7 GEOMETRIJSKE ZNAČAJKE TIJELA I PLOHA

7.1 TEŽIŠTE
7.1.1 Težište tijela

Za homogeno tijelo gustoće r  konst. , položaj z

težišta S tijela u pravokutnom koordinatnom sustavu V, m
podudara se s geometrijskim središtem njegova dV, dm
obujma te su njegove koordinate S( xS , yS , zS ) , slika S
 
7.1. r rS
Prema momentnom pravilu ili Varignonovom teoremu 
dG O 
  

zS
 x G
općenito vrijedi rS  G   r  dG , z
(G ) y
 
te radi
 
dG  dm  g , G  m  g , yS x
 xS y
slijedi 
 r dm ,
(m)
rS  Slika 7.1
m
te radi r  konst. može se pisati
dm   dV , m   V ,
te se mogu izračunati skalarne projekcije,
1 1
xS    xdV , yS    ydV ,
V V  V V 
1
z S    z dV ,
V V 

gdje je V   dV obujam tijela.

V 

Za homogeno tijelo sastavljeno od više elementarnih tijela čija su težišta poznata,

koordinate težišta S sastavljenog tijela su (za r  konst. ):
1 n 1 n 1 n
xS    xSiVi , yS    ySiVi , zS    zSiVi
V i 1 V i 1 V i1
n
gdje su: V   Vi obujam sastavljenog tijela, Vi je iznos obujma i-tog elementarnog
i 1
tijela, a koordinate težišta i-tog tijela su Si ( xSi , ySi , zSi ) .
 7.1.2 Težište ravne ploče (težište površine)

Statički moment površine:

oko osi y: oko osi z: z

Sy   zd A Sz   ydA dA
( A) ( A)
, ,

z
S y y

Slika 7.15

Za homogenu ravnu ploču čija je debljina d z

znatno manja od drugih dviju dimenzija (   b, h ), A
zadatak određivanja koordinata težišta S svodi se na dA
određivanje geometrijskog središta površine A, slika
S
7.2.

Koordinate težišta S  xS , yS , zS  površine A su: z

zS
x O
1
xS    xdA ,
A  A y
yS x
1
y S    ydA , y
A  A xS
1
z S    z dA , Slika 7.2
A  A

gdje je ploština površine A jednaka: A   dA .

 A
Za površinu sastavljenu od više ravnih površina čija su težišta poznata, koordinate
težišta S ( x S , y S , z S ) određuju se iz izraza:
1 n 1 n 1 n
xS    xSi Ai , yS    ySi Ai , zS    zSi Ai ,
A i1 A i1 A i1
n
gdje su: A   Ai ploština sastavljene površine, Ai je ploština i-te površine, a koordinate
i 1

težišta i-te površine su Si  xSi , ySi , zSi  .

 a) Težište trokuta
z z h
z yh
z=f(y) b
dA
A
h

S Sd A

hd
zS

y dy y
yS y
b b

Potrebno je odrediti težište površine omeđene koordinatnim osima i padajućim pravcem

koji ih presijeca te oblikuje trokut širine b i visine h.

Jednadžba se pravca može odrediti iz opće jednadžbe:

z  Ky  L te poznatih koordinata dvije točke pravca.
Za y  0 ; z  h slijedi h  L
h
Za y  b ; z  0 slijedi 0  Ka  h tj. K   .
a
h
Jednadžbe je pravca: z   yh.
a
bh
Površina je trokuta A  .
2
Kako je općenita formula za određivanje koordinate yS težišta S plohe
1
yS    ydA potrebno je prikladno definirati diferencijal plohe dA. U tu se svrhu
A  A
može uzeti diferencijalno uski uspravni pojas širine dy koji se može promatrati kao
h
pravokutnik promjenjive visine hd  z   y  h čije je težište Sd na koordinatama
a
hd dy  h 
zSd  i y Sd  y  . Dakle dA  hd  dy    y  h   dy
2 2  a 
1b 1 b h  dy 
Koordinate težišta su: yS   y Sd d A     y  h  y  dy Veličina
A0 A 0 b  2
se dydy u računu težišta zanemaruje.
1b 1 b h 
yS   ydA     y  h  ydy ,
A0 A 0 b 
b
2 b h 2  2  h 3 hy 2 
yS     y  hy dy   y  
bh 0  b  bh  3b 2 0
b
yS 
3
 1b 1 b hd 1 b1 h   h 
zS   zdA    dA , zS     y  h     y  h dy
A0 A0 2 A0 2 b   b 
1 b  h 2 2 2h 2 2
zS    2 y  y  h dy ,
bh 0  b b 

b
1  h 2 3 2h 2 2  1 2 
zS   y  y  h 2 y   h   1
bh  3b 2 2b 0  3 2 
h
zS 
3
 b) Težište kružnom isječka
z A
A z dA
kružni luk d
 S
 d 
S y
r  y
r 
rSd
yS
Potrebno je odrediti težište kružnog isječka polumjera r s vršnim kutom 2 .

Površina kružnog isječka je: A  dA . Potrebno je definirati diferencijal dA.

Kako je d vrlo mala veličina može se dA računati kao trokut visine r s katetom
1 1 2r
r  d tj. dA  r  r  d  r 2  d Težište ove diferencijalne površine rSd 
2 2 3
mjereno od ishodišta koordinatnog sustava.
Površina kružnog isječka iznosi:
1 2 1 2 1
A  r d  r  d  r 2         r 2 .
2  2  2
1a 1 
Koordinate težišta su: yS   yd A    rSd  cos  1 r 2d ;
A0 A  2
 
1  2r 1 2 r
yS 
r 2
  3  cos  2r d  3   cos d
   

2 sin 
yS  r,
3
2 1 4r
 y  r
Za slučaj polukruga   koordinata težišta iznosi S  3 .
2 3
2
 c) Težište površine omeđene parabolom II. reda
h 2
z z z y h
tjeme z=f(y) a2
dA
A A
Sd
h

hd
zS

yS y y dy y
a a
Potrebno je odrediti težište površine omeđene koordinatnim osima i parabolom II. reda
čije je tjeme na osi z.
Jednadžbe se parabole može odrediti iz opće jednadžbe:
z  Ky 2  L te poznatih koordinata dvije točke parabole.
Za y  0 ; z  h slijedi h  L
h
Za y  a ; z  0 slijedi 0  Ka 2  h tj. K   2 .
a
h 2
Jednadžbe je parabole: z   y h .
a2
a
Površina ispod parabole je: A   dA . Potrebno je definirati diferencijal dA.
0
Kako je dy vrlo mala veličina može se dA računati kao pravokutnik visine hd i širine
hd
dy čije je težište na polovici visine tj. dA  hd  dy . Sa slike je vidljivo da je
2
h 2  h 
hd   2
y  h te slijedi: dA    2 y 2  h dy .
a  a 
Površina ispod parabole je:
a
 h
a
  h  ha 2
A     2 y 2  h dy   2 y 3  hy     ha  ha .
0 a   3a 0 3 3
1a 1 a h 
Koordinate težišta su: yS   ydA     2 y 2  h  ydy ;
A0 A 0 a 
a
3 a h 3  3  h hy 2 
yS     2 y  hy dy   y 4
 
2ha 0  a  2ha  4a 2 2 
0
3
yS  a
8
1a 1 a hd 1 a1 h 2   h 
zS   z d A    d A ; zS     2 y  h     2 y 2  h dy
A0 A0 2 A0 2 a   a 
3 a  h 2 4 2h 2 2 
zS     4 y  2 y  h 2 dy ;

4ha 0  a a 

 a
3  h 2 5 2h 2 3  3h  3 10 15  2h
zS   y  y  h 2 y       ; zS 
4ha  5a 4 3a 2 0 4  15 15 15  5
Tablica 7.1 Koordinate težišta homogenih tijela
Prizma, valjak Stožac, piramida Odrezak kugle
(ravni ili kosi) (ravni ili kosi)

z z
z
V

h
x1 x1 S x1

h
h

y x
S S

zS
O

zS
x
r x r
y
zS

y r

3  2r  h 
2
h zS  
h zS 
zS  4 4 3r  h
2

Polukugla Isječak kugle Klin

z z a1
a2
h

x1 S x1 z
S
 x
x y
h

O
zS

y O
r S
r
zS

y
x

3 r
zS

zS  r
3
8 zS  r 1  cos  
Šuplja polukugla: 8
3 rv4  ru4 
3
 2r  h  h a1  a 2
zS   3 3 zS  
8 2 2 a1  a 2
8 rv  ru
Tablica 7.2 Koordinate težišta ravnih površina

Trokut Paralelogram Trapez Polukrug

b a
b/2
b/2 S S S
S
h

zS
h
zS

zS

zS
r r
a/2 a/2 b a

h a  2b 4r
zS  h / 3 zS  h / 2 zS   zS 
3 ab 3

Kružni isječak Četvrt kruga Kružni odsječak Površina omeđena

parabolom
b
  yS2
S S
r

zS2
S tjeme

zS
zS

zS

r r   S2
yS
l S1

h
zS1
2 sin 
zS  r  4r 2r sin 3 
3  yS  z S  zS  yS1
3   sin  cos  

ili 3
a
2 r l
zS   3a
3 b y S1 
8
3a
y S2 
4
2h
z S1 
5
3h
z S2 
10
 7.1.3 Težište linije
Ako su poprečne dimenzije tijela mnogo manje od z
duljine ( b, h  l ), npr. kod tanke žice, određivanje l
položaja težišta S svodi se na određivanje dl
geometrijskog središta linije duljine l, slika 7.3.
S
Koordinate težišta S  x S , y S , z S  linije l su:
z

zS
1
xS    xdl , x O
l l
y
1 yS x
y S    ydl ,
l l 
xS y
1
z S    zd l ,
l l Slika 7.3
gdje je duljina linije: l   dl
(l )

Za liniju sastavljenu od više linija čija su težišta poznata, koordinate težišta

Si  xSi , ySi , zSi  određuju se iz izraza:
1 n 1 n 1 n
xS    xSi li , yS    ySi li , zS    zSi li ,
l i1 l i1 l i1
n
gdje su: l   li duljina sastavljene linije, li je duljina i-te linije, a njene su težišne
i 1

koordinate S x S , y S , z S . 
 b) Težište kružnom luka
z l
l z dl
kružni luk d
 Sd
 
S y
r  y
r 

yS
Potrebno je odrediti težište kružnog luka polumjera r s vršnim kutom 2 .

Duljina kružnog luka je: l  dl . Potrebno je definirati diferencijal dl .

Kako je d vrlo mala veličina može se dl računati dužina duljine r  d tj.
dl  r  d . Težište Sd ovog diferencijalnog luka je smješteno na samoj sredini
diferencijala kružnog luka.

Duljina je kružnog luka: l   rd  2r .


1 1
Apscisa je težišta: yS  
l 
ydl    r  cos rd ;
l 
1  
yS   r  cos rd  r   cos d
2r  2 
sin 
yS  r,

1 2r
 y  r
Za slučaj polukruga   koordinata težišta iznosi S   .
2
2
 Tablica 7.3 Koordinate težišta linija

Kružni luk Polukružnica Četvrt kružnice

z z z
S S S
r

zS
  r

zS
y y

zS
r y
yS
sin  2r
zS    r zS  2r
  yS  z S 


7.1.4 Pappus - Guldinova pravila

Oplošje plohe nastale rotacijom


linije l za kut  oko osi z, koja leži u
ravnini linije, a ne presijeca je, l z
određeno je izrazom: S

O    l  xS
gdje je l duljina linije, a xS udaljenost
težišta S linije od osi rotacije z.
Na slici 7.4 dan je primjer za O

  2 .
x
xS y

Slika 7.4

Obujam tijela nastalog rotacijom


ravne površine A za kut  oko osi z, A z
koja leži u istoj ravnini, a ne presijeca
je, određuje se prema izrazu: S

V    A  xS ,
gdje je A ploština površine A, a xS
O
udaljenost težišta S od osi z. x
xS y
Na slici 7.5 dan je primjer za

  2 .
Slika 7.5
 Primjer 7.1
Za betonski temelj stroja zadan z
prema slici 7.6 odrediti koordinate
4m
težišta S  xS , y S , z S  . Dimenzije 2 2 3,2
na slici su dane u metrima. 1

Rješenje:
3 2
Temelj se smatra homogenim O

0,8

2
tijelom te se određivanje težišta svodi
na određivanje geometrijskog središta x y
njegovog obujma. Promatraju se 1,5
pojedini sastavni dijelovi temelja,
označeni na slici. Slika 7.6
Obujam i koordinate težišta dijelova su:
i Vi ,m3 xSi ,m ySi ,m zSi ,m
1 16,0 2,00 1,00 1,00
2 3,6 0,75 2,60 1,00
3 3,2 5,00 1,00 0,40
 22,8

Koordinate težišta S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su:

1 3 1
xS    xSiVi    2  16  0,75  3,6  5  3,2 , xS  2,224 m
V i 1 22,8
1 3 1
y S    ySiVi   1  16  2,60  3,6  1  3,2  , y S  1,253 m
V i 1 22,8
1 3 1
z S    z SiVi   1  16  1  3,6  0,40  3,2 , z S  0,916 m .
V i 1 22,8
 Primjer 7.5
Za sastavljenu površinu zadanu prema slici 7.10
odrediti koordinate težišta, ako je zadano: a = 10 cm. z

Rješenje:
Ploštine dijelova površina i koordinate njihovih težišta su: a 2
3
i Ai xSi ySi zSi a
x O
a a
1 a2 0 1
2 2 a
a y
a2 4a 4a
2 0 3 3
4 Slika 7.10
a2 a a
3 2 3 0 3
Ploština je sastavljene površine:
3 a2 a2 a2
A   Ai  a 2    (6   ) .
i 1 4 2 4
Koordinate težišta sastavljene površine:
a 2 a a2
a  
1 3 3 2  8a ,
xS    xSi Ai  2 2
A i 1 a 3(6   )
(6   )
4
3
a 2 4a a 2 
 ySi Ai a  
10a
yS  i 1  2 2 3 4  ,
A a 3(6   )
(6   )
4
3
4a a 2  a a 2
 zSi Ai   
zS  i 1
 3  4 3 2  2a .
A a 2
6 
(6   )
4
Uvrštenjem numeričkih vrijednosti izračuna se:
A  228,54 cm 2 ,
xS  2,917 cm ,
yS  3,646 cm ,
z S  2 ,188 cm .
 Homogena žica savijena je u obliku prema slici 18 z
7.12. Treba odrediti koordinate težišta S, ako su
dimenzije na slici u centimetrima. 3 4
30 cm
2

30
O 1
Rješenje: x
Duljina žice (linije): 25
5 5 y
l   l i  48  30  18  39,05  39,27  174,32 cm.
i 1
Slika 7.12
Koordinate težišta S linije l su:
1 5 1
xS    xSi l i     6  48  18  30  9  18  15,916  39,27
xS  5,96 cm .
l i 1 174,32
,
1 5 1
y S    y Si l i   12,5  39,05  15,916  39,27 , y S  6,385 cm .
l i 1 174,32
1 5 1
z S    z Si l i   15  30  30  18  15  39,05 , z S  9,04 cm .
l i 1 174,32