz knjiga na japanskom, a 2007. je dobio japansko dravljanstvo.

2009. se naao na sudu zbog tvrdnji iz svojih knjiga, od kojih su neke: da su
AIDS i SARS biooruja za smanjivanje afrike i azijske populacije; da je ki
nesko tajno drutvo od 6 milijuna lanova dalo ultimatum Uuminatima da e
ih ubiti ako ne prestanu sa svojim planovima smanjivanja populacije Zemlje;
da je 11.9. bio lani napad koji je organizirala amerika vlada; da Pentagon,
naftna industrija, bankarska elita i farmaceutska industrija zatakavaju izume
za slobodnu energiju.
Od 2009. Fulford tvrdi da amerika vlada pomou HAARPA-a mijenja
klimu i da je mikrovalnom energijom velike snage potaknula potrese meu
kojima su azijski tsunami (2004.) i potresi u Kini (2008.), Haitiju (2010.),
ileu (2010.), Novom Zelandu (2011.) i u Japanu 2011. godine. Fulford navo
di slinosti izmeu potresa u Japanu i onog 2007. kod Niigate, jer su se u oba
sluaja prije potresa na nebu pojavila crvena, bijela i plava svijetla, a s oba
potresa se ciljalo na nuklearna postrojenja.
527

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

2008. Benjamin Fulford objavio je video-snimku u kojoj je eksplicitno

rekao da je mu je Hazel Takana, japanski ministar financija, 2007. rekao
da mu je grupa amerikih i europskih oligarha prijetila da e napasti zem
lju umjetno izazvanim potresom, koji bi mogao razoriti nuklearne centrale
u Japanu, ako im ne preda kontrolu nad japanskim bankarskim sustavom.
Veina teoretiara istie financijske ciljeve, od sloma japanskih jakih tvrtki
na meunarodnim tritima dionica, do sloma japanske burze. Ipak, jedno
objanjenje koje se istie iz mora drugih je i ono koje tvrdi da e se preko ja
panskih financijskih problema slomiti europska ekonomija.
Poetkom te godine, pisao je Tyler Durden za Zero Hedge, japanske su
osiguravajue tvrtke masovno kupovale obveznice zemalja eurozone. Durden
je predvidio da e nakon potresa osiguravajue tvrtke, koje jednostavno nem
aju dovoljno novaca da otplate potraivanja svojih klijenata, poeti prodavati
obveznice eurozone koje su nabavile u sijenju, a tad Japan vie nee imati
izbora nego pokrenuti osnaivanje ekonomije i preplaviti trite dravnim ob
veznicama. Nakon toga e skoiti ponuda inozemnog novca, a ako se ponovi
potres u Japanu, nelikvidne drave Europe bi se mogle nai zaduene do grla.
ivi bili pa vidjeli.

Fukuima I - dobra meta

Fukuima I, nuklearna elektrana u kojoj je dolo do topljenja jezgara,
izgraena je 1970-tih po nacrtu amerike tvrtke General Electric, u vlasnitvu
Rockefellera, sa est amerikih reaktora istog proizvoaa. Fukuima II,
nuklearna elektrana svega 11 km udaljena od Fukuime I, nije pretrpje
la nikakva oteenja iako se nalazi na istom podruju, a svi reaktori u njoj
izgraeni su u Japanu poetkom 1980-tih.
Iako su reaktori u Fukuimi II noviji i jednu generaciju napredniji od
reaktora u Fukuimi I, moe se sumnjivom smatrati injenica da su dvije
skoro sline elektrane doivjele razliita oteenja (jedna blizu potpunog slo
ma, dok je druga netaknuta) iako su smjetene na istom podruju. Epicentar
potresa bio je najblii nuklearnim elektranama Fukuima i Oganawa. Dok je
Oganawa moderna elektrana koja je bez problema pretrpjela potres s manjim
oteenjima, kompleks u Fukuimi I jedan od najstarijih, pa bi mogao pred
stavljati dobar odabir za epicentar potresa.
Kako su Japanci bili svjesni opasnosti od potresa, gradili su elektrane s
pojaanim sigurnosnim mjerama, o emu svjedoi 40-godinja povijest
nuklearne energije bez veih incidenata. Japan je trei na svijetu po proizvod
nji elektrine energije iz nuklearnih elektrana (njima pokriva oko 34% uku

5 28

N A P A D H A A R P O M N A JAPAN?

pne potronje), ima 55 nuklearnih reaktora, a u zadnjih 40 godina - od 1970.

- Japan nikada nije proglasio nuklearnu krizu. Sve dok potres nije pogodio
staru elektranu Fukuima I, s amerikim reaktorima i cijelom konstrukcijom
elektrane dizajniranom u laboratorijima General Electrica.
Znanstvenica Leuren Moret, geofiziarka, u video-intervjuu je rekla da
su potres u Japanu i nesree na 6 nuklearnih reaktora elektrane Fukuima
ustvari promiljeno djelovanje tektonskog nuklearnog ratovanja, usmjere
no protiv stanovnitva i ekologije Japana i stanovnitva sjeverne hemisfere,
ukljuujui SAD, Kanadu i Meksiko. Njezinim rijeima: Potres u Japanu je
potaknut aerosol/chemtrail- plazm a orujem HAARP-om da uzrokuje meganuklearna curenja radijacije. Meu raznim aspektima potresa u Japanu koji
se uklapaju u sustav potresa izazvanih HAARP-om, Moret navodi: intenzitet
i karakteristike potresa; namjernu zbrku od strane SAD-a po pitanju veliine
potresa; prodaju japanskog Westinghousea (kojega kontroliraju interesi Rockefellera) 2006. Hitachiju-, upotrebu kompjutorskog virusa Stuxnet u elektrani
Fukuima koji je uzrokovao kvarove pumpi za hlaenje i ventila te tako do
veo do opasnih isputanja radijacije; stvaranje vrtlonih oblaka povezanih s
HAARP-om iznad San Francisca 18. oujka 2011. da bi se potaknula jaka kia
s radijacijom iz prve elektrane Fukuima na stanovnitvo, hranu i ekologiju
kalifornijskog zaljeva.

5 29

DEKI, ODJEBITE U SKO K O V IM A

Mogue lokacija HAARP-a diljem svijeta

Autor Ron Schmidt tvrdi da su instalacije HAARP-a zaslune za mnoge
katastrofine vremenske nepogode i potrese u posljednjih petnaest godina,
a nudi i mnoge slike s lokacijama polja antena i koordinatama. Navodi da
su instalacije HAARPA globalno smjetene tamo gdje se nalaze najbogatiji
pojasevi minerala. Evo karte koja prikazuju navodne lokacije HAARPA po
svijetu.

r 3 B g S gM M B B gM g

M o g u e lokacije H A A R P -a diljem svijeta

Na stranicama projekta Avalon mogu se nai navodi da Rusi imaju svoj

HAARP, zvan SURA, te da postoji i europska verzija zvana EISCAT kraj
Tromsoa, u Norvekoj, za koju se smatra da je odgovorna za norveku spi
ralu, udni svjetlosni fenomen koji se prije dvije godine pojavio na nebu iznad
Norveke (vidi sliku).
Napominje se da su te glavne instalacije smjetene daleko na sjeveru, za
to, kae se, moda postoji dobar razlog, a koji nije vezan samo uz auroru
borealis.
to se naeg susjedstva tie, u Srbiji je 3. srpnja 2012. aktiviran ,,IHY
sistem (potprojekt specijalnog amerikog sistema antena HAARP - elek
tronski akcelerator magnetnih valova), koji se koristi u vojne i znanstvene
svrhe, a za koji je nadlean ameriki univerzitet Stanford.11 Ironino je, pie
srpski novinar, to to se u opisu ovog projekta nalazi podatak da taj napredni

530

N A P A D H A A R P O M N A JAPAN?

udan svjetlosni fenomen iznad Norveke (videosnimka dostupna na

Youtubeu)

sistem moe biti koristan srednjokolcima i studentima prirodnih znanosti

za razna istraivanja, a samo nekoliko redova kasnije pie da nadgleda ko
munikaciju meu podmornicama?!'1 Ovi moni transmiteri svakodnevno,
obavjetava nas, u kontinuitetu odailju preko 3.000.000 watta koristei 6 gen
eratora jaine 3,6 tisua konjskih snaga. Postrojenje HAARP-a u Srbiji nalazi
se u mjestu Beljina kod Beograda malo iza Barajeva, iji graani se, kao to
moete vidjeti na internetu, prilino bude protiv tog postrojenja u njihovom
kraju, a neki ga krive za neuobiajene sue koje su tijekom 2012. pogodile ire
podruje sve do Italije, a to su nai poljoprivrednici osjetili na svojoj koi.

HAARP i chemtrailovi
Web-site Aircrap.org navodi da je primio e-m ail s informacijama o
HAARP-u i potresu u Japanu. Anonimna osoba koja ga je poslala predstavila
se kao osoba s dobrim znanstvenim zaleem, inenjer za softver koji u zra
koplovnoj industriji radi od 1985. te je radio na nekoliko tajnih vojnih pro
jekata u i izvan vojnih baza. Osoba dalje kae da je bila jedan od vodeih
inenjera projekta HAARP (tada pod imenom Lights Out) za tvrtku BAE
Systems 1990-tih u Massachusettsu, u zrakoplovnoj bazi u Hanscomu. Oso
ba je napisala sljedee: Chemtrailovi ne djeluju sami u masovnom ubojstvu
naih ivotinja, HAARP je glavni igra u svemu tome. Chemtrailovi oblau

531

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

organe tekim metalima, a ELF frekvencije koje stvara HAARP zagrijavaju

taj metal oko njihovih organa, uzrokujui da implodiraju iznutra. Zato nema
vanjskih tragova traume. (...) HAARP je uzrokovao veinu glavnih potresa
i prirodnih katastrofa koje se zbivaju diljem svijeta od 2001. Ja imam slike i
analize magnetometara od 2002. koje pokazuju aktivnost HAARP-a tijekom
svake prirodne katastrofe koja se zbila.
Isti web-site navodi da je prema nepotvrenom izvjetaju ruske Sjeverne
flote, tragini potres na Haitiju uzrokovan mornarikim orujem za potrese
koje je krenulo po zlu, izvijestila je Press T V . Prenosi i informaciju daje Vive
TV izvijestila da nepotvreni ruski izvor takoer tvrdi da su SAD u Tihom
oceanu ranije tog mjeseca potaknuli potres jaine 6,5 Richterove ljestvice, koji
nije uzrokovao smrt ni ozljede, ali je otetio mnoge stambene i komercijalne
zgrade. Izvjee dalje kae da je sustav pomou kojeg je to izvedeno HAARP, a
podatci se takoer poklapaju s prijanjim izvjetajem koji s HAARP-om pov
ezuje potres jaine 7,8 Richtera koji je 2008. pogodio Kinu.
Sredinom 1990-tih objavljena je knjiga o egzotinim tehnologijama koje
predstavljaju sasvim novu klasu oruja pomou kojih je mogue utjecati na
cijelu planetarnu biosferu. Autori knjige naslovljene Aneli ne sviraju na tom
HAARP-u su kanadska istraivaka novinarka Jeane Manning i nezavisni
istraiva s Aljaske Nick Begich, sin misteriozno nestalog (u navodnoj zrako
plovnoj nesrei 1972. godine) kongresmena za Aljasku Nicka Begicha Sr. Te
nove tehnologije su, prema tvrdnji autora, osmiljene za postizanje planetarne
kontrole ne samo nad uvjetima ivota itavih naroda ve i za masovnu kon
trolu uma putem elektromagnetskog programiranog utjecaja na neurokognitivne procese u mozgu. Autori piu da se HAARP-om (koji komea gornju
atmosferu fokusiranim i upravljivim elektromagnetskim snopom kao neki
grija ionosfere, a potom se elektromagnetski valovi iz ionosfere vraaju na
trag na Zemlju, no sada s izmijenjenom frekvencijom, a taj fokusirani elektro
magnetski snop moe zagrijavati ciljana podruja ili djelovati na njih na drugi
nain), moe:
* manipulirati globalnim vremenskim prilikama;
* nanijeti tetu ekosustavima;
* izbaciti elektronike komunikacije;
* promijeniti ljudima raspoloenje i mentalna stanja.
Potvrda da HAARP nije tek matarija stie i iz ruskog parlamenta iji pred
stavnici su u apelu od 8. kolovoza 2002. priopili: Pod Istraivakim progra

532

N A P A D H A A R P O M N A JAPAN?

mom za visokofrekventno aktivno istraivanje aurore (HAARP) SAD stvara

novo integralno geofiziko oruje koje moe utjecati na medij u blizini Zemlje
putem visokofrekventnih radio-valova. Znaaj ovog kvalitativnog skoka moe
se usporediti s prijelazom s hladnog na vatreno oruje ili s konvencionalnog
oruja na nuklearno oruje. Ovaj novi tip oruja razlikuje se od prethodnih
tipova oruja po tome to medij u blizini Zemlje postaje odjednom objekt
izravnog utjecaja i njegova komponenta. Kad ta postrojenja budu pokrenuta
u svemiru iz Norveke, Aljaske i Greenlanda bit e stvorena zatvorena kon
tura s uistinu fantastinim cjelovitim potencijalom za utjecanje na medij u
blizini Zemlje." Osim to se HAARP-om moe manipulirati globalnim vre
menskim prilikama, nanijeti tetu ekosustavima, mogue je i dovoditi ljude
na bilo kojoj toci Planeta u umjetno izazvana raspoloenja, mentalna stanja
i poticati ih na odreena djelovanja. Ruski znanstvenik Vladimir Lopatin je
ovu 'psihotroniku' primjenu tehnologija tipa HAARP nazvao nastojanjem
da se ljude uini biorobotima'.
No, za neke su to tek ostvarena predvianja. Recimo, u knjizi iz vremena
kad je predavao na Sveuilitu Columbia (kojem drugom) u New Yorku (gdje
je postao lan Vijea za vanjske odnose CFR i pohaao sastanke Skupine Bilderberg) iluminatski operativac Brzezinski je napisao: Politiki su stratezi u
iskuenju da iskoriste istraivanja o mozgu i ljudskom ponaanju. Geofiziar
Gordon J.F. MacDonald, strunjak za probleme ratovanja, kae da precizno
vremenski ugoeni, umjetno pobueni elektronski udari mogu dovesti do
uzorka oscilacija koji proizvodi relativno visoke razine snage nad odreenim
podrujima na Zemlji. (...) Na taj nain mogao bi se razviti sustav koji bi
ozbiljno oslabio uinkovitost mozga kod vrlo irokih populacija u odabranim
regijama tijekom duljeg razdoblja. (...) Tehnologija koja e omoguiti takvu
upotrebu vrlo vjerojatno e biti razvijena u iduih nekoliko desetljea.
Ona je danas ve razvijena i koristi se u neobjavljenom ratu koji se vodi pro
tiv ovjeanstva. David Icke je u kolumni u srpnju 2011. pisao daje djelovanje
HAARP-om na Fukuimu dio sistematskog isputanja radijacije u atmosferu,
mora i rijeke te da se u sklopu radijacijskog plana nastoji stvoriti vei broj
izvora radijacije. Meu njima su mobilni telefoni i njihovi komunikacijski
stupovi kao i irok raspon drugih elektronskih i raunalnih tehnologija; skeneri za cijelo tijelo na aerodromima (uvedeni kao reakcija na terorista koji se
provercao s bombom u avion); apsurdna prekomjerna upotreba X-zraka i
CAT-skenera u bolnicama; ozraivanje hrane (navodno zato da bi due ostala
svjea); nove zelene tedne arulje; mikrovalne penice; osiromaeni uran u
bombama koje se bacaju diljem svijeta i dovode do strahotno degenerirane
djece te krui oko svijeta; kozmiko zraenje koje bi Zemljina prirodna obra
533

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

na odbila u svemir, ali prodire do tla jer se HAARP-om bue rupe u ionosferi.
Ove smjele, ali ne i nemogue tvrdnje Icke povezuje s injenicom da je kua
Rotschild stajala iza uvoenja nuklearne energije, a Rotschildi sve rade uvijek
s istom svrhom, koju nikad ne gube iz vida - da otmu Planet ljudima, a njih
izoliraju od kozmikih impulsa promjena naruavanjem tijela i uma, tj. naeg
biolokog kompjutora za dekodiranje stvarnosti.
Katastrofinost dogaaja u Fukuimi je neizmjerljiva - razina isputene
radijacije je 50 puta gora od ernobilske katastrofe iz 1986., a za razliku od nje,
radijacija i dalje curi u zrak i more bez ikakvog nagovjetaja da je to mogue
zaustaviti. Icke pie da slubena pria nema nikakvog smisla - niti poplava niti
potres ne mogu objasniti niz dogaaja koji su doveli do sadanjeg stanja. Vlas
ti krive rast koliine vodika za eksploziju u reaktoru 3, ali Fukuima je imala
tehnologiju da to nadvlada i bez elektrine energije. Reaktor 4 je eksplodirao
iako nije bio operativan te je bio bez goriva. Kako je eksplodirao? - pita se
Icke. Reaktori 5 i 6 takoer su bili ugaeni ekajui odravanje, a u funkciji su
bili samo reaktori 1, 2 i 3.

Slinost male nuklearne eksplozije i 'nesree' u Fukushimi

On zakljuuje, a to pokrjepljuje slikama poput ove dvije, da je radijacijska

katastrofa Fukuime uzrokovana malom nuklearnom bombom smjetenom
u reaktoru 3. Na lijevoj slici vidi se eksplozija u reaktoru 3, a na desnoj slici
relativno mala nuklearna eksplozija. Ugaeni reaktor 4 takoer je, zakljuuje,
mogao eksplodirati samo na umjetan nain.
534

N A P A D H A A R P O M N A JAPAN?

Divovske sigurnosne kamere i senzore u reaktoru 3 i drugdje u Fukuimi

instalirala je izraelska tvrtka Magna BSP oko godinu dana prije katastrofe, pie
Icke. Magna je specijalizirana za virtualne sigurnosne ograde koje ukljuuju
elektro-optiki radarski sustav i stereoskopske vizualne senzore. Magnine
kamere tee vie od 500 kilograma i imaju veliinu i oblik vrlo slian top
ovskom nuklearnom oruju. Magna BSP je smjetena u Dimoni u Izraelu,
domu izraelskog nuklearnog programa. Na izraelske tvrtke se stalno nailazi
na kljunim mjestima; tvrtka ICTS-International, koju su stvorili izraelski
obavjetajni agenti, bila je odgovorna za osiguranje na aerodromima veza
nim uz 11.9.; takoer i na parikom aerodromu Charles De Gaulle gdje se na
avion ukrcao Richard Reid s bombom u cipeli; na amsterdamskom Schipholu
gdje se ukrcao Umar Farouk Abdulmutallab, s bombom u donjem veu, a
doputeno mu je da se na avion ukrca bez putovnice.
Svaki od tih dogaaja bio je povod za jaanje policijske drave i sve neugodnije mjere osiguranja kao i skenere za cijelo tijelo koje je promicao Mi
chael Chertoff, sin agenta MOSSAD-a. U satima prije nego to je Kongres
glasao za totalitaristiki Domovinski zakon (koautor je bio Chertoff), nekim
tehnikim korekcijama strane kompanije za osiguranje, poput ICTS-Internationala, dobile su imunitet od sudskih tubi vezanih uz 11.9. Da ne moraju
objanjavati na sudu to se dogodilo sa snimkama sigurnosnih kamera koje
su tajanstveno nestale i drugim vanim kamerama koje nisu radile. Icke pie
da sve te agencije nadzire MOSSAD, globalni promicatelj plana rotschildskih
Iluminata, pa tako i tvrtku Magna BSP.
Dalje ukazuje na slinost izmeu
Magninog virtualnog zida, zvanog
Optical Watch Line ili Owl, tj. sova i
nuklearnih naprava (na slici).
Lijevo je jedna od kamera i senzora Magna BSP-a instaliranih u
pogoenim reaktorima, a desno izgled
jednog tipa nuklearne naprave. Icke
predlae sljedei scenarij: HAARP je
uzrokovao potres (niti izbliza velik
kako je izvjeteno) usmjerujui radio-valove visoke snage na odreena
mjesta u ionosferi, koja je rezonirala
na toki udara i tu rezonanciju povi a
*
ii
ezala s odreenom tokom na ZemShcnost senzora i jednog tipa nuklearne
naprave
ljinoj kori. Tako je stvoren tsunami
535

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

koji je udario u obalu Fukuime. Pouen iskustvom, u slubenu priu o tome

da su potres i tsunami toliko otetili reaktor 3 da je eksplodirao te da je to bila
strana prirodna nesrea, Icke oito ne vjeruje niti koliko je crno pod noktom.
Smatra je fantazijom od poetka do kraja. Takoer smatra da primarni razlog
irenja nuklearnih elektrana nije bio elektricitet, ve stvaranje izvora radijaci
je, a smatra da u prilog tome idu injenice da su mnoge nuklearne elektrane
smjetene na nestabilnim podrujima, podlonim poplavama ili potresima.
Ili pak uz vodu ili izvore vode, navodno zbog hlaenja. Zbog toga se jedan
voditelj televizije Russia Today zapitao zato su vlasti bile toliko lude. Moda
nisu bile lude? Nesposobnost se jo jednom pojavljuje kao zamjena za drugi
zakljuak - hladni i proraunati dugoroni plan. Brojne detalje o aktualnim
zbivanjima na nekim drugim nuklearnim elektranama potraite u newsletterima na web-siteu Davida Ickea.
Ako jo uvijek mislite da HAARP nije stvarnost nego SF, zato se onda jo
krajem 1990-tih, u izvjeu pododbora za vanjske poslove europskog parla
menta o sigurnosti i razoruanju reklo da se manipulacijom elektrinih osobi
na atmosfere mogu stvoriti enormne sile koje mogu imati devastirajue uinke
ako se koriste kao oruje? Izvjetaj je naglasio da HAARP moe pomou at-

Postrojenje HAARPA na Aljasci

536

N APAD H A A R P O M N A JAPAN?

mosfere na eljenu lokaciju isporuiti milijun puta vie energije nego bilo koji
konvencionalni izvor energije, a posebno naglaava potencijal HAARP-a da
manipulira globalnim obrascima vremena; da ometa komunikacije dok sam
moe komunicirati bez potekoa; da locira naftu, plin kao i mjesta podzem
nih postrojenja. Cilj svih tih silnih napora je, smatra Icke, izloiti ljude tolikoj
koliini zraenja da poremeti ljudsko elektromagnetsko (aurino) polje sa
svim mentalnim, emocionalnim i fizikim posljedicama koje iz toga mogu
slijediti, a isto se eli napraviti i energetskom polju Zemlje.
HAARP je, pie Icke, klju plana za ozraivanje, kao i za masovnu ma
nipulaciju ljudskih umova odailjanjem frekvencija koje odgovaraju valovima
ljudskog mozga. (Nakon itanja tog teksta, drugim sam oima gledao na vijes
ti poput Skeneri tijela bit e zabranjeni na europskim aerodromima zbog
rizika od raka (studeni 2011.). Skener cijelog tijela X-zrakama doputeni su
u SAD-u, usprkos tome to koriste ionizirajue zraenje koje moe otetiti
DNK.
Toga sam se sjetio vidjevi tekst o konzerviranju hrane ionizirajuim
zraenjem. Hrana dulje ostaje svjea jer se u njoj ubijaju mikroorganizmi,
insekti i drugi nametnici, sprjeava se klijanje krumpira, luka, enjaka,
unitavaju se paraziti u itaricama, grahoricama, vou, povru, mesu i ribi, pa
se zato metoda primjenjuje za uvanje namirnica u sirovom stanju u velikim
skladitima, posebno u zemljama u razvoju, gdje su este pojave gladi, pa tada
namirnice iz tih skladita spaavaju puanstvo. Danas se zraenjem konzer
viraju i banane, avokado, datulje, jagode, orasi, zaini, ria, kakao itd. Kako
jedna internetski autor opisuje, izlaganje zraenju traje oko 10 minuta, DNK
se prilikom ozraivanja kida, genetski materijal hrane se oteuje. Na kraju
ostaje neki mrtvi trup koji nam skupo prodaju kao hranu. ak i ljudski leevi
bi jako dugo ostali lijepi (neraspadnuti) da ih se ozrai na taj nain.
Budui da ozraivanjem namirnice ne dolazi do povienja niti snienja
temperature, ova metoda poznata i pod nazivom hladna pasterizacija" ili
hladna sterilizacija44, omoguuje tretiranje prethodno smrznutih i konfekcioniranih namirnica. No, primjena ionizirajueg zraenja uzrokuje promjene
kao to su omekavanje namirnica, neugodan miris i okus te gubitak preh
rambene vrijednosti. U svijetu se ionizirajue zrake ve godinama koriste za
konzerviranje sterilizacijom, a kod nas je pionirsku ulogu takvog tehnolokog
postupka jo 1985. preuzeo zagrebaki Institut Ruer Bokovi. Laboratorij
za radijacijsku kemiju i dozimetriju Zavoda za tehnologiju, nuklearnu energ
iju i zatitu od zraenja tog Instituta posjeduje izvor gama-zraka kobalt 60,
najjai u Hrvatskoj, jai od svih kobaltnih bombi to se koriste u bolnicama
za zraenje zloudnih tumora. Tu se zraenjem najee konzerviraju uvozni
537

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

zaini i tropsko voe, sirovine za juhu u vreicama. Iako se na tom institutu

metoda konzerviranja ozraivanjem koristi masovno, u Hrvatskoj za sada nije
jo uvedeno obvezno ozraivanje sve hrane. No, zbog velike potranje u planu
je gradnja novog centra za ozraivanje hrane veeg kapaciteta.
A kad priamo o Japanu, onda doista priamo o radijacijskoj katastrofi
globalnih razmjera. Radioaktivni jod traje est tjedana; uzrokuje rak titnjae.
Stroncij-90 traje 600 godina i uzrokuje rak kostiju ili leukemiju. Cezij traje 600
godina i ima ga po cijeloj Europi. Ali to nije nita u usporedbi s jednim od najsmrtonosnijih nuklearnih nusprodukata - plutonijem. Udahnete li milijunti
dio grama dobit ete rak. U svakom reaktoru Fukuime nalazi se 250 kilogra
ma plutonija, koji e prodrijeti van i proiriti se po cijeloj sjevernoj hemisferi.
Kad pada kia s njom padaju i radioaktivne estice i koncentriraju se u hrani.
Ako dospiju u more koncentriraju ih alge. Raii ih takoer koncentriraju,
stotinama puta. Pa onda male ribe, pa velike ribe, pa mi. Ne moete osjetiti
okus radioaktivnih elemenata, ne moete ih vidjeti, ne moete ih namirisati.
Neujni su. Kada dospiju u ljudsko tijelo osoba nee odmah pasti mrtva od
raka ve nakon 5 do 60 godina. Za kraj, ako elite saznati o HAARP-u na brz,
toan i zanimljiv nain, savjetujem vam da pogledate emisiju Viktora Orla na
ruskoj televiziji Odesa (http://www.youtube.com/watch?v=lUyuKpJ-nvs).
HAARP-om na Iran?Japan Tsunami Caused by HAARP?A huge 8.9 Rich
ter scale earthquake rocked Tokyo today resulting in a giant tsunami causing
incredible amounts of damage, injuries and deaths.
18. srpnja 2012. osvanule su vijesti poput: SAD napadaju Iran Teslinim
orujem?"; Tvrd orah Ahmadinejad raskrinkava ameriko tajno oruje i
slini. Obavjetavale su da je slubeni Teheran optuio SAD da vode speci
jalni rat protiv Irana izazivajui najgore sue u posljednjih 40 godina. Iranski
potpredsjednik i direktor vladina ureda za kulturno nasljee i turizam Hassan
Mousavi, na sveanosti predstavljanja novog efa meteoroloke slube Irana,
rekao je da su mu sumnjive sue na jugu zemlje te da je uvjeren da su
sue na jugu zemlje dio mekog rata koji protiv njih vode SAD jer svjetski
kolonisti utjeu na nau klimu koristei tehnologiju. Evidentno je da je rije o
mekom ratu. Ova razina sua, jednostavno, nije normalna.
Mousavi nije prvi iranski dunosnik koji je optuio Zapad da koristi nove
tehnologije za manipuliranje vremenskim uvjetima. U svibnju 2011. iranski
predsjednik Mahmoud Ahmadinejad rekao je da Zapad koristi specijalnu
opremu kojom sprjeava da kini oblaci stignu do zemalja u regiji, ukljuujui
Iran. Pozivajui se na navodno pouzdana izvjea o klimi, Ahmadinejad je tada
optuio Europljane da koriste posebnu opremu kojom mogu izazvati prisilno
pranjenje kinih oblaka prije nego stignu do zemalja u regiji, ukljuujui i
538

N A P A D H A A R P O M N A JAPAN?

Iran. Ahmadinejad se pozvao na lanak jednog zapadnog politiara, kojeg

nije imenovao, u kojem se predviaju sue u podrujima od Turske i Irana
do istone Azije u iduih trideset godina. Cilj ove zavjere je, prema Ahmadinejadu, oslabiti Islamsku Republiku i sprijeiti njen ekonomski i znanst
veni razvoj, razoriti nacionalno jedinstvo, neovisnost, politiki establiment,
kulturu i meunarodni poloaj. Agencija AFP podsjea kako su sue u junim
podrujima Irana uestale posljednjih godina, a ova posljednja, najvea od
1964. godine, praena je i snanim pjeanim olujama koje su pogodile neko
liko gradova oteavi ivot vie od 37 milijuna ljudi, to je vie od polovice
iranskog stanovnitva. Sua je ve nanijela velike tete iranskoj proizvodnji
penice i ostalih poljoprivrednih proizvoda i potaknula proces irenja pustin
jskih podruja.

Sua na jugu Irana - uzrokovana HAARP-om ?

U vijesti je jo pisalo da je USAF (ameriko ratno zrakoplovstvo) jo 2005.

godine priopio da imaju sposobnost proizvodnje oborina, magle i oluja na
zemlji ili modificiranja vremenskih uvjeta te da je proizvodnja umjetnog
vremena dio integriranog sklopa novih tehnologija1'. List The Ecologist je u
prosincu 2007. objavio da je sustav HAARP u potpunosti operativan. Iako
nema dokaza da se koristi u vojne svrhe, dokumenti zranih snaga pokazuju
da je HAARP sastavni dio militarizacije svemira. List pie da amerika vojska
potie modifikacije u ionosferi koritenjem programa istraivanja visokih
539

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

frekvencija polarne svjetlosti, poznatijeg pod kraticom HAARP. Taj sustav,

koji se prema nekim autorima temelji na uenju Nikole Tesle o mogunosti
slanja eksplozivnih elektromagnetskih impulsa iz jednog centra na bilo koju
udaljenost, potpuno je operativan i u mnogoemu nadmauje postojee kon
vencionalne i strateke sustave naoruanja."
Portal Infowars navodi rijei biveg fiziara amerike mornarice Bena Livingstona da j e Pentagon koristio tehnike vremenskog ratovanj a ve u Vij etnamskom ratu. Kontrola uragana postala je nacionalnim prioritetom amerikih
vlada od 1960-tih. Oni su to mogli napraviti jo prije 40 godina. - napisao
je Paul Joseph Watson 2005. godine. Bivi ameriki ministar obrane William
Cohen na Konferenciji o terorizmu i oruju za masovno unitenje u travnju
1997. rekao je da se amerika vlada uputa u eko-terorizam putem kojeg
moe utjecati na klimu, izazivajui zemljotrese i erupcije vulkana pomou
elektromagnetskih valova.
Kad sam 12. kolovoza uo turu vijest da su dva jaka potresa pogodila
jug Irana, nisam mogao nego pomisliti: opet HAARP.

540

26. POGLAVLJE

ZAJAI MATRICU

vaki surfer, jedriliar ili skija zna - ne moe protiv vala, brda ili vjetra.
Ako eli postii maksimalni uinak ne preostaje ti drugo nego se pre
pustiti i svoju masu usmjeravati u skladu s okolnostima, izvlaei najbolje od
njih. U sluaju skijanja, koristi ono to nagib terena prua, tako da teren ne
skija tebe ve da ti skija njega. U protivnom postoji rizik da zavri na dnu
brda kao divovska gruda snijega.
Ako to znam ja, onda sigurno znaju i Iluminati. Nitko od nas, niti mi niti
oni niti netko trei, ne ivi u vakuumu, izoliran od kozmikog tkanja, struja
i ritmova. Pitanje jest kakvi su ti ritmovi? I moemo li to naslutiti o njima
iz zbivanja oko nas? S poznanicima i prijateljima (pa i s onima koje sam tek
sreo kad bi mi prili na ulici) nebrojeno sam puta raspravljao o prirodi urote
i logici koja stoji iza dogaaja oko nas. Tijekom par godina tako se i poela
kristalizirati slika nekog dubljeg sloja istine.
Jer istina i postoji samo u slojevima. U prvom sloju prie naih ivota
nema urote. Svijet je ba onakav kako smo nauili da jest, i sve tima, povijest,
biologija, kozmologija. Na drugom sloju stvari su ve drugaije. Iz te perspek
tive vidljivi su inae nevidljivi obrasci manipuliranja dogaajima radi stjecan
ja moi i upropatavanja ljudi ili bar zagoravanja njihovih ivota ratovima i
krizama. Njime se bave mnogi istraivai urote i Novog svjetskog poretka. Taj
sloj ba ne odie nekim optimizmom. No, ispod njega se nalazi trei sloj, iz
kojega stvari opet izgledaju drugaije, daleko bolje. Za nas, ne za njih.
541

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Pouan je fim Sluajni heroj s Dustinom Hoffmanom. U dva navrata likovi

u njemu upravo govore o slojevima istine. Istraivaka novinarka koja do
biva nagradu pred publikom ree luk, objanjavajui istraivako novinarstvo
i slojeve istine. Skinete jedan sloj istine, objanjava ona publici, ispod njega je
drugi sloj. I tako gulite sloj po sloj, u potrazi za istinom, za koju smatrate da
mora biti negdje u sredini. Ali, zapitala je sebe i publiku, to ako tamo, jednom
kad stignete, ne naete - nita? Ako nakon svih tih oguljenih slojeva luka,
doete do praznine u sredini?
Dustin Hoffman je u filmu bio daleko odreeniji i puno manje filozofski
nastrojen dok je na kraju svom sinu objanjavao svu zabunu koje je bio dio
tijekom filma i kako ne treba vjerovati niem na televiziji jer je sve drugaije
nego to se prikazuje. U tom izljevu ivotne mudrosti rekao je sinu da ne pos
toji istina nego samo slojevi sranja. Makne jedan sloj sranja, pojavi se drugi
sloj sranja. Makne i njega, ali samo zato da bi naletio na trei sloj sranja. I
tako sloj po sloj i na kraju, zakljuuje Dustin, izabere jedan od tih slojeva kao
svoju istinu i dalje ivi.
Briljantni pogled koji nas vraa na razmiljanja o slojevima zbivanja oko
nas. Stali smo tek kod treeg sloja percepcije i shvaanja svijeta, a iz njegove
perspektive sva ta silna manipulacija i zlokobne aktivnosti ne izgledaju toliko
neumitni. Chemtrailovi, mikroipiranje, financijska okupacija, ratovi, napa
di na biosferu...? Nastojanja da se uvede totalitarna drava hipnotiziranih,
siromanih, obespravljenih graana? Pih! I otkuda odjednom ta silna urba?
A to ako sve nabrojano nisu nastojanja da se uspostavi totalitarna vlast nad
ljudima nego da je se zadri?
Pa pogledajte kako je svijet - za Iluminate - prije bio savren. Recimo sred
nji vijek, kao drastini primjer: veina stanovnitva su siromani kmetovi,
izolirana siromana naselja puna su ljudi bez prava, ponekad vrlo ustraenih.
S razlogom. Ako nemaju sree, vojske u prolasku e ih spaliti i pobiti. Ako je
imaju, crnit e za feudalca, biti e izloeni maltretiranju njegovih vojnika ili
e pak enu na prvu branu no morati davati feudalcu da je konzumira, a
zimi e se pak smrzavati u svojim tronim nastambama. Nisu u mogunosti
komunicirati sa svijetom, a jedina globalna komunikacija kojoj su izloeni je
religija koja ih nedjeljom indoktrinira, iri strah, kao kerber motri one koji
pokuaju razmiljati i namee u umove svoju distorziranu sliku svijeta u ko
joj opravdava postojei diktatorski sustav. Vladajue krvne loze gospodari su
Europe (kasnije i svijeta) kroz kraljeve i pomno mijeanje plave krvi. Sve je
idealno - za Iluminate.

542

ZAJAI MATRICU

Nema nikakve sumnje da im se takav svijet sviao. Zato su ga takvim i

napravili. Nema sumnje niti u to da su ga odravali koliko god je bilo mogue.
Ali ipak, neto se dogaalo to ih je tjeralo na stalno djelovanje i prilagoavanje,
a tjera ih i danas. Kao da svijet ipak ima neku svoju unutarnju evoluciju koju
oni uporno hakiraju. Pa kad se poela razvijati filozofija ubacili su u nju ideje
poput Hobbesove poznate teze da je ovjek ovjeku vuk (i razvili liberal
izam, predatorski ekonomski sustav) ili Descartove mislim, dakle postojim".
To moda vrijedi za um, ali mi nismo um nego svijest pa je, prema tome, teza
potpuno pogrena. Doivljavam, dakle jesam, ili osjeam empatiju, dakle je
sam, to bi bilo puno tonije.
Pa onda su se poele razvijati geologija, antropologija, arheologija i slino,
pa su i njih hakirali fantazmagorijama poput Darwinove teorije evolucije, mita
0 ledenim dobima ili teza o spontanom nastanku prvih civilizacija prije pet
tisua godina. Sve kako bi sakrili pravu prolost koja bi razotkrila to se doista
zbiva. Potom su se pojavili demokracija i suvremeni svepovezujui mediji,
pa su i njih hakirali nainima djelovanja koja je Edward Bernays vrlo direk
tno opisao u svojoj Propagandi 1928. godine (vidi prvo poglavlje). Donositelji
istine i otkrivai pravih principa prirode, poput Viktora Schaubergera, Wilhelma Reicha, Nikole Tesle, Brune Groninga, kao i mnogi drugi genijalci u
tom su hakiranju svijeta nadrapali.
Ali ini se da ni Iluminati ni njihovi gospodari, iz koje god da dimen
zije stiu, ne mogu zaustaviti ritam promjena. Zato ga i pokuavaju zajaiti.
Primjerice, Amerikanci osjeaju da ele promjenu. Nema problema, dobit e
je - u vidu Obame Baracka. To je promjena, on je crnac, pa jo mlad, lijep
1 liberalan, nema veze to je pijun bez premca, a na amerikom prijestolju
konkurencija u poltronstvu i sluganstvu je ogromna. Usprkos svemu, danas,
kao nikad prije, sve vei broj ljudi u stanju je vidjeti iza platna na koji se pro
jicira slika stvarnosti i prepoznati mnoge trikove s Hrelia koji nam se stalno
prodaju. Zato se ljude sve jae izlae: masovnoj hipnozi kroz dezinformiranje
kroz medije; pokuava im se oslabiti modane funkcije i duhovna povezanost
s Izvorom kroz razne otrove (iva u cjepivima, fluorid u vodi i pastama za
zube, GMO-hrana, industrijski ubijena hrana, lijekovi, zapraivanje s neba
chemtrailovima. ..); programira im se um (neujna frekventna oruja, televiz
ija koja u umu stvara valove istih frekvencija kao i hipnoza, stvaranje okova
i nesigurnosti, subliminalne seksualne poruke i promocija seksualnosti svih
vrsta s ciljem naruavanja ravnotee prve akre da bi se stvorila pospanost, bezvoljnost i prijemivost za manipulaciju); nameu se mnoga netona uvjerenja,
oblikovana tako da mi onda pomou njih sami oblikujemo svijet ba po mjeri
543

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

Iluminata. Jer Iluminati znaju snagu svijesti i u kojoj mjeri uvjerenja oblikuju
fiziki svijet. Zato u svojim glavnim medijima ismijavaju dostignua utjecaja
uma na materiju, spomen uroka i magije kao i svaku naznaku o postojanju
jedne sofisticirane tehnologije koja se temelji na sprezi usredotoene namjere
i uvjerenja s pravom prirodom svijeta tj. onog to su mnogi nazvali Izvornim
poljem.
U najnovije vrijeme povremeno se provlai i promidba o mikroipovima,
koje bi ti deki svakako htjeli uvaliti ljudima u tijelo, ne samo da bi znali gdje
su i to rade u svakom trenutku, ve prije zato da mogu daljinski utjecati na
kemijsku ravnoteu u organizmu i time na raspoloenje i stanje ljudi. Vjero
jatno da bi se jo jae spustio zastor izmeu nas i ivotne sile svemira i pravog
znanja.
No, ne mogu se ne zapitati nisu li nas odavno mikroipirali, pa je i to sad
poelo sve slabije raditi? Jer svi mi, prema modelu neuroznanstvenika Pau
la D. MacLeana, usred mozga imamo ono to se slubeno zove R-komplex
(Reptilian Complex), tzv. gmazovski mozak. To je navodno evolucijski ostatak
naeg razvoja od jednostaninih organizama do ljudi. Od svega to smo proli
u razvoju navodno smo poneto zadrali, a na tom evolucijskom putu su se
nali i gmazovi, pa otuda i gmazovski mozak.
Krenimo od vjerojatne postavke da se nikakva evolucija nalik darvinistikoj
nikad nije zbila na Zemlji. Stoga emo se prikloniti tezi koja bolje odgov
ara na probleme darvinizma (kao to su neumanjiva sloenost sustava, jer
je nemogue da sluajnim mutacijama i postupno nastanu sustavi koji funk
cioniraju iskljuivo kao sloena cjelina, ili pak fosilni zapis koji prikazuje
nepromjenljivost vrsta i njihova nagla izumiranja i nastanke novih vrsta). To
je teza o genetskom inenjeringu kojim su dananji ljudi oblikovani (a moda
je proveden i na Zemlji kao cjelini). O njemu dosta detaljno i slikovito pie
na sumerskim glinenim ploicama, a i iznenadna pojava Homo Sapiensa na
Zemlji takoer se uklapa u taj koncept.
Ako smo oblikovani prema neijoj elji, moda su nam u nekom trenut
ku ugradili i bioloki mikroip u vidu R-kompleksa. Naime, taj gmazovs
ki mozak odgovaran je za sve nae tipino gmazovske reakcije kojima na
ljudski svijet obiluje (iako ne bi trebao): teritorijalnost, hijerarhija, strah radi
preivljavanja, posljedina agresivnost, hladnokrvno i beutno ponaanje,
nagli izljeve bijesa, elja za dominacijom, sklonost ritualima... Kad malo
razmislim, sve navedeno je zapravo dobar opis prirode korporacija koja je
potpuno suprotstavljena ljudskoj prirodi. U svojoj Pulitzerom nagraenoj kn
jizi The Dragons o f Eden (Zmajevi iz Raja) Carl Sagan spekulira o gmazovskom
544

ZA JAI MATRICU

podrijetlu ljudi i o tajanstvenim skokovima u evoluciji mozga koji se mogu

nai u fosilnim zapisima. On pie da je evolucija sisavaca, a posebno ljudi,
bila ostvarena vrlo brzo, u velikoj eksploziji evolucije mozga, a to dokazuje
injenica da se kamena orua ne pojavljuju postupno, nego ,,u ogromnim
koliinama i sva odjednom1'. Sagan je u knjizi zakljuio da nema naina da
se ovo objasni osim ako Australopitheci nisu imali obrazovne institucije11 u
pouavanju izrade alata. Istaknuo je i to da se u jezgri ljudskog mozga nalazi
trag nae gmazovske prolosti, dio mozga zvan R-kompleks koji obavlja dinosaurove funkcije: agresivno ponaanje, teritorijalnost, rituale te uspostavl
janje drutvenih hijerarhija. Ti se podaci mogu i drugaije tumaiti.
Ako danas opet postoji silna tenja k mikroipiranju ljudi mora da smatraju
da je vrag odnio alu. Na pretpostavljeni bioloki ip, taj R-kompleks, moda
vie ne radi tako dobro. Valovi podvodnih promjena su preveliki. Moda je
to ono o emu govore stari kalendari, poput majanskog koji, prema nekim
interpretacijama, tvrde da postoje razne faze promjena svijesti u evoluciji svi
jeta, ije su poetke i krajeve mapirali svojim udnim brojanjima vremena
koja se proteu preko milenija. Moda i astrologija nudi naznake unutranjih
ritmova i promjena svemira koje su na neki nain vezane uz svijest.
Iz te perspektive zbivanja oko nas sve mi vie nalikuju sljedeoj slici: Pos
toji velika rijeka u ijem se tijeku zbivaju priroene joj promjene i ritmovi
koji se, naravno, odraavaju na njen cijeli tijek. To je na djeli svemira. Na
jednom mjestu usred te rijeke netko je stavio veliki kamen kako bi jedno malo
podruje vode iza tog kamena zatitio od utjecaja ostatka rijenog tijeka. Iza
tog kamena mi ivotarimo, odsjeeni od glavne bujice i nesvjesni nje. Ali s
vremenom tijek postaje sve jai, a utjecaj tog jaanja sve se vie osjea i u
maloj zavjetrini iza stijene. Nije ga mogue ukloniti. Ali je mogue manipu
lirati tim probojima i kanalizirati ih, to jest oblikovati i usmjeravati u smjeru
u kojem se njihovu silinu moe drati po kontrolom. Bar neko vrijeme i uz
ulaganje sve veeg truda.
Optimistina je ta slika koju nudi sloj kojega sam za ovu priliku numerirao
kao trei, jer bujica e i dalje nezaustavljivo bujati. Zato moemo oekivati
jo uurbanija i paninija djelovanja. Svijet koji su Iluminati stvorili za svoje
potrebe i u skladu sa svojom prirodom se raspada, iako to u ovom trenutku
nije vidljivo, osim upravo u intenzitetu i opsegu njihovih aktivnosti.
Je li mogue da je sve ovo to sam napisao (a to je, zbog prirode prob
lema, vie proizvod slutnje, indicija i povezivanja odreenih podataka nego
vrstih dokaza) istina? Mogue. A ako se ne slaete, sjetite se onoga to je
rekao Dustin HofFman - i elim vam sreu u nekom vaem sloju sranja.
545

27. POGLAVLJE

ISKUSTVO AYAHUASCE

njigu u zavriti temom koja naizgled nema veze ni sa ime dosada nave
denim. A opet, na nekoliko razina je pouna ba u vezi svega navedenog.
Jeste li uli za napitak ili biljku imenom ayahuasca? Neki da, neki ne. Sve je
samo stvar tajminga, nita drugo. Za one koji nisu, evo nekoliko opih po
dataka iz izvora kod kojeg sam i ja prvi put uo za taj pojam, a to je vicarski
antropolog Jeremy Narby:
Ayahuasca je sloena mjeavina biljaka koju starosjedioci Amazone
pripremaju ve vrlo dugo i smatraju najvanijom stavkom svoga znan
ja. Smatraju to jedn ako vanim kao to su nama mikroskopi u biologiji.
Kemijski sastav ayahuasce je zagonetka, budui da je potrebna kom bi
nacija dviju biljaka. Jedna je grm psychotria viridis. Listovi toga grma
sadre molekule bogate halucinogenom tvari N, N-dimetil triptaminom
koji takoer proizvodi i ljudski mozak, odnosno sredinji ivani sustav
sisavca. No, ta halucinogena molekula nije aktivna kada se uzima oralno.
Drugim rijeima, skuhate li aj od toga lia i popijete ga, nee se nita
dogoditi. To je zato to u probavnom traktu imate enzim monoaminooksidazu koja e zaustaviti djelovanje. Stoga listove te biljke mijeaju s vi
nom koje sadri nekoliko sastojaka koji onesposobljavaju monoaminooksidazu. To halucinogenim molekulama omoguava prolaz kroz probavni

547

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

trakt i ulazak u krvotok sve do mozga. Kako su doli do tako sofisticirane

kombinacije, kada uzmemo u obzir da na podruju Amazone ima osam
deset tisua biljaka, ostaje zagonetka. To znai d a je ansa 1 naprema 6,4
milijarde.
Kada ih upitate kako su doli do recepta za ayahuascu, rekao je Jeremy
Narby, odgovaraju vam kako su njihovi amani u prolosti upotrebljavali neke
druge biljke i u svojim su vizijama nauili to je potrebno za ayahuascu.
Narby je stalno ispitivao stanovnike Amazone odakle im tako sofisticira
no znanje o biljkama, a oni su mu stalno odgovarali da amani uzimaju aya
huascu. Jedan mu je ovjek za vrijeme razgovora jedne veeri konano rekao:
Ako elite saznati odgovor na to pitanje, brate Jeremy, morate popiti aya
huascu.. Taj napitak je nazvao umskom televizijom. Narbyju je to zvualo
pomalo smijeno, ali ovjek se nije smijao. Uskoro je Narby i sam shvatio da
se pomou ayahuasce mogu gledati slike i nauiti neke stvari. Kao da vam se
u mozgu upali unutarnji televizijski ekran - rekao je - koji vam omoguava
da vidite razliite izrazito suvisle, jasne, intenzivne slike s mnogo informacija
koje vam pokazuju svakojake stvari.11 Ponekad su ti susreti u promijenjenim
stanjima svijesti zastraujua iskustva.
Sto se tie iskustva koje e na ovom mjestu biti predstavljeno, zanimljivo
je saznati da na seansama ayahuasce i drugih biljaka za poticanje promijen
jenih stanja svijesti sudjeluju ljudi iz razliitih krugova drutva koje ne biste
oekivali na takvim mjestima. Osobno sam bio iznenaen kad sam saznao
za lijenike, odvjetnike pa ak i profesore s medicinskog fakulteta kako ko
riste biljke za iscjeljenje ili dobivanje nekih odgovora ili stjecanje iskustava.
Naravno, njihovi studenti nikad od njih nee uti nita o tome, to jo jednom
pokazuje u kako shizofrenom svijetu ivimo.
Bio sam fasciniran Narbyjevom knjigom Kozmika zmija: Podrijetlo znan
ja i DNK koje je ayahuasca sredinji lik. Kad mi se ukazala prilika da i sam
doivim iskustvo nisam joj mogao odoljeti, iako je cijelo vrijeme dogovora
ishod bio potpuno neizvjestan. Na kraju sam pustio stvarima neka idu svojim
tijekom. Ako se treba dogoditi, dogodit e se. ovjek na kraju stigne tamo
gdje treba stii. Na kraju, sve se sretno poklopilo i tako sam se u rujnu 2010.
naao na dvodnevnoj seansi ayahuasce, poprilino mistinom ritualu u kojem
je sudjelovalo petnaestak ljudi, a vodio ga je jedan mladi brazilski aman uz
pomo svoje djevojke koja se takoer bavi slinim djelatnostima. Iskustva
ayahuasce za svakoga su drugaija i svaki put drugaija. Junoamerikanci je

548

ISKUSTVO AYAHUASCE

zovu iscjeliteljicom, pa ponekad osoba nema nikakve posebne vizije ve je

ayahuasca iscjeljuje na raznim razinama.
Bio sam malo nervozan jer sam iz literature znao da uzimanje ayahuasce
nije ugodno iskustvo, a prisutno je i povraanje pa sam objanjavao prijatelju
da m ije, ako elim povraati, jednostavnije i jeftinije kupiti litru nekog kiselia
u duanu za deset kuna. No, duanski kiseli ipak ne stvara vizije (moda na
kon dugogodinje konzumacije, u vidu bijelih mieva). S obzirom na to kakve
igre na um igra s naom percepcijom svijeta, i koliko je velikih fronti otvore
no upravo tamo, u naem umu, ispriat u neke zanimljive i poune detalje iz
vizija koje sam imao (stavio sam rije u navodnike jer vie nisam siguran da
ovo to vidim oko sebe zapravo nisu vizije, a da je ona prava stvarnost).
Pretpostavljam da su moja iskustva bila rezultat moje namjere. Prije ispijan
ja ayahuasce svatko od nas naglas je ayahuasci i svima ostalima rekao zato je
tu i to eli od ayahuasce, a poslije smo tu elju, uvukavi dim junoamerikog
duhana u grlo, ispuhali u sam napitak ayahuascu. Razni ljudi su htjeli razne
stvari: netko je elio ozdraviti, drugi rijeiti se ovisnosti, trea osoba je rekla
da je zaglavila u ivotu i ne zna kuda dalje, etvrta da ju zanima tko je zapravo,
peti ovjek je rekao da je tu iz znatielje, samo zato jer je uo za to pa bi htio
vidjeti kako to radi... Ja sam namjeru koju sam imao sroio ovako: doao
sam tamo da bih, ako je mogue, skinuo naoale ove stvarnosti i vidio pravu
stvarnost koja lei iza svih stvari.
Moram odmah rei, ayahuasca mi je ispunila elju, i to vrlo dramatino,
kako ona to ve radi, i na emu sam joj ja, a i svi koji su bili prisutni, duboko
zahvalni. Za poetak, bitno je objasniti kako ayahuasca komunicira. Rijeima?
Ne. One su rezervirane za ljude, da im ometaju meusobno razumijevanje.
Slikama? Iako imaju svojih prednosti, to je ipak jo uvijek preprimitivan nain
komunikacije. Mislima? Ispostavilo mi se da je i taj vid komunikacije (koji je
nama u veini sluajeva nedohvatljiv) prebanalan za duhove prirode i za sus
ret s matricom svemira i ivota.
Danas mi je jasno da postoji samo jedan pravi nain da ovjek ita shvati
- iskustvo. Sve drugo je rekla kazala, second-hand shop, prie iz druge ruke.
Jedino je iskustvo ono to donosi pravo razumijevanje. I zato mi se sad ini
potpuno loginim ono to bi mi se prije inilo nezamislivim, a to je da aya
huasca, kad komunicira sobom, to ini kroz iskustvo. Sve to saznaje zapravo
doivi u viziji. Te vizije nisu kao snovi - one su potpuno stvarne, ak stvarnije
od ovog svijeta koji je u ovom trenutku oko nas, a koji mi se pak otkrio kao
tek tanka opna nategnuta preko prave, duboke, mistine stvarnosti koje smo
svi dio ak i kad to ne znamo.
549

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

Iskustvo ayahuasce nije uope ugodno, ali u isto vrijeme je nekako

fenomenalno. Ne znam kako bih to drugaije mogao rei. Ljudima bude zlo,
povraanje je normalna stvar, a ako su uzeli ayahuascu koja ima jak istilaki
moment, onda e ujutro biti i proljeva i svega, ali nakon sveg tog ienja
ovjek se svejedno odlino osjea, proieno i nekako oplemenjeno, ak i ako
je sav zbunjen ili iscrpljen.
Nakon to sam popio dozu ayahuasce, legao sam na vreu za spavanje i
ekao jer je poeljno da ayahuasca ne izae iz eluca bar 45 minuta. I tada je
poelo. Prvo kao kaleidoskop boja ispred mojih oiju i nevjerojatni zvukovi
u koje se pretvarala amanska glazba koju smo sluali. Nakon 45 minuta ve
mi se jako vrtjelo, ali sam, na amanov znak da je vrijeme za drugu dozu ako
netko eli, ipak odbauljao po jo jednu dozu ayahuasce, odluan da odem do
kraja. Neu priati sve detalje iskustva jer je bilo dosta toga vezanog uz moj
ivot, bliske ljude i slino. Ispriat u one detalje kojih se i sada vrlo ivopisno
sjeam, a koji su vezani uz moje pitanje ayahuasci: kako izgleda svijet bez
naoala koje ga dekodiraju u ovu nau stvarnost.
Nakon to sam popio drugu au ayahuasce postalo mi je uasno zlo i
istrao sam van, na travnjak ispred kue, u no, uvjeren da u povraati (to je,
naime, bilo ono ega me cijelo vrijeme bilo strah, jer se, komotan kakav ve
jesam, ne volim izlagati niti najmanjim neugodnostima). Apsurd je to to mi
je sad bilo tako zlo da sam htio povraati i kleao sam vani, u noi, na travi,
ali nisam mogao. U jednom trenutku rekao sam ayahuasci da sam shvatio da
nije najstranije povraati nego je stranije od toga kad bi htio povraati, a ne
moe. Mogu li sad ii unutra? Ako hoe da povratim, daj to sad napravi, ako
ne, idem natrag. OK? - rekao sam joj. Izgleda da je to bilo dovoljno, taj dio je
proao. Ali ne prije nego to sam doivio drugi zastraujui moment - kad se
cijeli svijet izbrisao pred mojim otvorenim oima. Krivo sam rekao - izbrisao
se u mojim otvorenim oima.
Zamislite da na raunalu igrate igru s 3D raunalnom grafikom, dakle is
pred vas je neto to simulira trodimenzionalni prostor. I odjednom se ekran
odozdol poe zacrnjivati i brisati sliku. To zacrnjivanje je plono, ali brie 3D
sliku. Tako se u mojim otvorenim oima slika poela zacrnjivati odozdol i
iznutra, sve dok nije nestala. Koliko god da sam bio zapanjen, shvatio sam da
mi je ayahuasca davala iskustvo onoga to sam znao intelektom, i to danas i
nije nepoznata stvar - da se cjelokupna slika svijeta za koji mislimo da se nal
azi tamo vani, izvan nas, zapravo nalazi samo u naoj glavi, da mi zapravo ne
znamo kako ono vani izvan nas izgleda, jer vidimo samo 3D sliku koju je na
mozak sloio na temelju odreenih programa i izbora odreenih elektrinih
550

ISKUSTVO AYAHUASCE

impulsa koji su mu stigli iz naih osjetila. To vani zapravo ne moemo ni

pojmiti uskim rasponom koji obuhvaaju naa osjetila, a moe se rei da
zapravo i ne postoji na nain kako se nama ini.
Teoretski sam sve to znao, ali sad sam prvi put to doivio. Bio je to nevje
rojatni trenutak, kad se svijet poeo brisati u mojoj glavi, ispred (iza?) mojih
oiju, iznutra. Naravno, ne moe ga se vjerodostojno opisati rijeima, kao to
nekome ne moete rijeima opisati doivljaj vatre ako ga nije sam iskusio. Ali
rijei su trenutno najbolje to imamo. U tom trenutku prvi sam put osjetio
ogromno strahopotovanje prema ayahuasci i shvatio kako mone sile postoje
izvan granica nae percepcije, sile koje su u stanju izbrisati cijeli svijet kad bi
to htjele, jer su u stanju sa svakim pojedinano komunicirati, znaju ba sve o
svakome, vie nego to on sam zna, a u stanju su, kao to mi je pokazano, i
izbrisati sve te programe i slike iz naih mozgova, jedinog mjesto gdje svijet
postoji. Tad sam prvi put bio zapanjen moi ayahuasce jer dotad nisam imao
nikakvu pravu predodbu. Uvidio sam koliko su moni duhovi prirode oko
nas, da se tako nespretno izrazim.
Nakon to je zacrnjenjem obrisana slika svijeta oko mene - kojeg sam
potom uzalud pokuavao vidjeti i fokusirati, ali samo sam ponekad naslutio
siluetu nonog pejzaa - na mom mentalnom ekranu poele su se pojavlji
vati svakojake slike, a cijelo vrijeme je s lijeve ili desne strane u kadar ulazio
komadi tijela neke ogromne, divovske zelene zmije koja se uvijala. Recimo
da je mogla biti iroka desetke metara i visoka stotine. Vidio sam povremeno
samo mali djeli tog zastraujueg ogromnog tijela. Kasnije sam se pitao je li
to kozmika zmija o kojoj je pisao Narby, ili je to prikaz zelene lijane ayahu
asce ili je to pak lanac DNA, u sluaju ako se moja svijest spustila na temeljnu
razinu stvarnosti, ili je to pak majka duhana koju su amani i antropolozi s
iskustvom ayahuasce opisivali kao zastraujui entitet u obliku zmije. Stvarno
ne znam, nit u ikad znati.
Bilo mi je uasno zlo, noge su mi otkazivale, oi su mi otkazivale, centar
za ravnoteu mi je otkazivao, pa sam na kraju u obliku fetusa legao na travu,
a potom se poleuke ispruio. Shvatio sam kako je to ugodno, doivio sam
mekou trave i tla kao nikad prije. Kasnije sam se nekako ustao i obavio onaj
razgovor s ayahuascom koji sam ve spomenuo, kad sam joj rekao da sam sh
vatio pouku i da sad idem unutra, a ako eli da povraam, da to napravi sad,
pa da se vratim natrag.
U jednom trenutku, kad sam se ve vratio u kuu i legao na svoju vreu,
odjednom sam vidio kako se udaljavam od ovog svijeta. Kad sam se dovoljno
udaljio, prikazan mi je kao nekakve male kuice od lego-kocki na nekoj ploi
551

DEKI, ODJEBITE U SKO KO V IM A

u daljini i dubini, lijevo ispod mene. Odlazio sam jo dalje/vie, a svijet je

postao neki mali kvadratni komadi papira u daljini, duboko dolje. Iznad i
ispod njega prostirao se nepregledni prostor i shvatio sam da sam izaao iz
matrice naeg svijeta, a da je ona ba to, tek jedna tanka ploha, zamislimo
je kao komadi papira formata A4 u odnosu na neboder od pedeset katova.
Naravno, u ovom sluaju rije je o svemiru koji nema granica niti u jednom
smjeru, a kamoli da je ogranien na pedeset katova.
Ubrzo sam se naao ispred NJE - kozmike matrice, ili kozmike svijesti,
ili - kako mi je najprikladnije zvati je i kako mi je dolo samo od sebe - Ve
like majke. To je bio prizor! No, prvo elim rei da je potpuno jasno da je to
slika koju je u mojem mozgu stvorila ayahuasca, to nije pravi prizor Velike
majke ili kozmike svijesti jer ta stvarnost daleko nadilazi bilo to to moemo
pojmiti osjetilima. Ona jednostavno imaju premali frekventni opseg, zapravo
infinitezimalno mali u odnosu na sveukupnu stvarnost, a i iskustvo osjetila je
preusko. To su stvari koji inae moemo samo osjeati u vidu neke intuicije.
No, tumaim sebi da se ayahuasca pomou mog mozga potrudila stvoriti najgrandiozniju moguu sliku koja je u mojem sluaju izgledala ovako:
Zamislite zid od zlatnih niti, kratkih, dugih, lelujavih. Kroz sve te zlatne
niti vrte se kaleidoskopi u raznim bojama i svira boanstvena glazba. Ja stojim
u zraku pred tim zidom na nekom neodreenom prostoru (nema nikakve
podloge pod mojim nogama) i pogledam lijevo, a on se prua u beskonanost.
Pogledam desno - isto tako. Pogledam prema dolje, on ide beskonano u dubi
nu. Pogledam prema gore - nema mu kraja. Zapanjujue, zastraujue ogrom
no, i predivno u isto vrijeme. Taj zid je, uz sve navedeno, jo i beskonano
dubok.
I nekako mi se inilo kao da u njemu povremeno nasluujem neki enski lik
u obliku fetusa, vie spoznajom nego kao sliku. Naravno, ta kozmika svijest
nema spola, ali ako je ve moram nekako zvati, onda je pravi naziv: Velika
majka. Jednostavno, Bog je enskog roda, ne znam zato. Imao sam priliku
iskusiti i kako razmilja/osjea ta kozmika svijest, ta Velika majka koje smo
svi dio. Ona jednostavno na svoj spori, lelujavi nain osjea apsolutnu ljubav
za sve i svakoga, ona je to i nita drugo. Moete biti pedofil, Hitler ili svetac,
ona e vas svejedno primiti sa svom ljubavlju, bez ikakvog osuivanja i propi
tivanja, jer su za nju to sve sitnice.
Ali njenu ljubav ne treba mijeati s ljudskom, tu je klju. Jer Velika majka
ne poznaje strah. Kad dijete padne s bicikla mama esto put potri prema
njemu i, zbog ljubavi, ali i zbog straha da mu se neto nije dogodilo. Kod
Velike majke toga nema. Osim to ne poznaje strah, i osim to je ona sve to
552

ISKUSTVO AYAHUASCE

postoji, jo uz to ona zna da se nikome nita ne moe dogoditi. Evo kakvo mi

je ayahuasca dala iskustvo o rezoniranju Velike majke ili kozmike matrice ili
svijesti. Ona stvari vidi ovako: svakom od nas dala je sve alate (pritom misli na
nau sposobnost da stvaramo svjetove) i dala nam je cijeli svemir za igralite.
Sto nam jo vie moe dati? Evo vam svi alati i cijeli svemir za igralite, djeco.
Igrajte se. I mi to i radimo, cijelo vrijeme.
U tom sam trenutku shvatio nesporazum i neznanje koje lei u svim onim
situacijama kad ljudi neto mole boga, a on ih kao ne uje, pa ga se oni odriu
i slino. Iz perspektive Velike majke te stvari izgledaju potpuno drugaije. To
je sve tek naa igra koju smo sami odabrali i koju moemo mijenjati po volji.
Mi smo taj bog, djeli iste beskrajne svijesti, svijet u kojem ivimo je tek na
vlastiti privid, a sve to nam se zbiva na je izbor. Zato da nama ili bilo kome
drugome kvari igru? Ona za sve nas, od Pola Pota do onog siromaha u Africi,
ni nema drugo nego beskrajnu ljubav koju je i pokazala time to nam je dala
sve alate i cijeli svemir za igralite. Velika majka pliva u toj svojoj ljubavi, u
nekom svom sporom lelujavom ritmu, nama nepojmljivom. Tko zna to radi i
0 emu kontemplira to divovsko bie, ta beskrajna svijest izvan svih osjetilnih
mogunosti nae spoznaje?
Sad kad razmiljam, ini mi se vjerojatnim da u isto vrijeme proivljava
iskustva svih nas s onog tankog komadia papira izgubljenog u beskraju, kao
1 svih drugih slinih svjetova, na slian nain kao to mi moemo osjeati
svaki komadi nae koe kad bismo se usredotoili. I da zna sve o svima, za
nju nema nikakvih tajni. Jer sve je ona. Svatko od nas je tek mali mikroskop,
suelje prema 4D hologramu u kojem se odvija igra naeg svijeta. Shvatio sam
u tom trenutku da je David Icke bio u pravu kad je prenio misao beskrajna
ljubav jedina je istina, sve ostalo je iluzija". Doista je tako. Uostalom, on je tu
reenicu i uo uzevi ayahuascu, dakle dobio ju je iz istog izvora.
Sjeam se da sam pomislio, dok sam stajao pred tim grandioznim pri
zorom punim boja, oblika i zvukova, tim beskrajnim zidom od zlatnih niti,
kako mi sad vie nitko ne moe prodavati prie, ni sveenici ni rabini, jer
ja sam bio tamo i vidio svojim oima i doivio djeli toga kako Velika ma
jka razmilja. Tri dana nakon iskustva s ayahuascom bio sam na sprovodu i
sluao sveenika kako pria one uobiajene prie : ,,U ono vrijeme ree Isus
svojim uenicima..... oslobodi grijeha ovog naeg brata.... Isus je put, samo
kroz njega stie se u kraljevstvo boje. Nisam ni prije vjerovao u sve to, to sve
smatram izmiljenim priicama bez pravog uporita u povijesti, ali sad sam
prvi put doista uvidio svu besmislenost religijskih pria. Jo mi je svjee bilo
iskustvo kako rezonira Velika majka, pa mi je dolo da se naglas nasmijem na
553

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

sve ove prie o grijehu i odlasku kroz Isusa do boga itd., sve su mi se pokazale
tako pogrenima i ispraznima. Ali neka ih. Ayahuasca mi je pokazala kako Ve
lika majka razmilja - dala nam je sve alate i cijeli svemir kao igralite. Pa, ig
rajmo se, ivjeli Isus, Buda i Krina i svi ostali, makar nikad nisu ni postojali.
U nekim trenutcima sam, leei na vrei, buncao i vrtio glavom lijevodesno, stenjao i plakao pa su me poslije pitali zato. Ali to je bilo neko udno
plakanje, od zadivljenosti uglavnom, ili barem taknutosti, u isto vrijeme moja
su iskustva bila grandiozna do granice da budu zastraujua, a ujedno su bila
nekako predivna. U jednom trenutku je aman doao do mene jer je vidio da
se neto zbiva sa mnom i da sam sav nemiran. Kad sam otvorio oi sjeam se
da sam vidio njegovo lice i ruku kao da dopiru do mene kroz zid od izmaglice,
iz drugog svijeta. Rekao sam mu polako, kako sam ve jedino mogao, jedva
skupivi ono malo moi nad svojim mislima i tijelom: This is not a joke.
You knew it all the time". On se nasmijeio i stavio mi je ruku na elo, a ja
sam vidio njegovu pravu prirodu. On vie nije bio mladi nego iskusni starac
makolikog, gipkog i miiavog tijela. You see the truth now, apnuo mi je i
podigao kaiprst: We are all one. Kako sam sav bio u nekom bunilu, drao
mi je jo malo ruku na elu. Kad sam se malo smirio rekao mi je: Im watch
ing you prije nego se udaljio. Povremeno sam kasnije dizao glavu i svaki
put kad bih ga pogledao znao sam da me gleda svojim unutranjim okom. U
jednom trenutku sam ak poeo neto intenzivno razmiljati o njemu, a kad
sam otvorio oi on je uao ispred mene. Telepatija, pomislih. Uostalom, on
je isto uzeo ayahuascu. Pokuao sam mu rei neto vano o svojoj spoznaji, ali
jedva sam oblikovao rije.
Nije me razumio, pa se nagnuo uhom i rekao da ponovim. Pa sam pon
ovio. Bilo je to neobino, to je uloio toliko napora da uje to imam za rei.
I ne samo to - u jednom trenutku je on neto govorio, ali ja nisam mogao
razabrati rijei iako sam sve dobro uo. Koliko god sam se napinjao, one su
mi zvuale kao ouuuaaaiiijjaaaaooouu, ali svejedno sam razumio poruku. Sh
vatio sam da nae rijei nose poruke i misli ne samo na razini oblikovanja
zvukova koji ine rijei. Jednostavno sam shvatio to je govorio, a da nisam
mogao razabrati rijei.
Ayahuasquero je inae ime za amana koji priprema i konzumira ayahuascu
i vodi druge kroz to. To spominjem jer se u jednoj od mojih Vizija-iskustava
pojavila jasna slika po emu je ayahuasquero to to je ili po emu je bilo tko
slian ba to. U isto vrijeme sam uvidio da je to uroeno stanje svih ljudi, da
se svi raamo s alatom da budemo isti takvi.

554

ISKUSTVO AYAHUASCE

Probat u opisati tu svoju sliku, to je uvijek teko jer je stigla kao iskustvo.
U jednom sam trenutku dobio iskustvo kako ayahuasquero gleda na svijet, a to
je: istovremeno s dvije razine. Na jednoj razini vidi plono ovaj na uobiajeni
svijet, ljude s manama i vrlinama, ali u isto vrijeme vidi ih i iz neke gornje
kozmike razine. Dakle, njihove mane vidi kao izraze njihovih problema ili
njihova neznanja, bolje rei - privremene amnezije. Kao tek igru. To je per
spektiva potpunog razumijevanja iz koje se ni na koga ne moe ljutiti jer ga
potpuno razumije i moe se uivjeti u njegovu situaciju.
Kljuna stvar jest upravo to postojanje ovjeka na obje razine istovremeno:
na jednoj ( ovozemaljskoj), koja je potrebna da bi ovjek mogao komunici
rati sa svijetom, blebetati s drugima o ovome ili onome, smijati se ili ljutiti,
drugim rijeima biti dio svijeta. No, takoer, on moe vidjeti u ljude i ra
zumjeti ih s te druge, kozmike razine. Situacija koju sam doivio slikovito
je izgledala. Zamislimo jedan kat na kojem je velika dvorana puna ljudi kroz
koje hoda, zaobilazi ih, sudara se. Uurbana lica, netko nekoga opsuje ili
ti nekog opsuje ako te sluajno gurne. U isto vrijeme nekim drugim okom ti
sve gleda i s gornjeg kata pa vidi cijelu panoramu, vidi tko kuda ide i kako
nekoga izbjei, koliko jo ima puta, zato ljudi rade to to rade, itava guva
izgleda ti kao veliki ples estica, koji je daleko vaniji od estica samih...
Moda je to ono to zovu prosvijetljenou, ali ako i nije to, onda mudrost
svakako jest. I to je najljepe od svega, svi smo roeni s alatom da budemo
takvi. Taj alat zove se: empatija.
I to je sve.
Empatija - sposobnost uivljavanja u tua stanja, probleme ili emocije. To
je alat koji svakom od nas omoguava da promatramo svijet istovremeno s
dvije razine - ljudske i kozmike. (Mada u mojoj viziji to nije izgledalo tako
dramatino, dapae, bila je to svakodnevna stvar, kao da je rije o dva kata u
jednoj zgradi.) Ali ne treba empatiju krivo shvatiti, kao to sam ja, sad uviam,
uvijek inio. Shvatio sam da sam esto namjerno iskljuivao empatiju u stra
hu od obveza koje bi mi ona mogla stvoriti. Ako vidim siromanog djeaka,
moram li skinuti koulju i dati mu je? Ako itam o gladi u Africi, moram li se
smjesta prijaviti u neki humanitarni konvoj? Ako vidim bolesnog ovjeka u
bolnici, moram li sve ostaviti i otii pruati mu utjehu?
Ali ne elim to sve raditi, postoje neke druge svari koje bih htio raditi. I
tada kao da sam nastojao iskljuiti empatiju, jer sam imao osjeaj da bih svaki
put kad osjetim empatiju morao neto i poduzeti po tom pitanju. Uope ne,
shvatio sam na ayahuasci.

555

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

Novost je (bar za mene): empatija nuno ne stvara obvezu. Osim ako to

eli. Moda nije na meni da mijenjam svijet (to jest, ovaj privid od svijeta),
da idem od ovjeka do ovjeka i pomaem svakome koga sretnem, jer svatko
se od nas igra na kozmikom igralitu, svakome je igralite cijeli svemir i ima
sve alate da ga stvara po volji. Uostalom, svatko ima svoju vlastitu sudbinu.
Na nama je samo da suosjeamo, da se uivljavamo i da se moemo uivjeti u
druge, i to je sve. Nita vie i nita manje od toga. Zapravo, doista jednostavno.
Pod ayahuascom sam uvidio nesalomljivu logiku svega toga.
Dok sam gledao i doivljavao te slike i dok sam uviao da je empatija klju
i da smo svi roeni s tim kljuem, odjednom sam shvatio i da je to sve stvar
tajminga. Kao prvo, svi smo s time roeni, ali pravu bit su neki shvatili prije
mene, ja sam to doivio sada, a neki e poslije mene. Tu nema pametnijih i
glupljih, mudrih ili manje mudrih, svi smo jednako mudri, samo je stvar vre
mena kad emo se tog prisjetiti. To je kao na faksu - netko diplomira godinu
dana ranije, netko godinu dana kasnije, ali sve te diplome na kraju jednako
vrijede. Svi smo beskrajna svijest.
Vidio sam i sliku sjevernoamerikog Indijanca-amana koji s onim pomalo
odsutnim, kao zamagljenim pogledom gleda negdje u daljinu i pjeva neku in
dijansku pjesmu koja odjekuje nad umama, gorama i rijekama, negdje u vri
jeme kad su bijeli kolonizatori ve unitavali i prisvajali kontinent na kojem
ivi njegov narod. Uvidio sam da on vidi svijet istovremeno s dvije razine o
kojima sam pisao i otuda stie njegov mir i fatalizam koji nikako ne znai da
ga na naoj razini nisu pogaale stvari koje su se dogaale njegovim sunaro
dnjacima.
Ayahuasca je preda mnom odvrtila i razne stvari vezane uz moj ivot. Jed
no od najfascinantnijih iskustava bila je prilika da vidim sebe kroz oi drugih
iz moje okoline. Recimo, odjednom kao da sam se naao unutar svoje djece
i promatrao sebe kroz njihove oi. Kao da sam bio oni i gledao sebe kako
ulazim u sobu i neto priam. Ali nisam samo gledao, nego sam imao iskustva
njihovog doivljaja mene, u potpunosti sam bio utjelovljen u njih, bio sam
oni. Svako od njih doivljava me malo drugaije, a ja sam imao jedinstvenu
priliku da se pogledam kroz njihove oi, to je fenomenalno prosvijetljujue i
korisno iskustvo koje, recimo, ovjeku moe omoguiti da ispravi eventualne
greke (jer ih ne moe ispraviti dok ne zna koje su, a ne moe znati koje su jer
je svatko od nas rob vlastitih programa i percepcija, pa ne zna kako ga drugi
vide). No, bio sam sretan jer je prizor mene kroz njihove oi bio lijep i ugodan
prizor, s tek pokojim sivim tonom u nestajanju. To iskustvo doivljaja sebe
iz perspektive drugih bilo je doista fantastino. Dok se sve to dogaalo cijelo
5 56

ISKUSTVO AYAHUASCE

vrijeme su mi curile suze od ganua, a i danas mi poteku kad idem nekome

prepriavati ta svoja iskustva ili ih se samo sjetim.
Potom mi je ayahuasca pokazala neke moje izbore i situacije iz oita
Velike kozmike majke. Vjerojatno selektivno, jer sam iz te kozmike pers
pektive vidio (to jest, prikazane su mi) samo situacije u kojima se (iz te pers
pektive) vidjelo da sam bio odvaan i donio prave odluke (a nemogue je da
sam uvijek bio takav). No, prikazane situacije nikad prije nisam promatrao na
taj nain kako mi ih je ayahuasca pokazala. Kao prvo, nisam u tim kaotinim
trenutcima niti znao da sam donio neke odluke, a kamoli odvane, a kao
drugo, u veini prikazanih situacija, u trenutcima dok su se zbivale, bio sam
previe pod stresom i previe uplaen pa nikako sebe nisam mogao doivjeti
kao odvanog, iako me moda neto iznutra tjeralo da napravim neto ba na
odreeni nain. A kad su situacije prole, bio sam samo sretan to je gotovo i
nisam vie razmiljao o njima, nigdje ni traga ikakvom herojstvu. Taj uvid u te
situacije takoer je bio prosvijetljuju i dao m ije samopouzdanje. Kad amani
ayahuascu zovu iscjeliteljicom - sad to razumijem - oni taj pojam koriste u
vrlo irokom smislu.
Imao sam iskustvo i objanjenje raznih drugih stvari, recimo, prijateljstva.
Proivio sam dirljive situacije, vodio zanimljive razgovore i dobio definicije
nekih od tih pojmova. Vidio sam prirodu i uloge u svom ljubavnom odnosu.
Vidio sam prava lica ili pravu prirodu nekih osoba - tako sam barem imao
dojam pod ayahuascom, a i dalje ga imam, makar te osobe opet ispred mojih
oiju imaju obian ljudski lik. Ali bili su to slikoviti prikazi koji zapravo odgo
varaju stvarnosti. To znam, jer kad sam ih poslije priao nekim prijateljima
koji poznaju te ljude, odjednom bi samo rekli: Pa da, to je to, taj ovjek tono
tako izgleda i takav je po prirodi". Te slike nisu bile bezveze, a kretale su se u
rasponu od graciozne Indijanke-izvidnika preko dobroudnog ovjekolikog
lava s naoalama do makolikog tamnoputog ovjeka gipkog kretanja.
Imao sam priliku iskusiti i koje su implikacije toga to se cijeli svijet nalazi
samo u naoj glavi i kako ga namjerom i prema elji moemo mijenjati. Kao
prvo, u tjednima koji su prethodili mom uzimanju ayahuasce stalno se zbivalo
neto to je ometalo taj plan, pa se ponekad inilo da do toga nee ni doi.
Ali ja sam bio nekako odluan, usprkos svim preprekama neto me vuklo,
dok sam inae uvijek lijen da svoju tjednu rutinu mijenjam da bih neto novo
isprobao. Tako da je to ve samo po sebi bilo vrlo udno. No, putao sam
stvari da se dogode, rekavi sebi da, ako se neto treba dogoditi, onda e se st
vari posloiti da to tako i bude. Ili su se na nekoj kozmikoj izvanvremenskoj
razini ve i posloile, samo to ja to jo ne znam. Okolnosti koje su se pojav
557

DEKI, ODJEBITE U S K O K O V IM A

ljivale i pokuavale omesti taj plan, bilo batinom bilo mrkvom, sam ignorirao,
tako da zapravo nikad nisu ni postale problemi. Ali kad sam popio ayahuascu
vidio sam slikoviti prizor tih zbivanja, u kojem sam, kao na kompjutorskom
touch-screenu, samo palcem izbacivao u stranu kvadratie koji su predstavljali
prepreke do mog cilja.
I
ne samo to. Imao sam to iskustvo i s drugim stvarima. Sjeam se iskustva
s bankama. U prikazu pod ayahuascom nekome sam pokazivao kako se ne
treba bojati ropstva koje nameu banke, niti se boriti protiv njih. Samo ih
treba izbrisati iz glave, kao na touch-screenu palcem ih odbaciti u stranu. Stao
bih ispred banke udaljene pedesetak metara, ispruio palac ispred sebe i od
bacio je u stranu (ba kao na touch-screenu). Ta je stvarnost bila toliko stvarna
da sam rekao sam sebi kako moram, kako sve ovo zavri, to svima rei, kako
je to turbojednostavno i da nikakvih problema zapravo ni nema jer moemo
to god hoemo. Samo iz glave izbriemo to nam smeta, a svijet se ionako
nalazi samo tamo.
Naravno, sad kad sam opet u ovoj stvarnosti to mi ba ne ide tako. Ne mogu
samo otii do, recimo, zgrade banke, ispruiti palac ispred sebe i povui je u
stranu, u neki kozmiki recycle bin. Ali svejedno na mnogim poljima koristim
ono to sam nauio na ayahuasci. Kad god se pojave situacije koje u meni
izazivaju strah ili neizvjesnost, sjetim se tih iskustava s ayahuasce koja me
podsjete da se sve interpretacije svijeta dogaaju u mojoj glavi. Tada odluim
da neu izabrati ove koje mi stvaraju strah ili navijetaju nevolje, ve ih men
talno izbriem sa slike, odluivi da e biti drugaije, ovisno ve o tome o kojoj
se situaciji radi. Naravno, nikad neu moi procijeniti radi li stvar, jer se nikad
ne mogu vratiti u prolost neke situacije i testirati neki drugi razvoj dogaaja.
Ali dovoljno mi je i to to se vie ne osjeam bespomoan ve gospodar situ
acije. Pa u tom trenutku nestaje strah, glavna konica svih nas i glavni uzrok
veine trenutaka kad se loe, besperspektivno ili beznadno osjeamo.
Imao sam jo iskustava o kako se monim entitetima i stvarnostima radi, a
kako je ovaj na svijet tek privid, tanka opna razvuena preko prave stvarnos
ti, neto nalik kompjuterskoj 3D-gralici. Hodao sam ulicom i vidio sam ulicu
ispred sebe, ali u isto vrijeme sam znao da se iza ugla pokrajnje ulice, koju ne
vidim, nalazi ista ona prva, kaleidoskopska, psihodelina slika s mog mental
nog ekrana, puna boja i oblika i s onim divovskim zastraujuim vijugavim
zelenim tijelom kojega se svako malo ukae djeli sa strane ekrana. Samo se
trebam nagnuti iza ugla i vidjet u je. No, kad bih doao do pokrajnje ulice i
nagnuo se iza ugla da to vidim - ispred mene bi se opet ukazala tek jo jedna

558

ISKUSTVO AYAHUASCE

ulica. Ali znao sam da je to privid, da je ispod povrine te slike neto sasvim
drugo. Ali prava slika je stalno izmicala.
Sad kad razmiljam, to je doista nalik raunalnoj 3D grafici. Kad hoda
kroz virtualni prostor, u sliku se dekodira samo ono to vidi na monitoru,
ostali dijelovi virtualnog prostora u tom trenutku ne postoje (osim u vidu
kodova). No, im zaokrene iz virtualnog ugla, raunalni program stvori 3D
sliku te ulice i ti vidi - novu ulicu. Na slian nain se, kako sam doivio,
odmataju slike u ovoj naoj stvarnosti, svi ti prividi daljina, dubina, visina
u najtemeljnijem smislu postoje samo dok ih mi gledamo. Pri tom je stvar
znatno sloenija od 3D grafike, jer ovdje milijarde nas vide iste prizore, koji
su dio ove nae matrice. Ali istovremeno, svi se ti prizori dekodiraju samo u
naim mozgovima i samo tamo postoje ovakvi kakve ih vidimo. Ukljuujui
i sve mogue trikove kojima bismo mogli pokuati zaobii tu stvarnost. Re
cimo, slikajui fotoaparatom iza lea.
Takvi su bili dijelovi mog iskustva s ayahuascom. Meni je sve izgled
alo stvarno, upravo kao i soba u kojoj sad sjedim. ak i stvarnije, jer je bilo
impregnirano osjeanjem i doivljavanjem dok tu na kauu ponekad sjedim
sasvim tupo. Toliko je bilo stvarno da sam, jo pod djelovanjem ayahuasce,
rekao sam sebi da to moram svima ispriati. tovie, da mi to odsada mora
biti glavna zadaa u ivotu. No, s obzirom da je rije o preudnim stvarima u
odnosu na ono to smo naviknuti, rekao sam sam sebi da e moji postupci ii
u tom smjeru nenametljivo, ak i kad iz njih nee biti jasno vidljivo o emu se
radi. No, onim upuenima bit e vidljivo iz aviona. Tako mi se bar inilo tada,
kasnije je taj dojam pomalo izblijedio, kako je sve vie vremena bilo izmeu
mene i tih dogaaja.
Svakako, bio je to vrlo iscrpljujui, ali i proiavajui vikend. Najvie
iscrpljujui dio ak i nije bilo samo iskustvo ayahuasce, ve svi oni dojmovi kad
su Vizije zavrile, svo ono razmiljanje o njima. Sve je to bilo toliko duboko
da sam neprestano plakao, pa sam budan i iscrpljen doekao jutro, bez ikakve
elje da izaem van na sunce. Isto se nastavilo cijeloga dana (tek iduu veer
na redu je bilo drugo uzimanje ayahuasce), pa me od silnog plakanja poela
neizdrivo boljeti glava. No, nije bilo samo plakanje. Bilo je i puno razgo
vora s drugim sudionicima, pogotovo s onih par koje sam poznavao otprije,
u kojima smo jedni drugima priali to smo vidjeli. Takoer, svakoga od ta
dva dana smo se u jednom trenutku trebali svi okupiti i svima iz privremenog
plemena ispriati kako smo i to doivjeli. To je takoer bilo vrlo zanimljivo
i davalo uvid na koliko sve naina i razina ayahuasca djeluje. Bilo je to nekako
povezujue. Neki ljudi nisu imali vizije, a drugi su imali onakve u skladu sa
559

DEKI, ODJEBITE U S K O KO V IM A

svojim razlozima, problemima ili pitanjem koje ih je zanimalo. Ja sam svoj

odgovor na pitanje koja je prava priroda stvarnosti i kako izgleda svijet bez
naoala ove stvarnosti, svakako vrlo ivopisno dobio, i iako esto izblijede, te
su spoznaje stalno sa mnom.
udnovat je ovaj svijet, doista. Najudnije od svega je to je ovjek stavio
izvan zakona toliko biljaka koje mijenjaju ovjekovu svijest. Kako je mogue
biljke, koje je priroda s nekim razlogom stvorila, staviti izvan zakona? I kako je
mogue staviti zakonske okvire na to to e ovjek initi s vlastitom svijeu?
S druge strane, ne postoje zakoni koji mi brane da si odreem ruku. A istovre
meno, dozvoljeno je, i ak se potie, da tu istu svijest mijenjaju televizijski
programi, reklame, novinske vijesti, tvari koje se stavljaju u hranu i pie, od
aspartama, natrij-glutaminata do klora i fluorida. Alkohol je dozvoljen, hero
in, okrutni ubojica i unesreitelj ljudi, je sveprisutan, njime ak trguju i velike
organizacije koje se navodno bore protiv njega (poput CIA-e).
Kad imam u vidu dramatino iskustvo s ayahuascom, lako mi je zamisliti
da ivimo u nekoj nametnutoj stvarnosti, u kojoj se netko poprilino potrudio
uvjeriti nas da mi tu nita ne moemo i da stvari imaju neku svoju unutarnju
i nedokuivu logiku, da je svijet neki mehaniki sklop koji samo moemo
promatrati izvana i ako imamo sree, nai svoje mjesto kao kotai u tom
stroju. No, nai bi glavni alati, po svemu sudei, trebali biti koritenje namjere
i empatija, s kojom smo i roeni. Tada bi sva manipulacija kojoj smo izloeni,
temeljena na zavadi i irenju straha, sama po sebi pala u vodu. Ili, kako to vidi
kozmika matrica - na sigurnom smo jer imamo cijeli svemir za igralite i sve
mogue alate.
Jo samo da se sjetimo gdje smo zametnuli klju od alatnice.

M oHgohi
iE -i - i
"

t o e z fe ,

'iz-s r n z T TLCJ 'irx

560