Anatomija uspjeha

Uspjeh ovisi o iskori tavanju prepoznatih ansi. Dovoljnog broja pravovremeno prepoznatih ansi nema bez pro i enih i aktivnih ula, a takvih ula nema bez ispravnog shvatanja ibadeta. Mudar ovjek odnosno osoba koja istinski voli svog Gospodara ispravno i itava redove i ono to je izme u redova Ljubavnog Pisma (Kur'ana) upu enog od Voljenog voljenom/ voljenoj.

Takva osoba zna da je skup pokreta sadr anih u pet dnevnih namaza jedan minimum k retnji i higijene koji je propisan da ne bi atrofirao osnovni skup ljudskih mi i a potreban za no enje vlastitog tijela i obi an uspravan hod. Ukoliko vjernik prakti ar o ekuje da redovnim obavljanjem farzova/namaza razvije bicepse, tricepse i est plo ica na stomaku - demonstrira nepoznavanje nenametljivog stila obra anja Voljenog i neshvatanje zahtjeva Ljubavnog Pisma koje je dobio. Ista stvar je i sa osobom koja nau i napamet Ljubavno Pismo, svakodnevno recituje njegove dijelove i o ekuje da (p)ostane trajno po tovana u mjestu i vremenu. Zamislite prakti nog vjernika koji se ne mo e na uditi kako to da mu se pojavila neka uga na le ima, iako se abdesti pet puta dnevno. I pita se ta je to to radi pogre no? Ne radi ni ta pogre no, kao ni prethodna dvojica. Me utim, ono to radi jednostavno nije dovoljno. Isto kao to je prvi saff u d amiji aluzija na avangardu i elitizam u irem dru tvu koju taj prvi saff treba polu iti, tako su i ire implikacije ostalih ibadeta konstantan razvoj tijela, duha i uma. Kada nam osoba od krvi i mesa, koja nas voli i koju volimo, ka e da voli konkretan miris, npr. - to je dovoljno da taj miris kupimo i poklonimo voljenoj osobi, iako u obra anju te voljene osobe nismo uli nikakvu naredbu ili narud bu. Ili, ukoliko na a voljena osoba malo du e zadr i svoj pogled na nekom odjevnom predmetu, to je dovoljno pa da taj isti predmet dobije u formi neo ekivanog iznena enja. Kada bismo se na sli an na in odnosili prema porukama u Ljubavnom Pismu, ljubav i nagrade Voljenog uzrokovale bi kod nas izvanredan rast.

Dobar i lo start Abdullah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je pred Allahovim Poslanikom, a.s., spomenut ovjek koji je prespavao no sve do zore. Poslanik, a.s., je rekao: "To je ovjek kome se ejtan pomokrio u uho.'' (Muslim) Muhammed, a.s., odgajao je svoje savremenike slu e i se jezgrovitim porukama i plasti nim metaformama kojima bi programirao njihov nervni sistem na agilnost i nadobudnost. Kroz pitanje Abdullaha b. Mes'uda, r.a., vidimo da je fenomen cjelono nog spavanja u njegovoj svijesti bio diskutabilan. Muhammed, a.s., odgovara na taj fenomen opisuju i ovjeka koji ne ustane na sabah-namaz (jutarnju molitvu) u izuzetno poni avaju em polo aju. Irfan Ajanovi u svom romanu u kojem je opisao dio iskustava iz etni kih logora u zadnjoj agresiji na BiH, spominje i scenu mokrenja etni kog vojnika po njegovoj glavi dok on bespomo no le i svezan na zemlji.

Jer mokrenje po nekome dok je isti u le e em polo aju simbolizira potpuno dominaciju nad onim koji le i. Ukoliko se neko doveo u polo aj da pasivno prima otpadnu vodu iz tu eg organizma, koju neprijatelj ispu ta po njegovoj glavi odnosno naj asnijem dijelu vlastitog tijela - imamo potpunu nemo i (fizi ku) kapitulaciju pred neprijateljem. Govore i o muslimanu koji se u svojoj svakodnevnici mora izboriti sa spletom ejtanovih mre i, vidimo ga - po opisu Poslanika, a.s., - eliminisanog u toj borbi i prije nego to je ustao iz kreveta. Bolje re eno, eliminisan je ba zato to nije na vrijeme ustao iz svog kreveta. Muhammed, a.s., rekao je: "U no i zaista ima jedan trenutak,pa ako ga rob musliman potrefi tra e i u njemu dobro, Allah e mu ga dati. Taj trenutak postoji u svakoj no i.'' (Muslim) Ovaj hadis je odre eni vid nadopune prethodnog po to se u njemu isti e va nost kori tenja dragocjenog trenutka no i. Ovaj Poslanikov, a.s., govor je jo jedan lingvisti ki sistem koji cilja programiranje senzibilnosti kod muslimana u pogledu kori tenja vlastitog vremena i prepoznavanja ansi. I Kur'an i hadisi svojim preciznim porukama oblikuju sasvim prosje nu osobu, ali koja ovim izvorima pristupa sa ljubavlju - u samo utjelovljenje senzibilnosti ije djelovanje ne mo e sprije iti ni mrkla no . No i su vremenski periodi koji nude savr enu laboratoriju za duhovno-intelektualni razvoj iz prostog razloga to svojim slojevitim tminama poti u suptilnu du u da se javi i za ivi. Mrkla tmina no i uvijek potcrta dio tame dr avnog sistema te za e u na u mra nu sobu da nam pomogne u razvoju i rastu originalnih misli, na na in na koji zametak raste i razvija se u utrobi majke obavijen sa tri tmine. Najzna ajniji doga aj u historiji ovje anstva (po etak objave Kur'ana) nije se desio po danu, nego no u u golom kr u. Ako se od muslimana i muslimanke o ekuje da prepoznaju zlatne anse u ambijentu zadnje tre ine no i kad velika ve ina spava i kada se ne vidi ni prst ispred oka, kakva je tek situacija kada govorimo o danu?! Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: "U petku ima jedan as. Ako musliman potrefi taj as i tad bude tra io dobro od Allaha, sigurno e mu ono biti i dato.'' Rukom je pokazao da je taj as kratak i da malo traje." (Muslim) Vidimo ponovo isti princip senzibilizacije vjerni kogmentaliteta kroz isticanje kratke vremenske jedinice - trenutka ili asa - u kojoj sepa ljivo preporu uje na eistra ivanje i potraga. Elita u svakom hobiju, profesiji ili zanimanju, bilo ono sportsko, akademsko ili prakti no vjersko, razlikuje se od sumornog prosjeka samo u jednom postotku ve e izbru enosti. ta predstavlja taj postotak kad je u pitanju razlika izme u muslimanske avangarde iindiferentnih muslimanskih masa koje ne shvataju ire implikacije ibadeta?

Srednja zajednica I tako smo od vas stvorili srednju zajednicu,da budete svjedoci protiv ljudii da Poslanik bude protiv vas svjedok... (El-Bekare, 143.) Kako prethodni ajet tuma e klasi ni komentatori Kur'ana,a na koji je na in Besim Korkut, Allah mu se smilovao, suzio promi ljanja o ovom ajetu jednostranim prijevodom? Kako su iz ovog ajeta, pogre nim promi ljanjem, nastale neke diskutabilne poslovice u na em podneblju? Klasi ni komentatori pri osvrtu na prethodniajet (El-Bejdavi, npr.) isti u da su muslimani srednja zajednica zato to su pravedni i umjereni, tj. izme u krtosti i rasipni tva biraju dare ljivost, izme u kukavi luka i samoubistva biraju hrabrost itd. Izraz srednja u ajetu ozna ava i pravednost jer dr ati sredinu u sporu izme u dvije strane zna i biti objektivan odnosno pravedan. Jednostranost Korkutovog prijevoda ovog ajeta ogleda se u ograni avanju na samo jedno zna enje - a to je tako esto kod prevo enja kur'anskih zna enja - vi ezna ne i

sveobuhvatnije rije i vasat, tj. srednja u odnosu na izraz pravedna (I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu..., El-Bekare, 143.; Korkutov prijevod). Imam En-Nesefi i E - evkani isti u da se izraz ve kezalike (bos. i tako) sa po etka ajeta oslanja na prethodni ajet (ElBekare, 142.), pa dolazimo do zaklju ka koji glasi: isto tako kao to je Allah, d . ., u inio Kabu geografskim centrom Zemlje, odnosno sredi njom ta kom istoka i zapada, tako je i muslimane u inio ummetom sredine izme u pretjerivanja i zanemarivanja. ejh Muhammed Mutevelli e - a'ravi potvr uje zaklju ke klasi nih komentatora nagla avaju i ideolo ku sredinu ummeta u odnosu na ateizam i politeizam, ali tako er dodaje da biti u sredini zna i biti izlo en stranama koje jasno ugro avaju tu sredinu. Tako da biti u sredini zna i biti u i i zbivanja, tj. biti aktivan sudionik dru tveno-politi kih procesa u svakom vremenu. Sam nastavak ajeta - da budete svjedoci protiv ljudi i da Poslanik bude protiv vas svjedok... - dodatno obja njava prvi dio ajeta I tako smo vas u inili zajednicom srednjom. Mnogi klasi ni komentatori isti u da e na Sudnjem danu Gospodar prozivati npr. narod Nuha, a.s., i pitati ih da li im je njihov poslanik tj. Nuh, a.s., dostavio poruku od Njega, d . . Po asnu uloga svjedoka protiv onih koji budu la no negirali dostavljenu poruku dobit e Muhammed, a.s., i sljedbenici njegovog ummeta koji su se informirali o radu prija njih poslanika aktivno i itavaju i Kur'an. Biti u sredini zna i biti u potencijalnoj opasnosti ukoliko govorimo o sredini politi ke arene, sredi tu mete ili sredini klanca s kojeg se uvijek neki kamen mo e obru iti ka dolje. ta jo zna i srednja zajednica u ovom ajetu? O kakvoj je ovdje sredini rije ? Geografskoj, nau noj, politi koj, vojnoj, ideolo koj, ekonomskoj, dru tvenoj, matemati koj, ili svima njima zajedno? ta nam je potrebno da bismo izra unali sredinu ne ega, jednog geometrijskoj oblika - kruga, npr.? Potreban nam je naravno uvid u cjelinu koji nam nudi referencijalne ta ke za precizno odre ivanje sredine ili centra. Da bismo odredili geografsku sredinu ili centar Zemlje potreban nam je uvid u cijelu planetu, multidisciplinarnost i timovi ljudi. Da bismo ustanovili ideolo ku sredinu izme u mno tva ideologija koje oblikuju mentalitet ljudi i njihove norme ivota u dana njem svijetu, neophodno nam je poznavanje svih tih ideologija zajedno sa njihovim prednostima i mahanama, ali nam je potrebna i nepromjenjiva (objektivna) referentna ta ka s koje posmatramo sve te ideologije. Da bismo ustanovili epicentar ekonomsko-politi kih doga aja iz kojeg se pokre u va ni ekonomsko-politi ki procesi na irem globusu, potreban je npr. uvid u politi ke sheme svjetskih geopoliti kih centara mo i i detalje njihovih predvi anja demografske slike svijeta itd. Vidjeli smo da izra unati sredinu bilo ega, od obi nog kruga na listu papira pa do sredine ili centra nekih puno zahtjevnijih dru tvenih kategorija - nije nimalo jednostavan posao. Nepoznavanje pravih formula, nedovoljna informiranost, nemobilnost, milimetarsko odstupanje od referentnih konstanti, automatski zna i gubitak uvida u preciznu sredinu. S obzirom na opasnosti koje vrebaju subjekat koji je u sredini, tj. priklje ten zdesna i slijeva njegova jedina ansa za opstanak je u br em razvoju svake vrste, br em promi ljanju, br em prepoznavanju ansi i br em djelovanju. Tako da u ovom kontekstu biti pripadnikom/pripadnicom srednje zajednice - pored umjerenosti i pravi nosti - podrazumijeva avangardnost i elitizam - jer je srednja zajednica ustvari najbolja zajednica! Kao rezultat povr nog tuma enja prethodnog ajeta me u muslimanima se pojavilo uvjerenje da sredina ozna ava sumornu prosje nost, tricu u koli, odsustvo bilo kakvog isticanja, veli anje anonimnosti, drugo ili tre e mjesto na takmi enjima, ljigavost u kojoj "u iva'' bubreg u loju, spokoj koji ima onaj/ona koji je u sjenci prvih, odnos prema ivotu nako-nako kako to imenuje knji evnik Zija Dizdarevi u svojoj pri i "Majka'' itd. Tako su nastale

dekadentne krilatice i poslovice koje ine alhemijsku formulu za bi uterijsko pozla ivanje muslimanske indiferentnosti: zlatna sredina, utnja je zlato i sve e to narod pozlatiti - (ZS) x ( Z) = SNP.

Zaklju ak Podjarmljivanje naroda nastaje zamjenom paradigme. Dok narod pozla uje svoju realnost racionalizacijama tipa ne daj Bo e goreg - ummet sredine ili najbolji ummet ima sposobnost nare ivanja dobra i odvra anja od zla, dok te sposobnosti nema bez poznavanja kori tenja dr avnih poluga i diplomatskih mehanizama za kreiranje eljenog javnog mnijenja, a to nas ponovo dovodi do shvatanja da sredina zna i i sama i a zbivanja. Usko iti u i u zbivanja, biti u sredini kru oka mislilaca, aktivno djelovati u centrima iz kojih se pokre u globalna de avanja, podrazumijeva disciplinovanu intelektualnu gerilu koja nema trenutak za bacanje, lo u ulogu za probanje, kompliment za samolaganje ili udvaranje niti prostora za o ajavanje.