SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET

KOMPRESORI

Nositelj kolegija: Izv. prof. dr. sc. Branimir Pavković, dipl. ing.
Suradnik: Aleksandar Božunović, dipl. ing.
SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. PODJELA PO NAČINU RADA

1.2. PODJELA PO IZVEDBI KUĆIŠTA

1.3. PODJELA PO DOBAVI

1.4. PODJELA PO RADNIM TLAKOVIMA

1.5. GRANICE PRIMJENE

2. TERMODINAMIČKE OSNOVE KOMPRESIJE

2.1. PROMJENE STANJA I RAD KOMPRESIJE

2.2. VIŠEKRATNA KOMPRESIJA

3. STAPNI KOMPRESORI (KOMPRESORI S OSCILIRAJUĆIM STAPOVIMA)

3.1. STUPANJ DOBAVE KOMPRESORA

3.2. IZMJENA TOPLINE IZMEĐU PLINA I STIJENKE CILINDRA

3. 3. STUPNJEVI DJELOVANJA

3.4. RAZVODNI SUSTAVI KOMPRESORA

3.4.1. SAMORADNI VENTILI

3.4.2. RAZVOD S RASPORIMA

3.5. REGULACIJA DOBAVE STAPNIH KOMPRESORA

3.5.1. POVREMENI PREKID PUNE DOBAVE

3.5.1.1. Povremeno uključivanje i isključivanje

3.5.1.2. Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda
3.5.1.3. Povremeno držanje usisnih ventila sa stalno podignutim pločicama

3.5.2. GRUBA PROMJENA DOBAVE

3.5.2.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom broja polova

elektromotora
3.5.2.2. Regulacija promjenom veličine štetnog prostora
3.5.2.3. Regulacija isključivanjem pojedinih cilindara

ii
3.5.3. KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE

3.5.3.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom frekvencije

napajanja
3.5.3.2. Regulacija s usisnim ventilom upravljanim izvana
3.5.3.3. Vremenski promjenjiv dodatni štetni prostor

3.6. OSNIVANJE STAPNOG KOMPRESORA

3.7. IZVEDBE STAPNIH KOMPRESORA

3.8. PODMAZIVANJE STAPNIH KOMPRESORA

3.8.1. PRIRODNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA

3.8.2. PRISILNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA
3.8.3. PODMAZIVANJE CILINDARA I BRTVENIH PRSTENOVA
3.8.4. ULJA ZA KOMPRESORE
3.8.5. KONTROLA I ODRŽAVANJE

4. ROTORNI KOMPRESORI

4.1. KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM

4.1.1. LAMELNI KOMPRESORI

4.1.2. KOMPRESORI S EKSCENTRIČNIM ROTOROM

4.2. KOMPRESORI S DVA ROTORA

4.2.1. PUHALJKE

4.2.1.1. Puhaljke s istim profilima presjeka rotora

4.2.1.2. Puhaljke s različitim profilima presjeka rotora

4.2.2. VIJČANI KOMPRESORI S DVA ROTORA

4.3. VIJČANI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM

4.4. KOMPRESORI SA SPIRALAMA (SCROLL)
4.5. INDIKATORSKI DIJAGRAM I PROMJENJIVI PROTUTLAK

5. TURBOKOMPRESORI

5.1. OSNOVNE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE

5.2. TEORETSKE OSNOVE RADA TURBOKOMPRESORA

5.2.1. BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA

5.2.2. JEDNADŽBA KONTINUITETA
5.2.3. IMPULSNI STAVAK

iii
5.2.4. GLAVNE JEDNADŽBE STROJEVA NA STRUJANJE – IDEALNO KOLO
5.2.5. STVARNO KOLO
5.2.6. VIŠEKRATNA KOMPRESIJA

5.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA

5.3.1. RADNE KARAKTERISTIKE RADIJALNIH TURBOKOMPRESORA

5.3.2. RADNE KARAKTERISTIKE AKSIJALNIH TURBOKOMPRESORA
5.3.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA I BRZINA
VRTNJE
5.4. REGULACIJA DOBAVE TURBOKOMPRESORA

iv
POPIS LITERATURE

F. Bošnjaković: Nauka o toplini I Tehnička knjiga Zagreb, 1970.

V. Brlek: Kompresor, Tehnička enciklopedija, Sv. 7, pp. 221-255.
M. Andrassy: Stapni kompresori, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, 2004.
R. Jankov: Klipni kompresori, Mašinski fakultet Beograd, 1984.
R. Planck: Handbuch der Kältetechnik, Bd. 5 - Kaltgasmaschinen und Kaltdampfmaschinen,
Springer Verlag, Berlin, 1966.
M. I. Frenkel: Kolbenverdichter, VEB Verlag Technik, Berlin, 1969.
Althouse, Turnquist, Bracciano: Modern Refrigeration and Air Conditioning, The Goodheart –
Willcox Company, Tinley Park, 2000.
B. Eckert, E. Schnell: Axial - und Radial - Kompressoren, Springer Verlag, Berlin 1961.

v
KOMPRESORI

1. UVOD

Kompresori su radni strojevi ili uređaji koji komprimiraju neki plin ili paru na viši tlak,
odnosno plinovima ili parama povisuju energetsku razinu.

Primjena komprimiranog zraka i drugih plinova ili para u suvremenoj proizvodnji i životu
uopće široko je zastupljena, a ovdje se navode neke najvažnije primjene.
Komprimirani zrak se upotrebljava kao prijenosnik energije potrebne za provedbu mehaničkih
radnih zadataka, a uz to se često upotrebljavao i njegov sadržaj kisika da bi se omogućile od-
ređene kemijske reakcije. Stlačeni zrak upotrebljava se za pogon pneumatskih čekića, bušilica
i ostalih alata, pneumatski transport rastresitih materijala, pneumatski transport kapljevina i
drugih plinova, miješanje i raspršivanje kapljevina, miješanje i dovođenje kisika biološkim
suspenzijama, filtriranje pod tlakom ili vakuumom, pogon visokih peći za proizvodnju
sirovog željeza, pogon metalurških peći u proizvodnji čelika i obojenih metala, punjenje
kesona i dizanje potonulih brodova, ventilaciju rudničkih prostora i uređaja, pogon plinskih
turbina i avionskih mlaznih motora, ukapljivanje zraka po Joule - Thomson-ovom prigušnom
efektu. Uz zrak i ostali komprimirani plinovi i pare veoma su važni u modernoj procesnoj i
procesno kemijskoj proizvodnji. Povišeni tlak, npr., povećava sposobnost kapljevina da
apsorbiraju plinove. Povišeni tlak i temperatura plinova omogućuju i ubrzavaju odvijanje
njihovih međusobnih kemijskih reakcija.
U tehnici hlađenja komprimiranje para radnih tvari rashladnim kompresorima omogućuje
provedbu lijevih kružnih procesa i ostvarivanje hlađenja ispod okolišne temperature, sve do
ekstremno niskih temperatura. Lijevi kružni procesi u području temperatura iznad okolišne -
ogrjevni procesi ili procesi dizalice topline omogućuju da se raspoloživa toplinska energija iz
okoline komprimiranjem pare radne tvari procesa diže na višu energetsku razinu, na višu
temperaturu, i tako služi za grijanje uz razmjerno vrlo mali utrošak energije.
U procesnoj tehnici komprimiranje različitih plinova i para koristi se kod punjenja i
transporta komprimiranih plinova u čeličnim bocama i spremnicima, komprimiranja plinova
pri transportu plinskim dalekovodima, ukapljivanja i razdvajanja plinskih smjesa, sinteze
metanola (CO + 2H2 = CH3OH) pod tlakom npr. od 850 bara uz primjenu katalizatora, sinteza
amonijaka (N2 + 6H2 = 2NH3) pod tlakom oko 1000 bara uz primjenu katalizatora,
proizvodnja etilena, te klora i vinil-klorida u proizvodnji modernih plastičnih masa,
katalitičko hidriranje ugljene prašine i masti pri tlakovima 200 - 700 bara i temperaturama
400 -450 °C, npr. pri proizvodnji sintetičnog benzina, komprimiranje ugljikovodika u naftnoj
proizvodnji, krekiranje u rafinaciji nafte, komprimiranje radnih tvari u sustavima rashladnih
uređaja, komprimiranje CO2 u prehrambenoj industriji, pivarstvu i proizvodnji gaziranih
napitaka, te proizvodnji krutog CO2 (suhog leda) itd.

1.1. PODJELA PO NAČINU RADA

Po načinu rada razlikujemo volumetrijske i kompresore građene na strujnom (dinamičkom)

principu rada.

Volumetrijski se princip rada sastoji u tome da se pomoću konstrukcijskih elemenata ostvari u

kompresoru takav prostor koji osigurava smanjenje volumena plina ili pare na putu od ulaza
do izlaza iz kompresora. Na volumetrijskom principu rada grade se stapni (kompresori s
oscilirajućim stapom) i rotorni (nazivaju se još i kompresori s rotirajućim stapovima, a tu
spadaju lamelni, s ekscentričnim rotorom, vijčani i kompresori sa zavojnicom - " scroll").

1
KOMPRESORI

Na strujnom (dinamičkom) principu rada grade se turbokompresori i ejektori. Plin se

komprimira na dinamičkom strujnom principu, pri čemu se koristimo silama i pojavama koje
se javljaju kod ubrzavanja i usporavanja plinske struje.
Prema načinu vođenja plinske struje turbokompresori se izvode kao radijalni i aksijalni.

Ejektori - mlazni kompresori također spadaju u kompresore koji rade na strujnom principu
rada.

Kompresori

Strujni (dinamički) Volumetrijski

Ejektor Radijalni Aksijalni

Rotorni Stapni

Jedan rotor Dva rotora

Tekućinski Klipnjača Labirint

prsten Vijčani Vijčani Root Križna glava Membrana
Lamelni

Sl. 1.1. Podjela kompresora po načinu rada

1.2. PODJELA PO IZVEDBI KUĆIŠTA

Vrlo česta podjela kompresora, posebno onih koji se koriste u tehnici hlađenja je na tzv.
otvorene, poluhermetičke i hermetičke izvedbe, ovisno o načinu ugradnje pogonskog motora.
Kod otvorenog kompresora pogonski je motor odvojen od kompresora, hlađen zrakom, a
kompresor treba imati brtvenicu vratila, kako bi se spriječio izlaz radne tvari iz kompresora.
Kod hermetičkih i poluhermetičkih kompresora elektromotor i kompresor ugrađuju se u isto
zabrtvljeno kućište, a namotaji elektromotora hlađeni su strujom radne tvari koja ulazi u
kompresor. Zbog dobrog hlađenja elektromotori su manji nego li je to slučaj s motorima
otvorenih kompresora. Kod poluhermetičkog kompresora kućište je zatvoreno prirubnicom
koja se može rastaviti za potrebe servisa, dok je kod hermetičkih kompresora kućište
zavareno.

2
KOMPRESORI

Sl. 1.2. Otvorena izvedba rashladnog kompresora

Sl. 1.3. Poluhermetička izvedba rashladnog kompresora

Sl. 1.4. Hermetička izvedba rashladnog kompresora

3
KOMPRESORI

1.3. PODJELA PO DOBAVI

Po dobavi se kompresori grubo mogu podijeliti na male (do 10 m3/min), srednje (10 do 100
m3/min) i velike (iznad 100 m3/min). Dobava se, ukoliko to nije drukčije rečeno, odnosi na
stanje plina na usisnom priključku.

1.4. PODJELA PO RADNIM TLAKOVIMA

U ovisnosti o konačnom tlaku za koji je kompresor građen, mogu se razlikovati:

• vakuum crpke koje služe za transport plinova i para iz prostora u kojima vlada podtlak
• puhaljke za konačne tlakove do 3 bar, čija je namjena npr. za ispiranje kod dvotaktnih
motora, dobava zraka za visoke peći i sl.
• niskotlačni kompresori za konačne tlakove koji se kreću u približnim granicama od 3
do 12 bar (pneumatski alati, automatska regulacija, rashladni uređaji i sl.).
• srednjetlačni kompresori za konačne tlakove koji se kreću u približnim granicama od
10 do 150 bar (kemijska i naftna industrija, pokretanje razni mehanizama i uređaja i
sl.).
• visokotlačni kompresori za konačne tlakove koji se kreću u približnim granicama od
200 do 2500 bar (kemijska industrija - sinteza plinova pod tlakom, punjenje boca sa
stlačenim plinovima i sl.).

1.5. GRANICE PRIMJENE

Stapni kompresori grade se i primjenjuju onda kada je potrebni kompresijski omjer s obzirom
na dobavljenu količinu plina velik, a turbokompresori, onda kada je potrebno dobavljati vrlo
velike količine plina uz relativno mali kompresijski omjer. Na Sl. 1.5. prikazane su približne
granice područja rada za stapne, lamelne i vijčane kompresore, te radijalne i aksijalne
turbokompresore.

Tlak [bar]

Dobava [m3/s]

Sl. 1.5. Dobave i tlakovi kod primjene stapnih, lamelnih, vijčanih i turbokompresora

4
KOMPRESORI

Na ordinati je nanesen postizivi tlak P [bar], a na apscisi dobava kompresora V [m3/s]. Oko
granice između područja primjene stapnih kompresora s oscilirajućim stapom i
turbokompresora nalaze se područja rada lamelnih i vijčanih kompresora. Prikazana područja
rada odnose se na kompresore jednokratne i višekratne kompresije.

2. TERMODINAMIČKE OSNOVE KOMPRESIJE

2.1. PROMJENE STANJA I RAD KOMPRESIJE

Proces kompresora može prikazati u p,v-dijagramu kao proces koji se odvija između dva
stalna tlaka p1 i p2 . Stalni tlakovi mogu se održati za slučaj beskonačno velikih spremnika.
Kod kompresora s oscilirajućim stapom se kretanjem stapa unutar cilindra od GMT ka DMT
usisava plin iz prostora u kojem vlada stalni tlak p1 (promjena a-1), zatim se kretanjem stapa
od DMT ka GMT plin komprimira (promjena 1-2) i istiskuje (promjena 2-b) u prostor u
kojem vlada stalni tlak p2 . U sljedećem okretaju vratila ove se pojave ponavljaju, pa ih se
naziva teoretskim ciklusom kompresora. To nije kružni proces u termodinamičkom smislu,
već se ovim nazivom želi istaknuti cikličnost pojava. Razmatranja koja su ovdje prikazana na
primjeru stapnog kompresora odnose se i na vijčane, lamelne i turbokompresore, samo što se
kod njih procesi usisavanja, istiskivanja i kompresije odvijaju istovremeno, dok se kod
kompresora s oscilirajućim stapom ti procesi odvijaju u odvojenim vremenskim intervalima.

p
b 2 p2

a 1 p1

p1

p2

Sl. 2.1. p,V- dijagram procesa i shematski prikaz cilindra jednostupanjskog stapnog
kompresora

5
KOMPRESORI

Ovako predočen proces je idealan proces. Zanemaren je štetni prostor i njegov utjecaj, nije
uzeta u obzir tromost ventila i stvarna brzina njihova otvaranja. Kad se usviji politropska
promjena stanja, zanemarena je i izmjena topline između plina i stijenke cilindra.

Za transport i kompresiju plina potrebno je utrošiti rad, koji u slučaju stapnog kompresora
obavlja neka periodički promjenjiva sila F koja djeluje na površinu stapa A savladavajući
promjenjivi tlak plina u cilindru p , pa vrijedi

F = Ap

Kako je rad produkt sile i puta, tj.

W = Fx ,

za neki elementarni pomak stapa x = d s vrijedi

d W = F d s = Ap d s

Kako je produkt Ad s jednak promjeni volumena cilindra d V za pomak d s , vrijedi

dW = p dV

Integracijom se iz gornjeg izraza dobiva

V2

W= ∫ p dV
V1

Ovaj je rad u p,V-dijagramu na slici 2.1. prikazan površinom a-1-2-b-a i predstavlja rad
procesa između dva stalna tlaka (tehnički rad).

Da bi se odredila zakonitost promjene tlaka u cilindru tijekom jednog ciklusa kompresije

koristi se jednadžba stanja

pV = MRT

ili njezin diferencijalni oblik

p d V + V d p = MR d T + RT d M

Također je za određivanje rada tijekom jednog ciklusa potrebno koristiti jednadžbu promjene
stanja, koja za politropsku promjenu stanja glasi

pV n = konst

Kod izotermne promjene stanja vrijedi n = 1 , kod izentropske promjene stanja vrijedi n = κ .

6
KOMPRESORI

Rad usisavanja

Prilikom usisavanja plina u cilindar u skladu s procesom prikazanim na sl. 2.1. mijenjaju se
volumen i masa plina u cilindru, dok su tlak i temperatura stalni, tj d T = 0 i d p = 0 .

Diferencijalni oblik jednadžbe stanja je tada

p1 d V = RT1 d M

V2

a kada se gornji izraz uvrsti u izraz za rad W = ∫ p dV

V1
dobije se

V1 M1

Wu = ∫ p d V = RT ∫ d M
Va
1 1
Ma

Kod idealnog je kompresora na početku usisavanja masa plina u cilindru M 1 = 0 , a volumen

cilindra je također V1 = 0 , pa vrijedi

Wu = RT1M 1 ,

a kad se uzme u obzir jednadžba stanja pV = MRT , može se gornji izraz pisati u obliku

Wu = p1V1

Rad istiskivanja

Za rad istiskivanja vrijedi analogno

Vb Mb

Wi = ∫ p2 d V = RT2 ∫ d M = − RT2 M 2 ,
V2 M2

pa slijedi kao i ranije

Wi = − p2V2

Rad kompresije

Diferencijalni oblik jednadžbe politropske promjene stanja glasi

npV n−1 d V + V n d p = 0

Dijeljenjem s V n−1 dobiva se

7
KOMPRESORI

np d V = V d p

Uvrštenjem u jednadžbu stanja (diferencijalni oblik) uz d M = 0 (jer su ventili zatvoreni i

masa plina u cilindru se ne mijenja), dobiva se

p d V − np d V = MR d T

Sređivanjem slijedi

p d V − np d V = MR d T

i dalje

MR
p dV = dT
1− n

Kako je za politropsku promjenu stanja najčešće n > 1 (toplina se odvodi od plina) piše se

MR
p dV = − dT
n −1

Tada je rad politrope

2
MR
n − 1 ∫1
Wp = − dT

Integracijom slijedi

MR ⎛ ⎞
Wp = − (T2 − T1 ) = − MR T1 ⎜⎜ T2 − 1⎟⎟
n −1 n − 1 ⎝ T1 ⎠

Kako su obično kod kompresora poznati tlakovi p1 na usisu i p2 u tlačnom vodu, uvrštenjem
jednadžbe za promjenu temperature kod politropske promjene stanja

n −1
T2 ⎛ p2 ⎞ n
=⎜ ⎟
T1 ⎜⎝ p1 ⎟⎠

dobiva se

⎡ n −1
⎤
p1V1 ⎢⎛ p2 ⎞ n
Wp = − ⎜ ⎟ − 1⎥
n − 1 ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

8
KOMPRESORI

Kod kompresije plina ili pare od tlaka p1 (stanje 1) i p2 (stanje 2) promjena stanja može biti:

izotermna

(prilikom kompresije radnoj se tvari odvodi toplina tako da je T = konst ). Za izotermu je

n = 1 , pa karakteristična jednadžba glasi

pV = MRT = konst

a nakon diferenciranja dobiva se diferencijalni oblik (uz R = konst , M = konst , T = konst )

p d V = −Vdp

Iz gornjeg izraza i jednadžbe stanja slijedi

dp
p d V = − MRT
p

pa je rad izotermne kompresije

V2 p2
dp p
Wiz = ∫ pdV = − MRT ∫
V1 p1
p
= − MRT ln 2
p1

izentropska

s = konst ; izmijenjena toplina q = 0 ; a omjer temperatura na kraju i prije kompresije dobiva

se iz
κ −1
T2 ⎛ p2 ⎞ κ
=⎜ ⎟
T1 ⎜⎝ p1 ⎟⎠

Rad izentropske kompresije je, analogno izrazu za rad politropske kompresije

κ −κ
⎡ ⎤
pV ⎛ ⎞
p κ
Wis = − 1 1 ⎢⎜⎜ 2 ⎟⎟ − 1⎥
n − 1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

politropska

s ≠ konst ; izmijenjena toplina q = cn ΔT može biti veća ili manja od 0; a omjer temperatura
n −1
T ⎛p ⎞ n n −κ
na kraju i prije kompresije dobiva se iz 2 = ⎜⎜ 2 ⎟⎟ ; c n = cv . Kao što je ranije rečeno,
T1 ⎝ p1 ⎠ n −1
rad za politropsku kompresiju je

9
KOMPRESORI

⎡ n −1
⎤
p1V1 ⎢⎛ p2 ⎞ n
Wp = − ⎜ ⎟ − 1⎥
n − 1 ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎣⎢ ⎦⎥

Na slici 2.2. prikazane su odgovarajuće promjene stanja u p,v-dijagramu. Očigledno je da je

rad za izotermnu kompresiju najmanji, a rad za izentropsku kmpresiju najveći, što je i logično
jer se kod izotermne kompresije odvođenjem topline dodatmno smanjuje volumen plina u
cilindru, pa je i potreban rad za kompresiju manji. Kod izentropske kompresije nema
odvođenja topline, pa je potreban veći rad.

2iz 2pol 2is

p2

pol
1<n<κ is
iz
n=1

1
p1

Sl. 2.2. Izotermna, izentropska i politropska kompresija s 1<n<κ u p,v-dijagramu

Ukupni rad utrošen pri jednom ciklusu idealnog kompresora (sl. 2.1.) dobiva se zbrajanjem
radova usisavanja, kompresije i istiskivanja

W = Wu + Wiz / p / is + Wi

Kako su radovi kompresije i istiskivanja po usvojenoj konvenciji negativnog predznaka (troši

se rad) a rad usisavanja pozitivnog, suma radova može se odrediti kao negativna vrijednost
površine između krivulje promjene stanja i osi tlaka

p2

Wtehn = − ∫ V d p
p1

S diferencijalnim oblikom jednadžbe politrope np d V = V d p , slijedi

V2

Wtehn = n ∫ p d V = nW p
V1

10
KOMPRESORI

Tehnički rad i odvedena toplina pri politropskoj kompresiji

⎡ n−1
⎤ ⎡ n−1
⎤
n ⎛ p ⎞ n n ⎛ p n⎞
W pol ,tehn =− p1V1 ⎢⎜⎜ 2 ⎟⎟ − 1⎥ = − RT1 ⎢⎜⎜ 2 ⎟⎟ − 1⎥
n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥ n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎢⎣ ⎦⎥ ⎣⎢ ⎦⎥

Q = cn (T2 − T1 )

n −κ
c n = cv
n −1

T ≠ konst

Tehnički rad i odvedena toplina pri izentropskoj kompresiji

analogno prethodnom izrazu, slijedi

κ −1 κ −1
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
κ ⎢ ⎛ p ⎞ κ
⎥ κ ⎛ p ⎞ κ
Wis ,tehn = p V ⎜ ⎟ −1 =
2
RT ⎜ ⎟ − 1⎥
⎢ 2
κ − 1 1 1 ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥ κ − 1 1 ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎥⎦

Q=0

T ≠ konst

Tehnički rad i odvedena toplina pri izotermnoj kompresiji

Za izotermu je n = 1

⎛p ⎞ ⎛p ⎞
Wiz ,tehn = Wiz = p1V1 ln⎜⎜ 2 ⎟⎟ = RT1 ln⎜⎜ 2 ⎟⎟
⎝ p1 ⎠ ⎝ p1 ⎠

Q = Wiz ; T = konst

Često se u literaturi negativni predznak ispred gornjih izraza izostavlja, podrazumijevajući da

se za kompresiju uvijek troši rad.

Proces kompresije u T,s-dijagramu

Izotermna kompresija 1-2iz

Rad po 1 kg radne tvari (idealni plin) je l = T (s 2 − s1 ) .

11
KOMPRESORI

Rad je predočen površinom a-1-2iz-b-a na slici 2.3.

p2
T

p1
2iz 1

b a s

Sl. 2.3. Izotermna kompresija u T,s-dijagramu

Izentropska kompresija 1-2is

Rad po 1 kg radne tvari je l = h2is − h1

Rad je predočen površinom a-1-2is-2iz-b-a na slici 2.4.

p2
T
2is

p1
2iz
1

b a s

Sl. 2.4. Izentropska kompresija u T,s- dijagramu

12
KOMPRESORI

Politropska kompresija 1-2pol

Kod politropske kompresije vrijedi 1 < n < κ . Što je odvođenje topline pri kompresiji veće,
linija promjene stanja pri kompresiji biti će položitija, a temperatura na kraju kompresije niža.
Rad po 1 kg radne tvari je l = h2 pol − h1 . Rad je predočen površinom a-1-2pol-2iz-b-a

p2
T
2is

2pol
1<n<κ
p1
2iz
1

b a s

Sl. 2.5. Politropska kompresija s 1<n<κ u T,s-dijagramu

Politropska kompresija 1-2pol

Kad se prilikom kompresije još i dovodi toplina, vrijedi n > κ . Rad za politropsku
kompresiju biti će veći nego za izentropsku, a temperatura na kraju kompresije viša. Rad po 1
kg radne tvari je l = h2 pol − h1 . Rad je predočen površinom a-1-2pol-2is -2iz-b-a na slici 2.6.

2pol p2
T
2is
n>κ

p1
2iz
1

b a s

Sl. 2.6. Politropska kompresija s n>κ u T,s-dijagramu

13
KOMPRESORI

Politropska kompresija 1-2

U stvarnom kompresoru odvija se izmjena topline sa stijenkom cilindra koja je u početku više
temperature pa se plinu dovodi toplina ( n > κ ) a na kraju kompresije niže temperature od
plina, pa se plinu odvodi toplina ( 1 < n < κ ). Rad po 1 kg radne tvari je l = h2 − h1 . Rad je
predočen površinom a-1-2-2iz-b-a na slici 2.7.

p2
T

p1
2iz
1

b a s

Sl. 2.7. Politropska kompresija s promjenjivim n u T,s-dijagramu

14
KOMPRESORI

2.2. VIŠEKRATNA KOMPRESIJA

Porastom kompresijskog omjera x = p2 / p1 , raste pri izentropskoj i politropskoj kompresiji

konačna temperatura komprimiranog plina T2 . Ukoliko ova temperatura prekorači dozvoljenu
temperaturu (ograničenje temperature je zbog opasnosti od promjene svojstava ulja za
podmazivanje), treba primijeniti višekratnu kompresiju. Višestupanjski kompresori imaju
hladnjak pare ili plina nakon svakog stupnja kompresije. Kod višekratne je kompresije
konačna temperatura T2 znatno niža nego je to kod jednostepene.

Višekratna kompresija daje uštedu na radu, i što kompresor ima više stupnjeva, to je
približenje izotermnoj kompresiji veće (pod uvjetom da se plin ili para ohlade na početnu
temperaturu iza svakog stupnja).

Povećanje kompresijskog omjera utječe na smanjenje stupnja dobave (utjecaj na λ1 i λ3 ). Kod

višestupanjskih je kompresora stupanj dobave λ viši nego kod jednostupanjskih koji bi radili
između istih tlakova.

spremnik
p3, T1

hladnjak iza drugog

stupnja - nije uvijek
potreban p3, T2
II
p2, T1

hladnjak
p2, T2

p1, T1

Sl. 2.8. Dvostupanjska (dvokratna) kompresija

Plin se u hladnjaku iza prvog stupnja ohladi na temperaturu T1 . Hlađenje na T1 iza drugog
stupnja ne utječe na proces kompresije, pa nije ni potrebno osim kod posebnih zahtjeva na
stanje plina na ulazu u spremnik.

Za kompresiju plina od p1 do p3 primijenjena je dvostepena kompresija. Za odabir tlakova u

pojedinim stupnjevima postavlja se kriterij maksimalne uštede na radu.

15
KOMPRESORI

Ako je

L = LI + LII ,

odnosno

⎡ n −1
⎤ ⎡ n −1
⎤
n ⎢ ⎛ p ⎞ n
⎥ n ⎛ p ⎞ n
L= P1V1 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1 +
2
P V ⎜ ⎟ − 1⎥ ,
⎢ 3

n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥ n − 1 2 2 ⎢⎜⎝ p 2 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦ ⎢⎣ ⎥⎦
i uz

p1V1 = p2V2 = RT1

dolazi se do izraza za rad

⎡ n −1 n −1
⎤
n ⎛ p 2 ⎞ n ⎛ p3 ⎞ n
L= RT1 ⎜⎜ ⎟⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟ − 2⎥
⎢
n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎝ p2 ⎠ ⎥
⎣⎢ ⎥⎦

Iz gornjeg se izraza vidi da za konstantne p1 i p3 vrijedi

L = L( p 2 ) .

Derivacijom ovog izraza po varijabli p2 i izjednačenjem s nulom dolazi se do zaključka da će

minimalni rad biti utrošen kad je

p 2 p3
= .
p1 p 2

U ovom će slučaju, usvoji li se da se eksponent politrope ne mijenja ( n = konst ), biti i rad u

svakom stupnju jednak, a također će i povišenje temperature u svakom stupnju biti jednako.

16
KOMPRESORI

Ušteda na radu kod višekratne kompresije

p
2 2is,Ist
p3

Δlis
iz

p2
is

p1
1

V
Sl. 2.9. Dvokratna kompresija u p,V-dijagramu

1-2is,Ist – jednostepena izentropska kompresija

1-2 - dvostepena izentropska kompresija s hlađenjem pare iza prvog stupnja na početnu
temperaturu
Δlis - ušteda na radu

p 2is,Ist
2
p4

Δlis
iz

p3

is
p2

1 p1

Sl. 2.10. Trokratna kompresija u p,V-dijagramu

1-2is,Ist – jednostepena izentropska kompresija

1-2 - trostepena izentropska kompresija s hlađenjem pare iza prvog i drugog stupnja na
početnu temperaturu
Δlis - ušteda na radu

17
KOMPRESORI

T p3

Δlis 2is,Ist
p2
2
p1
2iz,Ist
1

Sl. 2.11. Dvokratna izentropska kompresija s hlađenjem pare iza prvog stupnja na početnu
temperaturu, prikazana u T,s- dijagramu

p4
T 2is,Ist p3
Δlis

p2
2
p1
2iz,Ist
1

Sl. 2.12. Trokratna izentropska kompresija s hlađenjem pare iza prvog i drugog stupnja na
početnu temperaturu, prikazana u, T,s- dijagramu

18
KOMPRESORI

p3
T
2is,Ist
Δlpol
p2

2
p1
2iz,Ist
1

s
Sl. 2.13. Dvokratna politropska kompresija s hlađenjem pare iza prvog stupnja na početnu
temperaturu, prikazana u T,s- dijagramu

Ušteda na radu pri dvokratnoj kompresiji (politropskoj)

Kompresija je između tlakova p1 i p3 . Potrebno je odrediti uštedu na radu u slučaju da se

umjesto jednostepene primijeni dvostepena kompresija.

Ako je kompresija između p1 i p3 jednokratna, vrijedi

⎡ n −1
⎤
n ⎛ p ⎞ n
L1 = P1V1 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1⎥
⎢ 3

n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

Ako je kompresija između p1 i p3 dvokratna, rad se dobiva kao suma radova kompresije u
prvom i u drugom stupnju, pa vrijedi

L2 = LI + LII ,

odnosno

⎡ n −1
⎤ ⎡ n −1
⎤
n ⎢ ⎛ p2 ⎞ n ⎥ n ⎛ p3 ⎞ n
L2 = ⎜ ⎟
P1V1 ⎜ ⎟ − 1 + P2V2 ⎜ ⎟ − 1⎥
⎢ ⎜ ⎟
n −1 ⎢ ⎝ p1 ⎠ ⎥ n −1 ⎢⎝ p 2 ⎠ ⎥
⎣⎢ ⎥⎦ ⎣⎢ ⎦⎥

Kako je p1V1 = p 2V2 = RT1 , a omjeri tlakova su odabrani tako da se ostvari maksimalna
ušteda na radu

19
KOMPRESORI

p 2 p3
=
p1 p 2

dolazi se do izraza za rad

⎡ n −1
⎤
n ⎛ p ⎞ n
L2 = 2 p1V1 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1⎥
⎢ 2

n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

Kao što je već rečeno, odabran je tlak p 2 tako da je:

p 2 p3
=
p1 p 2

p2
Množenjem gornje jednadžbe s dobiva se
p1

p 2 p3 p2
= ⋅
p1 p 2 p1

2
⎛ p2 ⎞ p p p
⎜⎜ ⎟⎟ = 3 2 = 3 i
⎝ p1 ⎠ p 2 p1 p1

1
p 2 ⎛ p3 ⎞ 2
=⎜ ⎟
p1 ⎜⎝ p1 ⎟⎠

Uvrštenjem gornjeg izraza u izraz za L2 dobiva se

⎡ 1 n −1
⎤
n ⎢ ⎛ p ⎞ 2 n
L2 = 2 P1V1 ⎜⎜ ⎟⎟3
− 1⎥
n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎣⎢ ⎥⎦

Oduzimanjem L2 od L1 dobiva se ušteda na radu

⎧⎡ n −1
⎤ ⎡ 1 n −1
⎤⎫
n ⎛
⎪⎢ p 3 ⎞ n
⎥ ⎢⎛ ⎞
p3 2 n ⎪
L1 − L2 = P1V1 ⎨ ⎜⎜ ⎟⎟ − 1 − 2 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1⎥ ⎬
n −1 ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎪⎢⎝ p1 ⎠ ⎝ p1 ⎠ ⎪
⎩⎣ ⎦⎥ ⎣⎢ ⎦⎥ ⎭

20
KOMPRESORI

Kod razvoja navedenih izraza uzeto je da je konačni tlak jednog stupnja kompresije jednak
početnom tlaku sljedećeg stupnja. To u stvarnosti nije moguće, jer se kod rashladnih uređaja
javlja i pad tlaka u ventilima i hladnjacima pare.

Ako je p N +1 konačni tlak a p1 početni tlak i N broj stupnjeva kompresije, a omjer kompresije
u jednom stupnju

p 2 p3 p 4 p
x= = = = ... = N +1 ,
p1 p2 p3 pN
onda je

p N +1 p2 p3 p4 p N +1
= ... = xN
p1 p1 p2 p3 pN
i odatle je

p N +1
x=N .
p1
p2 p
Npr. za dvokratnu je kompresiju x = =2 3 .
p1 p1

Pomnožimo li prethodnu jednadžbu s p1 , dobivamo

p3 p12 2
p2 = 2 = p3 p1
p1

Zbog pada tlaka tlak na izlazu iz prethodnog stupnja razlikuje se od ulaznog tlaka u slijedeći
stupanj. Označimo li s p '2 tlak na izlazu iz prvog stupnja, a s p2 tlak na ulazu u drugi
stupanj, pri čemu je p ′2 > p 2 , kompresijski je omjer za prvi stupanj

p2
x' = , dok je
p1
p
x= 2 .
p1

p2′ p
Označimo li s k = , i pomnožimo izraz za x ′ s 2 , dobiva se
p2 p2

p2′ p2 p2′ p2
x′ = = = kx .
p1 p2 p2 p1

Ako se uzme da je k u svim stupnjevima isti, tada je

21
KOMPRESORI

p N +1
x′ = k N .
p1

Za srednje kompresijske omjere može se uzeti da je pad tlaka oko 10%, tj. k = 1,1 .

Za primjer na slici 3.15. je N = 2 , p1 = 1 bar a p N +1 = p3 = 30 bar. Usvojeno je k = 1,1 .

p2 p p 30
Kompresijski je omjer x = = 3 =2 3 =2 = 5,477 .
p1 p2 p1 1

x ′ = kx = 1,1 ⋅ 5,477 = 6,02

p2 = xp1 = 5,477 ⋅ 1 = 5,477 bar

p2′ = x′p1 = 6,02 ⋅1 = 6,02 bar

p3 = xp2 = 5,477 ⋅ 5,477 = 30 bar

p3′ = x ′p2 = 6,027 ⋅ 5,477 = 33 bar

spremnik
p3

hladnjak
p’3
II
p2

hladnjak
p’2

p1

Sl. 2.14. Dvokratna kompresija s padom tlaka u hladnjacima

Minimalni je broj stupnjeva ograničen dozvoljenom temperaturom koja se ne smije

prekoračiti. kako je već ranije rečeno, ta se temperatura kreće oko ϑ2 > 135 − 140 oC.

p
Obično kada je x = > 8 − 10 , trebamo upotrijebiti dvostepenu kompresiju.
p0

22
KOMPRESORI

3. STAPNI KOMPRESORI (KOMPRESORI S OSCILIRAJUĆIM STAPOVIMA)

1 – cilindar
2 – klip (stap)
3 – ojnica
4 – koljenasto vratilo
5 – kućište kompresora
6 – osno koljeno
7 – mazivo ulje
8 – ventilna ploča
9 – poklopac cilindra
10 – samoradni usisni ventil
11 – samoradni tlačni ventil
12 – usisni vod
13 – tlačni vod

Sl. 3.1. Shematski prikaz konstrukcije stapnog kompresora

Kompresor s oscilirajućim stapovima spada u širu grupu stapnih kompresora koji rade na
volumetrijskom principu rada. Pored ovog kompresora, u stapne kompresore spadaju i
kompresori s rotirajućim stapovima. Naziv stapni kompresor koristi se najčešće za kompresor
s oscilirajućim stapovima, dok se za kompresore s rotirajućim stapovima uobičajeno koristi
naziv rotorni kompresori.

U cilindru kružnog poprečnog presjeka 1 oscilatorno se kreće stap (klip) 2, kao dio
koljenastog mehanizma koji pored stapa i cilindra čine koljenasto vratilo 4, ojnica 3 s velikom
i malom pesnicom, te temeljni i leteći ležajevi, uključujući i ležaj osovinice klipa.

Stap prevaljuje stapaj čija je duljina s = 2r dva puta s tijekom jednog okretaja osnog koljena i
pritom se zaustavla u gornjoj mrtvoj točki GMT i donjoj mrtvoj točki DMT. Kutna brzina
vrtnje osnog koljena ω je konstantna, dok je broj okretaja, odnosno frekvencija vrtnje
izražena kao

ω
f =n=
2π

Brzina kretanja stapa mijenja se ovisno o kutu osnog koljena. U GMT (kut osnog koljena 0o) i
DMT (kut osnog koljena 180o) njena je vrijednost u = 0 , a najviša je za kut osnog koljena 90o
i 270o.

23
KOMPRESORI

Između cilindra 1 i poklopca cilindra 9 smještena je ventilska ploča 8 sa samoradnim usisnim

ventilom 10 i tlačnim ventilom 11. Ovi ventili omogućuju da na jednom dijelu puta stapa od
GMT do DMT plin ulazi u cilindar iz usisnog voda 12, odmnosno da se na jednom dijelu puta
stapa od DMT prema GMT komprimirani plin istiskuje u tlačni vod 13.

Djelovanje stapnog kompresora prilagođuje se samo po sebi nametnutim vanjskim uvjetima

rada. To znači da je kompresijski omjer x = p 2 / p1 u istom kompresoru promjenjiv i ovisan
isključivo o tome kakav je tlak p1 u usisnom vodu ispred usisnog ventila, a kakav p2 iza
tlačnog ventila. Kompresijski omjer je dakle veličina koja nije uvjetovana konstrukcijom ili
veličinom stapnog kompresora, odnosno brzinom njegove vrtnje n .

Konstrukcija stapnih kompresora je složena. Radi uvida u broj dijelova koji ulaze u sklop
jednog stapnog kompresora, na slici 3.2 prikazano je kućište jednog otvorenog kompresora s
ležajevima, brtvenicama, košuljicama cilindra, poklopcem cilindra, ventilima i drugim
dijelovima, a na slici 3.3 prikazan je koljenasti mehanizam s koljenastom osovinom, ojnicom,
klipovima i klipnim prstenima.

Sl. 3.2. Kućište i dijelovi otvorenog stapnog šesterocilindričnog kompresora

24
KOMPRESORI

Sl. 3.3. Koljenasti mehanizam šesterocilindričnog stapnog kompresora u W izvedbi

3.1. STUPANJ DOBAVE KOMPRESORA

Dobava kompresora je ona količina plina ili pare koju dobavlja kompresor, i ukoliko nije
drukčije spomenuto, ta se količina odnosi na stanje koje vlada na usisnom priključku
kompresora.
d 2π
Teoretska je dobava V&t = Vs zn = s z n [m3/s]
4
d 2π
gdje je Vs = s stapajni volumen, d promjer cilindra, s stapaj, z broj cilindara i n [s-1]
4
brzina vrtnje.

Stvarna je dobava manja i jednaka je V&e = λ V&t .

25
KOMPRESORI

V&e
Stupanj dobave λ = računa se kao λ = λ1 λ2 λ3 λ4 i manji je od 1.
V&t

Utjecaj štetnog prostora – uzima se u obzir kroz λ1

Iz konstrukcijskih razloga i razloga pogonske sigurnosti ne može se izbjeći mali prostor

između stapa u GMT i glave cilindra. To je tzv. štetni prostor. On prvenstveno utječe na
smanjenje dobave kompresora, dok na rad praktički ne utječe.
S c0 označavamo omjer volumena štetnog prostora i stapajnog volumena.

V0 As0 s0
c0 = = = (često se označava s ε 0 , što smo izbjegli radi oznake faktora hlađenja)
VS As s

Za kompresore uobičajene izvedbe c0 = 0,03 − 0,08 . Kod viših tlakova i malog promjera
cilindra ne mogu se ventili pogodno smjestiti, pa je c0 = 0,05 − 0,15 (0,2) .
Indikatorski dijagram kompresora dan je na slici 3.4.

p M2

O
p2 p2

Δp1
p1 p1
d
p'1 1'
M1

V
Va Vs1 Vb

V0 Vs

GMT DMT
Sl. 3.4. Indikatorski dijagram jednostepenog procesa stvarnog kompresora

26
KOMPRESORI

Usisni i tlačni ventil rade automatski i otvaraju se uslijed razlike tlakova. Usisni se ventil
otvara kod d, tj nešto malo ispod tlaka p1 . Uslijed toga što još nije do kraja otvoren, tlak i
dalje pada do M1. U M1 ventil je potpuno otvoren. U 1' usisni se ventil zatvara. Kompresija
teče od 1'. Kad stap prijeđe put koji odgovara volumenu Vb postiže se tlak p1 u cilindru.
Tlačni se ventil počinje otvarati u O, a maksimalno je otvoren u M2. Kad stap dođe u GMT,
ostaje u cilindru V0 plina i tlačni se ventil zatvara. Kad se tlačni ventil zatvori, na putu stapa
od GMT do d nema usisavanja, jer tu ekspandira plin iz štetnog prostora. Usisavanje se ne
vrši na cijelom putu stapa s, već na putu s-a. Tlakovi pri usisu i istiskivanju nisu konstantni
jer su i brzine strujanja različite zbog promjenjive brzine stapa, a na tlakove utječe i položaj
pločice ventila (površina presjeka otvora ventila).

Za λ1 vrijedi izraz

Vs − Va
λ1 =
Vs
Kako je
1
⎛ p ⎞n
Va + V0 = V0 ⎜⎜ 2 ⎟⎟
⎝ p1 ⎠

iz čega slijedi

⎡ 1
⎤
⎛ p ⎞ n
V A = V0 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1⎥ .
⎢ 2
⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

VA
Uz λ1 = 1 − dobiva se izraz za λ1 :
VS

⎡ 1
⎤
⎛ p ⎞ n V
λ1 = 1 − c0 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1⎥ , gdje je c0 = 0
⎢ 2
⎢⎝ p1 ⎠ ⎥ VS
⎢⎣ ⎥⎦

Iz gornjeg se izraza vidi da λ1 ovisi o volumenu Va , koji je ovisan o štetnom prostoru V0 i

toku linije ekspanzije iz štetnog prostora. Što je veći Va , dobava je manja. Negativni, štetni
utjecaj štetnog prostora biti će to veći što je veći volumen štetnog prostora V0 , što je
p
kompresijski omjer 2 veći, odnosno eksponent politropske ekspanzije plina iz štetnog
p1
prostora n bliže jedinici (politropa bliže izotermi).

27
KOMPRESORI

p p p
p2 p2 p2

p'2

n=1

n=κ
p1 p1 p1

V V V
V0 Va V0 Va V0 Va

p2 mali, V0 velik, slijedi n=1, slijedi n=κ, slijedi

slijedi velik Va velik Va manji Va

Sl. 3.5. Utjecaj konačnog tlaka kompresije, veličine štetnog prostora i eksponenta politrope n
na stupanj dobave λ

Utjecaj pada tlaka Δp1 kod usisavanja - λ2

VS1
λ2 =
V S − Va

Pad tlaka na usisnom ventilu je Δp1 = p1 − p1′ .

p1′ p1 − Δp1 Δp
Može se sa zadovoljavajućom točnošću izračunati λ2 kao λ 2 = = =1− 1
p1 p1 p1

Nešto detaljnija razrada prikazuje se u nastavku:

Ako se pretpostavi izotermna promjena stanja, pri čemu vrijedi

( p1 − Δp1 )(Vs + Vo ) = p1 (Vs + Vo − Vb )

onda se uvrštenjem u izraz za λ2

28
KOMPRESORI

VS1
λ2 =
V S − Va

1 + c0 Δp1
dobiva λ 2 = 1 −
λ1 p1

Ako se pak pretpostavi politropska promjena stanja,

1
Vs (1 + c0 ) − Vb ⎛ p1 − Δp1 ⎞ n1
= ⎜⎜ ⎟⎟
Vs (1 + c0 ) ⎝ p1 ⎠

Vb 1 ⎛ Δp ⎞
slijedi = ⎜⎜ 1 ⎟⎟ ,
Vs (1 + c0 ) n1 ⎝ p1 ⎠

pa se dobiva

1 + c0 Δp1
λ2 = 1 − .
n1λ1 p1

Δp1
Kod c0 = 0,05 − 0,10 , n1 = 1,5 i λ1 = 0,8 − 0,9 λ2 = 1 − (0,9 − 0,8) , pa kad se dozvoli
p1
Δp1
greška od 10-20% u maloj vrijednosti Δp1 ¸ dobiva se λ 2 = 1 −
p1

Uzimajući u obzir utjecaj štetnog prostora i utjecaj pada tlaka kod usisa dobiva se indicirani
stupanj dobave λi

VS 1
λi =
VS
V S 1 = V S − Va − Vb
V
λi = S 1 ≅ λ1 λ2
VS

Utjecaj zagrijavanja kod usisa - λ3

Usisani se plin zagrijava od toplog usisnog ventila i stijenki cilindra, što uzrokuje povišenje
temperature od T1 na usisnom priključku na T1′ . T1′ je temperatura na kraju usisa, odnosno na
početku kompresije. Ovo povišenje temperature uzrokuje smanjenje dobave.

29
KOMPRESORI

T1
λ3 =
T1′

Temperaturu T1′ je teško odrediti računskim putem. Ova temperatura ovisi o načinu hlađenja
kompresora, omjeru tlakova (kompresijskom omjeru p 2 / p1 ), broju okretaja, veličini i izvedbi
kompresora i ventila.
Ovisnost λ3 o kompresijskom omjeru p2 / p1 i eksponentu politrope n prikazana je na
n−1
T ⎛p ⎞n
sliedećoj slici. Kako je 2 = ⎜⎜ 2 ⎟⎟ , slijedi da veći kompresijski omjer rezultira manjim λ3 ,
T1 ⎝ p1 ⎠
te da veći eksponent politrope n također rezultira manjim λ3 .

λ3

n=1,3

n=1,4

p2 / p1

Sl. 3.6. Utjecaj eksponenta politrope n na stupanj dobave λ3

Za procjenu vrijednosti λ3 kod stapnih kompresora srednje veličine vrijedi empirijski izraz

⎛ p2 ⎞
λ3 = 1 − 0,025⎜⎜ − 1⎟⎟
⎝ p1 ⎠

Utjecaj propusnosti - λ4

U stvarnom kompresoru postoji mogućnost propuštanja dijela mase plina za vrijeme

komprimiranja mimo nedovoljno brtvljenog stapa i stijenke cilindra, kroz eventualno
propusne usisne ventile, a također i uslijed protjecanja već komprimirane pare kroz tlačni
ventil za vrijeme usisavanja (Vujić). Ovaj se gubitak uzima u obzir stupnjem propusnosti λ4 ,
koji se prema podacima u literaturi za kompresore u dobrom stanju kreće u granicama
p
λ 4 = 0,95 − 0,98 . (Vujić) Povećanjem opada vrijednost λ4 , a povećanjem broja okretaja
p0
kompresora λ4 raste.

30
KOMPRESORI

Ukupni stupanj dobave λ

Stupanj dobave λ = λ1 λ2 λ3 λ4 kreće se prema podacima u literaturi od 0,7 do 0,85, a ponekad

je samo λ = 0,6 . To ovisi o tipu kompresora. Podaci se mogu naći i za λ 2 = 0,93 − 0,97 pri
temperaturi isparivanja –30oC, za λ 3 = 0,95 − 0,85 za kompresijske omjere u granicama
x = 3 − 5 i za λ 4 = 0,95 − 0,98 .

Utjecaj broja okretaja kompresora na λ

Kompresor može raditi s promjenjivim brojem okretaja (npr. zbog regulacije njegove
dobave). Ako isti kompresor radi s većim brojem okretaja od nominalnog, kraće vrijeme koje
stoji na raspolaganju za dotok plina u cilindar, te veći otpori strujanja kroz ventile imaju za
posljedicu smanjenje usisane količine plina, a time i stupnja dobave. Također se pri porastu
broja okretaja iznad nominalnog za koji je kompresor projektiran, ventili zbog tromosti
kasnije otvaraju i kasnije zatvaraju. Kasnije zatvaranje tlačnog ventila (iza GMT, na putu
prema DMT) može uzrokovati povrat plina iz tlačnog kolektora u kome vlada tlak p 2 u
cilindar u kome je tlak već niži od p 2 , a time i dodatno smanjenje stupnja dobave. Za svaki
kompresor postoji optimalna brzina vrtnje n , za koju se dobiva najveća vrijednost stupnja
dobave λ . Na slici su prikazani indikatorski dijagrami dobiveni računalnom simulacijom za
kompresor projektiran za nominalnu brzinu vrtnje n1 = 24,17 s-1 pri nominalnoj brzini vrtnje
(debela crta) i pri dvostruko većoj brzini vrtnje n2 = 48,33 s-1 .

p
n2
n 2> n1
p2
n1

p1

Sl. 3.7. Indikatorski dijagram za različite brzine vrtnje kompresora (n2> n1)

Utjecaj višekratne kompresije na stupanj dobave λ

Jedan od razloga za primjenu višekratne kompresije kod većih kompresijskih omjera je i

utjecaj štetnog prostora. Ako se izraz za λ1 izjednači s nulom,

31
KOMPRESORI

⎡ 1
⎤
V ⎢⎛⎜ p2 ⎞⎟ − 1⎥ = 0
n
1− 0
Vs ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎦⎥
vidi se da za neki zadani štetni prostor V0 , odnosno kompresijski omjer postoji određeni
kompresijski omjer
n
⎛ p2 ⎞ ⎛ Vs ⎞
⎜⎜ ⎟⎟ = ⎜⎜1 + ⎟⎟
⎝ p1 ⎠ ⎝ V0 ⎠

iznad kojeg kompresor više ne može dobavljati plin. Što je veći V0 , to je taj kompreesijski
omjer manji.

Višekratna kompresija utječe na povećanje stupnja dobave λ .

p
1. Uslijed manjih kompresijskih omjera 2 manji je Va u odnosu na slučaj jednostepene
p1
V − Va
kompresije, a time je veći λ1 = s
Vs
2. Kod višekratne kompresije, uslijed manjih kompresijskih omjera cilindri su hladniji, pa je
i zagrijavanje plina od toplog cilindra manje. Time je λ3 veći.

3.2. IZMJENA TOPLINE IZMEĐU PLINA I STIJENKE CILINDRA

Usisani plin miješa se u cilindru s plinom koji je zaostao u štetnom prostoru i grije se uslijed
izmjene topline sa stijenkom cilindra koja je ugrijana za vrijeme kompresije.

n <κ

n >κ
II

V
Sl. 3.8. Indikatorski dijagram s prikazom smjera toka topline pri promjenama stanja

32
KOMPRESORI

Pri gibanju stapa od GMT ka DMT dolazi do ekspanzije plina iz štetnog prostora, a nakon
otvaranja usisnog ventila do usisa. Na putu od DMT ka GMT dolazi do kompresije, odnosno
nakon otvaranja tlačnog ventila do istiskivanja plina.
Kompresijom raste temperatura plina. Gibanjem stapa od DMT ka GMT, do točke II je
temperatura plina u cilindru niža od temperature stijenke i toplina prelazi od stijenke cilindra
na plin. Temperatura stijenke pada uslijed gubitka topline, a temperatura plina raste uslijed
dovođenja topline i kao posljedica kompresije. Nakon točke II temperatura plina je viša od
temperature cilindra, pa toplina počne prelaziti s plina na stijenku cilindra. Odvođenje topline
od plina na stijenku cilindra traje tijekom istiskivanja, te na jednom dijelu puta stapa tijekom
ekspanzije plina iz štetnog prostora. U točki I temperature stijenke i plina su jednake. Vidimo
da je uslijed ove izmjene topline kod stvarnog kompresora kompresija politropska, s
promjenjivim eksponentom politrope n . Od 1 do II kompresija je s n > κ (dovođenje topline),
dok je od II nadalje kompresija s n < κ (odvođenje topline).

Promjene stanja plina u T,s- dijagramu

T p2

2
3
I
II
p1
e
f 4
1
4'

bc a d s

Sl. 3.9. Promjene stanja plina u T,s- dijagramu za kompresiju i ekspanziju prema sl. 84

Od 1-2 je kompresija usisanog plina od p1 do p 2 . Na početku kompresije, od 1 do II toplina

se plinu dovodi. To ima za posljedicu porast entropije. Pri ovoj je promjeni n > κ . Od II do 2
toplina se plinu odvodi. Entropija se smanjuje, n < κ . Zbog kompresije, temperatura plina i
dalje raste.
Rad potreban za kompresiju 1 kg plina od stanja 1 do stanja 2 predočen je površinom a-1-2-f-
b-a u T,s- dijagramu.

Od 3 do 4 je ekspanzija plina koji je zaostao u štetnom prostoru od p2 do p1 . Na početku

ekspanzije temperatura ovog plina je T3 i vrijedi T3 < T2 , jer je tijekom istiskivanja plinu

33
KOMPRESORI

odveden dio topline. Na početku ekspanzije, od 3 do I, toplina se plinu odvodi i entropija se

smanjuje. Od I do 4 toplina se plinu dovodi, entropija mu raste, ali temperatura i dalje pada
zbog ekspanzije.
Rad potreban za ekspanziju 1 kg plina od stanja 3 do stanja 4 predočen je površinom d-4-3-e-
c-d u T,s- dijagramu.

Ekspanzija se može odvijati i od stanja 3 do stanja 4'. To je slučaj za velike štetne prostore i
male kompresijske omjere.
Ekspanzija od stanja 3 do stanja 4. odnosi se na slučaj malih štetnih prostora i većih
kompresijskih omjera.

Rad kompresije odnosi se na 1 kg usisanog plina, a rad ekspanzije na 1 kg plina zaostalog u

štetnom prostoru. (to znači da se rad kompresora ne može izračunati kao razlika ova dva
rada).

3. 3. STUPNJEVI DJELOVANJA

Za vrijeme jednog stvarnog ciklusa izvrši se rad W koji se računa kao

W = −∫ p dV .
Rad ili snaga koju troši neki stapni kompresor određuje se pomoću indikatorskog dijagrama.
Indikatorski dijagam je u suštini p,V- dijagram pa će površina koja na njemu obuhvati lik
ciklusa biti u nekom mjerilu stvarni rad stvarnog kompresora kod kojeg su obuhvaćeni svi
dosad spomenuti utjecaji, odnosno odgovarati će vrijednosti integrala iz gornjeg izraza.
Indikatorski se dijagram može dobiti mjerenjem tlaka i pomaka stapa na kompresoru.

Omjer indiciranog rada i stapajnog volumena naziva se specifični indicirani (unutrašnji) rad
[J/m3] ili srednji indicirani (unutrašnji) tlak [Pa].

L 1 ⎛V ⎞
pi =
Vs
=−
Vs ∫ p d V = − ∫ p d⎜⎜⎝ V⎟⎟
s ⎠
p

pi

VS V

Sl. 3.10. Indikatorski dijagram i srednji indicirani tlak

34
KOMPRESORI

Srednji indicirani tlak je onaj zamišljeni nepromjenjivi tlak koji bi, kad bi djelovao uzduž
cijelog stapaja, trošio jednaki rad koji troši i stvarni kompresor promjera cilindra D i stapaja
s.
Na slici 3.10 je prikazan indikatorski dijagram površine A i odgovarajuća jednaka površina
čija širina u nekom mjerilu odgovara stapajnom volumenu, a visina srednjem indiciranom
tlaku p i . Iscrtkane površine na slici su jednake.
d 2π
Indicirana se snaga (od stapa predana plinu) može računati po izrazu P&i = p i s n za
4
jedan cilindar kompresora.

Indicirani izentropski stupanj djelovanja

P&is
η is −i =
P& i

P&is je snaga potrebna za izentropsku kompresiju.

η is −i pokazuje koliko je stvarni proces lošiji od idealnog (zbog viška rada za politropsku
kompresiju, zbog otpora u usisnim i tlačnim ventilima, zbog zagrijavanja, propusnosti,
nedovoljnog hlađenja kod višestupanjskih kompresora).

Mehanički stupanj djelovanja

P&i
ηm =
P&e

gdje je P&e snaga na pogonskom vratilu kompresora.

η m obuhvaća gubitke trenja i ovisi o izvedbi, podmazivanju i održavanju.Kod višestupanjskih
kompresora η m je to veći što je niži omjer tlakova u pojedinom stupnju.

Dobre izvedbe η m = 0,9 − 0,96

Višestupanjski kompresori η m = 0,88 − 0,93
Mali jednoradni kompresori η m = 0,85

Izentropski stupanj djelovanja

P&is
η is =
P& e

P&
Slijedi P&e = is , tj. stvarna (efektivna) je snaga veća od teoretske.
η is

35
KOMPRESORI

Izentropski stupanj djelovanja ηis sadrži u sebi i mehanički stupanj djelovanja

P&is P&i P&is

η is = η is −i η m = =
P&i P&e P&e

Izotermni stupanj djelovanja

Na isti način kao i za izentropski, može se provesti usporedba izotermnog idealnog procesa sa
stvarnim.
P&
Indicirani izotermni stupanj djelovanja η iz −i = iz
P&i
P&
Izotermni stupanj djelovanja η iz = iz
P&
e

P& P& P&

ηiz = ηiz − i ηm = &iz &i = &iz .
Pi Pe Pe

3.4. RAZVODNI SUSTAVI KOMPRESORA

3.4.1. SAMORADNI VENTILI

Samoradni ventili su razvodni organi specifični za većinu stapnih kompresora. Gotovo svi
stapni kompresori imaju samoradne ventile na usisnoj i na tlačnoj strani. Iznimku čine jedino
rotorni kompresori kod kojih se ili ugrađuje samo tlačni ventil ili nema niti jednog ugrađenog
samoradnog ventila. Djeluju kao protupovratni ventili tj. propuštaju plin samo u jednom
smjeru. Usisni ventil tako propušta plin iz usisnog voda u cilindar, a tlačni ventil iz cilindra u
tlačni vod. Usisni i tlačni ventil čine razvodne organe koji omogućavaju da tijekom puta
stapa od GMT do DMT plin kroz usisni vod ulazi u cilindar tj. da se vrši usisavanje, a nakon
kompresije, na dijelu puta od DMT do GMT, ventili omogućavaju izlaz plina iz cilindra kroz
tlačni vod tj. istiskivanje plina.
Tijekom usisavanja plina tlak u cilindru je niži od od tlaka usisnog voda zbog pada tlaka na
usisnom ventilu. Tijekom istiskivanja tlak u cilindru je viši od tlaka tlačnog voda, također
zbog pada tlaka u tlačnom ventilu.
Djelovanje stapnog kompresora prilagođuje se zbog navedenog samo po sebi nametnutim
vanjskim uvjetima rada. To znači da je kompresijski omjer x = p2 / p1 u istom kompresoru
promjenjiv i ovisan isključivo o tome kakav je tlak p1 u usisnom vodu ispred usisnog ventila,
a kakav p 2 iza tlačnog ventila. Kompresijski omjer je dakle veličina koja nije uvjetovana
konstrukcijom ili veličinom stapnog kompresora, odnosno brzinom njegove vrtnje n .

Samoradni ventili otvaraju se automatski, već kod malih razlika tlakova. Postoje različite
izvedbe ovakvih ventila.

36
KOMPRESORI

Izvedba s koncentričnim rasporima

Ova se izvedba sastoji iz:

• sjedišta ventila
• pločice
• opruge
• odbojnika (graničnika)

7 6
5
Pločica
1 – sjedište ventila
2 – pločica ventila
3 3 – opruga
4 – prigušna pločica
5 – odbojnik
6 – vijak
4 7 – krunasta matica
8 – prsten
Sklop ventila
2
8

Sl. 3.11. Izvedba ventila stapnog kompresora s koncentričnim rasporima

• Sjedište ventila mora biti izrađeno iz kvalitetnog lijevanog željeza. Opterećeno je

udarcima pločice, a kroz otvore na sjedištu ventila struje plinovi velikom brzinom.
Kod viših tlakova sjedište se izrađuje i iz čelika.
• Ventilska pločica je najosjetljiviji dio ne samo ventila već i cijelog kompresora. Može
biti izvedena iz jednog komada s odgovarajućim rasporima, ili iz više prstena, čija je
prednost da imaju maju masu i lakše se obrađuju. Često su izvedene kao opruge.
Pločice moraju imati veliku otpornost na udar i čim je moguće manju masu. Debljina
pločice ovisi o veličini ventila i tlaku, a kreće se od 0,8 do 4 mm. Pločice se izrađuju
iz legiranih čelika. Na slici je prikazana osnovna izvedba. Kod nekih se izvedbi
između pločice i opruge postavlja još pločica namijenjenih prigušenju udara pri
nalijeganju na odbojnik.
• Opruge su potrebne za brzo i sigurno zatvaranje ventila. Ne smiju prouzročiti veliki
otpor kod otvaranja. One također kod otvaranja sprečavaju udarac pločice na odbojnik.
Rade se iz kvalitetnog čelika za opruge.
• Odbojnik služi za ograničenje podizaja pločice i za pridržavanje opruga. Često se
koristi i za vođenje pločica. Izrađuje se iz lijevanog željeza ili čelika.

37
KOMPRESORI

Izvedba s ravnim rasporima

Samoradni ventili sa ravnim rasporima vrlo su raširena vrsta ventila. Smještaju se u cilindar
na isti način kao i ventil s koncentričnim rasporom. Konstrukcijski su nešto jednostavniji i
imaju manje dijelova. U sjedištu ventila urezani su ravni raspori koji se zatvaraju pomoću
slične ventilne pločice. Pločicu pritišću lisnata ventilna pera koja se oslanjaju na ventilni
odbojnik. Podizanje ventilnih pločica određeno je debljinom uloška koji ujedno služi i za
vođenje pločice. Svaka pločica vodi se zasebno što iziskuje vrlo preciznu i kvalitetnu obradu
dijelova kako ne bi došlo do zaglavljivanja ili loma pločice. Kod nekih vrsta ovog tipa ventila,
ventilna pločica i ventilno pero složeni su u jedan element što pojednostavljuje konstrukciju.
Presjek C-C
Presjek A-A Prostorni pogled

Presjek B-B

Sl. 3.12. Izvedba ventila stapnog kompresora s ravnim rasporima

Lamelni ventili

Lamelni ventili namijenjeni su uglavnom manjim stapnim kompresorima koji se u

hermetičkoj ili poluhermetičkoj izvedbi ugrađuju u manje rashladne uređaje. U ventilnoj ploči
nalaze se provrti usisnog i tlačnog ventila koje zatvaraju lamelne pločice tlačnog i usisnog
ventila. Pločice su vrlo tanke i elastične te svojim progibom oslobađaju usisne odnosno tlačne
otvore pa posebne opruge nisu potrebne. Podizaj tlačne pločice ograničen je stremenom koji
je pomoću svornjaka, opruga i osigurača upet za ventilnu ploču. Zatici služe za pozicioniranje
pločice usisnog ventila, ali i cijelog ventilskog sklopa s obzirom na cilindar. Ventil se
učvršćuje stezanjem između poklopca cilindra i samog cilindra.
2
1
1 – ventilna ploča
2 – lamelna pločica tlačnog ventila
3 – lamelna pločica usisnog ventila

Sl. 3.13. Lamelni ventili stapnog kompresora - shematski prikaz

38
KOMPRESORI

brtva glave graničnik brtva ventilne

cilindra tlačnog ventila ploče
vijak i osigurač
tlačnog ventila

tlačni ventil
ventilna ploča

sklop ventilne ploče

Sl. 3.14. Izvedba ventilske ploče i tlačnog lamelnog ventila stapnog kompresora

Ravnostrujni ventili

Lamelni ventili, kao i oni sa ravnim i koncentričnim rasporima imaju zajedničku značajku da
je struja plina prilikom prolaska kroz njih prisiljena naglo skretati. Nakon što je prošla raspore
u ventilnoj ploči, struja plina treba zaobići ventilnu pločicu te potom proći i kroz raspore u
odbojniku. To predstavlja dva uzastopna skretanja struje za 90°, što utječe na pad tlaka u
ventilu i volumetrijske gubitke.
tlačni

usisni
Sl. 3.15. Izvedba ravnostrujnog ventila okruglog presjeka

Ravnostrujni ventili smanjuju gubitke nastale uzastopnim skretanjem struje plina za 90°.
Kanali za prolaz plina usmjereni su gotovo okomito na ventilski sklop, a sama ventilna
pločica također prati taj smjer. Ventilne pločice ukliještene su između segmenata ventila i
djeluju na sličan način kao u lamelnom ventilu. Odlikuju se nešto manjim gubicima

39
KOMPRESORI

prigušivanja. Kao posljedica veće debljine ventilne ploče pojavljuje se veći štetni prostor, a
time i slabiji volumetrijski stupanj djelovanja uzrokovan štetnim prostorom.

Etažni ventili

Etažni ventili koriste se kod višestupanjskih kompresora kod kojih u završnim stupnjevima
kompresije često dolazi do nedostatka prostora za smještaj ventila. Sadrže po dva ili više
usisnih odnosno tlačnih ventila smještenih jedan iznad drugog. Time se na maloj tlocrtnoj
površini ostvaruju velike površine presjeka otvora ventila ali se bitno povećava i štetni
prostor.

Sl. 3.16. Izvedba etažnog ventila

Zahtjevi koji se postavljaju pred ventile su brojni:

• Masa pločice treba biti što manja, tako da sile uslijed ubrzanja kod otvaranja i
zatvaranja ventila budu što manje i da udarac pločice na sjedište i odbojnik bude što
manji.
• Presjeci za strujanje trebaju biti što veći, kako bi pad tlaka bio čim manji.
• Mala ugradbena mjera.
• Velika pogonska sigurnost i trajnost.

Treba paziti i na izbor maziva, da ne bi došlo do zauljivanja ventila (sljepljivanje).

Ventili se mogu smjestiti u glavi cilindra ili u samom cilindru. Ukoliko presjek jednog ventila
nije dovoljan, može se uzeti više njih. Usisni i tlačni ventili obično su jednaki, kako bi broj
rezervnih dijelova bio manji. Kod tlačnih je ventila vrijeme otvorenosti kraće, jer je i manji
volumen plina koji kroz njih mora proteći. Ima izvedbi kod kojih su usisni i tlačni ventili
ujedinjeni u jedno kućište radi boljeg iskorištenja prostora.

Kod kompresora niskog tlaka je često se usporedno smještaju usisni i tlačni ventil u poklopac
cilindra. Kod takvih su kompresora, zbog male gustoće plina, dopuštene veće brzine plina i i
veći podizaj pločice. Zbog toga ventili ne smiju premašiti radijus cilindra i ne smiju biti
veliki. Time ovakav smještaj ventila omogućava najmanji udio štetnog prostora.
Kod visokotlačnih kompresora, u višim stupnjevima komprimiranja, ventile je zbog malog
promjera cilindra potrebno smjestiti jedan nasuprot drugome. Takva konstrukcija omogućava
mnogo veće udjele štetnog prostora, a samim time i veće volumetrijske gubitke.
Usporedni i nasuprotni smještaj ventila olakšavaju nadzor i održavanje ventila jer je vađenje i
umetanje ventila moguće bez odvajanja usisnog od tlačnog voda.

40
KOMPRESORI

Korištenjem koncentričnih konstrukcija omogućeno je bolje iskorištenje raspoloživog

prostora. Kod ovoga konstrukcijskog tipa prstenasti tlačni ventil obuhvaća usisni ventil dok je
cijeli sklop pritisnut vijcima i čahurom na dosjednu plohu u cilindru kompresora.
Kod rashladnih kompresora česta je izvedba koncentričnog ventilskog sklopa. Ventilna ploča
tlačnog ventila zatvara cilindar pritisnuta samo oprugom i na taj je način osigurano odizanje
cijelog ventilskog sklopa u slučaju hidrauličkog udara. Usisni je ventil pomaknut na veći
promjer oboda cilindra, čime su dobiveni veći presjeci za prestrujavanje plina u cilindar.

Kod dvoradnih strojeva ugradnja ventila u poklopac cilindra na strani križne glave nije
moguće i tada se ventili, radi simetrije, ugrađuju bočno u stijenku cilindra. Moguće su izvedbe
sa ventilima okomitim na os cilindra i usporednim sa osi cilindra. Obje izvedbe daju nešto
veće udjele štetnog prostora od izvedbi sa ventilima u poklopcu cilindra.

Sl. 3.17. Smještaj samoradnih ventila u poklopcu cilindra

41
KOMPRESORI

Sl. 3.18. Smještaj samoradnih ventila u stijenku cilindra

42
KOMPRESORI

Proračun ventila

dm1
dm2

hmax
h usp

b1 b2

Sl. 3.19. Uz proračun samoradnih ventila s koncentričnim rasporima

Tijekom usisa ili istiskivanja treba biti zadovoljena jednadžba kontinuiteta, tj. protok kroz
cilindar jednak je protoku kroz sjedište ventila.

Aum = Asi usi

d 2π
A= - površina stapa
4
um - srednja stapna brzina, koja se izračunava kao

um = 2 sn

gdje je s [m] stapaj, a n [s-1] broj okretaja koljenastog vratila.

Asi - površina otvora u sjedištu ventila - stvarni prolazni presjek za strujanje

u si - srednja brzina plina kroz sjedište ventila

Iz jednadžbe kontinuiteta slijedi

Au m
Asi =
u si

43
KOMPRESORI

Stvarni prolazni presjek za strujanje plina manji je za površina mostića koji povezuju pojedine
segmente raspora jednog prstena od površine Asi' , koja se za primjer prikazan na slici 3.23.
izračunava kao:

Asi′ = d m1π b1 + d m 2π b2 = π ∑ d m b

Obično je b1 = b2 = b , pa vrijedi

Asi′ = π b∑ d m

Dakle, zbog udjela mostića koji povezuju segmente raspora stvarna površina za strujanje
računa se kao:

Asi′
Asi = - (faktor ϕ > 1 )
ϕ

U ovisnosti o tlaku i izvedbi ventila ϕ se kreće u granicama od 1,2 do 1,35, što znači da je za
20 do 35% umanjena površina zbog veza prstenastih otvora.

Za kružne prstenaste otvore bez učvršćenja Asi′ = Asi , a inače je Asi′ > Asi .

Površina raspora Ar za podignutu pločicu je:

Ar = [(d m1 − b )π + (d m1 + b )π + (d m 2 − b )π + (d m 2 + b )π ]h = 2π h ∑ d m

pri čemu je b1 = b2 = b

Ar 2π h ∑ d m 2hϕ
Odnos površina x v = = ϕ=
Asi π b∑ d m b

Odatle slijedi podizaj pločice

bx v
h=
2ϕ

x v ovisi o tome da li je kompresor brzohodni ili sporohodni. Orijentacijske vrijednosti su

sljedeće:

x v = 0,3 za brzohodne kompresore

x v = 0,7 za sporohodne kompresore

44
KOMPRESORI

x vbrzohodnog < x vsporohodnog , pa je podizaj kod brzohodnih kompresora manji.

6
5
4
p = 1bar
3
2
5
2
h [mm] 10
50
100
1 200
500
0.8

0,6
100 200 300 400 500 1000 2000
n min-1

Sl. 3.20. Podizaj pločice h u ovisnosti o broju okretaja i tlaku.

u sp - brzina strujanja kroz raspore. Brzine u sp ne smiju biti prevelike, kako bi se prigušenje
prilikom usisavanja odnosno istiskivanja zadržalo u zadovoljavajućim granicama. Na
sljedećem su dijagramu prikazane maksimalne brzine u sp , u ovisnosti o vrsti plina i tlaku.
(pad tlaka je razmjeran kvadratu brzine i gustoći plina, a gustoća je ovisna o tlaku).

120
110
100
90
usp
80
ms-1
70
zrak vodik
60
50
40 amonijak
30 freon (tlačni v.)
20
freon (usisni v.)
10
0
1 2 4 6 10 20 40 60 100 200 400 600 1000
p bar

Sl 3.21. Maksimalne brzine u sp , u ovisnosti o vrsti plina i tlaku

45
KOMPRESORI

3.4.2. RAZVOD S RASPORIMA

Na tlačnoj je strani ventil, a umjesto usisnih ventila su ugrađeni raspori u cilindru. Ovakav se
razvod primjenjuje uglavnom kod kompresora malih rashladnih uređaja, jer su gubici u
odnosu na slobodan razvod veći. Ostvaren je uzdužni protok komprimiranog plina kroz
cilindar.

p 1

2' p1

2 V
GMT DMT

TV

raspor

Sl. 3.22. Razvod s rasporima

Kod kretanja stapa iz GMT prema DMTplin zaostao u štetnom prostoru ekspandira (promjena
1 –2). Tlak u cilindru padne dosta niže od tlaka na usisnom priključku. Dok se raspori ne
oslobode, nema usisavanja.
Nakon otvaranja raspora napuni se cilindar na tlak p1 (promjena 2 – 2’). Od 2 do 3 stap se
kreće ka DMT, a od 3 do 2 stap se kreće od DMT ka GMT, ali usis još uvijek traje.
U 2’ raspori se zatvore i kompresija može početi.
Potreban je rad veći nego kod razvoda s automatskim ventilima.

46
KOMPRESORI

3.5. REGULACIJA DOBAVE STAPNIH KOMPRESORA

Potrebna dobava kompresora nije uvijek jednaka dobavi za koju je kompresor odabran. Kod
rashladnih kompresora je rashladno opterećenje promjenjivo i nije jednako rashladnom
učinku za koji je instalacija projektirana. Slično je i kod proizvodnje stlačenog zraka za
prijenos energije ili rad uređaja automatske regulacije, ali i u svim ostalim primjenama gdje je
potrebno komprimiranje. Zbog toga je potrebna regulacija dobave kompresora.

Količina plina koju kompresor dobavlja u nekom vremenu t jednaka je

V = V&t = λ Vs nzt

Iz gornje jednadžbe vidi se da dobavu možemo mijenjati promjenom vremena rada

kompresora t , promjenom brzine vrtnje n , promjenom broja radni cilindara z ako se radi o
kompresoru s više cilindara i promjenom stupnja dobave λ .

Razlikujemo:

1. Povremeni prekid pune dobave

2. Grubu regulaciju dobave
3. Kontinuiranu regulaciju dobave

Ukupna dobava u vremenu rada kompresora uvijek treba biti jednaka potrošnji, samo se
razlikuje vrijeme rada i trenutna dobava kod pojedinih slučajeva regulacije.

V&p t = V&1 t1 = V&2 t 2 = V&3 t

V&
V&1

V&p

V&3

V&2

Sl. 3.23. Regulacija dobave kompresora

47
KOMPRESORI

3.5.1. POVREMENI PREKID PUNE DOBAVE

3.5.1.1. Povremeno uključivanje i isključivanje

Djeluje se na pogonski motor kompresora. Tlak u spremniku plina ili temperatura u hlađenoj
prostoriji mijenjati će se tijekom vremena unutar zadanih granica. Učestalost promjena
između gornje i donje dozvoljene vrijednosti tlaka ili temperature ovisi o potrošnji plina ili
rashladnom učinku i o razlici gornje i donje granice temperature ili tlaka.

3.5.1.2. Povremeno potpuno zatvaranje usisnog voda

Djeluje se na ventil koji zatvara usisni vod, dok kompresor nastavlja raditi u praznom hodu.
Kod višestupanjskih je kompresora ovo potrebno napraviti samo na niskotlačnom stupnju.
Zbog većeg podtlaka u cilindru može doći do usisavanja ulja. Indikatorski je dijagram
prikazan na sljedećoj slici.
p

puna dobava

prazni hod

Sl. 3.24. p,V- dijagram za slučaj regulacije dobave zatvaranjem usisnog voda

3.5.1.3. Povremeno držanje usisnih ventila sa stalno podignutim pločicama

Djeluje se na usisni ventil, tako da se pločica drži podignutom pomoću hvatača ili podizača.
Držanje usisnih ventila sa dignutim pločicama potrebno je provesti u svim stupnjevima i na
svim cilindrima kompresora ako se želi ostvariti prekid pune dobave. Usisani se plin vraća u
usisni vod, a p,V- dijagram izgleda kao na slici.

puna dobava

podignuta pločica

Sl. 3.25. p,V- dijagram za slučaj regulacije dobave podizanjem pločice usisnog ventila

48
KOMPRESORI

Kod prijelaza od praznog hoda na puno opterećenje, hvatač oslobodi pločicu i ventil se počne
automatski zatvarati i otvarati. Ovo nije podesno kod velikih kompresora koji imaju puno
usisnih ventila.
Hvatač ili podizač mogu biti s pneumatskim ili hidrauličkim pogonom. Na slijedećoj slici
prikazan je mehanizam jednog uređaja za držanje otvorenog usisnog ventila s hidrauličkim
pogonom.
Tlak ulja djeluje na stap 10 u hidrauličkom cilindru 8. Stap preko poluge 5 pomiče prsten 4 i s
njime spojen prsten 1. Prsten 1 preko podizača 7 podiže pločicu usisnog ventila 6.
Ovo se isključivanje može provesti i na pojedinim cilindrima radi ostvarenja grube regulacije
dobave.

6
7
1 8
9
2
10
3
11
4
ulje pod
5 tlakom

Sl. 3.26. Mehanizam za podizanje pločice usisnog ventila

3.5.2. GRUBA PROMJENA DOBAVE

3.5.2.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom broja polova

elektromotora

Ova je regulacija moguća jer je dobava kompresora prema naprijed spomenutom izrazu
proporcionalna broju okretaja n . Ta proporcionalnost nije direktna, jer se sa smanjenjem
broja okretaja povećava stupanj dobave λ , odnosno stupanj dobave se smanjuje s
povećanjem n . Danas se za pogon kompresora koriste najčešće asinhroni motori. Njihova je
f
brzina vrtnje određena izrazom n = [s-1], gdje je f frekvencija izmjenične struje, a p broj
p
pari magnetskih polova. Kad se govori o gruboj promjeni dobave, misli se na mogućnost
promjene broja magnetnih polova asinhronog motora prekopčavanjem broja pari polova
motora s više pari polova. Time je moguća samo gruba regulacija dobave u skokovima
mogućih brzina vrtnje. U novije vrijeme učestalo se koriste regulatori frekvencije napajanja,
koji mogu osigurati kontinuiranu promjenu broja okretaja kompresora.

49
KOMPRESORI

3.5.2.2. Regulacija promjenom veličine štetnog prostora

Ovom se regulacijom utječe na stupanj dobave λ . Kod višestupanjskih se kompresora mora

sprovesti u svim stupnjevima, kako bi kompresijski omjer u svim stupnjevima ostao isti. Kod
grube regulacije dobave otvaranjem ventila štetnom se prostoru dodaje jedan ili više
nepromjenjivih prostora ΔV0 . Dodavanjem štetnog prostora pomiče se ordinata u
indikatorskom dijagramu lijevo, mijenjajući tako tok linija ekspanzije i kompresije. Na p,V-
dijagramu prikazan je slučaj kad su kompresoru dodana dva štetna prostora, ΔV0b i ΔV0 c .
Potrebna veličina ukupnog štetnog prostora koja bi osigurala da kompresor bude potpuno
rasterećen dobiva se izjednačavanjem izraza za λ1 s nulom, tj.

⎡ 1
⎤
V ⎛ p ⎞ n
⎢⎜ 2 ⎟ − 1⎥ = 0
1− 0
Vs ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

Vs
iz čega slijedi V0 = 1
⎛ p2 ⎞ n
⎜⎜ ⎟⎟ − 1
⎝ p1 ⎠

Danas se zbog složene i skupe izvedbe ova regulacija rijetko koristi, osobito za višecilindrične
kompresore.
p
V0

c
b a V1
ΔV0b
c V2
a b
ΔV0c

c ba V
Vs

a – štetni prostor V0
b– štetni prostor V0 + dodatni štetni prostor ΔV0b
c– štetni prostor V0 + dodatni štetni prostor ΔV0b + dodatni štetni prostor
ΔV

Sl. 3.27. Regulacija dobave promjenom veličine štetnog prostora

50
KOMPRESORI

3.5.2.3. Regulacija isključivanjem pojedinih cilindara

Ako kompresor ima više paralelno povezanih cilindara, može se dobava smanjiti djelomičnim
isključivanjem. Kod višestupanjskih kompresora potrebno je ovu regulaciju provesti u svim
stupnjevima. Ako je npr. dvostupanjski kompresor s 3 cilindra u prvom i 1 cilindrom u
drugom stupnju, tada regulaciju drugog stupnja treba provesti na drugi način, npr. 2.2. Ako je
npr. 8 cilindrični, 6 cilindara u prvom i dva u drugom stupnju, pri smanjenju dobave na pola
isključili bi tri cilindra u prvom i jedan u drugom stupnju.

3.5.3. KONTINUIRANA REGULACIJA DOBAVE

Ova je regulacija najbolja, ali je obično najskuplja

3.5.3.1. Regulacija dobave promjenom broja okretaja promjenom frekvencije napajanja

Mijenja se frekvencija napajanja pomoću posebnih regulatora. Treba paziti na osiguranje

potrebnog zakretnog momenta elektromotora za pogon kompresora kod različitih brojeva
okretaja i na pomazivanje kod nižih brojeva okretaja.

3.5.3.2. Regulacija s usisnim ventilom upravljanim izvana

Usisni se ventil drži otvoren na jednom dijelu puta stapa prilikom kompresije, tako da se
jedan dio usisanog plina odmah istiskuje natrag u usisni vod. Ova se regulacija mora kod
višestupanjskih kompresora provesti u svim stupnjevima. Ostvaruje se pomoću mehaničkog
polužja, upravljanog hidraulički, pneumatski ili elektromagnetski.

p
Puno opterećenje - a
Smanjena dobava b
a do b – istiskivanje plina u usisni vod (ventil otvoren),
u b – počinje kompresija
Smanjena dobava c - još manja nego za slučaj b
a do c istiskivanje plina i tek u c počne kompresija

c b
a

V
Sl. 3.28. p,V- dijagram za slučaj regulacije dobave izvana upravljanim usisnim ventilom

51
KOMPRESORI

3.5.3.3. Vremenski promjenjiv dodatni štetni prostor

Ako se predvidi dodatni štetni prostor koji ima podesivi stap, može se omogućiti kontinuirana
promjena veličine dodatnog štetnog prostora. Stap može biti pokretan servomotorom.

V0=f(s)
s

Sl. 3.29. Regulacija dobave vremenski promjenjivom kontinuiranom promjenom veličine

štetnog prostora

Još jedna izvedba regulacije s vremenski promjenjivim dodatnim štetnim prostorom prikazuje
se u nastavku.

Kod pune dobave ventil b je zatvoren (dodatni je prostor isključen). Sila u opruzi je F = 0 .
Proces u dijagramu predočen je površinom 1-2-3-4. Promjene su slijedeće: 1-2 ekspanzija
plina iz štetnog prostora; 2-3 usis; 3-4 kompresija; 4-1 istiskivanje.

Što je podešena sila u opruzi veća, to će dobava biti manja. Sila u opruzi je u ravnoteži sa
silom kojom mali stap d djeluje na oprugu. F = As p z gdje je Ap površina stapa d, a p z tlak u
cilindru. Ventil b se zatvara kad je tlak u cilindru veći od p z i otvara kad je tlak u cilindru
manji od p z .
U točki 6 se otvara ventil b, pa se ekspanzija nastavlja po liniji 6-2'. Kompresija teče od 3 do
5, a u točki 5 se ventil b zatvara, štetni prostor je manji i kompresija teče po strmijoj liniji od
5 do 4'. Novi je proces 1-6-2'-3-5-4'-1. Promjene su slijedeće: 1-6 ventil b je zatvoren; 6-2'
ventil b je otvoren; Za vrijeme usisa od 2' do 3 ventil b je otvoren, kao i za vrijeme kompresije
od 3 do 5; od 5 do 4' ventil b je zatvoren. Vidi se da je od 3 do 5 linija kompresije položitija
nego što bi bila da je ventil b zatvoren. Od 5 do 4' linija kompresije je strmija jer je štetni
prostor isključen.
Ako je dodatni štetni prostor a dovoljno velik, može se provesti kontinuirana regulacija od 0
do 100% opterećenja. Promjena sile opruge e može se izvršiti ručnim kolom ili pomoću
servomotora.

52
KOMPRESORI

e c
d b

1 4' 4
p2

y x
pz1

6 5
pz
d c
pz2
p1 3
2 2'

Vmin
Vz
Vs – Va
V0d V0 Vs

Sl. 3.30. Regulacija dobave s vremenski promjenjivim dodatnim štetnim prostorom

53
KOMPRESORI

3.6. OSNIVANJE STAPNOG KOMPRESORA

Ovdje spadaju određivanje tipa gradnje kompresora, broja stupnjeva, brzine vrtnje, broja i
dimenzija cilindara.
Tip kompresora određuje se iskustveno i tu postoji niz različitih rješenja, ovisno o namjeni,
posebnim zahtjevima i konstrukcijskim rješenjima koje su razvili različiti proizvođači.
Brzina vrtnje kreće se u širokim granicama (1,5 do 25 s-1), obično je niža za veće kompresore.
Ograničenje brzine vrtnje je zbog potrebe ograničenja inercijalnih sila, ali i zbog ograničenja
padova tlaka u ventilima.
Na odabir broja stupnjeva kompresora kod zadanog kompresijskog omjera utječe veličina
stupnja dobave, potrebna snaga i ograničenje temperature na kraju kompresije, vezano na
održanje svojstava ulja za podmazivanje.

Dimenzije cilindara jednostupanjskih kompresora

Dobava kompresora izražena je kao:

D 2π
V& = λ Vs nz = λ snz
4

gdje je n brzina vrtnje, z broj cilindara, s stapaj, D promjer cilindra i λ stupanj dobave.

ξ je omjer stapaja i promjera cilindra, i to je važna karakteristika koja odlikuje različite

kompresore. Kod brzohodnih kompresora ξ je manji ( ξ = 0,7 − 0,9 ) nego je to slučaj kod
sporohodnih kompresora ( ξ > 1 ). Veći ξ znači i veću brzinu stapa, a time i veću brzinu
strujanja kroz ventile. Zato se za plinove i pare veće gustoće (npr. u rashladnoj tehnici)
kompresori grade s manjim ξ .

s
ξ=
D

Kombinacijom izraza za dobavu V& [m3/s] i ξ dobiva se

4V&
D =3
πξλnz

čime je moguće odrediti promjer cilindra temeljem iskustveno odabranog omjera ξ , broja
cilindara z i odabrane brzine n za zadanu dobavu kompresora V& i stupanj dobave λ koji se
određuje za zadani omjer tlakova p2 p1 temeljem ranije prikazanih izraza za izračunavanje
λ.

54
KOMPRESORI

3.7. IZVEDBE STAPNIH KOMPRESORA

Prema načinu izvedbe, smještaju i primjeni osnovnih elemenata kompresora (cilindar, stap,
ventili, stapni mehanizam i kućište) razlikuju se međusobno tipovi kompresora. Neke od
osnovnih izvedbi prikazane su na slici 3.31.

a b
c d

e f g h

i j k

l m n

Sl. 3.31. Izvedbe stapnih kompresora

S obzirom na izvedbu, cilindri mogu biti jednoradni i dvoradni. Kod jednoradnih se plin
komprimira samo s jedne strane (Sl. 3.31. a), a kod dvoradnih s obje strane stapa (Sl. 3.31. b).
Mehanizam kompresora s dvoradnim cilindrima mora se graditi s križnom glavom, obzirom
na mogućnost brtvenja stapnog prostora Na Sl. 3.32 prikazan je shematski prikaz (a) i presjek

55
KOMPRESORI

(b) jednog dvoradnog kompresora s križnom glavom. S 1 je označena gornja vodilica

stapajice, 2 je prsten za ulje stapajice, 3 je brtvenica cilindra i 4 stap.

Sl. 3.32. Dvoradni kompresor s križnom glavom

Cilindri mogu biti izvedeni kao ležeći (Sl. 3.31. a, b) ili stojeći (Sl. 3.31. c, d).
Obično se brzohodni kompresori manje i srednje dobave grade s jednoradnim stojećim
cilindrima, dok se sporohodni kompresori za velike dobave grade s ležećim dvoradnim
cilindrima.
Cilindri mogu biti smješteni u obliku slova V i W (Sl. 3.31. e, f). Kod stojećih cilindara ili
onih smještenih u obliku V ili W može biti poredano dva ili više jednakih cilindara u redu, pa
se tada govori o linijskim izvedbama (Sl. 3.31. g, h i Sl. 3.33).

56
KOMPRESORI

Sl. 3.33. Rashladni jednostupanjski kompresor u linijskoj W izvedbi - poprečni i uzdužni

presjek

Izvedba kompresora može biti i u obliku slova L, bilo sa jednoradnim ili dvoradnim
cilindrima (Sl. 3.33. o, p). To je specijalni slučaj V izvedbe.

57
KOMPRESORI

o p

Sl. 3.34. L izvedbe stapnih kompresora

Izvedbe višestupanjskih kompresora

Izvedbe s više cilindara su pogodne za serijsku gradnju, posebno ako se koriste cilindri istih
ddimenzija. Na prikazanom primjeru tri cilindra su paralelno spojena u I stupanj, dok četvrti
cilindar služi za drugi stupanj kompresije.

I II

Sl. 3.35. Izvedba višestepenog kompresora s više istih cilindara

Moguće je za svaki stupanj upotrijebiti cilindar odgovarajućeg promjera. Time se smanjuje

broj cilindara. Ovakva se konstrukcija koristi uglavnom za male kompresore.

I II

Sl. 3.36. Izvedba višestepenog kompresora s cilindrima različitih promjera

Cilindri mogu ili moraju biti različitih dimenzija, ako se u njima provodi dvostepena ili
višestepena kompresija. Tada također mogu biti smješteni u redu (Sl. 3.31. g, h), ali se češće
takvi kompresori izvode kao opozitna (bokser) izvedba (Sl. 3.31. i, j, k) ili kao udvojena
izvedba (Sl. 3.31. l, m), odnosno tandem izvedba (Sl. 3.31. n).

58
KOMPRESORI

Sl. 3.37. Primjer izvedbe dvostupanjskog kompresora za zrak u V izvedbi

Sl. 3.38. Primjer izvedbe dvostupanjskog kompresora u L izvedbi

59
KOMPRESORI

Sl. 3.39. Primjer izvedbe dvostupanjskog kompresora u L izvedbi

Izvedbe višestupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

Prednosti izvedbi sa stepenastim stapovima su jednostavan pogon i jednostavno izjednačenje

sila koje djeluju na stapni mehanizam. Nedostaci su velike mase u gibanju, teško brtvljenje
prstenastih prostora. Kod ovakvih kompresora treba voditi računa:

• da sile koje djeluju na stap pri kretanju od GMT ka DMT i natrag budu što je moguće
više jednake
• da brtvljenje bude što bolje,
• da prvi stupanj u kojem se javlja podtlak ne graniči s pogonskim prostorom (sisanje
ulja),
• da demontaža stapa i ostalih dijelova bude što jednostavnija,
• da kompresijski omjer među stupnjevima bude po mogućnosti jednak, ali pritom treba
paziti na izjednačenje stapnih sila,
• da niskotlačni stupanj bude po mogućnosti izveden kao puni cilindar sa stapnim
prstenovima na jednom promjeru,

60
KOMPRESORI

• da se pri kretanju stapa u jednom smjeru u nižem stupnju provodi kompresija, a u

višem usis, kako ne bi došlo do pada tlaka u hladnjaku.

Svi ovi zahtjevi ne mogu biti stovremeno zadovoljeni, pa se za određene svrhe nađe
kompromis.

Izvedbe dvostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

II

I I

x
II
II

a b c

Sl. 3.40. Izvedbe dvostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

Nedostaci izvedbe a su u tome što su sile na stapu udvostručene, jer se istovremeno odvija
usis ili kompresija u oba stupnja. Prvi stupanj graniči s karterom, pa je moguća povećana
potrošnja mazivog ulja i onečišćenje plina tim uljem. Izvedba b povoljnija je što se tiče sila,
prvi stupanj je povoljnije smješten, ali je nepovoljnija za brtvljenje od izvedbe a. Izvedba c je
skuplja, jer je potreban mehanizam s križnom glavom. Izvedba c ima prednosti izvedbi a i b, a
nema njihove mane. Prostor označen s x nije predviđen za kompresiju.

Izvedbe trostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

III III

I
Ia

II Ib

II

Sl. 3.41. Izvedbe trostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

61
KOMPRESORI

Izvedbe četverostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

III II
I
IV

III II
IV
d3
d2
d1 d4

I
A

Ib
Ia II
III
IV
d1
d3 d2
d4

Sl. 3.42. Izvedbe četverostupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima

62
KOMPRESORI

Peterostupanjski kompresor sa stepenastim stapovima

Ia Ib
III
IV
V

II

Sl. 3.43. Izvedba peterostupanjskog kompresora sa stepenastim stapovima

Izvedbe višestupanjskih kompresora sa stepenastim stapovima i više cilindara

Trostupanjski

A
Ib
II
Ia III

Sl. 3.44. Izvedba trostupanjskog kompresora sa dva stepenasta stapa

Četverostupanjski
I

III

II IV

Sl. 3.45. Izvedba četverostupanjskog kompresora sa dva stepenasta stapa

63
KOMPRESORI

Šesterostupanjski

I
I
III
V

II
IV VI
II

Sl. 3.46. Izvedba šesterostupanjskog kompresora sa dva stepenasta stapa

64
KOMPRESORI

3.8. PODMAZIVANJE STAPNIH KOMPRESORA

Pravilno podmazivanje je od najveće važnosti za rad kompresora. Uloga podmazivanja

uključuje smanjenje trenja između dijelova u međusobnom kretanju, brtvljenje zazora između
stapa i cilindra i odvođenje topline.

Od ulja se očekuje da stvara uljni film između dodirnih površina, smanjuje toplinu trenja
hlađenjem i odvođenjem topline, smanjuje trošenje dijelova, smanjuje gubitke trenja i
potrebnu snagu, smanjuje propuštanje plinova i ostvari brtvljenje zazora između stapa i
cilindra, štiti dijelove od korozije, te smanjuje naslage i taloge.
Pravilno podmazivanje uključuje odabir kvalitetnog ulja za točno određene uvjete rada,
pravilno skladištenje i obradu ulja, te dobavu optimalnih količina ulja u svrhu boljeg stupnja
iskoristivosti kompresora.
Vezano za ove čimbenike, javljaju se još i zahtjevi za odgovarajućom čistoćom plinova na
ulazu i na putu kroz kompresor, te redovnim kontrolama, čišćenjem i održavanjem
mehaničkih dijelova kompresora i svih ostalih usko povezanih sustava.

Razlikujemo dva temeljna načina podmazivanja kompresora: prirodno i prisilno

3.8.1. PRIRODNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA

Podmazivanje kompresora prskanjem, odnosno uljnom maglom

Podmazivanje može biti u potpunosti izvedeno metodom prskanja. Ovakav tip podmazivanja
kompresora je izveden na način da izdanak - raspršivač na ojnici pri svakom okretaju
koljenastog vratila prođe kroz ulje u karteru te ga na taj način rasprši u uljnu maglu koja
prodire na sva mjesta u kompresoru gdje je potrebno podmazivanje i brtvljenje.

Slika 3.47. Sustav podmazivanja uljnom maglom dvoradnog kompresora

65
KOMPRESORI

Podmazivanje kompresora s uljnom prstenovima

Kod ovog, također prirodnog načina podmazivanja kompresora mazivo ulje dobavlja pomoću
dva uljna prstena ovješena o koljenasto vratilo. Oni su svojim donjim djelom uronjeni u ulje u
karteru. Rotacija vratila povlači ih sa sobom te se ulje adhezijskim i viskoznim silama dovodi
u žljeb koljenastog vratila, gdje se tada centrifugalnom silom transportira kroz provrt vratila
kojim se razvodi do ležajeva. Ulje koje na kraju izlazi iz letećih ležajeva koljenastog vratila
raspršuje se uslijed rotacije te na taj način proizvodi uljnu maglu za podmazivanje glavnih
ležajeva i cilindara.

3.8.2. PRISILNO PODMAZIVANJE KOMPRESORA

Prisilno podmazivanje kod brzohodnih kompresora najčešće se provodi pomoću zupčaste

uljne pumpe gonjene koljenastim vratilom. Ulje koje dolazi iz uljne pumpe preko regulatora
tlaka razvodi se provrtima koljenastog vratila do glavnih i letećih ležajeva, a često i kroz
ojnicu do ležajeva osovinice stapa. Na slici 3.46. prikazan je shematski kompresor sa
prisilnim podmazivanjem.Zupčasta pumpa crpi ulje iz kartera tanka kroz filter. Prolaskom
kroz filter ulje se dalje tlači do koljeničaste osovine odakle se izbušenim kanalima dovodi do
temeljnih ležajeva a po potrebi kanalima u konjeničastoj osovini i stapajici do letećih ležajeva
i ležajeva križne glave. Tlačni sustavi su opremljeni sa usisnim prečistačima, kontrolnim
ventilima, te u slučaju većih kompresora i rashladnikom ulja te sigurnosnim ventilima za
zaustavljanje kompresora u slučaju pada tlaka. Kućišta su izvedena da odvajaju nečistoće i
prašinu od ulja te da sprečavaju propuštanje.

1. Uljna pumpa 4. Razdjelnik regulatora dobave

1'. Uljna pumpa (shematski prikaz) 5. Uljna komora
2. Ventil za regulaciju visokog tlaka 6. Ventil za regulaciju niskog tlaka
3. Cjevovod prema regulatoru dobave 7. Uljna komora brtvenice

Sl. 3.48. Shema sustava tlačnog podmazivanja kompresora

66
KOMPRESORI

3.8.3. PODMAZIVANJE CILINDARA I BRTVENIH PRSTENOVA

Za razliku od podmazivanja ležajeva i kućišta, sustav podmazivanja cilindara i brtvenih

prstenova mora što pouzdanije tlačiti ulje na više tlakove u svrhu podmazivanja radnih
površina cilindara i ojnica. Količina ulja u svakoj točki mora biti točno onolika koliko je
potrebno za pravilno podmazivanje. Količina podmazivanja u svakoj točki je kritična, svaka
prekomjerna količina ulja je štetna, i može dovest do razbijanja ventila, stvaranja naslaga na
prstenima a može se i akumulirati u cjevovodima.
Ovi sistemi moraju opskrbljivati točno određenom količinom ulja svaku točku, sa
mogućnošću nadzora i blokadom protoka ulja.

3.8.4. ULJA ZA KOMPRESORE

Tipovi ulja za podmazivanje ležajeva

Tipovi ulja koja se koriste za podmazivanje ležajeva i pokretnih dijelova moraju udovoljavati
zahtjevima proizvođača opreme, ali općenito se moraju koristiti kvalitetna, nedeterdžentna
mineralna ulja. Ta ulja moraju sadržavati inhibitore za hrđu i oksidaciju i aditive protiv
pjenjenja. Aditivi protiv pjenjenja ulja su jako bitni kod kompresora koji se podmazuju
prskanjem.

Ulje se može onečistiti stranom tvari kao i zbog prisutnosti vlage zbog kondenzacije i zbog
toga interval zamjene ulja ovisi o radnim uvjetima okoline. Ulje se treba redovito kontrolirati
kako bi se utvrdilo optimalno vrijeme zamjene ulja. Redovitom kontrolom ulja se određuje i
istrošenost pojedinih komponenti.

Sintetska kompresorska ulja

Sintetska ulja su sve više prihvaćena kao kompresorska ulja zbog svoje više temperature
samozapaljenja te sposobnosti da onemogući stvaranje karbonskih naslaga na ventilima i
klipnim prstenima. Upotreba sintetskih ulja smanjuje količinu dobave ulja za 1/3 u odnosu na
mineralna ulja. To znači da će se manje ulja cijediti niz cjevovod, smanjena mogućnost od
požara, iako treba voditi računa o tome da nijedno ulje nije u potpunosti otporno na vatru i na
eksploziju. Nekoliko vrsta sintetskih ulja koristi se za podmazivanje kompresora:

Fosfatni esteri –imaju vatrootporna svojstva i pokazala su se kao dobra ulja za podmazivanje
kompresora.

Polialkalni glikoli – dostupna su kao topivi u vodi i kao netopivi u vodi. Kad su se koristila
pravilnog viskoziteta, pokazala su se jako dobrima ali nisu vatrootporna.

Fluorougljici – potpuno vatrootporni, pogodni za podmazivanje zračnih kompresora, ali su

skupi.

Diesteri i polialfa-olefini – koriste se najčešće kao ulja za kompresore.

Ako se mineralno ulje u sustavu zamjenjuje sa sintetskim uljem, potrebno je detaljno čišćenje
cjevovoda, kao i cilindara kompresora i svih komponenti. Sintetsko ulje će uzrokovati

67
KOMPRESORI

otapanje i ispiranje svih naslaga pa može doći do kvara. Zato je potrebno kompresor zaustaviti
nakon kraćeg rada sa sintetskim uljem, i ponovo očistiti sustav.

3.8.5. KONTROLA I ODRŽAVANJE

Kompresor i sve njegove komponente moraju se redovito pregladavati u intervalima koji

ovise o nekoliko radnih uvjeta. Zamjena istrošenih ili polomljenih dijelova, zamjena brtvi,
zamjena ulja u kućištu, čišćenje kućišta, tlačnih lubrikatora i filtera zraka, skidanje naslaga sa
ventila, tlačnih cjevovoda, hladnjaka, košuljica – to su sve radovi koje treba redovito
obavljati.

U slučaju detaljnijeg pregleda, cijeli sustav se mora temeljito testirati a to uključuje sljedeće:

Sustav ulja: Čišćenje filtera i punjenje kartera do propisanog nivoa, tlačenje sustava, provjera
propuštanja, kontrola tlak a ulja, te rad alarma i sklopki za zaustavljanje u nuždi.

Cilindri kompresora: Odspojiti svaki tlačni cjevovod ulja od cilindra, napuniti tank
lubrikatora odgovarajućim uljem, pustiti lubrikator u rad, provjeriti protok ulja. Za
kompresore koji nemaju lubrikatore pogonjene motorom, može se ručnom pumpom tlačiti
svaki tlačni vod.

Uklanjanje naslaga: ako se velike količine naslaga nalaze na ventilima i u tlačnim

vodovima, ukazuju da se koristi neadekvatno ulje, i zbog toga se više ulja troši, onečišćuju
usisani zrak.

Zamjena ulja u karteru: period zamjene ulja u kućištu uvelike ovisi o čistoći atmosfere oko
kompresora. Ulje se mora ispustiti dok je još toplo, a kućište se mora obrisati krpom prije
ulijevanja novog ulja. Kemijska sredstva za čišćenje se obično ne koriste, a nikako se ne smiju
koristiti zapaljiva sredstva za čišćenje.

Tlačni sustav podmazivanja: održavanje sustava uključuje redovito čišćenje

kontrolnihstakala, pumpi i tankova. Kad se koriste kontrolna stakla sa tekućinom, tekućina
može postati maglovita ili može biti pomiješana s uljem. U oba slučaja, stakla se moraju
očistiti i napuniti čistom tekućinom. Nečistoće kao što su prašina i talog se nakupljaju u
tankovima, te se moraju redovito čistiti ali unutar perioda od jedne godine u ovisnosti o
čistoći vanjske atmosfere.

Posude za čuvanje ulja: samo se čiste bačve smiju koristiti za čuvanje kompresorskih ulja i
moraju biti dobro zatvorene kad nisu u upotrebi. Prljave bačve mogu biti izvor onečišćenja
ulja. Galvanizirane (sloj cinka) metalne bačve se ne bi smjela koristiti za kompresorska ulja.
Cink može reagirati s nekim komponentama ulja, ili sa produktima kisika te stvoriti viskoznu
metalnu sapunicu koja dovodi do zgušnjavanja ulja i ubrzava oksidaciju ulja.

Čišćenje filtera zraka: intervali čišćenja filtera zraka ovise o lokalnim uvjetima, te o
kapacitetu i tipu filtera, količini zraka i količini prašine u zraku.

68
KOMPRESORI

4. ROTORNI KOMPRESORI

Rotorni kompresori spadaju u kompresore koji rade na volumetrijskom principu rada, dakle
svojim aktivnim potisnim elementima prisiljavaju plin da zauzme manji prostor. Dok se u
stapnim kompresorima promjena volumena plina ostvaruje pomakom stapa u cilindru, kod
rotornih se kompresora to ostvaruje promjenom relativnog zakretanja stapa u odnosu na
cilindar. Može se dakle reći da «stap» rotira s obzirom na os cilindra. Rotorni se kompresori
izgrađuju s jednim ili dva rotora.

Svim je rotornim kompresorima zajedničko to da sadrže samo rotirajuće pokretne mase, pa se

mogu statički i dinamički dobro uravnotežiti. Zbog toga se mogu odabrati visoke brzine vrtnje
n = 25 − 500 s-1. Time rotorni kompresori mogu biti malih dimenzija i velikih dobava, uz
mogućnost postizanja niskih (puhaljke) i srednjih (lamelni i vijčani kompresori)
kompresijskih omjera.

4.1. KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM

Ovi kompresori grade se kao lamelni kompresori i kompresori s ekscentričnim rotorom. Rotor
ili lamele kod ovih kompresora kližu po unutrašnjem obodu cilindra, pa treba biti osigurano
dobro podmazivanje. Zbog toga komprimirani plin sadrži određene količine mazivog ulja. U
ovu grupu spadaju i vijčani kompresori s jednim rotorom, o kojima će biti riječi kod vijčanih
kompresora.

4.1.1. LAMELNI KOMPRESORI

Lamelni kompresori svladavaju kompresijske omjere x = 2,5 − 4 , a uz dvostepenu kompresiju

i x = 7 − 8 . Najviše se primjenjuju kao «booster» kompresori u rashladnim uređajima
industrijskog tipa, većih rashladnih učinaka, za rad u stupnju niskog tlaka, gdje kompresijski
omjeri nisu veliki i gdje nema velikih zahtjeva za regulaciju rashladnog učinka.

a b
β/2 β/2
fmax ϕ
a b f max
c
ϕk
p1 β/2
1 β/2
2
R
e
fϕ
r
d
p1,T1
f e p2,T2

Sl. 4.1. Lamelni kompresor - geometrija

69
KOMPRESORI

Sl. 4.2. Lamelni kompresor - primjer konstrukcije

Lamelni kompresori imaju valjkasti rotor okruglog presjeka s utorima po obodu u koje su
uložene slobodne lamele. Broj lamela se odabire od m = 2 − 6 (manji kompresori), pa do
m > 16 (za velike rashladne učinke). Okretanjem rotora centrifugalna sila djeluje na slobodne
lamele koje se izvlače iz rotora i svojim slobodnim izvodnicama naliježu na unutrašnju
površinu cilindra po kojem kližu. Plin se komprimira promjenom veličine prostora između
dvije lamele. Kada lamela 1 (sl. 4.1) prijeđe preko ruba a na cilindru, plin usisnog tlaka p1 i
temperature T1 zatvoren je između dvije lamele i cilindra.

Prostor

Vmax = f max l

(gdje je l duljina rotora) je geometrijski najveći mogući prostor, pa se on smatra usisanim

volumenom. Kada lamela 2 prijeđe preko ruba d na cilindru otvara se spoj s tlačnim vodom, a
lamela 1 potiskuje pred sobom komprimirani plin u tlačni vod.

U lamelnim je kompresorima kompresijski omjer x = p 2 p1 ovisan o geometrijskim odnosima

konstrukcije (ekscentričnosti rotora e , promjerima rotora 2r i cilindra 2 R ) i ne mijenja se
bez obzira na uvjete koji vladaju u usisnom i tlačnom vodu kompresora.

Kod odstupanja konačnog tlaka p '2 od onog za koji je građen kompresor (za neki početni tlak
p1 to je p2 = xp1 ) javljaju se energetski gubici uslijed viška rada kompresije.

70
KOMPRESORI

Usisni i tlačni ventili nisu potrebni, ali se na tlačni priključak treba ugraditi nepovratni ventil,
da ne bi došlo povratnog strujanja pare kroz kompresor kada on nije u radu (Sl. 4.2).

Površina presjeka komore između dvije lamele, rotora i kućišta može se izračunati iz
geometrijskih odnosa konstrukcije i iznosi (uz približenje sin β ≅ β koje vrijedi za dovoljno
mali kut β odnosno dovoljno velik broj lamela m ):

2 Rπ e
f kϕ =
m
[
1 + cos ϕ − ε sin 2 ϕ ]
e
gdje je ε = .
R

Maksimalna površina za ϕ = 0 iznosi

4 Rπ e
f max = .
m

Za vrijeme zakretanja rotora za kut ϕ izvrši se u komori između dviju lamela politropsko
komprimiranje, pa vrijedi
n
p1Vmax = pϕ Vϕn = p2V2n ,

ili

n n
pϕ ⎛V ⎞ ⎛ f max ⎞
= ⎜ max ⎟ =⎜ ⎟ .
p1 ⎜⎝ Vϕ ⎟ ⎜ f
⎠ ⎝ ϕ
⎟
⎠

Uvrštenjem izraza za f max i f kϕ u gornji izraz dobiva se

n
pϕ ⎛ 2 ⎞
= ⎜⎜ ⎟ .
p1 ⎝ 1 + cosϕ − ε sin ϕ ⎟⎠
2

Iz ovog se izraza može odrediti položaj brida d za postizavanje odgovarajućeg kompresijskog

omjera x .

Dobava lamelnih kompresora iznosi

V&s = mf max l n [m3/s],

4 Rπ e
gdje je m broj lamela, l duljina rotora, n brzina vrtnje u [s-1], a f max = .
m

71
KOMPRESORI

Uvrštenjem izraza za f max u izraz za Vs dobiva se

V&s = 4πR el n [m3/s].

Volumetrijski gubici u stvarnom lamelnom kompresoru uzrokovani su prestrujavanjem plina

iz tlačnog u usisni prostor kroz radijalnu zračnost između rotora i cilindra na putu e-f-g,
zagrijavanjem plina u usisnom prostoru na zagrijanom rotoru i lamelama, prigušivanjem plina
pri usisavanju, što nastaje približavanjem lamele 1 bridu a, te općenito propuštanjem plina iz
prostora višeg u prostor nižeg tlaka, npr. kroz bočne zračnosti između stapa, lamela i cilindra.

Stvarna je dobava

V&e = λV&s = λ 4π R e l n [m3/s].

Podaci o stupnju dobave ne mogu se lako izračunati analitički i obično se dobivaju iz

rezultata mjerenja. Tako dobivena ovisnost stupnja dobave o veličini stroja i kompresijskom
omjeru prikazana je na slijedećoj slici.

1,0

Veliki strojevi
0,8

Mali strojevi
0,6
λ

0,4

0,2

1 2 3 4 5

Sl. 4.3. Ovisnost stupnja dobave o veličini lamelnog kompresora i kompresijskom omjeru

4.1.2. KOMPRESORI S EKSCENTRIČNIM ROTOROM

Kompresori s ekscentričnim rotorom postižu manje kompresijske omjere x = 1,5 − 2 . Koriste

se u maloj mjeri kao mali kompresori za hladnjake u domaćinstvima (u hermetičkoj varijanti)
i rijetko za industrijske rashladne uređaje kao «booster» kompresori.

Rotor je uklinjen na osovini ekscentrično za udaljenost e od centralne osi cilindra (koja se

e
naziva ekscentričnost) i ona je razlika radijusa cilindra i rotora, tj. e = R − r . Odnos ε = je
R
važna karakteristična veličina kompresora s ekscentričnim rotorom.

72
KOMPRESORI

Kompresor s ekscentričnim rotorom sadrži osim rotora i cilindra i jednu lamelu koja kliže u
utoru kućišta (sl. 4.4.a), a svojom je jednom izvodnicom uvijek pritisnuta na obod rotora
djelovanjem opruge na suprotnoj izvodnici. Lamela dijeli usisni prostor Vϕ = Fϕ l od
kompresijskog prostora Vkϕ = Fkϕ l ( l je duljina rotora). Izvodnica rotora B kliže po obodu
cilindra (ili se rotor odvaljuje po obodu cilindra tako da je kretanje izvodnice B koja tada nije
uvijek na istom mjestu rotora jednako kao i u slučaju da rotor kliže po obodu cilindra).
Izvodnica B tvori drugo mjesto razdvajanja usisnog i tlačnog prostora Vϕ i Vkϕ . Zakretanjem
rotora, tj. povećanjem kuta ϕ raste usisni volumen Vϕ , a istodobno smanjenjem kuta 2π − ϕ
smanjuje se prostor Vkϕ i u njemu se komprimira plin usisan tijekom prethodnog okretaja.
Kada tlak pϕ u prostoru Vkϕ naraste do tlaka p2 koji vlada u tlačnom vodu, otvara se
automatski ventil C i plin se daljnjim zakretanjem rotora istiskuje u tlačni vod.

a) b) ϕi ϕ0
ϕ

C
a
Fϕ 0 B
A Fϕ
β
B
r
e r
e
R
R

Mogu se izvesti izrazi za Fϕ FikϕFkϕ koji glase:

Fkϕ 0

Sl. 4.4. Kompresor s ekscentričnim rotorom - geometrija

Za površine Fϕ i Fkϕ vrijedi Fϕ + Fkϕ = konst , a ovisne su pojedinačno o kutu zakreta rotora
ϕ . Ove se površine izračunavaju korištenjem sljedećih izraza:

⎡1 − ε
Fϕ = e 2 ⎢ (ϕ − sin ϕ ) + 1 (2ϕ − sin 2ϕ )⎤⎥
⎣ ε 4 ⎦

⎡1 − ε
Fkϕ = e 2 ⎢ (2π − ϕ + sin ϕ ) + 1 (4π − 2ϕ + sin 2ϕ )⎤⎥
⎣ ε 4 ⎦

73
KOMPRESORI

e
Slijedi da je omjer x funkcija kuta ϕ i geometrijskog odnosa ε = .
R

Usisani volumen plina (usisavanje traje tijekom punog okretaja rotora ϕ = 2π )

proporcionalan je površini F2π koja se računa kao:

F2π = (
1 2
) ⎛2 ⎞
R − r 2 2π = e 2 ⎜ − 1⎟π
2 ⎝ε ⎠

Da bi izvodnica rotora B pokrila rub usisnog kanala a potrebno je da se rotor zakrene još za
kut ϕ 0 i time se usisani plin konačno zatvori u kompresijski prostor Vkϕ 0 = Fkϕ 0 l . Na putu
rotora od ϕ = 0 do ϕ = ϕ 0 već usisani plin dijelom se vraća u usisni vod, a njegov je volumen
Vϕ 0 = Fϕ 0 l , pa je stvarno usisani volumen na početku komprimiranja Vkϕ 0 = V2π − Vϕ 0 ,
odnosno Fkϕ 0 = F2π − Fϕ 0 .

⎡1 − ε
Fkϕ 0 = e 2 ⎢ (2π − ϕ 0 + sin ϕ 0 ) + 1 (4π − 2ϕ 0 + sin 2ϕ 0 )⎤⎥
⎣ ε 4 ⎦

n n
pϕ pϕ ⎛ Vkϕ ⎞ ⎛ Fkϕ ⎞
Kompresijski je omjer = =⎜ ⎟ =⎜ ⎟ .
pϕ 0 p1 ⎜⎝ Vkϕ 0 ⎟⎠ ⎜⎝ Fkϕ 0 ⎟⎠

Dobava kompresora s ekscentričnim rotorom računa se uz brzinu vrtnje n kao

V&kϕ 0 = Fkϕ 0 l n [m3/s]

Stupanj dobave je po veličini jednak stupnju dobave malih lamelnih kompresora sa slike 4.3.
ili nešto manji.

V&e = λV&kϕ 0 = λ Fkϕ 0 l n [m3/s].

Primjer izvedbe jednog kompresora s ekscentričnim rotirajućim stapom prikazan je na slici

4.5. Rotor se odvaljuje po obodu cilindra. Kompresor je namijenjen za ugradnju u rashladni
uređaj.

74
KOMPRESORI

Ekscentrično
postavljeno vratilo
Ležaj
Stap
rotora Cilindar
Lamela
Usis iz isparivača

U kondenzator

Poklopac cilindra
Namotaj
motora

Vijci za pričvršćenje
poklopca cilindra

Sl. 4.5. Hermetički kompresor s ekscentričnim rotorom - primjer konstrukcije

Sl. 4.6. Otvoreni kompresor s ekscentričnim rotorom - primjer konstrukcije

75
KOMPRESORI

4.2. KOMPRESORI S DVA ROTORA

4.2.1. PUHALJKE

Rotori se prilikom okretanja u načelu ne dodiruju. Zbog toga nije potrebno podmazivanje
unutrašnjosti cilindra pa je moguća dobava čistog plina bez ulja. Sinhrono okretanje rotora
postiže se spregom zupčanika na njihovim vratilima. Zbog stalno prisutnih malenih raspora
između rotora veći su volumetrički gubici (prestrujavanje plina iz prostora višeg tlaka u one
nižeg), koji rastu s povećanjem omjera tlakova x . Zbog toga je primjena takvih kompresora –
puhaljki ograničena na kompresijske omjere x = 1,5 − 1,7 . Rotori mogu biti s istim ili
različitim profilom presjeka.

a b
Fa

p1,T1 p2,T2
p1,T1 p2,T2

i
Fb

Sl. 4.7. Puhaljke s istim profilima presjeka rotora

4.2.1.1. Puhaljke s istim profilima presjeka rotora

Za puhaljku sa sl. a svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog voda Va = Fa l dva puta za
svaki okretaj ( I = 2 ) dok za puhaljku sa slike b svaki rotor zahvati volumen plina iz usisnog
voda Vb = Fb l tri puta za svaki okretaj ( I = 3 ) . Teoretska dobava kompresora je:

V& = IFl n [m3/s]

Stvarna je dobava

V&e = λIFl n [m3/s] .

Na putu od usisnog do tlačnog priključka rotori samo transportiraju plin, a kompresija se

događa tek kad se otvori veza s tlačnim priključkom u kojem vlada viši tlak («vanjsko
komprimiranje»).

76
KOMPRESORI

4.2.1.2. Puhaljke s različitim profilima presjeka rotora

Izvedu li se rotori različitih oblika presjeka promjena volumena se odvija i na putu od usisnog
do tlačnog priključka smanjivanjem volumena («unutarnje komprimiranje»), a otvaranjem
spoja s tlačnim vodom dolazi i do «vanjskog komprimiranja». Ukupni se proces naziva
«miješanom kompresijom». Rotor A naziva se radni, a rotor B razvodnim rotorom.

p1,T1

Fs

A B

FA
p2,T2

Sl. 4.8. Puhaljka s različitim profilima presjeka rotora – faze kompresije

Efektivna dobava ovih kompresora je V&e = 2λ (Fa + Fb )l n [m3/s]

Izvodnice rotora ovih kompresora su ravne.

A B

Sl. 4.9. Rotori puhaljke s različitim profilima presjeka i ravnim izvodnicama

77
KOMPRESORI

4.2.2. VIJČANI KOMPRESORI S DVA ROTORA

Oblikuju li se rotori s različitim profilom presjeka tako da im izvodnice više nisu pravci već
spirale (vijci) nastaje vijčani kompresor.

Sl. 4.10. Rotori vijčanog kompresora (2 zuba i 2 žlijeba)

Rotori imaju različite (komplementarne) profile presjeka. Dok je na gornjoj slici rotor s 2
zuba i 2 žlijeba, uobičajene su izvedbe s 4 zuba i 6 žlijebova prikazane na slijedećoj slici
(postoje i izvedbe s 3 zuba i 4 žlijeba, kao i sa 6 zuba i 8 žlijebova).

Sl. 4.11. Rotori vijčanog kompresora (4 zuba i 6 žlijebova)

78
KOMPRESORI

n2 6
Za primjer na slikama 4.11. i 4.12. brzine vrtnje rotora A i B moraju se odnositi kao = ,
n1 4
što se postiže zupčanim prijenosom.

Rotori su smješteni u kućište, usisni priključak za plin je na jednoj strani, a tlačni na drugoj
strani kućišta gledano duž centralne osi rotora. Kompresija se odvija u međuprostoru između
vijaka i kućišta.

A - "muški" rotor - rotor sa zubima - pogonski

B - "ženski rotor" - rotor sa žlijebovima, pogonjeni
C - kućište

Zasun za regulaciju dobave

Sl. 4.12. Poprečni presjek vijčanog kompresora (4 zuba i 6 žlijebova) - shematski prikaz
Pogonjeni
rotor -"ženski"

Usisni
priključak

Brtva vratila

Pogonsko
vratilo

Regulacija
dobave Pogonski rotor
-muški"

Tlačni
priključak

Sl. 4.13. Pogled na djelomično otvoren vijčani kompresor, otvorena izvedba

79
 KOMPRESORI

Ulaz Izlaz Ulaz Izlaz

Ulaz Izlaz

Ulaz Izlaz Ulaz Izlaz

A

A - punjenje plina u prostor između zuba i utora D - početak istiskivanja

B - početak kompresije E - komprimirani plin istisnut između vijaka
C - kompresija pare zatvorene između vijaka

Sl. 4.14. Prikaz rada vijčanog kompresora

Vijčani kompresori mogu u jednom stupnju raditi do kompresijskog omjera x = 3 , a uz

dvokratno komprimiranje i do x = 9 . Moguće su izvedbe sa zupčanicima na vratilima rotora
kod kojih se rotori međusobno ne dodiruju, ali i izvedbe kod kojih se rotori odvaljuju jedan od
drugog, pa je potrebno unutrašnje podmazivanje kliznih površina. Kako kod takve izvedbe
treba u izdašnim količinama uštrcavati ulje između rotora radi hlađenja stroja i plina, to ulje
ispunjava raspore između rotora i kućišta, pa je u jednom stupnju komprimiranja moguće
postići kompresijske omjere do x = 8 − 9 . Dobava ovih kompresora kreće se od oko 0,1 do 4
m3/s, a brzina vrtnje od 25 [s-1] pa do 500 [s-1]. Za visoke brzine vrtnje potrebni su zupčani
prijenosi. S asinhronim motorom postižu se brzine vrtnje do 50 [s-1] (dvopolni asinhroni
motori).

Odlike vijčanih kompresora su:

• nemaju ventile i njima uzrokovane volumetričke i energetske gubitke,

• nema potrebe za podmazivanjem
• male dimenzije obzirom na postignutu dobavu,
• rotirajuće simetrične pokretne mase pa je jednostavno uravnoteženje,
• neprekinuta dobava neovisna o kompresijskom omjeru koji je neovisan o brzini vrtnje
i gustoći plina
• nisu osjetljivi na hidraulički udar kao stapni kompresori.

Nedostaci:

• Skupa obrada rotora složenog oblika

• ograničen i nepromjenjiv kompresijski omjer
• trošenje sinhronizacijskih zupčanika
• teškoće oko hlađenja stroja bez unutrašnjeg podmazivanja

80
KOMPRESORI

Rashladni vijčani kompresori rade s ubrizgavanjem ulja u radni prostor. Ubrizgavanje se vrši
obično kroz otvore u zasunu za regulaciju dobave. Cirkulacija i tlačenje ulja vrši se radom
uljne pumpe, koja također tlači ulje u ležajeve i brtvenice kompresora. U tlačni cjevovod
radne tvari treba biti ugrađen odvajač ulja.

Slika 4.15. Pogled na djelomično otvoreni poluhermetički vijčani kompresor

Regulacija dobave rashladnih vijčanih kompresora

Dobava se može regulirati bezstepeno u širokim granicama od oko 10 pa do 100% pune

dobave. Jedan od načina da se to ostvari je pomoću zasuna koji je ugrađen između dva rotora
na strani usisnog prostora kućišta. Aksijalnim pomicanjem zasuna otvara se veza između
usisnog prostora i kanala koji su zasunom dotad bili zatvoreni. Tako je omogućeno da se dio
komprimirane pare vraća natrag u usisni vod, sve dok zahvat rotora ne prijeđe rub zasuna.
Pomicanjem zasuna utječe se na konstrukcijski predviđen kompresijski omjer, što ima za
posljedicu povećanje energetskih gubitaka pri smanjenoj dobavi.

usisni usisni
priključak priključak
rotori

tlačni priključak tlačni priključak

zasun za regulaciju
dobave

Slika 4.16. Usisni i tlačni otvori vijčanog kompresora

81
KOMPRESORI

kompresija

radni rotor usis

razvodni rotor

uređaj za
pomicanje zasuna

zasun za regulaciju dobave istiskivanje

POLOŽAJ ZASUNA PRI PUNOJ DOBAVI

kompresija
kompresija
usis usis

povrat
pare povrat
na usis pare
na usis

istiskivanje
pomak istiskivanje
pomak zasuna zasuna

POLOŽAJ ZASUNA PRI POLOŽAJ ZASUNA PRI

PARCIJALNOJ DOBAVI MINIMALNOJ DOBAVI

Slika 4.17. Regulacija dobave vijčanog kompresora

82
KOMPRESORI

4.3. VIJČANI KOMPRESORI S JEDNIM ROTOROM

Ovaj se kompresor sastoji od jednog cilindričnog glavnog rotora koji radi spregnut s dva
zaporna rotora koji su oblika diska. Glavni i zaporni rotori mogu biti konstruirani s različitim
oblicima i geometrijom zahvata. Na slici 4.17 prikazan je oblik najčešće upotrebljavan u
tehnici hlađenja.

glavni rotor

brtva na tlačnoj
strani ležaj

zaporni rotor

ležaj

Slika 4.18. Kompresor s jednim rotorom

Glavni rotor ima zavojne utore a na obodu je cilindričnog oblika. Dva identična zaporna
rotora oblika diska sa zubima postavljena su na suprotni stranama glavnog rotora. Koćište
glavnog rotora ima dva utora, tako da je omogućen prolaz za zube zapornih rotora. Pogon
kompresora je preko vratila glavnog rotora koji pokreće zaporne rotore. Geometrija ovog
kompresora je takva da se energija prenosi direktno s glavnog rotora na plin. Osim manjih
gubitaka trenja snaga se ne prenosi na zaporne rotore (odatle naziv jednorotorni). Proces
kompresije može se promatrati kroz tri odvojene faze (slika 4.18.).

zaporni
rotor
glavni tlačni
kućište
rotor priključak

usisani
plin
zaporni
rotor
usisavanje kompresija istiskivanje

Slika 4.19. Faze procesa kompresije u kompresoru s jednim rotorom

83
KOMPRESORI

Usisavanje – tijekom rotacije glavnog rotora utor koji je otvoren prema usisnoj komori
postepeno se puni plinom. Zub zapornog rotora u zahvatu s utorom na glavnom rotoru djeluje
kao stap pri usisu.

Kompresija – Okretanjem glavnog rotora utor zahvaća zub zapornog rotora A (označen
zvjezdicom) i istovremeno biva pokriven cilindričnim kućištem glavnog rotora. Plin je
zatvoren u prostoru kojeg formiraju tri strane utora na glavnom rotoru, kućište i zub zapornog
rotora. Nastavkom rotacije, volumen unutar utora se smanjuje i plin se komprimira.

Istiskivanje – na mjestu određenom geometrijskim oblikom kompresora, gdje završava rub

utora i počinje tlačni otvor završava se kompresija i plinse istiskuje u tlačni vod, dok se
volumen utora smanjuje do minimuma.

4.4. KOMPRESORI SA SPIRALAMA (SCROLL)

Izvedba je iz dvije identične spirale umetnute jedna u drugu, jedne stacionarne i druge koja
rotira i ekscentrično je postavljena na vratilu u odnosu na stacionarnu i koja rotira.

izlazni otvor

rotirajuća
stacionarna zavojnica
zavojnica

ležaj
izlaz pare
zavojnice

ekscentricitet

ulaz ulaz
pare pare

pogonsko
vratilo
rotirajuća
zavojnica

Sl. 4.20. Kompresor sa spiralama - dijelovi

Tijekom rotacije odvija se proces usisavanja, kompresije i istiskivanja, a skoro se može

zanemariti utjecaj ekspanzije iz štetnog prostora koji je mali. Sva se tri procesa: usis,
kompresija i istiskivanje odvijaju istovremeno u jednom okretaju vratila sa spiralom.
Konstrukcija kompresora je jednostavna.

84
KOMPRESORI

tlačni priključak
usis

fiksna zavojnica
usis
orbitalna zavojnica

Sl. 4.21. Kompresor sa spiralama - presjek s prikazanim položajem zavojnica za različite

kutove vratila

nepovratni ventil

tlačni priključak

stacionarna spirala

rotirajuća spirala

odrivni ležaj
ležaj vratila

vratilo

motor

usisni priključak

kućište uljna pumpa

Sl. 4.22. Kompresor sa spiralama - sklop

85
KOMPRESORI

4.5. INDIKATORSKI DIJAGRAM I PROMJENJIVI PROTUTLAK

Svim je rotornim kompresorima s unutrašnjim komprimiranjem plina koji nemaju automatski

ventil na ulazu u tlačni vod (lamelni, vijčani, scroll) zajednička osobina (koja je već ranije
spomenuta) ta da rade s nepromjenjivim kompresijskim omjerom. Kako je već rečeno, tlak p
koji vlada u tlačnom priključku i u cjevovodu prema kondenzatoru ovisi o uvjetima hlađenja
kondenzatora i njegovom toplinskom opterećenju. Konačni tlak kompresije mijenja se ovisno
o početnom tlaku p1 , jer je p2 = xp1 . Tlak p 2 može biti veći, manji ili jednak tlaku p .Za
slučaj da je protutlak u tlačnom vodu niži od tlaka p2 , tj. p 2 > pa komprimiranje će se
odvijati od p1 do p2 a zatim će uslijediti prigušivanje i istiskivanje pare u tlačni vod u kojem
vlada niži tlak pa . Ukoliko je protutlak u tlačnom vodu viši od p2 , tj. p 2 < pb komprimiranje
će se odvijati do tlaka p2 za koji je kompresor građen, kada će, otvaranjem izlaznog kanala
para višeg tlaka pb iz tlačnog voda ulazeći natrag u kompresijski prostor dovršiti
komprimiranje na «vanjski» način od 2b do 4. U oba slučaja javljaju se energetski gubici
uslijed viška rada kompresije koji je prikazan površinom 2-2a-3-2 za slučaj p 2 > pa i 2-2b-4-
2 za slučaj p 2 < pb . Višak rada je to veći što je veća razlika konačnog tlaka kompresije i
protutlaka u tlačnom vodu. Navedene pojave uzrokuju i pulzacije tlaka na izlazu iz
kompresora koje treba izbjegavati.

2b 4
pb
Napomena:
zanemaren štetni prostor
p2 2

2a
pa
3

p1 1

Sl. 4.23. Indikatorski dijagram i promjenjivi protutlak

86
KOMPRESORI

5. TURBOKOMPRESORI

5.1. OSNOVNE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE

Turbokompresori spadaju u strojeve na strujanje. Osnovni sklop turbokompresora čini kolo

rotora koje se razmjerno velikom brzinom vrti na vratilu na koje je nasađen i pripadni stator
koji miruje. Energetsko stanje pare radne tvari mijenja se tako što se pri strujanju pare u
kanalima između lopatica rotora povećava njena kinetička energija uslijed djelovanja
centrifugalne sile i potencijalna energija (energija tlaka). Ulaskom pare iz rotora u difuzor koji
čine lopatice statora, kinetička se energija pare pretvara u potencijalnu, te tlak poraste na
konačnu vrijednost p2 .

Karakteristične krivulje stapnih i turbokompresora se značajno razlikuju. Dok kod stapnih

kompresora dobava ostaje približno konstantna kod prmjene kompresijskog omjera, kod
turbokompresora ona znatno ovisi o kompresijskom omjeru.

Tlak p

a - stapni kompresor
b - aksijalni turbokompresor
c - radijalni turbokompresor

Dobava V&

Slika 5.1. Karakteristične krivulje stapnog kompresora i aksijalnog radijalnog

turbokompresora

Plin ili para struje u kolo rotora paralelno s osi stroja nekom brzinom c0 . Skrene li kolo struju
plina ili pare tako da na izlazu ima okomit smjer obzirom na vratilo rotora govori se o
radijalnom turbokompresoru. Ukoliko nakon napuštanja kola rotora struja zadržava smjer
paralelno s osi stroja onda se govori o aksijalnom turbokompresoru.

87
KOMPRESORI

Slika 5.2. Stupanj radijalnog turbokompresora

Slika 5.3. Izgled trostupanjskog radijalnog turbokompresora

88
KOMPRESORI

Slika 5.4. Stupanj aksijalnog turbokompresora

Slika 5.5. Izgled višestupanjskog aksijalnog turbokompresora

89
KOMPRESORI

5.2. TEORETSKE OSNOVE RADA TURBOKOMPRESORA

Za razumijevanje načela djelovanja strojeva na strujanje kao osnova služe tri osnovna stavka
hidromehanike: Bernoullijeva jednadžba, jednadžba kontinuiteta i impulsni stavak.

5.2.1. BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA

Bernoullijeva jednadžba za kompresibilno strujanje bez gubitaka glasi

p
c2 2
2 ∫p1
+ v d P + gh = konst

gdje je c postignuta brzina struje, p1 totalni tlak na početku a p2 statički tlak na kraju
promatranja, g ubrzanje sile teže i h geodetska razlika u visini.

Pri promatranju strujanja kroz turbokompresor član gh se može zanemariti.

5.2.2. JEDNADŽBA KONTINUITETA

Jednadžba kontinuiteta glasi

M& = V&ρ = Acρ = konst

5.2.3. IMPULSNI STAVAK

Impulsni stavak kazuje da je potrebni zakretni moment za održavanje rotacije kola

turbokompresora jednak razlici momenta impulsa (veličine gibanja). Pri računanju impulsa
treba uzeti samo obodne komponente ulazne i izlazne brzine c1u i c2u , jer se samo one
odupiru zakretanju kola.

Slika 5.6. Trokuti brzina za radijalni (lijevo) i aksijalni desno) turbokompresor

90
KOMPRESORI

Moment impulsa protočne mase M& na ulazu u kolo rotora iznosi

I M 1 = M& c1u r1

Moment impulsa protočne mase M& na izlazu iz kola rotora iznosi

I M 2 = M& c 2u r2 ,

Potrebni zakretni moment kola je tada

I M = I M 2 − I M 1 = M& (c 2u r2 − c1u r1 ) .

Uvrštenjem izraza za kutnu brzinu

u1 u 2
ω= =
r1 r2

u prethodnu jednadžbu dobiva se nakon sređivanja izraz za snagu potrebnu za pogon

turbokompresora

P = I M ω = M& (u 2 c2u − u1c1u )

5.2.4. GLAVNE JEDNADŽBE STROJEVA NA STRUJANJE – IDEALNO KOLO

Da bi se savladala gravitacijska sila za podizanje mase od M& [kg/s] na visinu H potrebno je

utrošiti snagu

P = IMω ,

pa vrijedi
I M ω = M& gH

iz čega slijedi

IMω
H= .
M& g

Ako se gornji izraz primijeni na kolo turbokompresora, onda se uz korištenje

izraza I M ω = M& (u 2 c2u − u1c1u ) može pisati

1
H teor∞ = (u 2 c2u − u1c1u )
g

91
KOMPRESORI

ili uz c1u = 0 , tj. za α1 = 90 o za radijalni ulaz u kolo

1
H teor∞ = u2c2u
g

Za aksijalno prostrujavana kola, gdje za jednu strujnicu vrijedi u = u1 = u 2 a

c2u − c1u = w1u − w2u , proizlazi

1
H teor∞ = u (w1u − w2u )
g

Gornje tri jednadžbe za H teor∞ čine tzv. I glavnu jednadžbu strojeva na strujanje.

Iz trokuta brzina na slici 5.5 lijevo (radijalni turbokompresor) pomoću kosinusovog poučka
proizlazi
(1
u1c1u = u1c1 cosα1 = c12 + u12 − w12
2
)
i
1
(
u 2 c 2u = u 2 c 2 cos α 2 = c 22 + u 22 − w22
2
)
Kad se to uvrsti u I glavnu jednadžbu strojeva na strujanje dobiva se tzv. II glavna
jednadžba strojeva na strujanje

Za radijalno kolo ona je

H teor∞ = [(
1 2
2g
) ( ) (
c2 − c12 + u 22 − u12 + w12 − w22 , )]

Za aksijalno kolo (slika 5.5 desno) vrijedi uz u = u1 = u 2

H teor∞ = [(
1 2
2g
) (
c2 − c12 + w12 − w22 )]

Prvi pribrojnik na desnoj strani,

1 2
2
( )
c2 − c12 je mjera porasta kinetičke energije plina kada mu
se brzina poveća od ulazne c1 na izlaznu c2 . Taj se iznos kinetičke energije tek u difuzorskim
kanalima statora pretvara u potencijalnu energiju i uzrokuje porast tlaka prema Bernoullijevoj
jednadžbi.

Drugi pribrojnik na desnoj strani,

2
(
1 2
u 2 − u12 ) direktni je porast tlaka zbog djelovanja
centrifugalne sile na česticu plina.

92
KOMPRESORI

Posljednji pribrojnik na desnoj strani,

1 2
2
( )
w1 − w22 je smanjenje kinetičke energije plina u
kolu koje prema Bernoullijevoj jednadžbi već u njemu pretvara tu kinetičku energiju u
potencijalnu energiju i uzrokuje porast tlaka.

5.2.5. STVARNO KOLO

Za idealno kolo turbokompresora pretpostavljeno je strujanje bez trenja s paralelnim

strujnicama, te da se sva privedena energija kolu iskoristi za komprimiranje plina. Stvarno
kolo ima konačni broj lopatica i strujnice u njegovim kanalima nisu paralelne. Strujanje plina
kroz kanale rotora i statora odvija se uz pojavu unutrašnjeg trenja pa je raspoloživa energija za
komprimiranje plina time umanjena. Konačno, plinska struja napušta stvarni stator s nekom
izlaznom brzinom c3 , što uzrokuje izlazni gubitak.

Utjecaj konačnog broja lopatica iskazuje se kroz otklon mlaza uslijed razlike tlakova na izlazu
iz kola, pa struja plina napušta rotor pod kutom β 2′ koji je manji od izlaznog kuta lopatice β 2 ,
pa se zbog toga mijenja izlazni trokut brzina, a time se i obodna komponenta c2u mijenja u
c′2u . Time se smanjuje mogućnost prijenosa energije na plin u kolu pa prva glavna jednadžba
radijalnog turbokompresora sada postaje

1
H teor = u 2 c2′ u .
g

Slika 5.7. Utjecaj konačnog broja lopatica

Za odnos H teor H teor∞ može se u literaturi pronaći izraz

H teor c2′ u 1
ε= = = ,
H teor∞ c2u π sin β 2
1+
2 z (1 − r1 r2 )

gdje je z broj lopatica a r1 i r2 ulazni i izlazni radijusi brida lopatice.

Utjecaji konačnog broja lopatica, unutrašnjeg trenja i izlaznog gubitka prikazani su u p,V& -
dijagramu na slici 5.8. Za neku projektiranu dobavu V& prikazana je visina dizanja H teor∞
točkom 1. Uzevši u obzir otklon mlaza, rotoru se može predati samo energija određena sa

93
KOMPRESORI

H teor , točka 2. Ako se od toga odbije i energija koja se troši na savladavanje gubitaka trenja u
kolu, gubitaka trenja i vrtloženja u rasporu i trenja u statoru, te u eventualno pridodanom
prekretnom kanalu, dobiva se točka 3 koja određuje efektivnu visinu dizanja H e , dakle ona
energija koja je preostala raspoloživa za komprimiranje plina.

He
Stupanj iskoristivosti energije je tada η =
H teor

Prema slici 5.6. može se izraziti c2u kao dio u 2 , tj.

c 2u = ϕ u 2 ,

a ϕ ovisi samo o konstrukciji kola i konstantne je vrijednosti

tan β 2
ϕ=
tan α 2 + tan β 2

Izraz za iznos energije koja se efektivno troši na komprimiranje plina glasi

1 1 1
H e = ηH teor = ε η H teor∞ = ε η u 2 c2u = ε η ϕ u 22 = μ u 22
g g g

Produkt ε η ϕ naziva se faktorom visine tlaka μ .

Slika 5.8. Visine dizanja i gubici

94
KOMPRESORI

Na osovinu turbokompresora treba privoditi energiju H tot koja mora biti dovoljna da namiri
onaj iznos energije koji se može predati kolu rotora H teor , a zatim i iznos za pokrivanje
vanjskih gubitaka stroja (gubici trenja na vanjskim površinama diska kola, u labirintnim
brtvenicama i u glavnim ležajevima). nanesu li se iznosi ovih gubitaka iznad H teor dobiva se
točka 5, H tot .

Efektivni je stupanj djelovanja turbokompresora odnos one energije koja služi za isključivo
komprimiranje plina H e i energije koja se mora utrošiti na spojci turbokompresora H tot ,
H
dakle ηe = e .
H tot

Snaga potrebna za komprimiranje je ustvari

P = M& gH e = M& μ u 22 .

Kompresija je politropska a izraz za potrebnu snagu pri politropskoj kompresiji glasi

⎡ n −1
⎤ ⎡ n −1
⎤
⎢ ⎛ ⎞ ⎥ ℜ ⎛ ⎞
⎢
T1 ⎜ ⎟ − 1⎥ ,
& n p n
& n p n
P=M RT1 ⎜⎜ ⎟⎟ − 1 = M
2 2
n −1 ⎢⎝ p1 ⎠ ⎥ n − 1 m ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎣⎢ ⎦⎥ ⎣⎢ ⎦⎥

gdje je ℜ = 8314 [J/kmol K] opća plinska konstanta, a m [kg/kmol] molekularna masa plina.

Izjednačenjem slijedi izraz koji daje jednoznačnu vezu utrošene snage i efektivne visine
dizanja

⎡ n −1
⎤
ℜ ⎛ ⎞
⎢
T1 ⎜ ⎟ − 1⎥ .
& & n p n
Mμ u 2 = M
2 2
n − 1 m ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

Sređivanjem gornjeg izraza može se dobiti vrijednost za postizivi kompresijski omjer

n
⎛ p2 ⎞ ⎛ n − 1 m ⎞ n −1
⎜⎜ ⎟⎟ = ⎜⎜1 + μ u22 ⎟⎟ .
⎝ p1 ⎠ e ⎝ n ℜT1 ⎠

Iz ovog se izraza vidi da je uz konstantnu brzinu vrtnje kompresijski omjer to veći što je veća
molekularna masa plina i što je veći faktor visine tlaka μ koji uzima u obzir sve okolnosti
strujanja u stvarnom kompresoru. Također se vidi da kompresijski omjer raste proporcionalno
kvadratu brzine vrtnje kola.

95
KOMPRESORI

5.2.6. VIŠEKRATNA KOMPRESIJA

Povećanjem obodne brzine raste i kompresijski omjer s njenim kvadratom. Ograničenja koja
se postavljaju na povećanje obodne brzine su povezana s čvrstoćom materijala kola i
potrebom da na kritičnim mjestima strujanja Machova značajka strujanja koja se izračunava
kao
w
Ma =
wz

gdje je w z = κ gRT1 brzina zvuka,

ne premaši vrijednost Ma = 0,8 − 0,85 .

Za ulaz u rotor vrijedi

κ −1
⎡ ⎤
1 ⎢⎛ p 2 ⎞ κ
Ma = 0,815 ⎜ ⎟ − 1⎥ ,
κ − 1 ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

a za izlaz iz rotora

κ −1
⎡ ⎤
1 ⎢⎛ p 2 ⎞ κ
⎜ ⎟ − 1⎥
κ − 1 ⎢⎜⎝ p1 ⎟⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦
Ma = 0,92 κ −1
.
⎡ ⎤
⎛p ⎞κ
1 + ⎢⎜⎜ 2 ⎟⎟ − 1⎥
⎢⎝ p1 ⎠ ⎥
⎢⎣ ⎥⎦

Ukoliko Machova značajka strujanja ili obodna brzina u 2 za traženi kompresijski omjer
prijeđu dozvoljene vrijednost (za u 2 to je 200 – 300 ms-1) mora se prijeći na višekratnu
kompresiju, pri čemu se kompresijski omjer u pojedinom stupnju izračunava iz izraza

n
⎛ p2 ⎞ ⎛ n − 1 m ⎞ n −1
⎜⎜ ⎟⎟ = ⎜⎜1 + μ u22 N ⎟⎟ ,
⎝ p1 ⎠ e ⎝ n ℜT1 ⎠

gdje je N broj stupnjeva kompresije.

96
KOMPRESORI

5.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA

5.3.1. RADNE KARAKTERISTIKE RADIJALNIH TURBOKOMPRESORA

Teoretska visina dizanja za radijalni kompresor je

1 u ⎛ w2 ⎞ u 2 ⎛ V& ⎞ u 22 ⎛ V& ⎞
H teor∞ = u 2 c2′ u = 2 ⎜⎜ u 2 − ⎟⎟ = ⎜⎜ u 2 − ⎟⎟ = ⎜⎜1 − ⎟.
g g⎝ tan β 2 ⎠ g ⎝ D2πb2 tan β 2 ⎠ g ⎝ u 2π D2 b2 tan β 2 ⎟⎠

Ovdje je D2 vanjski promjer kola a b2 širina kanala na izlazu (obodu kola).

Vidi se da H teor∞ ovisi o izlaznom kutu lopatice β 2 . Taj kut može biti manji, jednak ili veći
od 90o, pa govorimo o unatrag zakrivljenim lopaticama, radijalnim lopaticama i unaprijed
zakrivljenim lopaticama.

Slika 5.9. Karakteristični oblici lopatica radijalnih kompresora i pripadni trokuti brzina

Temeljem gornjeg izraza može se iscrtati pravce za H teor∞ u H , V& - dijagramima.

Za projektirani nominalni protok Vn nalazi se na ranije opisani način H teor , pri čemu je uzet u
obzir gubitak zbog otklona mlaza. Odbiju li se još unutrašnji gubici i izlazni gubitak, dobiva
se točka 3, koja za Vn određuje H e . Točka 3 je nominalna radna točka kompresora za brzinu
vrtnje n . Za svaki drugi protok V& ≠ V& javljaju se još i dodatni gubici sudara (jer su smjerovi
n
brzina takvi da struja ne ulazi tangencijalno na lopatice rotora i statora) pa je umanjena
preostala raspoloživa energija za komprimiranje plina. Odbiju li se ovi gubici (3'-4' i 3''-4'')
dobivaju se i za protoke V& ≠ V&n točke stvarne radne karakteristike H e = f V& . Dobivene ( )
karakteristike imaju maksimume (točke K). Desna strana karakteristike V& > V& predstavlja n

njen radni ili stabilni dio, dok je lijeva strana V& < V&n praktički neostvarivi, nestabilni dio.

Kolo a β 2 < 90 o odabire se kada se tijekom rada kompresora očekuju i veće promjene
protoka, a da se pritom konačni tlak p 2 samo malo mijenja, uz dobar stupanj iskoristivosti
energije. Rashladni se kompresori izgrađuju s ovakvim kolima. Odabire se kut β 2 = 40 − 60 o.

97
KOMPRESORI

Kolo b β 2 = 90 o odabire se kada je u određenom području promjene protoka potreban

praktički nepromjenjiv kompresijski omjer x .

Kolo c β 2 > 90 o odabire se kada želimo postići što veći kompresijski omjer x , bez obzira na
nagle promjene kompresijskog omjera pri promjenjivom protoku.

Slika 5.10. Radne karakteristike radijalnih turbokompresora različitih izlaznih kutova lopatica
rotora β 2

5.3.2. RADNE KARAKTERISTIKE AKSIJALNIH TURBOKOMPRESORA

Slično kao i za radijalne kompresore može se dobiti radna karakteristika aksijalnih

kompresora. Karakteristika je puno strmija, što znači da mala promjena protoka uzrokuje
znatnu promjenu kompresijskog omjera.

Slika 5.11. Radna karakteristika aksijalnih turbokompresora

98
KOMPRESORI

5.3.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA I BRZINA VRTNJE

Ako se promijeni brzina vrtnje od n na n x mijenja se visina dizanja, pa se zbog

1
H e = μ u 22 može za konstantan μ pisati
g

u x2 n x2
H ex = H e = H ,
u2 n2
e

tj. visina dizanja raste proporcionalno kvadratu brzine vrtnje.

Za radijalni kompresor protok se može izračunati kao

V x = D2π b2 (1 − ϕ ) tan β 2 u 2 x ,

dok je za aksijalni turbokompresor protok

π
Vx =
4
(D 2
− d 2 )(1 − ϕ ) tan β 2 u x ,

Protok u oba slučaja ovisi o obodnoj brzini u x .

ux n
Može se zaključiti da je V&x = V =V x .
u n

Promjenom brzine vrtnje mijenja se i snaga, a kako je snaga proporcionalna produktu protoka
i visine dizanja, to je

u x3 n x3
Px = P = P
u3 n3

Poznavanje ovih odnosa, može se iz poznatog toka nominalne radne karakteristike i toka
potrebne snage brzinu vrtnje za koju je kompresor građen, odrediti nova radna karakteristika
a promijenjenu brzinu vrtnje i tok nove karakteristike potrebne snage.

5.4. REGULACIJA DOBAVE TURBOKOMPRESORA

Regulacija dobave turbokompresora može se provesti promjenom brzine vrtnje. Želi li se

održati konstantan dobavni tlak p2 uz promjenu protoka, prilagođava se brzina vrtnje tako da
nova radna karakteristika bude takva da zadovoljava željeni protok pri konstantnom tlaku
p 2 = konst .

99
KOMPRESORI

Slika 5.12. Regulacija dobave turbokompresora promjenom brzine vrtnje

Regulaciju dobave turbokompresora moguće je provesti i prigušivanjem pare na usisu

kompresora, ali to je neekonomičan način, pa se rjeđe primjenjuje.

100