Sveuilite u Splitu

Prirodoslovno-matematiki fakultet

Zavrni preddiplomski rad

METODE OBRADE PODATAKA U

RAUNALNIM SUSTAVIMA

Student: Zoran Stipinovi

Mentor: prof. dr. sc. Slavomir Stankov
Neposredni voditelj: mr. sc. Ani Grubii, prof.

Split, listopad 2011.

Sadraj
1

Uvod ................................................................................................................................................ 4

Klasifikacija metoda obrade podataka ............................................................................................ 6

Serijska obrada ................................................................................................................................ 7

3.1

Povijest .................................................................................................................................... 7

3.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................... 8

3.3

Primjer ..................................................................................................................................... 8

Obrada u stvarnom vremenu .......................................................................................................... 9

4.1

Povijest .................................................................................................................................. 11

4.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................. 11

4.3

Primjer ................................................................................................................................... 11

Obrada s podjelom vremena ......................................................................................................... 12

5.1

Povijest .................................................................................................................................. 13

5.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................. 14

5.3

Primjer ................................................................................................................................... 14

Viezadana obrada....................................................................................................................... 15
6.1

Povijest .................................................................................................................................. 17

6.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................. 17

6.3

Primjer ................................................................................................................................... 18

Vieprogramska obrada................................................................................................................. 18
7.1

Povijest .................................................................................................................................. 20

7.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................. 20

7.3

Primjeri .................................................................................................................................. 20

Simultana obrada .......................................................................................................................... 21

8.1

Povijest .................................................................................................................................. 25

8.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................. 25

8.3

Primjer ................................................................................................................................... 26

Daljinska obrada podataka ............................................................................................................ 26

9.1

Povijest .................................................................................................................................. 27

9.2

Prednosti i nedostaci ............................................................................................................. 28

9.3

Primjer ................................................................................................................................... 28

10

Zakljuak .................................................................................................................................... 29

11

Literatura ................................................................................................................................... 30

1 Uvod

Danas je rad bez raunala gotovo nezamisliv. Kuanstva, kole, tvrtke sve vie ovise o
uporabi raunala u rjeavanju svakodnevnih zadataka, koji bi bez pomoi raunala zahtijevali
puno vie vremena i bili puno skuplji za izvoenje. U ovom radu emo se pozabaviti nainima
na koje raunalo obrauje podatke, te nam time uvelike olakava ivot. Prvo emo se
upoznati s definicijom podatka.
Podaci su skup injenica koji mogu biti
brojani, npr. brojevi telefona
nebrojani, npr. imena i prezimena
kombinacije brojanih i nebrojanih injenica, npr. registarski brojevi vozila.
Openito, obrada podataka jest manipuliranje podacima radi dobivanja uporabljivih oblika.
Obrada podataka obuhvaa ne samo brojana izraunavanja ve i postupke kao to su
klasifikacija podataka ili njihovo premjetanje s jednog mjesta na drugo. Openito se
pretpostavlja da takve operacije obavlja neka vrsta stroja (raunalo), bez obzira na to to
neki postupci mogu biti obavljeni runo.
Obrada podataka sastoji se od tri temeljna koraka: ulaza, obrade i izlaza. Ta tri koraka
meusobno su povezana kao to je prikazano na slici 1 i ine ciklus obrade podataka
(Tuman, Boras, Dovedan,1991.).

Slika 1 Jednostavan princip obrade podataka (Tuman, Boras, Dovedan, 1991.).

Upoznat emo neke od standardnih metoda obrade podataka u raunalnim sustavima.

U drugom poglavlju emo obraditi kriterije po kojima odabiremo eljenu metodu obrade
podataka.
Tree poglavlje govori o serijskoj ( skupnoj ) obradi podataka. Proi emo kratku povijest,
estu uporabu i prednostima serijske obrade.
Tema etvrtog poglavlja je obrada u stvarnom vremenu (real-time obrada).
Peto poglavlje sadri obradu s podjelom vremena.
esto poglavlje se bavi viezadanou (multitasking).
Sedmo poglavlje vieprogramiranje (multiprogramming).
4

Tipovi multiprocesorskih sustava te nain na koji rade su opisani u sedmom poglavlju.

Osmo poglavlje nam opisuje teleprocessing metodu obrade podataka.

2 Klasifikacija metoda obrade podataka

Nema jedinstvene klasifikacije metoda obrade podataka. Metode se ocjenjuju prema vie
kriterija, od kojih veina tih kriterija ima dvije meusobno iskljuive vrijednosti. Poto imamo
veliki broj kombinacija vrijednosti tih kriterija, tako imamo i mnogo razliitih metoda obrade
podataka. Najei kriteriji za ocjenu metode obrade podataka su prikazani u tablici 1.

Kriteriji
Broj programa
Koliina podataka
Komunikacija s korisnikom
Vrijeme odgovora
Broj procesora
Umreenost
Arhitektura
Organizacija
Udaljenost
Elektronska povezanost

I nain
Jedan
Mala
Posredna
Kritino
Jedan
Da
Monolitna
Centralizirana
Mala
Da

II nain
Vie
Velika
Neposredna
Nije kritino
Vie
Ne
Razdijeljena
Decentralizirana
Velika
Ne

Tablica 1 Kriteriji za vrednovanje metode obrade podataka (Bosilj Vuki i Peji Bach, 2009 )

U praksi imamo tek nekoliko metoda, koje predstavljaju razliite kombinacije vrijednosti
kriterija. Veinom se odabire jedan kriterij prema kojem se odreuje metoda, a vrijednosti
ostalih kriterija se podrazumijevaju uz tu metodu ili se smatraju nevanim. Tradicionalne
metode obrade podataka su:

serijska obrada (eng. batch processing)

obrada u stvarnom vremenu (eng. real-time processing)
obrada s podjelom vremena (eng. time-sharing processing)
viezadana obrada (eng. multitasking)
vieprogramska obrada (eng. multiprogramming)
simultana obrada (eng. multiprocessing)
daljinska obrada (eng. teleprocessing)

Tekst koji slijedi napisan je na temelju nekoliko izvora koji su najee koriteni pa se nee
posebno na njih referencirati. Ti izvori su: Batch processing, Real-time computing, Timesharing,
Computer
multitasking,
Multiprogramming,
Multiprocessing
(http://en.wikipedia.org/wiki/) i skripta Poslovna informatika (Bosilj Vuki i Peji Bach,
2009).
6

3 Serijska obrada
Obrada podataka ili izvravanje poslova, koji su prikupljeni u skupine unaprijed, tako da
korisnik vie ne moe utjecati na njihovu obradu se zove serijska obrada. Naziv batch dolazi
iz toga to su podaci prikupljeni u skupine (batcheve) datoteka te se u njima obrauju.
Skupine zadataka se prikupljaju, unose, obrauju te se proizvode rezultati serijske obrade.
Serijska obrada zahtjeva zasebne programe za unos, obradu i izlaz. Ova metoda je uinkovita
za obradu velike koliine podataka.

3.1 Povijest
Od najranijih dana elektronikih raunala serijska obrada je povezana s mainframe
raunalima 1950-ih godina. Dominirala je poetkom raunarstva jer su najvaniji poslovni
problemi (najprofitabilniji) bili veinom raunovodstveni problemi, poput naplate. Naplata je
serijski-orijentiran proces (obrauju se cijene usluga te se na kraju ispisuju na raun), a oito
je svakom poslu potreban raun. Raunalni resursi su tada bili vrlo skupi, stoga je serijska
obrada odgovarala ogranienju resursa.
Danas su gotovo sva raunala sposobna izvoditi neku vrstu serijske obrade ( Unix raunala,
Microsoft Windows, Mac OS X, pa ak i neki pametni telefoni). Skeniranje virusa te zakazani
poslovi koji briu privremene datoteke su takoer vrste serijske obrade.
Serijska obrada je jo uvijek vana u veini organizacija, jer su mnogi temeljni poslovi serijskiorijentirani. Novi sustavi sadre jednu ili vie aplikacija sa serijskom obradom za auriranje
podataka na kraju dana, generiranje izvjea, tiskanje dokumenata i drugih ne-interaktivnih
zadataka koji se moraju izvriti pouzdano i u roku.
Neke od najeih upotreba serijske obrade podataka su :
Obrada podataka
Najee koritenje serijske obrade je generiranje izvjea na kraju radnog dana. Na primjer,
u banci obraun kamata, generiranje izvjea i podataka za druge sustave, ispis (izjava).
Ispis
Ispisivanje je raunalna procedura serijske obrade koja obino ukljuuje operatera koji
odabire dokumente za ispis te ukazuje softveru kada i gdje treba ispisati dokumente, te
njihov prioritet ispisa. Zatim se program poslan na red ekanja za ispis, odakle se alje na
pisa.

Baze podataka
Serijska obrada se takoer koristi za auriranje skupnih baza podataka i automatsku obradu
transakcija.
Slike
esto se za obavljanje razliitih operacija s digitalnim slikama koristi serijska obrada. Postoje
raunalni programi koji omoguuju promjenu veliine, konvertiranje ili ureivanje slikovne
datoteke na neki drugi nain.
Konvertiranje
Ovu metodu obrade podataka takoer koristimo i za prebacivanje datoteka iz jednog u drugi
format. Datoteke postaju prenosive i svestrane.

3.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:

Omoguuje dijeljenje raunalnih resursa izmeu vie korisnika i programa.

Pomie vrijeme obrade posla kada su raunalni resursi manje optereeni.
Onemoguuje prazan hod raunalnih resursa uz pomo nadzora svake minute.
Poveana je produktivnost.

Nedostaci:
Dugo vrijeme prikupljanja i kompletiranja ulaznih podataka
Relativno dugo vrijeme od unosa podataka do ispisa rezultata
esto dovodi do zaguenja u manipuliranju velikim brojem podataka

3.3

Primjer

Primjer jednostavnog batch sustava je prikazan na Slici 2:

Predaja buenih kartica
Poslovi ( jobs) ekaju na stolu
Svrstavanje poslova prema srodnosti, tj. I/O operacijama i resursima koji se za
njih montiraju
Postavljanje posla u ita kartica
itanje kartica: 300-1200 u minuti ( 20 u sekundi )
8

 Obavljanje posla: 20.000 instrukcija u sekundi ( 1000 puta bre nego priprema
itanjem kartica)
Tiskanje rezultata: 120 linija u minuti ( 2 linije x 132 znaka u sekundi )
Poruka o greci na papiru

Slika 2 Primjer jednostavnog batch sustava (T. Dadi,2011)

4 Obrada u stvarnom vremenu

Obrada u stvarnom vremenu (jo se naziva reaktivna) se koristi u sustavima koji imaju
ogranienje u stvarnom vremenu. Termin stvarno vrijeme znai izvravanje zadatka bez
vidljivog kanjenja odziva sustava. Imamo kontinuirani ulaz, obradu i izlaz podataka.
Programi u stvarnom vremenu moraju garantirati odziv unutar strogog vremenskog
ogranienja (milisekunde, mikrosekunde), inae nastaju problemi za sustav (Ben-Ari, 1990).
Sustav nije u stvarnom vremenu ako ne moe jamiti vrijeme odziva u svakoj situaciji.
U real-time sustavima, neki zadaci koji ekaju su zajameni dobiti CPU kada se dogodi vanjski
dogaaj. Real-time sustavi su dizajnirani za kontrolu mehanikih ureaja kao to su
industrijski roboti, koji zahtijevaju pravovremenu obradu.
Kriteriji za sustave u stvarnom vremenu su puno stroi nego kod drugih sustava. Osnovna
svojstva tih sustava trebaju biti :

Predvidljivo ponaanje
Pouzdanost
Stabilnost
Jednostavnost

Obrada u stvarnom vremenu se nekada protumai kao obrada visokih performansi, npr.
superraunalo izvravajui znanstvenu simulaciju moe ponuditi impresivne performanse, ali
ne izvrava real-time obradu. Vrijeme odziva mrenog servera moe biti sporije kada je pod
velikim optereenjem, ali e ( u veini sluajeva ) odgovoriti prije roka. Takav mreni server
se ne smatra real-time sustavom jer su vremenske pogreke (kanjenja,time-out itd.) obino
male. Predvidivost, a ne performansa, je najvaniji uvjet real-time sustava.
Na slici 3 prikazana je eksponencijalna ovisnost vremena odgovora o optereenju raunalnog
sustava.

Slika 3 Ovisnost vremena odgovora o optereenju sustava (Bosilj Vuki i Peji Bach, 2009)

Za sustav se kae da je u stvarnom vremenu ako ispravnost operacije ne ovisi samo o logikoj
ispravnosti ve i o vremenu u kojem je izvrena. Klasifikacija sustava u stvarnom vremenu
(prema posljedicama kanjenja roka):
teak (hard) : Kanjenje roka je neuspjeh sustava.
vrst (firm) : Rijetko kanjenje rokova je podnoljivo, ali moe smanjiti kvalitetu
usluge sustava. Ako se promai rok, korisnosti rezultata nema.
mekan (soft) : Korisnost rezultata se smanjuje nakon roka, a time se smanjuje i
kvaliteta usluge sustava.
Cilj tekog sustava u stvarnom vremenu je osigurati da su svi rokovi ispunjeni. Ova vrsta
obrade se nalazi u sustavima koji su veoma osjetljivi na pogreke, npr. sustavi kontrole leta i
mnogi medicinski ureaji.
Cilj mekog sustava u stvarnom vremenu je ispunjenje odreenog podskupa rokova kako bi se
optimizirao kriterij neke aplikacije. Ova vrsta obrade se esto koristi u audio i video
sustavima (snimljeni video moe propustiti okvire, ali sustav nee zakazati zbog kanjenja ili
10

brisanja okvira). Umjesto toga kvaliteta videa je smanjena. Meki real-time sustavi se takoer
koriste gdje postoje problemi istovremenih pristupa i postoji potreba da se broj prikljuenih
sustava aurira s promjenom situacije.
U nekim sluajevima sustav ima slabiju kvalitetu ili smanjenu uinkovitost. U kontekstu
viezadanosti raspored sustava je obino napravljen prema prioritetu (Liu i Layland, 1973).

4.1 Povijest
Pojam stvarno vrijeme je prvotno upotrebljavan u ranim simulacijama. Analogna raunala,
najee, su bila sposobna simulirati mnogo bre nego raunala u stvarnom vremenu. Prvo
takvo raunalo je napravljeno na MIT-u 1955. godine.

4.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:
Sustav se odmah aurira
U veini sluajeva sustav nee uzrokovati kanjenje procesa
Nedostaci:
Sustav uvijek mora biti online
Moe biti stresno za procesor

4.3 Primjer
Neke vrste programske podrke, kao to su mnogi ah programi, mogu upasti u bilo koju
kategoriju. Npr. program aha dizajniran da se igra na turniru sa satom e morati odluiti o
pokretu prije odreenog roka ili e izgubiti, te stoga spada u obradu u stvarnom vremenu, ali
program aha kojemu je doputeno da radi neodreeno vrijeme prije poteza nije. U oba
sluaja, visoka performansa je poeljna: to vie operacija program aha za turnir obavi u
predvienom vremenu, to e potezi biti bolji i to bre radi slobodan ahovski program to e
prije napraviti potez. Ovaj primjer takoer prikazuje bitnu razliku izmeu obrade u stvarnom
vremenu i drugih obrada: ako turnirski program ne obavi potez u roku gubi igru (neuspjena
obrada) dok u drugom scenariju, dranje roka nije potrebno.

11

5 Obrada s podjelom vremena

Podjela vremena je tehnika zakazivanja vremena raunala da se dijeli izmeu vie zadataka i
korisnika tako da svaki korisnik ima privid da se njegov proraun provodi bez prekida. Budui
da je sredinji procesor puno bri nego veina periferne opreme (npr. video display, pisa)
ima dovoljno vremena rijeiti nekoliko diskretnih problema tijekom procesa ulaza/izlaza.
Pristup i preuzimanje iz sustava s podjelom vremena se ini trenutano, iako procesor
rjeava probleme u sekvencama.
Zadatak koji se izvrava se mora odrei CPU-a, bilo dobrovoljno bilo radi vanjskog dogaaja
kao to je prekid tehnike podrke. Sustavi s podjelom vremena su dizajnirani kako bi se
dopustilo nekoliko programa da se izvravaju naizgled istovremeno.
Uvoenje podjele vremena 1960-ih predstavlja veliki tehnoloki pomak. Omoguujui
pojedincima i organizacijama koritenje raunala bez da ga posjeduju, dramatino je
smanjen troak pruanja raunalnih mogunosti te se promicala interaktivna uporaba
raunala i razvoj novih aplikacija.

Slika 4 Koncept multiprogramske obrade s podjelom vremena (Bosilj Vuki i Peji Bach, 2009)

Na slici 4 prikazan je koncept ovog naina obrade podataka gdje je vie programa aktivno u
radnoj memoriji, a kontrolni program svakom korisnikom programu naizmjenino dodjeljuje
kratki vremenski interval za koritenje procesora. Po isteku intervala slijedei program
zauzima procesor i tako u krug. Na taj nain e krai programi koji zahtijevaju manje
vremena biti prije izvreni. Time se osigurava dobra iskoristivost raunalnih resursa, ali i
prihvatljiva vremena odgovora za brojne korisnike.

12

5.1 Povijest
Podjela vremena je razvijena zbog toga to je jedan korisnik neuinkovit, dok velika skupina
korisnika nije. U veini sluajeva korisnici unose informacije te slijedi duga pauza, no kada
skupina korisnika radi istodobno, pauza jednog korisnika se koristi za aktivnosti drugih. Cijeli
proces moe biti veoma efikasan, ako se optimizira veliina skupine. Vrijeme potroeno na
ekanje diska, trake ili mrenog ulaza moe se dati drugim korisnicima.
Razviti sustav koji podrava vie korisnika u isto vrijeme je bilo teko. Stanje svakog
korisnika i njegovih programa treba biti uvano i brzo se treba mijenjati izmeu njih. Obrada
podjelom vremena je postajala sve bolji izbor kako su raunala postajala sve bra.
Bob Berner je prvi javno opisao koncept u Automatic Control Magazine 1957. godine. Prvi
projekt koji implementira time-sharing sustav je pokrenuo John McCarthy krajem 1957., na
modificiranom IBM 704, a kasnije i na dodatno modificiranom IBM 7090 raunalu. Iako je
otiao raditi na MAC i drugim projektima, jedan od rezultata projekta, poznat kao
Kompatibilan Time-Sharing Sustav (CTSS), je demonstriran 1961. CTSS je vjerojatno prvi
time-sharing sustav i ostao je u uporabi sve do 1973. Drugi kandidat za prvi demonstrirani
time-sharing sustav je PLATO II, kojeg je izradio Donald Bitzer u javnoj demonstraciji u parku
Roberta Allertona u blizini sveuilita Illinois rane 1961. Prvi komercijalno uspjean timesharing sustav je bio Darthmouth sustav s podjelom vremena.
1960-ih su tvrtke poele pruanje usluga podjele vremena, koristei Teletype model 33 KSR
ili ASR ili model 35 KSR ili ASR u ASCII okruenjima, i IBM Selectric pisae. Povezali bi se na
sredinje raunalo preko dial-up modema ili akustiki povezanih modema. Sustav je
osiguravao kompletno operacijsko okruenje, ukljuujui i raznovrsne programibilne jezine
procesore, razne softverske pakete, pohranu podataka, ispis i off-line pohranu. Korisnici su
plaali najam za terminale, naknadu za sate provedene spojeni, naknadu za sekunde
vremena CPU-a i naknadu za pohranu kilobajta po mjesecu.
Tijekom kasnih 1960-ih i 1970-ih, raunalni terminali su postavljeni na velika institucionalna
mainframe raunala (sredinji raunalni sustavi). Obino su raunalni terminali koriteni na
podruju fakulteta na istim mjestima kao i stolna ili osobna raunala. U najranijim danima
upotrebe osobnih raunala, mnogi su koristili pametne terminale sa time-sharing sustavima.
Podjela vremena je nestala s razvojem mikroprogramiranja ranih 1980-ih jer su
mikroprocesori dovoljno jeftini da jedna osoba moe imat vrijeme CPU-a posveeno samo
sebi, ak i kada miruje. Internet je opet popularizirao koncept podjele vremena, poto skupi
serveri mogu posluiti tisue korisnika odjednom. Web stranice rade na mahove aktivnosti
nakon kojih slijedi razdoblje mirovanja. Stoga mnogi korisnici mogu koristiti web stranice
odjednom i nitko nee primijetiti kanjenje dok se serveri ne preopterete.

13

Kod sustava sa serijskom obradom sigurnost nije bila veliki problem, pa nita vie od
korisnikog imena kao mjera sigurnosti nije bilo potrebno. Korisnici sustava sa podjelom
vremena su zahtijevali puno veu zatitu, pa je prva meunarodna konferencija o raunalnoj
sigurnosti koja se odrala 1971. u Londonu inicirana od strane korisnika podjele vremena i
industrije. Rane zajednice hakera skupljale su se oko mjesta gdje je pristup korisnikom
raunu bio lagan. Nisu bile raspodijeljene po mreama, nego fizike. Hakeri su morali dijeliti
stroj, te bi pad sustava poremetio desetke programera koji sjede u istoj terminalnoj sobi.

5.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:
Procesor se uvijek koristi
Vie ljudi se posluuje odjednom
Nedostaci:
Postoji vrijeme kanjenja izmeu korisnika, jer su svi izlazni ureaji spojeni na jedno
raunalo
Proces moe zauzeti vrijeme drugim procesima, te se usporava odziv drugim
korisnicima

5.3 Primjer
Primjer izvoenja zadataka razliitih korisnika dijeljenjem vremena (Slika 5):
Korisnik 1

Izvodi

Korisnik 2

Izvodi

Izvodi

Korisnik 3
O ms

Gotov

Izvodi
10 ms

20 ms

30 ms

Izvodi
40 ms

50 ms

56 s

Slika 5 Time sharing primjer (Dadi,2011)

14

Svaki korisnik ima na raspolaganju sustav jedan vremenski odsjeak, npr. 10 ms

Kada istekne vrijeme od 10 ms, timer prekida glavni procesor
Stanje CPU registara se sprema u Tablicu procesa
U CPU registre se uitavaju vrijednosti procesa koji je na redu izvoenja

6 Viezadana obrada
Viezadana obrada je metoda gdje vie zadataka (procesa) dijele zajednike resurse kao to
je CPU. Kada imamo raunalo sa jednim CPU u trenutku vremena se moe izvravati samo
jedan zadatak. Problem se rjeava rasporeujui koji se zadatak moe izvravati u nekom
trenutku i kada drugi zadatak dolazi na red. Preraspodjela CPU-a s jednog zadatka na drugi se
naziva context switch (prebacivanje konteksta), te se tako postie iluzija paralelnog rada.
Viezadana obrada omoguava izvoenje mnogo vie zadataka ak i kod vieprocesorskih
raunala. To ne znai da se neogranien broj zadataka moe izvravati u isto vrijeme. Svaki
zadatak troi resurse i prostor za pohranjivanje. to se vie zadataka obavlja, sustav moe
usporiti ili ostati bez prostora za pohranu.
Dio vremena u kojem se doputa izvoenje procesora se zove time slice (krika vremena).
Za svaku kriku vremena, planer se pokree jednom da odabere koji e se sljedei proces
izvriti. Operacijski sustav vri prebacivanje izmeu procesa kada njihova krika vremena
istekne pomou prekida. Tako se procesorsko vrijeme efektivno dijeli, stvarajui iluziju da se
zadaci izvravaju istovremeno.
Procese koji su u cijelosti neovisni nije teko programirati. Sloenost viezadanog sustava
lei u dijeljenju raunalnih resursa izmeu zadataka i usklaivanju rada kooperativnih
zadataka.
Vei sustavi su ponekad graeni s centralnim procesorom (procesorima) i nekoliko U/I
procesora, vrsta asimetrinih multi-obrada.
Tijekom godina viezadani sustavi su poboljani, te moderni sustavi obino ukljuuju
detaljne mehanizme koji postavljaju prioritete procesa.
Kooperativna viezadanost
Rani viezadani sustavi koristili su metodu gdje su aplikacije dobrovoljno ustupale vrijeme
jedna drugoj. Ta metoda se zove kooperativna viezadanost.
Jer kooperativni sustav ovisi o tome da programi redovito ustupaju vrijeme procesora, jedan
loi program moe zauzeti cijelo vrijeme CPU-a ili prouzroiti zastoj sustava. Zbog toga se
cijeli softver mora evaluirati i odobriti za koritenje prije nego se instalira na glavni server ili
e program koji ne funkcionira ispravno usporiti ili zamrznuti cijelu mreu.
15

Preventivna viezadanost
Privremeni prekid zadatka koji se izvrava, bez njegove suradnje, te s namjerom da se
zadatak nastavi kasnije zove se preventivnost. Prebacivanje konteksta provodi povlateni
zadatak ili preventivni planer.
Preventivna viezadanost omoguuje raunalnom sustavu da pouzdanije jami svakom
procesu redovne dijelove operativnog vremena. Takoer omoguuje sustavu brzo bavljenje
vanim vanjskim dogaajima kao to su ulazni podaci. Operacijski sustavi su razvijeni kako bi
se iskoristile ove sposobnosti tehnike podrke, npr. ova metoda se implementirala u
najranijoj verziji Unix-a 1969., te je standard u Unix-u (DRI, 2011).
Procesi koji se izvode su podijeljeni u dvije kategorije: oni koji ekaju na ulaz ili izlaz ( U/I
vezani procesi ) i oni koji u potpunosti koriste CPU (CPU vezani procesori). U/I vezani procesu
se blokiraju (stavljaju na ekanje) do dolaska potrebnih podataka, te se doputa drugim
procesima koritenje CPU-a. Dolazak traenog podatka generira prekid, te se blokirani
procesi vraaju na izvravanje.
Vienitnost
Niti proizlaze iz ideje da je najuinkovitiji nain za kooperativne procese da razmjene podatke
da dijele svoj memorijski prostor. Niti su procesi koji se izvode u kontekstu iste memorije, te
su klasificirane kao lagane jer prebacivanje izmeu niti ne zahtijeva prebacivanje
memorijskog konteksta.
Vienitnost je sposobnost programa ili procesa da ga koriste vie od jednog korisnika bez da
se vie kopija tog programa izvrava u raunalu. Svaki korisnikov zahtjev za programom se
vodi kao nit sa zasebnim identitetom, te se status niti uva dok se ona ne izvri (unato
prekidima drugih programa).
Niti su planirane preventivno, a ako su planirane kooperativno zovemo ih vlaknima. Vlakna
su laka od niti i lake ih je programirati. Neki sustavi izravno podupiru vienitnost u
tehnikoj podrci.
Zatita memorije
Program koji se loe ponaa (nehotice ili namjerno) moe prebrisati memoriju koja pripada
drugom programu, pa ak i operativnom sustavu. Operativni sistem stoga ograniava
dostupnost memorije programu koji se izvrava, te se program koji pokuava pristupiti
memoriji izvan doputenog raspona odmah zaustavlja prije nego to moe promijeniti
memoriju koja pripada drugim procesima.
Jo jedna kljuna inovacija je ideja privilegiranih razina. Zadacima niske privilegije nije
doputen pristup nekoj vrsti memorije i ne smiju obavljati odreene instrukcije. Kada

16

zadatak pokua izvesti privilegiranu operaciju upada u zamku i nadzorni program odluuje
kako e reagirati.
Zamjena memorije
Zamjenom datoteke ili particije operativni sustav osigurava vie memorije nego je fiziki
dostupno tako to dri dijelove primarne memorije u sekundarnoj. Poto zamjena memorije
omoguuje da se vie zadataka uita u isto vrijeme, esto se koristi u kombinaciji sa
viezadanou. Viezadani sistem doputa drugom procesu izvoenje kada proces koji se
trenutno izvodi doe do situacije kada treba ekati neki dio da se uita iz sekundarne
memorije.

6.1 Povijest
Kada se koritenje raunala promijenilo iz serijske obrade u interaktivni nain rada, svaki
korisnik je htio vidjeti izvravanje svog programa kao da je jedini u raunalu. Koritenje
podjele vremena je to omoguilo.
Rani viezadani sustavi koristili su pristup poznat kao kooperativna viezadanost koja se
danas jo koristi u RISC operativnim sustavima.
Najraniji operacijski sustav sa preventivnom viezadanou dostupan kunim korisnicima je
Sinclair QDOS na Sinclair QL, objavljen 1984. (Robert Klein,1998.,1999.), ali je vrlo malo ljudi
kupilo stroj. Commodore-ov Amiga, objavljen sljedee godine je bio prvi komercijalno
uspjeno kuno raunalo koje je koristilo ovu tehnologiju, i njegove multimedijske
mogunosti ine ga preteom suvremenih osobnih raunala.
Iako se sada rijetko koristi u veim sustavima, kooperativna viezadanost se koristila od
strane Microsoft Windowsa (prije Windows 95 i Windows NT) i Mac OS-a (prije Mac OS X).
Mreni operacijski sustav NetWare koristio je kooperativnu viezadanost do NetWare 6.5.
Microsoft je preventivnu viezadanost uinio glavnom znaajkom njihovih operativnih
sustava ranih 90-ih kada su razvijali Windows NT 3.1. te poslije Windows 95. Kasnije ju je
koristio i Apple u Mac OS 9.x.

6.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:

Velika produktivnost, jer vie programa moe biti upaljeno

Podaci se mogu lako kopirati izmeu programa
Dizajner aplikacija moe napraviti aplikacije koje koriste vie procesa
Programi koji se auriraju se mogu odmah vidjeti,npr. ako primimo novi e-mail
17

Nedostaci:
Zahtijeva vie resursa
CPU treba biti brz
Ako se puno zadataka izvrava odjednom usporava se rad i nekada moe stati

6.3 Primjer
Primjer na slici 6 pokazuje razliku izmeu kooperativnog i preventivnog viezadanog
sustava. U kooperativnom sustavu sami zadaci pozivaju funkciju (Switch() u ovom sluaju) te
predaju kontrolu nad procesorom. Kod preventivnih sustava tajmer za prekide uzrokuje
promjenu zadataka. Kao to je prikazano vrijeme procesora je jednako podijeljeno kod
preventivnih viezadanih sustava (Ojala, 1996).

Slika 6 Kooperativna i preventivna viezadanost (preuzeto od Ojala, 1996)

7 Vieprogramska obrada
U ranim danima raunarstva, CPU vrijeme je bilo skupo i periferni ureaji su bili vrlo spori.
Kada se pokretao program koji treba pristup perifernom ureaju, CPU bi trebao zaustaviti
izvravanje instrukcija, to je vrlo neuinkovito.
U sustavima sa vieprogramiranjem, zadatak se izvrava sve dok ne izvri operaciju koja
zahtijeva ekanje nekog vanjskog dogaaja (npr. itanje s trake) ili dok raspored raunala
prisilno zamijeni zadatak van CPU-a. Sustavi s vieprogramiranjem su dizajnirani kako bi se
poveala iskoristivost procesora.

18

Vieprogramska obrada je raspodjela raunalnog sustava i njegovih resursa na vie od jedne

istovremenih aplikacija, poslova ili korisnika (programa u ovom sluaju). Poto se koristi
samo jedan procesor, nema prave simultane obrade.
Vieprogramska obrada ne podrazumijeva (ili nema sposobnost) prave viezadanosti, ali
viezadana obrada uglavnom implicira koritenje nekih metoda vieprogramiranja.
U ovome kontekstu rije program se ne mora nuno odnositi na sastavljenu aplikaciju, ve na
bilo koji skup naredbi koje korisnik alje na izvravanje. Cijeli interaktivni proces moemo
nazvati programom.
Program obuhvaa brojne zadatke, a zadaci su mala skupina procesorskih instrukcija. esto
zadaci zavravaju s zahtjevom premjetanja podataka, to se moe iskoristiti za doputanje
koritenja resursa drugom programu.
Istodoban rad se postie kada operacijski sustav iskoristi mogunost prekida jednog
programa (dok eka za unos/ispis) te prebacuje kontrolu na procesima drugom programu
(aplikacija, posao ili korisnik). Prema dizajnu programa koji se izvravaju (koliko se esto
mogu prekidati) ovisi sposobnost sustava da dijeli resurse. Viezadanost eliminira tu
ovisnost, te sa vieprogramiranjem omoguuje operacijskom sustavu da prekine programe
usred zadatka i prebaci kontrolu nad procesorom tako brzo da se svakom programu
osigurava dio svake sekunde, to prekide ini neprimjetnima.
Vieprogramska obrada ne daje nikakvo jamstvo da e se program izvoditi pravodobno. Prvi
se program moe izvoditi satima bez potrebe pristupa perifernom ureaju. Ovakav nain nije
bio problem poto nije bilo korisnika koji su ekali na terminalu. Samo bi predali buene
kartice operatoru i vraali se nekoliko sati kasnije za ispis rezultata. Uvelike se smanjilo
vrijeme ekanja.
Na slici 7 je prikazana poveana iskoristivost procesora, to je i glavni cilj vieprogramske
obrade.

Slika 7 Dijagram zauzea procesora pri vieprogramskoj obradi (Vuki i Peji Bach, 2009)

19

7.1 Povijest
U poetku, ova tehnologija je traena zbog optimizacije raunalnog sustava, jer su vrijeme i
resursi bili potraeni na jedan posao koji je ekao ljudsku interakciju. Razvilo se kao znaajka
operacijskih sustava kasnih 1950-ih i poelo se redovito upotrebljavati u mainframe
raunarstvu sredinom 1960-ih. Ilo je uz stopu sa razvojem tehnike podrke koja posjeduje
sklopnu logiku i skupove instrukcija koji omoguuju prijenos kontrole izmeu operacijskog
sustava i jedne ili vie neovisnih aplikacija i korisnika.
Prvo raunalo koje je koristilo sustav s vieprogramskom obradom bio je britanski Leo III u
vlasnitvu J.Lyons and Co. Programi bi se uitali u seriju te bi se prvi pokrenuo. Kada bi prvi
program doao do instrukcije koja eka periferne ureaje, stanje se pohranjivalo, a poeo bi
se izvravati drugi program i tako se proces ponavljao do zavretka svih programa.
Ako raunalo ima sposobnost obavljati prekide, operacijski sustav e izvravati program u
nekom intervalu, preuzeti natrag kontrolu te izvravati drugi program u nekom intervalu itd.
Ako nema tu sposobnost operacijski sustav poinje izvravanje programa u nadi ( bez
sigurnosti ) da e mu program eventualno vratiti kontrolu.
Dolaskom virtualne memorije i virtualnih maina koritenje vieprogramiranja se povealo.
Individualnim programima je omogueno koritenje memorijskih resursa i operacijskog
sustava kao da su neki drugi konkurentni programi (nepostojei i nevidljivi).

7.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:
Poveano je koritenje CPU, smanjeno stanje mirovanja
Operacijski sustav donosi odluke za korisnika
Krae vrijeme odziva
Nedostaci:
Velika glavna memorija
Rasporeivanje CPU-a

7.3 Primjeri
Slika 8. prikazuje vieprogramsku obradu 4 programa. Svaki program ima svoj zaseban
programski broja, a u nekom trenutku izvodi se samo jedan program.

20

Slika 8 Vieprogramska obrada 4 programa (Kovai, 2008)

8 Simultana obrada
Koritenje dviju ili vie centralnih procesorskih jedinica (CPU-a) unutar jednog raunalnog
sustava nazivamo simultanom obradom (Joch, 2000.). Termin se takoer odnosi na
sposobnost sustava da podrava vie od jednog procesora i/ili sposobnost za alociranje
zadataka izmeu njih. Definicija simultane obrade varira prema funkciji po kojoj su CPU
definirani.
Naziv se ponekad i koristi za izvravanje vie istovremenih procesa programske podrke,
meutim izraz viezadanosti ili vieprogramiranja prikladnije opisuje ovaj koncept, koji se
implementira uglavnom u programskoj podrci, dok je simultana obrada prikladnija za opis
koritenja vie CPU-a. Sustav moe biti simultani i vieprogramirani, samo jedno od ta dva ili
niti jedno od njih dvoje.
Svi CPU mogu biti jednaki ili su neki rezervirani za posebne namjene. Dizajn operacijskog
sustava u kombinaciji s tehnikom podrkom odreuje simetriju procesora u sustavu, npr.
samo jedan CPU odgovara na sve prekide tehnike podrke, dok se svi drugi poslovi u
sustavu mogu jednako distribuirati meu ostalima.
Asimetrina simultana obrada je kada neki procesori obavljaju samo sistemske zadatke, a
ostali izvravaju samo aplikacije. Ovakav nain gubi na performansi kada sustav treba obaviti
mnogo sistemskih zadataka,a nijedan korisnikov zadatak i obratno. Simetrina simultana
obrada je fleksibilnija i ima bolje performanse jer doputa obavljanje svih zadataka na bilo
kojem procesoru.
Slika 9 prikazuje dvije konfiguracije vieprocesorske obrade.
21

Slika 9 Konfiguracije simultane obrade podataka (Bosilj Vuki i Peji Bach, 2009)

Sustavi koji sadre vie CPU povezanih na bus razini zovemo vrsto povezani vieprocesorski
sustavi. Procesori mogu imati pristup sredinjoj dijeljenoj memoriji ili mogu sudjelovati u
memorijskoj hijerarhiji sa lokalnom ili dijeljenom memorijom.
Slabo povezani vieprocesorski sustavi (esto se nazivaju klasteri) temelje se na vie
samostalnih raunala s jednim ili dva procesora koji su povezani komunikacijskim sustavom
velike brzine (Gigabit Ethernet uobiajeno). Linux Beowulf klaster je primjer slabo povezanih
sustava.
vrsto povezani sustavi su mnogo uinkovitiji od klastera po potronji, zbog toga to se
komponente od poetka dizajniraju da rade zajedno u vrsto povezanim sustavima, dok za
slabo povezane sustave komponente nisu nuno posebno namijenjene za koritenje u takvim
sustavima.
Michael J. Flynn je nainio jednu od najranijih klasifikacija sustava za paralelna i sekvencijalna
raunala i programe, danas poznatijom kao Flynnova taksonomija. Flynn je klasificirao
programe i raunala po tome rade li upotrebom jednog ili vie seta instrukcija te koriste li
instrukcije jedan ili vie seta podataka.
Jedna-instrukcija-jedan-podatak (SISD Single Instruction Single
Dana) simultana obrada
Kod raunala s jednim setom instrukcija i jednim setom podataka, procesor sekvencijalno
procesira instrukcije, a svaka instrukcija procesira jedan podatak (npr. von Neumann-ova
arhitektura). Dobavljanje uputa i cjevovod su esti primjeri u raunalima sa ovom
arhitekturom (Quinn, Michael 2004).
22

Slika 10 Single Instruction stream, Single Data stream (SISD processing, Wikipedia)
ikipedia)

Jedna-instrukcija-vie-podataka
podataka (SIMD Single Instruction Multiple Data)
simultana obrada
U raunalu sa jednim setom instrukcija i vie seta podataka, procesor
ocesor obrauje tok
instrukcija, od kojih svaki moe izvoditi izraune paralelno na vie podatkovnih lokacija.
Ovaj nain je dobar za paralelnu obradu gdje se velika skupina moe podijeliti na dijelove koji
su podvrgnuti identinim,
m, ali neovisnim operacijama.
operacija
Set instrukcija usmjerava rad
procesorskih jedinica na istovremeno obavljanje istih zadataka nad
na velikim koliinama
podataka (Patterson
Patterson i Hennessey, 1998).
1998

Slika 11 Single Instruction stream, Multiple Data stream (SIMD processing, Wikipedia)
ikipedia)

Ovaj tip arhitekture moe dati ogromno

ogromno poveanje uinkovitosti (prema
(
vremenu
potrebnom za dovrenje zadatka)
zadatka) nekim vrstama aplikacija. Nedostatak ove arhitekture je taj
da velik dio sustava miruje kada se izvodi program koji se ne moe podijeliti u manje jedinice.
Takoer programi se moraju posebno pisati
pisat da maksimalno iskoriste arhitekturu, a esto se
dizajniraju i specijalni prevodioci za optimizaciju. Neki prevodioci doputaju programerima
izravno odrediti operacije koje e se izvoditi
izvodit paralelno.

23

Jedna-instrukcija-vie-podataka
podataka arhitektura se dosta koristi u pojedinim podrujima kao to
su raunalne simulacije,
imulacije, ali je malo koriten u stolnim raunalima ope namjene i poslovnim
raunalnim okruenjima.

Vie-instrukcija-jedan-podatak
podatak (Multiple
(Mu ltiple Instruction Single Data) simultana
obrada
Vie-instrukcija-jedan-podatak
podatak arhitektura nudi prednost redundancije, budui da vie
procesorskih jedinica obavlja iste zadatke na istim podacima, smanjujui anse netonih
rezultata ako jedna od jedinica ne
ne uspije. Osim redundancije i sigurnosti od neuspjeha ima
jo par prednosti, ali ne poboljava performanse i veoma je skupo. Koristi se kod nanizanih
procesora i raunala koja toleriraju pogreke, te se moe implementirati da je transparentno
za programsku podrku.

Slika 12 Multiple Instruction stream, Single Data stream(( MISD processing, Wikipedia)

Vie-instrukcija-vie-podataka
podataka (MIMD Multiple Instruction Multiple Data)
simultana obrada
Vie-instrukcija-vie-podataka
podataka arhitektura je pogodna za irok raspon zadataka u kojima se
potpuno neovisno i paralelno izvravaju instrukcije koje su u doticaju sa razliitim skupinama
podataka. Zbog toga i jer se lako implementira ova arhitektura dominira.
Obrada je podijeljena na vie
e niti (svaka
(
s vlastitim stanjem procesora)) unutar jednog ili vie
softverski definiranog procesa. Ova arhitektura vrlo uinkovito koristi resurse tehnike
podrke, ako ima vie niti (sistemske
istemske ili korisnikove)
korisnikov koje ekaju otpremu.

24

Slika 13 Multiple Instruction stream, Multiple Data stream (MIMD

MIMD processing, Wikipedia)
W

Arhitektura vie-instrukcija-vie
vie-podataka zahtijeva posebno kodiranje u operacijskom
sustavu raunala, jer se niti mogu na nepredvidive naine sudarati pri pristupu resursima, ali
ne zahtijeva promjene aplikacija osim ako sami programi ne koriste vie niti (MIMD
(
je
transparentan jedno-nitnim
nitnim programima
prog
kod veine operacijskih sustava).
sustava Ponekad sustav
treba koristiti softverske tvorevine kao to su vrata, kako bi se sprijeilo ometanje meu
linijama. Ovaj proces povea sloenost koda, smanjuje performanse i uvelike poveava
koliinu potrebnog testiranja,
ranja, iako obino ne dovoljno da bi negirali prednosti simultane
obrade.
Slini konflikti mogu nastati na razini tehnike podrke izmeu procesora (sukob i korupcija
cache memorije), i mora se obino rijeiti na toj razini ili s kombinacijom programske i
tehnike podrke.

8.1 Povijest
Za raunala veliine sobe 1960-i
1960 1970-ih
ih jeftin i uinkovit nain za poveanje raunalne snage
je dodavanje drugog CPU-a.
a. Poto su to ve bila najbra raunala na raspolaganju (prema
omjeru cijene i performansi), dva CPU-a
CPU standardne
rdne brzine su bili mnogo jeftiniji nego duplo
bri CPU. Prva vieprocesorska raunala su bili BurroughsB5000, DECsystem-1055
i IBM System/360 model 65MP.
65MP

8.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:
Sposobnost viezadanosti je uvelike poveana
Sve vie i vie programa je vienitno (vienitni program moe koristiti vie od jednog
procesora)
25

Nedostaci:
Cijena tehnike podrke
Velika potronja

8.3 Primjer
Slika 14 prikazuje 4 procesora. Podaci se prenose izmeu L1 cache procesora na L2 cache koji
je dodijeljen tom procesoru. Od L2 podaci se mogu prenijeti u memoriju i natrag ili slati u U/I
ureaje za obradu.

Slika 14 Tipini simetrini vieprocesorski sustav (Performance Management Guide, IBM)

9 Daljinska obrada podataka

Metoda obrade podataka u kojoj se podaci obrauju na udaljenoj lokaciji te se rezultati
vraaju natrag zove se daljinska obrada podataka (teleprocessing). Podaci se prenose preko
neke udaljenosti pa moramo imati odgovarajue ulazno izlazne ureaje i telekomunikacijske
sustave. S obzirom na veze izmeu centralnog raunala i udaljenih ureaja razlikuju se dva
temeljna oblika daljinske obrade podataka:
on-line obrada, to znai da izmeu raunala i udaljenih ureaja postoji neposredna
stalna elektronska veza.
off-line obrada, to znai da ne postoji stalna elektronska veza. Ponekad se ona uope
ne moe uspostaviti, ili se uspostavlja prema potrebi.

26

On-line obrada
Obrada podataka se obavlja u onom vremenu kada korisnik unese podatke u
raunalni sustav.
To je ujedno i nain obrade podataka pri kojem se podaci obrauju na udaljenoj
lokaciji u odnosu na onu gdje nastaju i gdje se koriste rezultati obrade.
Aplikacija eka da joj korisnik kae to i kada uiniti
Korisnik eka neko vrijeme na odgovor.

9.1 Povijest
Daljinska obrada podataka se pojavila ranih 1960.-ih kada su se javile ideje o povezivanju
raunala, kako bi mogli slati i dijeliti podatke. Ubrzo su se pojavile tehnike udaljenih
perifernih ureaja (pisai i itai buenih kartica) koji su izravno spojeni sa sredinjim
raunalom.
Faze razvitka daljinske obrade podataka
1. Prostorno ograniena daljinska obrada podataka
pomou kablova raunala povezana s centralnim raunalom
nedostatak - do udaljenosti 600 metara (iznad toga se dogaaju greke)
2. Prostorno neograniena daljinska obrada podataka
raunala su putem modema i telefonske mree povezana s centralnim raunalom
(pretea Interneta)
modem pretvara analogni telefonski signal u digitalne raunalu razumljive impulse
nedostatak - centralno se raunalo koristi za cjelokupnu obradu podataka zbog ega
dolazi do preoptereenja centralnog raunala i pada raunalnog sustava
kao rezultat tih nedostataka javljaju se distribuirane raunalne mree
3. Distribuirane raunalne mree

raunala su povezana s nekoliko servera

poveava se otpornost cijelog sustava na kvarove
korisnik ne zna koje raunalo obrauje njegov zahtjev
korisnik bira lokaciju gdje e biti dostavljeni rezultati

4. multimedijske mree
raunalne mree koje osim raunala i servera obuhvaaju i ureaje drugih namjena
(videokamere, sastanci na daljinu, )

27

9.2 Prednosti i nedostaci

Prednosti:
Struktura organizacije (npr. bankama su potrebne lokalne i globalne transakcije)
Poboljana dostupnost (ako jedan dio sistema ne radi, nee pasti cijeli sistem)
Poboljane performanse
Nedostaci:
Kompliciranost rada i dizajna
Cijena odravanja
Manja sigurnost

9.3 Primjer
Najei primjer komunikacije izmeu raunala je raunalna mrea. Svako raunalo ima svoju
odgovornost i priznata je od strane drugih raunala u mrei kao autonomna. Terminali i
printeri spojeni na raunalo s podjelom vremena je takoer uestali primjer.

28

10 Zakljuak
Prije pojave raunala podaci su se obraivali runo od strane ljudi. Takav nain je bio
nepouzdan (sklon grekama) i dugotrajan. Metode obrade podataka u raunalnim sustavima
uvelike olakavaju i ubrzavaju rjeavanje zadataka, bilo za tvrtke ili obine korisnike. Brzina,
preciznost i pouzdanost ovise o metodi koju izaberemo, te o resursima kojima raspolaemo.
Serijska obrada je najjednostavniji oblik organizacije rada raunala, jer se u jednom trenutku
izvodi samo jedan korisniki program koji raspolae svim raunalnim resursima. Obrada
podataka tee onim redoslijedom kako su programi i podaci grupirani na ulaznim jedinicama.
Vieprogramska obrada podataka nastala je kao odgovor na zahtjev da se to efikasnije
koriste raunalni resursi, tako da se omogui istovremeno izvoenje vie korisnikih
programa na raunalu koje ima samo jedan procesor. Stvorene su tehnike koje omoguavaju
paralelni rad vie programa, pri emu se stvara dojam simultan obrade, ali se naziva i
kvazisimultana obrada.
Obrada s podjelom vremena (Time sharing) omoguava da se bre dobiju rezultati kratkih
obrada nego kod drugih naina rada, ako istovremeno vie korisnika trai izvoenje svojih
programa.
Simultana obrada podataka (Multiprocessing) koristi vie procesora koji su sastavni dio
jednog raunala. Procesori rade meusobno neovisno, dijele ukupni posao obrade podataka
i imaju istovremeni pristup do zajednike centralne memorije. Ovakva konfiguracija ima
vrsto povezane procesore,a druga se konfiguracija sastoji od dvije centralne jedinice koje
koriste zajednike ulazno/izlazne jedinice i kae se da imaju slabo povezane procesore.
Obrada u realnom vremenu (Real-time processing) se primjenjuje u informacijskim sustavima
kod kojih trenutno stanje baze podataka mora odgovarati stvarnom stanju sustava na koji se
odnosi. Raunalo mora unutar zadanog vremenskog intervala primiti podatke, obraditi ih i
izdati rezultate obrade. Taj vremenski interval se naziva vrijeme odgovora, a tee od
izdavanja zahtjeva do zavretka obrade.
Daljinska obrada (Teleprocessing) je metoda obrade podataka pri kojem se podaci obrauju
na drugoj, udaljenoj lokaciji u odnosu na onu gdje nastaju i gdje se koriste rezultati obrade
Svaka od ovih metoda je uinkovito rjeenje za obraivanje podataka, te se zbog njihovih
razliitih osobina upotrebljavaju i dan danas.

29

11 Literatura
Ben-Ari M., "Principles of Concurrent and Distributed Programming", Prentice Hall,
1990. ISBN 0-13-711821-X. Poglavlje 16, Stranica 164
Bosilj Vuki V., Peji Bach M. (ur.): Poslovna informatika, Element, Zagreb, 2009.
Dadi T., Skripta iz Operacijskih sustava, PMFST, 2011.
David A. Patterson, John L. Hennessey, Computer Organization and Design: the
Hardware/Software Interface, 2nd Edition, Morgan Kaufmann Publishers, Inc., San
Francisco, Califoria, 1998, p.751
DRI: The Digital Research Initiative, http://ibiblio.org/team/index.html (07/10/2011)
Joch A., Chip multiprocessing, 2000.
Klein R. : http://www.staff.uni-mainz.de/roklein/ql (07/10/2011)
Kovai B., Skripta iz Operacijskih sustava, 2008.
Liu C., Layland J, Scheduling Algorithms for Multiprogramming in a Hard Real-time
Environment. Journal of the ACM, 20(1):46--61, Jan. 1973.
Ojala P., "A Pre-emptive Multitasking Operating System for an Embedded Emulation
Tool",1991.
Quinn, Michael J. "Chapter 2: Parallel Architectures." Parallel Programming in C with
and OpenMP.Boston: McGraw Hill, 2004

MPI

Tuman M., Boras D., Dovedan Z., Uvod u informacijske znanosti, Zagreb, 1991.

Serijska obrada : http://en.wikipedia.org/wiki/Batch_processing (29/09/2011)

Obrada u
(29/09/2011)

stvarnom

vremenu:

http://en.wikipedia.org/wiki/Real-time_computing

Obrada s podjelom vremena : http://en.wikipedia.org/wiki/Time-sharing (29/09/2011)

Viezadana obrada : http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_multitasking (29/09/2011)

Vieprogramska obrada : http://en.wikipedia.org/wiki/Multiprogramming (29/09/2011)
Simultana obrada : http://en.wikipedia.org/wiki/Multiprocessing (29/09/2011)

30

31