Props! ip oblast wterinarstua I siguerostt brane Zaloon 9 veterinarctra u BiH (“Slutbens glaenik BIH, broj 34/02), je kroz &L 8,27, 29., 30.4 ‘1 regulisao protlematiku, kad se radi o objeltime koji proizvode animahnog porijekla, na ratin da cvakva vista objekata ne smije pofeti sa radom dak nije prosla proces registracije, od madleinog organa, Propisana je kompleina procechra od izgradinje i rekonstcukcije pe do Procedure same Tegistiacije objekta Koja oe sarioji od pocnoSenja sabijeva subjekta radleinom dr¥amem oxgam 2a fegiaciju objslte uz prethadms pribavljam zaglamost od istog organa na uskladerost projekine dokumentasije sa propisanim vetesinar:ko- adravstverim uslovima za deticra Gbjekat. Potem nadlezm organ formira strucnn komisiju 2a Tregled objekta, koja na omovu adredabe Oaluke 0 urjetima Kojima moraju udoveljavati chjelti 2a Klaje Sivotinja, obradn prerach i uskladiStaje proizvoda Zivetinjskog ponjekla (Sludbeni glaanik BiIP broj: 27405) osjenjuje objekat po pitanju izgradnje, proceane opreme, ratima rada, higijene, struémog Kadra i samckontole. Potam kamisija daje mitljenje 0 dovoljavanju uslova na osmovn kojeg se izdgje rjeSerjem koji se odotrave pojedinadni asortiman proizvodnje, podrutje tzovanjaii dodelitje se veterinarski kontrolni aroj. Objekt Jnji je profeo pomemtn procedura smije prometovat svcjim proizvodima u sklacn se izcetim pelejem. Takode, ovaj zakon je A. 2, 43 i dé propisan chavezs i dulnodti u vezi zaltite i ofwvanja ivotme stedine na natin da si sva pramnai fizitéa lica duina da spregavaju sagatlenje ckeline i dgjswva Meta po adiavlje, koja mogu da nastann wggem, proizvedajom, preraiom, ‘agovinom i upstrebom ivotinja, proizvade, prehrambenih proizveda, drovina, siogne brane i ctpadaka Propisam je i chaveza podtivinja propisa 0 ofavarju okoline kai se radi o ctpateimai otpadnin vodame. Zakon, kaoi propisi ookclift nalaiu prevenciju Preventivne mjere 2a oduvanje okolifa si: = osiguravanje odgovaruéeg odstranjivanja, prerade, obrade i upotrebe otpadaka, évrsihiitetnih dubrive = osiguravanje odgovarajuceg sklacistenja otpadaka, évrstih i teénih dutriva; = odredivanje postuplea higijenizasije Bivotnjckog izmetai otpadhih voda; —_smanjenje opasnnsti od infakefje, adredivanjem odgovarqiudh higijanskih uvjta w Halana i okclini higijenski uvjeti, mirokima, ograniéenje anonijaka, dst anjivanje olpadaka i izmeta; tiSéenje i desinfekcija); = wtyrdivanje icpravnosti proizvada od dubsiva, preraitanog dubrivi kempostas = spredayanje zagaienja podoemmih veda wrothicima 2aramih i parazitamnih bolesti 1 Hetnih i radioaktivadh materi, vor zakonom je propisan postupak sa uginulim il ubjjenim Sivotinjama i Zivotinjskim mus Froiavodima koji nis narijenjeni 2a ljucskm ishranu, Naime uginule il ubijene Zivotirje i ivotinjske mus proizvade je potretmo preraditi, obradit ili unistti u objektima za prerach, brad ili uniSnje otpadaka Zivot skog porijekla. Mora se i na propisan natin ovaj ofpad sakupljati i prevoniti, Objekat 2a prerach ofpada mora imati prostorije 2a abdukciju posttrortalno uivrdivanje uaroka uginméa i mora titi pod veterinarskom nadzorom. Detaljnije wlove © prijari uginués, traneportu, treranju Hivotinjelsh otpiddcs, preradi i wove 2a chjelte i objekie 2a obdukefju, preradi spaljivanje, propisuje Ministarstvo vanjcke tigovine i ekormmsich odnose na pnjediog Ureda 2a veterinarstve BIH Nasdos,, ova] proveceni aktjo8 mje propisin od nadlefnih institacija a tiebao bi biti uskladen sa Uredbom (BZ) 1774/2002 Burapskog parlanenta i Vijeca od 03, cktobra 2002, godine kojom se utvrchyu sanitami propis| vezani 2a Zivotirjske mspraizrode kgji nisu namijenjeni indskoj prehrani Da rezimizamo, generalno, uginule ili ubjjene Zivotinje i Zivotinjski musproizvodi se morgju ‘brad preradii ili uniStti u objebtime 2a la nanjem i keji su odolreni od nadedimg ijela Na tmelja Zdcona © wlerinarctru u Bomi i Hercegovini (Shiba gleanik BIH", broj 24/02), Ministarstvo vanjske trgovine i ekoromskih odmosa, na prijedlog Ureda za Yeterinarstro Rome i Hercegovine, donijelo je Caluka 0 provedti obevearin nyera uw cdobrenim objektina redi snanjenja milvobiclo’&h i drusih cneGiiéerja mesa, mesh Froizvoda i ostalih proiavods Zivotinjskog porijekla namijerjenih prebrani ljucb (“SIu3beni glasnk Bil” luo) 805), kojom je propisara obayeza uspostays konlrole procesa proizvodhje 1a tanelju prinjene sustava “analize opasnost i kontcole kritiérih totaka" (HACCP-od engl. Hazard Analysis and Critical Contzol Points) u procesima proizvochje i prerade mesa iostaih, Froiaveda Zivatinjdng podrjetla (vamimice Fivotinjakog podrijetla) namijenjenih za Frebram [judi Navedena Odluka laborira protlematiku uspostare konttole procesa Froizvotije u adotrenim otjektima 2a Klanje divotinja, cbradu } precadu te uskladistenje Froizvoda Zivotinjskog podrietla, na temelju primjene sastava HACCP-2 u cilja stanjenia mogucih mikrobicloskih i dugih oneliiéenja mesa, memih proisvoda i ostalih proizvoda Hivotinjekog pedrijella kan i adketonih obareza vlasnika objekata a provedbi natela mustava HACCP u proizvodnim procesims, te ostale abaveze u smishu izrade i provadbe standardih, sanitacjskih operativnih postupake (SSOP). Naprijed navedeno snati da subjeiti koji proizwode srovine i proizvode animalnog porijetla uBosti i Hercezovine imaju zakonsku cbaveau uspostaviti HACCP — sistem u procesa svoje proizvodtje, Eniiteski zakoni o veterinarstva propisaju cbavem neSkodljiveg uklanjanjaleSeve, konfiskata i proizvoda #ivotinjkog porijeklan objektima 22 utikzacim (prerada u proizwode.namienjene, ishrani Zivotinja ili indastrjskoj upotebi), jamama grotmicama i grobljima 2a Zivotinje. ‘Takoder je propisam i ko je cuZanosigurati cbauljanje th poslova. Enfiteaki propisi 0 uyjetimakojima moraja udoveljavati objelati aa klanje Hivotinja, cbradu Freradu { uskladitenje proizvada 3ivotinjskog porijeHla, odmse se na sljadece: = uvjete 2alckaciju 2a izgradnju Klaonica, = protlemstiin vodsnabeijevanjai odvoda otpainih voda iz th objekta, ukljuéujuci izahijevu pogleds izgradnie septidlih jamsa = natine prjencsa oipadiih materija uma objelta, = ainjeltgj ctgjekog mojai prikupljanje levi = _uyjete ze prostonje u objektu keje slude 2a privat i smjestaj ngjestivih proizvoda klanja i konfikat, Ukolizo se u stlopn pogona i postojenja za klanje krupne stoke ndaai i objekt 2a skupljanje, srove ko#e, onda taj pogo tieha idovaljitiodredbama_entitetskih pravilnila 0 veterinarsko- ackaystvenim wyjetima Kojima woraju udevoljavai cbjekti za sikupljanje, komervirane, sladiitenjs i promet cirove loZe, kana, vune i dlaka Zivotinja Ovim provilsicima propicyju se uvjeti u pogled lokacije objelta, vodomabdjevanja, Kanalizacijskog sistema za otpadne ‘ode, osiguranje prestorje sakontejneram 2a konfiskati Frovjeru 2adowljeaja uyjets propisanih ovim pravilnicima, teba ian Siti i kod pregleda Zahtjeva 23 izdavarje okaliine/ekoloike deavole+ Zakon o yeterinarstya (‘Sludbene novine FRIED, broj 4600), Zalomo vaterina sty, koji se primjenjvje ne taritniji Paderacije BIH, syojim odredhama (@. 18, 19, 20, 21., 22,25.i 30) skoro identiém rege oblast rada objekata koji preizvode animalne proizvede kao i Zaken o vetetinarstva u BiH, Ova) 2akon 2a reliku od Zakone o veterinarsiva 4 BiH nije na jecnom mjecta obradio problenatika 2aitite okoliSa nego je obradio kroz mito élavova preteim pozivajudl se na Gkolinske propise, Medatin, oiredhe ne skoro identiéan natin propisuju dnnosti i obeveze w zaititi i otnvanju Zivoine. sresine. 0 oworne zakom je i data defiricija pojma “veternarsa zaitita okolifa” koja je definisana kao: “postupci, uvjti i mjere koje je potrelmo poduaimati lijckom uzguja, deZayja postupanja i zaitle adravija Zvolinja; Ujekom obrade, preralc, skladistenja i prometa proizvota Zivtinjskog podijetl i utilicacije lena, Konfiskaa, nejestivih msproizvada Klanja, te otpadnih Zivotistih matenja, dja je sviha sprjetavanje zagadivanjackolifa2” Vaterinarska zaitia ckolifa u ovom zaknu sv ragalisali dijeded a. 2, 6,7, 1B, 18, 19,98, 25,30, 91, 134.4 135. + Odluku o uyjetimakojima moraja udovoljavati objekti 2a klanje Zivotinja, obradu prericin i usklack Banja proiavada Fivotinjseog porijlela (°SluFhens glasrike BiH?, bro} 2703) + Zakono standadizadiji BIH (Shiba glasnik BIE”, bj 19/01), + Praviniko nafnn utovara, pretovarai istovara potild ivotinja, proiavode, sina i otpadaka Zivoiingstog porijekla, ayjetima koje more da ispurjava prijevozm sredstvo, higijancko-tchnidicin uyjotima koje mora iepurjavaii poiljeei obeaccu uyjerenja adraystyencrn stanju poliljke (‘SluZbeni list R BiH”, broj 2/921 13/94,“ $lazbeni list SFRD”, tag) 6/90), + Odluka omagim obavljanja veterinarsko-sanitamog presledai konirole Zivotinje prile ‘lanja i proizvoda divatinjskog porijetla (‘Sluabeni glasaik BH”, broj 82/06), + Prayiniko kyalitetu mesa stoke za Kanje (Sluzberi list, lng) 2/921 194° Shuzbeai list SFRP, broj 34174, 26/75, 13/87 i 1/81) + Odluka ouyjetimauvoza i prowoza Zivih Zivotinja, mroizvode i namimnica Zivotinjskog porijekl,lijekowa, stone hrane iotpadaleau Basen i Hercegovina (“Siuzbeni glasnié BiH’, trg flJ06) + Praviiniko natinu i uyjstime sprovodenj aobaveane dezinfakxije, dezinsekelje i deratizacije (“Sludben list R BiH”, tng} 2/924 13/94, “Siudbent list SRBUE?, broj 31), + Pravilnikeo predusimanju ailuih 2adtinih mjera prety milroorgenisame, inseketai glodara (“Sluibenilist 2 BiH”, broj 292: 13/94; “ Shuzbeni list SR BiH? troj: 23/78), + Pravimiko nainn dezinfekeije prjevoznh sredstava koyima se prevoze poiil}ke Sivotin a, Zivot stih proizvoda, sirorinai otpadaka (“Shubeni list R BiH? bro: 2/92 11594; "Shuzheni list SRP, bre 5977), + Pravilniko natinu nedkodjjivog uklanjane Zivotinjaih leva i olpadala Zivatinjskog ponijekla (‘Shuabeni list RBI? tr. 2/921 13/94,"ShBbeni list SEED, troj 53/88), Ovin pravilnikom, koji je jo8 vvijek na nazi, se reguliSe natini netkodljivog uklanjanja Byotinjcih lefera i otpadaka Hiyotinjskog penijekla Nagin ma koji je regalismo netkadjivo uklanjane je odlaganje u jame grobnice i zakopavanje na stoéna groblje i uiilizacja 9. Kafilerjsa preraca otpada koja je namijenjena isirani Zivotinja Medutim,odd kako je donee ovaj pravilnik pado dana: desile su se jako velike promjene u natina auinjavarja Zivotinjskih leSeva i otpadake Aivotinjskog ponjekla Naime postojeci enropsii propisi m zabranili da se ova vista ctpadka na bilo koji natin zakopavau zemliu, sa par izuzeiaka koji se cxinose na uginnle kuéne ljubimce i kad je otpad nastan u jako udiljenimn podrudjima pa se mo¥e spalit i adkopati na liou mjesta, kao ju sludgjevimma ada seradt 9 izbijanja naroéite opamih zaramih tolest pa nadleini organ zabrani prevoe, ah spalionice ili objekta za prerain pe se to mora uradti na lict mjesta Takode a prcteklom period desile su se dvije srjetske Ieize vezane 2a istram fivctinja Kao najznatajnije je pojava krevijeg ludla (bovina spongicphormmna ecephalopstije — BSE) a uarck pojave obeljexja je isdhrana goveda memo.koHtaiim brainom fj. protanima animaling parjjetla, Posljedicatoga je 2abrara ishrane vefine ekonamskih wsta Zivotinja hraom aimalmg porijekla u BU, a kod nas swh Zivotinjskih vista koje oe Koriste a rchrani judi. Tremutna situacija je da su kapaciteti za obradh, preradi i spaljivanie ctpada minomi tj. ravni muli i da se a Bomi i Heregovini na mjprimitivaji main mkyje sa enimalvim oipadom. Otpad 2e ili odvoxi sa kemunultime otpadorn ili zakeopava oe na razne ratine ili se odveri i baca na udaljena najestz, Iz napriied navedenog je evidentem da sa cdrecbe ovog pravilnica 2astayele 1 da je potrebno pristupit izrati ncvog pravilik Kako je i napiiied navedeno ne samou cillu Zaitte Hivoine ckoline vet iu cilju zadtte acravlja ivotinjai ljadi. + Pravilnik o udovima obavljanja poslova dizinfekeljs, desinsekrije, deratizacije i radiologke dekentaminacije (“Slvabene nnvine FBIF?, brgj 4201) * Prauilnik o velerinarsko-2cravstvenim uslovima kojima morqu udevoljavatiobjekti 2a sakupljanje, kenaerviranje, ‘klacbHange i promet cireve kode, kana, vane i claka Bivclinja (‘Shbene novine FEW”, broj 21/02), + Odhuka pratenju reaidua ctredanth tvan u 2ivim Zrvotinjama i u proiavockma Biyctinjskoga ported (“Shubeni glamik BiH”, broj 1/04) + Odhuka o uyjetimai trajanju karantine 2a uvezene Sivotirje (‘Sludbeni glasik BiH, ‘broj SiO) * Zakon o zdraystveng| ispramnstiZivotnih namimicei predmeta opée upotrebe (Sluzbeni lis, RBH”, br.2/921 13/94."Shuabent listt SERJ”, broy: 34/91), * Zakon o zdraystvenom nator Sivotnih mamimica i precmete opie upctrebe ('Slaibeni lis, R BiH broj:2/92; 13/94.“ Sludbeni list SR Bid? broj-43/B6), + Prauilnik o udovima u poglidu nilachicloile iepravnocti kojima morayu odgovarati Hiycine ramimiceu pronet: (“SluSben list REE, br 292i 13/94-Shgbeni list SER? broj: 45/83), = Pravilnik o uvjetina pod kojima se mogu stavljati u prometi upotrebljavati vodaza pie, 3ivotne namimicei predmeii opée upotrete kontaminirani raiioaktivnien zmaterijama (‘Sludbeni it P BiH, broj: 2/92; 13/94. “SluZbeni lt SERP»,broj 32799), + Praviinko higijenskoj ispravmnsi vode 2a pice (‘Sln3beni list R BIH”, broj 2924 13/04, “Slu3beni list SFRP» broj 3 387), + Prauilnik o posebraj rating) odjedi i cin lica koja rade u proizwedingi i prometu ‘Bycinih namimisei predmeta opée upotrebe (“Sluzbeni lat RBIEP bro} 2/921 12094- “Shubert list$R BiH, broj 25/87), * Upuistyo o natinn uzimanja uzoraka sa vréenje analiza i superanaliza namimicai preckneta opite upotrehe.(‘Shn3beni list RRP. broj 2921 19/94,°Shngheni list SFR, ‘oj: 60/78),Nakon domenja Zekone 0 hrani na nivou drlave Bill (Sluzheni glascik BiH, br. 50/04), Jkgjim se ureduye omova 2a osgurarje visoke razine 2astite zdravlja judi | interesa potrasaca formiranja Agencije za sigumost hrane u Bosni i Heroegovini, strorio se pram. ommoy 2a dmofenje provedberih propisa, te dmgh posebrih propisa, koj se adnose na hram, osobito 1 higijens, 2dravstvenu iepramosti kvalitet hrane, alkgji Ge obuhvstiti ve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane. Provedberim propisima utwdiée se zahijevi koji se nose na: obaveze subjekaia u poslovaryu s hramm verano za kralitel, Klasifikaciu, ategorizaciin i naziv hrane, senaorska sugjstva i sastav brane, vrs i kelitim siravina, chdatakai dagih twari koji se koriste u proisvodnji i preradi hrane, tehmlodke postupke koi se primjenjuju u proizvelnji i preredi brane, metals uzimanja uzoraka i apalilitke metode edi konirole kvalitela hrane, dademe ili specifitne podatte koji ti trebali biti mavedmi na deklaraciji brane, 2 od inieresa su za potroiaga, moguénost sljedivosti rane, sistem semolonitrele, hranai sasiajei hrane koji sado¥e genet modificirane proizwovs i de. Medurarodne obavere hoje se tu infustr stag seltora Medumarocne obvexe za gqrjefavarje i susbijanje divotinjslih raramih bolesti w medunarodho) ((govini Zivotinjama, proizvedima, siroyinama, prebrambenim. preizvodima i ctpacima Zivotinjskog podrijela, kao i predmetima, kojima se mods prenijeti zarama toles., regulira Zakon o veterinarstva Bid, medunarodne kenvercije i drugi medunerodni ugovari Ured odredyje jecinstveni neéin za tehnidin primjenn mjera sactéamh u medinarodnin altime koje moraju da oe provedu u Bosni i Hercezovini Kad jeu pitanjuklacnidh: sektor, pod medurarodrim obayezama koje se 2ahtijevaju, svakaka ‘reba napomemti izradh relevaniaih propisa iz ove oblast, reviziju posiyjecih. propisa, uspostavn ndirkovitog sistema ideriifikeciie Zivotinja, uspostamn efikamog sistema caganizacije vetarinarske inspekcije, udniti zemlju slobocuom od pajedinih zaraznih bolest, uspostayu sistema samokontiole u objéstima, izgraditi i opremiti seferentne laboraterije 2a ispitivanje Zivoiinja i proizveda Aivotinjskog porijeHla, povecati svijes: Ijudi koji se bave. ploizvadnjom, uspestaviti efikasm sistem nelkodlivog uklanjanja otpadem aniraalnog porijela itd Osim vateée zakorske regulative BiH i meiumarodrih standarda Kojima se osigurava ceigurarje kvalitela i adrevstvene ispramosti proizvoda, unarednom periodh svi proizrodadi iz protrambenog setora BiH, pai adetora prerade meta és biti u obavesi de odgovore medmarochim sakonskim regulativamaiz ove oblast + FAQMWHO CODEX Alimentarius, + Council. Regulation EC 1881/2008 Maxima levels for certain contaminants in foodstuffs, * Council Directive ,No. 93/43EEC Directive on the Hygioe of Fondstffs. Uijece) otpada i upravijaxja otpachm na globane promjene klime w smislu stalrog porasta anlropogerih emisija metana i azcteubolesda loji kao gaocvi 2a afuicom ctallene bate (GHG) dovode do globanog zagiijevanja atmesfere, delaljne je proufavan pri donoSenju Ccvime Konvercije UN 0 proment klime } renog Kyoto protokcla. Ovim medinaradnim sporazumima enisije metana, azotzuboksida i niihowih prekursora, stavljane su pod kontrola, sobzirom na njihov zraien potencijal globalnog zagnijevanja atmosfere,Uretbom Evropskog pallamenta i Savjeta 1774/2002 od 03:08.2002 inwiena je alegorizacija Zvotinjskog otpada i propisan natin sekupljanje, transportranja, sklad tera, rukevan a, odaganja, cbradei/iliplasirarjana tits ovogtipastpada Kategoria I (viscko rizifan materijal) obuhyaa: 1. (@)Dijelove tela, ukjudujuct i kod, sljededih Bivotinge: = ivotinje za koje 2 sumnjdo da su bile inficiraze TSE virusom v sklach sa poopisima (BC)No 999/2001 ili kod kojih je potvrdeno prisustvo TSE; = Hivotinje uhijene rad iskorjerjivanja TSE; = Zivotinle gajent na fami i dvlje Zivotinje, ukijudujuci posebno kuéne ljubimce, ivotinje iz 200.vrtai cirkusa; ~ eksperimentalne Zivotinje definiranje u Glam 2 direktive Sarjeta 86/60/EEC 24 Novenbar 1985., u cilja prbligavanja 2akonima, propisima i administrativnm rjerama tlanica Unije u pogled sattie Sivotinja koje se koriste 2a eksperimente i ge naudne svthe; = divlje Bivona, 2a koje ce sammjalo da 2» bile inFicirane 2araonim bolecima 2a ljnde i divotinje &) = specifiéan rii¢an matenijal TSE; = produkti dobiveni od divoiinja koje su 2atranjmne direitivam 96/20BC. i Prizvod divotnjshog porekla koji sadréi ostatke, zagadivate Zivoine stedine i dnuge supsiance loje su dateu gropi B (3) Ancksa I duchtive Sayjeta $6/29EC'29 Apnl 1996, koje se odnase na mjere praéerja ostataka i izyjesnih supstanci 3ivih Zayotinja | Zivotinjsah ostataka 1 diektiva 83SWEEC 1 86/46WEEC 1 odluka 89/1 BBR 1 S1/664/E EC (2), ako svaki ostatak prekorati co2velieni nivo kai je donijela 29jecnica il akone posta u nacionanorn zakorndavstva = Svi Hiyotinjski matarijali sakupljeni Kada se ctpad tretira yodorn obradem sms- prodhkaia iz kategorije 1 i iz dmgih prostonja u Kojima se otklanja zarazan matenjal, ukljudnjudi sva mamotu, ru i sve dmge materiale koji se ublanjgju odvacima 1 tims prostorijama, osim material koji ne aade¥i zarazne materijes ~ Ketering otpad iz transparinih sredstava u intemacionalnam seobrataju = MjeSavina materijala ketegerije 1 sa mataijalom Kalegarije 2 li 3 ii a obje entegerije, ukljucujudi sraki material koji je odreden za obradu Zivotinjskih ms- prodikaia Kategori 1 2 Malarjal Ratagorije | more da se sakuplja, transportirej identificiva, clade i olraduje ra propisan nain, 3. Materijal kategorije 1 ne smije da se uvoai imaevn suglasnosti sa ovim propisima ili sa pravilima koja su danau lana 33 (2). Uyor i inyos zaraianng TSE materijala morada se yr samo us suglasrost Alana & (1) propisa ECNo 99/2001Rategorija Il obulnata, 1. Materjal 2 kaiegorie ukliuénje tivotinjske mus-prockte sljededim opisem ib bilo ji rateral koji sari ove mus produkt: dutre i sadcigj digestimog trakta; say Hivotinjad olpadsi material sakuplien i tatiran yodorn iz Klaonica, kao Ho je dam u lam 4 (1) (4) ili za matesjal kategorije 2. koji cbradom ukliéyje sa mamodt, mul} i drage sastajke koji se udlanjaju oavodimaiz th prostorija; prothkt fivotirjskog porekla Koji sade ostatke yeterinarskih lijekova i zagadivada pobrojanih u gropi B (1] i (2), Aneksa Iu direktivi 96/23/8C. ako taki ata prelaze doavoljani nivo boji je odebren 2alonodavatram Zajednioes prothkt Sivotinjshog porakla, osim materijala Kategorije 1, koji su wvezeni iz zemaljaneflanice EU podhjez0 zakonina Zajednce 1 yeterinar:kim zahtevin, Bivotinje i nihovi dijelovi, osim onih u dam 4, koje su uginule prije klanja 2 Ijudsku upotrebu, ukjudyjudi ubijene Zivotinje da bi se iskerjemle epizcntitine beleatis mjeSavina materijala kategorija 23; Aivotinjski ms-produkt, om matarjaleiz | ii 3 kategorije, 2 Materijal katogarije 2 mora da oe sakuplja, traxeporira i identifeira i pravilno odlate ili cbraduje na propisan natin, Kategorija Ilobubvata: 2. Material 3 kategonje ueljudyje Zivotinjke nesprodukte sljadedim opizom ili bilo koji raterjal koji sad ove mus produkt: dijdlovi 2aklanih Sivotinja koji su pogodai 2a judsku ishranu u skladu sazakonima ajednice; dijelovi 2aklanih 3ivotnja koji su odbateni kao nepogadni 2a ldsku upotrebu, ali nenaju nikakve znake bolesti koji ubidu na jade il Zivotine i patiév od leZima Koja su 2a judsko upetrebu u suglamnsti 2a zakorima zajednice; ola, papci, rogovi, svinjske Gekinje, perje, koji potidu od Zivotinja zeklanih a Klaonici, pasle sprovedene inspekcyje prye Klanja, a pogodne su 2a Ipudska upotrebu w sklach sa 2akonom rajecnice; xy dobivena od Zivotinja posemo prefivara zaklarih na Hacni, posle sprovedene inepekoije pri klanja, a pogodne ou za Hlanje, 2a ljudsdcu upotrsbu a sklain sa 2akonom zajednice; Zivotinjski ms-produlti koji potéu od proizvodkje prodikata namijenjenih Yjudskaj upoizebi; sircvo mlijeko koje potide od divotinja koje ne pokaauju Hinike anake bilo koje zartzne bolesti; ribe ili druge morske divotinje, osim morskih sisara, uhvaéenih na otyorenan mom 2a proizvodnju Zivot skth proteina;= sveti mms-produkti dabiveri od cba pri proizvodnj zaljndsku upotrebu; = Ijuske, mis-produkti od respalih jqa Koji potitu od Zivoiinja koje ne pokazuju mate bilo keje 2araane blest, = ky, Kode, papei, pee, vuna, rogovi, kraro koji potidu od Zivetinja koje ne poltaayju andke balecti = Ketering otpat hog je dat u Ham 4 (1) Ce) 2. Material Kategorije’3 mora da se sekuplja, transportira i identificira, pravilno odlade ili obradyje me propisan madin O41. jula 2008, gndine naprijed navedencen regulaivom Ryropske Unije uw vezi Ziolinjskog otpada uvedena si nova pravila 22 prikupljanje, tretiranje i odlaganje Zivosinjskog otpadai Ketering otpada Treba naglasti de su neki materijali Kop su ranije bili a grupi ketering cipads i kao takvi odlagani ma deporije, sada reklasificirani kao Zivotinjsli otpad, na koji se primjenjuju posebna pravila i procedure (Ketering otpad obubvata sev otpad od rane iz restorana, kelering sizeme i centrinih Kuhinja, ‘ukljuujuéi i luhinje u domacinstvimna) Zivotinjski otpad iz ketegorie 3. uklanja se spdjivanjem ili se cbradyje jecnam od 5 Fropisanih metoda koje su date u naprijed navedemn} Uredbi, Fored ostalog, ova kategonija Hivotinjskog cipach moe biti ttetirana u sistemima 2a bioges (anaeroma digestija) ili sistemima za kompostizanje 2a koje su propisani minimalni zehfjevi u pogledu dimenaije Fomadiéa otpada ( moksimalna yelidina Komadiéa otpada prje unosa w aistam ne mods bith yeéa od l2mm), minimalne temperature materjala u sistema (70°C), i minimalnom trajaniu reprekidnog procesa u sister (6Ominuta} Kelering otpad u smislu yove klasifikacie 1 dalje se mote calagati na depomije, a takoder s mode treirai i x sistema 2a kempostiranie ili tiogasna natin koji je propisan, ‘Yezamn 22 medmnarocne obeveze koje se iu industijsog sektoca prema direltivama EU, a Jojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodarta i arakom, of stratsthog znaéa su jedede direktive: + Direitivac otpadu 2006/1208, + Direitiva o Fandlizaci/skom mulju 86/278/EC koja je izmijenjene i dopuyjene Direktivem 91/69Y/ECi Uredbam EC 807/003, = Direltiva o ambalainom otpacn 94/62/EC koja je izmijerjena i dopujene Direklivem 2004/12/8C i 2005/20/BCi Ucedbom BC 1662/2003, " Direktiva 0 deporijama 9931/EC koja je izmijenfena i dopuniena Uredbors EC 18822003, + Direitivao spaljivanju otpala 20/768, + Direltivao 2brinjavanja ctpadhnih ulje 75439BEC. + Direltivao elekir énom i elektranskem ofpacn 2002/9656 C, + Direttivao opasram ctpach 9 1/689/EC koja je izmijenjena i dopmjena Direktvorn 94/3178 Ci Vrecbom BC 1662006, + Okvima Direktiva o kvalitetu zrake 96/62/EC krja je izmijenjene i dopurjena Uredhom 1882/2003/8C, * Dineitivao graniim mijednnstima $0, NO, NOg, lehdedih Sestiea i Pb uw araleu 997301EC;* Direktiva o czomu 2002/3/6Z, + Okvimadirektiva 0 vodama 2000/60/EC koje je izmijenjena i dopurjena Odlukom 2ASS/200 VEC, = Direktivao tretmann gradstih ctpadnih vada 91/271/EC. = Direktiva o kvalitetu wode 2a pite 9984EC, + Direktiva Vijeca 99/3YEC BZ o smanjerju sedréqja sumpora u teénim gorivima do 31.12.2011. zodine, = Direktiva 98/70/EC 0 kvaiteta benzina i dizelskih goriva, + Direktiva 99/94/EC' o rasgolodivosi informacije za kupce o potrofnji goriva i ernisijana CO, ked prodaje novih petnikih walle, + Direktiva 858378C od 27, juma 1985. godine o procjeni efekate odredenih jamih i phivatnih projektena ckolé, kako jeona dopunjena Phrektivrn Yijeca 97/1 VEC 04 3. marta 1997, godinei Direktivor 200285/EC Evrorskog parlamenta i Vijeéa od 26,juma 2003. godine, + Direktiva 1999/32/8Cod 26, aprila 1999. godine © smanjenju sadr¥aja sunpora v codredenim teinim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/BEC, + Direktiva 85°237/BEC o ccjeni efekata odredenih jamih i privatmh projekia na okeliny, + Direktiva 1996/6248 C'o prozjeni i upravljanju kvalitetom araka + Direktiva 1999/90/EC © graniéngj vijecmosti $0;, NOx, NOs, évstih testica i clove rake, + Regulativa 1836/93/E8C postavlja eko-aprailjarje i Seme audita za industajske Konpanje koje nastye de promovidu ungpredenje ckoliSwZivoine sredine. Seme zabyjevacd postoojanja da: © uspostave i implementraju politiku, programe i siseme uprevljanja, © koriolifu proizvodriuy, © obedhijede iayjeSlaje 2a jaynosto ulicgju proiavodaje na Zivotim sredinu. Ove 2+ odnosi na industslj dea postrojenja, postiojanja 20 proizvodyju enargije | recikliranje i mode se profirti na druga postrojnja Utemici meraju precuzeti sljedece korake: © usvgjiti okelinske polikuona li Uebala ubjutiti zadowljonje regulaivnik instumenata, mastavek unapredenja okclijaftivomme sredine i anarjenje negatimog uticgja na ckolis/Zivomm stedim; © progled poctsjenja prema propisimac ololit¥ivetnoj eredinis © uvolerje eboloiih programe i sistema uprevijanja okeliSomaivemom stedinon; © pripremanje skolodkih izyjsHtaju dostuprih jemodi, koji bi uldjudili detalje uticaju postrojenja na okclii/Zivotnn sredim; © sprovodanje verifikacije ekolodtih izvjestaja preko nezarisnih verifikatore alreditovanih putem d¥avnih akreditovanih ssterra Medunarad standard Jedan od priih i prisnatih standarda je EMAS (Bco-Management and Andit Schane), regulativa Byropske Unije za sisteme upravljanja 2aititom okolifa To je propis Vijeca br1836/93 od 29. Juma 1953 godine, knji cmogicava dobrovoljm uéeie kompanja is, industrjakih, sektora u Eko-menadimenin Ickalne 2ajednice i audit. shemama EMAS od zemalja ‘lanica EU 2ehtijeva da uspostave administratimmn strultura koja é biti podrika 28 sham i kojaée omoguéiti Hompanijema da udestygju ne datroveljngj bazi ‘Svesbubvatni cilj SMAS.a este da icpuni obaveze Byrepslee Zajsdnice 2a razvijanje politike i rjera'u odnom ne Sivotmn sredinm i odcZivi razvoj, kao Sto je predvideno sporazumam lofi je potpisanu Mastritnu 1992. godine. Zajedno sa ranjim propisima Vije‘a koji propisyje wioge cdgovormsti kompanija da Stite prirackm sredinn i razvijaju ekenomiju, EMAS propistje da industrija ima odgovomost da upraulja ckoliinim ujecajima svgjih aktivmosti, i da je stoge potrehne: + Dausvoji saititield pristyp 0 ovnj oblast = Da spredave, smanjuje i koliko je moguée eliminire zagaderje, naroéito na samom izvorn + Dacsigura neunne wpravljanje resursima. + Dakorisi dsteiliéistije tehmologije. U EMAS-u se od svih kompanija 2shtijeva da ustanove i immplementirgu sisteme okolitmog menadiments koji usljudyje izmedu ostalog: okoiin politike, ciljeve, programe 1 informadje ekclotkam dink jemosi (ekoloska izjava a sve to je uprariiens ke koninuiranem i usawriavanju okcli ng uéinka Sistemi xpranjanja i bitni standard koji oe najéeSée zahtijevaja i veé sa prepomatljivi na safer tr8i3n st + Sistem xprailjana kvalitetom (QMS) ISD 9001-2000 + Sistem apranljana sigumosti hranom (FEMS) 180 22000 + Sistem okelisng uprevijanja (EMS) 180 14001 180 9060 je rarvijen da pomogn: kemparijaa da zadovelje zahtjeve kupaca puters sistemaiéne konrole praizvednog proce:a uz isowemem nasicjanje 22 stalnime mmamedenjem. ISD 14001 je zamisiien kao omude koje ée pomad kornpanijama da sahno pobaljfavaju svoj okdiih uéinak tako Ho ée kontolirai i smagjiti utvrdene ekcotke utjecaje svoga rach Sistem ololitnog menedimenta je upravijanjeuljccajima komparije il organizecije na ckeli3 U BO 14001 “ckolié> je definirn kao “okrudenje u kojem organizaciia funkcionira, ukljagyjuéi ta i 2rak, von, zemljitte, pritocne resurse, flcru, faumv, ljude, i riihove metnsotne crinos”. Iz ovoga qoiziazi da je okciiini menadiiment i njegov Zaljeni remltat pobdljfayje ckolimnih performansi $. proces minimizicanja uljecaja orgmizarije na okoliS, fake io se Konbolirgju aspekti rada koji prouxokyju, ilk mogu wousrokovati odresens utjecaje na ckolis 180 29000 precstevljakombinarju dstema upravljanja koji su ranije postcjali ito: + Araliza opemosii i odredivanje brititnih kontolnih tafaka (Hatard Andysis and Critical Comyol Points BACCP) = Slijedivost proizvoria “od farme do ‘speze? = Debra proizvodatka praksa (Good mamfacturing Practice - GMP) * Debra higijenska pralisa (Good Hygienic Practice - GHP)$80 22000 je objavljen 2005, Godine i jako dobro je prihvaden, Primjena standarda kvdlitet iz serije ISO, mata se jechom od prepomiénin opéin preventivrih tehnika, te 6e se detalnije poj lrjenje dati u poghviju & 1.2 Alati ze okelinsko apravljanye.