Anatomija koljenog zgloba

U sastav koljenog zgloba ulaze donji okrajak butne kosti, gornji okrajak golenjae i
aica.
Konveksna zglobna tijela su lateralni i medijalni kondil butne kosti (condylus lateralis
et medialis). Kondili su naprijed spojeni koloturom, koji predstavlja glaicu za aicu.
Lateralni kondil je uvijen od naprijed put nazad, zbog ega se oko njega mogu vriti samo
fleksija i ekstenzija, dok je medijalni kondil pored toga zavijen i oko meukondilarne jame
(fossa intercondylaris) ime je omoguen i pokret rotacije. Konkavne zglobne povrine su
dvije zglobne glaice na gornjem okrajku golenjae, razdvojene jednim nezglobnim dijelom.
To su facies articularis condyli lateralis et medialis. Medijalna zglobna povrina je
bubreastog izgleda i neto izdubljena, ali ne toliko koliko je kondil femura konveksan.
Lateralna zglobna povrina je manja, trouglastog izgleda, ravna. Obe zglobne povrine su
prekrivene zglobnom hrskavicom.
aica (patella) nalijee svojom zadnjom stranom na kolotur butne kosti (facies
patellaris). Zadnja strana aice je pokrivena debelim slojem zglobne hrskavice u gornje dvije
treine, ispod ega je nezglobni dio pokriven masnim jastuetom (corpus adiposum genus).
Meninskusi su vezivno hrskaviave tvorevine, polumjeseastog izgleda, umetnute
izmeu zglobnih povrina butne kosti i golenjae. Imaju ulogu elastinih amortizera i
sprjeavaju upiranje kondila butne kosti u glavu golenjae prilikom fleksije. Razlikujemo
spoljanji i unutranji meninskus (meninscus lateralis et meninscus medialis). Spoljanji
meninskus ima izgled slova O, dok je unutranji u vidu slova C. Na njima razlikujemo prednje
i zadnje rogove, koji su jakim fibroznim vezama privreni na prednjem i zadnjem
meukondilarnom polju gornjeg okrajka golenjae (areae intercondylaris anterior et
posterior) i tijelo meninskusa, koje na poprenom presjeku ima trouglast izgled, sa bazom
okrenutom upolje i vrsto sraslom sa zglobnom kapsulom. Prednje dijelove meninskusa
povezuje poprena veza koljena (lig. transversum genus). Krvni sudovi se nalaze samo u
spoljanjoj treini meninskusa.
Zglobna ahura (capsula articularis) se sastoji iz spoljanjeg fibroznog sloja i
unutranjeg seroznog ili sinovijalnog sloja. Fibrozna zglobna ahura se na donjem kraju
femura pripaja na izvjesnoj udaljenosti od zglobne povrine kondila a na gornjem okrajku
golenjae na prednjoj i zadnjoj ivici zglobnih glaica i sa strana na oko 5 cm ispod ivice ovih

glaica. Na aici se zglobna ahura pripaja za bone ivice aice. Fibrozna ahura je
pojaana ahurnim vezama, koje se dijele na: prednje, bone i zadnje. Najvanija prednja
veza je lig.patellae, koja predstavlja zavrnu tetivu etvoroglavog miia buta i prua se od
vrha aice do golenjanog ispupenja (tuberositas tibiae), duga je oko 6 cm a iroka oko 2
cm. U prednje veze takoe spadaju aina krilca (retinacula patellae laterale et mediale),
koja se pruaju od bonih ivica aice, u vidu trouglaste fibrozne ploe, do odgovarajuih
epikondila butne kosti. Pored ovih veza, prednju stranu zglobne ahure ojaavaju i
aponevrotini produeci etvoroglavog miia buta (m. quadriceps femoris), miia zatezaa
butne fascije (m. tensor fasciae latae) i fasciae latae.
Razlikujemo dvije bone veze zgloba koljena: spoljanju (lig.collaterale fibulare) i
unutranju (lig.collaterale tibiale). Spoljanja bona veza se prua od spoljanjeg
epikondilusa butne kosti do blizine vrha glavice linjae. Nezavisna je od ahure, ima kos
pravac i izgled vrpce dugake oko 6 cm i debele oko 3-5 mm. Unutranja bona veza je ira,
vlaknasta traka, duga oko 10-12 cm, koja polazi sa unutranjeg epikondilusa butne kosti, a
zavrava na unutranjoj strani i unutranjoj ivici golenjae. Duboka strana veze je srasla sa
unutranjim meninskusom i pri pokretima unutranje rotacije se zatee.
Zadnju stranu ahure pojaavaju kosa i luna zatkoljena veza. Kosa zatkoljena veza
(lig. popliteum obliquum) predstavlja produetak tetive poluopnastog miia (m.
semimembranaceus) i prua se od medijalnog kondila golenjae do lateralnog kondila butne
kosti, da bi zavrila u blizini pripoja lateralne glave m. gastrocnemiusa. Luna zatkoljena veza
(lig. popliteum arcuatum) se prebacuje sa svojim konkavitetom preko zatkoljenog miia (m.
popliteus), a prua se od lateralnog epikondilusa butne kosti do sredine zadnjeg zida zglobne
ahure, gdje se stapa sa fibroznim vlaknima same ahure. Od donjeg kraja ove veze odvaja se
nastavak, koji silazi do glave linjae.
U unutranjosti zgloba, intrakapsularno su smjetene dvije unakrsne veze koljena
(ligg. cruciata genus). One omoguavaju stalni kontakt zglobnih povrina. Prednja unakrsna
veza (lig. cruciatum anterius) polazi sa zadnjeg dijela unutranje strane spoljenjeg kondila
butne kosti, prua se naprijed i unutra i zavrava u area intercondylaris anterior, u blizini
prednjih pripoja oba meninskusa. Prednji dio veze se zatee pri ekstenziji, dok se zadnji dio
veze zatee pri fleksiji zgloba. Zadnja unakrsna veza (lig. cruciatum posterius) polazi sa
prednjeg dijela spoljanje strane unutranjeg kondila butne kosti, prua se nanie i upolje,
ukrta prednju ukrtenu vezu i zavrava u area intercondylaris posterior, iza zadnjih rogova

meninskusa. Kod ekstenzije zatee se zadnji dio veze, kod fleksije prednji, a kod spoljanje
rotacije se zatee cijela veza. Ukrtene veze su obavijene sinovijalnom opnom zglobne
ahure.
Sinovijalna opna oblae unutranju stranu fibrozne ahure do njenih pripoja, gdje
prelazi na kotane dijelove, koje prekriva do ivice zglobne hrskavice. Na prednjoj strani
zgloba formira izdanke, koji stvaraju dva gornja suprapatelarna i dva donja infrapatelarna
paga (lateralni i medijalni). Punktiranje zgloba se vri kroz lateralni suprapatelarni pag. U
unutranjosti zgloba sinovija formira dvojne krilate nabore (plicae alares), kao i nabor koji
dopire i do zida meukondilarne jame, na kojoj se i pripaja.
Oko koljenog zgloba se nalazi veliki broj sluznih kesica, kao to su: bursa
suprapatellaris, recessus subpopliteus, bursa m. semimembranacei, bursa subcutanea
prepatelaris, bursa subfascialis prepatellaris i bursa subtendinea prepatellaris.

Osnovni pokreti u zglobu su pregibanje (flexio) i opruanje (extensio), oko poprene

osovine koja prolazi kroz oba epikondilusa butne kosti, zatim unutranja i spoljanja rotacija,
koje se vre oko vertikalne osovine, koja prolazi kroz meukondilarno ispupenje golenjae.
Raspon pokreta izmeu krajnje fleksije i ekstenzije iznosi 140-150o. Prilikom stajanja
unutranja rotacija je mogua do 5o, a spoljanja od 15-20o. Rotacija u zglobu koljena je
maksimalna kada je koljeno u poloaju srednje fleksije oko 35-40 o, jer su tad oputene bone
veze koljena.

Literatura
Mrvaljevi D. Mrvaljevi M. Anatomija donjeg ekstremiteta: membrum inferius,
Savremena administracija, Beograd, 2003.