americki predsjednici *kafa,duhan,vino *moda *sport *muzika *atentati *i kako se zove ona subasiceva tema *ondaaa pojam revolucije

*americka *francuska revolucija *becki kongres *ilirse provincije *pardon *prvo *borba za nezavisnost latinske amerike *pa onda *ilirske provincije *prvi srpski ustanak *ii *grcki ustanak 1. Predsjednik je ef u sad.prema ustavu predsjednik je takodje sf federalne vlade i vrhovni komadant oruzanih snaga. *Predsjednik Sad se smatra najmocnijim i najuticajnijim SAd su bile prve drzave koje su uvele ovu funkciju predsjednika kao drzavnoga defa *Njenim primjerom su krenule mnoge druge drzave,a po uzoru na SAD je u nizu zemalja uveden predsjednicki sistem vlasti 43 po redu predsjednik bio je George.B *neki od poznatijih Americkih predsjednika su *George Washinkton *John Adams *Thomas Jefferson James Madison
2. vino,kafa,duhan

*Latinsko ime kafe je Coffea arabica

*Do 17 vijeka arapskom rijecju kavafa sto je znacilo snaga,nazivala se jednom vrstom vina c.columbo je upoznao svijet sa duhanom prilikom svoga putovanja u Ameriku Prvi uzivaoci izvan amerike bili su mornari i licki radnici a zatim duhan se siri u swe slojeve drustva *Nauka o vinima naziva se ENOLOGIJA *Glavni centri proizvodnje vina su u Evropi i to u Francuskoj i Engleskoj *Prema podacima iz 2005 godine 13 najvecih izvoznika su *Italija *Francuska *Spanija *Australija *acile *SAD Njemacka *JAR *Portugal *Moldavija *Madjarska *Hrvatska *Argentina
3. *Odje

a se u ovom ili onom obliku nosi ve tisu u godina. Najva niji razlog zbog kojeg je ona izmi ljena bio je potreba prvih ljudi da se za tite od klimatskih uvjeta, okoli a, insekata... Dok su primjerice ljudi, koji su u ledeno doba nastavali pe ine odijevali izuzetno tople ivotinjske ko e, poput dana njih Eskima, mnogi su afri ki uro enici nosili i jo uvijek nose mnogo manje odje e

*Prva odje a izra ivala se od raznih prirodnih materijala, kao to su ko e, krzna, li e i trava, a prema antropolozima po ela se pojavljivati prije nekih 100,000 do 500,000 godina *Odje a kakvu su nosili starodrevni Egip ani bila je lagana i oskudna, napravljena od lanenog platna, materijala istkanog od biljke lana. Uglavnom su nosili malo odje e. Oblik osnovne odje e nije se mijenjao stolje ima, ali se odje a oboga ivala ukrasnim detaljima koji su se tijekom vremena mijenjali.

Odje a robova bila je jednostavna i gruba, poput njihovog svakodnevnog ivota; prega e oko pasa za *dotjerali Egip ani su voljeli stavljati perike na svoje obrijane glave. Te perike su bile na injene od ljudske kose, lanenih ili palminih vlakana, a pri vr ivale su se pomo u voska *Grci su nosili hitone *zamijenio hiton kojeg su mu karci nosili do visine koljena, a ene do stopala. Preko svog lanenog hitona Grkinje su nosile topli omota poput velikog ala koji se zvao himation. Ovaj najgornji komad odje e nosili su i mu karci *odjeca u Rimu: * U anti kom Rimu glavni komad odje e bila je tunika iako se naj e e smatra da to mjesto pripada togi. Napravljenu od vune ili lana i razli itih du ina tuniku su nosili gotovo svi. Toga pak koja se nosila preko tunike bila je oznaka rimskog dr avljanstva

*Onda stavimo neke sliek *i samo *na kraju napisemo *Vremenom, se odjeca mjenjala SPORT *Olimpijske igre *veli anstveno su vi e portsko natjecanje koje se odr ava svake etiri godine. Pogrje no ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj Gr koj nazivano itavo razdoblje izme u dviju Olimpijskih igara *sprva odr avane samo u staroj Gr koj, Olimpijske su igre o ivljene krajem 19. stolje a djelovanjem francuskog humanista i zane enjaka baruna Pierre de Coubertina. *Olimpijske igre su natjecanja izme u porta a u pojedina nim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka dr ava, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu. *Me utim, osim Igara u Olimpiji odr avale su se i druge konkurentne, sli ne Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske Igre, ali su Olimpijske igre, spletom politi kih okolnosti, nadvladale 572. godine prije Krista.

*Olimpijske su igre tako er imale velik vjerski zna aj, odr avane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veli anstveni kip u Olimpiji. *Igre su polako gubile va nost tijekom Rimske vladavine nad Gr kom iako su i tada imale veliki ugled i zna aj *Pierre de Coubertin, "otac" modernih Olimpijskih igara, sahranjen je u Lausanni, vicarska, gdje je danas sjedi te MOO-a, a njegovo je srce, po njegovoj vlastitoj elji, sahranjeno u drevnoj Olimpiji *Vremenom se razvijaju i drugi sportovi kao sto su kosarka,fudbal,tenis,odbojka,hokej itd. *i onda samo enke slike ubacimo *MUZ KA KROZ H STOR JU: Muzika je pojam, koji ozna ava vrstu umjetnosti koja kao medij koristi zvuk organizovan u vremenu po odre enom planu ili bez njega Sama rije muzika poti e od gr ke rije i mousik, koja je izvedena od rije i mousa (muza), a svijetom se ra irila kroz latinski oblik musica, i naj e e slu i da opi e ugodne eufonijske zvukove.Muzika se kroz historiju razvijala

*Najprije su primitivni narodi stvarali zvuk strijelom,pravili rucno razne instrumente. Ali kako je vrijeme prolazilo swe se usavrsavalo *Danas muziku mozemo podjeliti na Pop muzika Rock muzika Tehno muzika Rep muzika Klasi na muzika D ez muzika Blues muzika zvorna muzika Punk muzika Metal muzika Elektronska muzika House muzika Noise muzika

*aaa sada atentati *tentat (latinski attentare = p u ati) u naj irem smislu zna i protupravni napad na ivot, imanje ili ast nekoga. U tom naj irem smislu se npr. naglo i neo ekivano pove anje poreza naziva atentatom na ivotni standard. u em smislu se pod pojmom atentat podrazumijeva fizi ki napad, odnosno ubojstvo ili p u aj ubojstva poznate osobe, naj e e one koja ima izuzetnu politi ku, ekonomsku, kulturn *Neki od poznatijih atentata su: *Jing KE 210.p.ne na Cin Si Huangdi *Gavrilo Princip 1914 na Franja Ferdinada *Punisa Pacic *1928 na Stjepan Radic,pavle radic,mile budak *Nepoznati izvodjac atentata 1903 na aleksandra obrenovica *et *onda arminova temaa *al nezzz kako se zove *Onda ideee *ono pojam revolucije,pronalasci i ono stooo ti imas *onda Becki kongres *aa ostatak poslije *Mafija Mafija (poznata i kao "Cosa nostra") je sicilijanska zlo ina ka tajna organizacija za koju se vjeruje da je nastala sredinom XIX. stolje a na Siciliji. Tijekom druge polovice XIX. stolje a, uz pove anu sicilijansku i emigraciju u ju noj Italiji, razvila se i na isto noj obali SAD-a i u Australiji.[1] U Sjevernoj Americi mafijom se op enito smatra talijanski organizirani kriminal, * za razliku od tradicionalnog sicilijanskog. Prema povjesni aru Paolu Pezzinu, "mafija je vrsta organiziranog kriminala koji je aktivan na nekoliko ilegalnih podru ja, ali i koji pripada dr avnim vlastima na nekom podru ju i ima tendenciju prakticirati dr avne funkcije".[2] *Etimologija [uredi] Prema nekim tuma enjima, korijeni mafije su u doga aju znanom kao Sicilijanska ve ernja iz 1282. godine, kada su Sicilijanci, razbje njeli zbog

pona anja francuskih osvaja a, organizirali masovno ubijanje Francuza na otoku. Krilatica tog organiziranog otpora je bila: Morte alla Francia Italia anela! (Smrt Francuskoj od Italije!). *Od prvih slova te krilatice je nastala rije "mafia". Poslije se rije "mafija" po ela koristiti za ozna avanje bilo koje organiziranije zlo ina ke organizacije, pa se govori o albanskoj mafiji, ciganskoj mafiji, idovskoj mafiji, jugoslavenskoj mafiji, balkanskoj mafiji...