TEHNIKA KOLA RUERA BOKOVIA

GETALDIEVA 4, ZAGREB

ZAVRNI STRUNI RAD:

Grafike kartice

MENTOR: Zlatko Nadarevi

Marijan Kraljevi
RAZRED: 4.G
Zagreb 22.4.2016

UENIK:

Sadraj
Uvod....................................................................................................................... 2
1.) to su grafike kartice i grafiki procesori.....................................................2
2.) Povijest razvoja GPU-a i Grafikih kartica.......................................................3
Nain rada grafikih kartica i GPU-a.......................................................................4
1.)Princip rada grafikog procesora.....................................................................4
2.)Princip rada grafike kartice............................................................................9
Dijelovi grafike kartice........................................................................................ 10
1.)Grafiki procesor........................................................................................... 11
2.)Hlaenje........................................................................................................ 12
3.)Video BIOS.................................................................................................... 14
4.)RAM memorija grafike kartice.....................................................................14
5.)RAMDAC........................................................................................................ 16
6.)Izlazni prikljuak grafike kartice..................................................................16
Proizvoai i modeli grafikih kartica...................................................................18
2.) Nvidijini modeli grafikih kartica i grafikih procesora.................................18
2.) AMD-ovi modeli grafikih kartica i grafikih procesora................................25
Driveri grafike kartice......................................................................................... 30
Zakljuak.............................................................................................................. 32
Literatura:............................................................................................................ 33

Uvod
1.) to su grafike kartice i grafiki procesori

a) Grafike kartice
Grafika kartica (druga imena ukljuuju i video kartica, video adapter,
grafiki adapter) je podsustav u raunalu koji slui za prikazivanje slike na
zaslonu monitora. Ona je zasluna za ono to vidimo na zaslonu, bio to
tekst, program, slika, video ili igra. Zove se kartica zato to se moe
prikljuiti na ekspanzijski slot ili na konektor na matinoj ploi. U strunoj
literaturi na engleskom jeziku grafike kartice se esto zovu i AIB
(skraenica za Graphics add-in boards, s tim da je rije Graphics najee
izbaena.
Grafike kartice mogu biti posebno ugraene ili mogu biti integrirane
u matinu plou ili procesor. Grafike kartice integrirane u matinu plou
se zovu on board video, dok se grafike kartice integrirane u procesor
zovu APU (Accelerated Processing Units).
Potronja grafikih kartica raste s razvojem novih modela grafikih
kartica. Dananje grafike kartice troe puno elektrine energije. Naprimjer
potronja GeForce GTX TITAN modela grafike kartice je 250 Watta.
Primjer jedne grafike kartice je prikazan na Slici 1:

Slika 1: Primjer grafike kartica

Neke grafike kartice se mogu spojiti te tako mogu zajedno

obraivati podatke. Ovo se izvodi koritenjem PCI-E sabirnice na matinoj
ploi, ili ee koritenjem data bridgea. Grafike kartice obino moraju biti
istog modela da bi se mogle spojiti. AMD i Nvidia imaju svaki svoje
3

standarde i metoda za spajanje grafikih kartica, AMD-ov CrossFireX te

Nvidijin SLI.

b) Grafiki procesori
Grafiki procesor (druga imena ukljuuju grafika procesorska
jedinica, grafiki i ili video procesorska jedinica) je procesor specijaliziran
za prikazivanje obine i napredne raunalne grafike. Grafiki ip se obino
nalazi na grafikim karticama ili matinim ploama a moe se takoer
nalaziti i na procesoru u nekim modelima procesora. Kratica za grafiki
procesor je obino GPU (Graphics Processing Unit), a nekada i VPU (Visual
Processing Units).
Naziv grafiki procesor odnosno GPU je popularizirala Nvidia 1999,
kada je svoj GeForce 256 nazvala prvim grafikim procesorom na svjetu.
Nvidia je grafiki procesor definirala kao procesor sa jednim ipom sa
integriranim sustavima za transformiranje, osvijetljenje, renderanje te
uzimanje isjeaka koji su sposobni obraditi minimalno 10 milijuna poligona
po sekundi. Video procesor ili video procesorska jedinica je stvorio Nvidijin
rival Ati 2002. kada je svoju Ati Radeon R300 seriju reklamirao kao VPU
(Visual Processing Unit).
Mnoge tvrtke proizvode grafike procesore. 2013. Intel je proizvodio
62% svih grafikih procesora, AMD 21.9% te Nvidia 16.1%, meutim ovo
ukljuuje Intelove integrirane GPU-ove, kada iskljuimo Intelove
integrirane GPU-ove ATi i Nvidia kontroliraju skoro 100% trita. S3
Graphics te Matrox tvrtke takoer proizvode GPU-ove no ne kontroliraju
znaajan dio trita.
Moderni grafiki procesori koriste veinu svojih tranzistora da bi
izraunavali podatke 3D raunalne grafike. U poetku so koriteni za
ubrzavanje memorijski tekog rada kao to su dodavanje teksture i
renderanje poligona, kasnije su dodane jedinice koje ubrzavaju
geometrijske izraune
Grafiki procesor GeForce 9400M prikazan je na sl. 2:

Slika 2: Grafiki procesor GeForce 9400M

2.) Povijest razvoja GPU-a i Grafikih kartica

Akradne sistenmske ploe su koristile specijalizirane grafike ipove jo od
poetka 1970-ih. U ovim ranim sistemima RAM je bio preskup te su grafiki
ipovi spajali podatke u sliku dok je prikaz bio skeniran na monitoru.
Takoer su se koristili i takozvani video shifteri ili VDC-i (Video Display
Controller) koji su bili glavni dio generatora video signala za stvaranje TV
video signala kod raunalnih ili konzolnih sustava.
1985. Commodor Amiga je imao posebno izraeni grafiki ip koji je
podravao linijsko crtanje, povrinske ispune te je imao poboljan rad a
bitmapama. Takoer je imao i koprocesor koji je imao vlastiti instrukcijski
set koji je mogao sam izvoditi odreene grafike operacije bez intervencija
CPU-a.
1991. S3 Graphics su prikazali svoj SC 86C911 model koji je bio
imenovan po Porscheu 911 zbog performansi koje je imao. Ovaj model je
imao puno kopija te su do 1995. skoro svi modeli imali podrku za 2D
akceleraciju na ipovima. Tokom 1990-ih 2D GUI je nastavio evoluirati.
Tokom sredina 1990-ih 3D grafika u realnom vremenu koju je
podravao CPU je postajala sve ea. Mnogi proizvoaki kao Matrox, Ati i
S3 su pokuali primjeniti 3D grafiku na PC ali nitko nije uspio sve do 1997. I
pojave Rendetionovih Verite ipova te nakon toga u suradnji sa
Herculesom i Fujitsuom su napravili Verite 2200 koja je imala puni T&L
engine 2 godine prije nego to je izala Nvidi GeForce 256, ali ovaj model
nije nikada izaao na trite.
2001. je izala Nvidijina GeForce 3 serija koja je bila prva serija koja
je imala ip koji je mogao izvoditi pixel shading. S time je svaki pixel
mogao biti posebno obraen kratkim programom te su isto tako svi
geometrijski podaci bili obraeni kratkim programima prije nego to su
prikazani na ekranu.

Nain rada grafikih kartica i GPU-a.

1.)Princip rada grafikog procesora.
Tokom ranih 1990-ih 3D grafika jo uvijek gotovo nije postojala, a ve
1999. Gotovo su sva raunala mogla pokretati 3D grafiku. Ovakav
napredak se dogodio zato to je rasla potranja za video igricama,
arhitektura je napredovala te se poeo iskoritavati paralelizam u feed
forward grafikim vezama.
Zadatak svakog 3D grafikog sistema je stvaranje slike 60 puta u
sekundi kao to se to radi u videoigricama. Ovakva slika sadri
geometrijske oblike kao i osvijetljenje, kako svaki objek reflektira svjetlo te
korisnikova poziciju i orijentaciju. Dizajneri grafikih procesora su obino
ovakav proces stvaranje slike opisivali kao hardwareski put koji se sastoji
od specijaliziranih faza.
Veina grafikih sistema u realnom vremenu prvo sve objekte gleda
kao trokuta te prvo od svih kompleksnijih geometrijskih oblika naprave
trokute. Developer koristi raunalni grafiki library (kao to je OpenGL ili
Direct3D) da bi svakom vrhu svakog trokuta dodjelio jedan put (u engleskoj
literaturi se ovo zove pipeline), te GPU slae te vrhove u trokute po
potrebi.

Transformacija modela
Grafiki procesor moe posebno svaki logiki objekt u nekom prikazu
smjestiti u njegov vlastit lokalno definirani koordinatni sustav, to je dobro
za objekte koji su prirodni definirani hijearhijski. Meutim ovo ima i lou
stranu, prije renderanja grafiki procesor mora prvo prebaciti odnosno
transformirati sve objekte u jedan zajedniki koordinatni sustav. Da bi se
osiguralo da trokuti nisu deformirani u neke druge oblike ova
transformacija je ograniena na operacije poput rotacije, translacije itd.
Kada svaki vrh definiramo pomou homogenih koordinata grafiki
sistem moe izvriti cijelu transformaciju istovremeno sa mnoenjem
vektora jedne matrice.
Izlaz ove faze puta je niz trokuta koji su smjeteni u zajednikom 3D
koordinatnom sustavu u kojem se gledatelj nalazi u 0 te smjer pogleda je u
istoj liniji sa z osi.
6

Osvjetljenje
Jedom kada su svi trokuti u zajednikom koordinatnom sustavu
grafiki procesor moe mijenjati boju na temelju osvijetljenja na tom
odreenom prikazu odnosno slici.
Kao primjer moemo opisati jednu svijetlu toku. Grafiki procesor
upravlja sa vie osvijetljenja tako to uzima efekte svih pojedinih
osvijetljenja. Uobiajni grafiki putovi podravaju Phongovu jednadbu
osvijetljenja. Phongova jednadba daje izlaznu boju C po izrazu C= Kd x Li
x (N. L.) + Ks x Li x (R. V.)^S.
Oznaka
Kd
Li
N
L
Ks
R
V
S

Tablica oznaka iz Phongove jednadbe

Znaenje
Difuzna boja
Svijetla boja
Podloga
Vektor svijetlosti
Zrcalna boja
Vektor reflektirane svjetlosti
Vektor kamere
Sjajnost

Tekstura
Prava boja svakog pixela se moe preuzeti direktno iz Phongove
jednadbe ali za dodatne detalje te realizam esto se dodaju slike koje se
nazivaju strukture preko cijele geometrije da bi se dobio privid detaljnosti.
Grafiki procesori pohranjuju ove teksture u memoriju velike brzine koja
mora izraun svakog pixela otvoriti te odrediti ili modificirati boju tog
pixela.
U stvarnosti Grafiki procesor bi vjerojatno morao vie puta
pristupati teksturama da bi se popravile sve greke kada su teksture ili
vee ili manje na prikazu od njihove originalne rezolucije. Poto su pristupi
teksturnoj memoriji vrlo esti specijalizirani cache dizaji pomau prikriti
vrijeme koje se troi na pristupanje memoriji.

Skrivene povrine
7

U veini slika odnosno prikaza neki objekti prikrivaju druge objekte.

Da se svaki pixel jednostavno ispisuje po memoriji, onaj trokut koji je
najprije doao bi bio direktno na slici. Zbog toga bi brisanje skrivene
povrine zahtijevalo slaganje svih trokuta od nazad pa prema naprijed za
svaki pogled, operacija koja zahtjeva puno i koju nije uope mogue izvesti
za sve scene odnosno slike.
Svi moderni grafiki procesori imaju memoriju dubine, podruje u
memoriji koje pohranjuje udaljenosti izmeu svakog pixela i gledatelja
odnosno korisnika. Prije ispisa na monitor grafiki procesor usporeuje
udaljenosti novog pixela sa udaljenou pixela koji je ve prisutan te s
obzirom na rezultat usporedbe mijenja prikaznu memoriju samo ako je
novi pixel blie.

Razvijeni grafiki putovi

Grafiki procesori su evoluirali iz ine izvedbe grafikog puta do
programabilnog raunalnog supstrata koji ga moe podravati. Jedno
funkcijske jedinice za transformiranje vrhova te za teksture pixela su
zamjenjene sa jednom mreom procesora ili shadera koji obavljaju sve to
obavljaju i jedno funkcijske jedinice te puno vie. Ova evolucija se
dogaala u periodu od nekoliko generacija tako to su se postepeno
pojedini putovi zamijenjivali sa programabilnim jedinicama.
Na primjer Nvidia GeForce 3 je uvela programabilne shadere vrhova.
Ovi shaderi dobavljaju jedinice koje programer moe koristiti za mnoenje
vektora matrice, za eksponencijaciju te raunanje korijena kao i za
koritenje kratkog programa koji koristi te jednice za transformaciju vrhova
te za osvijetljavanje.
Primjer programabilnog sjenevanja, rezultat programabilnih shadera je prikazan
na sl. 3:

Slika 3: Primjer programabilnog sjenanja

GeForce 3 je takoer uvela i ogranienu mogunost rekonfiguriranja

u proces obrade pixela, to je otkrilo funkcionalnost teksturnog hardwarea
kao registarske kominatore koji su mogli prikazati vizualne efekte kao to
je ovaj na slici iznad.
8

Moderni grafiki procesori su takoer uveli mogunost vee

fleksibilnosti, dodali su podrku za due programe, vie regirstara te
instrukcije za kontrolu protoka kao to su grane, petlje te podrutine.
Ati Radeon 9700 i Nvidia GeForce FX su zamjenili registarske
kombinatore sa potpuno programabilnim pixel shaderima. Nvidijin chip
GeForce 8800 dodaje programabilne opcije u fazu slaganja, to je dalo
programerima kontrolu nad samom strukturom trokuta iz transformiranih
vrhova. Kao to prola slika pokazuje moderne grafike kartice prouaju
visoku razinu realizma.
Poboljanja u preciznosti i detaljima su praena veom
programabilnou. Stariji grafiki putovi su pruali samo 8 bitne znamenke
po kanalu boje, te su doputali vrijednosti od 0 do 255. Ati Radeon 9700 je
poveao mogui raspon boja na 24-bitnu znamenku, a Nvidia GeForce FX
je razvila 16-bitni i 32-bitni raspon boja. Dananje serije imaju 64-bitni
raspon boja.
Ati Radeon 9700 grafika kartica je prikazana na sl. 4:

Slika 4: Ati Radeon 9700

Da bi pratili sve vee grafike zahtjeve grafiki procesori su prihvatili

paralelni dizajn. Grafiki procesori su dugo vremena koristili 4 bitne
vektorske registre. Broj tih registara se poveao, od samo 4 na GeForce FX
preko 16 na GeForce 6800, do 24 na GeForce 7800. GeForce 8800 zapravo
ima 128 skalarnih shader registara koji rade na posebnom shader clocku
na 2.5 puta veem clocku od prijanjih ipova.

Ujedinjeni shaderi
Jo jedan korak u evoluciji od inih putova do fleksibilnih
programabilnih putova je uvoenje ujedinjenih shadera. Ujedinjeni shaderi
su prvi puta izvedeni na Ati Xenos ipu koji se koristio za Xbox 360
konzolu, a Nvidia ih je prenijela na PC sa GeForce 8800 ipom.
9

Umjesto odvojenih shadera za vrhove, shadera za geometriju,

shadera za pixele postoji jedna ujedinjena shader arhitektura koja donosi
jednu veliku mreu podatkovno paralelnih procesora koji mogu ispunjavati
funkcije svih shadera. Kao to vidimo na slijedeoj slici vrhovi, trokuti te
pixeli krue kroz mreu umjesto da samo teku kroz put kao kod starijih
modela.
Blok shema sustava ujedinjenih shadera je prikazana na sl. 5:

Slika 5: Blok shema sustava ujedinjenih shadera

Ovaj sustav je doveo do boljih performansi zato to potranja za

raznim shaderima ovisi uvelike o samoj aplikaciji te ak i kod jedne slike ili
prikaza. Na primjer videoigra bi mogla poeti sa slikom koja koristi trokute
da bi nacrtala nebo i neki udaljeni teren. Ovdje se koriste pixel shaderi te
je taj put u staroj arhitekturi zaguen dok se put za vrhove skoro pa i ne
koristi. Jednu milisekundu kasnije igrica e moda koristiti detaljnu
geometriju da bi nacrtala detaljne objekte i likove. Ovakva operacija e
znaiti zaguenje u putu za vrhove a shaderi za pixele se nee uope
koristiti.
Ove velike oscilacije u koritenju resursa u jednoj slici predstavljaju
probleme za dizajnere igara uuravnoteivanju, te mogu varirati ovisno o
poziciji i akciji igraa. Za razliku od stare arhitekture, arhitektura
ujedinjenih shadera moe dodjeliti potreban postotak shadera onoj
operaciji koja se trenutno izvrava.
Na primjer GeForce 8800 moe koristit 90% od 128 shadera kao pixel
shadere, a 10% kao shadere vrhova dok generira sliku neba, a kasnije
kada generira sliku geometrije lika moe obrnuti postotke. Rezultat he
fleksibilna paralelna arhitektura koja poboljava koritenje grafikog
procesora te omoguava veu fleksibilnost za dizajnere video igara.

GPGPU
10

Paralelni karakter grafikih zahtjeva u realnom vremenu vrlo visoki

aritmetiki protok te putujuu memoriju ali tolerira razumno kanjenje u
individualnom computingu zato to su konane slike poslane samo svakih
16 milisekundi. Ova karakteristika rada je oblikovala arhitekturu grafikih
procesora. Procesori su raeni za nisko kanjenje, a grafiki procesori su
raeni za veliki protok.
Raunalna mo grafikih procesora je ogromna, jedan GeForce 8800
ip moe obraditi 330 milijarde grafikih operacija po sekundi (Gflops). Sve
vee napajanje i programabilnost i preciznost grafikih procesora su
pokrenuli istraivanja o izvravanju opih operacija na grafikom
hardwareu (general-purpose computation on graphics hardware GPGPU).
GPGPU istraivai koriste grafiki procesor kao raunalni koprocesor a ne
kao ureaj za stvaranje slike.
Specijalizirana
arhitektura
grafikog
procesora
nije
dobro
prilagoena za sve algoritme. Mnoge aplikacije su serijske te imaju
nepredvidljiv pristup memoriji. No u svakom sluaju mnogi vani zadaci
trae velike raunalne resurse to pae aritmetikom intenzitetu sa mnogo
jezgri koje posjeduje grafiki procesor.

2.)Princip rada grafike kartice.

U prolom dijelu smo opisali princip rada grafikog procesora, no da
bi grafiki procesor mogao postii eljene rezultate njemu su potrebni jo
neki dijelovi koje sadri grafika kartica. Izmeu ostalog grafika kartica
sadri i grafiki procesor.
Sve slike koje vidimo na monitoru se naravno sastoje od sitnih
tokica koje se zovu pixeli. Na najosnovnijim rezolucijama ekran prikazuje
preko milijun pixela, a raunalo mora odrediti zadatak svakome od njih da
bi se stvorila slika. Da bi raunalo to napravilo treba neto to e
promjeniti binarni kod u slike koje moemo vidjeti a to neto je grafika
kartica.
CPU zajedno sa aplikacijama alje informacije o slici grafikoj kartici,
nakon toga grafiki procesor odreuje kako e iskoristiti pixele procesom
koji smo opisali u prolom dijelu. Nakon toga se ti podaci alju na monitor.
Memorija se koristi za pohranu informacija o svakom pojedinom pixelu.
Klasina desktop PC arhitektura sa posebnom grafikom karticom
spojenom preko PCI Express sabirnice je prikazana na sl. 6:

11

Slika 6: Klasina desktop PC arhitektura sa posebnom grafikom karticom

Kako grafiki procesor stvara slike procesom koji smo ve opisali, sve
te podatke treba negdje i spremiti te za to slui memorija. Za to se koristi
RAM grafike kartice koji se najee naziva VRAM (Video RAM) koji
pohranjuje podatke o svakom pixelu, njegovu boju, lokaciju na ekranu. Dio
VRAM-a takoer slui i kao frame buffer to znai da on dri cijele slike don
ne doe vrijeme da se te slike prikau
VRAM Samsung Electronics Corporation tvrtke je prikazan na sl. 7:

Slika 7: VRAM Samsung Electronics Corporation tvrtke

Framebuffer je dio VRAM-a koji sadri bitmape odnosno slike koje jo

nisu na redu za prikaz. Informacije u Framebufferu se obino sastoje od
vrijednosti boje svakog pixela na ekranu. Vrijednosti boja se najee
pohranjuju u 1-bitnim nonokronim, 4 i 8-bitnim palatiziranim te 16-bitnim
high color te 24-bitnim true color formatima. Dodatni Alfa kanal se nekada
koristi da bi se zadrale informacije o pixelima. Ukupna koliina memorije
potrebna za framebuffer ovisi o rezoluciji izlaznog signala i o dubini boje i
veliini palete boja.
Sun TGX Framebuffer je prikazan na sl. 8:

12

Slika 8: Sun TGX Framebuffer

VRAM se spaja direktno na digitalno analogni pretvara odnosno

DAC. Ovaj pretvara koji se naziva i RAMDAC pretvara sliku iz digitalnog
binarnog signala u analogni signal koji monitor moe koristiti. Neke kartice
imaju vie RAMDAC-ova koji mogu poboljati performanse te mogu
podravati vie od jednog monitora. RAMDAY alje konanu sliku monitoru
preko kabela.

Dijelovi grafike kartice

Lista najvanijih dijelova grafike kartice:
1.) Grafiki procesor
2.) Hlaenje
3.) Video BIOS
4.) Video memorija
5.) RAMDAC
6.) Izlazni prikljuak grafike kartice

1.)Grafiki procesor
Grafiki procesor je posebno izraeni elektroniki krug koji je
napravljen tako da moe brzo manipulirati i mijenjati memoriju da bi se
ubrzalo stvaranje slika u framebufferu nakon ega se te slike alju na izlaz.
Moderni grafiki procesori su vrlo uinkoviti u stvaranju i procesiranju
raunalne grafike, te ih njihova paralelna struktura ini efektivnijima od
procesora u sluajevima u kojim se veliki blokovi podataka obrauju
paralelno.
Nvidia GeForce 9600M GT grafiki procesor je prikazan na sl. 9:

13

Slika 9: Nvidia GeForce 9600M GT

a) Funkcije grafikog procesora

Moderni grafiki procesori koriste veinu tranzistora za raunanje 3D
raunalne grafike. U poetku su se koristili za rad za koji je potrebno puno
memorije. Noviji modeli grafikih procesora ukljuuju programabilne
shadere kojima se moe upravljati vrhovima i teksturama dok procesori
podupiru mnoge od tih operacija.
Grafiko dekodiranje pomou grafikog procesora
Veina grafikih procesora proizvedenih nakon 1995. Podravaju YUV
standard i hardware overlay, koji su vani za prikazivanje digitalne grafike.
Grafiko dekodiranje pomou grafikog procesora je postupak u kojem se
dijelovi video dekodiranja i video procesiranja prebacuje na grafiki
procesor. Modernije grafike kartice takoer mogu dekodirati ak i HD
grafiku.
b) Vrste grafikih procesora
1) Grafiki procesori u sklopu video kartica
Najmonije vrste grafikih procesora se najee nalaze u sklopu
grafikih kartica te se spajaju na raunalo preko dodatnog utora kao to su
PCI-E ili AGP.
2) Integrirani grafiki procesori

Integrirano rjeenje koristi dio raunalnog RAM-a umjesto video RAMa kojeg ima grafika kartica. Integrirani grafiki procesori mogu biti
integrirani u matinu plou kao dio chipseta ili unutar procesora kao AMD
APU ili Intel HD graphics. Ovakvo rjeenje u glavnom kota puno manje ali
je i manje efektivno.
Matina ploa sa integriranim grafikim procesorom je prikazana na sl. 10:
14

Slika 10: Matina ploa sa integriranim grafikim procesorom

Integrirani grafiki procesor u Southbridge/Northbridge arhitekturi je prikazan na

sl. 11:

Slika 11: Integrirani grafiki procesor u Southbridge/Northbridge arhitekturi

2.)Hlaenje
Vidljivo hlaenje na grafikoj kartici na sl. 12:

15

Slika 12: Vidljivo hlaenje na grafikoj kartici

Hlaenje se koristi na veini novijih grafikih kartica. Hlaenje iri

toplinu koju proizvodi grafiki procesor kroz cijeli sistem. Hlaenje najee
ima i ventilator koji takoer hladi grafiki procesor. No meutim nemaju
sve kartice ovakvo hlaenje, neke imaju hlaenje vodom, s druge strane
kartice iz 80ih i ranih 90ih nisu proizvodile puno topline te im nije trebalo
hlaenje.
GeForce GTX 295 sa tekuim hlaenjem je prikazana na sl. 13:

Slika 13: GeForce GTX 295 sa tekuim hlaenjem

Svi sistemi za vodeno hlaenje imaju 3 osnovna elementa: vrlo jaku

integriranu pumpu, rezervoar i jedinicu za hlaenje te na kraju radijator za
izmjenu topline. Potrebne su nam i cijevi s kojima emo sve to povezati.
Integrirana pumpa i jedinica za hlaenje su zamjena za standardno
hlaenje. Specijalizirani izmjeniva topline se nalazi iza ventilatora sa
cijevima koji povezuju pumpu i radijator.
Jedinica za hlaenje premjeta toplinu iz grafikog procesora u
hladnu tekuinu. Integrirana pumpa pumpa toplu tekuinu u radijator te
vue hladnu tekuinu natrag do jedinice za hlaenje. Uz ovo se koriste i
ventilatori koji odnesu ostatak topline.

3.)Video BIOS
16

Video BIOS je BIOS grafike kartice. Isto kao to sistemski BIOS ima
set funkcija koji koriste programi za pristup hardwareu, video BIOS daje set
grafikih funkcija koje koriste programi za pristup grafikom hardwareu.
Video BIOS omoguava programima pristupanje video chipsetu isto kao to
sistemski BIOS omoguava pristup sistemskom chipsetu.
Za razliku od drugih hardware komponenti, grafika kartica obino
mora biti aktivna vrlo rano tokom boot procesa tako da korisnik moe
vidjeti to se dogaa. Zbog ovoga kartica mora biti aktivirana prije
uitavanja bilo kakvog operacijskog sustava, stoga mora biti aktivirana
preko BIOS-a, jedinog softwarea koji radi u ranijem dijelu procesa
Neke grafike BIOS opcije su prikazane na sl. 14:

Slika 14: Neke grafike BIOS opcije

Mogu je i update video BIOS-a ali ovaj proces moe takoer i otetiti
grafiku karticu ako ne updateamo ispravno. BIOS je firmware koji se
nalazi na grafikoj kartici. Zbog toga proces updateanja ukljuuje
stavljanje novog BIOS-a na karticu. Ako proizvoa grafike kartice napravi
novu verziju BIOS-a, BIOS se moe preuzeti direktno od proizvoaa. Isto
tako neke kartice mogu koristiti BIOS koji je napravljen za skuplje kartice iz
iste proizvodne serije. Ovakvo updateanje BIOS-a moe poboljati rad
grafike kartice, ili u nekim sluajevima moe ak i poveati broj funkcija
grafike kartice.

4.)RAM memorija grafike kartice

Grafika kartica sa oznaenim grafikim RAM-om je prikazana na sl. 15:

17

Slika 15: Grafika kartica sa oznaenim grafikim RAM-om

Grafiki ili video RAM oznaava sve oblike RAM-a koji se koriste za
pohranjivanje podataka o slikama za prikazivanje na raunalu. Sve vrste
video RAM-a su specijalno poslagani dinamiki RAM (DRAM). Video RAM je
buffer izmeu raunala i procesora i prikaza te se esto naziva frame
buffer. Kada se slike alju na prikaz, prvo ih ita procesor kao podatke sa
glavnog RAM-a i nakon toga ih upisuje u video RAM. Iz video RAM-a podatci
se mijenjaju pomou RAM digitalno-analognog pretvaraa u analogne
signale koji se alju na sistem za prikaz. Veina pbola RAM-a su dual port
to znai da dok procesor obrauje novu sliku u video RAM-u, prikaz ita iz
video RAM-a da bi osvjeio ono to se trenutno prikazuje. Dual port dizajn
je glavna razlika.
Vrste video RAM-a:
a)Video RAM (VRAM) najea verzija video RAM-a, dual portana je.
b) Grafiki sinkronizirani RAM (SGRAM) clocl-sinkronizirani RAM koji se
koristi kao video memorija. Relativno jeftina video memorija. Koristi
maskirani unos koji omoguava modificiranje odabranih podataka u jednoj
operaciji umjesto kao niz read, update i write operacija. Takoer koristi i
blokirani write koji omoguava bolje obraivanje pozadine. SGRAM ima
jedan port dizajn. Matrox Mystique je jedna od grafikih kartica koje koriste
SGRAM.
c) Window RAM (WRAM) vrlo uinkovit video RAM koji ima dual port dizajn
i ima 25% vie bandwitha od VRAM-a ali kota manje. Ima karakteristike
koje ga ine uinkovitijim u itanju podataka. Moe se koristiti za vrlo
velike rezolucije.
d) Multibank dinamiki RAM (MDRAM) vrlo uinkovit video RAM koji je
razvio MoSys. Dijeli memoriju u vie dijelova od po 32 kBytea koji se
nazivaju banke i kojima se moe pristupiti posebno jednoj po jednoj.
Tradicionalni video RAM ima monolitnu strukturu, cijeom frame bufferu se
pristupa odjednom. Kada imamo posebne banke memorije uinkovitost se
18

poveava. Takoer je i jeftiniji poto se za razliku od drugih oblika video

RAM-a kartice mogu proizvoditi sa tono odreenom koliinom RAM-a za
odreenu uinkovitost.

5.)RAMDAC
IMS G171 RAMDAC na VGA ploi je prikazan na sl. 16:

Slika 16: IMS G171 RAMDAC na VGA ploi

RAMDAC ili RAM digitalno analogni pretvara je kombinacija tri brza

digitalno analogna pretvaraa sa malim SRAM-om koji se koristi u
raunalnoj grafici za kontrolere prikaza i za generiranje analognih signala
(amplitude reda veliine volta) da bi prikazao boju na monitoru. Logiki
broj boje iz memorije prikaza se alje u adresni ulaz SRAM-a da bi se
izabrala ulazna paleta koja e se pojaviti na izlazu SRAM-a. Ulaz se sastoji
od 3 razliite vrijednosti koje odgovaraju trima osnovnim bojama (crvena,
zelena i plava). Svaka vrijednost odnosno boja se daje pojedinom digitalno
analognom pretvarau iji analogni izlaz ide u monitor te do jednog od tri
elektronska topa.
Kako se poveava koritenje DVI-a HDMI-a i drugih digitanih
tehnologija za prikaz, digitalno analogni pretvara e postati suvian u
RAMDAC-u.. Video podaci se prenose digitalno i vie nije potrebno digitalno
analogno konvertiranje.
Duine rijei DAC-a su uglavnom izmeu 6 i 10 bitova. Duina rijei
SRAM-a je tri puta dua od duine rijei digitalno analognog pretvornika.
SRAM-ova uloga jeda pregledava tablicu boja (CLUT). Uglavnom tablica
ima 256 unosa, te stoga adrese imaju 8 bitova. Sadraj SRAM-a se moe
mijenjati kada nema potrebe za generiranjem signala na prikaz.
Sinkronizirani puls je potreban da bi se odrala stabilnost slike na prikazu.
Od 2006. DAC modernih grafikih kartica radi na 400 MHz.

19

6.)Izlazni prikljuak grafike kartice

Izlazni prikljuak grafike kartice slui za povezivanje grafike kartice
sa monitorom preko kojeg elimo prikazati sliku.
Vrste izlaznih prikljuaka:
a) VGA prikljuak
DE-15 VGA prikljuak je prikazan na sl. 17:

Slika 17: DE-15 VGA prikljuak

Standard baziran na analognom signalu koji je nastao u 1980-ima.

Problemi ovog prikljuka ukljuuju elektrini um, distorziju slike i greke u
uzorkovanju piksela. Danas VGA analogni prikljuci se koriste za HD video
ukljuujui 1080p i vie. VGA moe podrati i vee rezolucije ali moe
nastati pad u kvaliteti slike.
b) DVI prikljuak
DVI-I prikljuak je prikazan na sl. 18:

Slika 18:

DVI-I prikljuak

Digitalni standard za prikazivanje na modernijim monitorima (plazma

ekrani, LCD-i i HD televizijski ekrani) i na video projektorima. U nekim
sluajevima ak i moderniji CRT monitori koriste DVI. Ovaj prikljuaj je
uspjeno eliminirao probleme distorzije slike i elektrinog uma.
c) HDMI prikljuak
HDMI prikljuak je prikazan na sl. 19:

20

Slika 19: HDMI prikljuak

HDMI
je
kompaktni
audio/video
prikljuak
za
prijenos
nekompresiranih video podataka i audio podataka sa HDMI izvora do
digitalnog video/audio ureaja kao to je monitor, video projektor ili
digitalna televizija. HDMI je digitalna zamjena za postojee analogne
standarde.

d) DisplayPort prikljuak
DisplayPort prikljuak je prikazan na sl. 20:

Slika 20: HDMI prikljuak

DisplayPort je digitalni prikljuak za prikaz koji je razvila Video

Electronics Standard Association (VESA). Izlaz se uglavnom koristi za
povezivanje video izvora i prikaznog ureaja. VESA je razvila ovaj
prikljuak da bi zamjenio VGA, DVI i LVDS. Iako DisplayPort ima slinu
funkciju kao i HDMI, on je stvoren da bi radio zajedno sa HDMI-om a ne da
bi ga zamjenio.

Proizvoai i modeli grafikih kartica

Primarni proizvoai grafikih procesora te grafikih kartica su Nvidia
i AMD. 2015. Godine Nvidia je posjedovala 82% trita, a AMD 18% trita.
Postoje i brojni manji proizvoai no njihov doprinos nije velik. U nekim
sluajevima AMD ili Nvidia mogu prodati svoje grafike procesore nekim
tvrtkama koje slau grafike kartice, takve tvrtke se nazivaju partneri. Ovi
partneri mogu proizvoditi grafike kartice sa svojim brandom, te mogu
21

proizvoditi grafike kartice bazirane na i Nvidia i AMD grafikim

procesorima.

2.) Nvidijini modeli grafikih kartica i grafikih procesora

Nvidija prozvodi mnogo modela grafikih kartica i procesora. Modeli
se razlikuju po cijeni i kvaliteti i po namjeni koja nije ista za sve modele
grafikih kartica i procesora. Postoje razliiti modeli za desktop raunala,
za laptope, za radne stanice, za mobilne radne stanice. Takoer postoji i
razlika u kvaliteti i radnim mogunostima izmeu razliitih modela.
1) Desktop grafiki procesori i grafike kartice
Nvidija je izraivala grafike kartice i procesore i prije GeForce serije
iji je prvi model izaao 11. Listopada 1999. Neki od modela prije GeForce
serije su bili Riva, STG i Vanta serije. 1995. Izlazi STG2000, prva grafika
kartica iz STG serije. Ova kartica nije bila popularna zbog velike cijene i
koritenja kvadratnih povrina umjesto poligona.
Grafika kartica RIVA 128 je prikazana na slici 23:

Slika 21: Grafika kartica RIVA 128

RIVA (Real-time Interactive Video and Animation accelerator) 128 je

bila prva grafika kartica iz RIVA serije, ova kartica je oznaila veliku
promjenu u tehnolokom razvoju Nvidijine arhitekture. RIVA 128 je
zamjenila kvadratnu teksturu koju nije podravao Direct3D. RIVA je bila
dizajnirana da bi ubrzala Direct3D najvie mogue. Grafiki akcelerator se
sastoji od 3.5 milijuna tranzistora, izraena je na proizvodnom procesu 350
nm. RIVA je bila jedna od prvih 2D/3D kartica koje su mogle biti blizu po
kvaliteti Voodoo grafici. S ovom karticom Nvidija je postala poznata.
GeForce serija
GeForce je serija grafikih procesora. Ova serija je u poetku bila
razvijena za skupe i kvalitetne PC platforme, kasnije je Nvidija pokrila i
raunala manje kvalitete. GeForce arhitektura se razvija sa ciljem dosega
GPGPU (Generak Purpose Graphics Processor Unit) arhitekture. GPGPU bi
22

trebao proiriti funkcije izvan 3D grafike, trebalo bi promijeniti funkciju u

raulani ureaj koji e moi funkcionirati isto kao i CPU. Brojevi od 0 do
550 oznaavaju jeftinije grafike kartice, od 600 do 750 su grafike kartice
srednje kvalitete, od 800 950 su grafike kartice visoke kvalitete. Ime
GeForce dolazi iz natjecanja kojeg je organizirala Nvidia u prvoj polovici
1999. Bilo je preko 12 000 prijedloga te je ovaj izabran.
GeForce 256
GeForce 256 grafiki procesor je prikazan na slici 24:

Slika 22: GeForce 256 grafiki procesor

Prva grafika kartica iz GeForce serije. Nvidia je GeForce 256 nazvala

prvim GPU-om na svijetu, Nvidia je stvorila naziv GPU. Ovaj termin je bio
definiran kao
procesor sastavljen od jednog ipa sa integriranim
sklopovima za transformiranje, osvijetljenje i stvaranje trokuta te pritom
moe obraditi 10 milijuna poligona po sekundi. Integracija hardwarea za
osvijetljenje u sami GPU je ono to odvaja GeForce 256 od drugih kartica,
druge kartice su raunale na to daa CPU obavlja te raunalne operacije.
Ovo je uinilo grafike kartice dostupnijima novano. U igricama GeForce
je imao i do 50% vei frame rate na nekim igricama zajedno sa vrlo
jeftinim procesorima.
Nakon GeForce 256 dolaze GeForce 2, 3 , 4, 5, 6, 7, 8, 9 serije.
GeForce 2 serija je bila nadogradnja na GeForce 256 te je bila
najkvalitetnija u seriji, smatrala se najskupljom. U ovoj seriji nije bilo veih
promjena u arhitekturi i uglavnom je sljedea serija bila nadogradnja na
prolu seriju.
GeForce FX serija je predstavljala veliku promjenu u arhitekturi u
odnosu na prethodne GeForce serije (GeForce 5 i nie). GeForce FX je peta
generacija GeForce linije. Serija se proizvodila sa TSMC-ovim (Taiwan
23

Semiconductor Manufacturing Company) 130 nm proizvodnim procesom.

Potpuno je mogue izvoditi Shader Model 2.0 i 2.0A, te se time omoguava
vie kompleksnosti u shaderima i programima i puno bolja aritmetska
preciznost.. Podrava veliki broj novih memorijskih tehnologija ukljuujui
DDR2, GDDR2 i GDDR3 te je Nvidia prvi put omoguila podatkovnu
sabirnicu iru od 128 bitova.
GeFroce 5200 je prikazana na slici 25:

Slika 23: GeFroce 5200

Ova serija je takoer poboljala obraivanje video podataka, ovo je

omoguio Video Processing Engine (VPE). Ova arhitektura je dizajnirana za
DirectX 7,8 i 9 software. Performanse na DirectX 7 i 8 su bile iste kao i kod
Atijevih kartica, ali performanse su bile puno gore kod DirextX 9.
Performanse su bile posebno loe kod procesuiranja Shader model 2
programa. Ovo se dogodilo zbog manjka paralelizma i raunalnog
prometa.
Nakon ovih serija dolazi GeForce 100 serija. Prva grafika kartica iz
ove serije izala je u Sijenju 2009. GeForce kartice su izraene na temelju
Tesla mikroarhitekture. Postojalo je vie modela kao to su G1 00, GT 120,
GT 130, GT 140, GTS 150. U ovoj seriji se koristilo vie proizvodnih tehnika
kao to su 210M 65 nm, 314M 55 nm, 505M 55 nm, 754M 55 nm. Ovaj
model je podravao Direct 3D 10.0 i Shader Model 4.0.
Nakon toga dolazi GeForce 200 serija, 10-ta generacija Nvidijinih
grafikih procesora, i dalje su bazirani na Tesla mikroarhitekturi. U ovoj
seriji nastaje prvo nadograivanje Nvidijine arhitekture sjedinjenih Shadera
jo od GeForce 8 serije. GeForce 200 serija grafikih procesora, iskljuujui
GTS 240 i GTS 250, imaju duplu preciznost podrku za koritenje u GPGPU
aplikacijama. GT200 je slubeno drugi najvei GPU ikada izraen, sastoji se
od 1.4 milijarde tranzistora koji pokrivaju povrinu od 576 mm2.
Grafika kartica GeForce 220 GT je prikazana na slici 26:
24

Slika 24: Grafika kartica GeForce 220 GT

Nakon ovoga dolazi GeForce 300 serija, putena je u prodaju u

Studenom 2009 i slina je GeForce 100 seriji.
GeForce 400 serija je 11 generacija Nvidijinih grafikih procesora,
ova serija slui kao poetak koritenja Fermi mikroarhitekture (kodno ime
ipova je GF). Koristi se mnogo proizvodnih procesa: 260M 40 nm (GT218),
585M 40 nm (GF108), 1,170M 40 nm (GF106), 1,950M 40 nm (GF104),
1,950M 40 nm (GF114), 3,200M 40 nm (GF100). Fermi mikroarhitektura je
oznaavala sljedei veliki korak naprijed nakon Tesla arhitekture koja se
koristila od GeForce 8 serije. Ovo je bio prvi Nvidijih ip koji je podravao
OpenGL 4.0 i Direct3D 11.
GeForce GT 440 grafika kartica je prikazana na slici 27:

Slika 25: GeForce GT 440 grafika kartica

GeForce 500 serija je serija koja koristi doraenu verziju Fermi

mikroarhitekture koja se koristila u GeForce 400 seriji. Direktni konkurent
ovoj kartici je bio AMD Radeon HD 6000 serija. Ova serija je zapravo
poboljana verzija GeForce 500 serije. Kao i serija 400 i ova serija
podrava DirectX 11.0, OpenGL 4.5, and OpenCL 1.1. Sve grafike kartice
iz ove serije koriste 40 nm proizvodni proces.
GeForce 600 serija je serija koja se koristi u desktop i laptop
raunalima. Ovo je prva serija koja koristi Kepler arhitekturu (kodno ime
25

ovih ipova je GK). GeForce serija je ula u prodaju 2012. Godine. Dok je
cilj prole Fermi arhitekture bio poboljati same performanse (za raunalne
operacije i tesselaciju), Nvidijin cilj sa Kerpler arhitekturom je bio poveati
performanse po watu, dok je cilj i dalje poboljati sveukupne performanse.
Nvidija je ovo postigla sjedinjenim klokom. Nvidijino naputanje arhitekture
shader klokova po kojoj se radilu u prolim serijama je direktno poboljalo
rad grafikog ipa, iako je za to potrebno vie jezgri. Prije Kepler
arhitekture, teksture su se morale povezati na slot CPU-a u tablicu koja ih
je mogla referirati na njih. Rezultat ovoga su bila dva ogranienja, prvo
ogranienje je bilo da je tablica imala stalnu vrijednost, moglo se
obraivati samo onoliko tekstura koliko je bilo mjesta u tablici. Drugo
ogranienje je bilo da sada CPU ima dodatni posao koji mora izvravati,
CPU je morao izvravati.
GeForce 700 serija se temelji na poboljanoj verziji Kepler
mikroarhitekture, koja se koristila u seriji GeForce 600, no ova serija
takoer ukljuuje i Fermi i Maxwell arhitekture. GK 110 grafiki procesor se
sastoji od 7.1 milijardi tranzistora, ovaj model takoer pokuava poboljati
korisnost potroene energije izvravanjem to veeg broja zadataka u
paraleli u skladu sa mogunostima procesora. Kod ove serije nastaje
vidljivo poveanje u memorijskom prostoru i brzini za registre i L2 cache u
usporedbi sa drugim modelima. U ovoj seriji Nvidia je takoer preradila
teksturni cache grafikog procesora tako da se on moe koristiti za
izvravanje raunalnih operacija.
GeForce 900 serija se koristi i za laptop i za desktop raunala. Ova
serija je zapoela sa uvoenjem Maxwell arhitekture (ipovi kodnog imena
GM). Maxwell arhitektura je bila nasljednik Kepler arhitekture. Maxwell
arhitektura ukljuuje ARM CPU, ovo e omoguiti veu neovisnost grafike
kartice od glavnog procesora raunala. Nvidija oekuje velike rezultate od
Maxwell arhitekture, neki od tih rezultata

2) Grafike kartice i grafiki procesori za laptope.

Veina grafikih kartica za laptope su zapravo preraene standardne

grafike kartice. Grafike kartice i grafiki procesori za laptope obino
imaju ime GeForce Go serija. Ove grafike kartice su posebno prilagoene
tako da laptop raunala mogu imati grafike sposobnosti pribline
sposobnostima desktop raunala.
26

Prvi mobilni grafiki procesor koji je Nvidija proizvela je bio GeForce 2

Go. GeForce 2 Go je izraena na temelju grafikog procesora serije
GeForce 2 koji se koristio za desktop raunala. Ovu seriju je Nvidija
reklamirala kao prvi moblini grafiki procesor na svijetu, takoer se
reklamirao kao jednako grafiki sposoban kao i njegovi desktop suparnici.
Svi modeli GeForce 2 Go serije su proizvedeni pomou 180 nm
proizvodnog procesa. Ovi modeli su podravali Direct 3D 7.0 i Open GL
1.2.
Grafiki procesor GeForce 2 Go 100 je prikazan na slici 28:

Slika 26: Grafiki procesor GeForce 2 Go 100

GeForce Go je uglavnom pratio serije desktop grafikih procesora, ali

u nekim sluajevima postoje iznimke. Druge serije GeForce Go grafikih
procesora su: GeForce4 Go Series, GeForce FX Go 5 (Go 5xxx) Series,
GeForce Go 6 (Go 6xxx) Series, GeForce Go 7 (Go 7xxx) Series, GeForce
8M (8xxxM) Series, GeForce 9M (9xxxM) Series, GeForce 100M (1xxM)
Series, GeForce 200M (2xxM) Series ,GeForce 300M (3xxM) Series,
GeForce 400M (4xxM) Series, GeForce 500M (5xxM) Series, GeForce 600M
(6xxM) Series, GeForce 700M (7xxM) Series, GeForce 800M (8xxM) Series,
GeForce 900M (9xxM) Series.
Svi ovi modeli su bazirani na modelima desktop grafikih procesora,
u svim sluajevima arhitektura je ista, izvedba same kartice je drugaija i
u nekim sluajevima performanse odreenog grafikog procesora mogu
biti drugaije od performansi desktop modela.
3.) Grafike kartice za radne stanice.

Nvidija je za radne stanice razvila posebnu seriju grafikih kartica

koji je nazvala Quadro. Quadro se koristi u radnim stanicama koje pokreu
i rade sa profesionalnim aplikacijama kao to su: Computer-aided design
(CAD), Computer-generated imagery (CGI), Digital content creation (DCC).
Grafiki ipovi koje Nvidija koristi u Quadro grafikim karticama su
identini onima koje koristi u GeForce seriji, no krajnji proizvod (odnosno
grafika kartica) je bitno drugaiji zbog drugaijih drivera i zbog dostupne
27

podrke za taj isti software. Konkurencija Quadro seriji je AMD-ov FirePro i

Intelov Xeon Phi serija.
Quadro serija je u poetku bila marketinki trik Nvidije. Nvidija je sa
ovom serijom mogla dodatno naplatiti praktiki identine grafike
procesore koje koriste u GeForce seriji. Da bi ovo funkcioniralo Nvidija je
specijalni software koji je bio potreban za izvoenje specijalnih aplikacija
omoguavala samo uz Quadro kartice.
Mnoge kartice koriste istu jezgru kao i GeForce serija koja je
orijentirana prema kupcima koji ih koriste za akciju i za raunalne igre.
One Quadro kartice koje su identine GeForce seriji se mogu softverski
modificirati tako da se identificiraju kao Quadro kartice te se nakon toga
moe instalirati software koji je specifian za Quadro kartice.
Quadro 5000 grafika kartica je prikazana na slici 29:

Slika 27: Quadro 5000 grafika kartica

Poznatije serije Quadro kartice su: Quadro FX Series, Quadro FX

(x300) Series, Quadro FX (x400) Series, Quadro FX (x500) Series, Quadro
FX (x600) Series, Quadro FX (x700) Series, Quadro FX (x800) Series,
Quadro x000 Series, Quadro Kxxx Series, Quadro Mxxx Series, Quadro
NVS.
4.) Mobilne grafike kartice za radne stanice.

Mobilne grafike kartice za radne stanice su isto Quadro serije, ali

ove se zovu Quadro2 Go. Proizvedene su za uvjete u kojima je potrebno
tediti prostor i energiju. Ove Quadro Go kartice se baziraju na originalnoj
Quadro seriji, u veini sluajeva se radi o istim ipovima kao i u Quadro
seriji koji su prilagoeni za rad u uvjetima koje zahtjevaju mobilne kartice.
Grafiki procesor grafike kartice Nvidia Quadro FX 1800M je prikazan na
slici 30:
28

Slika 28: Grafiki procesor grafike kartice Nvidia Quadro FX 1800M

Neki od poznatijih modela mobilnih grafikih kartica za radne stanice

su: Quadro Go (GL) i Quadro FX Go, Quadro FX (xxxM), Quadro FX (x500M),
Quadro FX (x600M), Quadro FX (x700M), Quadro FX (x800M), Quadro
(xxxxM), Quadro (Kx000M), Quadro (Kx100M), Quadro (Mx000M), Mobility
Quadro NVS, Mobility NVS.
Ove grafike kartice u veini sluajevima nalazimo u radnim stanicama
koje rade u posebnim uvjetima. Radne stanice koje rade u normalnim
uvjetima mogu bez problema koristiti originalnu Quadro seriju grafikih
kartica za radne stanice, no zbog izvanrednih uvjeta u kojima veina
mobilnih grafikih kartica radi u drugaijim radnim uvjetima.

2.) AMD-ovi modeli grafikih kartica i grafikih procesora

AMD prozvodi brojne modele grafikih kartica i procesora. Modeli se
razlikuju po cijeni i kvaliteti i po namjeni koja nije ista za sve modele
grafikih kartica i procesora. Postoje razliiti modeli za desktop raunala,
za laptope, za radne stanice, za mobilne radne stanice. Takoer postoji i
razlika u kvaliteti i radnim mogunostima izmeu razliitih modela. Ova
razlika ovisi o tome kakva je bila izrada grafike kartice, koja se arhitektura
koristila te koje su se komponente koristile.
1) Desktop grafiki procesori i grafike kartice
Najpoznatija serija AMD-ovih desktop grafikih kartica je ATI Radeon,
meutim i prije ATI Radeona AMD je izraivao nekoliko modela grafikih
kartica i procesora. Svi ovi rani modeli se danas vie ne izrauju i veina
njih je odbaena odmah nakon to su prvi modeli ATI Radeona doivjeli
trini uspjeh.
AMD-ovi modeli grafikih kartica i procesora prije ATI Radeona su ATI
Wonder serija, ATI Mach serija i ATI Rage serija. Od svih ovih serija ATI
Rage je doivio malo iru upotrebu ali na kraju je i on odbaen zbog ATI
Radeon serije.
29

ATI Wonder serija je bila jedna od prvih serija grafikih kartica, ATI
Wonder je takoer bila prva serija grafikih kartica koje su se dodavalen na
IBM-ove PC-eve. Ove kartice su bile jednistvene tada poto su pruale
korisniku puno usluga koje su sve bile integrirane u jednoj grafikoj kartici.
ATI VGA Wonder+ grafika kartica je prikazana na slici 31:

Slika 29: ATI VGA Wonder+ grafika kartica

ATI Mach serija je bila serija 2D grafikih akceleratora za PC raunala

koju je razvio ATI. Kasnije je Mach postao ekstenzija za ATI Wonder seriju.
Prvi ip u seriji je bio Mach 8. Da bi se kartica Macha 8 koristila bilo je
potrebno imati VGA karticu.
ATI Rage je serija grafikih chipseta koji omoguavaju GUI 2D
akceleraciju, video akceleraciju i 3D akceleraciju. Rage je nasljednik Mach
serije 2D akceleratora. Originalni Rage chip je bio izraen na temelju Mach
64 2D jezgre sa novom 3D funkcijom i MPEG-1 akceleracijom. Nakon
originalne generacije dolazi jo nekolik uspjenih generacija, ali na kraju se
odustaje od ATI Rage chipova i prebacuje se na Radeon chipove.
ATI 3D Rage II grafika kartica je prikazana na slici 32:

Slika 30: ATI 3D Rage II grafika kartica

Nakon ovih AMD grafikih kartica dolazi Radeon serija. Prva

generacija Radeon grafikih chipova je Radeon R100 serija. Ova serija
ukljuuje 3D akceleraciju baziranu na Direct 3D 7.0 i OpenGL 1.3. Ova
30

serija je donijela velika poboljanja u performansama u usporedbi sa Rage

dizajnom. R100 je zapravo kodno ime grafikog procesora koji je postati
baza na kojoj e se izraditi mnoge sljedee generacije.
R100 je izraen 180 nm proizvodnim procesom. Kao i GeForce i
Radeon R100 takoer ima hardwareski promjeni i osvijetli (Transform and
lightning ili T&L) koji pomae u geometrijskim izraunima, to pomae
glavnom procesoru raunala. Grafiki procesor moe upisati 2 pixela u
framebuffer i istovreneno moe uzorkovati 3 teksture po pixelu po clocku.
Ovo se zove 2x3 konfiguracija.
Radeon je takoer uveo jo jednu novinu koja se zvala Hyper Z.
Hyper Z
nova tehnologija bandwith optimizacije koja poboljava
sveukupne performanse 3D rendering procesa. Poto se Hyper Z sastoji od
3 drugaije funkcije, to omoguava Radeonu da postigne vrlo dobre
performanse u usporedbi sa drugim konstrukcijama. Performanse Radeona
su i dalje bile gore od performansi GeForce 2, ak i sa aktiviranim Hyper Zom. Ova novina zvana Hyper Z je bila veliko poboljanje u odnosu na sline
projekte koje je pokuala izvriti Nvidija u tom vremenskom periodu, Hyper
Z je bio dio Radeonove standardne ponude dugo vremena te je to imalo
utjecaja na trite.

Radeon RV100 grafika kartica je prikazana na slici 33:

Slika 31: Radeon RV100 grafika kartica

Grafiki procesori izraeni na temelju R100 chipa imaju

programabilne shading sposobnosti, ali ipovi nisu bili dovoljno razvijeni da
bi mogli podravati Microsoftov Direct 3D standard za Pixel Shader 1.1.
Prve verzije Radeona su bile Radeon DDR.
Sljedei model je bio IGP (3xx serija), svi modeli ove serije su bili
izraeni na temelju 180 nm proizvodnog procesa. Svi modeli ove serije
ukljuuju mogunost koritenja Direct 3D 7.0 i OpenGL 1.4. Ova serija je
bazirana na Radeon VE seriji.
31

Nakon ovoga dolazi R200 model koji je druga generacija Radeon

grafikih procesora. Ovaj grafiki procesor koristi 3D akceleraciju baziranu
na Microsoftovom 3D 8.1 i OpenGL 1.3, veliko poboljanje u
performansama u odnosu na R100. Grafiki procesor takoer ima 2D GUI
akceleraciju, video akceleraciju. Arhitektura R200 3D hardwarea se sastoji
od 4 pixelne cijevi, svaka ima 2 jedinice za uzorkovanje.
R300 serija je trea generacija grafikih prcesora serije Radeon
grafikih kartica. Ovaj grafiki procesor koristi 3D akceleraciju baziranu na
Microsoftovom 3D 9.0 i OpenGL 2.0, veliko poboljanje u performansama u
odnosu na R200. R300 je bio prvi grafiki procesor koji je u potpunosti bio
kompatibilan sa Direct 3D 9.0 programima. R300 je bio glavni ATI-jev
proizvod i dominirati e tritima sljedee 3 godine. Integrirani grafiki
procesor koji je izraen na temelju R300 je bio Xpress 200.
Blok dijagram R300 ipa je prikazan na slici 34:

Slika 32: Blok dijagram R300 ipa

Ovaj ip je preuzeo arhitekturu koja se sastoji od 8 pixelnih cijevi, od

kojih svaka sadri 1 jedinicu za teksturno lociranje. Ovo je velika razlika u
odnosu na starije ipove koji koriste 2 ili 3 teksturne jedince po pixelu.
Arhitektura Radeona 9700 je bila vrlo efikasna i puno naprednija od drugih
serija iz 2002.
Postoje jo i R400, R500, R600 i R700 Radeon modeli, svi ovi modeli i
serije su nadogradnje na prole modele i ovi modeli su stvorili bazu sa koje
e se razvijati sljedei Radeon modeli.
Sljedea serija je Radeon HD 7xxx serija, ona je bazirana na GCN
arhitekturi osim odreenih pojedinih modela. Grafiki procesori koji su
izraeni na temelju GCN arhitekture podravaju OpenCL 2.0, oni svi
32

takoer podravaju Direct X 11.2 sa auriranim pogonskim programima.

Sljedea generacija je HD 8xxx serija iji su rani modeli izraeni na temelju
TeraScale 2 dok su kasniji modeli izraeni na temelju Graphics Core Next
arhitekture. Ova generacija grafikih procesora se proizvodila na temelju
28 nm proizvodnog procesa. Ova generacija je zapravo bila unaprijeena i
preraena HD 7xxx generacija.
AMD Radeon HD 8000 serija grafikih kartica je prikazana na slici 33:

Slika 33: AMD Radeon HD 8000

Osim ovih modela postoje jo i Radeon Rx 200 i Radeon Rx 300

serija. Rx 200 serija je proizvedena na temelju 28 nm Gate-Last procesu u
suradnji s TSMC tvrtkom. Cijela ova serija ima Graphics Core Next (Volcanic
Islands) arhitekturu. Razliiti modeli imaju razliitu vrstu ove arhitekture
poto se arhitektura nadograivala s vremenom. Neki modeli iz ove serije
takoer koriste i TeraScale arhitekturu. Ova serija je takoer jedno vrijeme
bila bolja u minanju bitcoina tokom prve polovice 2014. Godine, to je
dovelo do velikog poveanja cijena. Mnogi proizvodi iz Rx 200 serije su
samo poboljane verzije Radeon HD proizvoda, te je veina tih proizvoda
kompatibilna sa originalnim verzijama u CrossFire modu. Na primjer
Radeon HD 7770 i Radeon R7 250 X koriste isti Cape Verde XT chip koji
ima identine specifikacije u CrossFire modu. CrossFire mode je takoer bio
prilino veliko poboljanje i novina u Radeonovoj ponudi, Crossfire mode je
mode koji omoguava koritenje vie grafikih kartica koje se zajedniki
spajaju po crossfire modu te se njihova snaga, performanse i brzina
poboljavaju ako spojimo vie kartica.

Radeon R7 250 X grafika kartica je prikazana na slici 34:

33

Slika 34: Radeon R7 250 X grafika kartica

2) Mobilni grafiki procesori i grafike kartice

Veina grafikih kartica za laptope su zapravo preraene standardne
grafike kartice. Grafike kartice i grafiki procesori za laptope obino
imaju ime Mobility ili Mobility Radeon serija. Ove grafike kartice su
posebno prilagoene tako da laptop raunala mogu imati grafike
sposobnosti pribline sposobnostima desktop raunala.
Prvi mobilni grafiki procesor koji je Nvidija proizvela je Rage Mobility
serije. Mobility Rage je izraena na temelju grafikog procesora serije Rage
koji se koristio za desktop raunala. Ovu seriju je AMD reklamirao kao prvi
moblini grafiki procesor na svijetu, takoer se reklamirao kao jednako
grafiki sposoban kao i njegovi desktop suparnici. Svi modeli Mobility Rage
serije su proizvedeni pomou 180 nm proizvodnog procesa. Ovi modeli su
podravali Direct 3D 7.0 i Open GL 1.2.
Grafika kartica i procesor ATI Mobility Radeon HD 3450 je prikazana na
slici 35:

Slika 35: Grafika kartica i procesor ATI Mobility Radeon HD 3450

Drugi AMD-ovi mobilni modeli su: Rage Mobility Series, Mobility

Radeon Series, Mobility Radeon X300, X600, X700, X800 Series, Mobility
Radeon X1xxx Series, Mobility Radeon HD 2xxx Series, Mobility Radeon HD
3xxx Series, Mobility Radeon HD 4xxx Series, Mobility Radeon HD 5xxx
Series, Radeon HD 6xxxM Series, Radeon HD 7xxxM Series, IGP (HD
7xxxG), Radeon HD 8xxxM Series, Radeon Rx M2xx Series, Radeon Rx
M3xx Series, Radeon Rx M4xx Series.
34

3.) Grafike kartice za radne stanice.

AMD je za radne stanice razvila posebnu seriju grafikih kartica koji
je nazvao Fire serija. Fire se koristi u radnim stanicama koje pokreu i rade
sa profesionalnim aplikacijama kao to su: Computer-aided design (CAD),
Computer-generated imagery (CGI), Digital content creation (DCC).
Grafiki ipovi koje Nvidija koristi u Quadro grafikim karticama su
identini onima koje koristi u Radeon seriji, no krajnji proizvod (odnosno
grafika kartica) je bitno drugaiji zbog drugaijih drivera i zbog dostupne
podrke za taj isti software. Konkurencija Fire seriji je Nvidijin Quadro i
Intelov Xeon Phi serija.
Mnoge kartice koriste istu jezgru kao i Fire serija koja je orijentirana
prema kupcima koji ih koriste za akciju i za raunalne igre. One Fire
kartice koje su identine Radeon seriji se mogu softverski modificirati tako
da se identificiraju kao Fire kartice te se nakon toga moe instalirati
software koji je specifian za Fire kartice.
Grafika kartica za radne stanice FirePro W 5000 je prikazana na slici 36:

Slika 36: Grafika kartica za radne stanice FirePro W 5000

Drugi AMD-ovi modeli grafikih kartica za radne stanice su: FireGL

Series, FirePro 3D Series (Vxxx), FirePro Series (Vxxx), FirePro Workstation
Series (Wx000), FirePro Workstation Series (Wx100), FirePro Workstation
Series (Wx300), FirePro Server Series (Sxxxx/Sxx xxx), Radeon Sky Series,
FireMV (Multi-View) Series, FirePro (Multi-View) Series, FireStream Series,
FirePro Remote Series.
4.) Mobilne grafike kartice za radne stanice.
Mobilne grafike kartice za radne stanice su isto Fire serije, ali ove se
zovu FireGL. Proizvedene su za uvjete u kojima je potrebno tediti prostor i
energiju. Ove Fire GL kartice se baziraju na originalnoj Fire seriji, u veini

35

sluajeva se radi o istim ipovima kao i u Fire seriji koji su prilagoeni za

rad u uvjetima koje zahtjevaju mobilne kartice.

Driveri grafike kartice

Driveri su raunalni programi koji upravljaju odreenom vrstom
ureaja, koji je pritom prikljuen na raunalo. Driver nam daje softversko
suelje za hardverske ureaje, te im omoguuje upravljanje i omoguava
drugim programima pristup tim hardverskim ureajima bez potrebe za
detaljnim informacijama o tim istim ureajima.
U sluaju grafikih kartica pogonski programi ili driveri su pisani
posebno za specifine grafike kartice, svaka grafika kartica ima svoje
drivere. Driveri u nekim sluajevima takoer kontroliraju izlaz na monitor.
Ovakav program se sastoji od velikog broja elemenata, neki od ovih
elemenata su primjena renering API-a, te nakon toga software koji pristupa
video hardveru.
Svi proizvoai hardvera proizvode i drivere za svoje modele
grafikih kartica koje uobiajno rade na velikom nizu operacijskih sustava.
Meutim neki proizvoai ne pridrue svojim proizvodima odgovarajui
software, ili ne naprave besplatni software te ne naprave odgovarajuu
tehniku dokumentaciju, zbog toga u nekim sluajevima smo prisiljeni
koristiti runo izraene neprofesionalne programe.
Kao i svi drugi programi i pogonski programi se stalno nadograuju
te i u ovom sluaju se stalno nalaze nove greke i novi problemi u
programu. Pogonski programi se u nekim sluajevima dobivaju na CD
optikom disku, ali ovi pogonski programi u veini sluajeva brzo zastare
te moramo pogonske programe nadograivati preko interneta.
Meutim drivere nije dobro nadograivati bez obzira na sve. U nekim
sluajevima bolje je ne nadograditi pogonske programe naih grafikih
kartica. Kod drivera odnosno pogonskih programa uvijek treba obraati
panju na stabilnost i performanse, ako na hardver radi oekivano dobro
bolje bi bilo ne nadograivati drivere odnosno pogonske programe zato to
nadogradnja drivera moe dovesti do problema u stabilnosti u radu
grafike kartice. U rijetkim sluajevima nadogradnja drivera zapravo
dovede do velikog poboljanja u performansama ili u brzini nae grafike
kartice. Prije nego to nadogradima nae pogonske programe odnosno
drivere preporueno je proitati tehniku dokumentaciju nove nadogradnje
naeg drivera, ako se u dokumentaciji najavljuju velika poboljanja
36

moemo razmisliti o nadogradnji, u drugom sluaju nema nikakvog razloga

zato bi nadogradili pogonske programe.
Kod drivera za grafike kartice veina nadogradnji je vrlo korisna,
kod nekih nadogradnji drivera primjeivalo se poboljanje u
performansama do ak 45%, meutim u sluaju da nova nadogradnja
drivera ne nudi nikakve novosti ne moramo nagdograditi nae drivere.
Nadogradnja drivera je vrlo jednostavan postupak koji moemo
izvriti na mnogo razliitih naina. Naj jednostavniji od svih naina je da
skinemo novu nadogradnju naih pogonskih programa sa interneta
odnosno sa internetske stranice proizvoaa nae grafike kartice.
Meutim mi uope ne moramo nadograivati drivere odnosno pogonske
programe na naem raunalu za grafiku karticu. Ako na rad ne zahtjeva
velike performanse i veliku uinkovitost rada mi ne moramo nadograivati
drivere odnosno pogonske programe. Nadograivanje drivera donosi veliko
poboljanje u performansama, brzini i koliini rada koju grafika kartica
moe obraditi, no ako nae koritenje grafike kartice nije zahtjevno za nas
nadograivanje drivera grafike kartice i nije vano.
Suelje programa za nadograivanje drivera Nvidia grafikih kartica je
prikazano na slici 37:

Slika 37: Suelje programa za nadograivanje drivera Nvidia grafikih kartica

Zakljuak

37

U ovom radu smo obradili grafike kartice. Detaljno je opisan nain rada grafikog
procesora koji se temelji na nekoliko kljunih operacija koje se izvode u grafikom
procesoru kao to su osvijetljavanje, tekstura, skrivene povrine, transformacija
modela, itd. Upoznali smo se i sa principom programiranja boje u grafikom
procesoru koja se prikazuje na grafikom prikazu kojega koristimo. Ovaj princip
smo nakog toga ukljuili u nain rada cjelokupne grafike kartice, tako to smo
rad procesora promatrali u radu zajedno sa svim drugim komponenatama
grafike kartice. Nakon toga smo se upoznali sa svim dijelovima grafike kartice
od kojih su najbitniji: grafiki procesor, hlaenje, video BIOS, video

memorija, RAMDAC te izlazni prikljuak grafike kartice. Zavrili smo sa

hardverskim djelom grafike kartice te smo krenuli na proizvoae i
modele grafikih kartica , obraene su dvije najbitnije tvrtke koje
proizvode grafike kartice, Nvidia i AMD. Da bi grafika kartica mogla
zadovoljavajue raditi u nekom odreenom raunalu potrebno je instalirati
pogonske programe ili drivere koji upravljaju radom grafike kartice te
prenose naredbe koje mi zadajemo grafikoj kartici.

Literatura:
http://www.amd.com/en-gb
http://www.nvidia.com/content/global/global.php
http://www.pcguide.com/ref/video/index.htm
http://www.club-3d.com/
http://www.videocardbenchmark.net/

38