Svjetska konferencija o smanjenje rizika

18-25 januar, 2005. godine, Kobe, Hyogo, Japan

Hyogo okvir za djelovanje 2005-2015:*

Stvaranje otpornosti drava i zajednica na
katastrofe

www.unisdr.org/wcdr

*Izvod iz zavrnog izvjetaja sa Svjetske konferencije o smanjenju rizika

(A/CONF.206/6)

Sadraj:
I. PREAMBULA

3-4

A. Izazovi prouzrokovani katastrofama

B. Yokohama strategija: izvuene pouke i identificirani nedostaci

3
4

II. SVJETSKA KONFERENCIJA O SMANJENJU KATASTROFA:

SMJERNICE, OEKIVANI REZULTATI I STRATEKI CILJEVI
A. Smjernice
B. Oekivani rezultati
C. Strateki ciljevi

4-5
4
4
5

III. PRIORITETI ZA DJELOVANJE 2005. 2015.

5-13
A. Opta razmatranja
B. Prioriteti za djelovanje

5
7-13

1. Osigurati prioritizaciju smanjenja rizika od katastrofa na dravnom

i lokalnom nivou sa jakom institucionalnom bazom za implementaciju
7
2. Identificirati, ocjeniti i pratiti rizike od katastrofa te poboljati sistem
ranog upozoravanja

3. Koristiti znanje, inovacije i obrazovanje za stvaranje kulture sigurnosti

i otpornosti na svim nivoima

10

4. Smanjiti temeljne faktore rizika

11
5. Ojaati pripravnost za efikasno djelovanje na katastrofe na svim
nivoima
13
IV. IMPLEMENTACIJA I PRAENJE
A. Opta razmatranja
14
B. Drave
C. Regionalne organizacije i institucije
15
D. Meunarodne organizacije
16
E. Meunarodna strategija za smanjenje katastrofa
17
F. Mobilizacija resursa

14-19

15

18
2

ANEKS
Nekoliko multilateralnih razvojnih programa koji se odnose na
smanjenje rizika od katastrofa

19-20
19

I. PREAMBULA
1. Svjetska konferencija o smanjenju katastrofa je odrana 18-22 januara, 2005.
godine u gradu Kobe, Hyogo, u Japanu, te je prihvatila predoeni Okvir djelovanja
2005-2015: Stvaranje otpornosti drava i zajednica na katastrofe (u daljnjem
tekstu Okvir djelovanja). Konferencija je ponudila jedinstvenu priliku za promociju
stratekog i sistematskog pristupa smanjenju ugroenosti 1 i rizika2 od opasnosti3.
Konferencija takoer podvlai potrebu za stvaranje otpornosti drava i zajednica
na nepgode te ustanovljuje naine stvaranja otpornosti.
A. Izazovi prouzrokovani katastrofama
2. Gubici prouzrokovani katastrofama su u porastu sa ozbiljnim posljedicama za
preivljavanje, dignitet i ivot pojedinaca, posebno siromanih, te teko
postignutih razvojnih rezultata. Rizici katastrofa sve vie postaju globalna briga
tako to njihovi utjecaji i djelovanje u jednom regionu mogu lako izazvati uticaj na
rizike u drugom, i obrnuto.
Ovo stanje, spojeno sa sve veom ugroenou
povezanom sa demografskim promjenama, tehnolokim i socijalno-ekonomskim
uslovima, neplanskom urbanizacijom, razvojem u visoko rizinim zonama,
nerazvijenou, degradacijom okolia, promjenljivom klimom, promjenom klime,
geolokim opasnostima, trkom za oskudnim resursima i uticajima epidemija kao
to je HIV/AIDS, ukazuje na budunost u kojoj e katastrofe sve vie biti u stanju
da budu prijetnja svjetskoj ekonomiji i njenoj populaciji kao i odrivom razvoju u
manje razvijenim dravama. U posljednje dvije decenije, u prosjeku je vie od
200 miliona ljudi bilo pogoeno katastrofama svake godine.
3.
Rizik od katastrofe nastaje kada opasnosti dolaze u dodir sa fizikim,
socijalnim i ekolokim ugroenostima.
Dogaaji koji nastaju kroz hidro1

Ranjivost je definisana kao: Stanja uzrokovana fizikim, socijalnim, ekonomskim i

okolinim faktorima ili procesima, koji poveavaju osjetljivost zajednice na uticaj od
opasnosti. UN/Meunarodna strategija za smanjenje rizika, eneva 2004.
2

Rizik je definisan kao: Potencijalno tetan fiziki dogaaj, fenomen ili ljudska aktivnost
koji moe dovesti do gubitka ivota ili povreda, tete po vlasnitvo, ometanja socijalnog i
ekonomskog razvojai i ekoloke degradacije. Opasnosti mogu ukljuiti latentna stanja
koja mogu predstavljati buduu prijetnju i mogu biti razliitog porijekla: prirodnog
(geolokog, hidrometeorolokog, i biolokog) ili izazavanog ljudskim procesima (ekoloka
degradacija i tehnoloke opasnosti) UN/Meunarodna strategija za smanjenje rizika.
eneva 2004
Polje djelovanja Okvira za djelovanje ukljuuje katastrofe prouzrokovane prirodnim
opasnostima, te povezane ekoloke i tehnoloke opasnosti i rizike. Okvir na taj nacin
odraava jedan holistiki i viestruki pristup upravljanju rizicima od katastrofa, te
meusobnu vezu koja moe imati znaajan uticaj na socijalne, ekonomske i ekoloke
sisteme, kao to je naznaeno u Yokohama strategiji (parag. 1, dio B, slovo I, strana 8).
3

meteroloke prilike ine ogromnu veinu katastrofa.

Uprkos sve veem
razumijevanju i prihvaanju vanosti smanjenja rizika od katastrofa, te poveanim
kapacitetima za protudjelovanje, katastrofe, posebno komponenta upravljanja i
smanjenja rizika, i dalje predstavljaju globalni izazov.
4.
Trenutno postoji razumjevanje na meunarodnoj razini da napori ka
smanjenju rizika od katastrofa moraju biti sistematsko integrisani u strategije,
planove i programe za odriv razvoj i smanjenje siromatva, te isti podrani kroz
bilateralnu, regionalnu i meunarodnu saradnju ukljuujui partnerstvo. Odriv
razvoj, smanjenje siromatva, odgovorna vlast i smanjenje rizika od katastrofa su
ciljevi koji se meusobno podupiru, te se ubrzani napori moraju poduzeti na
stvaranju neophodnih kapaciteta za upravljanje i smanjenje rizika na dravnom i
lokalnom nivou kako bi se moglo unaprijed suoiti sa izazovima. Takav pristup je
priznat kao vaan element
za postizanje razvojnih ciljeva prihvaenih na
meunarodnoj razini ukljuujui ciljeve sadrane u Milenijskoj deklaraciji.
5.
Vanost isticanja napora ka smanjenju rizika od katastrofa na
meunarodnoj i regionalnoj razini kao i na dravnim i lokalnim nivoima je priznata
u prethodnih nekoliko godina kroz mnoge kljune multilateralne okvire i
deklaracije.4
B. Yokohama strategija: izvuene pouke i identificirani nedostaci
6.
Yokohama strategija za sigurniji svijet:
Smjernice za prevenciju,
pripravnost i ublaavanje posljedica od prirodnih katastrofa i plan djelovanja
(Yokohama strategija), koji je prihvaen 1994. godine, prua znakovne upute za
smanjenje rizika i uticaja od katastrofa.
7.
Izvjetaj o uinjenom napretku u implementaciji Yokohama strategije 5
identificira glavne izazove u nadolazeim godinama vezanim za osiguravanje vie
razine sistematskog djelovanja u rijeavanju problema rizika od katastrofa u
kontekstu odrivog razvoja i stvaranja otpornosti kroz jaanje dravnih i lokalnih
kapaciteta za upravljanje i smanjenje rizika.
8.
Izvjetaj naglaava vanost smanjenja rizika od katastrofa utemeljenu kroz
jedan pro-aktivan pristup informisanju, motivisanju i ukljuivanju ljudi u sve
aspekte smanjenja rizika od katastrofa u njihovim lokalnim zajednicama.
Izvjetaj, takoer, upuuje na nedovoljne resursa izdvojene iz razvojnih budeta u
posebnu svrhu realizacije smanjenja rizika kako na dravnoj tako i na lokalnoj
razini ili kroz meunarodnu saradnju i financijske mehanizme.
9.

Konkretni nedostaci i izazovi su identificirani u sljedeih 5 glavnih podruja:

(a) Vlast: organizacioni i pravni okviri te okvir politike;
(b) Identifikacija rizika, njihova procjena, praenje i rano upozoravanje;
(c) Upravljanje znanjem i edukacijom;
(d) Smanjenje temeljnih faktora rizika;
(e) Spremnost za efikasnu reakciju i obnovu.

Ovo su kljuna podruja za razvoj relevantnog okvira za djelovanje za 2005-2015.

4
5

Neki od ovih okvira i deklaracija su izlistana u aneksu ovoga dokumenta.

Izvjetaj o Yokohama strategiji i planu djelovanja za sigurniji svijet (A/CONF.206/L.1).

II. SVJETSKA KONFERENCIJA O SMANJENJU KATASTROFA: SMJERNICE,

OEKIVANI REZULTAT I STRATEKI CILJEVI
A. Smjernice
10.
Svjetska konferencija o smanjenju katastrofa
Generalne skuptine sa 5 konkretnih smjernica: 6

je

sazvana

odlukom

(a) Zakljuiti i podnijeti izvjetaj o Yokohama strategiji i planu djelovanja u

namjeri da se dopuni vodei okvir djelovanja za smanjenje katastrofa u 21. vijeku.
(b) Identificirati konkretne aktivnosti usmjerene ka osiguravanju
implementacije relevantnih propisa iz Johannesburkog plana implementacije
svjetskog samita o odrivom razvoju vezane za ugroenost, procjenu rizika i
upravljanje u stanju katastrofa;
(c ) Razmijeniti primjere dobre prakse i nauenih lekcija kako bi se
unaprijedio proces smanjenja katastrofa u sklopu ouvanja odrivog razvoja te
identifikaciji nedostataka i izazova;
(d) Poveati svijest o vanosti politike djelovanja ka smanjenju katastrofa,
te na taj nain omoguiti i promovisati implementaciju iste politike djelovanja;
(e) Poveati pouzdanost i dostupnost odgovarajuih informacija koje se
odnose na katastrofe kako javnosti tako i agencijama koje se bave upravljanjem u
stanju katastrofe u svim regionima kako je i navedeno u relevantnim odredbama
Johannesburkog plana implementacije.

B. Oekivani rezultat
11.
Uzimajui u obzir ove smjernice, te koristei zakljuke iz izvjetaja o
Yokohama strategiji, drave i drugi akteri koji uestvuju u radu Svjestke
konferencije o smanjenju katastrofa (u daljnjem tekstu konferencija) su odluni
ostvariti sljedei oekivani rezultat u sljedeih 10 godina:
Znaajno smanjenje gubitaka prouzrokovanih katastrofama kako u ljudskim
ivotim, tako i u socijalnoj, ekonomskoj i ekolokoj imovini zajednica i drava.
Ispunjenje ovoga rezultata e zahtijevati punu opredijeljenost i sudjelovanje svih
relevantninh aktera, ukljuujui vlade, regionalne i meunarodne organizacije,
civilni sektor i volontere, privatni sektor i znanstvenu zajednicu.
C. Strateki ciljevi
12.
Kako bi se ostvario oekivani rezultat Konferencija je odluna da usvoji
sljedee strateke ciljeve:
(a) Efikasnija integracija aspekata rizika od katastrofa u strategije odrivog
razvoja, planiranje i programiranje na svim nivoima sa posebnim fokusom na
prevenciju, ublaavanje, pripravnost i smanjenju ugroenosti od katastrofa;

Prema rezoluciji 58/214 Generalne skuptine od 23. decembra 2003. godine.

(b) Razvoj i jaanje institucija, mehanizama i kapaciteta na svim nivoima,

posebno na lokalnom, koji su u stanju sistematski doprinjeti stvaranju otpornosti 7
na opasnosti;
(c) Sistematsko uvrtavanje modaliteta smanjenja rizika u kreiranje i
implementaciju programa spremnosti na iznenadne opasnosti, odgovora na
opasnost i oporavak u obnovi pogoenih zajednica.

III. PRIORITETI ZA DJELOVANJE 2005-2015

A. Opta razmatranja
13.
U odreivanju odgovarajueg djelovanja u postizanju oekivanih rezultata i
stratekih ciljeva, Konferencija potvruje da e se u obzir uzeti slijedea opa
razmatranja:
(a) Prinicipi sadrani u Yokohama strategiji ostaju upotpunosti relevantni u
postojeem kontekstu kojeg karakteriu poveana posveenost smanjenju rizika;
(b) Uzevi u obzir znaaj meunarodne saradnje i partnerstva, svaka
drava ima primarnu odgovornost za svoj sopstveni odrivi razvoj i za primjenu
efikasnih mjera za smanjenjem rizika od katastrofa, ukljuujui i mjere zatite
ljudi na svom teritoriju, infrastrukture i ostalih dravnih resursa od uticaja
katastrofe. Istovremeno, u kontekstu poveane globalne meuovisnosti,
neophodni su usaglaena meunarodna saradnja i pogodan meunarodni
ambijent za stimulaciju i doprinos razvoju znanja, kapaciteta i motivacije
potrebne za smanjenje rizika od katastrofe na svim nivoima;
(c) Integrisani i viestruki pristup smanjenju rizika od katastrofe treba biti
inkorporiran u politike, planiranje i programiranje koje se odnosi na odrivi razvoj,
pomo, rehabilitaciju, i aktivnosti na revitalizaciji u post-katastrofnim i postkonfliktnim situacijama u zemljama sklonim katastrofama; 8
(d) Perspektiva o jednakosti polova bi trebala biti integrisana u sve politike
o rukovoenju rizicima od katastrofa, planove i procese donosenja odluka,
ukljuujui one koje se odnose na procjenu rizika, rano upozoravanje, upravljanje
informacijama, edukaciju i obuku;9
(e) Kulturoloka raznovrsnost, starost, i ranjive grupe bi se trebali uzeti u
obzir pri planiranju smanjenja rizika od katastrofa, koliko je to mogue;
7

Otpornost: Sposobnost sistema, zajednice ili drutva koji su potencijalno izloeni

opasnostima da se prilagodi pruanjem otpora ili svojom transformacijom kako bi se
dosegnuli i odrali prihvatljivi nivoi funkcionisanja i strukture. Ovo se mjeri stepenom do
kojeg je drutveni sistem sposoban organizirati se kako bi povecao njegov kapacitet za
izvlaenje pouka iz prethodnih nesrea u svrhu bolje budue zatite i poboljanja mjera za
smanjenje rizika. UN/Meunarodna strategija za smanjenje rizika.
8

Johanesburki plan za implementaciju Svjetskog samita o odrivom razvoju,

Johanesburg, Juna Afrika, 26.08. 04.09. 2002, paragrafi 37 i 65.
9
Kao to je potvreno na 23-em specijalnom zasjedanju Generalne skuptine na temu
ene 2000:
jednakost polova, razvoj i mir za 21 stoljee.

(f) Lokalne zajednice i lokalne vlasti se trebaju osnaiti kako bi rukovodili i

smanjivali rizike tako to e imati pristup neophodnim informacijama, resursima i
vlastima u implementaciji aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa;
(g) Zemlje u razvoju koje su sklone katastrofama, osobito najmanje
razvijene zemlje i male ostrvske zemlje u razvoju, imaju pravo na posebnu
pazju uzevi u obzir visoki nivo njihove ranjivost i i rizinosti, to esto
nadmauje njihove kapacitete da odgovore na i oporave se od katastrofe;
(h) Postoji potreba da se pobolja meunarodna i regionalna saradnja i
pomo u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, kao npr:
Razmjena znanja, tehnologija i ekspertize, kako bi se poboljao razvoj
kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa;
Razmjena nalaza istraivanja, izvuenih pouka i najbolje prakse;
Sakupljanje informacija o riziku od katastrofa i njihovom uticaju, i to za
katastrofe razliitog opsega na nain da se doprinese odrivom razvoju i
smanjenju rizika od katastrofa;
Odgovarajua podrka u unapreenju upravljanja smanjenjem rizika od
katastrofa, inicijativama za podizanje svijesti i mjerama za razvoj kapaciteta na
svim nivoima, kako bi se poboljala otpornost na katastrofe u zemljama u razvoju;
Puna, brza i efikasna implementacija proirene Inicijative za siromasne zemlje
sa velikim dugovanjima, uzimajui u obzir uticaj katastrofa na odrivost duga
zemalja koje su podobne za ovaj program;
Finansijska pomo u smanjenju postojeih rizika i u izbjegavanju nove
generacije rizika;
(i) Promocija kulture prevencije, izmeu ostalog, putem mobilizacije
adekvatnih resursa za smanjenje rizika od katastrofa, predstavlja investiranje u
budunost sa znaajnim povratom. Procjena rizika i sistemi ranog upozoravanja
su neophodne investicije koje tite i spaavaju ivote, vlasnitvo i sredstva za
ivot, doprinose odrivosti razvoja, i daleko su rentabilniji nain jaanja
mehanizama za rjeavanje problema, nego sto je to primarno oslanjanje na
odgovor i oporavak nakon to se katastrofa desi;
(j) Postoji potreba za proaktivne mjere, imajui na umu da su faze
pruanja humanitarne pomoi, rehabilitacije i rekonstrukcije prilike za ponovnu
uspostavu osnovnih sredstava za ivot, i za planiranje i rekonstrukciju fizikih i
socio-ekonomskih struktura, na nain da se izgradi otpornost lokalne zajednice i
smanji njena ranjivost u odnosu na budue rizike od katastrofa;
(k) Smanjenje rizika jeste problem koji se protee kroz razliite oblasti u
kontekstu odrivog razvoja. Stoga je vaan elemenat za postizanje meunarodno
dogovorenih razvojnih ciljeva, ukljuujui one koji su sadrani u Milenijumskoj
deklaraciji. Pored toga, trebalo bi uloiti svaki napor da se humanitarna pomo
koristi na nain da se rizici i ranjivost smanje to je vie mogue.
B. Prioriteti za djelovanje
14.
Rukovodei se zakljuccima evaluacije Yokohama strategije i na osnovu
vijeanja Svjetske konferencije o smanjenju rizika od katastrofa, i posebno na
osnovu dogovorenih oekivanih rezultata i stratekih ciljeva, Konferencija je
usvojila slijedeih pet prioriteta za djelovanje:
7

1. Osigurati da je smanjenje rizika od katastrofa dravni i lokalni prioritet sa

jakom institucionalnom osnovom za implementaciju;
2. Identifikovati, procijeniti i nadgledati rizike od katastrofa i ojaati sistem ranog
upozoravanja;
3. Koristiti znanje, inovacije i edukaciju kako bi se izgradila svijest o bezbjednosti i
otpornosti na rizik na svim nivoima;
4. Smanjiti temeljne faktore rizika;
5. Ojaati pripravnost na katastrofe, kako bi se osigurao efikasan odgovor na
svim nivoima;
15.
U njihovom pristupu smanjenju rizika, drave, regionalne i meunarodne
organizacije i ostali akteri bi trebali voditi rauna o kljunim aktivnostima
nabrojanim pod svakim od 5 prioriteta, i trebali bi ih realizovati, u kontekstu
njihovih okolnosti i kapaciteta .
1. Osigurati da je smanjenje rizika od katastrofa dravni i lokalni
prioritet sa jakom institucionalnom osnovom za implementaciju.
16.
Zemlje koje razvijaju politiku, legislativu i institucionalni okvir za smanjenje
rizika i one koje su u mogunosti razvijati i pratiti napredak putem specifinih i
mjerljivih indikatora imaju vei kapacitet da rukovode rizicima i da postignu
iroko prihvaen konsenzus za ukljuenje u i udovoljenje mjerama za smanjenje
rizika kroz sve sektore drutva.
Kljune aktivnosti:
(i) Dravni institucionalni i zakonodavni okviri
(a) Podrati kreiranje i jaanje dravnih integriranih mehanizama za
smanjenje rizika, kao sto su multi-sektoralne dravne platforme 10 sa dodijeljenim
odgovornostima na dravnom preko lokalnih nivoa, kako bi se olakala
koordinacija irom razliitih sektora. Dravne platforme bi, takoer, trebale
facilitirati koordinaciju kroz sektore na nain odravanja irokog dijaloga na
dravnom i regionalnim nivoima za promociju svjesnosti ovog problema meu
relevantnim sektorima;
(b) Integrirati smanjenje rizika, na odgovarajui nain, u razvojne politike i
planiranje na svim nivoima vlade, ukljuujui strategije o smanjenju siromatva,
kao i sektoralne i multi-sektoralne politike i planove;
(c) Usvojiti ili gdje je neophodno modificirati legislativu koja e podrati
smanjenje rizika, ukljuujui regulative i mehanizme koji pospjeuju i promoviu
inicijative za realizaciju aktivnosti na smanjenju i predupreenju rizika od
katastrofa.;
10

Osnivanje dravnih platformi za redukciju rizika se zahtjeva rezolucijom Ekonomskog i

socijalnog vijea 1999/36, kao i rezolucijama 56/195, 58/214 i 58/215 Generalne
skuptine. Izraz dravna platfroma je generiki izraz koji se koristi za dravne
mehanizme za koordinaciju i smjernice u uspostavljanju politike o smanjenu rizika od
katastrofa koji trebaju biti viesektoralni i interdispciplinarni po svom karakteru, uz uee
javnih i privatnih subjekata i civilnog drutva ukljuujui sve relevantne entitete u jednoj
zemlji (ukljuujui i agencije UN-a koje su prisutne na dravnom nivou ukoliko je to
odgovarajue). Dravne platforme predstavljaju dravne mehanizme za Meunarodnu
strategiju za smanjenje rizika.

(d) Prepoznati vanost i specifinosti lokalnih trendova rizika,

decentralizovati odgovornosti i resurse za smanjenje rizika na relevantne poddravne ili lokalne vlasti.
(ii) Resursi
(e) Procijeniti postojee ljudske kapacitete za smanjenje
rizika od
katastrofa na svim nivoima i razviti planove i programe za izgradnju kapaciteta
kako bi se ispunili trenutni i budui zahtjevi;
(f) Dodijeliti resurse za razvoj i implementaciju politika, programa,
zakona, i zakonskih regulativa o smanjenju rizika od katastrofa u svim
relevantnim sektorima na svim administrativnim i budetskim nivoima na osnovu
jasno uspostavljenih prioriteta;
(g) Vlade bi trebale pokazati jaku politiku volju koja je neophodna za
promovisanje i integrisanje smanjenja rizika od katastrofa u razvojne programe.
(iii) Uee lokalne zajednice
(h) Promovisati uee lokalne zajednice u smanjenju rizika od katastrofa
kroz usvajanje specifinih politika, promociju umreavanja, strateko rukovoenje
volonterskih resursa, dodijeljivanje uloga i odgovornosti, i delegiranje
i
obezbjeivanje ovlasti i resursa.
2. Identifikovati, procijeniti i nadgledati rizike od katastrofa i ojaati
rano upozoravanje
17.
Polazna osnova za smanjenje rizika od katastrofa i za promovisanje kulture
otpornosti na katastrofe lezi u poznavanju rizika i fizicke, socijalne, ekonomske,
kao i ranjivosti okolisa na katastrofe s kojima se suocava vecina drustava, kao i
poznavanje nacina na koji se rizici i ranjivost mjenjaju kratkorocno i dugorocno,
sto je praceno djelovanjem koje se zasniva na takvoj vrsti poznavanja.
Kljune aktivnosti:
(i) Dravne i lokalne procjene rizika
(a) Razviti, i periodino aurirati i iroko distribuirati mape rizika i
relevantne informacije u odgovarajuem formatu donositeljima odluka, iroj
javnosti i rizinim zajednicama;11
b) Razviti sisteme indikatora rizika i ranjivosti od katastrofa na dravnom i
pod-dravnom nivou koji e omoguiti donositeljima rizika da procjene uticaj
katastrofa12 na socijalno, ekonomsko i ekoloko stanje i distribuirati rezultate
donositeljima odluka, javnosti i populaciji kojoj prijeti rizik;
(c) Biljeiti, analizirati, sumirati i redovno distribuirati statistike
informacije o uestalosti katastrofa, uticaju i gubicima, kroz meunarodne,
regionalne, dravne i lokalne mehanizme.
11
12

Pogledaj fusnote 1, 2 i 3 za djelokrug ovog Okvira djelovanja

Pogledaj fusnote 1, 2 i 3

(ii) Rano upozoravanje

(d) Razviti sisteme za rano upozoravanje koji su usredotoeni na ljude, i to
sisteme ija su upozorenja pravoremena i razumljiva za ljude kojima prijeti rizik, i
koji uzimaju u obzir demografske, polne, kulturoloke i ivotne karakteristike
ciljane skupine, ukljuujui smjernice o tome kako se ponaati nakon upozorenja.
Sistemi upozoravanja moraju podravati efikasne operacije rukovoditelja
katastrofom i ostale donositelje odluka;
(e) Uspostaviti, periodino procijeniti, i odravati informacijske sisteme
kao dio sistema ranog upozoravanja sa ciljem osiguravanja bre i koordinisane
akcije u sluaju iznenadne opasnosti/krize;
(f) Uspostaviti institucionalne kapacitete kako bi se osiguralo da su
sistemi za rano upozoravanje pravilno integrisani u politike vlade, procese
odluivanja i sisteme rukovoenja iznenadnim opasnostima na dravnom i
lokalnom nivou. Takoer, osigurati da se kapaciteti i njihovi sistemi redovno
testiraju i procjenjuje njihova uinkovitost;
(g) Implementirati rezultate Druge meunarodne konferencije o ranom
upozoravanju koja je odrana u Bonu, Njemaka u 200313 godini, i to putem
jaanja koordinacije i saradnje meu relevantnim sektorima i akterima sistema
ranog upozoravanja, kako bi se postigao potpuno efikasan sistem ranog
upozoravanja;
(h)
Implementirati
rezultate
Mauricijus
strategije
za
daljnju
implementaciju Barbados programa djelovanja za odrivi razvoj malih ostrvskih
zemalja u razvoju, na nain uspostave i jaanja efikasnih sistema za rano
upozoravanje, kao i druge mjere za predupreivanje i odgovor.
(iii) Kapacitet
(i) Podrati razvoj i odrivost infrastrukture, kao i naune, tehnoloke,
tehnike i institucionalne kapacitete koji su potrebni za istraivanje, opservaciju,
analizu i mapiranje. Gdje je to mogue, predvidjeti prirodne i ostale relevantne
rizike, ranjivost i uticaj katastrofa;
(j) Podrati razvoj i unapreenje relevantnih baza podataka i promociju
potpune i otvorene razmjene i distribucije podataka u svrhu procjene, praenja i
ranog upozoravanja, na meunarodnom, regionalnom, dravnom i lokalnom
nivou;
(k) Podrati unapreenje naunih i tehnikih metoda i kapaciteta za
procjenu rizika, praenje, i rano upozoravanje kroz istraivanje, partnerstvo,
obuku i izgradnju tehnikih kapaciteta. Promovisati upotrebu zemljanih i
opservacija iz svemira, svemirskih tehnologija, daljinskih senzora, geoinformativnih sistema, predvianja i modeliranja rizika, prognoze i modeliranje
vremena i klime, komunikacijska sredstva i studije trokova i koristi ranog
upozoravanja i procjena.

13

Kao sto je preporueno Rezolucijom Generalne skuptine br. 58/214

10

(l) Uspostaviti i ojaati kapacitet za biljeenje, analizu, sumiranje,

distribuciju i razmjenu statistikih informacija i podataka o mapiranju rizika,
rizicima od katastrofe, uticaju i gubicima; podrati razvoj jedinstvenih
metodologija za procjenu rizika i praenje.
(iv) Regionalni i iznenadni rizici
(m) Prikupiti i standardizovati, statistike informacije i podatke o
regionalnim rizicima od katastrofa, uticaju i gubicima;
(n) Saraivati regionalno i meunarodno, kako bi se procijenili i pratili
regionalni i preko-granini rizici, razmjenjivati informacije i obezbjeivati rano
upozoravanje putem odgovarajuih aranamana, kao to su npr. upravljanje
rijenim slivom;
(o) Istraivati, analizirati i izvjetavati o dugoronim promjenama i
iznenadnim problemima koji mogu poveati ranjivost i rizike ili kapacitet vlasti i
zajednica da odgovore na katastrofu.
3. Koristiti znanje, inovacije i edukaciju kako bi se izgradila svijest o
bezbjednosti i otpornosti na rizik na svim nivoima
18.
Katastrofe se mogu znaajno smanjiti ukoliko su ljudi dobro obavijeteni i
motivisani za izgradnju kulture prevencije i otpornosti na katastrofe, to zahtijeva
prikupljanje, i distribuciju relevantnog znanja i informacija o opasnostima,
ranjivosti i kapacitetima.
Kljune aktivnosti:
(i) Rukovoenje informacijama i njihova razmjena
(a) Obezbijediti lako razumljive informacije o rizicima od katastrofa i
opcijama zatite, posebno graanima u visoko rizinim podrujima, kako bi se
populacija ohrabrila i kako bi im se omoguilo da preduzmu akciju kako bi smanjili
rizike i izgradili otpornost. Informacije bi trebale ukljuiti relevantno tradicionalno
i domae znanje, kulturno nasljee i trebale bi biti usklaene sa razliitim
ciljanim grupama, uzimajui u obzir kulturoloke i drutvene faktore;
(b) Ojaati mree strunjaka za katastrofe, menadere i planere irom
razliitih sektora i regiona, i kreirati ili ojaati procedure za koritenje postojee
ekspertize u sluaju kad agencije i drugi vani akteri razviju lokalne planove za
smanjenje rizika.
(c) Promovirati i unaprijediti dijalog i saradnju meu naunim krugovima
koji rade na smanjenju rizika i ohrabriti partnerstva meu glavnim akterima,
ukljuujui one koji rade na socio-ekonomskim dimenzijama smanjenja rizika.
(d) Promovisati koritenje, upotrebu i dostupnost svjeih infromacija,
komunikaciju i tehnologije zasnovane na svemirskim istraivanjima i sline
usluge, kao i zemaljske opservacije, kako bi se podralo smanjenje rizika od
katastrofe, i to posebno u svrhu obuke i razmjenu i distribucije informacija meu
razliitim kategorijama korisnika.
(e) Razviti srednjorone lokalne, dravne, regionalne i meunardone
direktorije jednostavne za koritenje, inventarne liste i dravne sisteme za
11

razmjenu informacija o najboljim primjerima iz prakse, tehnologije za smanjenje

rizika koje su rentabilne i jednostavne za upotrebu, te izvuene pouke kad je rije
o politikama, planovima, i mjerama za smanjenje rizika.
(f) Institucije koje se bave urbanim razvojem bi trebale obezbijediti
informacije iroj javnosti o opcijama smanjenja rizika prije izgradnje, kupovine ili
prodaje zemljita.
(g) Aurirati i iroko distribuirati standardnu medjunarodnu terminologiju
koja se odnosi na smanjenje rizika od katastrofe, najmanje na svim jezicima
Ujedinjenih nacija, za koritenje pri razvoju programa i institucija, kao i u
operacijama, istraivanju, planu i programu obuke i programima javnog
informisanja.
(ii) Edukacija i obuka
(h) Promovisati ukljuivanje znanja o smanjenju rizika od katastrofe u
relevantne dijelove nastavnog plana i programa ma svim nivoima i koristiti druge
formalne i neformalne kanale kako bi informacije dole do omladine i djece;
promovisati integraciju smanjenja rizika od katastrofe kao sutinskog elementa
UN dokumenta Decenija edukacije u svrhu odrivog razvoja (2005-2015).
(i) Promovisati implementaciju programa lokalne procjene rizika i
pripreme na katastrofe u kolama i institucijama vieg obrazovanja.
(j) Promovisati implementaciju programa i aktivnosti u kolama za
edukovanje o tome kako minimizirati posljedice rizika.
(k) Razviti programe obuke i edukacije o smanjenju rizika od katastrofe
ciljanih na specifine sektore (razvojne planere, menadere kriza, zvaninike
lokalne vlade itd.)
(l)Promovisati inicijative za obuku lokalnih zajednica, uzevi u obzir
potencijalnu ulogu volontera, kako bi se unaprijedili lokalni kapaciteti za
predunapreenje i djelovanje u sluaju katastrofe.
(m) Osigurati jednak pristup odgovarajuoj obuci i edukativnim prilikama
za ene i ranjive grupe; promovisati obuku polno i kulturoloki senzitivnu kao
integralni dio edukacije i obuke za smanjenje rizika od katastrofe.
(iii) Istraivanje
(n) Razviti napredne metode za predviajue procjene rizika i socioekonomske analize trokova u odnosu na korist aktivnosti na smanjenju rizika na
svim nivoima; inkorporirati ove metode u proces odluivanja na regionalnom,
dravnom i lokalnim nivoima.
(o) Ojaati tehnike i naune kapacitete za razvoj i primjenu metodologije,
studija i modela za procjenu ranjivosti i uticaja geolokih, vremenskih, i rizika
vezanih za vodu i klimatologiju, ukljuujui unapreenje regionalnih kapaciteta za
praenje i procjenu.
(iv) Svjesnost javnosti

12

(p) Promovisati ukljuivanje medija kako bi se stimulisala klima otpornosti

na katastrofe i snano ukljuenje zajednice u odrive javne edukativne kampanje
i javne konsultacije na svim nivoima drutva.
4. Smanjiti temeljne faktore rizika
19.
Rizicima od katastrofa koji se odnose na promjenljive drutvene,
ekonomske, i ekoloke uslove i upotrebu zemljita, kao i uticajem rizika vezanih
za geoloke dogaaje, vrijeme, vodu, klimatske varijable i promjene, se bave
sektoralni razvojni planovi i programi, a takoer se rjeavaju i u postkatastrofalnim situacijama.
Kljune aktivnosti:
(i) Rukovoenje ekolokim i prirodnim resursima
(a) Poticati odrivo koritenje i rukovoenje eko sistemima, izmeu
ostalog putem boljeg planiranja koritenja zemljita i razvojnih aktivnosti kako bi
se smanjili rizici i ranjivost.
(b) Implementirati integrisane pristupe
rukovoenju ekolokim i
prirodnim resursima koji ukljuuju smanjenje rizika od katastrofa, ukljuujui
strukturalne i ne-strukturalne mjere 14 kao to su rukovoenje poplavama i
odgovarajue rukovoenje osjetljivim eko-sistemima.
(c) Promovirati inkorporiranje smanjenja rizika u vezi postojee klimatske
varijabilnosti i buduih klimatskih promjena u strategije za smanjenje rizika od
katastrofa i adaptaciju na klimatske promjene, to bi ukljuivalo jasnu identifikaciju
rizika u vezi klimatskih katastrofa, stvaranje specifinih mjera za smanjenje rizika, te
bolje i rutinsko koritenje informacija o klimatskim rizicima od strane planera, inenjera i
ostalih donosioca odluka.
(ii) Drutvene i ekonomske razvojne prakse
(d) Promovirati sigurnost hrane kao vanog faktora u osiguranju otpornosti
zajednica na opasnosti, posebno u podrujima izloenim suama, poplavama, ciklonima
i drugim opasnostima koje mogu oslabiti sticanje za ivot zasnovano na poljoprivredi.
(e) Inkorporirati planiranje rizika od katastrofa unutar zdravstvenog sektora;
promovirati cilj 'bolnice sigurne od katastrofa' kroz osiguranje da sve nove bolnice budu
sagraene sa nivoom otpornosti koji poveava njihovu sposobnost da ostanu
funkcionalne u situaciji katastrofe, te implementirati olakavajue mjere kako bi se
ojaali postojei zdravstveni kapaciteti, posebno kapaciteti primarne zdravstvene
zatite.
(f) Ojaati i zatiti kritine javne objekte i fiziku infrastrukturu, posebno kole,
klinike, bolnice, vodovodne mree, elektrine centrale, glavne komunikacijske i
14

Strukturalne mjere se odnose na bilo kakvu fiziku konstrukciju kojom se smanjuje ili
izbjegava potencijalni uticaj rizika, ukljuujui tehnike mjere i konstrukciju zatitnih i na
rizik otpornih struktura i infrastrukture. Ne-strukturalne mjere se odnose na politike,
svijesnost, edukaciju, posveenost javnosti, i metode i operativnu praksu, ukljuujui
mehanizme uea i obezbjeivanje informacija, koji mogu smanjiti rizik i uticaje u vezi s
tim.
UN/Meunarodna strategija za smanjenje rizika. eneva, 2004

13

transportne linije, centre za obavjetavanje i upravljanje katastrofama, te kulturoloki

vano zemljite i graevine, kroz pravilno projektiranje, adaptaciju i renoviranje, u cilju
da ih se uini adekvatno otpornim na opasnosti.
(g) Ojaati i implementirati mreu mehanizama socijalne zatite kako bi se
pomoglo siromanima, starima i invalidima, te ostatku stanovnitva pogoenom
katastrofom. Poboljati eme oporavka ukljuujui psiho-socijalne programe obuke u
cilju ublaavanja psiholokih posljedica kod ranjive populacije, posebno djece, nakon
katastrofa.
(h) Inkorporirati mjere za smanjenje rizika od katastrofa u procese 15 oporavka i
rehabilitacije nakon katastrofa, te iskoristiti prilike tokom faze oporavka za razvoj
kapaciteti koji e dugorono smanjiti rizik od katastrofe, ukljuujui razmjenu iskustava,
znanja i izvuenih pouka.
(i)
Nastojati da se na odgovarajui nain osigura da programi za raseljene
osobe ne poveavaju rizik i osjetljivost na opasnosti.
(j)
Promovirati raznovrsnnost opcija privreivanja za stanovnitvo u
podrujima visokog rizika, u cilju smanjenja njihove ranjivosti na opasnosti, te se
postarati da njihovi prihodi i imovina ne budu ugroeni razvojnom politikom i procesima
koji bi poveali njihovu ranjivost na katastrofe.
(k) Promovirati razvoj mehanizama za finansijsku podjelu rizika, posebno
osiguranja i reosiguranja za sluaj katastrofa.
(l)
Promovirati uspostavu partnerstva 'javno privatno' kako bi se privatni
sektor vie angairao u aktivnostima smanjenja rizika od katastrofa; poticati privatni
sektor da jaa kulturu prevencije katastrofa, stavljajui naglasak na dodjelu sredstava
za aktivnosti prije pojave katastrofe, na primjer procjena rizika i sistem ranog
upozoravanja.
(m)Razvijati i promovirati alternativne i inovativne finansijske instrumenate za
rjeavanje rizika od katastrofa.
(iii)

Planiranje koritenja zemljita i druge tehnike mjere

(n) Inkorporirati procjenu rizika od katastrofa u urbanistiko planiranje i
upravljanje u ljudskim naseljima sklonim katastrofama, a posebno u gusto naseljenim
podrujima i brzo urbanizirajuim naseljima. Problemi neformalnog i privremenog
stanovanja, te lociranja stanova u podrujima visokog rizika, trebali bi se razmatrati kao
prioriteti, ukljuivi ih u okvir programa smanjenja siromatva urbanog siromatva i
poboljanja uslova ivota u sirotinjskim etvrtima.
(o) Inkorporirati razmatranje rizika od katastrofa u procedure planiranja velikih
infrastrukturnih projekata, ukljuujui projektne kriterije, odobrenje i implementaciju
takvih projekata, kao i razmatranja zasnovana na procjenama drutvenog i ekonomskog
uticaja, te uticaja na okolinu.
(p) Razviti, unaprijediti i poticati na koritenje smjernica i sredstava praenja za
smanjivanje rizika od katastrofa, u kontekstu politike i planiranja koritenja zemljita.

15

U skladu sa principima sadranim u Rezoluciji generalne skuptine br. 46/182

14

(q) Inkorporirati procjenu rizika od katastrofe u planiranje i upravljanje razvojem

sela, a posebno u odnosu na planinska i obalna ravniarska plavna podruja, kroz
identifikaciju zona zemljita koje su dostupne i sigurne za ljudska naselja.
(r) Poticati reviziju postojeih ili razvoj novih kodeksa i standarda gradnje, te
prakse renoviranja i rekonstrukcije na dravnim ili lokalnim nivoima, s ciljem da budu
primjenjiviji u lokalnom kontekstu, posebno za neslubena i marginalna ljudska naselja;
poboljati kapacitete za implementaciju, nadzor i primjenu ovakvih kodeksa, pristupom
zasnovanom na konsenzusu, imajui na umu poticaje na graenje graevina otpornih na
katastrofe.
5.

Jaanje spremnosti na svim nivoima za efikasan odgovor na katastrofu

20. Posljedice i gubici za vrijeme katastrofe znaajno mogu biti smanjeni ukoliko su
vlasti, pojedinci i zajednice u podrujima zahvaenim opasnou dobro pripremljene i
spremne da djeluju, te ako imaju znanje i kapacitete za efikasno upravljanje
katastrofom.
Kljune aktivnosti:
(a) Ojaati politike, tehnike i institucionalne kapacitete u regionalnom,
dravnom i lokalnom upravljanju katastrofama, ukljuujui kapacitete vezane za
tehnologiju, obuku, te ljudske i materijalne resurse.
(b) Promovirati i podravati dijalog, razmjenu informacija i koordinaciju meu
slubama ranog upozoravanja, smanjenje rizika od katastrofa, odgovor na katastrofu,
razvojne i druge relevantne agencije i institucije na svim nivoima, s ciljem jaanja
holistikog pristupa smanjenju rizika od katastrofa.
(c) Ojaati, i gdje je potrebno razviti, koordinirane regionalne pristupe i
kreiranje ili nadogradnju regionalnih politika, operativnih mehanizama, planova i
komunikacijskih sistema, kako bi se pripremio i osigurao brz i efikasan odgovor na
katastrofu u situacijama koje nadilaze dravne kapacitete.
(d) Pripremiti ili procijeniti, te periodino dopunjavati sigurnosne planove, i
planove i politike spremnosti na katastrofe na svim nivoima, sa posebnim teitem na
ranjiva podruja i grupe. Promovirati redovne vjebe spremnosti na katastrofu,
ukljuujui vjebe evakuacije, s ciljem osiguranja brzog i efikasnog odgovora na
katastrofu i pristupa esencijalnoj pomoi u artiklima hrane i drugim artiklima prikladnim
lokalnim potrebama.
(e) Promovirati i osnovati fondove za vanredne situacije, gdje i kako je to
prikladno, u cilju podrke odgovoru na katastrofu, te mjerama oporavka i spremnosti na
katastrofe.
(f) Razviti specifine mehanizame za ukljuivanje i aktivno uee relevantnih
aktera u smanjenju rizika od katastrofe, ukljuujui zajednice, i to zasnivajui se na
konceptu volonterizma.

15

IV
A.

IMPLEMENTACIJA I PRAENJE
Opta razmatranja

21.
Implementacija i praenje stratekih ciljeva i prioriteta postavljenih u ovom
Okviru za djelovanje, trebali bi se vriti od strane razliitih aktera, vie-sektoralnim
pristupom, ukljuujui i sektor razvoja. Dravne, regionalne i meunarodne organizacije,
ukljuujui Ujedinjene narode i meunarodne finansijske organizacije, pozvane su da
integriraju razmatranja o smanjenju rizika od katastrofa u svoje politike odrivog
razvoja, planiranje i programiranje na svim nivoima. Civilno drutvo, ukljuujui
volontere i organizacije zasnovane na zajednici, nauna zajednica i privatni sektor
vitalni su akteri podrke u implementaciji smanjenja rizika od katastrofa na svim
nivoima.
22.
Dok svaka drava ima primarnu odgovornost za svoj vlastiti ekonomski i
drutveni razvoj, omoguavajue meunarodno okruenje vitalno je za stimulaciju i
doprinos razvoju znanja, kapaciteta i motivacije, potrebnih da bi se izgradile drave i
zajednice otporne na katastrofe. Drave i regionalne i meunarodne organizacije trebale
bi razvijati veu strateku koordinaciju izmeu Ujedinjenih naroda, drugih meunarodnih
organizacija ukljuujui i meunarodne finansijske institucije regionalnih tijela,
donatorskih agencija i nevladinih organizacija angairanih na smanjenju rizika od
katastrofa, zasnovanu na jaanju Meunarodne strategije za smanjenje katastrofa. U
godinama koje dolaze, trebalo bi razmotriti osiguranje implementacije i jaanje
relevantnih meunarodnih pravnih instrumenata za smanjenje rizika od katastrofa.
23.
Drave i regionalne i meunarodne organizacije trebale bi, takoer, podrati
kapacitete regionalnih mehanizama i organizacija za razvoj regionalnih planova, politika
i zajednike prakse, u smislu podrke: umreavanju, zagovaranju, koordinaciji, razmjeni
informacija i iskustava, naunom praenju opasnosti i ranjivosti, te razvoju
institucionalnih kapaciteta, i za bavljenje rizicima od katastrofa.
24.
Svi akteri se potiu da grade multilatelarna partnerstva na svim nivoma i na
dobrovoljnim osnovama, te da doprinose implementaciji ovog Okvira za djelovanje.
Drave i ostali akteri takoer se potiu da promoviraju jaanje ili uspostavu dravnih,
regionalnih i meunarodnih volonterskih korpusa, koji e biti dostupni dravama i
meunarodnoj zajednici da bi dali svoj doprinos rjeavanju problema ranjivosti i
smanjenja rizika od katastrofa. 16
25.
Strategija Mauricijusa za dalju implementaciju Barbadoskog programa
djelovanja za male otone drave u razvoju podvlai da su male otone drave u
razvoju smjetene u najranjivijim regionima na svijetu, u pogledu intenziteta i
uestalosti prirodnih i ekolokih katastrofa i njihovog rastueg uticaja, te da su suoene
sa nesrazmjerno tekim ekonomskim, socijalnim i ekolokim posljedicama. Male otone
drave u razvoju pokrenule su jaanje svojih dravnih okvira za efikasnije upravljanje
katastrofama i posveene su, uz neophodnu pomo meunarodne zajednice:
poboljanju nacionalnog ublaavanja katastrofa, pripremljenosti kapaciteta sistema
ranog upozoravanja; jaanju svijesti javnosti o smanjenju rizika od katastrofa;
stimuliranju interdisciplinarnih i meusektoralnih partnerstava; inkorporiranju
upravljanja rizikom u svoje nacionalne procese planiranja; rjeavanju pitanja u vezi
aranmana osiguranja i reosiguranja, te rastu sposobnosti predvianja i odgovora na
vanredne situacije, ukljuujui i one koje proizilaze iz prirodnih i ekolokih katastrofa, a
zahvataju ljudska naselja.
16

U skladu sa Rezolucijom Generalne skuptine broj 58/118 i Rezolucijom Generalne skuptine OAS-a broj
2018 (xxxiv-0/04).

16

26.
U pogledu osobite ranjivosti i nedostatka kapaciteta najnerazvijenijih drava
da odgovore i oporave se od katastrofa, potrebna je podrka od strane razvijenih
drava, kao stvar prioriteta, u provoenju bitnih programa i u relevantnim
institucionalnim mehanizmima za implementaciju Okvira za djelovanje, ukljuujui
finansijsku i tehniku pomo, te izgradnju kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa
kao efikasan i odriv vid sprjeavanja i odgovora na katastrofe.
27.
Katastrofe u Africi predstavljaju glavnu prepreku nastojanjima afrikog kontinenta
da postigne odrivi razvoj, posebno u smislu nedovoljnih regionalnih kapaciteta za
predvianje, nadgledanje, rad i ublaavanje katastrofa. Smanjenje ranjivosti afrikog
stanovnitva na opasnosti je neophodan element strategija za smanjenje siromatva,
ukljuujui nastojanja da se zatite dosadanji rezultati razvoja. Finansijska i tehnika
pomo potrebna je kako bi se ojaali kapaciteti afrikih drava, ukljuujui sisteme za
rano upozoravanje, procjene, sprjeavanje, pripremljenost, odgovor i oporavak.
28.
Praenje Svjetske konferencije o smanjenju katastrofa bit e, koliko je to mogue,
sastavni i koordinirajui dio praenja druge velike konferencije u oblasti smanjenja rizika
od katastrofa.17 Ovo bi trebalo ukljuivati posebne reference o napretku u smanjenju
rizika od katastrofa, uzimajui u obzir dogovorene razvojne ciljeve, raunajui i one iz
Milenijske deklaracije.
29.
Implementacija ovog Okvira za djelovanje za period 2005.-2015. bit e
procjenjena na odgovarajui nain.
B. Drave
30.
Sve drave bi trebale nastojati da poduzmu sljedee zadatke na dravnim i
lokalnim nivoima, sa jakim osjeajem vlasnitva i u saradnji sa civilnim drutvom i
ostalim akterima, unutar svojih finansijskih, ljudskih i materijalnih potencijala, uzmajui
u obzir vlastite zakonske obaveze i postojee meunarodne instrumente vezane za
smanjenje rizika od katastrofa. Drave bi takoer trebale aktivno doprinositi u kontekstu
regionalne i meunarodne saradnje, u skladu sa paragrafima 33 i 34.
(a) Pripremiti i objaviti osnovne dravne procjene o statusu smanjenja rizika od
katastrofa, u skladu sa kapacitetima, potrebama i politikama svake drave, i gdje je to
odgovarajue, razmjena ovih informacija sa odgovarajuim regionalnim i meunarodnim
tijelima.
(b)
Odrediti odgovarajui dravni koordinacijski mehanizam za
implementaciju i praenje ovog Okvira za akciju, te prenijeti informaciju sekretarijatu
Meunarodne strategije za smanjenje katastrofa.
(c) Objavljivati i periodino aurirati saetke dravnih programa za smanjenja
rizika od katastrofa, koji se odnose na ovaj Okvir za djelovanje, ukljuujui
meunarodnu saradnju.
(d) Razviti proceduru za praenje napretka drave u odnosu na Okviru za
djelovanje. Procedure bi trebale ukljuivati sisteme za analizu isplativosti i postojeeg
praenja, te procjenu ranjivosti i rizika posebno za regione izloene
hidrometeorolokim i seizmikim opasnostima.

17

Kako je identificirano Rezolucijom Generalne skuptine broj 57/270B

17

(e) Ukljuiti informacije o napretku na smanjenju rizika od katastrofa u

postojee mehanizme izvjetavanja meunarodnih i drugih okvira koji se tiu odrivog
razvoja.
(f) Razmotriti, ukoliko je to mogue,
pristup, odobravanje ili ratificiranje
relevantnih meunarodnih pravnih instrumenata vezanih za smanjenje rizika od
katastrofa, te preduzet mjere na njihovoj efikasnoj implementaciji, za drave lanice tih
instrumenata.18
(g) Promovirati integraciju smanjenja rizika povezanog sa postojeim
klimatskim razlikama i buduim klimatskim promjenama, u strategije za smanjenje
rizika od katastrofa i adaptaciju na klimatske promjene; osigurati da upravljanje rizicima
povezanim sa geolokim opasnostima kakve su zemljotresi i odroni, budu u potpunosti
uzete u obzir u programima smanjenja rizika od katastrofa.
C. Regionalne organizacije i institucije
31.
Regionalne organizacije sa ulogom u smanjenju rizika od katastrofa pozvane su
da izvre sljedee zadatke u okviru svojih mandata, prioriteta i resursa:
(a) Promovirati regionalne programe, ukljuujui programe tehnike saradnje,
razvoja kapaciteta, razvoja metodologija i standarda za praenje i procjenu ranjivosti i
opasnosti, razmjenu informacija i efikasnu mobilizacija resursa u svrhu podrke
nacionalnim i regionalnim nastojanjima da se postignu ciljevi ovog Okvira za djelovanje.
(b)
Realizovati i objaviti regionalne i subregionalne osnovne procjene o
statusu smanjenja rizika od katastrofa, u skladu sa identificiranim potrebama i u skladu
sa svojim mandatom.
(c)
Koordinirati i objaviti periodine preglede napretka u regionu, smetnji i
potreba za podrkom; pomagati dravama, u skladu s njihovim zahtjevom, u
pripremanju njihovih periodinih saetaka o programima i napretku.
(d)
Uspostaviti nove ili ojaati postojee specijalizirane centre za saradnju,
koji e provoditi istraivanja, obuku, edukaciju i izgradnju kapaciteta u oblasti smanjenja
rizika od katastrofa.
(e)
Podrati razvoj regionalnih mehanizama
upozoravanje na katastrofe, ukljuujui cunami. 19

kapaciteta

za

rano

D. Meunarodne organizacije
32. Meunarodne organizacije, ukljuujui organizacije sistema Ujedinjenih naroda i
meunarodne finansijske institucije, pozvane su da izvre sljedee zadatke u okviru
svojih mandata, prioriteta i resursa:
(a) Upotpunosti se angairati u podrci i implementaciji Meunarodne strategije
za smanjenje katastrofa i saraivati na unapreenju integriranih pristupa izgradnji
drava i zajednica otpornih na katastrofe, kroz poticanje jaeg povezivanja,
koherentnosti i integracije elemenata smanjenja rizika od katastrofa, na humanitarnom
polju i polju odrivog razvoja, kako je postavljeno u Okviru za djelovanje.
18

Kakva je Konvencija iz Tamperea o pribavljanju telekomunikacijskih resursa za ublaavanje katastrofa i

operacije pomoi (1998), koja je stupila na snagu 08. 01. 2005. godine
19
Savjetodavni odbor Ujedinjenih naroda za vodu i sanitaciju, osnovan od strane Generalnog sekretara, izdao je
urgentan poziv da se prepolovi gubitak ljudskih ivota u katastrofama uzrokovanim vodom, do 2015. godine.

18

(b) Ojaati ukupne kapacitete sistema Ujedinjenih naroda za pomo dravama u

razvoju, izloenih katastrofama, u smanjenju rizika od katastrofa na odgovarajui nain i
uz koordinaciju, te definirati i implementirati odgovarajue mjera za redovno
procjenjivanje njihovog napretka u postizanju ciljeva i prioriteta odreenih ovim
Okvirom za djelovanje; zasnivajui se na iskustvima
Meunarodne strategije za
smanjenje katastrofa.
(c) Identifikovati odgovarajue aktivnosti za pomo u implementaciji ovog
Okvira za djelovanje dravama u razvoju izloenim katastrofama; osigurati da su te
odgovarajue aktivnosti integrirane u sopstvene naune, humanitarne i razvojne
sektore, programe i prakse svake organizacije, te da su dodijeljena adekvatna
finansijska sredstva za njihovu implementaciju.
(d) Pomoi dravama u razvoju izloenim katastrofama da donesu svoje dravne
strategije, planove akcije i programe za smanjenje rizika od katastrofa, te da razviju
vlastite institucionalne i tehnike kapacitete u oblasti smanjenja rizika od katastrofa,
kako je identificirano prioritetima Okvira za djelovanje.
(e) Integrirati aktivnosti podrke implementaciji ovog Okvira za djelovanje u
odgovarajue koordinacijske mehanizme kao to je Razvojna grupa Ujedinjenih naroda i
Meuagencijski stalni komitet (za humanitarnu akciju), na dravnom nivou, te kroz
sistem Stalnog koordinatora i Dravne timove Ujedinjenih naroda. Pored ovoga,
integracija razmatranja smanjenja rizika od katastrofa u okvire razvojne pomoi, kao to
su Zajednika procjena drava, Okvir razvojne pomoi Ujedinjenih naroda i strategije za
smanjenje siromatva.
(f) Saraivati na podrci globalno konsistentom prikupljanju podataka i
predvianju prirodnih opasnosti, ranjivosti, rizika i uticaju katastrofa svih obima u
bliskoj saradnji sa postojeim mreama i platformama. Ove inicijative trebale bi
ukljuivati: razvoj standarda, odravanje baza podataka, razvoj pokazatelja i indicija,
podrku sistemima ranog upozoravanja, punu i otvorenu razmjenu podataka i koritenje
zemljanih i opservacija na daljinu.
(g) Podrati drave pribavljanjem odgovarajue, pravovremene i dobro
koordinirane meunarodne pomoi, po zahtjevu pogoene drave i u skladu sa
dogovorenim vodeim principima za pomo u vanrednim situacijama i sporazumima o
koordinaciji.20 Pruiti pomo imajui u vidu smanjenje rizika i ranjivosti, jaati kapaciteta
i osigurati efikasne aranmane za meunarodnu saradnju u pomoi pri urbanom
traenju i spaavanju.21 Osigurati razvoj aranmanea za brzu meunarodnu podrku
pogoenim podrujima, razvija kako na dravnom tako i na lokalnom nivou, kao i
jaanje veza u naporima na oporavku i smanjenju rizika.
(h) Jaati meunarodne mehanizame u pogledu podrke katastrofom pogoenoj
dravi u tranzicijskoj fazi prema odrivom fizikom, socijalnom i ekonomskom oporavku i
smanjenju buduih rizika. Ovo bi trebalo ukljuivati podrku aktivnostima na smanjenju
rizika u oporavku nakon katastrofe, rehabilitacijskim procesima i razmjeni dobre prakse,
znanja i tehnike pomoi relevantnih drava, eksperata i organizacija Ujedinjenih
naroda.
(i) Jaati i prilagoditi postojei meuagencijski program obuke za upravljanje
katastrofama, zasnovano na zajednikoj meuagencijskoj viziji i okviru za upravljanje
rizicima od katastrofa, a koji obuhvata smanjenje rizika, spremnost, odgovor i oporavak.
20
21

Kako je identificirano Rezolucijom Generalne skuptine broj 46/182.

Rad na dosljednoj implementaciji Rezolucije Generalne skuptine broj 57/150.

19

E. Meunarodna strategija za smanjenje katastrofa

33.
Od partnera u Meunarodnoj strategiji za smanjenje katastrofa, posebno od
meuagencijske grupe za smanjenje katastrofa i njenih lanova, u saradnji sa
relevantnim dravnim, regionalnim, meunarodnim i UN-ovim tijelima, i uz podrku
meuagencijskog sekretarijata za Meunarodnu strategiju za smanjenje katastrofa,
zahtijeva se da na sljedei nain pomogne u implementaciji ovog Okvira za djelovanje,
podlonog odlukama donesenim nakon zavretka procesa 22 revizije trenutnih
mehanizama i institucionalnih aranmana:
(a) Razviti matricu uloga i inicijativa za podrku praenja ovog Okvira za
djelovanje, angairajui pojedine lanove Radne grupe i druge meunarodne partnere.
(b) Omoguiti koordinaciju nad efikasnom i integriranom akcijom unutar sistema
organizacija Ujedinjenih naroda i izmeu ostalih relevantnih regionalnih i meunarodnih
entiteta, u skladu sa njihovim pojedinanim mandatima, kako bi se podrao ovaj Okvir
za djelovanje, identificirale praznine u implementaciji i omoguili konsultacijski procesi
na razvijanju smjernica i instrumenata politike za svako podruje prioriteta, uz
odgovarajuu nacionalnu, regionalnu i meunarodnu ekspertizu.
(c) Konsultovati se sa relevantnim agencijama i organizacijama UN-a,
regionalnim i multilateralnim organizacijama i tehnikim i naunim institucijama, kao i
sa zainteresiranim dravama i civilnim drutvom, u cilju razvoja generikih, realistinih i
mjerljivih pokazatelja imajui u vidu resurse dostupne pojedinim dravama. Ovi
pokazatelji mogli bi pomoi dravama u procjenjivanju napretka u implementaciji Okvira
za djelovanje. Pokazatelji bi se trebali uklapati u meunarodno priznate razvojne ciljeve,
ukljuujui one koji su sadrani u Milenijskoj deklaraciji.
Kada kompletiraju prvu fazu, drave se potiu da razviju rafinirane pokazatelje
na dravnom nivou, koji e odraavati njihove pojedinane prioritete u smanjenju rizika
od katastrofa, nastale na osnovu generikih pokazatelja.
(d) Osigurati podrku dravnim platformama za smanjenje katastrofa, kroz jasnu
artikulaciju njihove uloge i dodane vrijednosti, te kroz regionalnu koordinaciju podrke
razliitim potrebama i prioritetima zagovaranja i politike, datim u ovom Okviru za
djelovanje, putem koordiniranih regionalnih instrumenata za smanjenje katastrofa,
izgraenih na regionalnim programima i uz savjete relevantnih partnera.
(e) Koordinirati sa sekretarijatom Komisije za odrivi razvoj, kako bi se osiguralo
da relevantna partnerstva koja doprinose implementaciji Okvira za djelovanje budu
registrirana u njenoj bazi podataka o partnerima za odrivi razvoj.
(f) Stimulirati razmjenu, uporeivanje, analizu, sumiranje i irenje najbolje
prakse, izvuenih pouka, dostupnih tehnologija i programa, kako bi se podralo
smanjenje rizika od katastrofa, u svom kapacitetu meunarodnog centra za razmjenu
informacija; odravanje globalne informacijske platforme o smanjenju rizika od
katastrofa i internet registra programa i inicijativa za smanjenje rizika od katastrofa,
implementiranih od strane drava i putem regionalnih i meunarodnih partnerstava. 23
22

Proces revizije institucionalnih aranmana unutar UN-a koji se tiu smanjenja katastrofa, trenutno je u toku i
bit e okonan nakon Svjetske konferencije o smanjenju katastrofa, ocjenom uloge i djelovanja Meunarodne
strategijee za smanjenje katastrofa.
23
Da bi sluio kao instrument za razmjenu iskustava i metodologija u nastojanjima na smanjenju rizika od
katastrofa. Drave i relevantne organizacije pozvane su da aktivno doprinesu procesu izgradnje znanja, tako to

20

(g) Pripremiti periodine preglede napretka u dostizanju ciljeva i prioriteta ovog

Okvira za djelovanje, u kontekstu procesa integriranog i koordiniranog praenja i
implementacije UN-ovih konferencija i samita kako je odreeno mandatom Generalne
skuptine;24 pribavljanje izvjetaja i pregleda Skuptini i drugim tijelima UN-a, na zahtjev
ili kako je prikladno, zasnovanih na informacijama iz nacionalnih platformi, regionalnih i
meunarodnih organizacija i drugih aktera, ukljuujui praenje implementacije
preporuka sa Druge meunarodne konferencije o ranom upozoravanju (2003.) 25
F. Mobilizacija resursa
34. Drave, unutar svojih finansijskih mogunosti; regionalne i meunarodne
organizacije, putem odgovarajuih multilateralnih, regionalnih i bilateralnih
koordinacijskih mehanizama trebale bi izvriti sljedee zadatke kako bi se mobilizirali
resursi potrebni za podrku u implementaciji ovog Okvira za akciju:
(a) Mobilizirati odgovarajue resurse i kapacitete relevantnih
regionalnih i meunarodnih tijela, ukljuujui sistem Ujedinjenih naroda.

dravnih,

(b) Pribaviti podrku, kroz bilatelarne i multilateralne kanale, za implementaciju

ovog Okvira za djelovanje u dravama u razvoju podlonim katastrofama, ukljuujui
finansijsku i tehniku pomo, adresiranje pitanja odrivosti dugova, transfer tehnologija
pod uzajamno dogovorenim uvjetima, privatno-javno partnerstvo i poticanje sjever-jug i
jug-jug saradnje.
(c) Inkorporirati mjere za smanjenje rizika od katastrofa u bilateralne i
multilateralne programe pomoi za razvoj, ukljuujui one koje se odnose na smanjenje
siromatva, upravljanje prirodnim resursima, urbani razvoj i prilagoavanje klimatskim
promjenama.
(d) Pribaviti odgovarajue dobrovoljne finansijske doprinose UN-ovom Fondu za
smanjenje katastrofa, u nastojanju da se osigura adekvatna podrka prateim
aktivnostima ovog Okvira za djelovanje. Procijeniti trenutno koritenje i izvodljivost
proirenja Fonda, izmeu ostalog, za pomo dravama u razvoju podlonim
katastrofama, da uspostave nacionalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa.
(e) Razviti partnerstavo za implementaciju ema koje dijele rizik, umanjuju
premije osiguranja, proiruju pokrivanje osiguranjem i time poveavaju finansiranje
rekonstrukcije i rehabilitacije nakon katastrofe, ukljuujui privatno-javno partnerstvo,
ukoliko je odgovarajue.
ANEKS
Nekoliko multilateralnih razvojnih programa koji se odnose na smanjenje
rizika od katastrofa
e registrirati svoja nastojanja, na dobrovoljnoj osnovi, u razmatranju globalnog napretka u rezultatima
Konferencije.
24
Rezolucija Generalne skuptine broj 57/270B, praenje UN-ovih konferencija, te Rezolucija Generalne
skuptine o implementaciji Meunarodne strategije za smanjenje smanjenje katastrofa, kojom se zahtijeva da
Generalni sekretar izvjesti Drugi komitet pod 'Odrivim razvojem' (54/219, 56/195, 57/256, 58/214, 58/215 i
59/231).
25
Rezolucija Generalne skuptine broj 58/214.

21

Meu multilateralnim okvirima i deklaracijama , relevantnim za ovaj

dokument, postoje i sljedei:26
Meunarodni sastanak o reviziji implementacije Programa akcije za
odrivi razvoj malih otonih drava u razvoju,27 odran na Mauricijusu u januaru
2005. godine, poziva na jaanje nastojanja u smanjivanju ranjivosti malih otonih
drava u razvoju, zbog njihovih ogranienih mogunosti da odgovore na katastrofu i
da se oporave.
Dnevni red Humanitarne akcije usvojen na Meunarodnoj konferenciji
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca u decembru 2003. godine ukljuuje cilj i akcije
za ''smanjenje rizika i uticaja katastrofa, te unapreenje pripremljenosti i
mehanizama odgovora''.
Johanesburki plan implementacije Svjetskog samita o odrivom
razvoju,28 odranog 2002.godine, paragraf 37 zahtijeva akciju: ''Integrirani pristup
koji ukljuuje vie opasnosti, u obraanju ranjivosti, rizicima, procjeni i upravljanju
katastrofom, ukljuujui sprjeavanje, ublaavanje, pripremljenost, odgovor i
oporavak, jeste esencijalni element sigurnijeg svijeta u 21. vijeku'', podravajui
Meunarodnu strategiju za smanjenje katastrofa kao prvu akciju. Tema '' Ranjivost,
smanjenje rizika i upravljanje katastrofom'' ukljuena je u viegodinji program rada
Komisije za odrivi razvoj u 2014.-2015. godini, te kao ukrtavajua tema kroz cijeli
program.
Trei program akcije za najnerazvijenije zemlje, 29 usvojen 2001. godine,
zahtijeva akciju razvojnih partnera u smislu davanja prioritetne panje ovim
dravama u bitnim programima i institucionalnim aranmanima za implementaciju
Meunarodne strategiji za smanjenje katastrofa.
Milenijska deklaracija30 iz septembra 2000. godine identificira kljune
ciljeve ''Zatite ranjivih'' i ''Zatite naeg zajednikog okruenja'', koji oluuju da
''intenziviraju saradnju na smanjenju broja i efekata prirodnih i ljudskom rukom
uzrokovanih katastrofa''. Sveobuhvatan pregled napretka postignutog u ispunjavanju
svih obaveza sadranih u Milenijskoj deklaraciji Ujedinjenih naroda bit e odran u
julu 2005. godine. 31
Meunarodna strategija za smanjenje katastrofa lansirana je 2000.
godine32 od strane Ekonomskog i socijalnog vijea Generalne skuptine kao
interagencijski okvir i mehanizam (interagencijska radna grupa za smanjenje
katastrofa i interagencijski sekretarijat) koji slui kao fokusna taka unutar sistema
Ujedinjenih naroda, sa mandatom da promovira svjesnost i obaveze javnosti, iri
mree i partnerstva, te unapreuje znanje o uzrocima katastrofa i opcijama za
smanjenje rizika, izgraena na Yokohama strategiji i Planu akcije, te nakon
Meunarodne dekade za smanjenje prirodnih katastrofa.

26

Za sveobuhvatniji popis relevantnih okvira i deklaracija, vidi dokument 'Ekstrakti relevantni za smanjenje
rizika od katastrofa iz meunarodnih politikih inicijativa1994-2003', Interagencijska radna grupa za smanjenje
katastrofa, deveti sastanak 04. 05. maj 2004.
27
Rezolucija Generalne skuptine broj 58/213. Dalja implementacija Programa akcije za odrivi razvoj malih
otonih drava u razvoju.
28
A/CONF.199/20
29
A/CONF.191/11
30
Rezolucija Generalne skuptine broj 55/2
31
Rezolucija Generalne skuptine broj 58/291
32
Rezolucija Generalne skuptine broj 59/231, 58/314, 57/356, 56/195 i 54/219

22

Johanesburki plan implementacije Svjetskog samita o odrivom

razvoju,33 odranog 2002. godine, zahtijeva od Meuvladinog panela o klimatskim
promjenama da ''unaprijedi tehnike i metodologije za procjenu efekata klimatskih
promjena i potie nastavak procjene tih neprijateljskih efekata...''. Pored toga,
Generalna skuptina34 je potaknula Konferenciju strana u okviru Konvencije
Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, 35 i strane u Protokolu iz Kyota 36 (stupio
na snagu u februaru 2005.) da se nastave obraati negativnim efektima klimatskih
promjena, pogotovo u onim zemljama u razvoju koje su posebno ranjive. Generalna
skuptina37 Ujedinjenih naroda takoer je potaknula Meuvladin panel o klimatskim
promjenama da nastavi procjenjivati negativne efekte klimatskih promjena na
drutveno ekonomske i sisteme za smanjenje katastrofa zemalja u razvoju.
Tampere konvencija o pribavljanju telekomunikacijskih resursa za
ublaavanje posljedica katastrofa i operacije pomoi, iz 1998. godine, stupila je na
snagu 08. 01. 2005. godine.
Yokohama strategija za sigurniji svijet: Smjernice za sprjeavanje
prirodnih katastrofa, pripremu i ublaavanje, te Plan akcije, 38 1994. godine, usvojeni
su na Svjetskoj konferenciji o smanjenju katastrofa, izgraenoj na srednjoronom
pregledu Meunarodne dekade za smanjenje prirodnih katastrofa.
Konvencija Ujedinjenih naroda o borbi protiv pustinja u dravama koje
su iskusile ozbiljnu suu i/ili nastanak pustinje, posebno u Africi, 39 usvojena je 1994.
godine i stupila je na snagu 1996. godine. Konvencija Ujedinjenih naroda o biolokoj
razliitosti40 usvojena je 1992. i stupila je na snagu 1993. godine.
Generalna skuptina41 (1991.) je zahtijevala jaanje koordinacije u
vanrednim situacijama i u humanitarnoj pomoi Ujedinjenih naroda, u vanrednim
situacijama i prilikom prirodnih katastrofa. Pozvala se na Meunarodni okvir akcije ua
Meunarodnu dekadu za smanjenje prirodnih katastrofa (Rezolucija 44/236 iz 1989.)
i postavila je vodee principe za humanitarnu pomo, pripremljenost, sprjeavanje i
kontinuitet od pomoi do rehabilitacije i razvoja.
________________________________

Napomena: Prevod dokumenta osigurao Ured UNDP u BiH, Sarajevo, 2007.

godine

33

A/CONF.199/20, paragraf 37 e
Rezolucije Generalne skuptine o prirodnim katastrofama i ranjivosti, broj 59/233 i 58/215
35
Ujedinjeni narodi: Serije ugovora, vol 1771, br. 30822
36
FCCC/CP/1997/7/Add1, Odluka 1/CP.3, aneks
37
Rezolucije Generalne skuptine o prirodnim katastrofama i ranjivosti, broj 59/233 i 58/215
38
A/CONF.172/9
39
Ujedinjeni narodi: Serije ugovora, vol 1954, br. 33480
40
Ujedinjeni narodi: Serije ugovora, vol 1760, br. 30619
41
Rezolucija Generalne skuptine broj 46/182
34

23