You are on page 1of 5

c

 ccc 
 c
c
Nemojzapovijedatiprijenegošto naučiš slušati.

3 3c

c
c  c c
c  
c c c
c c
cccc  c c
cc ccccc  c
c cc c  c  cc 
cc c 
cc
c  cc

 
c
cc c cc!" c"c

#c
c c c 
c
c
ccc
cc 
c
c
cc! c 
c" c  c  c cc 
c
c
c$
$
cc c c 
c
cc% cc% 
cc&
$
"
c  c
cc
cc 
cc cccc
c% cc&
$
"
c c  " cc c
c
c
cc cc
c c

p  
        
       
 
 
             
 
  
          
   
  

 c c c   c c c cc  c ccccc c


c   cc c!cc" c c c#cc c#$c

%"cc
c cc  cc  

c% 
c
cc% cc&
$
"c
c c
c
cc c  c c cc'"c% 
cc&
$
"
c
c c
 cc c  c c(c
c c

c
c c c c  cc
c "c

)
c cc c ccc c
cc c cc cc c $
c  c
cc c  c% c
c 
c
c c
c*"cc  c  c
c

c 
c+građanin sa pravim pravom glasa,c
cc% cc&
$
"c cc
c c
)
c"
c  
c cc 
-c

( cc
cc c

cccc.c c c" .c3c cc c

/"cc
c c c"
cc
cc c
cc c
c
cc

c 
c
c  
c

% c&'(
)*c(+(c

Y
 c
cccc c  cc 
c"
c
c cc
$cc c
cc
c3ccc cc

( c 
c cc c
c ccc  c
c c
c 
c

cc c
c

c  c
c   c
c c c
" c c

c
" c 
c

c c "cc
 "c 
cc c3c
c
c3c $cc #

c
$c "cc( cc

cc 
c
c
$
c 
c   c
cccc
c
c
c c #
c
ccc"c c c 
c cc  cc
c c c
c

c c0 c 1c

c
  c
c c c c0 1c c

c$cc
c c c c c"c  c c
cc$
c
 
c 
c c
c c

 
c 
c 
c"  c    cc
  c0   c 1cc ccc
$cc
c c
cc  cc

$c"c 
c cc c

 cc
c c
c c
c c c c   c!c c
c cc
c -c


c
c" 2ccc
c
c c3cc c
c
c
c3ccc "cccc
0
1 c

Ê        Ê   


                    
  !"" 
# 

 
       
  
     
 

   c
c
,-.cc-c'(c'(
) cc.)-c-c
/  c
c
X  
    
    
 $
c
, c
c cc 
cc 
c 
$c  
%  
c
 c2
c c

& je državna organizacija koja donosi političke odluke kojima je cilj upravljanje nekom državom.
Svaka zemlja ima svojstvenu vlast i politiku zato što one proizlaze iz jedinstvene povijesti i kulture
svake pojedine zemlje. Unatoč tim razlikama, sustavi vlasti i sporna politička pitanja posvuda su vrlo
slična budući da je cilj voditi zemlju tako da bude u korist naroda.

 24c c c" c


cc% cc&
$
"c cc
c
 c3c c
c cc
cc
 c
c c
c c c   cc c
cc 
c $ccc
  
c0  c
  $
1c 
c c "
c c
c"cc cc
 c
cc 
cc   cc c  c
c c

c cc" 2 c  cc
c
 
c
c  c" 2 c 
c   cc c cc  
cc
c c
c
c c" 2 c
c "  c
c
c c
c  "c c ccc
c
cc
c
  
c 
"c" 2c
c
#

 c cc c" 
ccc c 
c 
ccc
c
c" cc  c cc
c c c c
c
c
c c$
c

5c 

c
c

c 
c
c
c 
c c/ 
c0678936:;<1koji je
bio državni službenik „
'  u Italiji. Bio je realist koji je promatrao politički kaos svog
vremena i tjerao vlasti da provode praktičnu i realističnu politiku, a ne da slijede suhoparne političke
ideale. U svojoj knjizi & (1532), govori o politici kao umijeću mogućega i ističe ono što vlast  
učiniti, a ne ono što bi   učiniti.
c
( c
c c  c c 
c
"
cc$c
c  c
$c cc c c
c" c
cc "c "
(*Građanin je sinonim pojmu državljanin.)c
&.) c,-/0)c 1)) c
c
Na prostorima Balkana, pojam podobnosti, koji je još uvijek u upotrebi i označava ideološko -
političku podobnost. U novije vrijeme "podrazumijeva" i vjersku podobnost kojom opet,
udaljavanjem od demokratije, vezu sa vjerom čini većom? Mnogi "stanje podobnos ti",
udobnosti, žele prikazati samo negativnom karakteristikom bivšeg, socijalističkog društva,
komunističkog režima, na takav način izražavajući svoju imunost toj pojavi i da oni, svemu
tome "ne pripadaju". Egzistencijalna riječ vezana uz podobnost, kojom se otvaraju vrata,
postiže garancija uspješne političke, ekonomske budućnosti i karijere, rješenje i magično
pitanje: "biti ili ne biti", znak pitanja mnogih generacija, kojim se rješava nečija budućnost i
koji je povezan sa drugim znakom od kojeg ovisi, a to je - "Imati vezu!?"

Imati vezu znači, biti uspješan u društvu, imati "upliv", "otvorena vrata" za posao, a time i
potvrdu da je čovjek "punopravan" član društva. Ne imati "vezu" - po prirodi stvari, u dru štvu,
gdje vlada "takav red, mišljenje i praksa", čovjek je - niko i ništa. Osuđen na propast. Mada će
jedni, koji su na vrhu dru štvene ljestvice, to nijekati i negirati, pronalaze ći tisuće izgovora, pa
čak, kako to u praksi jeste i biva, i optu žiti one, koji druga čije tvrde i misle, kao što se to radi u
vrijeme strahovlada i diktatura.

Tako se nameće, da neka društva nije moguće drugačije izgraditi, nego podi jelom, na crne i
bijele, podobne i nepodobne, na one "koji imaju vezu" i oni koji je nemaju. Iz tog proizilazi cilj
postavljanja principa "podobnosti" kojim je zapravo lak še vršiti manipulisanje i kontrolisanje.

Ovakvi oblici "društvenog ponašanja" simptomatični su za takozvana "društva u tranziciji", a


često i pokazatelj potpune nezrelosti i nespremnosti dru štva, društvenih instrumenata i
subjekata, da u procesu svog prelaska u demokratskog dru štvo inauguriraju, hitno potrebnu,
za funkcionisanje društva, profesionalnu čistotu obavljanja poslova svih subjekata, a posebno
poluga vlasti, koji kako praksa pokazuje, prve bivaju na udaru često, teško i same pogođene
korupcijom.

Što je odnos subjekata u ovakvim dru štvima, uzročno i posljedično zavisnijie veći i jači,
proporcionalno raste i opasnost od mogu ćnosti pojava mita, korupcije, seksualnog
iskorištavanja i ovisnosti "potčinjenijeg ili nižeg" u odnosu na onog, ko je u hijerarhiji na ve ćoj
poziciji.

U svakom slučaju, ovakva ponašanja vode stvaranju stale škog društva, koje se režiji, odakle
je samo poteklo, često vraća, snagom bumeranga. Š to se jače "baca", povratni udarac je ja či.

Društva se pošnu dijeliti na podobne i nepodobne, vjernike i nevjernike, udate i neudate,


oženjene i neoženjene, po spolu i po vjeri, a dru štvo umjesto da raste, da se razvija, da dobiva
na kvaliteti, počiva na raslojenosti, podijeljenosti, međ usobnom podozrenju, izolaciji,
nesposobno da funkcioni še, slabeći sebe i druge, toneći u dubine nadmudrivanja i
prebacivanja krivice sa jednih na druge.

Na kraju, uz princip podobnosti, kojim nesumnjivo nastaje era stale škog, povlaštenog, nikako
slobodarskog i demokratskog društva, otvara se borba, za rad i raspodjelu: dru štvenog
dohotka, dobitka, zarade, penzija, pla ća, viškova, odmora, ali i borba za "ve ća
vjerska,građanska, staleška, klasna i druga prava".
,-2.cc(.) .c(-c


c  c c

ccc  c" 2 c
cc
c
cc
c
 c

c c c" cc   "c  c  c c cc " c
c
 cc
 c
c= c
  cc c 
c 
ccc 
c cc 
c
c
 

c= c c c cc c
c 
c 
c $
c 
c
"
c
c c  c
cc
 c  cc  c
cc cc
 "  cc 
cc cc
cc c" 2c"

$c c
cc cc
c
"
c c c c
c
c cc
c c
cc

$>c,%
cc cc cc
c #
c! ,c c
c ccc c
c c
c 
c
 
>c+?c
cc
% c
c cc
c
c
cc "
c

ccc $
c,cc
c
( c
c
c"
c"c  c  cc  cc
c  cc

@

c  c  
c  cc c"
c c "c   c
cc  c
c c #c
"cc  
"c
c
"c
c
c c

( c
c"
c 
c "cc c
c. #.c"c
"cc  
"c
c   c
c

c
c c  cc
cccc c
c  c


 cc

cc
c
c
c c  $c
c"$
c3c  c
c 
cc cc
(  c 
c
c
c
c c $c  c
c
ccc "c
cc c  c
c
) 
c 
c c
ccc c
c
c 
c c
c 
c
  c

 
c cc" 2-c 
c
c-c
c
=c
c c"  c  c

c
c 
c
c  c c
c 
c
c

cc 
c c
cc
c c c  c
$c
c $c
 "
c 
c
c

c "  c
c 
c 
c

cc cc c
c " cc
c 
c c$
cc 
c"c"cc "cc  $c

  cc c c


c c 
cc  
c  c 
c c c
cc
A
c cc
c" cc c
c 
c3cc
cc c
cB 

c
c c" 2c c
c c c"cc c c
c "  cc  c
cc c
c
) 
c
c
c cc c  
c  cc  c"c  
c  c
cc
c " cc
 

cc c 
c  c  $
c c
c
c $c 
c c" 2c
cc c c c
c c
cc "c  c
  c c

c c  c
c

  c 
ccc cc


 cc 
c c c 
c c c 

c c$
cc c c  
c

c  
c

$
cc
c "c  
c cc
c
 "cc 
c "  c

= ccc 
c 
c 
"cc 
5c
c
c c
c 
c 
-Cc

c
c c cc
cc=cc
c c
c cc
c c c

 cc   c#cc3 4cc  c5c  #5 5   c# #cc
3  3c6   #4c0 DD='1c
% () * 
+,Ê   "+"